Sistem boračko –invalidske zaštite -Socijalna sigurnost branilaca, vojnih invalida i članova njihovih

porodica-

Sarajevo, 07. 05. 2019. godine

Borački sistem osiguranja

Sistem boračke zaštite u BiH

Normativni okvir boračko-invalidske zaštite u BiH/FBiH

Elementi pravnih odnosa boračko-invalidske zaštite

Sistem socijalnog obezbjeđenja bivših boraca i drugih žrtava rata.

Postupci,mjere i aktivnosti kojima se štite ljudska prava pojedinaca zbog rata i drugih oružanih sukoba.

Ženevske konvencije iz 1949.godine: (1) Ženevska konvencija za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu; (2) Ženevska konvencija za poboljšanje položaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oružanih snaga na moru; (3) Ženevska konvencija o postupanju sa ratnim zarobljenicima, (4) Ženevska konvencija o zaštiti civilnih lica u vrijeme rata, Dopunski akti iz 1977.g. uz Ženevske konvencije iz 1949 godine :

Protokol I –zaštita žrtava međunarodnih oružanih sukoba Protokol II-zaštita žrtava unutrašnjih oružanih sukoba ;

Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948

Bivši borci Učesnici pokreta otpora Ratni zarobljenici Ratni i mirnodopski vojni invalidi Deportovana lica Ratne i mirnodopske vojne udovice i siročad Druge osobe određene nacionalnim

zakonodavstvom

Uvjet: Pravo može ostvarivati kategorija stanovništva koja

se vezuje za: učešće u ratu u BiH od 1992-1995. Istitucionalni nadzor: -FBiH: Ministarstvo za pitanja boraca i invalida

odbrambeno-oslobodilačkog rata; -RS: Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite;

-BDBiH-Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Nosilac aktivnosti: Ministarstva Izvori sredstava budžeti: FBiH/kantona, RS i Brčko

DBiH

Rat u BiH je završen prije dvadeset dvije godina- nema ni približne suglasnosti njegovih glavnih aktera o njegovoj prirodi. Razilaženja su se strukturirala oko: “građanski rad/unutrdržavni ili vanjska agresija /međudržavni rat”. Nivo BiH: Zakon o nestalim osobama

RS Zakon o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno - otadžbinskog rata Republike Srpske („Sl. glasnik Republike Srpske“, broj: 134/11, 9/12, 40/12), FBiH ............................kantoni Brčko DBiH : primjena pozitivnih propisa, odnosno zakonskih regulativa iz oblasti

boračko invalidske zaštite oba entiteta i Brčko distrikta BiH ( Zakon o dopunskim pravima RVI i porodica poginulih boraca Brčko distrikta BiH).

Zakoni

Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica („Sl.novine FBiH“,br.33/04,56/05,70/07,9/10,90/17)

Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata („Sl.novine FBiH“,br.43/13,90/17)

Zakon o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite („Sl.novine FBiH“,br.82/09)

Zakon o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica („Sl.novine FBiH“,br.70/05,70/06,9/10,90/17)

Uredbe Pravilnici Pravilnik o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta; Pravilnik o ortopetskom dodatku vojnih invalida; Pravilnik o dodatku za njegu i pomoć od strane drugog lica vojnih invalida; Pravilnik o radu ljekarskih komisija u postupku za ostvarivanje prava po Zakonu o pravima branilaca i članova njihovih porodica; Pravilnik o načinu i postupku vršenja revizije ..... Odluke

1.Zdravstvena zaštita 2.Banjsko –klimatsko liječenje 3.Naknada putnih troškova za liječenje u inozemstvu 4.Naknada troškova prevoza (liječenje u BiH) 5.Ortopedska i druga pomagala 6.Prava po osnovu preostale radne sposobnosti 7.Prioritet u zapošljavanju 8.Novčana pomoć za otvaranje radnih mjesta 9.Subvencioniranje obaveze plaćanja naknade za graĎevinsko zemljište 10.PrilagoĎavanje prilaza za stambene jedinice i kretanja u stanu invalidskim kolicima 11.Stambeno zbrinjavanje 12.Prioritet kod upisa u obrazovne ustanove, stipendiranje, kreditiranje, smještaje u Ďačke, studentske i penzionerske domove 13.Beneficije kod plaćanja naknada u obrazovnim ustanovama 14.Jednokratne novčane pomoći 15.Pravo u osiguranju i dodjeli sredstava za održiv povratak 16.Pravo na naknadu za podizanja nadgrobnih spomenika 17.Naknada troškova dženaze-sahrane

U oružanim formacijama Armiji RBiH, MUP-u RBiH, HVO-u i MUP-a HRHB, uključujući i uposlene u vojnim bolnicama i namjenskoj industriji, u toku agresije na BiH bilo je angažovano oko 593.597 osoba. U Armiji RBiH bilo je angažovano : 382 263, MUP-u RBiH 19.923 , a u HVO-u 194.815.osovba;

Na nivou FBiH : Registar boraca i Registar korisnika boračko-invalidske zaštite.

Registar korisnika boračko-invalidske zaštite sadrži 95.000 imena osoba koje koriste neki od oblika socijalnih davanja za bivše borce, koja se isplaćuju na nivou FBiH;

Pravo ostvaruje: 48.000 ratnih vojnih invalida, 42.000 članova porodica šehida i poginulih boraca, te 5.000 dobitnika ratnih priznanja. 34.000osoba koristi prava na prijevremeno povoljnije penzioniranje.

Istovremeno,oko 100.000 osoba koristi prava po osnovu Zakona o dopunskim pravima na osnovu kantonalnih propisa. Dopunska prava obuhvaćaju zdravstvenu zaštitu za demobilisane borce koji ne ostvaruju zdravstvenu zaštitu po nekoj drugoj osnovi, nabavku ortopedskih pomagala za ratne vojne invalide, banjsko liječenje, obavljanje pripravničkog staža, te projekte zapošljavanja boračkih kategorija.

Titulari prava

Zahtjev Socijalni rizik Zahtjev

Prava i obaveze

Zahtjev

Branioci

Vojni invalidi

Članovi porodice poginulog,umrlog, nestalog, branioca/umrlog ratnog vojnog

invalida

Branioc: pripadnik odgovarajuće oružane snage (Armije RBiH,HVO,policije) a) koji je učestvovao u odbrani suvereniteta i

cjelovitosti BiH u periodu od 18.09.1991 do 23.12.1996 godine ili

b) koji je učestvovao u pripremi za odbranu i odbrani BiH u periodu prije 18.09.1991 ako je angažirano od strane neadležnih organa, i

c) koji je demobilisan rješenjem nadležnog vojnog organa.

Dobrovoljac i organizator otpora, veteran Učesnik rata (najmanje jedna godina neprekidno u periodu od 20.06.1992 do 23.12.1995.godine provedena u oružanim snagama)

Dobrovoljc- pripadnik vojnih jedinica koji je učestvovao u pripremi za odbranu i u odbrani BiH u periodu od 18.09.1991. do 09.04.1992. godine, kao i drugo lice koje nije bilo vojni obveznik u vrijeme dobrovoljnog stupanja u Oružane snage i ostalo neprekidno u jedinicama do kraja rata ili je ranije demobilizirano od nadležnog vojnog organa.

Organizator otpora - lice koje je organizovalo i rukovodilo u pripremi za odbranu i u odbrani BiH najmanje 100 dana, u periodu od 18.09.1991. do 09.04.1992. godine, i uz to bilo pripadnik Oružanih snaga ili državnih organa ili institucija vezanih za odbranu BiH najmanje dvije godine, a čiji je status potvrđen od strane Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata.

Veteran- lice koje je stupilo u Oružane snage od 18.09.1991. do 31.12.1992. godine, i ostalo neprekidno do 23.12.1995. godine, ili ranije demobilizirano od nadležnog vojnog organa.

Ratni vojni invalid

Mirnodopski vojni invalid

Ratni vojni invalid Državljanin BiH /stranac Vršenje vojnih dužnosti u sastavu oružanih snaga u

periodu rata i neposredne ratne opasnosti/18.09.1991 -23.12.1996/

Zadobijena rana,povreda, bolest ili pogoršanje bolesti Posljedica:oštećenje organizma najmanje 20% Razvrtavaju se na deset grupa invalideiteta prema

stepenu oštećenja organizma izraženog u procentima I grupa-100% invaliditet kojima je za redovan život

potrebna njega i pomoć od drugog lica II grupa-100% invaliditet, III/ 90%.......................... X-20% invaliditet

Mirnodopski vojni invalid

Vršenje vojnih dužnosti u miru nakon 24.12.1996 kao lice na odsluženju vojnog roka,pitomac u vojnoj školi,pripadnik rezervnog sastava za vrijeme vojne vježbe;

Zadobijena rana ili povreda koja ima za posljedicu oštećenje organizma od najmanje 20%;

Bolest ili pogoršanje bolesti koja ima za posljedicu oštećenje organizma najmanje za 60%

1. Bračni drug, djeca rođena u braku i van braka,usvojena djeca,pastorčad

2. Roditelji i usvojilac 3. Očuh i maćeha 4. Dedo i nana-po ocu i maci 5. Maloljetna braća i sestre,kao i braća i sestre

nesposobni za privređivanje 6. Vanbračni drug

Prava branitelja

Prava ratnih vojnih invalida

Prava članova porodice poginulog,umrlog,nestalog branitelja i umrlog ratnog vojnog invalida

pravo na osnovu preostale radne sposobnosti; stimulativne mjere i prednost pri zapošljavanju; prednost pri dodjeli kredita za podsticanje

samozapošljavanja; povoljnije uvjete penzionisanja; zdravstvenu zaštitu; stambeno zbrinjavanje; subvencioniranje plaćanja naknada troškova korištenja

građevinskog zemljišta; prednost pri upisu u obrazovne ustanove i pravo na

osiguranje sredstava za nabavku udžbenika; prednost pri dodjeli stipendija i smještaju u studentske

domove.

Zdravstvena zaštita Pravo na posebni staž Pravo na penziju pod povoljnijim uvjetima: a)Dobitnici ratnog priznanja ili odlikovanja stiču pravo na

punu starosnu penziju sa 35 godina penzijskog staža ili na nepunu starosnu penziju sa 55 godina života i najmanje

20 godina penzijskog staža, b)Pripadnici oružanih snaga RBiH (ARBiH, HVO, MUP-a RBiH

i HZHB) kojima je priznato sudjelovanje u obrani BiH u trajanju od najmanje tri godine i koji nisu dezertirali iz OS RBiH stječu pravo na starosnu penziju u iznosu najniže penzije isplaćene za taj mjesec i prije navršenih 65 godina života, pod uvjetom da imaju:

-najmanje 20 godina penzionog staža i da su -najmanje 12 mjeseci prije podnošenja bili na evidenciji

službe za zapošljavanje.

c) Ratni vojni invalidi s procentom invalidnosti 60% ili više, koji su proglašeni vojno nesposobnim isključivo po osnovi ranjavanja na izvršenju borbenog zadatka, mogu ostvariti pravo na penziju u iznosu najniže penzije isplaćene za taj mjesec u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju;

Prioritet pri zapošljavanju i korištenju

programa zapošljavanja i rješavanju stambene problematike

Lična invalidnina/ mjesečni novčani iznos prema grupi vojnog invaliditeta osnovica= 867,50 KM (odluka za 2018.godinu) uz koeficijent 0,965257. -100%/

Dodatak za njegu i pomoć od drugog lica (vojni invalidi od I-IV grupe ) Ortopetski dodatak(novčani iznos ratnim

vojnim inalidima kod kojih postoji amputacija ekstremiteta, teško oštećenje funkcija ekstremiteta, gubitak vida na oba oka ili enukleacije jednog oka)

Druga prava

Pravo ratnih vojnih invalida koje se utvrđuje u mjesečnom iznosu prema grupi vojnog invaliditeta.

Mjesečni iznos lične invalidnine invalida od I do X grupe određuje se u procentu od osnovice (867,50 KM) i iznosi

Kategorija ratnog vojnog invalida Visina lične invalidnine u procentima

I (invalidi sa 100% invaliditeta I stepena kojima je za

redovan život potrebna njega i pomoć od drugog lica)

100%

II (invalidi sa 100% invaliditeta)

73%

III (invalidi sa 90% invaliditeta) 55%

IV (invalidi sa 80% invaliditeta) 43%

V (invalidi sa 70% invaliditeta) 32%

VI (invalidi sa 60% invaliditeta) 18%

VII (invalidi sa 50% invaliditeta) 13%

VIII (invalidi sa 40% invaliditeta) 7%

IX (invalidi sa 30% invaliditeta) 6%

X (invalidi sa 20% invaliditeta) 5%

Ovo pravo imaju samo ratni vojni invalidi od I-IV grupe koji su nesposobni za vršenje osnovnih životnih potreba bez pomoći drugog lica

Radi ostvarivanja prava na dodatak za njegu i pomoć od drugog lica razvrstavaju se u tri stepena:

1. u prvi stepen – ratni vojni invalidi I grupe, koji su potpuno nesposobni da se brinu o sebi i samostalno obavljaju osnovne životne potrebe, a kojima je potrebna stalna njega i pomoć drugog lica;

2. u drugi stepen – ostali ratni vojni invalidi I grupe, kao i ratni vojni invalidi II, III i IV grupe kod kojih pored vojnog invaliditeta, postoje i druga oštećenja organizma koja su nastala nezavisno od vojnog invaliditeta, a koja su zajedno sa vojnim invaliditetom jednaka oštećenju organizma vojnog invalida I grupe razvrstanih u I stepen dodatka;

3. u treći stepen – ratni vojni invalidi II, III i IV grupe, čija je nesposobnost jednaka nesposobnosti vojnog invalida I grupe razvrstanih u II stepen dodatka.

Visina dodatka za njegu i pomoć utvrđuje se na osnovu utvrđene osnovice(867,50 KM ) u procentu: 1.stepen 100% osnovice

2.stepen 70% osnovice 3.stepen 50% osnovice

Pravo ratnih vojnih invalidia kod kojih je došlo do amputacije ekstremiteta ili teškog oštećenja ekstremiteta,kao i gubitka vida na oba oka ili enukleacije jednog oka

Razvrstavajju se u tri stepena (29%,22%,17% osnovice)

Porodična invalidnina

Uvećana porodična invalidnina

Pomoć u slučaju smrti

Članovi porodice poginulog, umrlog, nestalog branioca imaju pravo na porodičnu invalidninu pod sljedećim uvjetima:

1. udovica kada navrši 45 godina života ili udovac kada navrši 60 godina života, kao i prije navršenih 45 odnosno 60 godina života, ako ih nadležna ljekarska komisija proglasi trajno nesposobnim za privređivanje, ili ako je djeci prestalo pravo prema ovom Zakonu;

2. djeca rođena u braku ili van braka, usvojenici i pastorčad do navršene 15. godine života, odnosno ako su na školovanju do kraja trajanja redovnog školovanja, a najkasnije do navršene 25. godine života, a ako su nesposobni za privređivanje – za vrijeme dok ta nesposobnost traje, pod uvjetom da je nesposobnost nastupila prije navršene 15. godine života odnosno 25. godine života, ukoliko su bila na redovnom školovanju. Ako je školovanje prekinuto zbog bolesti ili službe u Oružanim snagama za vrijeme ratnog stanja, ova lica mogu se koristiti pravom na porodičnu invalidninu i za vrijeme bolovanja, odnosno službe u Oružanim snagama za vrijeme ratnog stanja i to do navršene 25. godine života, a poslije toga najviše još za onoliko vremena koliko su izgubili od redovnog školovanja, ako je redovno školovanje produženo prije navršene 25. godine života;

3. roditelji i usvojioci imaju pravo na porodičnu invalidninu iako su lica iz tačke 1. i 2. stava 1. ovog člana ostvarila to pravo;

4.očuh i maćeha ukoliko nema lica iz stava 1. tačka 3. ovog člana koji su sa poginulim braniocem, odnosno umrlim ratnim vojnim invalidom živjeli u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine neposredno prije njegove smrti, odnosno stupanja u Oružane snage. Očuh, maćeha i usvojilac koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na porodičnu invalidninu imaju preče pravo od roditelja koji nije vršio roditeljske dužnosti u skladu sa zakonom;

5. dedo i nana - po ocu i majci, koji su se starali o podizanju i odgoju lica od koga izvode pravo i sa kojim su živjeli u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine neposredno prije njegovog stupanja u Oružane snage, pod uvjetom da nema lica iz tač. 1., 2., 3. i 4. ovog stava;

6. maloljetna braća i sestre, kao i braća i sestre nesposobni za privreĎivanje, a čija nesposobnost je nastupila prije navršene 15. godine života, ako su sa njim živjeli u zajedničkom domaćinstvu do njegove smrti, odnosno do stupanja u Oružane snage i ukoliko nemaju roditelje, odnosno članove uže porodice;

7. lica iz člana 17. st.1. tač. 7. ostvaruju prava pod uvjetima i na način utvrĎen za lica iz stava 1. tačka 1. ovog člana(.vanbračni drug neoženjenog poginulog, umrlog, nestalog branioca

sa kojim je imao dijete i sa kojim je živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje godinu dana prije njegove smrti, odnosno stupanja u Oružane snage, ako je taj status dokazao do 17.11.2007.godine)

Ako užu porodicu sačinjavaju bračni drug sa jednim ili više članova porodice iz stava 1. tačka 2. ovog člana, bračni drug ima pravo na porodičnu invalidninu kao sauživalac sa njima, bez obzira na uvjete iz stava 1. tačka 1. ovog člana.

1) Djeca poginulog, umrlog, nestalog branioca, bez oba roditelja imaju pravo na porodičnu invalidninu( uvećanu za 35 % od osnovice za jedno dijete, 45% od osnovice za dvoje djece, 55% od osnovice za troje i više djece).

2) Članovi porodice koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na porodičnu invalidninu po osnovu dva ili više poginulih lica, imaju pravo na jednu porodičnu invalidninu po sopstvenom izboru uvećanu za 20% od osnovice za svako slijedeće poginulo lice.

3) Roditeljima kojima je poginulo jedino dijete, odnosno ako imaju jedno ili više djece koja su nesposobna za privreĎivanje, porodična invalidnina uvećava se za 30 % od osnovice.

1) Članovi porodice ratnog vojnog invalida koji su ostvarili pravo na porodičnu invalidninu i koji su sa tim licem u vrijeme do njegove smrti živjeli u zajedničkom domaćinstvu, imaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini 100% od osnovice ukoliko to pravo ne mogu ostvariti po drugom osnovu.

2) Jednokratnu novčanu pomoć može ostvariti samo jedno lice bez obzira na broj članova zajedničkog domaćinstva.