sjednica cic koordinacijskog foruma za srednju i

Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg-Bosne

SVIBANJ - SRPANJ 2016. GOD. XIX. • BR. 104

PREZENTIRANI PRIORITETI LOVSTVA U BIHSJEDNICA CIC KOORDINACIJSKOG FORUMA ZA SREDNJU I JUGOISTOČNU EUROPU

ČAPLJINA • OTVORENO PRVENSTVO SAVEZA U LOVNOM STRELJAŠTVU

Neumljani sve bolji i bolji

Plavi okvir: Otvoreno prvenstvo Lovačkog saveza Herceg Bosne u Čapljini

Žuti okvir: Otvoreno prvenstvo Lovačkog društva “Zec” Busovača

LOVNO STRELJAŠTVO

3www.lovackisavez-hb.ba

CIC KOORDINACIJSKI FORUM ZA SREDNJU I JUGOISTOČNU EUROPU

SJEDNICA SAVJETA LOVAČKIH SAVEZA BIH

OTVORENO PRVENSTVO SAVEZA U LOVNOM STRELJAŠTVU U ČAPLJINI

LOV NA DIVLJU PATKU

SRNEĆE DIVLJAČI “NEMA”, A LOVI SE

MI LOVCI ODGOVORNI SMO ZA KOROV U SVOME VRTU

MOGU LI ŽENE BITI USPJEŠNI LOVCI

NA IZLOŽBAMA PASA ZAKAZALI LOVCI

Adresa uredništva: Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 MostarTel.: 00 387 36 318 477 • Faks: 00 387 36 318 478 • E-mail: [email protected] • www.lovackisavez-hb.baZa nakladnika: Slavko Marin • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uredništvo: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Blago Lasić, Ivica Lučić, Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado BošnjakPriprema za tisak: TIPORT, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija: Shutterstock, autori i arhiva SavezaGodišnja pretplata: BiH 25 KM, inozemstvo 45 KMPlaćanjem članarine u svojoj udruzi, članici Lovačkog saveza Herceg Bosne, automatski se postaje pretplatnikom na list.Žiroračun (KM): 3382202200225742 Unicredit banka • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 UniCredit bankaCijena oglasnog prostora: 1/1 stranice – 400 KM • 1/2 stranice – 200 KM • 1/3 stranice – 150 KM • 1/4 stranice – 100 KM1/8 stranice – 50 KM • 1/1 unutarnja stranica korica – 500 KM • 1/1 zadnja stranica korica – 600 KMUredništvo ne mora biti suglasno sa stavovima autora tekstova.

ISSN 1840-0647

IZ SADRŽAJA

04

07

09

13

15

34

35

40

Pogled s čeke

Među brojnim temama u ovome bro-ju Hoopa!, na određeni se način ističe ona o lovu srnjaka.U većini naših lovačkih udruga, tamo gdje ga ima, srnjak je glavna lovna divljač. S kraja proljeća, kad se obično otvara lovna sezona na ovu divljač, pa do (najčešće) ispunjenja kvote njezi-na odstrela, lovački adrenalin raste do neslućenih visina. Praskozorja, čeke, iščekivanja, pucnji…, duboko su u svakoj lovačkoj duši koja se barem jednom okušala u lovu na srnjaka. Ovogodišnja sezona lova na ovu div-ljač počela je jako uspješno. Poznato je, lovišta u Posavini i u njezinoj bli-zini bogata su srnećom divljači. Po-plave iz 2014. uzele su ovdje, jasno, svoj „danak“, jako velik, ali se stalnim ulaganjem u lovišta situacija ipak po-pravila. U Orašju je, primjerice, ove godine dopušteno odstrijeliti 10 sr-njaka, u Odžaku 30, u Usori, na samo pet tisuća hektara lovne površine, 25 grla… Može to nekomu izgledati „pa, što?“, ali nije tako, ni izbliza. Rezultat je to, ponajprije, odgovornog gospo-darenja lovištima i stoga ovi ljudi za-služuju čestitke. Fotografija koju smo objavili uz tekst o prvom danu lova na srnjaka u usorskom lovištu može izgledati morbidno, ali, lovački gleda-no, nema tu ništa sporno, ona je samo zoran dokaz da se rad u lovištu isplati.Srnjak se lovi(o) i u lovištima Her-cegbosanske županije, djelomice i Hercegovačko-neretvanske, na ram-skom području. Nažalost, ne i u Sre-dišnjoj Bosni, gdje i dalje traje svo-

piše Dragan Naletilić

jevrsni političko-lovački „ping-pong“, koji je lovce potjerao iz lovišta i, u kraj-njem, sveo ih na promatrače devasta-cije onoga u što su niz godina ulagali i svoje vrijeme i svoj novac i svoje znanje.Što je s lovom srnjaka u ostalim lovač-kim udrugama članicama našega Save-za, primjerice u Županiji Zapadnoher-cegovačkoj? E, tu je srnjak neka čudna divljač, „nema“ ga a lovi se!!! Zapravo, ima ga u lovištima, ali ga nema „u papi-rima“, gdje bi morao biti ako će se loviti. U lovištima ove županije ne otvara se, naravno, sezona lova na srnjaka, ali se, nažalost, otvara sezona krivolova. Sve su češće priče o broju „odstrijeljenih“ (ubijenih) grla srneće divljači. Čak se to više i ne krije, dapače, nedavno je-dan od „njih“, gotovo prijeteći, izvali: „Ubit ću je gdje god je vidim, što mi tko može!“. Pritom je mislio na srneću div-ljač općenito, jer njemu nije ni na kraj pameti (gdje mu je pamet?), prije negoli potegne obarač, barem provjeriti je li riječ o srni ili srnjaku, mladoj ili odra-sloj divljači… Ozbiljan je ovo problem, stoga ne treba šutjeti o njemu, poglavito ne smiju šutjeti odgovorni u lovačkim udrugama i policiji.Srnjak je plemenita divljač i tako se pre-ma njoj trebamo odnositi. Osobito kad je lovimo. S poštovanjem valja uživati u svakom jutru, u svakoj zraki sunca koju dočekamo u kakvu šumarku, u svakom pucnju, u svakom odstrelu ove divljači. Samo takav pristup istinski je lovački užitak. I samo tako će ova divljač još dugo, dugo biti lovna atrakcija u danima kad obično počinje prava ljetna žega.

„Zvijezda“ ljetnog lova

Prvoga dana, u sajamskom Agro-kompleksu u Nitri održana je sjednica CIC Koordinacijskog foruma za Srednju i Jugoistočnu Europu kojoj su nazočili najviši dužnosnici CIC-a: predsjednik George Aman, počasni predsjednik

Bernard Loze, izvršni direktor Tamas Marghescu, predsjednik i dopredsjednik CIC Foruma Toni Vrščaj i Imrich Šuba, glavni tajnik FACE-a Filippo Segato, te izaslanstva lovačkih saveza Slovenije, Češke, Slovačke, Rumunjske, Bugarske, Makedonije i Bosne i Hercegovine, koju je na ovoj sjednici predstavljao Lovački savez Herceg Bosne predvođen pred-

SJEDNICA CIC KOORDINACIJSKOG FORUMA ZA SREDNJU I JUGOISTOČNU EUROPU

PREZENTIRANI PRIORITETI LOVSTVA U BIHU slovačkom gradu Nitri, u organizaciji CIC-a i Lovačkog saveza Slo-vačke, 8. i 9. lipnja 2016. upriličena je lovna manifestacija za lovač-ke saveze zemalja članica CIC Koordinacijskog foruma za Srednju i Jugoistočnu Europu.

sjednikom Slavkom Marinom i tajnikom Ivicom Lučićem. Prva tema sjednice CIC Foruma bila je izbor predsjednika i dopredsjednika CIC Foruma, a druga izvješće o stanju i problemima u lovstvu zemalja članica Foruma s težištem na međunarodnoj suradnji i pomoći u njihovu rješavanju. Glede izbora predsjednika i dopred-

piše Ivica Lučić

Broj 104, svibanj - srpanj 2016.4


IZ SAVEZA

PREZENTIRANI PRIORITETI LOVSTVA U BIHsjednika CIC Koordinacijskog foruma za Srednju i Jugoistočnu Europu, nakon dužih konzultacija užeg vodstva CIC-a, sudionicima sjednice je saopćeno da se izbori neće održati na ovoj sjednici nego iduće godine, kada sadašnjem vodstvu CIC Foruma istječe mandat. Nakon toga uslijedila su izvješća o stanju u lovstvu u zemljama članicama Foruma. Izvješće koje je o toj temi podnio Slavko Marin, predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne, donosimo u cijelosti. Drugoga dana sudionici CIC Foruma najprije su sudjelovali na svečanom otvo-renju međunarodnog sajma lova „Lov i priroda 2016.“, a potom su razgledali izložbene štandove s lovačkom opremom i impresivnim trofejima divljači.

Poznata nam je činjenica da je Bosna i Hercegovina zemlja u tranziciji i prilagodbi cjelokupnog sustava na

tržišno gospodarstvo, a cijelo je društvo također u tranziciji i težnji za uključe-njem u euroatlantske integracije s ciljem dostizanja europskih standarda u svim segmentima javnog rada i djelovanja. Kroz sve ove procese, na naše zado-voljstvo, i lovstvo čini pozitivne korake i prati tu dinamiku promjena i prilagodbi na način da revidira zakone i propise u lovstvu, te smo kroz nove oblike ustro-ja lovišta i gospodarenja lovištima na dobrom putu da u vremenu koje je pred nama, u suradnji s prijateljskim lovačkim savezima članicama CIC Koordinacijskog foruma, preuzimamo i slijedimo pozitivnu praksu suvremenog organiziranja lovstva. Decentralizirani ustroj naše države

omogućava nam da u lovstvu i kroz lovstvo razvijamo svoj kulturni, povijesni i nacionalni identitet, što je za sva tri konstitutivna naroda i građane koji žive u BiH od velikog značenja. Ovakav pristup sustavu organizacije lovstva jamstvo je za njegov daljnji razvoj i unapređenje. Naše lokalne zajednice također imaju svoju ulogu i mjesto u lovstvu, što stvara preduvjete za ostvarenje gospodarskih i komercijalnih interesa koje lovstvo može donijeti lokalnoj i široj zajednici.S ovako dobrim pretpostavkama, nama lovcima u lovačkim savezima u BiH u na-šem radu i suradnji motivirajuća je vodilja poruka, odnosno moto usvojen od strane CIC-a i CIC Foruma: DIVLJAČ NE POZNAJE GRANICE. Radi ostvarenja te ideje i zamisli, mi lovci u BiH moramo zajednički raditi na ostvarenju četiri prioritetna zadatka:

Izvješće o stanju i problemima u lovstvu Bosne i Hercegovine s težištem na međunarodnoj surad-nji i pomoći u njihovu rješavanju

SLAVKO MARIN

www.lovackisavez-hb.ba5

Izložena lovačka oprema i trofeji divljači izazvali su veliko zanimanje

6Broj 104, svibanj - srpanj 2016.

IZ SAVEZA

1. Provedba CITES Konvencije u BiH

BiH je pristupila CITES-u 21. siječnja 2009., a Konvencija je stupila na snagu 21. travnja 2009., čime se država BiH službeno obvezala na njezinu proved-bu, a upravno tijelo zaduženo za pro-vedbu CITES konvencije je Ministar-stvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Od samoga čina potpi-sivanja Konvencije do danas, jako se malo uradilo na njezinoj primjeni na terenu, što za posljedicu ima sve one popratne negativne pojave poput nezakonitog lova, crnog tržišta, ilegal-nog prenošenja trofeja preko granice, nepostojanje evidencije, izostanak kvalitetnog nadzora i kontrole itd., itd. S razine lovačkih saveza u BiH godina-ma smo kod resornog državnog mini-starstva inzistirali i inicirali uspostavu CITES-a, ali uglavnom neuspješno. Posljednja takva inicijativa pokrenuta je ove godine na sastancima Savje-ta lovačkih saveza BiH održanim u Mostaru i Banjoj Luci, gdje smo ponovno inicirali implementaciju CITES-a, ovaj put uz značajnu potporu CIC-a i ovoga CIC Koordinacijskog Foruma. Držim da je ovo dobar put do konačne uspostave CITES-a u BiH i u tome nam i dalje treba snažna potpora CIC-a i ostalih srodnih europskih i svjetskih organizacija i institucija.

2. Izrada planova upravljanja krupnim predatorima u BiH

Imajući u vidu da je BiH bogata krupnim predatorima, obveza nam je čim prije usuglasiti planove upravljanja tom divljači. S tim u vezi potrebno je usuglasiti propise koji definiraju postojanje jedinstvene baze podataka o brojnom stanju pojedinih životinjskih vrsta i njihovih populacija, oso-bito populacija krupne divljači te rijetkih i ugroženih vrsta, bez čega ih ne možemo pratiti i nadzirati. Zbog toga bi u BiH bilo nužno, po uzoru na zemlje Europske unije, koristiti dobre prakse vezano za ove plano-ve (primjerice, Hrvatska), te izraditi planove upravljanja, odnosno gospodarenja kru-pnim predatorima: medvjedom, vukom i risom, na razini njihovih ukupnih popula-cija, odnosno staništa. Nepostojanje ovih planova za posljedicu ima neuvezano upravljanje malim populacijama na razini pojedinih lovišta, izostanak organiziranog

monitoringa i donošenja jedinstvenih kvota odstrela, što je u konačnici otklon od suvremenih lovnih standarda i postignuća lovne struke i znanosti. 3. Potpora projektima zaštite ugroženih vrsta

BiH je poznata kao zemlja s bogatim i očuvanim staništima u kojima obitavaju različite vrste divljači, odnosno životinjske vrste, poput smeđeg medvjeda, vuka, risa i velikog tetrijeba, koje su ugrožene ili su odavno nestale u pojedinim europ-skim zemljama. U tom smislu BiH je jako bitan genski „spremnik“ za očuvanje ovih vrsta i njihovo ponovno naseljavanje u zemljama iz kojih su nestale. S obzirom na to, kao i činjenicu da se s razine među-narodnih institucija sve više financiraju projekti zaštite ugroženih vrsta u zemlja-ma u okruženju (zaštita vuka u Hrvatskoj, zaštita risa u Albaniji i Makedoniji...), očekujemo da i BiH uskoro bude prepo-znata i podržana u tom smislu, pogotovo što je lovstvo u BiH pretrpjelo velika ratna razaranja i stradanja divljači čije se popu-lacije ne mogu oporaviti bez značajnije potpore države i međunarodne zajednice, za što smo spremni ponuditi konkretne projekte zaštite pojedinih rijetkih i ugro-ženih vrsta u BiH.

4. Potpora lovstvu na poplav-ljenim područjima u BiH

U svibnju 2014. BiH su zahvatile katastro-falne poplave koje su ugrozile više od milijun ljudi i zahvatile polovicu teritorija BiH. Vodenom kataklizmom pogođena su i brojna lovišta. Uništena su najbolja staništa srne, divlje svinje, zeca, fazana i poljske ja-rebice, stradale su cijele populacije divljači, potpuno je uništen njihov pomladak. Osim divljači, uništena je i lovna infrastruktura, hranilišta, solišta, prihvatilišta, uzgajališta, putovi, skladišta, lovačke kuće... Tada je, uime Savjeta lovačkih saveza BiH, CIC-u i FACE-u te brojnim međunarodnim huma-nitarnim organizacijama, upućen apel za pomoć lovstvu na poplavljenim područji-ma u BiH. Nažalost, na taj se poziv, premda je bilo obećanja, nitko nije odazvao, a istu sudbinu doživjele su i ostale poplavljene zemlje u regiji (Hrvatska, Srbija...). Ne želim da ovo bude kritika bilo kome ili novi apel za pomoć, ali mogao bi biti apel za novu priliku da se pomogne stradalom lovstvu na poplavljenim područjima u BiH, jer za to još uvijek nije kasno. Obnovljeni su ljudski domovi, infrastruktura, tvornice, farme. Život se, Bogu hvala, vratio na te prostore. Samo su lovišta još uvijek pusta i prazna. Treba li nama lovcima veći motiv za akciju i pomoć!


Pozornost predsjednika Marina privukli su sokolari sa svojim pticama


IZ SAVEZA

Održavanjem sjednice Savjeta lovačkih saveza BiH početkom veljače ove godine u Mostaru prekinut je višegodišnji zastoj u radu ovoga krovnoga koordinacij-skog tijela za lovstvo na državnoj razini u

SJEDNICA SAVJETA LOVAČKIH SAVEZA BiH

PREDSJEDANJE SAVJETOM PREUZEO LOVAČKI SAVEZ REPUBLIKE SRPSKE

BiH, što potvrđuje nova sjednica Savjeta održana 17. svibnja 2016. u Banjoj Luci.Domaćin i organizator sjednice bio je Lo-vački savez Republike Srpske, a sjednicom je predsjedao Ilija Vrljić, predsjednik Sa-vjeta lovačkih saveza BiH. Sjednici su uz domaćine iz Lovačkog sa-veza Republike Srpske: predsjednika Savu

Minića, predsjednika Ustavnog suda RS Džerarda Selmana, pomoćnika ministra poljoprivrede i šumarstva RS Gorana Zu-bića, tajnika Vasilija Savića i stručnog su-radnika Stevu Rogulju, nazočili i predstav-nici Saveza lovačkih organizacija u BiH: predsjednik Salem Alihodžić s članovima Upravnog odbora Muhamedom Žunićem i Sifetom Žgaljom, kao i predstavnici Lo-vačkog saveza Herceg Bosne: predsjednik Slavko Marin, tajnik Ivica Lučić i stručni suradnik Vlado Soldo.Uz navedena izaslanstva triju lovačkih sa-veza u BiH, sjednici Savjeta nazočilo je i visoko međunarodno lovačko izaslanstvo u kojem su bili: počasni predsjednik CIC-a Dieter Schramm, potpredsjednik FACE-a Srečko Žerjav, izvršni direktor CIC-a Ta-mas Marghescu, te predsjednik i dopred-sjednik CIC koordinacijskog foruma za Srednju i Jugoistočnu Europu, Toni Vrščaj i Imrich Šuba.Sjednica je započela uobičajenim pozdrav-nim govorima domaćina i gostiju, a nasta-vila se usvajanjem i razmatranjem dnevnog reda na kojem su se našla pitanja vezana za personalno-organizacijski rad Savjeta, provedbu CITES konvencije u BiH, jedin-stveno predstavljanje lovstva iz BiH u CIC-u, te buduće ustrojstvo, organizaciju i rad Savjeta.U svome pozdravnom obraćanju Toni Vr-ščaj je istaknuo ulogu Savjeta te značenje koje CIC pridaje lovstvu iz Bosne i Herce-govine o čemu najbolje govori struktura gostiju nazočnih na sjednici.Dieter Schramm u svome je obraćanju rekao i sljedeće: „Dragi prijatelji, nemam govor i nisam došao držati govore. Iz sveg srca želim reći da mi je velika čast što sam danas zajedno s vama.“U ime FACE-a, europske lovačke asocijaci-je, dopredsjednik Srečko Žerjav rekao je da u FACE-u često razgovaraju o problemima lovstva i lovaca pa tako i o problemima lov-stva u BiH, ističući mogućnost apliciranja projekata prema EU fondovima za zaštitu velikih zvijeri. „Imate priliku iskoristiti CIC i FACE, trebate pripremiti jedan zajednički

piše Ivica Lučić

www.lovackisavez-hb.ba

Radno predsjedništvo sjednice Savjeta

Strani i domaći gosti i uglednici


IZ SAVEZA

1. Predsjedanje Savjetom lovačkih saveza BiH u idućem, jednogodišnjem mandatu preuzima Savo Minić, predsjednik Lovačkog saveza Republike Srpske (LSRS). Sjedište Savjeta je u sjedištu LSRS. Administrativne i druge poslove Savjeta obavljat će stručna služba LSRS.

2. Usvaja se informacija predsjednika Lovačkog saveza Republike Srpske o njihovu stavu vezanom za prijeratnu zajedničku imovinu Saveza SR Bosne i Hercegovine i ime Saveza lovačkih organizacija u Bosni i Hercegovini.

3. Usvaja se informacija Tamasa Marghescua o primjeni CITES konvencije. Predsjednik CIC Koordinacijskog Foruma Toni Vrščaj, uime CIC-a, uputit će pismo Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, da se ubr-zaju aktivnosti na implementaciji CITES konvencije u BiH, te da se te aktiv-nosti provode u suradnji s lovačkim savezima u BiH.

4. Usvaja se informacija Vlade Solde o aktivnostima radne skupine Savjeta za ko-ordinaciju aktivnosti na provedbi CITES konvencije u BiH, uz obvezu nastavka provedbe navedenih aktivnosti, do konačnog rješenja ove problematike.

5. Lovački savezi, članovi Savjeta lovačkih saveza BiH, do 20. lipnja 2016., izradit će svoje prijedloge izmjena i dopuna postojećeg Memoranduma o obliku organiziranja i suradnje lovačkih saveza na prostoru države BiH, u smislu viđenja budućeg modela organiziranja lovstva na razini države BiH. Prijedloge međusobno razmijeniti i s njima se upoznati prije održavanja iduće sjednice Savjeta lovačkih saveza BiH.

Predsjednik Savjeta lovačkih saveza BiH:Ilija Vrljić, v.r.

ZAKLJUČCI

projekt koji ćemo podržati. Dio ste naše lo-vačke obitelji, imate našu potporu i uvijek ste dobrodošli“, istaknuo je Žerjav.Slavko Marin, predsjednik Lovačkog sa-veza Herceg Bosne, u svom je obraćanju naglasio da smo kao država BiH prema Europskoj uniji najdalje otišli u lovstvu. „Lovstvo Bosne i Hercegovine na dobrom je putu, lijepo je biti dio velike lovačke obi-telji, trebamo odrađivati svoje međunarod-ne obveze i zadržati svoj identitet.“Nakon uvodnih obraćanja uslijedila je ra-sprava po točkama dnevnog reda od kojih svakako treba istaknuti izbor predsjedava-jućeg Savjeta lovačkih saveza BiH koji se, sukladno Memorandumu o obliku orga-niziranja i suradnje lovačkih saveza u BiH, vrši po načelu rotacije, a mandat predsje-davajućeg traje jednu godinu. U skladu s time dužnost predsjedavajućeg Savjeta lo-vačkih saveza BiH, od Ilije Vrljića, na jed-nogodišnji mandat preuzeo je Savo Minić, predsjednik Lovačkog saveza Republike Srpske. Nakon izbora za predsjedavajućeg Savjeta Savo Minić je zahvalio na izboru te ista-knuo: „Moramo naći mogućnost i način da budemo dio Europe i svijeta. Zaboravit ćemo godine nerada i neizvjesnosti, sasta-jat ćemo se i pokazati da imamo volju i ka-pacitete da izgradimo lovstvo u BiH.“Osim izbora predsjedavajućeg Savjeta, svakako treba istaknuti i vrlo kvalitetnu, iscrpnu i poučnu prezentaciju o CTES-u koju je sudionicima sjednice održao izvršni direktor CIC-a Tamas Marghescu. Nakon prezentacije Dieter Schramm je predstav-nicima lovačkih saveza uručio prigodne

knjige-brošure o primjeni CITES konven-cije u međunarodnoj trgovini divljom flo-rom i faunom.Također o temi provedbe CITES-a u BiH, Vlado Soldo je u ime radne skupine Savje-

ta, informirao nazočne o poduzetim aktivnostima na pokretanju inicijative i koordinaciji aktivnosti s Vijećem ministara (Mini-starstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa) na provedbi CITES konven-cije u BiH.Ostatak radnog dijela sjednice protekao je u raspravama i razmatra-njima pitanja vezanih za ustrojstvo, organizaciju i budući rad Savjeta, a na kraju je dogovoreno da to bude jedna od težiš-nih tema iduće sjednice Savjeta koja će se održati u Sarajevu u organizaciji SLOuBiH.

Po završetku radnog dijela, po običaju usli-jedila je nezaobilazna razmjena darova, če-stitke novoizabranom predsjedniku Savje-ta te nastavak ugodnog druženja uz ručak i čašicu razgovora.

Savo Minić i Srečko Žerjav

Čestitke novom predsjedavajućem Savjeta

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

www.lovackisavez-hb.ba9

Domaćin, LD „Galeb“ Čapljina i organizator Prven-stva, Lovački savez Herceg Bosne, potrudili su se da natjecanje u Trebižatu bude na zavidnoj razini. Niko Rebac, voditelj lovnog streljaštva u „Galebu“ i Pero Zeku-šić-Pepsi, predsjednik Društva, sa svojim su lovcima pripremili sve što treba natjecateljima i promatračima. I vrijeme im je pomoglo, nakon dugog kišnog razdoblja, lijep, sunčan dan, gotovo idealan za natjecanje i druženje.

REKORDAN BROJ NATJECATELJA

Natjecalo se 58 stri-jelaca, svrstanih u 16 momčadi, rekordan broj natjecatelja na ovoj streljani. Posebice je radovao dolazak strijela-

ca iz LU-a „Jastreb“ iz Babine Grede (Hrvatska), koji su na prošlogodišnjem natjecanju u Domaljevcu to i obećali. Došli su s dvije ekipe i poručili, na ovakvom natjecanju računajte na nas i ubuduće, ma gdje ga organizirali. Također, svoj ne-mali doprinos značenju ovog natjecanja dali su strijelci iz

LD-a „Sveti Hubert“ iz Cestice pokraj Varaždina, koje vodi fra Zorislav Šafran, izvrstan strije-lac, te strijelci iz LU-a „Prepe-lica“ iz Opuzena. Zahvaljujući njima natjecanje je dobilo međunarodni karakter. Od članica našeg Saveza, sudjelovali su: LSUG „Jarebica“ Štrepci, LU „Sava“ Orašje“, LU

ČAPLJINA • OTVORENO PRVENSTVO SAVEZA U LOVNOM STRELJAŠTVU

Neumljani sve bolji i boljiNa osmom Otvorenom prvenstvu Lovačkog saveza Herceg Bosne u lovnom streljaštvu, koje je održano 28. svibnja 2016. na streljani u Trebižatu (Čaplji-na), u momčadskoj konkurenciji pobijedili su strijelci LU-a „Jadran“ Neum, a u pojedinačnoj njihov član Alen Franić.

piše Vlado Bošnjak „Kuna“ Domaljevac, LD „Zec“ Busovača, LD „Lještarka“ Kise-ljak, LD „Mosor“ Široki Brijeg, HLU „Malič“ Grude, HLU „Orao“ Čitluk s dvije ekipe, LD „Jarebica“ Mostar, LU „Jadran“ Neum i domaćin, LD „Galeb“ Čapljina.

GOLUBE, GDJE SI?

Nakon prijave strijelaca i izvlačenja startnih bro-jeva, što na natjecanjima u organizaciji Saveza be-sprijekorno rade Jelena, Đuro i Vlado, strijelcima se, u ime domaćina i kao član Upravnog odbora Saveza, obratio Pero Zekušić-Pepsi. Poželio je svima ugodan boravak u Čapljini, strijelcima dobar rezultat i zatim proglasio natjecanje otvorenim. Pucale su se, standar-dno, dvije serije po 15 golubova za momčadski poredak, a najboljih šest strijelaca iz tog dijela

Strijelci LU-a “Jadran” Neum, ekipni pobjednici


IZ SAVEZA

pucalo je još jednu seriju za pojedinačni poredak. Prva serija donijela je dosta zanimljive rezultate. Pojedinci koji su večer prije, na treningu, postigli odlične rezultate, u prvoj seriji nisu bili na toj razini. Stjepan Grubišić, mladi strijelac iz Gruda, koji je nastupio posljednji, 58., u prvoj seriji pogodio je svih petnaest golubova, što je bila jedina „petnaestica“ u toj seriji. U drugoj seriji nastavilo se u istom ritmu, što je natjecanje činilo iznimno zanimljivim. Do posljednje grupe strijelaca iz druge serije nije se znao redoslijed u momčadskom dijelu. Na kraju, kod dosta momčadi žaljenje za samo jednim golubom, koji bi im donio poziciju više. Zahvaljujući „petnaestici“ Alena Franića u drugoj seriji i dobrim rezultatima njegovih kolega, strijelci LU-a „Jadran“ Neum (Ivica Bačić, Alen Franić, Ivica Čamo i Zorislav Šafran) sa 75 pogodaka osvajaju prvo mjesto, drugi, s golubom zaostatka (74), bili su strijelci LD-a „Mosor“ Široki Brijeg (Vladimir Mandić, Zoran Mandić, Tomislav Mandić i Slavenko Lasić), a treći, sa 70 pogodaka, strijelci LU-a „Jastreb“ Babina Greda 1 (Tihomir Ramljak, Kristijan Katušić i Marijan Karabalić).U završnu seriju za pojedinačni poredak plasirali su se Ivica Bačić (38) i Alen Franić (29) iz Neuma, Zoran Mandić (27) i Tomislav Mandić (25)

iz Širokog Brijega, Stjepan Grubišić (26) iz Gruda i čapljinski vete-ran Niko Rebac (25). U završnici se gađalo jako precizno. Alen Franić i Tomislav Mandić „ubili“ su svih petnaest svojih golubova. Sa samo jednim promašajem, Alen Franić nadmoć-no je osvojio prvo mjesto (44), drugi je bio Zoran Mandić (41), treći Tomislav Mandić (40), četvrti Ivica Bačić (38).

DIPLOME, POKALI I MEDALJE

Na završnoj svečanosti, najprije je Niko Rebac podijelio svim momča-dima diplome za sudjelovanje na Otvorenom prvenstvu Saveza. Pokale i medalje u momčadskom dijelu, trima najboljim ekipama, uručio je Željko Bonić, pomoćnik načelnika Općine Čapljina, koji je u prigod-nom govoru pozdravio strijelce, pohvalio rad LD-a „Galeb“ i obećao mu pomoć i potporu u idućim aktivnostima. Četverici najboljih u pojedi-načnom dijelu natjecanja pokale i medalje uručio je Pero Zekušić-Pepsi koji je, na kraju, pozvao nazočne na zajednički ručak u restoran „Kod dva Ivana“ u Čapljini. Na taj je način uspješno završeno još jedno natjecanje u organiza-ciji Lovačkog saveza Herceg Bosne. Iduće koje Savez organizira je Prvenstvo članica Saveza, 6. kolovoza na streljani „Stolino vrilo“ na Kupresu. Do tada, natjecanja koja organiziraju pojedine lovačke udruge. U tijeku je vruće ljeto, a još su vruće puščane cijevi u rukama zalju-bljenika u lovno streljaštvo. „Golubovi“, čuvajte se!

Strijelci iz Babine Grede, treći u ekipnoj konkurenciji

Šestorica najboljih pojedinaca

Dvojica natjecatelja LSUG-a “Jarebica” Štrepci prate događanja na streljani

Širokobriježani, ovaj put drugo mjesto

Alen Franić, nadmoćna pobjeda


IZ SAVEZA

Drugo Otvoreno prven-stvo LD-a „Zec“ Bu-sovača održano je na

streljani „Kula“ 16. srpnja ove godine. Jedna izreka kaže, kako se zajmiš tako će ti se i vratiti. Otkako je prije dvije godine izgrađena streljana u Busovači, strijelci ovoga društva stalni su sudionici svih streljačkih natjecanja, od Save od Neuma. Postali su nerazdvojiv dio stre-ljačke obitelji u našem Savezu. Sada, na njihovu natjecanju, strijelci iz drugih udruga to su im uzvratili. Tako su na natje-canje, iako je bilo loše vrijeme, iz Hercegovine došli strijelci iz Neuma, Čapljine, Mostara, Čitluka, Širokog Brijega i Gru-da, na čemu su im domaćini iskreno zahvalili. Uz domaći-na još su nastupili strijelci iz Kiseljaka i Fojnice, ukupno 30 strijelaca svrstanih u 9 ekipa. Na početku natjecanja strijelce je pozdravio Niko Čavara, voditelj streljaštva u LD-u „Zec“ Busovača, a predsjed-nik skupštine ovoga društva, Vinko Miljak, uz prigodan je govor službeno otvorio ovo natjecanje. Po prohladnom i kišovitom vremenu dosta je golubova uspjelo „umaknuti“ strijelcima, posebice onima koji su slovili za favorite. Nakon dvije serije po 15 golubova, prvo mjesto u momčadskoj konkurenciji

osvojili su strijelci LU-a „Ja-dran“ iz Neuma (Ivica Bačić i Alen Franić), pojačani Nikom Repcom iz Čapljine. Drugi su bili strijelci širokobriješkog „Mosora“ (Vladimir, Zoran i Tomislav Mandić) s istim brojem pogodaka ali slabijom

drugom serijom, a treći stri-jelci HLU-a „Orao“ iz Čitlu-ka (Marinko Zovko, Mario Dugandžić, Tomislav i Marijan Luburić).U finalnu seriju za pojedinačni poredak plasirali su se Alen Franić (26) iz Neuma, Zoran

Bez velikih iznenađenja u plasmanuOTVORENO PRVENSTVO LD-a “ZEC” BUSOVAČA

Mandić (25) iz Širokog Brijega, Ivica Bačić (24) iz Neuma, Stjepan Grubišić (24) iz Gruda, Marinko Zovko (22) iz Čitluka i Leo Stojčić (22) iz Mostara. U raspucavanju, najbolji je bio Zoran Mandić (38), drugi je bio Alen Franić (38), treći Stjepan Grubišić (34), četvrti Ivica Bačić (34).Po završetku uspješno prove-denog natjecanja diplome za sudjelovanje na natjecanju eki-pama je uručio Niko Čavara, pokale u ekipnom dijelu Vinko Miljak, a u pojedinačnom Dobroslav Vrdoljak, zaslužni član LD-a „Zec“ Busovača. Na-kon zajedničkog fotografiranja svi sudionici su se preselili na zajednički ručak u hotel „Tisa“, gdje se uz domaće specijalitete pila čitlučka blatina i žilavka koju su donijeli strijelci „Orla“.Na kraju, jedno zapažanje autora ovoga teksta. Lovačko društvo „Zec“ Busovača i nje-govo vodstvo na čelu s Jakom Čavarom, primjer je kako bi se i ostale naše lovačke udruge, pogotovo one u kojima ima interesa lovaca za lovnim streljaštvom, trebale odnositi prema svojim strijelcima i streljačkim natjecanjima. Zato čestitke i lovačkom društvu i strijelcima „Zeca“ na njihovoj promociji lovnoga streljaštva.

Vlado Bošnjak

Šestorica finalista

Dobroslav Vrdoljak i Zoran Mandić Niko Čavara i Leo Stojčić


IZ SAVEZA

Nakon što je 2014. Parlament F BiH donio Zakon o izmjenama i dopu-nama Zakona o lovstvu, deblokirana je zakonska procedura ustanovljenja i dodjele lovišta na korištenje, pa se s razine županijskih ministarstava po ubrzanoj proceduri pristupilo ustanovljenju lovišta i njihovoj dodjeli na korištenje putem javnog poziva. Ova procedura provedena je i završena u devet, od deset, županija u F BiH, u kojima su lovačka društva dobila lovišta na desetogodišnje korištenje.Jedina županija u kojoj je provedba Za-kona o lovstvu i dalje na „mrtvoj točki“ je Županija Središnja Bosna (ŽSB). Nakon neuspješnih pokušaja prethodnih minista-ra da ustanove lovišta, sadašnji ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u vladi ove županije, Salkan Merdžanić, krenuo je ispočetka. Naime, u ožujku ove godine, u skladu s Pravilnikom o nači-nu određivanja i obilježavanja granica lovišta i postupku osnivanja lovišta u F BiH („Službene novine F BiH“, broj 2/08), imenovao je Komisiju za izradu prijedloga za osnivanje lovišta na području Županije Središnja Bosna. U komisiju su imeno-vani predstavnici ministarstva Jasmina Mezildžić i Dragan Palavra, predstavnici Saveza lovačkih organizacija BiH Mustafa Bašić i Sakib Bešić, te predstavnici Lovač-kog saveza Herceg Bosne Jako Čavara i Ivica Lučić, a za svojevrsne koordinatore u radu imenovani su Slavko Marin i Bajro Makić.Osim zadaća i smjernica propisanih nave-denim Pravilnikom, komisija je na početku

rada dobila naputke i od resornog mini-stra, koji su poslužili kao polazna osnova, odnosno platforma za njezin daljnji rad:• polazna osnova za osnivanje lovišta u

ŽSB-u treba biti Prijedlog organizacije i osnivanja lovišta na području KSB iz 2006. godine;

• na području ŽSB-a formirati jedno gospodarsko lovište, i to na području Bugojna (Koprivnica);

• na području ŽSB-a formirati onoliko sportsko-gospodarskih lovišta koliko ima lovačkih društava, tj. ustanoviti naj-manje 22 sportsko-gospodarska lovišta.

Osim naputaka zadanih od strane mini-stra, komisija je donijela određena načela vezana za svoj rad te za formiranje lovišta:• odlučivanje konsenzusom, bez pregla-

savanja• jednakopravnost, u smislu jednakih

površina lovišta, kvalitete staništa i vrsta divljači

• održivost, u smislu financiranja, zaštite, ulaganja, održavanja i korištenja

• zakonitost, u smislu dosljedne primjene zakonskih propisa

• poštovanje interesa lovaca, u smislu prava lova na cijelom teritoriju općine, bez obzira na broj lovišta i lovačkih društava.

Postupajući po navedenim smjernica-ma, napucima i načelima, komisija je u kratkom roku predložila 22 sport-sko-gospodarska i jedno gospodarsko lovište, ukupno 23, te s tim upoznala resornog ministra, koji je uz određene primjedbe prihvatio prijedlog i naložio komisiji izradu još jedne varijante: da se uz sportsko-gospodarska lovišta na području svake općine formira jedno

gospodarsko lovište. I novi prijedlog, od 22 sportsko-gos-podarska i 11 gospodarskih lovišta, komisija je izradila u relativno kratkom roku. Ministar ga je prihvatio s određe-nom zadrškom te zatražio stanku u radu komisije, uz konstataciju da proces nije završen i da će vrlo brzo komisija biti ponovno aktivirana.Sagledavajući navedene naputke, smjer-nice i načela, kao i dosadašnji rad komi-sije, očito je da je ovaj put riječ o novom pristupu i novom modelu formiranja lovišta, koji cijeni postojeće stanje na terenu, koji je utemeljen na ravnoprav-nosti, koji nikoga ne eliminira i koji daje jednaka prava i jednake šanse svima u proceduri dodjele lovišta na korištenje.

Osim toga ovaj model „jednakih šansi“, u kojem su svi pobjednici i u kojem nema gubitnika, znakovit je zaokret i otklon od diskriminirajućeg i nezakonitog modela „jedna općina, jedno lovište“, te kao takav, uz malo dobre volje, strpljenja i kompro-misa, ima velike izglede za uspjeh. Nadajmo se da će tako i biti i da će konačno, u godini kada BiH slavi jubilej 90 godina organiziranog lovstva, Središnja Bosna, kao njegov stoljetni simbol i brend, napokon prestati biti „crna rupa“ lovstva u F BiH.

Model „jednakih šansi“, u kojem su svi pobjednici i nema gubitnika, znakovit je zaokret i otklon od diskriminirajućeg i nezakonitog modela „jedna op-ćina, jedno lovište“, te kao takav ima velike izglede za uspjeh.

FORMIRANJE LOVIŠTA U SREDIŠNJOJ BOSNI

LOVIŠTA TREBA USTANOVITI PO MODELU „JEDNAKIH ŠANSI“

piše Ivica Lučić


LOVNA DIVLJAČ

Divlja patka ili gluhara (lat. Anas platyrhynchos) naša je najbrojnija i naj-krupnija, ujedno i najznačajnija lovna vr-sta od svih vrsta divljih pataka koje borave u našim krajevima. Kod nas se gnijezdi i često provodi zimu, a ako i odleti dalje prema jugu, ponovno se vraća tamo gdje se izlegla. Vjerna je, dakle, svom starom staništu.Patkovo perje izuzetno je lijepo, šare-no. Vrat mu je sjajno zelen, s bijelom ogrlicom, grudi crvenkastosmeđe, leđa svijetlosiva, a rep bijel s obvezne četiri kovrče crne boje. Patka je manje ukrašena, osnovna joj je boja svjetlije kestenjasta s brojnim prugama i „pačjim ogledalom“. Mužjak i ženka se, dakle, razlikuju i po tome što mužjak ima prepoznatljivo zele-no-plavo perje na glavi i vratu.Patka gluhara najčešća je i najraširenija europska patka plivačica, također je naj-veća i najteža. Naraste do 58 cm u dužinu, a teži od 850 do 1400 grama. Raspon njezinih krila je oko 90 cm.Živi uz bare, jezera, rijeke, gradske kanale, umjetna jezerca u parkovima itd. Nije pretjerano plašljiva pa se često pribli-žava čovjeku. Hrani se vodenim biljem, ali i vodenim životinjicama, ribama i žabama. Može živjeti pet, pa sve do 15 godina. Raznovrsna je u izboru podloge za gniježđenje, ali uglavnom bira skrivena mjesta. Nese 9 do 13 jaja, a za mladunce se brine ženka. Mužjaci se okupljaju u jata prije ljetnog mitarenja. Ženka ima glasan kokodakajući zov, a mužjak tiho „vepp“.

U letu se prepoznaje veličinom, čvrstim tijelom, blago zaobljenim krilima i srednje brzim zamasima krila. Za vrstu je tipično zviždanje krila u letu. Gluhara je naša stanarica, ali se zimi skita po područjima s dovoljno hrane.

STANIŠTE

Široko je rasprostranjena ptičja vrsta. Živi na području Europe, Azije, Sjeverne Ame-rike i Australije, gdje nastanjuje vodene površine – jezera, rijeke, potoke, bare i umjetna jezerca. Češća je u kontinental-nom dijelu Bosne i Hercegovine. Pripadnici vrste spolno su zreli s godinu dana i gnijezde se jednom godišnje, u razdoblju od ožujka do svibnja. Ženka jaja polaže na skrivena mjesta uz obalu, ponekad i na deblima vrba. Gnijezdo pravi od trave i lišća, a unutrašnjost oblaže paperjem. Na jajima sjedi 27-28 dana, a za to vrijeme mužjak stražari. Kada ženka privremeno odlazi s jaja, prekriva ih perjem koje iščupa iz svoga tijela. Pačići se izlegu otprilike nakon četiri tjedna, i ženka se dalje sama brine o njima. Već sljedeći dan vodi ih u vodu na prvo plivanje i više se ne vraćaju u gnijezdo. Mladi potrkuš-ci čvrsto se drže njezine blizine ili provode vrijeme sakriveni u visokoj trski, a mami se vraćaju kada ih pozove karakteristič-nim kvakanjem. Osamostaljuju se s 50 do 60 dana. Hrane se biljkama (nježnim lišćem, travama, sjemenkama i mladim izdancima barskih biljaka, pupoljcima), no jedu i kukce, crve, vodene beskralježnjake te žitarice, pogotovo ako ih ljudi hrane komadićima kruha, što se događa.

LOV

U lovnu divljač spadaju sljedeće vrste pataka: gluhara, kržulja, glavata, kreketalj-ka, žličarka, krunata, lastarka i pupčanica. Najčešće se lovi patka gluhara.Prema Zakonu o lovstvu te Pravilniku o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači, divlja se patka lovi od 1. rujna do 1. ožujka.Lovi se šuljanjem uz vodotoke i jezera, gdje traži hranu. Lov iz čamaca uz obale rijeka i jezera te osobito po tršćacima također može biti lijep i uspješan, ali je nužan pas aporter koji će donositi odstri-jeljenu divljač. Posebnu draž ima lov na patke u preletu zorom ili u sumrak kada, zbog brzine njihova leta, treba dobro gađati. Lovovi na patke u rujnu divan su način za otvaranje lovne sezone. Nekoliko je stvari bitno pri lovu pataka. Njihov je glavni obrambeni mehanizam njihova nepredvidivost. Pušku, dakle, prili-kom lova treba držati nadohvat ruke, i oči dobro otvoriti. Patke dolaze u niskom letu, naravno bez najave, te ulaze u vidokrug i izlaze iz njega „dok trepneš“. Baš zato što im je let nepredvidiv i dinamičan, patke su pravi izazov za lovce. Jedan dan lete uz vjetar, drugi dan niz vjetar, a onda u bočni vjetar. Nisu prebrzi letači, pa ako ih vidite da dolaze, nisu baš preteška meta za pogoditi. Zapravo je taj njihov nasumičan let razlog zbog kojega se čine brzima. Divlje se patke love na nekoliko načina, ovisno o godišnjem dobu, lovnom terenu i osobnom afinitetu: čekanjem na preletu, pretraživanjem, prikradanjem, pogonom i uz pomoć mamaca.

piše Tomislav Mihaljević

Zahtjevan i dinamičan lovDivlju je patku najbolje loviti u svitanje i sumrak, jednim od uobičajenih načina: čekanjem na preletu, pretraživanjem, prikradanjem, pogonom ili uz pomoć mamaca.


LOVNA DIVLJAČ

Lov dočekom na preletu prakticira se i ljeti i zimi, pokraj vodenih površi-na. Obično se izgradi kakav zaklon od priručnog materijala i tu se lovac sakrije, kada su glavni preleti. Lov divljih pataka zahtjevan je i dinami-čan. Prvi dani lova uglavnom su uspješni, jer ptice još uvijek nisu toliko uplašene. Najbolje vrijeme za lov je u svitanje i sumrak, a divlje se patke mogu loviti i tijekom dana, pretraživanjem plićih bara i rubova ribnjaka.Prilikom jutarnjeg lova, barem dvade-setak minuta prije svitanja lovci moraju zauzeti mjesta s kojih mogu vidjeti kako patke prelijeću. S prvim zracima zore, mogu se čuti karakteristični zvuci krila i prve ptice koje prelijeću. Pravilo je da se na patke koje su visoko i ne vide se naj-jasnije, uopće ne puca. Tek sa svitanjem počinje najjači prelet, tako da lovci na do-brim mjestima tada imaju priliku pucati. Tijekom popodneva, situacija se mijenja. Lovci tada moraju biti dobro maskirani, jer prve patke koje se pojavljuju lete veo-ma visoko i nisu uopće u dometu. Mlade i nestrpljive kolege, neiskusni lovci, mogu tada pokvariti lov, pucajući na svaku pticu i tako ih rastjerujući. U sami mrak, najjači je intenzitet preleta i lovci tada moraju biti dobro koncentrirani. Moraju paziti na pravce doleta pataka, kako bi mogli iskoristiti priliku za pucanje. Tije-kom lova na preletu, lovci moraju paziti na svoj raspored i međusobnu udaljenost.

Osnovno je pravilo ne pucati na patke koje slijeću na vodu, dakle na one koje dolijeću nisko u želji da slete na „vodeno ogledalo“, jer bi se na taj način ozbiljno ugrozilo kolege u lovu. Na poznat zvuk i šištanje što ga proizvode pačja krila, ni-šani se jedna patka iz jata, pa onda druga. Često se dogodi da u sačmeni snop koji smo uputili prema određenoj patki „uše-ta“ još pokoja. Nikada ne treba nasumce pucati u jato. Lov pretraživanjem najdinamičniji je, ali i najteži, jer treba „pročešljati“ kilometre i kilometre niz rijeku, ponekad i po dubo-ku snijegu i s dosta minusa u zraku. U lovu pogonom, okolo bare ili manjeg jezera, lovci u najvećoj tišini najprije opkole čitavo područje. Pogon počinje na dani znak, po plićacima pješice, a sredi-nom čamcima, istjerivanjem divljih pata-ka iz šaša i trske. Pri pokušaju da pobje-gnu iz toga kruga, po obodu ih spremno čekaju lovačke puške. Ovaj način lova prakticira se za ljetnih mjeseci.U praksi se koristi još jedan način lova – zasjeda u kamufliranim skrovištima, odnosno zonama gdje patke izjutra s bara dolijeću na pašu. Također ih treba čekati u večernjim satima, kada se s paše vraćaju na noćenje u bare i ritove.

ORUŽJE, ETIKA, PSI

Za lov na patke služi puška sačmarica u kalibrima 16 i 12. Redovito se koriste lo-

vačke patrone sa sačmom od 4 mm pa na-više, stoga što se puca uglavnom na većim udaljenostima, a zimsko perje i paperje kod pataka izvanredan je amortizer kroz koji sačma dosta teško prodire.Kod standardnih čokova koristi se polu i pun ili, ako je riječ o izmjenjivim, 1-4 i 3-4 čoka. Streljivo ne previše jako, do 34 grama punjenja. Čokovi do pola čoka ili malo jače te sačma promjera 2,7 mm ili 2,9 mm, jako su učinkoviti.Patke lete u gustim jatima pa se zna dogo-diti da ih, nakon jednoga hica, padne više. Krupnija sačma također može poslužiti, ali kako su patke na većoj udaljenosti, posip više nije dovoljno gust za etičan odstrel. Uvijek se preporučuje gađati posljednju patku u jatu, ili ako idu prema vama, one sa strane. Hicem u jato zna se dogoditi da padne više pataka, ali često nisu sve mrtve. Iako neki lovci misle da je uspjeh odstrijeliti tri patke jednim hicem, to zapravo nije etično. Lov na patke sam je po sebi atraktivan i zanimljiv, da bi se odstrelna kvota dostigla u tako kratkome roku.Za uspješan lov pataka potreban je dobar pas aporter, a kao najbolji pokazali su se njemački oštrodlaki ptičari, engleski špringer španijeli i bretoni.Lov pataka idealan je za dresuru mlađih pasa. Naime, pas vrlo brzo nauči da treba biti miran i ostati pokraj lovca, a ne tije-kom cijele večeri i jutra jurcati uz obalu, ulaziti i kvariti lov ostalim kolegama.


LOVNA DIVLJAČ

Bogatstvo jednog lovišta mjeri se vrstom divljači, njezinom brojnosti i trofejnom vrijednosti. Kakvo je,

u tom pogledu, stanje u hercegovačkim lovištima? Sve do osamdesetih godina prošloga sto-ljeća, glavna divljač u ovim lovištima bili su zec te jarebice kamenjarka i poljka. Od osamdesetih godina naovamo, iz različitih razloga, mijenja se izgled lovišta. Gole-ti sve više osvaja šuma i nisko raslinje, drastično se smanjuju obradive površine… Zbog toga zec „gubi“ svoje stanište, a sve više ga osvaja divlja svinja, danas glavna lovna divljač u ovim lovištima. Takvo je stanje u svih sedam lovačkih udruga Žu-panije Zapadnohercegovačke. Ipak, još jedna, vrlo atraktivna i trofejno izazovna divljač uporno pokušava naći svoje mjesto u lovištima ove županije i ak-tima lovačkih udruga. U tome, još uvijek, ne uspijeva. Riječ je o srnećoj divljači. Ni jedna lovačka udruga u ovoj županiji u svojim godišnjim planovima i dosadašnjim lovnogospodarskim osnovama nije prika-zivala ovu divljač. No, nje ima. Ona je tu, nudi nam se i „moli“ nas da joj osiguramo mir, samo mir, mir od čovjeka.

NEKA „ČUDNA“ DIVLJAČ U ŽUPANIJI ZAPADNOHERCEGOVAČKOJ

Srneće divljači „nema“, a lovi seU širokobriješkom i posuškom lovištu ima je u znatnom broju. Što se s njom događa? Javna je tajna da se, samo u „Mosoru“, od-strijeli više od 20 primjeraka ove divljači godišnje. Naravno, u krivolovu. Ne bira se ni mjesto ni vrijeme, ni spol ni trofejna vrijednost. Lovokradice se često „brane“ sljedećim riječima: „U kojim to lovačkim dokumentima i odlukama piše da se srna lovi ili ne lovi? Nje nema ni u jednom papiru našega društva.“ Naravno, ako ih netko uopće i upita, zašto to čine. Slično se događa i u Rakitnu, Radovnju, Viru… Tko to radi? Rade uvezane grupe krivo-lovaca koje su cijele godine u lovištu, bez obzira na vrijeme lovostaja. U posljednje vrijeme svoje „trofeje“ snimaju i stavljaju na svoje facebook profile, hvale se čak. I nikom ništa. Za ovo svi lovci znaju. Znaju i predsjednici sekcija gdje se ovaj krivo-lov najviše događa, znaju lovnici, znaju i lovočuvari (ako ih ima). Na tijelima upra-ve lovačkih udruga iznose se ovi podatci i nemoćno se šire ruke. Nitko, tko zna iz kojih razloga, ne želi, ne može ili ne zna barem početi rješavati ovu nezamislivu lovačku sramotu. I državne institucije o ovome dosta znaju, no i tamo se, zanimlji-

vo, najčešće zabadaju glave u pijesak. Za ovo znaju i obični građani, koji se oprav-dano čude nama lovcima što se sve radi u lovištu. Što uraditi? Jako je teško ponuditi rješenje, o ozračju kakvo je sada. Ali je nedopustivo ne pokušati ništa. Stoga, srneću bi divljač sve lovačke udruge s ovih prostora trebale uvrstiti u svoje lovnogospodarske osnove i godišnje planove gospodarenja. Nije pre-tjerano tvrditi, ispravnim odnosom prema ovoj divljači za nekoliko bi se godina u ovdašnjim lovištima mogli odstrjeljivati trofejni srnjaci. I to u znatnom broju.Drugo, protiv „pošasti“ krivolova, ne samo srneće divljači, moramo odlučno ustati svi mi lovci. Zašto šutjeti o onome što znamo, što smo vidjeli? Je li onaj tko je krivolovac heroj, je li sposobniji, pametniji od nas ostalih? Ne, nije. Sve to što on radi, mi smo mu omogućili i sukrivci smo za svaku odstrijeljenu srnu. Da, da, mi smo sukriv-ci, sviđalo se to komu ili ne. Za rješenje ovog problema treba napraviti konkretan i učinkovit plan na razini Županijskog vijeće za lovstvo ŽZH, a realizaciju preni-jeti na sve lovačke udruge. Bez suradnje i koordinacije neće biti uspjeha. Trebamo djelovati žurno, odmah. U protivnom ćemo se i dalje samo riječima „boriti pro-tiv krivolova“, bez gotovo ikakva učinka.

Vlado Bošnjak



Lovačko društvo „Fazan“ iz Usore ovogodišnju sezonu lova na srnjaka otvorilo je

5. lipnja, nakon što je od resor-nog županijskog ministarstva dobilo suglasnost na Godišnji plan gospodarenja lovištem za 2016./17., po kojem im je odo-bren odstrel 25 grla srnjaka. Po starom dobrom običaju, gostoljubivi domaćini u lov su pozvali i svoje prijatelje lovce iz drugih lovačkih društava, kao i goste iz Lovačkog saveza Herceg Bosne.Lovačko okupljanje zakazano je za subotu popodne, a gdje drugo nego u Lovačkom domu u Usori, ugodnom i urednom zdanju, stjecištu svih lovačkih događa-nja u ovome Društvu. Okupila se tog popodneva u lovačkom domu brojna lovačka družina od domaćih lovaca, među kojima i znatan broj onih iz dijaspore koji neizostavno i uporno dolaze u rodni kraj i ni za živu glavu ne propuštaju ovakve fešte, do gostiju iz Središnje Bosne, Posa-vine i Hercegovine. Vrijedni domaćini predvođeni predsjednikom Društva Petrom Bratićem-Pecijem, lovnikom Ivicom Bejićem, novim i starim tajnicima Antukom i Josipom, te ostalom potpomažućom družinom, potrudili su se za

domaćinski ugođaj u kojem nije nedostajalo jela i pića, a napose ugodne ljudske i lovačke priče. Teme su, naravno, bile lovačke, od sjetnih uspomena na ranije lovove i druženja, do lovačkih šala i zgoda, ali i ozbiljnih tema o lovstvu, o stanju u lovištu, o divljači, pa i o problemima koji, zbog pohlepe susjeda i nerazu-mijevanja politike, muče usorske lovce. Najviše se govorilo o idućem lovu, o izlascima srnjaka na pašu, o dogovoru i raspredu lovaca na čeke, što je snažno podgrijavalo lovačku strast, bu-dilo maštu i naslućivalo besanu i košmarnu noć.Željno iščekivano praskozorje donijelo je novu dozu lovačkog adrenalina, ali i skrivenog ra-zočaranja zbog jutarnje magle koja je, nakon noćašnje kiše, prekrila neke dijelove lovišta, no nije pokolebala lovce koji su, po dogovoru i u tišini, zaposjeli čeke.U samo svitanje, začuli su se i prvi pucnji. Neupućenima, i onima koji su prvi put u lovu na srnjaka u Usori, učestali jutarnji pucnji u izmaglici pobudili bi sumnje da je riječ o lovu na patke ili u najmanju ruku na fazane, a nikako na srnjake! Onima pak, koji su bar jednom lovili srnjaka u Usori, dobro je

poznat taj osjećaj.Prve jutarnje zrake sunca rastjerale su maglu po usorskim bregovima i šumarcima, puške su zašutjele, a lovci, praćeni pokojim zakašnjelim pjevom pijetla, lavežom pasa i idiličnom zvonjavom crkvenih zvona, s manje ili više zadovoljstva, po-lako su se vraćali ka odredištu, lovačkome domu.A ispred doma, gužva i vreva. Pristizali su lovci pojedinačno i u grupama, s lovinom ili bez nje, a dočekivali bi ih oni koji su došli prije njih, i svaki novi dola-zak bio je nova znatiželja, novo iščekivanje, nova priča, a najče-šće i novi ulovljeni srnjak. Na koncu ispred doma je posloženo dvanaest odstrijeljenih srnjaka, od kojih je, prema prvim procje-nama, nekoliko u rangu medalje, čak i zlatne. Za neupućene opet iznenađenje, nevjerica, čuđenje i pitanja, je li to moguće, otkud toliko, zar nije previše... Za domaćine i one koji poznaju prilike u usorskome lovištu ništa novo, reklo bi se uobičajena slika koja traje već godinama, samo što se o tome rijetko govori i, nažalost, još rjeđe piše, tako da u konačnici ni ona odobrena godišnja kvota odstrela nikako nije slučajna, dapače potpuno je realna.

Zapravo sve sumnje u isprav-nost rada ovdašnjih lovaca i bogatstvo ovoga lovišta prestaju onoga momenta kada se nađete u samome lovištu. Od uređenog i namještenog lovačkog doma, put vas vodi do visoke čeke, kojih u lovištu ima gotovo za svakoga lovca, sve su natkrivene, pregledne, udobne i obilježene. Na svakoj je ploča s nazivom lovišta i brojem, i do svake je pokošena trava i prosječena staza. Usput vidite hranilišta i solila, a dok sjedite na čeki go-tovo neprestano čujete glasanje fazana i promatrate zečeve kako pritajeni čuče u krumpirištu ili živahno skakuću po mladome kukuruzištu. A što se tiče srneće divljači gotovo da nema čeke s koje lovac neće vidjeti srnu, lane, mladoga srnjaka, a uz malo sreće i strpljenja i kapitalca. I sve to na samo pet tisuća hektara ukupne površine lovišta. Narav-no da ima još jednako dobrih, pa i boljih lovišta od usorskog, ali bez obzira na to, svatko onaj tko jednom osjeti čestitost i dobronamjernost ovih ljudi i doživi ljepotu i bogatstvo ovoga lovišta, ponovno mu se vraća, s dubokim osjećajem čežnje, zahvalnosti i poštovanja.

Ivica Lučić

Bogatstvo i ljepota usorskog lovišta LD „Fazan“ Usora



Ovogodišnje otvaranje sezone lova na srnjaka i divlju svinju upriliče-

no je 5. lipnja, uz sudjelovanje domaćih lovaca ali i brojnih gostiju, pa i onih iz Dalma-cije. Organizator je bio Ivica Perajica, predsjednik sekcije Lištani, zajedno s članovima svoje sekcije.

Otvorena sezona lova na srnjaka LU „Livanjsko polje“ Lištani

Dan je bio sunčan, prekra-san, pa su i očekivanja bila velika, što se i obistinilo jer su rano ujutro odstrijeljena dva prekrasna srnjaka. Jednoga je odstrijelio Mišo Hrgović, do-maći lovac iz sekcije Lištani, a drugoga Veselko Budimir, gost iz Posušja.Nakon lova uslijedilo je dru-

ženje u lovačkoj kući sekcije Lištani, naravno uz zdravi-cu za dobar početak nove lovne sezone. Tom je prilikom ocijenjen lovački čorbanac koji su za ovu prigodu pripre-mile sekcije Lištani, Čelebić i Ljubunčić. Najbolje ocjene dobili su lovci-kuhari iz sekcije Ljubunčić.

Na kraju, jedna svečanost: lovcima koji su se posebno istaknuli radeći za dobrobit divljači i Udruge, dodijeljena su odgovarajuća priznanja.Dan je završio uz pjesmu, do duboko u noć.

Davor Barać

Ovogodišnja sezona lova na srnjaka u LD-u „Fazan“ Odžak otvorena je 2. srpnja, i traje do odstrela

predviđenih 30 primjeraka. Srnjak se može loviti samo oružjem s izolučenim cijevima kalibra najmanje 6,17 mm (.243 Winchester) i težine zrna veće od 6 grama, isključivo s visokih čeka i drugih mjesta koja jamče maksimalnu sigurnost. Loviti se može samo subotom popodne i nedjeljom. Zabranjeno je od-strijeliti srnjaka mlađeg od tri godine.Odstrijeljeni škart srnjak predaje se Druš-tvu u koži bez utrobe, na dan odstrela. Procjenu škarta uviđajem vrši lovočuvar Božo Grgić Božo, a verificira na ocjeni Povjerenstvo. Lovac koji odstrijeli mladog srnjaka ili ga pogrešno procijeni kao škart, stegovno će odgovarati, ali će ga i platiti po odštetnom cjeniku.

Zborna mjesta su u prilogu dozvole za lov. Okupljanje lovaca na zbornim mjestima je poslije podne od 17.30 do 18 sati, a izjutra 4 sata. Po završetku lova (dva sata poslije zalaska sunca) lovac je dužan vratiti se na zborno mjesto. Zabranjeno je pucati na drugu divljač i štetočine (lisica, pas, mač-

ka lutalica i dr.), osim na vuka i čaglja.Odstrijeljena divljač se plaća po Cjeniku odstrela i korištenja divljači i drugih uslu-ga u lovištu.Članovi Društva dužni su odstrel ili promašaj prijaviti lovočuvarskoj službi i ovlaštenim osobama odmah po odstrelu ili završetku lova, kako bi se mogla izdati propratnica za divljač.Svi lovci koji sudjeluju u lovu dužni su se ponašati u skladu s Pravilnikom o gospo-darenju u lovištu i odlukama Upravnog odbora.Za vrijeme lova nije dopušteno kretati se vozilima po lovištu i vozila moraju biti na zbornim mjestima. Zabranjeno je i kretati se po lovištu te ometati druge lovce. Lovac je dužan imati kod sebe dozvolu za lov i pokazati je na uvid lovočuvarskoj službi. Bez dozvole za lov lovac ne može sudjelovati u lovu. Svi lovci koji su ove godine željeli izvaditi dozvolu za lov, prethodno su bili duž-ni provjeriti preciznost svoga lovačkog oružja i dobiti potvrdu da su radnju koja je zakonski propisana izvršili.

Nedžad Garić

LD „Fazan“ Odžak

Jasna pravila o lovu srnjaka

Povjerenstvo za ocjenu lovačkog čorbancaNagrada za unaprjeđenje lovstva

i zaštitu prirodeVeselko Budimir i Mišo Hrgović s ulovom

Trofej pravi, lovac zadovoljan

Sezona lova na srnjaka u lovištu kojim gospodari LU „Cincar“ Livno ove je godine otvorena 12. lipnja. Svaka

je sekcija organizirala otvaranje u svome dijelu lovišta i svaka ima pravo odstrije-liti dva srnjaka, nakon čega se lov na ovu divljač obustavlja.Na prvi dan lova u lovištu sekcije Borova Glava odstrijeljena su dva kapitalna srnja-ka. Pošlo je to za rukom Damiru Krišti i Darku Ercegu, iskusnim i upornim lovci-ma. Ovaj lovački uspjeh zorno svjedoči da se isplati višegodišnja prehrana i briga za životinje.I sljedeći lovni dani bili su uspješni. Lovac Igor Tomić, član sekcije Priluka, uspio je

Srnjaka ima, ima i ulova LU „Cincar“ Livno

odstrijeliti prekrasan primjerak srnjaka, na način na kojem bi mu zavidio svaki lovac zaljubljen u ovu vrstu lova. U proteklim lovovima srnjak je, naime, pokazao izu-zetno lukavstvo i snalažljivost, što je lovce dodatno motiviralo u smislu organizacije i planiranja svake pojedinosti u lovu na ovu divljač.Član sekcije Grad Nasko Klinac i član sekcije Podhum Amel Žunić, također su odstrijelili po srnjaka. Jednoga u lovištu sekcije Grad, na lokaciji Drulj, a drugo-ga na lokaciji Tribanj, u lovištu sekcije Podhum.

Ilija Bandov

LU „Sava“ Orašje

Lov na srneću divljač teče po planu

Ovogodišnji lov na visoku divljač LU „Sava“ Orašje otvorila je 14. svibnja. Odlukom Skupštine, a

prema planu gospodarenja lovištem, može se odstrijeliti najviše 10 srnjaka, po jedan u svakoj sekciji. Lov će trajati najkasnije do 31. srpnja, odnosno do trenutka kad se ispuni planirana kvota odstrela.Za ovogodišnji lov srnjaka prijavio se velik broj lovaca. Svi su se osigurali dokumenta-ciju potrebnu za izdavanje dozvole za lov.

Početak lova bio je vrlo uspješan. Lovci sekcije Orašje odstrijelili su srnjaka. U iduća dva tjedna lovci sekcija Donja Ma-hala, Bok i Kostrč također su odstrijelili po srnjaka, što je dobar znak da te divljači ima u oraškom lovištu.Svi lovci koji odstrijele srnjaka dužni su trofej predati stručnom povjerenstvu na ocjenjivanje.

Blaž Živković



Bernard Bajrić i Nasko Klinac

Članovi sekcije Kostrč

Nakon jednog lova u sekciji Bok

19

Na početku ovogodiš-nje sezone lova na srnjaka, bilo je živo

i u LD-u „Vepar“ iz Prozora-Rame. Lovci sekcije Rumboci-Varva-ra, zajedno sa svojim gostima

koji tradicionalno dolaze na otvaranje lova u njihovoj sekci-ji, bez obzira na kišno vrijeme koje je donekle poremetilo red i raspored lova, uživali su u lovu i druženju u lovištu, a nakon toga i u lovačkoj kući podno Raduše.Hladno vrijeme i povremena

kiša malko su pokvarili pravi lovački ambijent, ali i u takvim je prilikama lovac Amir uspio odstrijeliti jednog srnjaka, što je ovo lovačko druženje ipak učinilo ljepšim i veselijim.Lovci sekcije Rumboci-Varva-ra svojim su gostima zahvalili na dolasku i najavili im novo druženje u kolovozu, kad će zasigurno biti povoljniji vre-menski uvjeti.

Mladen Bešlić

LD „Vepar“ Prozor-Rama

Odstrijeljeni srnjak uljepšao lovačko druženje



Darko Erceg i Damir KrištoIlija Bandov, Igor Tomić i Josip Solić

Odstrijelivši srnjaka, Amir je obradovao svoju družinu



Pod sintagmom „najstariji lovac“ ne krije se baš uvijek i stvarno najstariji, ali ovaj put zaista je tako.

Ivan Rotim Janković rođen je 1926. Lo-vom se počeo baviti odmah po završetku Drugoga svjetskog rata. Lovački je ispit položio 1947. i bio je zaveden pod rednim brojem 13. Dobra je zdravlja, no jako slabo čuje, gotovo nikako. Lov ga još uvijek za-nima i koristi svaku priliku biti s lovcima. Već dugo godina, nažalost, živi sam.

S JEDNIM METKOM U LOV

Predsjednik Društva Ivo Zane i potpisnik ovih redaka doslovce smo mu upali u kuću. Nije nam se javio na mobitel, nije nam otvorio vrata na kucanje, naravno sve zbog slaba sluha, ali nas je ljubazno primio. Zatekli smo ga pola metra ispred televizora pojačanog do kraja, valjda je pokušavao čuti najnovije vijesti. Na stolu mu najnoviji broj „Hoopa!“ Razgovarali smo jako teško, opet zbog njegova lošeg sluha. Stoga smo ga najviše puštali da sam priča o svome lovačkom putu. Naravno, počeo je o ratnom i poslijeratnom vreme-nu. Pravu lovačku pušku dobio je na dar nekoliko godina nakon lovačkog ispita. U međuvremenu, kako su ga oružje i lov veoma zanimali, napravio je pušku od di-jelova oružja kojeg je u tom vremenu bilo na svakom koraku. Valjda je zbog velikog interesa za lov stekao dobar „sluh“ za lov i ciljanje. Nikad, kaže, nije promašio, a ne bi ni danas. Znao je s jednim metkom u lov, odstrijelio bi i nazad kući. Metak bi sam napravio, skupljajući barut. „Kad bi opalio, zadimio bi k’o ćiro“, živopisno će nam Ivan. U to vrijeme zečeva je bilo k’o kiše. I srne je bilo mnogo. Njih je najviše volio loviti, nakon što su bile pod zabranom nekoliko godina.– U lov se išlo srijedom, subotom, ne-djeljom i praznicima. Malo je tada bilo lovaca. Bili smo željni druženja. Jedva smo čekali lov. Sastali bismo se i u veselju odla-zili u lov. Svaki je susret u lovištu bio lijep i srdačan, druženje u lovu bilo je puno ljepše, iskrenije nego danas. Općenito, lov je bio društveniji. Nikad ne bismo otišli u lov jedan bez drugoga. Bili smo iskreni, jednostavni, nije bilo ljubomore. Ulov smo dijelili, čak smo i zeca dijelili iako se on, obično, ne dijeli. Današnji bi lovci ubili

sve na što naiđu. Podmeću jedni drugima, često su u zavadi, ne žive u ljubavi nego „u interesima“, ne poštuju osnovna pravila i obveze... Bitan je samo interes u lovu i pohlepa što više uloviti. Osim toga, da-našnji lovci nemaju baš neko veliko znanje o lovu. Neki mi dan jedan mladić reče, položio sam lovački ispit. A ja ću mu na to, sinko, lako ti je bilo položiti kad te ništa nije ni pitalo. U moje se vrijeme odgova-ralo na osam pitanja i sve si morao znati. Učili smo iz knjige autora Ive Čeovića. Na ispitu, šapnuo sam jednom kandidatu odgovor na pitanje i obojica smo pali. Kad sam polagao drugi put, pitali su jednog kandidata, starijeg od mene, opadaju li rogovi u jazavca. A on im je odgovorio, znam da ih ima, a da opadaju ne znam, što je izazvalo smijeh među svima nama. Naravno, nakon takva odgovora taj stariji gospodin odmah je završio s polaganjem. Trebao je doći idući put.

NIKAD NA ŽENKU

Iz Ivanove biografije zanimljivo je i to da, iako nema nikakve škole, sam je naučio čitati. To mu je mnogo značilo i pomoglo. Uvijek je, kako kaže, stajao na strani zako-na i zaštite divljači. Lovio je po kalendaru. Na ženku nikada nije pucao. A lovilo se sve. Medvjed se lovio samo s odobrenjem. Divlja svinja se pojavila tek pedesetih godina prošloga stoljeća i u ovom dijelu lovišta prva je odstrijeljena 1956. godine. „Mnogu sam divljač odstrijelio, ali nikada nekog kapitalca, neku divljač trofejne vrijednosti“, iskren je Ivan. Odstrijelio je desetak divljih svinja, tri medvjeda, mnogo zečeva i lisica, pa i srneće divljači. Samo je jednom pucao na vuka a da ovaj nije „ostao na mjestu“. Pronađen je kasni-je, mrtav. Podlegao je od zadobivene rane. Bio je doista dobar strijelac, malo je puta pucao a da divljač nije „ostala na mjestu“. Lisice i kune u to su se vrijeme najviše lovile, bile su dobro plaćane pa su se lovile na sve moguće načine. – Imao sam dva psa za divlje svinje, prvi u općini. Jedne prilike vepar je dohvatio jednoga od njih, ali je preživio susret. Kad bih ga kasnije vodio u lov, čim bi nanjušio

Čak smo i zeca dijelili…LD „Vepar“ Prozor-RamaćIvan Rotim JankoviC

Ispred svoga televizora

Ivan (čuči) s kolegama poslije jednoga davnog lova


trag divlje svinje pobjegao bi kući. Drugi pas bio je žestoki gonič. Kad je ostario i više nije mogao trčati, legao bi i lajao u pravcu traga – prisjetio se Ivan i svojih prvih pasa.Lov zeca bio mu je posebno zanimljiv. Pedesetih godina prošloga stoljeća imao je Ivan dobra zečara. Jedne prilike pozvali su ga lovci Ruvići u goste u lov na zeca u Lapsunj. Poveo je, naravno, svoga psa. Njegov je zečar toga dana odlično „radio“ i dva su zeca odstrijelili pred njim. Razoča-ran radom svoje – očeve kuje, sin domaći-na obratio se ocu: „Babo, j... ti našu keru, kad slabo goni!“ Iako je to bilo prije više od 60 godina, i danas se među lovcima čuje taj izraz kad čiji pas slabo „radi“. Jedne prilike pozvali su ga u lov u Jabla-nicu, kao gosta. S njegovim psom kao goničem odstrijelili su pet divljih svinja, za jedan dan.

NI FOTOGRAFIJE, NI DOKUMENTA

Sjeća se Ivan kolega lovaca s kojima je najviše lovio: Dane Rotim, Ivan Rotim,

Nikola Drežnjak, Joko Miletić, Ibro Oma-nović, Miško Jozić, Mujo Selimović, Josip Rotim i Pero Rotim. Ni jedan od njih već odavno nije među živima.Pri kraju posjeta, zamolili smo ga da nam dadne koju svoju fotografiju i koji doku-ment, i za poruku današnjim lovcima. Za rata je sve to nekomu dao, ne sjeća se komu, te nije imao ama baš ništa od dokumentacije, samo osobnu iskaznicu. Fotografije smo našli kod njegova susjeda, lovca Ivana Rotima, među fotografijama njegova pokojnog oca, koji je lovio zajed-no s junakom ove naše priče. Što se tiče poruke za današnje lovce, bio je kratak: „Neka budu društveniji, neka poštuju zakon i neka cijene i čuvaju divljač“.Normalni su to zahtjevi, dragi naš Ivane. No, razumije li ih uopće današnji lovac?

Stanko Ćurčić

Nakon višegodišnje želje za dobivanjem lovišta u zakup, 16. lipnja 2016., u

prostorijama Ministarstva poljo-privrede, vodoprivrede i šumarstva (MPViŠ) Hercegbosanske županije, svoj je potpis na ugovor o desetogo-dišnjem zakupu lovišta „Zavelim“ stavio predsjednik Udruge Marijo Sušilović. U ime MPViŠ ugovor je potpisao ministar Ivica Brešić. Ugovore o desetogodišnjem zakupu lovišta s MPViŠ sklopilo je ukupno pet lovačkih udruga iz Hercegbo-sanske županije. LU „Zavelim“ Roško Polje zadovoljila je sve uvjete iz natječaja i tako došla do cilja. Trebalo je, naravno, uložiti mnogo truda i vremena kako bi se komple-tirala sva dokumentacija, počevši od kojekakvih potvrda, godišnjeg plana, desetogodišnjih planova itd., i odradio niz drugih poslova. Nažalost, kao i do sada cijeli je teret pao samo na dvoja leđa, što nikako nije dobro. No rad se isplatio, pa je to svojevrsna nagrada i satisfakcija. Sada slijede nove obveze: izrada lovnogospodarske osnove, za-pošljavanje lovočuvara, ulaganja u lovište, veća briga o divljači i lovačkim psima, izgradnja lovno-gospodarskih objekata, unos svježe krvi u lovište, obilježavanje granica lovišta itd. Jedna značajna obveza već je odrađena: 27. lipnja Udru-

ga je platila kompletnu godišnju zakupninu. Nažalost, dosta članova Udruge i ove je godine pošlo put Njemačke zaraditi za život, pa je ostalo relativ-no malo onih koji bi trebali odra-diti preuzete obveze. No ni na sve njih nije moguće računati. I među njima ima onih kojima uvijek nešto smeta. Takvi plate članarinu, ali su totalno neaktivni. Hoće li se glede toga nešto promijeniti nabolje na-kon dobivanja lovišta u zakup, tek treba vidjeti.Početkom ljeta, lovište Udruge osvježeno je zečjom divljači. S obzirom na taj unos i s obzirom na dvogodišnji lovostaj na zeca, koji je dao dobar rezultat, realno je oče-kivati povećanje broja ove divljači u roškopoljskom lovištu. Tim prije jer je već upriličeno nekoliko hajki na predatore i s tom će se praksom nastaviti.Tijekom ljeta, kad u Roško Polje na odmor stignu „inozemci“, vjerojatno će biti upriličen sastanak na kojem će nazočni biti upoznati s aktiv-nostima u Udruzi i obvezama koje slijede. Sve s ciljem da se postigne nešto viša razina funkcioniranja Udruge, povećanje kvalitete lovišta i, na kraju, više zadovoljstva među ovdašnjom lovačkom populacijom.

Radovan Serdarušić

LU „Zavelim“ Roško Polje

Desetogodišnji zakup lovišta


Ivan (u sredini) s dvojicom kolega

Početkom ljeta, lovište je osvježeno zečjom divljači



Početkom travnja, na području općine Vitez dogodilo se nekoliko

većih šumskih požara, koji su iza sebe ostavili pravu pustoš. Je li u pitanju paljenje korova, suhe trave, lišća, strništa, ra-slinja i biljnih otpadaka nakon proljetnog čišćenja njiva, livada, travnjaka, šume itd.? Ili je, možda, požar namjerno podmetnut kako bi se prikrili tragovi nekih drugih kazne-nih i prekršajnih djela? Što je njihov pravi uzrok, pitanje je na koje će se teško dati točan odgovor. U samo nekoliko

dana buknulo je dvadesetak požara na otvorenom, od kojih su najveći bili oni na južnoj strani općine Vitez. Gorjelo je na području Svaca, Žega, Osoja, Plandova i Lupnice.

Izgorjelo je preko 15 hektara borove i hrastove šume te niskog raslinja. Najveće napore u gašenju požara podnijeli su vatrogasci, a uz njih djelatnici šumarije, mještani i, narav-no, lovci. U obilasku terena potvrđeni su nelovni gubici jednog grla srneće divljači, nekoliko legala zečeva, kao i gubitak jedne zatvorene visoke čeke i nekoliko solila koja su se nalazila na opožarenom području. Više od gubitaka zabrinjava devastiranje dijela lovišta na opožarenom terenu, koji izgleda sablasno i trebat će

mnogo vremena da se čitavo područje mogne prepoznati. Osim stradanja materijalnih dobara požari su bili i si-gurnosni problem, odnosno sigurnosna prijetnja za ljude,

domaće životinje, divljač i ostala materijalna dobra, jer su se dogodili u blizini naseljenih mjesta, visoke šume i minski sumnjivih površina. Ovih je dana, sredinom srpnja, priča ponovno aktualizirana, jer su se u samo dva dana, ovaj put na sjevernoj strani općine, dizala dva golema oblaka dima, nastala kao posljedica paljenja pokošene trave. S obzirom na to da je započela ili uskoro slijedi žetva žitarica, da se nalazimo u ljetnom razdoblju te da se očekuju tropske tem-perature, lovci trebaju djelovati

u svojim sredinama kako bi se spriječilo paljenje strništa nakon žetve (što zabranjuje i Zakon o lovstvu F BiH), čime se mogu izbjeći i nepotrebni gubici divljači.

U travnju, ponajprije zbog ne-postojanja zakonskih propisa, odnosno nesinkroniziranosti zakonskih propisa, šumarija Vitez je prestala s radom, a njezini djelatnici raspoređeni su na rad u druge općine. To je bio povod za organiziranje sastanka na kojem su sudje-lovali predstavnici Općine Vitez, komunalnih poduzeća iz Zenice i Viteza, Federalnog i Županijskog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalne uprave za inspekcijske poslove (Fede-ralni vodni inspektor, Federalni šumski inspektor), Županijske šumarske inspekcije, Agencije za vodno područje rijeke Save, Županijske uprave za šumar-stvo, Šumsko-privrednog druš-tva „Srednjobosanske šume“ d.o.o. Donji Vakuf te Policijske stanice Vitez. Predmet sastan-ka bili su gospodarenje šumom i njezino čuvanja, kao i ras-polaganje drugim resursima, prioritetno vodnim, na po-dručju općine Vitez. Doneseni zaključci nalažu maksimalan angažman Županijske uprave za šumarstvo ŽSB-a, ŠPD-a „Srednjobosanske šume“ d.o.o. Donji Vakuf i MUP-a ŽSB-a u sprječavanju bespravne sječe šume. JP Vodovod i kanaliza-cija Zenica, zajedno s inspek-cijom, mora pomoći u sprje-čavanju bespravne sječe. JP Vodovod i kanalizacija Zenica, ŠPD „Srednjobosanske šume“ d.o.o. Donji Vakuf i Inspek-cija trebaju održati sastanak

Nastavak agonijeGlede formiranja lovišta na području ŽSB-a, došlo je do novog obrata. I dok se doskora nije odstupalo od načela „jedna općina – jedno lovište“, najno-viji zahtjev resornog ministarstva je da se na području svake općine, uz broj sportsko-gospodarskih lovišta (koji će zadovoljavati potrebe lovačkih udru-ga), formira i jedno gospodarsko lovište.

LO „Vitez“, Vitez

Briga o potomstvu


i pokušati riješiti međusobne nesuglasice vezano za radove na vodo-zaštitnim zonama. JP „Vodovod i kanalizacija“ Zeni-ca i JKP „Vitkom“ Vitez trebaju inicirati proglašenje šuma s posebnom namjenom na dijelu šuma koje obuhvaćaju vodo-zaštitne zone. Iz naprijed navedenog se zaključuje da šumarija Vitez trenutačno ne gospodari šumama na područ-ju općine Vitez. Ako se uzme u obzir prošlogodišnja odluka premijera Vlade ŽSB-a da brigu o lovištu i divljači vodi Županijska uprava za šumar-stvo (što se u praksi ostvariva-lo preko šumarije Vitez), jasno je da trenutačno nitko ne vodi računa o lovištu i zaštiti divlja-či u njemu, što je jasan signal za šumokradice i lovokradice, koji ovakvo stanje obilato ko-riste. Dokaz za ovu tvrdnju su i brojne primitivne zamke, kao i zasjede i improvizirane čeke, koje se mogu pronaći u lovištu.Kada je u pitanju formiranje lovišta na području ŽSB-a, došlo je do novog obrata. I dok se doskora nije odstupalo od načela „jedna općina – jedno lovište“, najnoviji zahtjev re-sornog ministarstva je da se na

području svake općine, uz broj sportsko-gospodarskih lovišta (koji će zadovoljavati potrebe lovačkih udruga), formira i jedno gospodarsko lovište. Uz to, upravo od lovačkih udruga se očekivalo da predlože grani-ce lovišta, međusobno ih usu-glase i dostave povjerenstvu na daljnje postupanje. Ostaje vidjeti je li ovo praktično novi pokušaj majorizacije. Sa stano-višta lovstva ovo možda i ne bi bilo loše rješenje, ali u nekim drugačijim uvjetima. Ako se, međutim, zna postojeće stanje u lovištu, da novi korisnik lovišta nema nikakvu infra-strukturu (ako hoće koristiti postojeću strukturu vlasništvo lovačkih udruga, to će trebati platiti), nema osposobljenih kadrova u oblasti lovstva, ne posjeduje opremu za ovu djelatnost, da preuzima velik rizik (neizvjesnost ulaganja), da dugoročno mora ulagati u lovište i ako se zna da je malo tko spreman na takve korake, s pravom se može postaviti pitanje, je li ovo novi pokušaj odugovlačenja rješenja ili još dubljeg uništavanja lovstva.Lovci intenzivno prate doga-đanja u lovištu, gdje je divljač

zaokupljena ponajviše brigom o mladun-cima, nimalo se ne štedeći, kako bi mla-dunci što prije odrasli i mogli se brinuti sami o sebi. U znak prosvje-da na prošlogodišnju zabranu svih lovnih aktivnosti u lovištu, kao i zbog nedobivanja godišnje suglasnosti za lov, lovci članovi ove lovačke udruge su se okupili u svojim lovnim jedinicama na otvorenju lovne sezone na srneću divljač, ovaj put ironično, sa štapovima u rukama, uz zajednički lovački ručak, kako bi odgo-vorne podsjetili da na području Središnje Bosne djeluje 2500 do 3000 lovaca koji izvrša-vaju dodijeljene obveze sukladno statutima svojih lovačkih udruga, a pravo lova oduzeto im je zbog propusta za koje ne snose nikakvu odgovornost.

Ivica Drmić

Šesnaestog lipnja ove godine u prosto-rijama Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbo-

sanske županije upriličeno je svečano potpisivanje ugovora o desetogodišnjem zakupu lovišta.Naime, na temelju Javnog poziva za dodjelu sportsko-gospodarskih lovišta u zakup na području Hercegbosanske županije, koji je objavilo Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije 14. ožujka 2016., pet lovačkih udruga s područja Hercegbosanske županije dobilo je sport-sko-gospodarska lovišta u zakup na 10 lovnih godina.Kako je LU „Cincar“ u proteklom razdo-

Udruga dobila lovište u zakupLU „Cincar“ Livno

blju učinila sve što se od nje očekivalo te prikupila svu potrebnu dokumentaciju, bilo je logično da lovište „Kamešnica – Krug planina“, općina Livno, površine 46.520 hektara, na korištenje dobije ova lovačka udruga. Nakon višegodišnje agonije oko prava lova i gospodarenja lovištem, tek sada se s pravom može reći da su napokon udareni temelji za primjenu i provedbu Zakona o lovstvu u cijelosti, što će rezultirati oz-biljnijim, odgovornijim i profesionalnijim odnosom prema lovu i lovištu, kako lovca kao pojedinca i cjelokupnog članstva, tako i vodstva udruge.

Ilija Bandov


Ovoga jazavca uhvaćenog u zamku oslobodio je jedan lovac

Predsjednik Udruge Damir Kajić s resornim ministrom


24

Svoju redovitu, izvještajnu ovogodiš-nju skupštinu HLU „Malič“ Grude održalo je 26. svibnja. Nazočilo joj

je 20 zastupnika iz 6 sekcija Udruge. Skup-štinu je vodio njezin predsjednik Jerko Boban.Izvješće o radu Udruge i njezina Uprav-nog odbora u protekloj sezoni podnio je Branko Leko, predsjednik Udruge.Kao najveće postignuće Leko je naveo potpisivanje ugovora o desetogodišnjem zakupu lovišta, na što se dugo čekalo i što su lovci prihvatili kao priliku da konačno preuzmu odgovornost za gospodare-nje svojim lovištem. „Nije to išlo glatko, dodatno smo angažirali neke ljude da nam pomognu. Zahvalni smo načelniku Opći-ne Grude Ljubi Grizelju koji nam je bio na raspolaganju u komunikaciji s Ministar-stvom gospodarstva Županije zapadno-hercegovačke. Velik je i doprinos Župa-nijskog vijeća za lovstvo. Ispunili smo sve zadaće koje smo bili dužni izvršiti u roku od šest mjeseci od dana potpisa ugovora o zakupu. U izradi je nova lovnogospodar-ska osnova i bit će završena najkasnije do 1. listopada ove godine. Zahvaljujem vam na potpori i radu te očekujem da ćemo ubuduće svi dati maksimalan doprinos za urednije lovište i lovstvo. Očekuje nas uskoro izborna skupština, vjerujem da smo ostavili dobar temelj za rad budućeg vodstva Udruge“, rekao je predsjednik Leko.U daljnjem tijeku skupštine razmatran je program rada Udruge te financijsko izvje-

šće za 2015. godinu. Oba su dokumenta prihvaćena, pro-gram jednoglasno, financijsko izvješće s jednim suzdrža-nim glasom.Na ovoj skupštini donesena je odluka da se iduća, izborna skupština Udruge održi 18. lipnja 2016. godine, kad je i održana. Izbornoj skupštini nazočila su 22 zastupnika, od 30 pozvanih. U rad-no predsjedništvo izabrani su Luka Kurtović, Josip Žulj i Jerko Boban, za zapisničara Emil Jurčić, za ovjerovitelje zapisnika Doni Mikulić i Mate Mikulić. Radno predsjedništvo je predložilo da skupštinu vodi Jerko Boban, predsjed-nik Skupštine.Nakon potrebnih proceduralnih usuglaša-vanja, prišlo se izboru novih tijela Udruge. Na prijedlog šest sekcija Udruge, najprije je, jednoglasno, izabran Upravni odbor od 19 članova: Ante-Toni Paradžik, Milan Pejić, Zvonko Pejić, Frano Grubišić „Fric“, Luka Kurtović, Robert Spajić, Ivan Tomas, Doni Mikulić, Tihomir Šimić, Mate Zorić, Dražen Lukenda, Damnjan Ančić, Ivan Ančić, Josip Žulj, Slavo Logara, Stjepan Vranješ, Dalibor Palac, Branko Leko i Denis Katura.Za predsjednika Skupštine HLU „Malič“ jednoglasno je izabran Jerko Boban, dota-dašnji predsjednik.Za predsjednika HLU „Malič“ Grude jed-

noglasno je izabran Branko Leko, dotadaš-nji predsjednik.Za dopredsjednika HLU „Malič“ Gru-de jednoglasno je izabran Ante-Toni Paradžik.Za tajnika HLU „Malič“ Grude jedno-glasno je izabran Emil Jurčić, dotadašnji tajnik.Tužiteljstvo nije izabrano, moraju se još neke pojedinosti usuglasiti sa sekcijama Udruge.Izabrani dužnosnici zahvalili su na po-vjerenju i obećali da će raditi kao i dosad, pa i bolje jer su se neke stvari promijenile dobivanjem lovišta u zakup.

Emil Jurčić

U svibnju izvještajna, u lipnju izborna skupština

HLU „Malič“ Grude

Lovci LD-a „Sokol“ Nova Bila: Zlatko Meljančić, Mladen Me-ljančić, Nenad Meljančić i Mario

Rajić sudjelovali su na tradicionalnom natjecanju u lovnom streljaštvu koje je ove godine, 29. svibnja, na strelja-ni „Vaganj“ upriličilo LD „Tetrijeb“ iz Kreševa.

LD „Sokol“ Nova Bila-Travnik

Odličan nastup strijelaca u Kreševu

U jakoj konkurenciji, strijelci LD-a „Sokol“ uspjeli su se plasirati u završnicu natjecanja u disciplini „šicara“. Iako nisu osvojili nagradu, vratili su se zadovoljni rezultatom, a oduševljeni druženjem i stjecanjem novih poznanstava.

Ružica Bajo

Broj 104, svibanj - srpanj 2016.

Zastupnici na izbornoj skupštini

Radno predsjedništvo s izvještajne skupštine



Lovačka udruga „Kuna“ Domalje-vac jedna je od najorganiziranijih udruga građana na prostoru općine

Domaljevac-Šamac, i u njoj se radi sve uz dogovor i planski. Udruga postoji od 1997. godine, od kada na prostoru općine postoji organizirano lovstvo. Okuplja ljude na osnovama prijateljstva, lova i druženja

i stoga ih krasi kontinuitet pozitivnog razmišljanja javnosti o njima.

STARI/NOVI PREDSJEDNIK LOS

Domaljevačko lovište ravničarskog je tipa, površine oko 3220 ha. Udruga danas ima 92 člana, a djeluje u četiri sekcije. U Skupštini su 33 zastupnika. Posljed-njom, izbornom skupštinom potvrdili su složnost, jer sve su odluke donijeli jednoglasno, uvijek uz konstruktivne

prijedloge. Po četvrti put povjerenje su ukazali starom/novom predsjedniku Josi Leovcu, poznatijem kao Los. Za rizničara je izabran Đuro Josić, a za tajnika Kruno-slav Piljić. Izabrana su i ostala zakonom predviđena tijela Udruge, 11 članova u Izvršni odbor, te Stegovni sud i Nadzorni odbor.

POZIV MLADIM LOVCIMA

– Udruga trenutačno ima 92 člana, a na posljednjoj skupštini donijeli smo neke poticajne mjere kako bismo zaustavi-li trend smanjenja broja članova, zbog poznatih kretanja i migracija prema Zapadu. Sve do 2015. imali smo po dva lovca pripravnika, a u zadnjih godinu i pol nismo dobili ni jedan zahtjev za prijam pripravnika. Unatoč tomu, mi aktivno ra-dimo i pokušavamo, nakon katastrofalnih

poplava u svibnju 2014., bar približno vra-titi broj divljači koji je bio u trenutku kad je našu općinu gotovo u cijelosti prekrila voda, kaže nam Joso Leovac, predsjednik LU „Kuna“ Domaljevac. Nezapamćene po-plave u Posavini nanijele su goleme štete i lovcima. Fond divljači uništen je gotovo u cijelosti. – Nakon poplava krenuli smo u obnovu lovišta te smo prošle godine ulo-žili 20.000 KM u nabavku uzgojnih jedinki zeca i fazana. Prošle smo godine zabranili lov na zeca kako bi se njegov broj povećao. Naravno, proteći će još dosta godina kako bismo se u cijelosti oporavili, kaže Leovac.

MEMORIJALNO NATJECANJE

Temeljni izvor financiranja Udruge je članarina, zatim osobni rad i dotacije od sponzora, ponajviše od Vlade Županije Posavske i općine Domaljevac-Šamac. Dio novca prikupi se i na lovačkoj zabavi. Uz redovit rad u lovištu članovi Udruge eko-loški su osviješteni, djeluju na saniranju divljih deponija po lovištu, organiziraju natjecanja u lovnom streljaštvu i natjeca-nja u povodu Dana općine. Od ove godine savezno natjecanje u gađanju glinenih golubova bit će memorijalno i nosit će ime Željko Pejić-Turo, a predviđeno je 23. srpnja, kažu u Udruzi.

UGOVOR O ZAKUPU NA 10 GODINA

Predsjednik Leovac dugoročno značaj-nim ocjenjuje potpisani Ugovor o zakupu sportsko-gospodarskih lovišta na po-dručju Županije Posavske. Do sada je taj ugovor o zakupu glasio na jednu godinu, od sada na deset. – Ovo je velik napredak, jer udruge „Kuna“, „Sava“ Orašje i „Fazan“ Odžak sada imaju stabilnost, mogu lovišta razvijati u idućih 10 godina i, uz ostalo, posvetiti se turističkim aspektima lova. To je vrlo bitan akt koji nam omoguću-je temeljitije promišljati o lovištu koje ćemo posjedovati u idućih 10 godina. Dosadašnje dozvole o gospodarenju nisu nam omogućavale praviti dugogodišnje planove rada u lovištu, izjavio je Joso Leovac, koji je i predsjednik Županijskog vijeća za lovstvo.

Nada Koturić

LU „Kuna“ Domaljevac

Nakon poplava, postupna obnova lovišta

Bilo je rasprave na izbornoj skupštini, ali su sve odluke donesene jednoglasno



Redovita izvještajno-iz-borna skupština LD-a „Zec“ Busovača održa-

na je 18. lipnja 2016. godine. S obzirom na to da Društvo ne raspolaže većom prosto-rijom, sjednica je održana u učionici Srednje škole u Busovači. Sjednicu su vodili Dragan Bilić, Osman Pugonja i Vinko Miljak, članovi radnog predsjedništva.

U izvještajnom dijelu skupšti-ne, lovce je najviše interesirala implementacija Zakona o lov-stvu. Poučeni prošlogodišnjim kašnjenjem otvaranja lova, ovdašnji se lovci s pravom boje da se to ne ponovi i ove godine. (Da su u pravu, dokaz je i to što je ova skupština kasnila najmanje tri mjeseca.) Očekivali su se, naime, nekakvi dogovori koji bi lovce „pustiti“ u lovišta, ako ništa drugo zato što su tamo sve češći gosti krivolovci različitih vrsta i na-mjera. U prošloj lovnoj godini pravo lova dobila su lovačka društva u svega pet općina, od dvanaest koliko ih je u Župa-niji Središnja Bosna. Najavljuju se novi razgovori, pa ćemo vidjeti kako će biti. U busovačkom lovištu ima jedan prostor, oko 3000 hektara, koji je Bogom dan za uzgoj plemenite divljači i kojim se gospodarilo na poseban način. Taj dio lovišta u ratu je devastiran, ali se, uz dobar rad lovočuvarske službe i anga-žman svih lovaca, neočekivano brzo oporavlja. No, kočnica je opće stanje u državi i lovstvu.

Inozemni lovci, koji su nekad ovdje redovito dolazili, sve više nas zaobilaze, što se negativno odražava na financijsko stanje u društvima. Nema dovoljno novca za troškove lovočuvar-ske službe, nema ni za obnovu postojećih i izgradnju novih lovnouzgojnih i lovnotehnič-kih objekata. Da muka bude veća, sve je više slučajeva da se iz lovišta odnosi mlada lanad, koja se onda preprodaje na sve strane. U ovome „poslu“ sudje-luje i dio mještana, koji idu u šumu brati šumske plodove, ali ako naiđu na lane, odnose ga i tako čine golemu štetu lovištu.Na skupštini je bilo dosta riječi i o radu sekcija Društva. Iako su sekcije inicijatori velikog dijela odluka i rješenja u lov-stvu, dosta se toga, začudo, ne

Izvještajno-izborna skupštinaLD „Zec“ Busovača

realizira ili se realizira polovič-no. Nema (dovoljno) entuzi-jasta koji bi se angažirali na radu u lovištu. Lovci su ljudi kao i ostali, moraju se brinuti kako dobiti radno mjesto, kako ga sačuvati i sl. Ne ostaje im dovoljno vremena za lovište. Stoga bi bilo dobro naći način da se za obavljanje nekih po-slova u lovištu osigura novac. Lovstvo nije obveza, ono je sportski užitak, a užitak treba platiti. To će nužno promije-niti neke naše stare navike i običaje. U raspravi o financijskom stanju Društva, istaknuta je racionalna potrošnja novca, od-nosno želja da se što više novca osigura za eventualni zakup lovišta, ako do njega dođe.Za predsjednika LD-a „Zec“ Busovača ponovno je izabran Jako Čavara, jer je znanjem i načinom vođenja Društva do-bio podršku lovaca svih sekci-ja. Za dopredsjednika Društva izabran je Osman Pugonja, stariji i iskusan lovac, pobornik veće discipline u lovstvu. Za predsjednika Skupštine Druš-tva izabran je Vinko Miljak, pravnik, a za dopredsjednika Kasim Hajdarević. Izabrani su i ostali dužnosnici Društva. Predsjednik Jako Čavara zahvalio je na povjerenju i pozvao lovce da se više angažiraju na brizi o lovištu, na smanjenju krivolova i na gajenju što boljih međusobnih odnosa.

Dobroslav Vrdoljak

Jako Čavara, stari/novi predsjednik

Tročlano radno predsjedništvo

Sastanci, najave, prijedlozi..., ali lovci i dalje ne mogu u lovišta


27

U prostorijama Udruženja lovaca „Kuna“ Jajce, 2. travnja 2016. odr-žana je njegova redovita godišnja

skupština. Skupštinu je vodio predsjednik Udruženja Marko Bilandžija, a u radnom su predsjedništvu bili još Slavko Lukić i Stipo Leovac. Nakon uobičajenih uvodnih riječi, pred-sjednik Marko Bilandžija podnio je izvje-šće o svim aktivnostima koje je Udruženje poticalo i provelo glede rješavanja proble-matike prava na lov. O tome se problemu raspravljalo i na prijašnjim sastancima, ali, na žalost svih ovdašnjih lovaca, do spora-zuma nije došlo, što znači da lovci u Jajcu cijelu prošlogodišnju sezonu nisu mogli u lov. Pokušavat ćemo doći do rješenja, kako lovci, nepotrebno i nezasluženo, ne bi i dalje ispaštali, kazao je, između ostalog, predsjednik Bilandžija.U ime Nadzornog odbora, izvješće o fi-nancijskom poslovanju Udruženja u 2015. godini podnio je Darko Miketa. Konstati-rano je uredno stanje, jedina se zamjerka odnosila na izdavanje putnih naloga. Nakon kraće rasprave, izvješće Nadzornog odbora jednoglasno je prihvaćeno.Kako lova nije bilo, lovočuvar i lovnik nisu ni podnosili svoja izvješća.Prijedlog financijskoga plana za iduću godinu, nakon kraće rasprave i dopune, jednoglasno je prihvaćen. U daljnjoj raspravi najviše je riječi bilo o želji ovdašnjih lovaca za više kinoloških aktivnosti, te oko lovačke večeri.

Dragan Samardžić

UL „Kuna“ JajcePravo na lov i dalje glavni problem

Većina lovaca voli loviti s čeke, i ako nema prave lovine, lijepo je uživati u miru i pogledu na priro-

du te sve što živi i kreće se u njoj. Kako napraviti čeku koja neće biti strašilo za ljude i divljač, pokazali su članovi lovačke grupe „Batin“ iz sekcije Jug, koja se nalazi u sastavu LD-a „Radovanj“ iz Posušja.Složna ekipa, Verner Senjak, Mario, Tomislav i Petar Bakula, vođeni iskusnim lovcem Zoranom Bakulom, sagradili su po propisima i po standardu visoku čeku

Nova visoka čeka u sekciji JugLD „Radovanj“ Posušje

za lov krupne divljači u lovištu Batin-Osoje. U povodu toga marljivi su lovci rekli: Če-sto se prisjećamo koliko je samo divljači promašeno, što je najznačajnije, ranjeno zbog lošeg pogleda, lošeg naslona, zbog loše čeke… Budu li se poštovali osnovni uvjeti, čeka će opravdati svoju namjenu, a mi nećemo stati na izgradnji samo ove već ćemo uskoro započeti još jednu ova-kvu, samo u drugom našem lovištu.

Mladen Bešlić


Sa skupštine Udruge iz travnja ove godine



U skladu sa Zakonom o lovstvu Federacije BiH i Pravilnikom o načinu uporabe lovačkog oruž-ja i naboja, Upravni odbor LD-a „Fazan“ Odžak

odredio je dva ovogodišnja termina za provjeru preci-znosti lovačkog naoružanja svojih članova: 26. lipnja za domaće lovce i 2. srpnja za lovce koji rade u inozemstvu i članove koji iz opravdanih razloga nisu mogli biti na pr-vom terminu, oba puta na streljani na Gornjem Svilaju.Obavijest o izvođenju provjere preciznosti lovačkog na-oružanja poslana je u Policijsku stanicu Odžak i na dvije radiopostaje, sve s ciljem da se postigne maksimalna si-gurnost za vrijeme gađanja.Preciznost kuglare provjerava se gađanjem u metu u obliku kruga promjera 15,4 cm na udaljenosti od 100 m. Dopušten je položaj tijela prema želji strijelca, gađa se s osloncem ili bez njega, a vrijeme gađanja nije ogra-ničeno. Lovci koji provjeravaju preciznost lovačkih pu-šaka bez optičkih pomagala i lovci stariji od 60 godina, mogu dobiti smanjenje udaljenosti na 70 metara. Svaki lovac mora bez pokazivanja pogodaka za vrijeme gađa-nja gađati tri puta, a dva puta mora pogoditi krugove promjera 15,4 cm.Na streljani u Gornjem Svilaju okupilo se 80 lovaca u prvom terminu i 30 lovaca u drugom terminu. Provje-ru preciznosti nadzirao je Dragan Guberac, predsjednik Društva. Glede sigurnosti i odgovornosti, svi su sudionici gađanja bili na visini zadatka. Rezultati su također bili zadovo-ljavajući. Lovci koji su zadovoljili na provjeri preciznosti lovač-kog naoružanja dobili su potvrdu, bez koje se ne može dobiti dozvola za lov divljih svinja i srnjaka u sezoni 2016./2017.

Nedžad Garić

Provjera preciznosti lovačkog naoružanja


Lovci pokazali odgovornost i preciznost na streljani



Početkom ožujka ove godine, nakon što su u prostorima za podivlja-

vanje dobro pripremljeni za puštanje u prirodu, u lovište LD-a „Golub“ pušteno je 49 zečeva. To su odrasli zečevi stari preko šest mjeseci, cijena svakog zeca je 140 KM. Zečevi su najprije podijeljeni sekci-jama Društva prema broju članova svake od njih, a sekcije su samostalno odlučivale koji je dio njihova lovišta najspre-mniji prihvatiti novu divljač.

U lovište pušteno 49 zečeva i 65 fazana

LD „Golub“ Čitluk Također početkom ožujka, na sličan način kao i zečevi, u lovište je pušteno 65 odra-slih fazana, i to 40 ženki i 25 mužjaka. Fazani su plaćeni po 19 KM.S obzirom na to da je i jedna i druga divljač puštena u lovište u vrijeme rasploda, očekuju se pozitivni rezultati u prirastu divljači već u idućoj sezoni. A sve će to dati pravi rezultat tek ako članovi Društva budu spremni čuvati divljač i poma-gati u njezinu uzgoju.

Gojko Prskalo

Lovačka sekcija Radišići nalazi se na istočnoj strani grada i graniči sa sekcija-

ma Ljubuški, Proboj i Lipno. Po broju članova to je druga sekcija u Udruzi, i kao takva može se po-hvaliti velikom lovačkom kućom, najvećom u Udruzi. Istina, ta kuća nije još posve završena, ali da se može lakše do nje, valjalo je napraviti bolji prilazni put od makadam-skog, koji je u jako

lošem stanju. Članovi ove sekcije uspjeli su prikupiti nešto nov-ca koji su uložili u betoniranje kritične dionice prilaznog puta. Planiraju to učiniti i s ostatkom ovoga puta, ali tek kad se pojavi realna mogućnost za takvo što.Valja istaknuti da su lovci ove sekcije svojim radom i zahvalju-jući poznanstvu s nekim majsto-rima, uspjeli ove radove završiti s manje novca nego što to realno košta. Istina, kao i uvijek u slič-nim situacijama, pojedinci „po-tegnu“ malo

Prilazni put za lovačku kuću u RadišićimaHUL „Kravica“ Ljubuški

više, ali bez toga jednostavno ne ide. Od Općine Ljubuški dobili su 22 kubika betona, od Joze Knezovića, predstavnika kluba padobranskih jedriličara (para-glajding) 450 KM, a međusobno su skupili 1350 KM.U ime svojih suradnika i članova sekcije, Jure Skoko, predsjednik sekcije Radišići, ovim je putem iskreno zahvalio svima onima koji su pomogli ovaj, ali i druge lovačke projekte u ovoj sekciji.

Mario Herceg

Velika je stvar pustiti divljač u lovište, ali se treba i brinuti o njezinu uzgoju


Dana 2. srpnja, na streljani Stolino vrilo u Kupresu, održano je

ovogodišnje županijsko natje-canje u streljaštvu, disciplina „trap“. Glavni organizator bilo je LD „Tetrijeb“ Kupres. U kategoriji „ekipno“ sudjelo-vale su četiri lovačke udruge, a u pojedinačnoj kategoriji bilo je 15 natjecatelja. U ekipnoj konkurenciji pobjednici su bili domaćini, strijelci LD-a „Tetrijeb“, koji su za jedan bod bili bolji od LU-a „Livanjsko polje“ iz Lištana. Treće mjesto osvojila je LU „Cincar“ Livno. Tri najbolje ekipe ostvarile su pravo sudje-lovanja na državnom natjeca-nju BiH u disciplini „trap“. U konkurenciji pojedinaca, poredak je bio sljedeći: 1. Ivica Franiko (LD „Tetrijeb“), 2. Dalibor Božuli (LU „Livanjsko polje“), 3. Jurica Smoljo (LD „Tetrijeb“), 4. Ivica Peraica (LU „Livanjsko polje“), 5. Damir Katić (LU „Livanjsko polje“), 6. Tomislav Brešić (LU „Cincar“). Nakon dodjele nagrada nastav-ljeno je druženje, uz lovački čobanac, do kasno u noć.

Davor Barać

Županijsko natjecanje u „trapu“LD „Tetrijeb“ Kupres

S ciljem smanjenja šteta od divljači na poljoprivred-nim kulturama, posebice

od divljih svinja, LD „Fazan“ iz Odžaka pojačalo je aktivnosti na prehrani divljači i smanje-nju broja divljači u skladu s lovnogospodarskom osnovom i bonitetnim razredom lovišta.Lov na divlju svinju počeo je 21. lipnja 2015. i trajao je sve do početka lova na srnjaka, do 2. srpnja 2016., i bio je dopušten samo na parcelama zasijanim pšenicom na kojima divlje svinje čine štetu poljo-privrednicima. Ponovno je otvoren 14. kolovoza i trajat će do 25. rujna 2016., da se zaštite


Suzbijanje štetaparcele zasijane kukuruzom. Nije dopušten odstrel krmača i prasadi, a lovac koji se ogri-ješi o to bit će sankcioniran po Pravilniku o disciplinskoj odgovornosti i platit će divljač po odštetnom cjeniku.Za vrijeme lova na divlje svinje nije dopušteno pucati na drugu divljač i štetočine (lisica, pas i mačka skitnica i dr.).Ove godine svi lovci koji su željeli izvaditi dozvolu za lov prethodno su bili dužni provjeriti preciznost svoga lo-vačkog oružja i dobiti potvrdu da su radnju koja je zakonski propisana izvršili.

Nedžad Garić


Pokali u rukama najboljih strijelaca

Na Stolino je vrilo uvijek lijepo doći i natjecati se

Divlja svinja nije “saveznik” poljoprivrednicima



Lovci pobjednici u ciljanju pokretne mete za ovu godinu redom su, poje-

dinačno: Pero Rajič, Mladen Lončar i Milanko Lončar, a ekipno sekcije: Gračac, Prozor i Ploča. Ničeg novog nije bilo: organi-zacija dobra, poslije natjecanja „iće i piće“ kao i prije. Loka-cija ista, način natjecanja isti. Možda i ne treba ništa mije-njati, dok funkcionira. Ali, bilo bi dobro da Društvo ima svoju lokaciju i svoju streljanu, po mogućnosti s najmodernijom opremom. Tada bi Rama bila u prilici organizirati veća, pre-stižnija natjecanja u streljaštvu, a priliku da se natječu u ovome sportu dobili bi i zainteresira-ni na lokalnoj razini, gotovo svakodnevno. Ovo Društvo, ova Općina, to mogu i trebaju ostvariti. Dovoljno su jaki i organiziranošću i tradicijom lovstva.

Stanko Ćurčić

Uobičajeno natjecanje u streljaštvu LD „Vepar“ Prozor-Rama

LU „Cincar“ Livno

Novi slučaj krivolova u lovištu livanjske udruge „Cincar“ sve

nas je još jednom ostavio bez riječi. Naime, u prošlom smo broju Hoopa! pisali o krivolovu u kojem je ubijen medvjed te o načinu kako je to izvedeno. Nekoliko mjeseci kasnije na istom terenu, kod kanala u Lipskom jezeru, na još okrutniji, prljaviji i bezob-zirniji način dogodio se novi zločin. Ovaj put ubijene su tri srne i počinjen je zločin protiv prirode i divljači. Meso ubijene divljači je uzeto, što dokazuje razlog krivolova, a način na koji je divljač oderana, postu-panje s ostacima ubijene div-ljači te vrijeme u kojem se sve

to dogodilo, vrijeme podizanja mladih, pokazuje o kakvim je kriminalcima riječ. O svemu je obaviješten MUP HBŽ-a, koji provodi operativni rad, te kako postoje indicije da su ova dva slučaja krivolova povezana i da je riječ o istoj skupini krimina-laca i krijumčara, očekivati je veću angažiranost djelatnika MUP-a, inspekcijskih službi, lovočuvarske službe, vodstva Udruge kao i cjelokupnog članstva na otkrivanju počini-telja. Ostaje nam se nadati da će počinitelji biti pronađeni i primjereno kažnjeni, a vrlo je bitno napomenuti da je bilo tko, bio lovac ili ne, ako ima neke informacije koje mogu pomoći u rasvjetljavanju ovih

slučajeva, dužan i po zakonu i po moralnoj osnovi te infor-macije dostaviti policiji ili lovočuvarskoj službi.Na kraju, držimo primjerenim ovaj tužni tekst završit citatom

Novi zločin u lovištujednog lovca: „Srna je kao dijete, plače kada je u opasno-sti i te će suze stići i one koji su ih ubijali i one koji im to dopuštaju“.

Ilija Bandov

Bilo bi, ipak, dobro da Društvo ima svoju streljanu s najmodernijom opremom

Kakvi li su tek oni koji iza sebe ostavljaju ovako ružne slike



Hrvatska lovačka udru-ga „Orao“ iz Čitluka, 15. travnja 2016. u

Hotelu „Brotnjo“ upriličila je lovačku večer, tradicionalno druženje lovaca i simpatizera

lova uz hranu, piće i boga-tu tombolu. Večer je počela intoniranjem hrvatske himne, nakon koje je voditelj progra-ma Borislav Šimović pozvao prisutne da minutom šutnje odaju počast svim umrlim i poginulim lovcima Brotnja.Sve prisutne lovce matične udruge kao i brojne uzvanike iz drugih lovačkih udruga, ugledne goste: Slavka Marina, predsjednika Lovačkog saveza Herceg Bosne, Mirka Čolaka, dopredsjednika Kinološkog saveza Herceg Bosne, Marina Radišića, predsjednika Op-ćinskog vijeća Čitluk, Zlatka Prusinu, izaslanika načel-nika Općine Čitluk, Donku Jovića, ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u vladi HNŽ-a, Stipu Krasića, ministra prometa i veza u vladi HNŽ-a, Dragana Prusinu, direktora Službenog lista BiH, fra Daria Dodiga, župnika župe Čerin, riječima dobro-došlice pozdravio je Stojan Musa, predsjednik HLU-a „Orao“ Čitluk. Blagoslov na sve okupljene, te na jelo i piće, zazvao je fra Dario Dodig. Prigodnim riječima okupljene su pozdravili i Slavko Marin, Mirko Čolak i Marin Radišić.Tijekom večeri, predsjednik

HLU-a „Orao“ Stojan Musa dodijelio je lovačka priznanja i odličja članovima Udruge koji su se posebno istaknuli u njezinu razvoju. Ta priznanja dobili su: Ivan (Josip) Pinjuh, Danijel (Marin) Pinjuh, Ante (Jure) Prusina, Ante (Ivan) Ševo, Marin (Ivan) Radišić, Mate (Drago) Marti-nović, Stipe (Bože) Milićević, Ilko Pehar, Žarko Pehar, Ivan Šantić, Dario Juričić, Franjo (Ljubo) Ostojić, Josip Pervan, Stanko (Pero) Kvesić, Ilija (Bože) Musa, Franjo Petrina, Tonko Petrina, Lovro Zovko, Dragan Zovko, Ivan (Pero) Pinjuh, Zdravko Beljo, Slaven (Pero) Milićević i Dragan (Slavko) Milićević.Počasnim članovima Udru-ge, jer su temeljem statuta HLU-a „Orao“ stekli pravo na to, proglašeni su: Božo (Ivan) Džida, Mile (Nikola) Lesko, Ilija (Niko) Milićević i Davorin (Ivan) Glamuzina.Odličjem trećeg reda Lo-vačkog saveza Herceg Bosne odlikovani su: Tihomir Pehar, Dragan (Mihovil) Pinjuh, a Odličjem prvog reda Pero (Stanko) Kvesić.Tijekom večeri predsjednik HLU-a „Orao“ dodijelio je i di-plome o položenom lovačkom

Lovačka večer HLU „Orao“ Čitluk Slavko Marin, predsjednik Saveza, pozdravio je sve uzvanike ove lovačke večeri

Molitva i blagoslov - fra Dario Dodig

Domaćini i organizatori lovačke večeri


ispitu za 24 mlada lovca. Najzanimljiviji dio večeri sva-kako je bila lovačka tombola. Kao i proteklih godina bilo je mnogo vrijednih nagrada. Atraktivne nagrade (puške), osvojili su: Danijel Korać, Bože Korać, Tomislav Dragičević, Igor Milićević, a glavnu nagradu Ogrlicu T5 i Garmin Astro 320 osvojio je Marin Keža.S pjesmom, gangom i bećarcem, te izvrsnom hranom, veselje je potrajalo do jutarnjih sati, a okupljene su zabavljali harmonikaši „Drago, Dejo i Damir“ te

poznati guslar Željko Keža. Organizatori zahvaljuju svim sponzorima ove lovačke večeri, kao i osoblju Hotela „Brotnjo“.

Stojan Musa

U povodu 45. obljetnice LD-a „Prepelica“ Šag-Nard (Valpovo, Hrvatska), lovci iz Nove Bile bili

su gosti na proslavi koju je 11. lipnja 2016. upriličilo ovo uspješno i vrlo organizirano lovačko društvo. U nazočnosti najviših općinskih i županijskih dužnosnika te brojnih drugih gostiju, uz pjesmu odličnih slavonskih tamburaša, u svadbenom sa-lonu „Čičak“ u Valpovu upriličen je bogat cjelovečernji program. Središnji dio sveča-nosti bilo je potpisivanje Memoranduma o suradnji i bratimljenju između LD-a „Prepelica“ Šag-Nard, LD-a „Sokol“ Nova Bila i LD-a „Trogir“ iz Trogira. Nakon potpisivanja Memoranduma razmijenjeni su prigodni darovi.Članovi LD-a „Sokol“ Nova Bila, prezadovoljni ljubaznošću svojih domaćina, pozvali su ih na zajedničke lovove i nastavak druženja koje traje već desetak godina.

Ružica Bajo

LD „Sokol“ Nova Bila-Travnik

Potpisan memorandum o bratimljenju


Ugledni gosti i brojni uzvanici iz drugih lovačkih udruga

Pero Kvesić - Odličje prvoga reda

Dobitnici najvrjednijih nagrada na tomboli

Desetogodišnje prijateljstvo rezultiralo bratimljenjem



Zemaljskim obzorjima titraju zloslutne, tamne sjenke nekih duhova, plameni jezici ližu po petama ogoljelih brda i planina, doline i polja cvjetaju i rađaju silom, rijeke plaču mutnim suzama, a smrdljivi dim i smog guše dječja pluća, pa i onih nerođenih. Počet će i ptice svoje žalopojke ako im ubijemo stanište, a divljač će u svojim logama nanovo prisluš-kivati sve jače i slabije pucnje! Tako bi slično pesimisti mogli kazivati o stanju prirode na našemu planetu. Ima li danas uopće oblasti čovjekova djelovanja, u kojoj osim zakona, pravila, regula, običaja i svih drugih znakova i oblika aktivnosti i interakcije nije potreban moral – ćudore-đe? A to je ono što ne sadrže zakoni ni statuti, dogovori i deklaracije, to je ono što poput ljetne žege nad oranicama, plamti nad ljudskom dušom i daje joj baš tu ljudsku dimen-ziju. Bioetika je najsavršeniji stupanj etike (filozofske disci-pline) i neizostavan segment (dio) dijalektike (univerzalne filozofske metode). Bioetika ima svoju prirodnu (biološku) podlogu i svoju nadnaravnu dimenziju. Onda vas ne mo-ramo uvjeravati da smo s bio-etikom, vrlo mladom discipli-nom, na nesagledivo širokom polju filozofije i nedokučivog

futurizma (razmatranja ljudske i svake druge budućnosti). Predmet zanimanja pojedinaca i skupina koji u svome spo-znajnom okviru i nastojanju dodiruju iskonske vrijedno-sti života uopće a posebice ljudskoga roda. Temeljno pitanje bioetike jest neriješena dvojba o dopuštenju djelanja između tehničkih i tehnoloških mogućnosti s jedne, i Božjih zapovijedi te moralnih vredno-ta, s druge strane.

OGRANIČENI DOSEZI I MAGLOVITI VIDICI

Dr. sc. Ramon Lucas Lucas sa sveučilišta Gregorijane, vjero-jatno, najpreciznije u svojim djelima obuhvaća temeljne antropološke postavke i bioe-tička načela, vezana isključivo za ljudsku rasu, a odnose se na: genetike, prokreacije (umjet-na oplodnja i reguliranje svih procesa unutar toga), začeća, embrionalnog razvitka i mo-gućnosti utjecaja na izmjene određenih stereotipa vezanih za živa bića.Danas, nažalost, većina filozofa i drugih znanstvenika bioetiku kao disciplinu vezuju isključivo za ljudsku rasu, što je (ako nam je uopće dopušte-no špekulirati) nedopustivo, iz razloga jedinstvenoga podri-jetla svih živih organizama, nemogućnosti življenja čovjeka bez flore i faune i istine da sve na koncu služi čovjeku koji

bijaše po dogmi stvoren na „Njegovu sliku i priliku“ i sve mu je dano na gospodarenje. - Onda, sve mora biti podređe-no životu i zdravlju čovjeka na razini moralnih i nacionalnih načela i vrijednosti svakoga pojedinca, kako to lijepo suge-rira Lukas Lukas.Znanstvenica našega podri-jetla, dr. Ljiljana Fruk, trenu-tačno na sveučilištu u Cam-bridgeu, na vrlo se sličan način dodiruje bioetike, prihvaćajući DNK i njegove izvangenetičke primjene, sugerirajući moguć-nost da DNK bude kao medij za pohranjivanje podataka, operirajući s nano materija-lom... U svojoj knjizi za djecu vrlo organizirano govori o 25 molekula koje su promije-nile svijet, ne vodeći računa o ograničenim dosezima i maglovitim vidicima ljudske rase uopće, pogotovo dječjeg uzrasta.

SMRTNI UDARAC PRIRODI Hajdemo se vratiti našoj „ne-znanstvenoj“ razini i pokušati razumljivijim govorom ozna-čiti što nam to bioetika nudi, istražuje i omogućava, jer problem vidimo u tome što se bioetika i njezin uži podsustav – lovačka etika, nalaze izvan ili

na samoj periferiji svjesnosti najvećeg broja ljudi – lovaca. Što to bioetiku (zato i lovačku etiku) dovodi u žarište zanima-nja, osim činjenice o uteme-ljenosti i biološke, zajedničke zemaljske, počesto rugobne i potpuno nerazumljive sudbi-ne. Da se na ovom čudnom svijetu nije dogodilo ništa više zla, izazvana ljudskim grije-hom poznatim samo u novijoj povijesti, doli Holokausta te Hirošime i Nagasakija, morala je izniknuti, u vidu melema, znanost o kojoj govorimo – bioetika. A, što nam to današnjica nudi na pladnju pod univerzalnim nazivljem: razvitak civilizacija, koju moja malenkost naziva civilizacij-skim stampedom, i posljedice koje taj razvitak ostavlja.Što populacijska eksplozija uvjetuje i kako na istom prostoru može preživjeti sve više ljudi: Nagli razvitak zna-nosti i tehnologije bez etičkih načela, donosi stanje, to se mora izričito naznačiti – da je Zemlja postala svakim danom sve više zagađena, osiromašena resursi-ma, prljava (kontaminirana). Tisuće međunarodnih i držav-nih zakona, lokalnih propisa i odluka, svakodnevnih pro-svjeda „zelenih“ na globalnom planu, kao da još više poveća-

ŠTO JE BIOETIKA I ČEMU ONA SLUŽI

za korov u svome vrtuNa razini lovačke potrebe i lovačke populacije, također je nužno zbijanje redova, kako bi naš dio bioetike, a to je lovačka etika, postao sastavnicom našega ponašanja.

piše Blago lasić

Mi lovci odgovorni smo


LOVSTVO

vaju agoniju našega planeta, tj. živih bića na njemu. Mnogi od tih zakona potpuno su oprečni prirodnim i/ili (ovisno o svjetonazorskoj poziciji) Božjim zakonima, koje samo deklarativno poštujemo. Obr-nuto proporcionalno općem društvenom i gospodarskom napretku i hvalisanju o pro-cvatu znanja i kultura svih oblika i razina; na drugoj strani cvate strah, siromaštvo duha i biomorala, bioetike i naravnog ćudoređa.Događa se (nužno) nekontro-lirano brzo širenje urbanih na račun ruralnih prostora. Mora i rijeke, planine i polja puni su nam otpada svih vrsta. Zadan je smrtonosni udarac bioce-nozi na mnogim lokalitetima u vodi i na zemlji. Pogledajte silne razvaline po hercegovač-kim brdima, primjerice, gdje su nekada pasla stada koza, ovaca... Tko može predvidjeti daljnji tijek živih organizama na ruševinama većih i manjih eko-sustava, a znade se da je upravo biocenoza materijalna osnova bioetike kao pojma i referen-tnog dijela etike kao univerzal-ne filozofske discipline.U svijetu se vodi retorička i praktična bitka za legalizaciju genetski modificiranih orga-nizama, bez kojih bi već sada zavladala opća glad na odre-đenim područjima. Da samo spomenemo sudar tehnologija u proizvodnji pesticida i insek-ticida koje pomažu proširenju crnih i crvenih lista izumrlih i ugroženih vrsta. Kolika je razina ekološke osviještenosti u „proizvodnji“ ratnih sukoba i operacija i cjelokupne logistike za te nesreće? Jesmo li svjesni da osim global-noga zatopljenja (staklenički efekt koji smrtonosno mijenja klimatske modele) imamo svjetlosno i zvučno zagađenje mnogih sredina i to se stalno širi i povećava, posebice oko velikih gradova diljem svijeta (Milano i Kairo su najkritični-ji)? Koliki postotak ljudi danas

razmišlja o najezdi robotiza-cije koja ubija ljudski osjećaj vrijednosti i stihijsko gubljenje radnih mjesta?

ZBOGOM PUKOJ PRIPADNOSTI

Mogli bismo do sutra nabrajati oblike i posljedice, neizre-civa dobra i nesaglediva zla današnjega nužnog razvitka čovječanstva sa svim poprat-nim i usputnim umjetničkim djelima i istodobno nakaznim i imbecilnim potezima poje-dinaca, što nam u kavu sol sipaju! Ima tu još dosta oblika kaljuža kroz koje namjerno nismo željeli gaziti, jer nam je obuća sirotinjska – opanak; ali ako smo pretjerano označili određene seanse, ne bojte se jer je Bog obdario prirodu da se ona sama izliječi za dobro čovjeka!Svijet bi danas morao objedini-ti sve svoje intelektualne i dru-ge potencijale, ne da zaustave civilizacijski tijek, što bi bilo iluzorno, već da ga usmjere u pravcu općeg dobra i dugoroč-ne perspektive.Na razini lovačke potrebe i lovačke populacije, također je nužno zbijanje redova, kako bi naš dio bioetike, a to je lovačka etika, postao sastavnicom našega ponašanja. Lako ćemo to prepoznati: U točki kada živo postaje mrtvo, kada lov postaje ubojstvo, kada istina postaje laž, kada lijek postaje otrov, kada rujno vino postaje alkohol, dobar pas se naziva „džukelom“..., onda lovci mo-raju dignuti svoj glas i izmi-ljeti, napokon, iz sfere puke pripadnosti jednoj plemenitoj aktivnosti. Jer, svi oni u svim oblastima života, koji zbog svoje lude oholosti (a uvijek u pratnji bolesne pohlepe) po-kušavaju biti bogovi, na koncu izgube i ono malo ljudske dimenzije; i njima bi se trebala baviti bioetika. Mi lovci smo odgovorni za korov u svome vrtu!

MOGU LI ŽENE BITI USPJEŠNI LOVCI

U najvećem broju lovačkih udruga u BiH nema ni jedne lovkinjePovezanost žena s lovom i prirodom datira još od davnina i stoljećima je prisutna, pa takvu praksu lovačke udruge u BiH trebaju i danas podrža-vati, jačati i njegovati.

Odgovor na pitanje iz nadnaslova, u startu, je DA, i to ravnopravno s muškarcima. Na upitno razmišljanje ponukali su nas neki zadivljujući pokaza-telji iz SAD-a i susjedne nam Hrvatske, koje smo posljednjih godina našli u više lovačkih časopisa.Od ukupno 13,7 milijuna lova-ca u SAD-u, njih 1,5 milijuna su žene i to vrlo aktivni lovci (evidentirano između 2005. i 2011. godine), što je pohvalno rekordan broj žena lovaca u od-nosu na ostale zemlje svijeta.

Brenda Valentine, glasnogo-vornica udruge National Wild Turkey Federation i samopro-zvana „prva dama lova“, izjavila je: „ U svim područjima vidljivo je da su žene neovisnije nego što su ikada bile i da shvaćaju kako su sposobne za lov“. A, američki lovci naglašavaju „da se novac uložen u dozvolu, opremu i streljivo ulaže u oču-vanje raznih vrsta (…) i da se svake godine oko 200 milijuna dolara prikupljenih federalnim porezima, vezanim za lov, daje za programe upravljanja biljnim

piše Novica Blagojević

35

LOVSTVO

i životinjskim svijetom, kupuju zemljišta za očuvanje staništa te edukaciju lovaca i predava-nja o sigurnosti“. Također, isti izvori ukazuju da i u mnogim europskim zemljama postupno raste broj žena lovaca, pa zašto to ne bi moglo i kod nas u BiH.Mi nismo velika Amerika, ali jesmo zemlja s golemim prirod-nim bogatstvima i ljepotama u kojima mogu i trebaju uživati i žene i muškarci, i mladi i stari.

Podaci iz lovačkih časopisa pokazuju da je u Hrvatskoj, posljednjih godina, značajno porastao broj žena u lovačkim udrugama, što je vrijedno hvale tamošnjih lovaca. Jedinstven primjer je na otoku Braču, gdje je predsjednica LD-a „Vidova Gora“ Marija Kudrić, veoma uspješna u lovu, poglavito na divlje svinje i jelene lopatare. Jednako tako, Nera Fabijanić, novinarka i autorica priloga u lovnoj kinologiji u „Lovačkom vjesniku“ HLS-a, već je dobro poznata, iskusna i uspješna lovkinja, posebno na jelene. Također, glavna urednica naj-većih lovačkih novina u Latviji, Linda Dombrovska, strastveni je lovac. Za nju tamošnji lovci

kažu: „Lov je način njezina života, filozofija i aktivnost ko-jom se ponosi. Na lov gleda kao na priliku za zaštitu prirode, prikupljanje izvornog znanja o divljači te konzumiranje zdrave hrane. Za nju je lov prilika da uživa u dobru društvu. Kao najbolji dio lova Dombrovska ističe tišinu prirode, svjež zrak, ali i sam čin lova te vještine, znanja i uzbuđenja koje su uz njega vežu.“

TEŠANJ I EVA LONGORIA

Glede zastupljenosti žena lo-vaca u bh. lovačkim udrugama, nismo i ne bismo trebali biti zadovoljni. Jer, i žene u BiH u većini su hrabre, odvažne, po-nosne i mogu biti vrlo uspješni lovci te uzgajivači i zaštitnici biljnoga i životinjskog svijeta i očuvanja zdrave prirode. Poznato je da u najvećem broju lovačkih udruga u BiH nema ni jedne lovkinje, a samo u nekima ima po jedna, dvije, najviše tri. Te su žene pokazale i dokazale da su uspješne u svim lovačkim aktivnostima i da ništa ne zaostaju za muškim kolegama.Ima, međutim, jedno lovač-

ko društvo u BiH koje se, u pogledu broja žena u svome članstvu, bitno razlikuje od svih drugih. To je LD „Kise-ljak“ iz Tešnja, u kojem je 17 žena aktivnih lovaca! Svaka čast Tešanjcima, zaslužuju sve čestitke i pohvale, posebno njihov Upravni odbor i njegov predsjednik Muhidin Handžić, poznati lovac i jako istaknuti lovni aktivist.Kao specifičan i poseban ovdje

valja istaknuti jedan neuo-bičajen i, uistinu, jedinstven primjer u svijetu koji potvrđuje – dokazuje da žene, ako žele i hoće, mogu vrlo uspješno i ravnopravno s muškarcima izvršavati svakovrsne aktiv-nosti, pa i lovačke. To je Eva Longoria, Amerikanka rodom iz Texasa, koja je, s nepunih šest godina, postala pasionirani lovac na divlje svinje. Tako mla-du, njezin otac, profesionalni lovac, uspješno ju je obučavao i naučio sve o pucanju i ulovu divljači. Ona najviše voli loviti jelene, divlje svinje, patke i pre-pelice. Što još kazati o Evi a što je napisano u mnogim ugled-nim časopisima: „Eva Longoria nije samo poznata glumica –

holivudska zvijezda, plesačica, ljepotica – mis u rodnom gradu 2005. godine, nego je i stra-stven lovac“.

KALIDONSKI VEPAR

Značenje lova i žena u lovu pouzdano se sagledava iz nekih prapovijesnih činjenica i primjera. Narodi, poglavi-to europski, imali su snažnu lovačku kulturu koju možemo jasno iščitavati na mnogim povijesnim predmetima, od mača, koplja, oklopa i štita do vaza i posuda. Među starogrč-kim mitovima najpoznatiji je lov na kalidonskog vepra od prije 2500 godina. Prema toj priči, Artemida, božica divljih zvijeri i lova, poslala je strašnog vepra protiv Eneja, kralja u Kalidonu. U lov na tog strašnog vepra krenulo je sve najvje-štije i najhrabrije. Predvodio ih je kraljev sin Meleagar s kojim je bila lijepa i hrabra djevojka Atalanta. Kada su svi pomislili da je vepar neuhvat-ljiv i neuništiv, Atalanta ga je pogodila strijelom, a onda ga je Meleagar dotukao kopljem. U znak zahvalnosti što ga je prva pogodila, Meleagar je Atalanti dao kožu i glavu vepra. Tako je do danas zadržan običaj da lovcu na krupnu divljač, koji prvi zada smrtonosni udarac, pripada trofej.Iz navedenog se jasno uočava da povezanost žena s lovom i prirodom datira još od davnina i stoljećima je prisut-na, pa takvu praksu lovačke udruge trebaju i danas podr-žavati, jačati i njegovati. Stoga bi sve lovačke udruge u BiH trebale istraživati i utvrđivati mogućnost i načine publicira-nja i popularizacije održivog lovstva i aktivnog povezivanja s prirodom, kako bi se privolio što veći broj žena za učlanje-nje i bavljenje svim lovačkim aktivnostima. U tome bi i mjerodavna tijela Lovačkog saveza Herceg Bosne mogla i trebala imati značajnu ulogu.


Kad će biti moguća ovakva slika iz BiH?


LOVAČKO ORUŽJE

Vjerojatno ni sam Horst Blaser, koji je 1957. osnovao tvrtku u njemačkom gradu Isny im Allgäu (Baden-Württem-berg), nije slutio da će pola stoljeća kasnije njegovo ime nositi jedan od najpoznatijih proizvođača lovačkog oružja. Od prve bok kombinirane puške Diplomat do današ-njeg savršenog Blasera R8, svaki od preko 20 modela bio je apsolutno originalan i u nečemu različit od drugih, moglo bi se reći čak i – revolucionaran. Spomenimo samo kako već 23 godine lovački kara-bin Blaser R93 ne silazi s vrha „top liste“ lovačkog oružja. Riječ je, dakle, o jednoj, po mnogo čemu revolucionarnoj lovačkoj pušci koju je „Blaser“ napravio. Osnovni model R8 cijenom na tržištu je najprihvat-ljiviji, a model R8 Attache – najprestižniji je i najluksuzniji model, koji je pri samom

vrhu „Blaserova“ cjenovnog razreda. Oba ova modela imaju pravocrtno povla-čenje zatvarača te metalni dio zatvarača s ručnim zatvaranjem i radijalnim zaključa-vanjem stražnjeg dijela cijevi. Zaključava-nje funkcionira s radijalnim lopaticama. Prilikom zaključavanja tijela zatvarača, on se zahvati, raširi i zaključa na prstenastom utoru na produžetku cijevi.U usporedbi s modelom Blaser R93, R8 ima jači sustav zaključavanja, jer su povr-šine za zaključavanje veće, a tu je i dodatni nosač u radijalnoj bravi. Tijelo zatvarača može se otvoriti samo ako je potpuno otključano ili ako strijelac palcem gurne dugme za zaključavanje nekoliko milime-tara prema naprijed.R8 ima ižlijebljenu srednje tešku cijev, promjera 19 milimetara. Dva vijka učvr-šćuju hladno kovanu cijev za kundak te je postavljena slobodno.

POSEBNOST I SIGURNOST

R8 ima drugačiji odvojivi spremnik za streljivo od modela R93. Kod R8 u sustavu spremnika streljiva je i okidač. Kako su u „Blaseru“ svjesni da je sila okidanja različita i da je u zavisnosti od uvjeta lova – ljetni lov golog prsta ili zimi u debelim rukavicama, pripremili su module s nekoliko različitih sila okidanja, tako da lovac može birati između dva modela: lovni i sportski. Težina okidača za sportske pucače je 250 grama, a lovačkih 650 i 750 grama. Njihov način rada lako je promijeniti i prilagoditi bez alata, kad je spre-

mnik odvojen.Za korištenje ove izmjene, Atzl (ime po konstruktoru) okidač mora biti ugrađen u pušci. Spremnik streljiva također se uklapa u normalan R8, ali je tada promjena ne-moguća. Postoji samo jedno ograničenje, a to je duljina streljiva, što u konačnici znači da se kod streljiva s dužinom iznad 90,5 mm Atzl okidač ne može koristiti. To se odnosi samo na vrlo dugačke i teške, .375 ili veće kalibre.

Trenutačno najtraženiji model lovačkih karabina koji je premijerno predstavljen svjetskoj javnosti na nürnberškom sajmu oružja i lovačke opreme, IWA 2010.

Besprijekorno pouzdan i učinkovitu svim vremenskim uvjetima

KARABIN BLASER R8

piše Mladen Bešlić

Blaser R8, osnovni model i model Attache

Izmjenjivi modul R8

Brza i jednostavna promjena rezervnog modula


LOVAČKO ORUŽJE

PROMJENA ZA SEKUNDU

Konstruktori su za ovu novu pušku osmi-slili zajednički podsklop, koji čine demon-tažni okvir za municiju, obarač i štitnik obarača. Ovaj kompaktni modul okvir – okidač skida se s puške jednostavno, ali se uz svaku pušku isporučuje i po jedan rezervni sklop (modul okvir – okidač). Skidanje ovog modula, tj. promjena okvira na Blaseru R8, obavlja se istodobnim pri-tiskom na dva simetrična dugmeta, smje-štena s obje strane ispred obarača. Kada palcem i kažiprstom jače ruke istodobno pritisnete oba dugmeta, okvir s okidačem u tom trenutku ispadne na dlan. Za jednu sekundu moguće je u ispražnjeno ležište ubaciti puni rezervni modul okvir – oki-dač. Ovaj izmjenjivi okvir prima pet me-taka malih kalibara, četiri metka srednjih kalibara ili tri metka Magnum kalibra. To je sada povećan kapacitet za jedan metak u odnosu na model R93.Kod modela R8 konstruktori su itekako vodili računa o sigurnosti, pa tako svako vađenje ili skidanje okvira – okidača za posljedicu ima automatsko opuštanje udarnog mehanizma. Dakle, svaka pro-mjena okvira dovodi do sigurnog auto-matskog opuštanja udarne opruge, koju više nije moguće zapeti ni na jedan način, sve dok se okvir ne vrati u pušku. Spoj sanduka i modula okvir – okidač besprijekoran je i kroz njega je nemoguć prodor prljavštine u unutrašnjost puške. Za nošenje rezervnog modula predviđena je zaštitna futrola.

IZMJENJIVOST CIJEVI I KALIBARA

Cijevi za Blaser R8 izrađuju se postupkom hladnog kovanja, i to unutarnje žlijeblje-nje, ležišta metka i prelazni konus, što daje vrhunsku i već poslovičnu preciznost

Blaserovim cijevima. U zavisnosti od namjene i kalibra puške, cijevi mogu biti duge 50 i 57,5 cm, što je standard, te 65 cm, s mehaničkim nišanima ili bez njih.Postoji čak i mogućnost nabavke osmero-kutnih cijevi. Blaser R8, kao i model R93, omogućuje laku izmjenu cijevi i kalibara. Svaka je cijev slobodno plivajuća, što zna-či da ni u jednoj točki ne dodiruje kundak. Specijalno uležištenje, koje se u literaturi naziva beding, omogućuje sigurno, uvijek isto oslanjanje i pozicioniranje cijevi, koje svaki put jamči preciznost. Svaka Blasero-va cijev ima na sebi specijalno obrađeno mjesto na koje se kao „sedlo“ postavlja ori-ginalna, jednodijelna Blaserova montaža. U „Blaseru“ je popularno nazivaju saddle rings (sedlo prsten – sedlasta montaža). Uza svaku posebno kupljenu cijev, dobiva se i montaža. Ako se kupe cijevi više kalibara ili za više namjena, tada ih treba opremiti odgovarajućom optikom. Tako upucana puška, sa svakom naknad-nom montažom cijevi davat će uvijek utvrđenu sliku pogodaka. Blaser R93, posebno novi R8, skupo je lovačko oružje, namijenjeno lovcima s dubljim džepom. Ali ako se uzme u obzir da se za više namjena u lovu ili sportu kupuje samo jedna puška s više cijevi, onda to može biti ekonomski opravdano.

ČETIRI GRUPE KALIBARA

Osnovni model R8 najšire se primjenjuje u standardnom kalibru 30-06 Springfild, a luksuzni R8 Attache u moćnom .300 Winchester magnum.Blaser R8 izrađuje se u još četiri grupe kalibara, baš kao i njegov prethodnik R93. Tu su dva mini MI kalibra, 15 standar-dnih ST u rasponu od 22-250 Rem. do 9,3x62, medium kalibri ME 6,5x68, 7,5x55 Suisse i 8x68 S, te magnum grupa MA

koja obuhvaća 17 kalibara, od .257 Weatherby Magnum pa sve do .500 Jeffery gdje su svi poznati Magnum i Short Magnum kalibri. Na kraju je kalibar 10,3x60R, čija je ozna-ka grupe CH. Ovo navodimo stoga jer je prilikom nabavke dodatnih, rezervnih cijevi za R8, u okviru iste grupe kaliba-ra dovoljno nabaviti samo cijev, a za prelazak iz grupe u grupu mora se nabaviti i čelo zatvarača.Ovo potvrđuje da je puška

Blaser R8 modernog sustava, gdje se kod nabavke kupuje samo jedan kundak sa sandukom i bedingom – uležištenjem, a dalje se biraju kalibri, vrste cijevi i razina luksuza pratećih dijelova po želji kupca.

ERGONOMIJA KUNDAKA

Svaki kundak Blasera R8 sadrži duralumi-nijski sanduk za koji se pričvršćuju cijev, zatvarač i modul okvir-okidač. Dimenzije, oblik i uopće ergonomija ovoga kun-daka potpuno su izmijenjeni u odnosu na model R93. Novi kundak ima prava, visoka leđa uz redizajniranu obrazinu i dug, skoro vertikalan, hrapavo čekiran pištoljski rukohvat koji izravno prenosi

R8 s optičkim ciljnikomKomplet Blasera R8 - kufer pun “lovačkih snova”

Blaser R8


Inženjeri američke tvrtke „Winchester“ već duže vrijeme pokušavali su osmisliti sačmeno streljivo koje će zadovoljiti za-

htjeve izbirljivih američkih lovaca na šteto-čine i drugu sitnu divljač. U samom startu vodili su se idejom kako bi trebalo napraviti sačmeni metak veće brzine od dosadašnjih standardnih metaka, koji bi u konačnici imao dobar posip sačme u cilju i koji ne bi, pri opaljenju, imao značajniji povratni udar u rame strijelca.Ono što je nakon nekoliko mjeseci upor-nog rada stvoreno bio je Winchester Var-mint X metak, koji su poslije modificirali u još nekoliko verzija, ovisno o krupnoći sačme i vrsti divljači koja se lovi.Winchester Varmint X streljivo u bazič-nom je konceptu ostalo kao i do sada, samo što je ovo novo punjeno Winchesterovom Shot-Lok tehnologijom. Tekući gel se usi-pa u čašicu sa sačmom, on okružuje sačmu te se nakon toga stvrdnjava. Kada se takav metak ispuca, sva sačma koja iziđe iz cije-vi savršeno je okrugla, bez deformacija, jer stvrdnuti gel puca na sitne dijelove te dje-luje kao podmaza niz cijev. Rezultat svega je uski posip koji drži snop dovoljno gust na velikoj udaljenosti i osigurava dostatnu količinu sačme za siguran odstrel divljači. Do sada su lovci sačmaricama na preda-tore koristili streljivo dizajnirano za dru-ge namjene. Ovo je streljivo namijenjeno ponajprije za lov vuka, čaglja, lisice i kune. Dakako, vrlo je učinkovito i za lov njima srodne divljači, čak i za lov ptica močvari-ca: gusaka, pataka i ostalih krupnijih ptica, pri preletu. Winchester Varmint X streljivo izrađuje se u kalibru 12/76, s nobojem sačme težine 42,5 grama te promjera sačme od 4,5 mm, 5,5 mm i 6,2 mm.Početna brzina ovog streljiva iznosi 396 metara u sekundi.Cijena u Americi mu je u granicama pri-stojnosti, nimalo ne odudara od cijene dru-gog Winchesterova sačmenog streljiva.Mogućnost nabavke i dostupnost na našem tržištu umnogome će zavisiti od potražnje lovaca i sluha domaćih trgovaca koji drže do ugleda svoje prodavaonice i posla kojim se bave.

Mladen Bešlić

NOVOSTI U SVIJETU LOVAČKOG STRELJIVA

Winchester Varmint XNa američko je tržište upra-vo izišla najnovija i najsa-vršenija linija sačmenog streljiva koju je do sada proi-zvela tvrtka „Winchester“.

silu odskoka u rame strijelca. Zato pri opaljenju nema odskoka uvis, nego samo pravo nazad – u sredinu rame-na strijelca. Pritom, jača ruka sigurno drži pištoljski rukohvat i omogućuje trenutačno usmjeravanje puške ka cilju, što je jako bitno pri lovu pogo-nom (u pokretu). Hvatište obje ruke je izmijenjeno i sigurnije u odnosu na R93, ali i na druge vrste lovačkih karabina.Cijena kundaka drastično varira, ovi-sno o razini klase orahovine.Dakle, puška Blaser R8 gotovo je savr-šena. Ispitivanja su pokazala da je be-sprijekorno pouzdana i učinkovita u svim vremenskim uvjetima. Također, tijekom petogodišnje lovačke prakse nije uočena ni jedna loša pojedinost koja bi je kompromitirala kod vrhun-skih poznavatelja lovačkog oružja. Krajnje je kompaktna i uručljiva, a na testu preciznosti brojni su je strijelci ocijenili najvećom ocjenom, navodeći posebno odlično grupiranje pogodaka koji bivaju svrstani u krug promjera 40 milimetara, kad se puca s udalje-nosti od 100 metara.Cijena ove puške na europskom je tržištu oko 3500 eura, dakle nije pretjerano skuplja od starijeg modela Blasera R93, kojem je cijena još uvijek oko 3000 eura.

LOVAČKO ORUŽJE

39

Grupiranje pogodaka na meti čaglja, pucano s 55 metara udaljenosti

Varmint X, specijalitet za veliku udaljenost

Winchester Shot Lock tehnologija


LOVNA KINOLOGIJA

Od kada postoji ljudski rod postoje i tragovi o nastanku prvih pripitomljenih pasa, ako ne u pisanom obliku, onda zasigurno u obliku kakva znakovlja ili pećinskih crteža još iz vremena pećinskog čo-vjeka. Arheološka su istraži-vanja točno odredila vrijeme pripitomljivanja različitih životinja i ono seže unatrag 15 tisuća godina, ali točno vrije-me i način pripitomljivanja psa nikad nije utvrđeno. Možemo se složiti s povjesničarima koji tvrde da je pas imao zaštit-nu ulogu u doba čovjekova života u špiljama, a ujedno i zadaću higijeničara hraneći se organskim otpacima, nažalost tada vrlo prljavog i neurednog našeg praoca. Danas nam je poznato nekoliko varijeteta arheoloških iskopina pasa, a koje su biolozi kasnije prou-čavali i dali im latinska imena po lokalitetima na kojima su pronađeni i po ljudima koji su ih pronašli. Pasminska razno-likost arheoloških nalaza pasa stalan je izazov za učenjake koji i danas sumnjaju da su sve

pasmine pasa nastale od istog praoca. Međutim, kod velike većine njih prevladava mišlje-nje potkrijepljeno znanstvenim istraživanjima da je vuk, ipak, zajednički predak svim psima.

DALEKI KORIJENI KINOLOGIJE

Pokušamo li slijediti povi-jesnu znanost, naići ćemo i kod najstarijih civilizacija na pasminski i uporabno vrlo dotjerane pse, kao što su hrtovi starog Eipatskog carstva, ili pse planinskog tipa koje i danas možemo sresti u skoro jedna-kom obliku. Tijekom srednjeg i novog vijeka, pa sve do počet-ka prošlog stoljeća, u Europi se razvilo mnoštvo različitih pasmina pasa, koje je naše doba naslijedilo i stvorilo još neke nove pasmine. Međutim, još i tada u nekim geografski zatvorenim cjelinama, stalnim parenjem u srodstvu se razvi-jao samo jedan tip pasa, čisteći tako svoju genetsku strukturu i stvarajući tako svoj ustaljeni oblik i odlike. Tek posljednjih

dvjestotinjak godina čovjek s određenom namjerom stvara posebne oblike pasa, za strogo određene namjene, i to znan-stvenom metodom križanja i selekcije. Tako genetika mnoga svoja saznanja zasniva baš na nasljednim odlikama kod pasa, a medicina je, nažalost, u psu dobila najsavršeniju pokusnu životinju. Kinologija, dakle, svoje kori-jene vuče još iz starog Babilo-na, Egipatskog carstva, stare Kine, antičke Grčke, kasnije iz Rimskog Carstva, završno s današnjom kinologijom koja sva svoja dostignuća, za razliku od tadašnje kinologije, može znanstveno dokazati zahvalju-jući Mendelovim pravilima o nasljeđivanju iz 1864. godine. No što bi nam sve ovo vrijedi-lo, da se krajem 18. i početkom 19. stoljeća nisu počeli osni-vati kinološki klubovi, koji su standardizirali autohtone pasmine pasa i počeli stručno voditi rodovne knjige za njih. Prvi se klubovi utemeljuju u Engleskoj, onda i u zemljama zapadne Europe, šireći se do Sjeverne Amerike, Australije, Azije i južne Afrike. Prednjačili su engleski kinolozi, koji su već 1898. imali registriranih 699 klubova i društava. Već tada su klubovi počeli organizirati različite kinološke priredbe: smotre, izložbe i radne ispite, a poradi boljeg protoka ljudi i informacija, dolazilo je do razmjene pasmina i znanja, do nastanka novih pasmina, pa sve do potrebe stvaranja međunarodne kinološke federacije kojoj bi zadatak bio

koordinacija stručnog rada između svih njezinih članica. Tako je nastala Međunarodna kinološka federacija (FCI) sa sjedištem u Thuinu u Belgiji, u kojoj je danas 86 zemalja članica i koja priznaje oko 350 pasmina pasa. Sve ovo pišem da bih čitateljima našeg dragog Hoop!-a donekle približio kinologiju kao znanost i psa kao kulturološku, nacio-nalnu pa i teritorijalnu stečevinu jedne zemlje, jednog naroda ili više naroda u jednoj zemlji.Da bi bilo koja pasmina i služ-beno postala priznatom kao čistokrvna, mora se standardi-zirati: mora imati prepoznatljiv vanjski izgled (oblik) i ustaljen genetski kod koji jamči ujedna-čene nasljedne odlike pasmine.

STANDARD

Standard neke pasmine iscrpan je opis izgleda psa te pasmine sa svim drugim podacima koji su potrebni da bi se točno mogla reproduci-rati njegova „slika“. Određene su dimenzije psa, ne samo trupa nego i ostalih dijelova tijela vidljivih ljudskom oku. Podrobno je opisana glava sa zubalom, očima, ušima i gubicom, odnos glave i vrata, gornja linija tijela koju čini kralježnica, sve do vrha repa, odnos i oblik prednjih nogu u odnosu na predprsje i prsni koš, linija trbuha i položaj stražnjih nogu i još mnoge druge pojedinosti bitne za izgled psa i za njegovu idealnu zdravstvenu funkcionalnost. Uz iscrpan opis fizičkog

KINOLOGIJA KAO ZNANOST I PAS KAO KULTUROLOŠKA I NACIONALNA STEČEVINA

Razmišljajući o lovnoj kinologiji, ne mogu se oteti dojmu da još nismo dovoljno kinološki opismenjeni. Sto-ga ću pokušati na način primjeren kinološkom sucu ovu tematiku malo jednostavnije približiti čitateljstvu.

Na izložbama pasazakazali lovci

piše ZDRAVKO PRANJIĆ-BRIŽANKIĆ


LOVNA KINOLOGIJA

izgleda životinje standard opisuje karakter, narav pa čak i uporabljivost pojedine pasmine. No opisuje i mane koje se u te pasmine učestalije pojavljuju ili su joj specifične. Mane su podijeljene u tri ka-tegorije, ovisno o tome koliko su opasne u reprodukciji, odnosno koliko se u nasljeđi-vanju mogu pojačati i dovesti do teških tjelesnih oštećenja u potomaka. Da bi se na jednog psa kojeg na izložbi sudac ima pred sobom mogao primije-niti standard za tu pasminu, taj pas mora imati rodovnik priznat od FCI-ja.

RODOVNIK

Kako bi jedna pasmina bila najbliže idealnom tipu stan-darda, i kako bi se pratio selek-cijski uzgoj unutar te pasmine, bilježe se podaci o psima što su unazad nekoliko genera-cija korišteni u rasplodu, i na temelju tih podataka stvaraju se rodovnici. Rodovnik je, dakle, dokument koji dokazuje da pas, nositelj tog rodovnika, potječe od roditelja s kvaliteta-ma koje su navedene u njemu, a što je jamstvo da će pas kao njihov potomak nositi jednake kvalitete. Na temelju rodov-nika uzgajivači mogu doći do kvalitetnih rasplodnih jedinki, a tako i do potomaka najbližih idealnom tipu u toj pasmini.

IZLOŽBE PASA

Pravilnik o kinološkim prired-bama bilo kojeg saveza, članice Međunarodne kinološke federacije (FCI), ljubiteljima i uzgajivačima pasa propisao je sve tipove kinoloških priredbi, od smotri, uzgojnih smotri, dr-žavnih i međunarodnih izložbi, pa sve do različitih tipova rad-nih ispita za pasmine za koje je, po pravilniku FCI-ja, radni ispit obvezan. Sjećam se ružnog ratnog vremena kad je kinologija, poradi više sile, bila u total-nom raspadu, i kad je nas

nekoliko kinologa, na čelu s fra Petrom Krasićem, došlo na ideju, ne znajući što nas poslije čeka, okupiti se i pokušati na životu održati naše kinološke stečevine na teritoriju tadašnje Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Počeli smo s revijama pasa koje su, baš zahvaljujući lovcima, bile vrlo uspješne, i poradi toga sam u naslovu napisao da u današnje vrijeme na izložbama redovito zakažu baš lovci. Možete zamisliti ratnu reviju pasa 1994. godine u Širokom Brijegu, na koju je privedeno čak 70 posavskih goniča! Brojka je to od koje mi se i danas zavrti u glavi, da ne spominjem druge pasmine koje su toga dana izlagane.Danas je situacija s izlaganjem

lovačkih pasmina zabrinjavaju-ća, jer ih na izložbama ili nema nikako ili se pojave u vrlo malom broju. Da ne kupim „materice“ iz ne tako davne prošlosti, vraćam se u tekuću godinu koja je u našem, Kinološkom savezu Herceg-Bosne, u usporedbi s nekoliko prethodnih godina, započela vrlo uspješno: od specijalke tornjaka na Kupresu, na kojoj je u suradnji s Veteri-narskim fakultetom iz Zagreba upriličeno radiološko snimanje kukova privedenih pasa, a ujed-no je urađen i uzgojni pregled jedinki koje do tada to nisu

imale, CAC-a i CACIB-a u Vi-tezu, CAC-a u Tomislavgradu, pa do izložbi koje nas čekaju u kolovozu: CAC i CACIB u Posušju i CAC u Grudama, te u rujnu CAC u Livnu. Što se pak tornjaka tiče, tu smo mi kinolozi s ovih podneblja posebno osjetljivi. Prvo, riječ je o našem autohtonom planin-skom divu, našem neprocjenji-vom nacionalnom i teritorijal-nom blagu, drugo, primiče se 2017., kad bi tornjak trebao biti međunarodno priznat od stra-ne FCI-ja, kao bosansko-her-cegovačko-hrvatska autohtona pasmina pasa. Da bi došlo do konačnog priznanja tornjaka, kao kinolozi i uzgajivači bili smo dužni nekoliko primjeraka te pasmine izlagati prošle godi-

ne u Milanu, a ove godine naš Kinološki savez s tornjacima sudjelovao je u lipnju na svjet-skom prvenstvu u Moskvi, a u rujnu će na europsko prvenstvo u Bruxellesu. Organizator i voditelj ovog projekta je Perica Jukić, predsjednik Kinološkog saveza Herceg Bosne, koji je prošle godine za Milano i ove godine za Moskvu i Bruxelles podnio veliku žrtvu da bi riješio čudnu i zagonetnu papirologiju, a o novcu da i ne govorimo. Kapa mu do poda! Raspričah se kao da svi u mene gledaju, pa skužih da sam u stisci s prostorom, a

nisam dovršio temu. Ostadoh dužan čitateljima, a posebice onim mlađim i neupućenim u izložbe pasa: kako se ponašati na izložbi, što je prijavnica, što je katalog, tko je voditelj ringa, kako se dodjeljuju titule, kako sudac sudi i kako se mora ponašati i prema psu i prema vodiču, što sve na psu gleda da bi ga ocijenio, što je CAC i R. CAC, što CACIB i R. CACIB, što znači B.O.B, B.O.G, JBIS i BIS itd., itd. Ipak se nadam da vas je kinologija kao znanost barem malo taknula, i da ćete sljedećim izložbama nazočiti u što većem broju. A jamčim vam, vrijednost vašem psu može procijeniti samo izložba i kinološki sudac, a ne birtija, kako neki tvrde.

Jedinstvena revija pasa - Široki Brijeg, 1994.


KINOLOGIJA

Prema pravilima organizatora na izložbama su mogli sudjelovati čisto-krvni psi koji posjeduju rodovnik

saveza priznatih od strane FCI-a, a koji su na dan održavanja izložbe navršili najmanje tri mjeseca te upisani u katalog izložbe. Psi su se, ovisno o starosnoj dobi, mogli prijaviti u sljedeće razrede: šte-nad-bebe (3 – 6 mjeseci), najmlađi (6 – 9 mjeseci), mladi (9 – 18 mjeseci), među-razred (15 – 24 mjeseca), otvoreni (preko 15 mjeseci), prvaci (s priznatim državnim ili međunarodnim šampionatom), radni (s položenim radnim ispitom) i veterani (preko 8 godina starosti). Na CAC izložbi u službenoj konkurenciji nastupilo je 150, od prijavljenih 176 pasa, razvrstanih u 61 pasminu (70 prijavljenih). Najzastupljenije skupine su bile II. s 50 te IX. s 35 pasa. Najzastupljenije pasmine su tornjak - bo-sanskohercegovački/hrvatski pastirski pas (ukupno 12) te rotvajler (7 pasa). Od lovnih pasa najzastupljeniji su posavski gonič i bigl, oba sa po 3 psa. Najviše pasa ocijenjeno je u razredu otvorenih (ukupno 41), zatim prvaka (ukupno 37) i mla-dih (ukupno 32 psa), a najmanje najmlađih (10), štenadi (8) i vete-rana (1). Na izložbu je privedeno 79 mužjaka i 71 ženka.Nakon intoniranja himne orga-nizator je pozdravio sve nazočne. Svim izlagačima zaželio je uspjeh u radu. Ujedno je predstavio i kinološke sudce koji su ocjenjivali pse i vršili izbor pasa u pobjed-ničkom krugu: Mirko Čolak, Pero Čelebić i Aleksandra Ragg. Delegat izložbe bio je Julijan Glavočević.

Prvaci po FCI skupinama su:• I. FCI skupina: staroengleski ovčar -

bobteil Barni Eland Dark Side Of The Moon, vlasnik Vesna Mišković

• II. FCI skupina: bordoška doga Excelsior Agor, vlasnik Ciardo Salvatore

• III. FCI skupina: jorkširski terijer Za-bojczo Slodki Contenders, vlasnik Iwona Katarzyna Taraszkiewicz

• IV. FCI skupina: jazavčar patuljasti oštrodlaki Fredi Sutormanski, vlasnica Kristina Marljukić

• V. FCI skupina: američka akita Indervor Imperial Dream to dr. Wolf, vlasnik Nedim Šuta

• VI. FCI skupina: istarski gonič kratkod-laki Bela, vlasnik Ivo Krezo

• VII. FCI skupina: njemački kratkodlaki ptičar Pecos Jim de Nerente, vlasnik Ivan Jerković Prele

• VIII. FCI skupina: engleski koker špani-jel Francini s Hot Flame, vlasnik Buono Carlo

• IX. FCI skupina: čivava dugodlaka Zeus the King Dei Delfini di Pescara, vlasnik Kathi Bianca Allievi

• X. FCI skupina: vipet Librium s Remar-kable Robyn, vlasnica Tea Goljevšček.

U pobjedničkom krugu izabrani su:• najljepše štene: američka akita Dr. Wolf

Fatal Attraction, vlasnik Nedim Šuta• najljepši najmlađi pas: bernski planinski

pas Scirius Vallis Yoker, vlasnik Darko Čorić

• najljepši uzgojni par: engleski koker španijel, Francini s Hot Flame i Olesia di Cese Buono, vlasnik Buono Carlo

• najljepša uzgajivačka skupina: tornjak - bosanskohercegovački/hrvatski pastirski pas Sokol, Sinda i Rolex, vlasnik Matej Perković

• najljepši veteran: doberman (crni) Velika Vojvotkinja de Gagnant, vlasnik Dragan Stojanović

• najljepši mladi pas / Junior BIS: američki stafordski terijer Cuda s Go Go Go Gigo-lo, vlasnik Piero Giannandrea City Italy

• najljepši pas izložbe / Best In Show: jorkširski terijer Zabojczo Slodki Contenders, vlasnik Iwona Katarzyna Taraszkiewicz.

CAC I CACIB BIH VITEZ 2015

DRŽAVNA I MEĐUNARODNA IZLOŽBA PASA

KD “Vitez”VITEZ

Četrnaestog svibnja u Vitezu su održane državna i međunarodna izložba pasa svih pasmina. Obje izlož-be sadržane su u Programu kinoloških manifestacija KSHB za 2016. godinu. I ovaj put izložbe su organizi-rali KS HB i Kinološko društvo „Vitez“ Vitez.

Proglašenje pobjednika u kategoriji najljepši pas državne izložbe


KINOLOGIJA

Na CACIB izložbi nastupila su 124 psa (154 prijavljena), razvrstana u 57 pasmina (66 prijavljenih). Daleko najzastuplje-nije skupine bile su II. i IX., u kojima je nastupilo više od polovice ocijenjenih pasa (ukupno 70 pasa). Najzastupljenije pasmine su tornjak - bosanskohercego-vački/hrvatski pastirski pas (9 pasa) te jorkšir terijer, čivava dugodlaka, maltezer, francuski buldog i papilon (po 5 pasa). Po razredima, najzastupljeniji su bili prvaci (33) i otvoreni (29). Među ocijenjenim su 64 mužjaka i 60 ženki. Uz sudce s CAC izložbe, CACIB izložbu sudio je i Julijan Glavočević.Prvaci po FCI skupinama su:• I. FCI skupina: staroengleski ovčar -

bobteil Barni Eland Dark Side Of The Moon, vlasnik Vesna Mišković

• II. FCI skupina: doberman (crni) Iru-kandji Shadow of the Darkness, vlasnik „Shadow of the Darkness“

• III. FCI skupina: američki stafordski terijer Cuda s Go Go Go Gigolo, vlasnik Piero Giannandrea City Italy

• IV. FCI skupina: jazavčar patuljasti oštrodlaki Fredi Sutormanski, vlasnica Kristina Marljukić

• V. FCI skupina: njemački špic patuljasti Diana Yarak-Yaran, vlasnice Maja Svaj-gart-Timov / Jadranka Mijatović

• VI. FCI skupina: istarski gonič kratkod-laki Bela, vlasnik Ivo Krezo

• VII. FCI skupina: njemački kratkodlaki ptičar Pecos Jim de Nerente, vlasnik Ivan Jerković Prele

• VIII. FCI skupina: engleski špringer špa-nijel Bumblebees Story, vlasnik Adem Handžić

• IX. FCI skupina: bišon Big Buddy Dolce Vita, vlasnica Dina Indriksone

• X. FCI skupina: vipet Librium s Remar-kable Robyn, vlasnica Tea Goljevšček.

U pobjedničkom krugu izabrani su:• najljepše štene: američka akita Dr Wolf

From Bosnia With Love, vlasnik Savai Hazbolat

• najljepši najmlađi pas: tornjak - bosan-skohercegovački/hrvatski pastirski pas Roza, vlasnik Husnija Burzić

• najljepši uzgojni par: engleski koker španijel, Francini s Hot Flame i Olesia di Cese Buono, vlasnik Buono Carlo

• najljepša uzgajivačka skupina: tornjak - bosanskohercegovački/hrvatski pastirski pas Sokol, Sinda i Rolex, vlasnik Matej Perković

• najljepši mladi pas / Junior BIS: bišon

Aphrodite s Reflection Eyes Touch, vla-snica Dina Indriksone

• najljepši pas izložbe / Best In Show: lhasa apso Laumas Perle Jupiter, vlasnik Lauma Strauta.

Izložbe su održane na platou gradske športske dvorane. Kvalitetan prostor, osigurani svi prateći sadržaji, uz uglav-nom povoljno vrijeme (malo do umjereno oblačno, povremeno s kratkotrajnom slabom kišom). Izložbe su u velikoj mjeri imale međunarodni karakter. Osim pasa iz BiH, susjednih zemalja Hrvatske, Crne Gore i Srbije, sudjelovali su i psi s pod-ručja Slovenije, Austrije, Italije, Mađarske, Njemačke, Poljske, baltičkih država itd. I ovaj put prijavljen je jako mali broj pasa iz samog Viteza i okolice, za koje je primar-no organizirana ova izložba, a organizatori bi trebali istražiti prave razloge slabog odaziva.I ovaj put izložbe su organizirane na visokoj razini, uz blago kašnjenje u odnosu na prethodno definirane programe izložbi. Dojam je da su se vodiči predstavili u boljem svjetlu nego do sada (vjerojatno zbog većeg broja stranih izlagača, koji su bolje pripremljeni). Službeno nije bilo žalbi na obje izložbe, ali treba istaknuti neprimjereno ponašanje jednog nezado-voljnog posjetitelja, koji je čak prijetio da će prekinuti izložbe. Bio je nezadovoljan jer organizator nije dopustio stažiranje njegovoj supruzi, za čije odobrenje su tre-bali prethodno dobiti pozitivno mišljenje KS RS, koji se uopće nije očitovao o ovim pitanjima.

Ivica Drmić

Proglašenje pobjednika u kategoriji najljepši pas međunarodne izložbe

Najljepša uzgojna skupina na obje izložbe


UMJESTO LOVAČKE PRIČE

Lovci, oprez, moj Riki gonja oko Šunjina Bunkera, po lavežu

ne bih reko da je samac, prije da se radi o grupi, možda pet, šest ili čak i više“, često bi zvonilo na radiouređajima lovaca u vrijeme dok se legalno moglo loviti u uskopaljskim šumama. Iako smo svi znali da je Riki već odavno zatvoren u jednom od terenaca, pustili bismo pream-bicioznog vlasnika da upadne u zamku samohvale i veličanja svoga psa, s ciljem određivanja žrtve na čiji ćemo se račun zezati cijeli dan.Šumnjaci, križari, škripari..., sve su to nazivi za one hrvatske vojnike ili čak još neregru-tirane, tek punoljetne muškarce, koji su se nakon Drugoga svjetskog rata morali skri-vati po šumama od nastupajuće komuni-stičke vlasti i svemoćne OZN-e. Takvih je primjera bilo po svim našim krajevima, a Uskoplje, dakako, nije bilo niti je moglo biti, pogotovo ako se zna tko je tada u Uskoplju predstavljao komunističku vlast, ikakav izuzetak od toga. Nekako je najvi-še u narodu ostao zapamćen Stipo Šunjo. Šuma mu je bila zaklon, u divljači je nala-zio hranu, a u teškim se trenucima uvijek mogao osloniti na pomoć svoje rodbine i znanaca. U tim okolnostima Stipo je izbje-gavao zasjedama partizana sve do konca 1952., kada ilegalno pribjegava u Austriju, potom u Njemačku gdje živi sve do sredi-ne devedesetih.Dvije priče koje, na prvu, nemaju nikakvih dodirnih točaka osim spominjanja istog imena i posvojnog pridjeva, na neki način mogu pomoći pri razjašnjavanju trenutač-ne situacije u lovištima Središnje Bosne. U prvoj priči nalazimo neke odlike humora utemeljenog na realnoj, svakidašnjoj i svi-ma poznatoj situaciji iz lova gdje jedan lovac pokušava hvaliti (ne)sposobnosti svoga psa, a u drugoj nalazimo čovjeka koji je, u nekom drugom vremenu, ni kriv ni dužan morao napustiti svoju kuću i kri-ti se po šumama i gorama samo zato što je sustav toliko ranjiv da se boji utjecaja pojedinca ili u najgorem slučaju skupine pojedinaca. I smiješno i žalosno. Smiješno je zato što pojedini ne shvaćaju da su, su-kladno europskoj praksi i svim znanstve-nim istraživanjima, održive jedino one

stav dopustio da danas u 2016. godini imamo lovišta puna ljudi koji žive načinom pokojno-ga Stipe Šunje. Šuma im je zaklon, u divljači

nalaze prehranu, a obitelj i znanci su im pomoć ako u lovište „zaluta“ koji šumar ili, ne daj Bože, policija.Tragom toga na sjednici Pajine sekcije svi lovci dobiše upute da obrate malo više pozornosti na događanja u šumi i prijav-ljuju eventualne krivolovce za vrijeme ove zabrane lova u Uskoplju. „Ti sunce jebem, ja da ti čuvam šumu u ovim godinama, pa ja nisam uspio ni Zeku pokojnog dida Jure očuvat od Galečkinog Jadrana“, započne ti Pajo jednu od svojih „bombaških“. Uglav-nom vodio ga pokojni djed Jure pedeset i neke prvi put u grad na pijacu i kupio mu kapu francuzicu koja je tad bila simbol odrastanja. Pajo je nije skidao ni prilikom spavanja. To se, međutim, događalo baš u vrijeme kad se tjerala kobila Zeka, a djedu nije bilo u interesu da kobila ostane ždri-jebna. Da bi isplatio kapu Pajo je svaki dan morao čuvati Zeku od razjarenih pastuha. Nimalo lak zadatak. Toga dana, dok su ko-nji mirno pasli, Pajo ti se baci u Rovanjki-ne divakinje (divlje jabuke). Na pola stabla uoči naš junak Galečkinog Jadrana kako se približava Zeki s ne baš tako „prijateljskim“ namjerama. “Dok sam ja sišo s drveta on ga je već bio isuko, a ja ti poleti da ga otram, taman stigo do njega kad skonta da mi je kandžija ostala kod divakinje. Majko mila, šta ću sad! Skoći on na jadnu Zeku, a ja ti ni pet ni šest francuzicu s glave i Jadranu na onu stvar. Ni one stvari ni kape, sve za-vršilo u Zeki. Kad se Zeka oždrijebila, nađe ti ja svoju francuzicu, ždrijebe ju je imalo na glavi“, zaključi stari bombaš svoju priču zaklevši se svime da je istinita.Možda je, nakon svega, jedini ispravan put pristupiti neozbiljno ovim ozbiljnim temama. Poput našega Paje. Ipak, sva lje-pota ovoga kraja, šuma i divljači koja u njima obitava tjera nas da uložimo po-sljednji atom snage kako bi ovim pro-storima jednoga dana u pogledu lovstva vladao red. Ljepota prirode oko Uskoplja i Bugojna obvezuje nas na to.

Velimir Šekerija

LOV ZABRANJEN A "ŠUNJA" KAO U PRIČI

lovačke organizacije koje gospodare ma-njim lovištima. Smiješno je što pojedini ne shvaćaju da je formiranje i dodjela lovišta udovoljavanje želji određene skupine gra-đana koji podmiruju iste financijske ob-veze, dijele zajedničke poglede na svijet, iste ili slične životne navike, iste ili slične mane, iste ili slične prednosti, iste ili slične probleme i ista, a ne slična, prava da svoje slobodno vrijeme provode s onima s ko-jima oni to žele a ne s kojima im sustav odredi. A žalosno? Žalosno je to što je su-


EKOLOGIJA

Šesnaestog lipnja ove go-dine u Vitezu je održana javna rasprava o istraživanju i eksplo-ataciji ruda obojenih metala u planini Kruščici. Ponudu za ove aktivnosti dala je švicarska tvrtka Pluto Investment AG, putem poduzeća Promineral, Travnik, koji su zainteresirani za istraživanje i eksploataciju na dijelu planine Kruščice, površine deset km². Općinska sala bila je tijesna da primi sve zainteresirane članove udruga, građane, predstavnike mjesnih zajednica te druge fizičke i pravne osobe zainteresirane za ovo pitanje od vitalnog interesa za općinu Vitez.

ZABRINUTI GRAĐANI

Rasprava je imala dvije faze: u prvoj su predstavnici pret-hodno navedenih poduzeća prilično uopćeno, šturo i neuvjerljivo prezentirali svoje namjere i projekcije, nakon čega je uslijedila žučna raspra-va i postavljanje pitanja. Prema

riječima prezentanta početno područje istraživanja obuhva-tilo bi 10 km². Istraživanja bi trajala nekoliko godina, s tim da bi samo u posljednjoj godini istraživanja bile korištene in-vazione metode. Pretpostavka je da bi područje eksploatacije bilo daleko manje, što bi potvr-dila istraživanja. Cijeli projekt,

ako bi nalazišta bila dovoljno bogata i ako bi eksploatacija bila ekonomski opravdana, trajao bi 30 godina, kada bi eventualno otvoreni rudnici bili sanirani i zatvoreni. Većina sudionika rasprave pokazala je opravdanu zabrinutost za op-skrbu pitkom vodom, budući da kroz zainteresirano područ-

VITEZ • JAVNA RASPRAVA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI RUDA OBOJENIH METALA

Rudnici u Kruščici?Ideju da se na planini Kruščici najprije vrši istraživanje, pa onda i eksploatacija ruda obojenih metala, nije podržalo 13 ne-vladinih udruga, među njima i lovačka, držeći da je to protivno odluci Općinskog vijeća Viteza, da nije ekonomski opravdano te da bi izravne i neizravne štete bile neusporedivo veće nego što bi bila korist od (simbolične) koncesijske naknade.


EKOLOGIJA

je prolazi Duboki potok, čija voda u konačnici dospijeva u Kruščicu, odakle se vodom opskrbljuje najveći broj žitelja Zenice i Viteza. Osim opskrbe vodom građani su zabrinuti i za očuvanje okoliša, ali i za sve druge opasnosti koje bi se mogle dovesti u izravnu ili neizravnu vezu s ovim projektom. Treba istaknuti da je dio sudionika rasprave po-držao ovaj projekt, držeći da će ulazak inozemnog kapitala na ove prostore omogućiti zapošljavanje mladih ljudi, čime bi se popravio ekonom-ski status oko 2500 stanovnika naselja Kruščica. Premda su predstavnici poduzeća obeća-vali da će, u slučaju da dođe do eksploatacije rude, biti poštovani svi zakoni kako bi se zaštitila izvorišta, odnosno kako vodoopskrba ne bi bila dovedena u pitanje, dojam je da to nisu uspjeli. Rasprava je završila na način da je svim zainteresiranim dan rok od sedam dana, unutar kojeg se trebaju očitovati o davanja prethodne suglasnosti.

VIŠESTRUKE ŠTETE

Negativno se, između osta-lih, očitovalo i 13 nevladinih udruga (uglavnom s područja općine Vitez) - udruga po-slodavaca Vitez, HPD Vitez, udruženje sportskih ribolo-vaca Vitez, ekološka udruga Kremenik, biciklistički klub Vitez, kino-foto klub Vitez, udruga građana Svjetlo, KUD Topala, HKD Napredak, SPC LDF Vitez, udruga mladih Enter, planinarsko društvo Kuk Novi Travnik i LO Vitez. Udruge drže da bi se istraži-vanjem, a posebice eksploata-cijom ruda obojenih metala, ugrozila izvorišta pitke vode koja opskrbljuju većinu žitelja Zenice i Viteza. Davanje suglasnosti bilo bi protivno i odluci Općinskog vijeća iz ožujka ove godine, prema ko-joj je planina Kruščica progla-

šena zaštićenim krajolikom od posebnog interesa za općinu Vitez. Smatra se također da ovaj projekt nije ekonomski opravdan, jer bi visina izrav-nih i neizravnih šteta, nastalih zbog istraživanja i eksploata-cije, bila višestruka u odnosu na dobit koju bi općina imala kroz koncesijsku naknadu.Istraživanje i eksploatacija obojenih metala u planini Kruščici ne bi bili u skladu, a kod nekih bi stavki bili u potpunoj suprotnosti, sa sljedećim općim ciljevima prostornog razvoja:• zaštita i očuvanje postojećih

ekosustava• revitalizacija narušenih

ekosustava• zaštita i očuvanje biološke

raznolikosti• zaštita i očuvanje rijetkih i

endemskih vrsta te njihovih staništa

• smanjenje štetnih utjecaja na ekosustave

• zaštita i očuvanje vodnih resursa

• zaštita i očuvanje kvalitete zraka, tla i vegetacije.

OPASNOSTI U LOVIŠTU

Kakav bi utjecaj eventualno davanje suglasnosti imalo na lovstvo, odnosno lovište? Odgovor je, izuzetno nepo-voljan utjecaj. Lovnoproduk-tivna površina bi se smanjila za dodatnih 1000 ha, što bi se posebice odrazilo na glavne gospodarske vrste divlja-či – medvjed (smanjenje za 33,33 posto) i veliki tetrijeb (smanjenje od čak 50 posto). U nešto manjoj mjeri bio bi utjecaj na divlju svinju i srne-ću divljač. Na spomenutom području žive neke životinje s Crvene liste (vidra), zatim u Europi ugrožene vrste velikih zvijeri, neke su zaštićene vrste (Zakon o lovstvu F BiH), a neke lovostajem zaštićene vrste. Osim smanjenja lovnopro-duktivne površine, koje bi

se odrazilo na smanjenje brojnosti, a samim time i odstrela divljači, istraživanje i eksploatacija obojenih metala na području planine Kruščice negativno bi djelovalo i na sljedeće čimbenike boniteta (vrijednosti) lovišta:• promijenila bi se struktura

tla, kako na istraživanom i eksploatiranom području, tako i na području na kojem bi se odlagala jalovina nastala u procesu eksploa-tacije;

• zbog promjene strukture tla i izgleda staništa smanjila bi se količina prirodno pro-izvedene hrane koju bi div-ljač koristila za hranidbu u najvećem dijelu godine, što bi zahtijevalo dodatne koli-čine hrane čak i za hranidbu divljači. Nitko ne može 100 posto jamčiti da neće doći do miješanja otpadnih voda koje bi se koristile u procesu eksploatacije s površinskim vodotocima, što bi značilo da bi divljač u slobodnoj prirodi pila zagađenu vodu. Upotrebljivost takvog mesa za ljudsku prehranu bila bi upitna;

• negativan utjecaj smanjenja vegetacije, osim kao hrane, i u smanjenju je broja zaklo-na za divljač (skrovišta gdje boravi, odmara se, odgaja mlade itd.);

• moguća bi bila čak i pro-mjena mikroklime, budući da je, kao zaseban projekt, planirana izgradnja mini hidrocentrale na Dubokom potoku, čija bi dobivena električna energija vjerojat-no bila korištena za potrebe postupka elektrolize;

• eksploatacija bi mogla ne-gativno utjecati i na konfi-guraciju terena, jer bi i ona bila podložna promjenama, zbog odlaganja jalovine;

• eksploatacijom bi bio ugro-žen i mir u lovištu, zbog veće prisutnosti ljudi i teš-kih strojeva u srcu lovišta, mogućih miniranja itd.;

• smanjila bi se i opća prikladnost lovišta, jer od sedam čimbenika dobrote, kod svih bi sedam bio nega-tivan utjecaj eksploatacije.

JE LI SVE ČISTO?

I ovaj primjer pokazuje spre-mnost naših vlasti da, radi osobne dobiti, jeftino raspro-daju nacionalne resurse, koji su gotovo jedino preostali ovoj zemlji. Voda, poglavito pitka voda, trebala bi biti strateški resurs Bosne i Her-cegovine. Teorije predviđaju da bi se u budućnosti zbog nje mogli voditi čak i ratovi. A naši bi političari, radi simbo-lične koncesijske naknade koja bi bila plaćana samo tijekom razdoblja eksploatacije od 30 godina, bili spremni trajno uništiti vodene resurse na području općine Vitez. Ima li ovdje nepotizma, budući da poduzeće Promineral, Travnik vodi Haris Hrvatović, sin Hazima Hrvatovića, koji je direktor Geološkog zavo-da Federacije BiH, prosudite sami. Mi obični ljudi najbolje znamo kako bi se ishodile sve potrebne dozvole za početak projekta. Kod nas se to još zove mito i korupcija. U ino-zemstvu se to isto modernim rječnikom naziva lobiranje, a strane tvrtke za tu namjenu planiraju novčana sredstva u svojim proračunima. Konačan stav o ovom pitanju dat će vijećnici Općinskog vijeća. Nadamo se da će vijećnici po-stupiti po savjesti i da će sitne interese podrediti interesima šire društvene zajednice. Jer, građani Viteza imaju privilegij piti vodu iz česme. Pitanje svih pitanja je, po tko zna ko-joj cijeni će se nekom drugom morati plaćati njegova „Plava voda“, ako se prihvati prljava industrija koja će zasigurno zagaditi postojeća izvorišta pitke vode?

Ivica Drmić


LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE

Ova, relativno mlada (nova) biljka na našim prostorima, došla je na

naše stranice zahvaljujući su-gestiji kolege Mladena Bešlića. „Deder, kolega, u ljetnom broju obradi aroniju! Donedavno to nije bila naša autohtona biljka, a sada je ima u izobilju“, Mlađo će mi na prošlom sastanku uredništva. Zasluge ima i moja susjeda, krčmarica Mara Gugić, koja mi je nekoliko puta slikovi-to i nadahnuto pričala o svojoj plantaži aronije (prvoj) na Blatu. I tako, evo aronije, te pre-krasne biljke, za koju futurolozi kažu da je najljekovitija biljka, a onda mora postati biljka budućnosti, kako je već netko nazva i proreče joj sudbinu. Aronija potječe iz Sjeverne Amerike, točnije od tamošnjih Indijanaca koji su je poznavali odvajkada, koristili je obilato i uspješno za hranu i lijek. Miješali su je svježu i suhu u pogače, u životinjske masti, pravili sokove i čajeve, i dakako konzumirali je svježu, kada je to bilo moguće. Botaničari tvrde da prirodno postoje dvije vrste: crnoplodna (Aronia melanocarpa) i crvenoplod-na (Aronia arbutifolia), a sve ostale, kojih u svijetu ima na desetke, zapravo su hibridi. Aroniju su prije stotinjak go-dina, i manje, počeli prenositi Europljani u svoje zemlje i uzgajati je za svoje potrebe. Najzastupljenija je u Rusiji i njezinim bivšim republikama (nije čudno što je o aroniji najviše pisao ruski botaničar Mičurin), pogotovo u Ukrajini. Zemlje Srednje Europe danas su u snažnom usponu u smislu uzgoja, pa je tako i u našim krajevima, osobito u Hrvat-skoj, Sloveniji i Srbiji.

Aronija spada u porodicu ruža. Može rasti i uzgajati se na vrlo kiselim i vlažnim tereni-ma, tamo gdje ne mogu rasti jabuke, kruške, trešnje i sl. Ne podnosi veliku bezvodicu i vrlo pjeskovito tlo. Pogodna je za uzgoj na svim zemljopisnim širinama, budući da joj vrlo niske temperature (do – 40 ºC) ne smetaju rađanju. Njezin prirodni oblik je bus (grm) visine do nekoliko metara i tako širok, s vrlo mnogo grana na kojima je srednje ovalno lišće slično paprici. Iza listova na vrhu grančica stvaraju se u travnju i svibnju buketići lijepih, bijelih cvjetova (do dvadesetak) s pet latica, veli-čine oko pola centimetra, pa onda taj cvjetni grozd izgleda vrlo lijepo. Nakon oplodnje, a samooplodna je biljka, od strane insekata ili vjetra, na-staju grozdovi okruglih bobica poput borovnice ili crnoga trna (gloga), samo aronija nema košticu i opna joj je vrlo lagana, poput šljive s bijelim

prahom, a kada je obrišemo bude kao lakirana. U kolovozu bobe postaju tamnoljubičaste, gotovo crne, slatkaste i kisele ujedno, trpke i vrlo ugodne u ustima, premda neki ljudi ne vole taj okus. Bobe sazrijeva-ju gotovo istodobno pa ih je moguće brati odjedanput, ako ih nudimo tržištu za preradu. Međutim, bobe zrele mogu ostati na svojim kratkim petelj-kama i nekoliko mjeseci, ako ih želimo konzumirati u svježem stanju, što je sa zdravstvenoga i nutricionističkog motrišta jako dobro. Aronija se danas vrlo mnogo i uspješno prera-đuje u različite sokove, džem, vino, rakiju, a može se osušiti ili kratko vrijeme duboko zamrznuti. Prije opadanja, lišće dobiva jarko crvenu boju i tako stvara jako ugodnu sliku po dvorištima i voćnjacima, što je svrstava i u ukrasno bilje. Njezine zrele bobe ptice jako vole jesti. U posljednje se vrijeme aronija intenzivno širi jer se, poput maline, može na

tržištu vrlo uspješno plasirati sa svojim preparatima. Osim ploda ljekovito je lišće i kora od kojih se, nakon sušenja, mogu praviti čajevi. Smatra se da plod aronije po-sjeduje preko tristo ljekovitih sastojaka. Najčešći su: jabučna kiselina, šećer, tanini, pektin, vitamini (A, B1, B2, C, E, P), glikozid, rutin, antocijan, te gotovo svi minerali potrebni za ljudsku građu i egzistenciju: kalcij, kalij, željezo, magnezij, bakar, cink, fosfor, selen, jod, mangan...Čemu sve pomaže aronija i zašto je ljudi rabe? Snažno poboljšava krvnu sliku i čisti organizam, pojačava protok krvi, snižava tlak i razinu loše masnoće, prirodni je antibi-otik (bori se protiv virusa i bakterija), jedan je od snažni-jih oksidansa (liječi različite tumore i bori se protiv njihova nastanka), pomaže kod srčanih i krvožilnih tegoba i bolesti, us-porava starenje organizma (sta-nica), liječenje rana, glavobolje i migrene, protiv proljeva, liječi žuč i jetra, pojačava (regulira) rad štitnjače, protiv šećerne bo-lesti... Valja napomenuti da su ruski liječnici aroniju i njezine pripravke rabili nakon černobil-ske nuklearne katastrofe te da se i danas okolno stanovništvo liječi i uz aroniju.Aronija kao biljka ne obolijeva ni od kakve bolesti, niti ima nametnika (insekata) koji je uništavaju pa je i s te strane zahvalna. Ako imate mjesto u vrtu ili dvorištu za koje ne znate što biste s njim, usadi-te aroniju, preporuča jedan botaničar. Ako ne vjerujete Indijancima i suvremenim bi-ljarima, barem ćete imati ukras blizu svoga boravišta.

ARONIJA ILI SIBIRSKA BOROVNICA

piše Blago Lasić


LOVAČKA KUHINJA

Priprema:Očistiti meso jarebica od perja i iznu-trica. Dobro oprati, ocijediti, natrljati solju i uljem. U tavu staviti ulje, lagano meso popržiti s obadvije strane. Onda izvaditi na tanjur a dodati povrće. Prvo staviti crveni luk, sitno sječene komadi-će slanine, bijeli luk te rajčicu. Sve skupa dinstati oko pola sata. Premjestiti umak u dublju posudu, dodati jarebice i lagano kuhati sat vremena. Na kraju dodati umućenu žlicu brašna, vino i sitno nare-zan peršin te lovorov list. Ostaviti još 10 minuta na vatri.Služiti uz kuhanu rižu te sezonsku sala-tu od rajčice. Vino dobro ohladiti.

Vrijeme je košnje trave i žita, a ova poljska kraljica baš tu obitava. Ovo raz-doblje odlično je za upoznati ovu pticu. Krije se ispod pokošenog sijena. Boja njezina perja slična je bojama njezine okoline, pa se teže uočava.

u umaku od rajčiceJarebica

Kuhana riža • 1 šalica (od čaja) riže • 3-4 šalice vode• 1 jušna žlica ulja

Napomena: količinu riže treba prilagoditi broju osoba i količini umaka. Prije pripreme rižu treba oprati u tri-četiri vode ili još bolje, namakati je u hladnoj vodi bar 30 minuta. Vodu posoliti, dodati ulje te prokuha-ti. Kad prokuha, dodati rižu i nastaviti lagano kuhati poklopljeno, dok voda ne ispari, po prilici 30 minuta. Nakon kuhanja rižu preliti toplom vodom i ocijediti. Da bi bila sočnija možete je staviti na tavu s kockicom maslaca. Tako će riža biti ukusnija, podatnija, neće se lijepiti.

pripremila Jelena Ljubić

Sastojci:• 2-3 jarebice• 2 dcl ulja• 20 g crvenog luka• 20 g bijelog luka • 2 dcl vina• 20 g suhe slanine• 2 g papra• 10 g soli• 2-3 rajčice, 2 jušne žlice kon-

zervansa rajčice • ručica peršina, 3 lovorova lista• žlica vegete, žlica brašna


ZABAVA

AUTOR: MARIOFIL

SOLDO

ZEMLJIŠTE PUSTOGA,

NAPUŠTENOG SELA

OSTAVITI NA TLU IZMEĐU

NOGU

NEČASTAN, NELJUDSKI

ALBANSKI KNJIŽEVNIK,

ISMAIL

POKAZNA ZAMJENICA

(TA)

KIP ŽENE KAO UKRASNI

STUP

OTROVNA ZMIJA KAME-

NJARKA

DIREKCIJA

GRAD U ALBANIJI

POK. KANTA-UTOR BEBIĆ

“IMPULS”

TEUTIN PODANIK

RED VOŽNJE; ITINERAR

NOVINARKA PRAŠOVIĆ-

GADŽO

EDUARD ČALIĆ

LIVADNE BILJKE CRVENA

CVIJETA

IGOR TUDOR

MEKSIČKA BILJ-KA (GOMOLJ)

OBRTNICI KOJI OBRAĐUJU

LIM

RUSKA NOVINSKA AGENCIJA

NJEMAČKA

DAROVATELJI

NI U KOJE VRIJEME,

NIKAD

FORMAT PAPIRA

ORGAN VIDA NAJMLAĐE FOSILNO GORIVOZADUŽBINAR

NAJMANJA KOLIČINA ENERGIJE

STOG (SIJENO)

PASMINA PASA (PERNA-

TA DIVLJAČ)

UPITNA RJEČCA

UDARAC U KARATEU

HVALOSPJEV

ATLETIČAR IZ TRINIDADA,

BOLDON

SREDIŠTE VRTNJE

ANJELICA HUSTON

RADIONICE SODA-VODE

HRAPAVI VULKANSKI

KAMEN

M P A N T O M I M A U GI M A J O R I T E T A OS O D B I R A L T R V TP J R J R C P M G T R SL F E M L E K O Š U T AA S S K A T N A S O O JT S A J I R T T R A K ŠA P R O G R A M A F O NK I N D O V A Z E L I N

U mreži osmosmjerke pronađite pojmove u nekom od osam smjerova; neiskorištena slova, čitana vodoravnim slijedom, dat će rješenje.

ADRESAR, ARGON, BRENTA, FRAKCIJA, ISPLATA, JASTOG, KOŠMAR, KOŠUTA, MAJORITET, MRIJEST, ORMAR, ORTAŠTVO, PANTOMIMA, POSAO, PROGRAM, SANTA, SJEKIRA, ŠKART, TRIJAS, TRUST, VAZELIN, VRTLAR, ZAVODNIK

Frano VukojaPucanje od smijeha

osmosmjerka

MIŠLovac priča lovačkoj družini:– Kad se kasno iz lova bez lovine i love vratim doma, najradi-je bih se pretvorio u miša.– Zašto baš u miša? – čude se.– Zato što se moja žena najviše na svijetu boji miša – pojasni im lovac.

NAJSRETNIJI DAN Lovac pošao u lov dva dana uoči sinovih svatova, što je rasr-dilo suprugu. Mobitelom nazove sina mladoženju:– Dragi sine, sutrašnji dan pamtit ćeš kao najsretniji dan u svome životu.– Hvala, tata, ali ja se ženim prekosutra – reče sin.– Znam, sine, što govorim – pojasni mu lovac.

SERIJALovac stigao iz lova, a supruga ga upita što će gledati na televiziji.– Gledat ćemo seriju – odgovori lovac, a na ekranu se pojavi-še prizori s nogometnog terena.– Kakva je to serija? – čudi se supruga.– Serija A, talijanska nogometna liga – pojasni joj lovac.

PEPELJARARazgovaraju dva lovca:– Jučer sam se nakon lova posvađao sa ženom pa me sad boli glava.– Mora da je migrena.– Ma, ja ipak mislim da je od – pepeljare!

IN MEMORIAM

FRANJO RAJIĆ-MIŠKOVIĆ(1942. – 2016.)

Nakon duge i teške bolesti našu lovačku udrugu zauvijek je napu-stio naš počasni član Franjo Rajić-Mišković. Član ove lovačke udruge postao je 1971. godine, a iste je godine položio i lovački ispit.Lovio je u vrijeme zlatnih godina lovstva, kada je divljači bilo puno više, ponajprije zbog manjeg antropogenog utjecaja. Iako pri-tisnut teškom bolešću i operaci-jom nije se predavao i svaki svoj slobodan trenutak provodio je s daleko mlađim kolegama, dajući na najbolji mogući način primjer mlađima kako se nositi sa životnim problemima. Zbog svojih zasluga za razvoj lovstva proglašen je za počasnog člana udruge. Nadamo se da će vjera u uskrsnu-će Isusa Krista pomoći njegovoj obitelji, rodbini, lovcima Lovne je-dinice „Jelovac“ i LO „Vitez“ da lakše prebole prestanak ovozemaljskog života njima bliske osobe. Počivao u miru Božjem.


IVICA BILIĆ-IĆO(1966. – 2016.)

Nakon kratke i teške bolesti, u svo-joj pedesetoj godini napustio nas je još jedan član, naš Ivica-Ićo Bilić, lovnik sekcije Gračac.Njegov odlazak ostavio je golemu prazninu u srcima svih lovaca i lju-di našega kraja. Tih i nenametljiv, uvijek spreman pomoći, majstor kakav se rijetko susreće, značio je mnogo za naše Društvo. Uzoran lovac i čovjek obavljao je sve za-dane poslove u Društvu savjesno i pošteno. Ostat će uvijek živjeti u našim sje-ćanjima, a neka mu Bog plati i sto-struko vrati za sva njegova dobra djela. Ićo naš, nedostaješ svome kraju, Društvu, posebice svojoj sekciji Gračac.Počivao u miru Božjem.


JAKO FILIPOVIĆ(1940. – 2016.)

Šesnaestog svibnja ove godine za-vršio je ovozemaljski život našega počasnog člana Jake Filipovića. U članstvo ove lovačke udruge primljen je 1965., a lovački je ispit položio 1966. godine.Tijekom života pokazivao je pri-mjerom kakav treba biti lovac: skroman, nenametljiv, samozata-jan, smiren i optimističan. Nalazio je nešto pozitivno čak i u najlošijim stvarima. Svoje majstorsko znanje iz građevine uložio je u izradu nekoliko kapitalnih lovno-tehnič-kih objekata ove udruge. O lovu i divljači znao je mnogo, premda je tijekom svoje bogate karijere uglavnom odstrjeljivao po jedan primjerak divljači. Zbog ljubavi prema prirodi, nedostatka vlastite obitelji i potrebe za druženjem često ga se moglo sresti u šumi i u lovu, premda uopće nije lovio posljednjih dvadesetak godina života. Teška bolest zauvijek je prekinula njegov život i uzela ga iz naših redova. Zbog svojih zasluga za razvoj lovstva proglašen je za počasnog člana udruge. Smrću pokojnog Jake lovna jedini-ca „Drževo“ i lovačka udruga izgu-bili su još jednog nadasve uzornog člana. Počivao u miru Božjem.


MATO-MATURA DŽALTO(1940. – 2016.)

Nakon kratke i teške bolesti naše je redove zauvijek napustio naš dobri kolega Mato-Matura Džalto.Lovačko društvo „Vepar“ Prozor-Rama izgubilo je još jednog vrijed-nog člana, a sekcija Gračac ostala je bez jednog od svojih najstarijih članova.Pok. Džalto lovac je od sedam-desetih godina prošlog stoljeća. Uvijek se ponašao u skladu s lo-vačkom etikom i propisima. Bio je jedan od začetnika osnivanja sekcije Gračac u kojoj je obnašao različite dužnosti.Omiljen u društvu, na glasu kao šaljivdžija koji je uveseljavao sva lovačka druženja. Njegovim odla-skom svi smo mnogo izgubili.Dragi naš Mato, trajno ćeš živjeti u našim sjećanjima.Počivao u miru Božjem.


MILJENKO ČULJAK-MILENI(1935. – 2016.)

Početkom lipnja oprostili smo se od našega dugogodišnjeg lovca i ljubitelja prirode, koji nas je izne-nada napustio. Miljenko-Mileni bio je istinski lovac, volio je red i rad u lovištu te lovačka druženja, posebice s lovcima svoje sekcije Gornji Gradac. Njegovim odlaskom izgubili smo zaslužna člana i dobra prijatelja. Ostat će zauvijek u sjećanju svih onih koji su ga poznavali. Počivao u miru Božjem.

LD „Mosor“ Široki Brijeg

TADIJA REBAC(1931. – 2016.)

Punih 60 godina, od 1956., član je LD-a „Galeb“. Uvijek uzoran lovac i dobar kolega, to su glavne odlike našega, do trenutka smrti, naj-starijega člana. Do posljednjeg je dana bio aktivan u lovu i redovito je izvršavao sve svoje obveze u lovnom ogranku Trebižat. Među-tim, godine i bolesti koje dođu uz njih učinile su svoje i naš Tadija nije mogao dalje.Za svoj rad i uzorno ponašanje više je puta nagrađivan u Društvu, ali i od strane saveza u Sarajevu i Lo-vačkog saveza Herceg Bosne.Počivao u miru Božjem.

LD „Galeb“ Čapljina

BOŽO MARIĆ(1930. – 2015.)

Navršila se godina dana otkako s nama nije naš prijatelj i kolega, lovac Božo Marić. Bio je uzoran lo-vac i primjer kako treba poštovati lovačke običaje i obveze. Sjećamo ga se s neizmjernom tugom i ve-likim ponosom. Sjećamo se naših zajedničkih lovova, druženja i sretnih trenutaka. S poštovanjem čuvamo uspomenu na njega, po-glavito lovci sekcije Dobrič.Počivao u miru Božjem.

LD „Mosor“ Široki Brijeg

PETAR MILIĆEVIĆ-PEŠA (1936. – 2016.)

U 80. godini života, nakon kraće bolesti prekinut je životni i lovački put našega počasnog člana i pri-jatelja. Bio je uzoran lovac, častan čovjek, zaljubljenik u prirodu, lov i divljač. Sekcija Donji Ograđenici i HLU „Orao“ Čitluk zahvaljuju mu na svemu što je učinio za sekciju i Udrugu.Počivao u miru Božjem.

HLU „Orao“ Čitluk


OBLJETNICA SMRTI

Rekli su o smrti…

Čovjek toliko puta umire koliko puta izgubi svoje najbliže.

(Publilije Sirijac)

Kad se rađamo, naše se duše polažu u grob našeg tijela. Grob taj – naše tijelo – postupno se ruši i naša se duša sve više oslobađa. Kad

tijelo umre, duša se posve oslobađa. (Lav Tolstoj)

Kao da se, nakon tolikih godina prisnosti sa smrću, nakon što se toliko s njom borio i opipavao je, uzduž i poprijeko, tada prvi put

usudio pogledati joj u lice, a i ona je njega pogledala. Nije to bio strah od smrti. Ne:

strah je već godinama bio u njemu, suživio se s njime; bila je to druga sjena na njegovoj

sjeni, od one noći kad se trgnuo iz ružna sna i uvidio da smrt nije samo neprekidna

vjerojatnost, kao što je uvijek osjećao, nego neposredna stvarnost.

(Gabriel Garcia Marquez)

Smrt mladih ljudi je brodolom, a starih ulazak u luku.

(Plutarh)

Dvaput se umire. Druga je smrt biti zaboravljen.

(Theodor Fontane)

Kad bi nam netko ponudio besmrtnost na Zemlji, tko bi htio primiti taj žalosni dar.

(Jean-Jacques Rousseau)

Sve usluge na jednom mjestu!

Najjednostavniji način plaćanja računaHP Mostar nudi Vam najbrži način plaćanja računa na jednom mjestu!Sve Vaše račune možete platiti tijekom cijelog radnog vremena poštanskih ureda na brz i jednostavan način.Izaberite najbliži poštanski ured i sve račune platite na jednom mjestu!Za više informacija nazovite besplatni info telefon 080 088 088.

besplatni info telefon 080 088 088 www.post.ba

sjednica cic koordinacijskog foruma za srednju i

Documents