PowerPoint Presentation

Skocni zglobStudent: Ena OsmancevicFakultet zdravstvenih studijaStudij:Radioloske tehnologijeMentor:prof.dr. Lidija Lincender-Cvijeticovjekovo tijelo je graeno od preko 200 kostiju. Kosti su meusobno povezane zglobovima ,spojevima i ligamentima u jedinstvenu cjelinu koju zovemo kostur ili skelet. One ine pasivni dio organa za kretanje. Aktivni dio predstavljaju miii koji ako su nadraeni imaju sposobnost kontrakcija.

Skoni zglob je pregibni zglob. Formiraju ga * tibija * fibula i * talus (skona kost) gornjeg dijela stopala

Ove kosti povezane su nizom ligamenata. Skoni zglob omoguava da se stopalo savije nagore i nadole i s jedne na drugu stranu

Stopalo je sloen organ koji ine kosti, miii i ligamenti. Sastoji se od: * facies dorzalis ili gornje strane * facies plantaris ili donje strane.

Tokom evolucije stopalo je evoluiralo u samostalni organ koji ima dvostruku ulogu. - Dinamiku ulogu da se prilagodi podlozi, ublai udarce te omogui stajanje i kretanje. - Statika uloga mu je da nosi tjelesnu teinu.

Prilikom svakog koraka stopala nose veliku teinu, a ovjek prosjeno napravi oko 8000 koraka.

Drugi veliki problem je model pravilnog dranja tijela koji zavisi o nainu kako je rasporeena teina tijela na kosti stopala.

Uganue skonog zgloba najea je trauma na tom dijelu tijela. Amerikanci su izraunali da svake godine ak milion njihovih graana zatrai pomo ljekara zbog ove povrede. Dalja statistika kae da je izmeu 10 i 30% svih sportskih povreda vezano za uganue, a ono to je moda i najvanije, ak 40% svih uganua prijeti razvojem hroninih problema na skonom zglobu.Godinama, uganua skonog zgloba nismo smatrali vrlo ozbiljnim povredama.Sam skoni zglob ima dva svoja funkcionalna dijela koji se ponaaju kao cjelina. Prvi ine dvije potkoljenine kosti meusobno spojene vrstim ligamentom (tibiofibularnom sindezmozom), koje izgledaju kao kljeta izmeu kojih je umetnuta jedna kost stopala (talus).

Ove tri kosti ine tzv. gornji noni zglob (spoj potkoljenice sa stopalom) i u njemu se odvijaju pokreti stopala naprijed/natrag (ili, ako hoete gore/dolje).

U meusobno uzglobljenim kostima stopala odvijaju se kretnje lijevo/desno, koje su od iznimne vanosti za stabilnost i balans.

U stvarnosti cijelo stopalo, sa svojim spojem za potkoljenine kosti, u kombinaciji sa nekim kretnjama koje se odvijaju u koljenu, djeluje kao jedna funkcionalna cjelinavrstou ovim zglobovima i kostima daju ligamenti, miii i njihove tetive. U trenutku kada su sile koje djeluju na stopalo prejake, iznenadne ili u smijeru za koji stopalo nema dovoljnu zatitu dogaa se uganue sa pripadajuim oteenjima mekih tkiva, prije svega ligamenata, tetiva, miia, ali i zglobnih hrskavica.Pokreti stopala pri kojima se sve to dogaa najee su uvrtanje (pokret prema unutra, gotovo 80% svih distorzija), te izvrtanje (pokret prema van).

Obino je taj dogaaj praen iznimno jakom i otrom boli, nakon koje slijedi brzo ili polagano stvaranje otoka na mjestu oteenja mekih tkiva.Veliina otoka nije uvijek u direktnoj vezi sa veliinom ozljede. Mogue je da manje istegnue ligamenta prati puknue neto vee krvne ile, to kao rezultat ima velik, gotovo zastrauju otok.Kod ve viekratno uganutog zgloba, novo, ak i veliko uganue moe ne izazvati gotovo nikakav otok i tek blagu bol.Zato je odmah po ozljedi, osim prve pomo (ledeni ili hladni oblozi, elastini povoj, ozljeena noga poloena na povien poloaj) vano uiniti barem RTG, kako bi se iskljuila mogua fraktura neke od kostiju (to nije tako rijedak sluaj), a zatim sprovela adekvatna terapija, a sve u zavisnosti od tipa ozljede, naina njenog nastanka i fizike aktivnosti s kojom se ozljeeni bavi.* Iaenje skonog zgloba (RTG snimak)

Snimke skocnog zgloba

Povrede skocnog zgloba su ceste, mogu ici sa lomom kostiju ili samo povredom ligamenata.U praksi su ova snimanja cesta.Izvode se standardne, kose i komparativne snimke, kao i moguce modifikacije sto ce sve ovisiti o stanju pacijenta i vrsti povrede.

Dorzalna snimka skocnog zgloba

Polozaj pacijenta i snimanog dijela tijela:Pacijent lezi ili sjedi na stolu za snimanje.Ruke su opruzene niz tijelo.snimana noga je ekstendirana u koljenu,a petom se oslanja o kasetu s filmom. Stopalo je u laganoj fleksiji prema naprijed.Centriranje:CZ pada okomito na sredinu spojnice medijalnog i lateralnog maleola.

Dorzalna snimka skocnog zgloba

Fokus film distanca FFD od 100-150cm

Oznaka strane: L ili D obavezno

Imobilizacija: neophodna, upozoriti pacijenta da prilikom snimanja mora da miruje.

Zastita bolesnika: Olovnom keceljom prekriti dio tijela koji se ne snima. Profilna slika skocnog zgloba

polozaj pacijenta i snimanog dijela tijela: pacijent lezi na boku noge koja se snima.Ruke su ispruzene iznad glave.Snimana noga savijena u koljenu i lateralnom stranom prilijeze uz kasetu s filmom.Skocni zglob se nalazi na sredini kasete. Stopalo u laganoj dorzalnoj fleksiji.Gornji rub kasete obuhvata distalni dio tibije i fibule

centriranje: CZ cilja sredinu skocnog zgloba i pada okomito na kasetu s filmom.

Profilna snimka skocnog zglobaKomparativne snimke skocnih zglobova

Polozaj pacijenta i snimanog dijela tijela: pacijent lezi na ledjima, noce su opruzene u koljenu, a petama se oslanja na kasetu s filmom, tako da se palcevi dodiruju, a pete su malo razmaknute.Centriranje: CZ prolazi okomito i pada a sredinu spojnice koja spaja desni i lijevi maleolus fibule.

Komparativne snimke skocih zglobova

Kosa snimka skocnog zgloba

polozaj pacijenta i snimanog dijela tijela. Pacijent lezi na ledjima. Snimani skocni zglob rotira za 45 stepeni u lateralno pa u medijalno. Uvijek se snimaju oba kosa polozaja. Stoplao je u laganoj dorzalnoj fleksiji. Kaseta sa fimom je ispod stopala, a cilja u sredinu izmedju dva maleolusa.Centriranje: CZ okomita na kasetu s filmom i zglob.Kosa snimka skocnog zgloba

Ukoliko je RTG pokazao da su kosti cijele (nema frakture), te da nema naznaka puknua tibiofibularne sindezmoze (snanog unutarnjeg ligamenta koji dri dvije kosti potkoljenice na okupu) kree put oporavka.

U prvih 48-72 sata on se sastoji od mirovanja, ledenih obloga, elastinog povoja i oslonca ozljeene noge na povien poloaj. Neka istraivanja pokazala su dobar uinak imobilizacije (bilo longetom ili nekim tipom modernih plastinih ortoza) u to prvo vrijeme. No, longete koje se dre tjedan ili vie dana danas su prilino kontroverzno rjeenje zbog dokazano produenog vremena oporavka i poradi nedokazanih dobrobiti po pitanju konane stabilnosti zgloba.Hvala na panji