REPETITORIJ BYKRUNOSLAV GROŠIĆ

GRAĐANSKO PRAVO (OPĆI DIO, STVARNO PRAVO, OBVEZNO PRAVO I NASLJEDNO PRAVO)

Vedriš - Klarić 2000. - prema izdanju iz NN/2000. god.

1

Koprivnica, rujan 2000.GRAĐANSKO PRAVO

NAČELA

NAČELO DISPOZITIVNOSTI = građansko pravni odnos nastaje, prestaje i mijenja se voljom stranaka.

STRANAČKA RAVNOPRAVNOST =položaj stranaka u građanskopravnom odnosu je koordiniran (ravnopravan)

IMOVINSKA SANKCIJA =sankcija je štetna posljedica koja treba pogoditi onog koji se ne drži zapovjedi ili zabrane izražene u pravnoj normi. Sankcija je štetna posljedica za onog koji ne izvrši obveze što ju je na nsebe preuzeo strpajući u građanskopravni odnos

PROMETNOST PRAVA =odnosi se na promet subjektivnih građanskih prava=subjektivno građansko pravo je ovlaštenje koje za sudionika konkretnog građanskopravnog odnosa nastaje u okviru tog odnosa normiranog građanskim pravom u objektivnom smislu.

OPĆI DIO GRAĐANSKOG PRAVA- sadrži skup pravila i načela koja su zajednička svim dijelovima građanskog prava

STVARNO PRAVO- je skup pravnih pravila kojima se uređuju odnosi među ljudima s obzirom na stvari

OBVEZNO PRAVO- je skup pravnih pravila kojima se uređuju oni društveni odnosi u kojima je jedna strana (vjerovnik) ovlaštena da

od druge strane (dužnika) traži neku činidbu, a ona je dužna tu činidbu izvršiti

NASLJEDNO PRAVO- je skup pravnih pravila kojima se za slučaj smrti jedne osobe (ostavitelja) uređuje prijelaz njezine imovine na

druge osobe (njezine nasljednike).

PRAVNI OBIČAJI- SUBORDINIRANA ZAKONSKA PRAVA- SUPSDIJARNI PRAVNI IZVORI

Pravni običaji su pravila ponašanja koja su se kroz stanovito potrebno vrijeme oblikovala u društvenoj zajednici na osnovi nekog ponavljanjem utvrđenog shvaćanja, a zakonski im je propis svojom normom izravno ili neizravno dao pravni karakter.

SUDSKA PRAKSA- neizravan izvor prava

Sudskom praksom kao izvorom prava naziva se donošenje više suglasnih presuda od strane istog suda o istom pravnom pitanju na temelju kojih se ustaljuje općeobvezatna pravna norma.

GRAĐANSKO PRAVNI ODNOS- je onaj društveni odnos koji je uređen pravnim pravilima građanskog prava.

2

PRAVNE ČINJENICE- obzirom na postanak: - prirodni događaji ljudske radnje- obzirom na funkciju:- pretpostavka pravna osnova presumpcija fikcija

Činjenice za koje pravo veže postanak, promjenu ili prestanak pravnog odnosa, a u vezi s tim postanak, prestanak ili promjenu subjektivnih prava nazivaju se pravnim činjenicama.

PRAVNI POSAO- je stranačko očitovanje volje usmjereno na postizanje dopuštenih pravnih učinaka.

DELIKT- je protupravna radnja uz koju pravila građanskog prava i mimo volje štetnika vežu postanak odnosa

odgovornosti za štetu.

PRETPOSTAVKA- je pravna činjenica koja je doista kao činjenica realno nastala u stvarnosti, a potrebna je da bi nastao, promjenio

se ili prestao određeni građanskopravni odnos.

PRAVNA OSNOVA- činjenica iz koje nastaje subjektivno pravo

PREDMNJEVA ILI PRESUMPCIJA je takva pravna činjenica koja se smatra dokazanom dok se ne dokaže protivno.

NEOBORIVA PRESUMPCIJA znači da se po propisu smatra neka činjenica dokazanom, a protudokaz nije uopće dopušten.

FIKCIJA - je pravna činjenica za koju se zna da se uopće nije dogodila ili da se nikad neće ni dogoditi, ali se uzima kao da

se dogodila, da bi mogao nastati, prestati ili promijeniti se neki pravni odnos.1. npr. istinitost i potpunost sadržaja zemljišnih knjiga je fikcija. Ta fikcija ne može ići u korist onog koji zna

da sadržaj zemljišnjih knjiga nije stvarnou nekom pogledu istinit ili potpun.2. Npr. fikcija nasciturusa u nasljednom pravu3. Npr. fikcija poznavanja objavljenih popisa4. Npr. FIKCIJA ISPUNJENJA – čl. 74. st.4. ZOO

“Smatra se da je uvjet ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji teret je određen”.

5. Npr. FIKCIJA IZJALOVLJENA – čl. 74. st. 4.“… smatra se da (uvjet) nije ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje strane u čiji je korist određen”

PRAVNI SUBJEKT= nositelj prava i obvezaPRAVNA SPOSOBNOST= svojstvo biti nositelj prava i obveza

POSLOVNA SPOSOBNOST= svojstvo da se vlastitim aktivitetom, dakle vlastitim očitovanjima volje stječu prava i obveze.

3

DELIKTNA SPOSOBNOST (uračunljivost, ubrojivost) = svojstvo pravnog subjekta da bude odgovoran za svoja protupravna djelovanjaPravna i poslovna sposobnost nisu ni prava ni dužnosti. TO SU SVOJSTVA. Osoba se može odreći svojih subjektivnih prava, ali svojstava ne.

FIZIČKA OSOBA živ čovjek, kao subjekt prava Fizička osoba postaje se rođenjem, a prestaje smrću. Pravnu sposobnost stječe rođenjem, gubi je smrću. Pravna sposobnost ne može se oduzeti fizičkoj osobi.

PUNA ILI POTPUNA POSLOVNA SPOSOBNOST sa navršenih 18. godina života kad maloljetna osoba sa 16. godina sklopi brak maloljetnik sa navršenih 16. godina ako postane roditeljem ako je mentalno zdrav

OGRANIČENA I DJELOMIČNA POSLOVNA SPOSOBNOST osobe s ograničenom sposobnošću u pravilu mogu sklapati pravne poslove, a oni vrijede ako ih odobri zakonski

zastupnik ograničeno poslovno sposobne osobe = one koje su nakon punoljetnosti djelomično lišene poslovne sposobnosti maloljetnik sa 15. godina navršenih, može samostalno upravljati imovinom koju je STEKAO RADOM

POTPUNA POSLOVNA NESPOSOBNOST maloljetnik do navršene 18. godine života, te punoljetne osobe koje su iz određenih razloga lišeni poslovne

sposobnosti (duševni bolesnici)

PRAVNA OSOBA je društvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost da bi neka društvena tvorevina postala pravnom osobom potrebno je KUMULATIVNO:

a) da društvena tvorevina ima čvrstu i stalnu organizacijub) mora imati zasebnu imovinuc) mora dobiti pravnu sposobnost

jedinice lokalne uprave stječu pravnu sposobnost IZRAVNO, PROPISOM obujam prava i obveza koji nosi neka pravna osoba ovisi o cilju koji ta pravna osoba treba ostvariti u statutu je izražena STATISTIČKA VOLJA PRAVNE OSOBE DINAMIČKU VOLJU pravna osoba izvršava preko svojih TIJELA (ORGANA)

TIJELO ILI ORGAN fizička osoba ili skup fizičkih osoba preko kojih pravna osoba izražava svoju volju

VRSTE PRAVNIH OSOBA

4 vrste:- pravne osobe javnog prava (država, jedinice lokalne uprave i samouprave, javna poduzeća, crkve)- pravne osobe privatnog prava (trgovačka društva, udruge građana)- korporacije- zaklade

KORPORACIJA

4

organizirani kolektiv fizičkih osoba koji je samostalan pravni subjekt različit od pojedinaca koju su članovi korporacije (dionička ili akcionarska društva)

ZAKLADA za određenu svrhu namijenjena imovinska masa kojoj je pravnim poretkom priznata pravna sposobnost osniva se aktom državne vlasti ili pravnim poslom koji poduzima fizička ili pravna osoba

SAMOSTALNA ZAKLADA ZASEBAN PRAVNI SUBJEKT

NESAMOSTALNA ZAKLADA nastaje kad oporučitelj ostavlja cijelu ili dio svoje ostavine već postojećoj pravnoj osobi da je koristi za

ostvarenje neke dopuštene svrhe – ta odredba je nalog ili modus

FUNDACIJA razlikuje se od zaklade samo po tome što se osniva za razdoblje ne dulje od 5 godina

PREMA ZTDu temeljni oblici pravnih osoba u gospodarstvu- javno trgovačko društvo- komanditno društvo- d.o.o.- d.d.- gospodarsko interesno udruženje

UDRUGE oblici dobrovoljnog udruživanja fizičkih i pravnih osoba radi zaštite i promicanja zajedničkih ekoloških,

gospodarskih, humanitarnih, informacijskih, prosvjetnih i drugih ciljeva i uvjerenja, ali bez namjere stjecanja dobiti.

PRESTANAK PRAVNE OSOBE

1) propisom ili aktom državne vlasti (zabranom)2) povlačenjem odobrenja koje je potrebno za njezin rad3) ostvarenjem cilja, ako je bila osnovana samo za taj cilj4) zato što se broj članova smanjio ispod broja određenog statutom5) odlukom članova koji je sastavljaju6) nestankom imovine pravne osobe7) stečajem

IMOVINSKI ODNOSI PRAVNE OSOBE

rješavaju se u postupku likvidacije

V. GRAĐANSKO PRAVO U SUBJEKTIVNOM SMISLU

PRAVNA OSNOVA činjenica iz koje nastaje subjektivno pravo

SUBJEKTIVNO GRAĐANSKO PRAVO

5

skup ovlaštenja koja pravnom subjektu u određenom građanskopravnom odnosu priznaju norme objektivnog građanskog prava

ČINJENIČNA OSNOVA ukupnost ostalih pretpostavaka predviđenih pravnim pravilom za nastanak građanskopravnog odnosa i njemu

sadržanih subjektivnih prava i obveza

FUNKCIJA SUBJEKTIVNIH GRAĐANSKIH PRAVA

njima izražavamo međusobni odnos subjekata u određenom građanskopravnom odnosu.

SADRŽAJ SUBJEKTIVNOG GRAĐANSKOG PRAVA

A) PRIPADANJE I OVLAŠTENJE- za objekt pravnog odnosa mora se znati čiji je.- OVLAŠTENJE= ekonomsko prisvajanje pojedinih svojstava stvari, ako se obavlja unutar građanskopravnog

odnosa.

B) INTERES- kad se s gledišta cilja promatra ovlaštenje dolazimo do interesa – prvenstveno materijalnog interesa –

prisvajanje pojedinih svojstava stvari.

objektivnu pravom zajamčenu mogućnost da se od drugoga traži čin ili propust, koji istodobno znači ostvarenje našeg subjektivnog prava (zajmodavac ima subjektivno pravo prema zajmoprimcu da mu vrati pozajmljenu svotu, a ako mu od ne vrati, zajmodavac može TUŽBOM (zahtjev) svoj zahtjev realizirati)

6

VRSTE PRAVA U SUBJEKTIVNOM SMISLU

a)APSOLUTNA PRAVA =

RELATIVNA PRAVA =

ona subjektivna građanska prava koja djeluju protiv svakoga ili erga omnes (pravo vlasništva i ostala stvarna prava)

ona prava koja djeluju između točno određenih strana

b) PRENOSIVA PRAVA =

NEPRENOSIVA PRAVA =

ona subjektivna građanska prava koja se mogu neograničeno prenositi s jednog na druge subjekte

ona subjektivna građanska prava koja se ne mogu dobrovoljnim sporazumom prenositi s jednog subjekta na drugi (npr. osobne služnosti – pravo plodouživanja, pravo uporabe, pravo stanovanja)

c)GLAVNA PRAVA =

SPOREDNA PRAVA=

ono koje je temelj posla

kad nastanak, prijenos ili prestanak nekog subjektivnog građanskog prava zavisi od postojanja nekog drugog subjektivnog prava (npr. pravo na kamate, pravo na ugovornu kaznu, pravo na troškove)

d)PREOBRAŽAJNA PRAVA =(POTESTATIVNO PRAVO ILI PRAVNA MOĆ)

ovlaštenje pravnog subjekta da jednostranom izjavom volje zasnuje, promijeni ili okonča građanskopravni odnos s drugim subjektom bez njegovog pristanka1) preobražajna prava nastanka – prihvat ponude, pravo prvokupa2) preobražajna prava promjene – kod akreditivnih obveza pravo na

izbor; sniženje cijene ili raskid ugovora kod materijalnih nedostataka stvari

3) preobražajna prava prestanka – otkaz ugovora, opoziv uopće

PREOBRAŽAJNA PRAVA mogu nastati na osnovi ugovora ili zakona. Jedna od karakteristika jest da su vezane za rok prekluzivnog karaktera i ne ostvare li se u tom roku, prestaju.

VI. OBJEKTI GRAĐANSKOPRAVNIH ODNOSA

STVARI ČINIDBE IMOVINA

STVARI

7

tjelesni dijelovi prirode, različiti od ljudskih, koji ljudima služe za upotrebu i sve drugo što je s njima izjednačeno.a) TJELESNE (res corporales)b) NETJELESNE ( res incorporales)

- SVA IMOVINSKA PRAVA (OSIM PRAVA VLASNIŠTVA)- STVARNA PRAVA NA TUĐOJ STVARI (ZALOŽNO PRAVO, PRAVO SLUŽNOSTI)- OBVEZNA PRAVA (TRAŽBINE)

DIOBA STVARI

A) PO KRITERIJU PROMETNE SPOSOBNOSTI

1) PO PROMETNOJ SPOSOBNOSTI= sposobnost da se stvari pojave kao objekt subjektivnih prava i kao objekt pravnih poslova.

a) STVARI U PROMETU – neograničena mogućnost stjecanja prava vlasništva i svih imovinskih prava koje uopće može imati pravni subjekt

b) STVARI OGRANIČENE U PROMETU – zbog gospodarskih, socijalnih, političkih razloga promet ograničen – lijekovi oružje, eksplozivi

c) STVARI IZVAN PROMETA – ne mogu biti objekti imovinskih prava niti objekt pravnih poslova (javni putevi, parkovi …)TO SU OPĆA DOBRA – o njima vodi brigu, upravlja i snosi odgovornost RH.

ROBA JE STVAR KOJA IMA UPORABNU VRIJEDNOST I VRIJEDNOST (nije isto što i stvar u prometu)

B) DIOBA STVARI PO KRITERIJU PRIRODNIH SVOJSTAVA

1. POKRETNINE - da se pri tome ne uništi njihova bit, odnosno da se njime ne promijeni njihova dosadašnja struktura

NEKRETNINE - one su stvari koje ne mogu mijenjati svoj položaj u prostoru a da se pri tome ne uništi njihova bit, odnosno ne promjeni prijašnja struktura

KRITERIJ PRIRODNE KAKVOĆE- zemljišta odn. zemljine površine – sve ono što je sa zemljištem trajno povezano bilo

MEHANIČKI bilo ORGANSKI – na površini zemljišta ili ispod nje

NEKRETNINE JESU:- zemljišne čestice- zgrade- bazeni- bunari- sve što je u nekretninu ugrađeno,

dograđeno ili nadograđeno vodovod, struja, ure-đaji, strojevi …)

NEKRETNINE NISU:- zgrade ili drugo, spojeno sa zemljištem radi

prolazne namjene (barake, kiosci…)- zgrade i građevine trajno fizički spojene za

zemljištem, ali zasnovane na nekom pravu = pravu građenja ili koncesija

8

KRITERIJ PERTINENCIJEnekretninom se smatra i ona stvar koje je po svojim prirodnim, fizičkim svojstvima pokretna (pertinencija = pripadak stvari)To su NEKRETNINE PO NAMJENI = ako služe gospo-darskoj svrsi nekretnine: NEKRETNINAMA se smatraju strojevi, stoka, sjeme, gnjojivo i sl. namjenjeni poljoprivrednoj proizvodnji na jednom poljoprivrednom dobru

KRITERIJ POSEBNIH CILJEVA- neka pokretna stvar se smatra nekretninom zato što je zakonom tako određenoAko bi ostala sumnja da je neka stvar pokretna ili nepokretna, smatra se prema iz ZV (čl. 2. st. 7.) pokretnom.

2. ZAMJENJIVE I NEZAMIJENJIVE STVARIZAMJENJIVE STVARI = (GENERIČNE)

one koje su u prometu određene po broju, vsti, rodu, mjeri (npr. žito, vino, šećer, cigla)

NEZAMJENJIVE STVARI = (SPECIES)

one koje u prometu dolaze kao strogo određena pojedinost, individualnost.

KAD SE U KONKRETNOM SLUČAJU PITA DA LI SE RADI O ZAMJENJIVIM ILI NEZAMJENJIVIM STVARIMA, nije uvijek odlučan kriterij prirodne kvalitete, već se uzima u obzir VOLJA STRANAKA.

3. POTROŠNE I NEPOTROŠNE STVARI

POTROŠNE= one stvari koje se jednokratnom upotrebom uništavaju ili im se vidljivo smanji supstanca.

NEPOTROŠNE= one koje se normalnom uporabom ne uništavaju niti im se vidljivo smanjuje supstancija.

KOD OVA DVA KRITERIJA ISTO JE VOLJA STRANAKA PRESUDNA DA LI JE NEŠTO POTROŠNA ILI NEPOTROŠNA STVAR

4. DJELJIVE I NEDJELJIVE STVARIKRITERIJ RALIKOVANJA

DJELJIVE - one stvari koje se mogu rastaviti na više istovrsnih dijelova, tako da im se ne uništi prvobitna bit ili im se nerazmjerno ne umanji vrijednost (npr. ploča čokolade)

NEDJELJIVE - su stvari one kod kojih bi se diobom uništila njihovom biti ili bi se nerazmjerno umanjila vrijednost (npr. živa životinja, diamant)

NAČIN DIOBE STVARI:

- FIZIČKA DIOBA - stvar se može MEHANIČKIM putem podijeliti na dijelove (npr. kolut sira, plošku čokolade razlomimo)

9

- GEOMETRIJSKA DIOBA - - kod zemljišta – ravnim crtama po zemljištu se mogu podijeliti na više čestica

- CIVILNA DIOBA - dioba po vrijednosti (kod stvar nije moguće fizički niti geometrijski podijeliti ( ona se prodaje, a dobivena svota novca se dijeli)

- IDEALNA DIOBA - svaka se stvar može pravno razdijeliti na sadržajno jednake idealne dijelove. Njihova se veličina određuje računski u određenom razmjeru prema cijeloj stvari (1/3, 1/5 …)

C) ODNOS IZMEĐU POJEDINIH STVARI1) JEDNOSTAVNE STVARI

JEDNOSTAVNE STVARI = one koje po shvaćanju u običnom životu i prometu čine jedinstvo (tkanina, arak papira).

2) SASTAVLJENE STVARI

SASTAVLJENE STVARI = one koje nastaju spajanjem jednostavnih odnosno samostalnih stvari u jednu novu cjelinu, ali samo da upotrijebljeni dijelovi ne gube svoju fizičku egzistenciju ( npr. automobil)

SASTAVLJENE STVARI S NESAMOSTALNIM DIJELOVIMA – sastavljeni dijelovi gube svoju raniju samostalnost, ali zadržavaju raniju fizičku opstojnost. Sastavni dio se ne može odvajati, a da se time cijela stvar ne uništi (npr. željezne šiipke u armiranom stupu)

SASTAVLJENA STVAR SA SAMOSTALNIM DIJELOVIMA – sastavljeni dijelovi zadržavaju svoju raniju fizičku opstojnost, ali i određenu samostalnost. To su dijelovi koji nisu bitni odvojivi dijelovi (kotač u kolima)

3) PRIPADAK ILI PERTINENCIJAPRIPADAK ILI PERTINENCIJA = sporedna stvar koja je određena da trajno služi gospodarskim svrhama neke glavne stvari, a da pri tome ne postaje njezin sastavni dio.KARAKTERISTIKE:- samostalna ali sporedna stvar- pokretna stvar- trajno služi gospodarskoj svrsi glavne stvari (ključ i brava)- postanak i opstanak ovisi o volji vlasnika glavne stvari- pripadak slijedi pravnu sudbinu glavne stvari

PRIPADAK MOGU IMATI I POKRETNINE (ključ i lokot) i NEKRETNINE (vedrica i bunar)

PREMA ZAKONU O VLASNIŠTVU:a) pripatkom poslovne zgrade

- strojevi i slični uređaji koji trajno služe toj zgradi za obavljanje neke proizvodne djelatnosti

b) pripadak poljoprivrednog dobra- (nekretnine) jesu stoka, poljoprivredni strojevi, sjeme, gnjojivo, koji služe tom dobru.

PRIPADNOST STVARI = širi pojam od pertinencije i obuhvaća svaki dio stvari, sve što se s njim trajno spoji (prirasti), njezin pripadak, te prava koja postoje u korist neke nekretnine.

10

4. PLODOVI (Fructus)PLODOVI = proizvodi i prinosi koje neposredno ili posredno nastaju od neke stvari ili prava

PLODOVI STVARI – proizvodi koje ona daje prirodno ili posredstvom nečijeg rada, a i sve drugo što one daju obzirom na namjenu

PLODOVI PRAVA – prinosi koje daje to pravo obzirom na svoju prirodu (npr. pravo koje ovlašćuje na stjecanje plodova pravo plodouživanja)

KARAKTERISTIKE PLODOVA: javljaju se REDOVITO ILI PERIODIČKI, pri tomu ne umanjuju plodonosnu stvar.

3 KATEGORIJE PLODOVA

PRIRODNI PLODOVI INDUSTRIJSKI PLODOVI CIVILNI PLODOVI- organski proizvodi neke stvari

koje ona daje bez umanjenja svoje supstancije i bez ljudskog rada (divlja jagoda, trava koju čovjek nije posijao)

- plodovi koje stvar daje uz sudjelovanje ljud-skog rada i prirode (npr. rod plemenite voćke)

- prinosi koje dobivamo od stvari posredstvon nekog odnosa (najamnine, kama-te)

DJELE SE NA- VISEĆE PLODOVE (neodvojeni plodovi)

(jabuke na stablu)- ODVOJENI PLODOVI – odvojili se od svoje matice

- samostalne stvari, npr. stabla- UBRANI PLODOVI – odvojeni od matice i pobrani- POTROŠNI, NEPOTROŠNI I ZANEMARENI PLO-

DOVIVlasništvo prirodnih i industrijskih plodova stječe se SEPARACIJOM, ponekad i ubiranjem (percepcijom).

- DOSPJELI- NEDOSPJELI

VLASNIŠTVO CIVILNIH PLODOVA STJEČE SE dospjelošću i perce-pcijom (ubiranjem)

VLASNIKSEPARACIJOM STJEČU VLASNIŠTVO RADOVA UZUFRUKTUAR

POŠTENI POSJEDNIKZAKUPAC

KORISTI = plodovi neke stvari i prava, ali i druge moguće prednosti koje donosi uporaba odnosno korištenje stvari ili prava. Koristi pripadaju onom kome pripada stvar odnosno pravo, osim ako na posebnom pravnom temelju pripadaju nekom drugom (zakupcu, plodouživatelju)

5. UKUPNOST STVARI

UKUPNOST STVARI = zbroj fizički samostalnih i međusobno koordiniranih stvari, koje su ujedinjene zajedničkom gospodarskom svrhom i u prometu se javljaju pod zajedničkim nazivom (npr. biblioteka, stado ovaca) Kod ukupnosti stvari nema odnosa glavne i sporedne stvari Prema ZV objekt prava je pojedinačno određena stvar.

11

POJMOVI:SASTAVLJENA STVAR= automobil

- nastaje spajanjem jednostavnih i samostalnih stvari u novu cjelinu, a dijelovi ne gube svoju fizičku egzistenciju

UNIVERSITAS IURIS = skup stvari i prava – koji čine određenu cjelinu i mogu se pojaviti kao objekt određenih građanskopravnih odnosa (ostavina, stečajna masa)

KOMPLEMENTARNE STVARI = skup fizički samostalnih stvari, koje predstavljaju takvu cjelinu u kojoj ponavljanje jedne stvari onemogućuje pravilnu i normalnu uporabu cjeline (šah, igrače karte, rukavice)

D) NOVAC I PROCJENJIVOST STVARICIJENA = vrijednost stvari izražena u novčanom obliku

Stvari mogu biti:- PROCJENJIVE – vrijednost im se može izraziti novcem- NEPROCJENJIVE – nema novčanog ekvivalenta

REDOVNA CIJENA = obična, normalna prometna vrijednost

IZVANREDNA CIJENA = subjektivna vrijednost stvari, koja je ipak procjenjiva objektivnim mjerilima

AFEKCIONA CIJENA = posebna subjektivna vrijednost stvari, koja nije procjenjiva objektivnim mjerilima (uzima se vrijednost koju stvar ima za određeni subjekt, bez obzira na njezinu prometnu vrijednost i vezu s drugim objektima).

II. ČINIDBA ILI PREDMET OBVEZE

1. ČINIDBA ILI PREDMET OBVEZE = svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dužnik temeljem nekog obveznog odnosa dužan izvršiti vjerovniku

2. KARAKTERISTIKE ČINIDBE mora biti ljudska radnja (manifestacija čovjekovog propuštanja ili djelatnosti; pokreti automata = ra-dnje

vlasnika automata) činidba mora biti moguća – objektivno moguća (ako nije objektivno moguća – obveza nije niti nastala) činidba mora biti pravno dopuštena (ako se ne protivi ustavu, prisilnim propisima i moralu) činidba mora biti određena ili bar odrediva

a) određena je ako je točno označena, invidualiziranab) neodređene činidbe jesu:

- alternativne – kod kojih duguje dužnik dvije ili više činidba, ali čim ispuni jednu, oslobađa se ostalih

- fakultativne – duguje samo jednu činidbu, ali mu je dopušteno izvršiti neku drugu činidbu da bi se oslobodio obveze

- generičke činidbe – sadržaj odnosno objekt činidbe je određen samo po vrsti. Dužnik se oslobađa obveze davanjem određene stvari unutar vrste (npr. 100 kg kukuruza)

3) SADRŽAJ ČINIDBEA) DAVANJE (dare) = činidba davanja stvari, dužnik je dužan vjerovniku pribaviti vlasništvo ili neko drugo

12

stvarno pravno na stvari. Objekt činidbe je stvar

B) ČINJENJE (facere) = činidba rada; činidba koja se ispunjava trošenjem radne snage uz pomoć mehaničkih sredstava ili bez njih.

OBJEKT ČINIDBEFUNKCIJA RADA ( na njoj se temelji ugovor o službi)

REZULTAT RADA (na rezultatima rada temelje se ugovori o djelu)

C) PROPUŠTANJE (non facere) = neizvršavanje određenih radnji od strane obveznika koje bi on inače mogao obavljati da nije u obveznom odnosu = uvijek je to propuštanje vlastite radnje.

D) TRPLJENJE (pati) = nesprečavanje tuđe radnje koju bismo bili ovlašteni spriječiti, da se ne nalazimo u obveznom odnosu

III. IMOVINA

IMOVINA KAO GOSPODARSKA KATEGORIJA = skup dobara koja pripadaju određenom subjektu

IMOVINA KAO PRAVNA KATEGORIJA = skup subjektivnih imovinskih prava predstavljenih jednim nositeljem

IMOVINSKA MASA ILI IMETAK = skup svih gospodarskih dobara koja pripadaju čovjeku i služe čovjeku za zadovoljavanje njegovih potreba.

FUNKCIJE IMOVINEa) JAMSTVENA FUNKCIJA = pruža jamstvo vlasniku za namirenje njegova potraživanja

b) OLAKŠANJE PROMETA = omogućuje da prava i obveze jednog subjekta kao jedinstvo kolaju u prometu

KARAKTERISTIKE IMOVINEa) JEDINSTVENOST = znači da određeni pravni subjekt može imati samo jednu imovinu

b) IDENTITET = znači da imovina pravno ostaje jednaka sama sebi, makar pojedini dijelovi iz nje izlazili,a drugi u nju ulazili

VII. PRAVNI POSLOVI1. PRAVNI POSAO

PRAVNI POSAO = stranačko očitovanje volje, koje samo za sebe ili u svezi s drugim potrebnim pravnim činjenicama, usmjereno na postizanje dopuštenih pravnih učinaka, među kojima su najvažniji postanak, prestanak ili promjena nekog građanskopravnog odnosa.

KARAKTERISTIKE OBVEZNO PRAVNIH UGOVORA:1) njima se zasnivaju obveze i protuobveze2) načelo stranačke dispozitivnosti i autonomije

13

3) nastaju prihvatom ponude

3 VRSTE POSLOVA- obveznopravni ugovori - POSLOVI ZA GOTOVO – izmjena činidbe i protučinidbe – REALNA KUPOPRODAJA tu se plaćanje cijene

presumira. Protudokaz leži na prodavatelju. Ako dokaže da cijena nije plaćena, ne može tražiti plaćanje, već samo vraćanje stvari.

- POSLOVI RASPOLAGANJA – raspolaganje subjektivnim pravima = CESIJA

KARAKTERISTIKA PRAVNIH POSLOVA- NASTUPAJU STRANAČKIM OČITOVANJIMA VOLJE (izuzetak ugovor u režimu kapare nije nastao

sporazumom, već davanjem kapare) – čl. 79. st.1. ZOO. Svaki konsenzualan ugovor zaključen u režimu kapare postaje REALNI UGOVOR.

- proizvodi određeni pravni učinak ( postanak, prestanak ili promjenu nekog pravnog odnosa)- pravni učinak mora biti dopušten (Delikt nije pravni posao)

2. VRSTE PRAVNIH POSLOVA

JEDNOSTRANI PRAVNI POSAO - nastaju očitovanjem volje samo jedne strane (oporuka, ponuda kad stigne prihvatitelju)

1.

DVOSTRANI PRAVNI POSLOVI - nastaju suglasnim očitovanjem volje dviju stranaka koje stoje jedna nasuprot drugoj

Dvostrani pravni poslovi = ugovori

JEDNOSTRANOOBVEZNI – jedna strana vjerovnik, a druga dužnik – posudba

DVOSTRANOOBVEZNI – svaka strana istodobno i dužnik i vjerovnik (kupoprodaja)

PRAVNI POSLOVI MEĐU ŽIVIMA - učinak nastupa još za života stranaka (posudba)2.

PRAVNI POSLOVI ZA SLUČAJ SMRTI - pravni učinak nastupa tek nakon smrti stranke koja je poduzela pravni posao (darovanje za slučaj smrti)

NAPLATNI (ONEROZNI) - za činidbu se taži protučinidba (kupoprodaja3.

BESPLATNI (LUKRATIVNI) - za činidbu se ne traži i ne daje protučinidba (darovanje)

KOMUTATIVNI = oni pravni poslovi kod kojih su u vrijeme njegova sklapanja bile poznate međusobne činidbe i stranačke uloge (kupoprodaja)

4.

ALEATORNI = pravni poslovi kod kojih u trenutku njihova sklapanja nisu u svemu poznata prava i obveze stranaka, ponekad niti njihove stranačke uloge, već se to čini zavisnim od nekog neizvjesnog događaja (OKLADA, IGRA)

14

RAZLIKE

ALEATORNI PRAVNI POSLOVIsadržaj ugovora zavisi od BUDUĆIH DOGAĐAJA

POSLOVI S UVJETOMprava i obveze stranaka poznate u vrijeme sklapanja ugovora, ali NASTANAK UGOVORA ZAVISI OD NEKOG BUDU-ĆEG DOGAĐAJA

KAUZALNI PRAVNI POSLOVI = kauza (gospodarska svrha) koja se želi postići pravnim poslom, naznačena je kao BITAN element pravnog posla (POSUDBA)

5.

APSTRAKTNI PRAVNI POSAO = cilj posla se ne vidi iz samog posla (mjenični posao)

FORMALNI = oni za koje je oblik određen bilo propisom, bilo po odredbi stranaka6.

NEFORMALNI = za njih nije određen neki obvezatan oblik

3. SADRŽAJ PRAVNIH POSLOVA

ODREĐENI PROPISOM – objektivno bitniA) BITNI SASTOJCI PRAVNIH POSLOVA

PONEKAD IH STRANKE ODREĐUJU – subjektivno bitnivažni za određeni tip pravnog posla

B) PRIRODNI SASTOJCI- određuju se propisom, ali ih stranke mogu IZRIJEKOM isključiti i odrediti drugačije ( ius dispozitivum)- to su sastojci koji se u pravnom poslu podrazumijevaju jer proizlaze iz same prirode određenog pravnog posla

C) NUZGREDNI SASTOJCI- vrijede samo ako ih stranke ugovore. Bez njih se može. To su uvjet, rok i nalog.

4. UVJET

UVJET = nuzgredna stranačka odredba dodana pravnom poslu, kojim stranke učinak pravnog posla čine zavisnim od neke buduće i neizvjesne okolnosti.

čl. 74. ZOO: Ugovor je sklopljen pod uvjetom, ako njegov nastanak ili prestanak zavisi od neizvjesne činjenice.

5. VRSTE UVJETA

I. PRAVI UVJETI II NEPRAVI UVJETI- odgodni (suspenzivni)- raskidni (rezolutivni)- afirmativni- negativni- potestativan- kauzalan- mikstni (mješoviti)

- nužni- pravni- nemogući- nedopušteni- nemoralni

15

I. PRAVI UVJETI:1. ODGODNI (suspenzivni) = odgađa učinak pravnog posla do vremena dok se uvjet ne ispuni ili ne

izjalovi. Ako se ispuni, nastaje učinak pravnog posla, ako ne, ne čl. 74. st. 1. ZOO (npr. dat ću ti knjigu ako položiš ispit)

2. RASKIDNI (rezolutivni) = raskida, uništava učinak pravnog posla u času kad nastupi ona buduća, neizvjesna okolnost koja je postavljena kao uvjet (npr. darujem ti knjigu, ali ako padneš na ispitu, trebaš mi je vratiti)

3. AFIRMATIVAN je onaj uvjet koji traži da se nešto dogodi (ako pooreš njivu, dat ću ti sladoled)

4. NEGATIVAN je onaj uvjet koji traži da se nešto ne dogodi (ako se ne oženiš …

5. POTESTATIVAN je onaj uvjet kod kojega je ispunjenje one okolnosti koja je postavljena kao uvjet ovisan o volji i odluci uvjetno ovlaštenog – ako sutra otputuješ

6. KAUZALNI = onaj uvjet čije ispunjenje ovisi o nekom prirodnom događaju ili o volji nekog trećeg (ako bude lijepo vrijeme, ako Filip dođe)

7. MIKSTNI ili MJEŠOVITI = onaj uvjet čije ispunjenje ovisi o volji uvjetno ovlaštenog i o nekom vanjskom događaju ili radnji treće osobe (ako se oženiš Maricom Hrdalom)

II. NEPRAVI UVJETI1. NUŽNI – jest onaj kod kojega okolnost koja se treba dogoditi jest buduća, ali nije neizvjesna. Sigurno je

da će okolnost nastupiti npr. Ako N.N umre

2. PRAVNI UVJET (nije uvjet) nego jedna od pretpostavaka potrebnih po propisu za postanak nekog pravnog odnosa (npr. kupit ću ti auto, pod uvjetom da ti odgovaraš za štetu koju njime počiniš)

3. NEMOGUĆI UVJET – onaj koji se ne može ostvariti niti fizički niti pravno (ako dotakneš prstom vrh oblaka – fizička mogućnost, ako kupiš Jadransko more – pravna mogućnost)

4. NEDOPUŠTEN UVJET – onaj koji je protivan ustavom utvrđenim načelima društvenog uređenja ili prisilnim propisima

5. NEMORALAN UVJET = uvjet koji je protivan moralu društva (takav uvjet je u našem pravu isto vrijeme i nedopušten)

6. DJELOVANJE UVJETA

Djelovanje uvjeta promatra se kroz 2 razdoblja:1) VRIJEME PENDENCIJE = razdoblje koje započinje sklapanjem pravnog posla i traje sve dok se uvjet ne ispuni

odn. izjalovi Ako je pravni posao nastao pod suspenzivnim uvjetom, tada je nastao pravni posao, ali je odgođen njegov

učinak.

Čl. 211. ZOO – “Tko izvrši isplatu, znajući da nije dužan platiti, nema pravo zahtijevati vraćanje, izuzev, ako je zadržao pravo da traži vraćanje ili ako je platio da bi izbjegao prinudu

Prema tome ono što je dano ili plaćeno za vrijeme pendencije može se tražiti natrag prije ispunjenja uvjeta. Isto tako se može tražiti natrag dano ili plaćeno i u slučaju ako se uvjet osujeti odn. izjalovi.

16

Najvažnija obveza uvjetno opterećenog za vrijeme pendencije jest da se mora ostaviti svega što bi moglo dovesti do osujećenja uvjeta.

Čl. 74. ZOO – fikcija ispunjenja “Smatra se da je uvjet ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji jest teret određen”.

u vrijeme PENDENCIJE po ZOO, uvjetno ovlašteni ima pravo osiguranja uvjetnog prava. Čl. 46. ZOO = “Ako je ugovor sklopljen po odgodnim uvjetom, vjerovnik, čije je pravo uvjetovano, može zahtijevati odgovarajuće osiguranje tog prava, ako je njegovo ostvarenje ugroženo.”

2) ISPUNJENJE UVJETA – uvjet je ispunjen kada se dogodila, odn. kad je nastala ona okolnost koja je bila predviđena u dispoziciji. Ispunjenje uvjeta = KRAJ PENDENCIJE

Uvjet je odlučen i kad se izjalovio (tj. nije ispunjen)

Afirmativan uvjet se ispunio kad je nastao događaj koji je bio predviđen kao uvjet

Negativan se uvjet ispunio ako nije nastao događaj koji je bio predviđen kao uvjet, a izvjesno je da se neće dogoditi

Ispunjenjem suspenzivnog uvjeta automatski nastaju učinci sklopljenog pravnog posla. - Nitko ne može podići tužbu na ispunjenje suspenzivnog uvjeta- Uvjet odgađa, ali ne sili.

Ispunjenjem REZOLUTIVNOG UVJETA prestaju učinci pravnog posla.Ako je netko nekome nešto dao, može tražiti povrat stvari ili tražiti REVINDIKACIJOM, jer u našem pravu ispunjenje rezolutivnog uvjeta ima stvarnopravni karakter.Međutim ako je treći bio pošten, tada se od njega ne može tražiti povrat, radi zaštite načela poštenja i povjerenja u prometu.

Ima pravnih poslova koji ne podnose uvjete. Dodavanje uvjeta, tim poslovima = nevaljanost ugovora, ali se u najboljem slučaju, takvi uvjeti uzimaju ex lege, kao da nisu dodani.

7. ROK (dies)

ROK je uzgredna odredba dodana pravnom poslu kojim se učinak pravnog posla ograničuje vremenom, tj. učinak pravnog posla nastaje tek od određenog vremena ili pak traje do doređenog vremena.

VRSTE ROKOVA:POČETNI - učinak pravnog posla počinje od određenog vremena (npr. iznajmljujem ti stan od

1.1.2000)1.

ZAVRŠNI - pravni posao prestaje važiti nakon isteka određenog roka (iznajmljujem ti stan do 1.1.2001.

JEDNOSTAVNI - rokovi kod kojih nema neizvjesnosti (određuju se kalendarski odn. kao dan za koji je sigurno da će se dogoditi i kad će se dogoditi – npr. 1. rujna 2000.g.

SLOŽENI- oni rokovi koji u sebi sadrže elemente neizvjesnosti . Zbog te neizvjesnosti smatraju se uvjetima.

17

kao dan za koji je izvjesno da će se dogoditi, ali neizvjesno kada (npr. dan nečije smrti)

kao dan za koji je neizvjesno hoće li se dogoditi, ali se zna ako se dogodi, kad će se dogoditi (npr. za tvoj 26. rođendan)

kao dan za koji je neizvjesno hoće li se dogoditi i kada će se dogoditi (npr. na dan završetka tvog studija

8. NALOG ILI NAMET (Modus)

NALOG ili NAMET = uzgredna odredba dodana BESPLATNOM pravnom poslu kojom se stjecatelju nameću neke dužnosti Za činidbu se ne traži protučinidba, ali je na izvjestan način smanjenje onoga što je

stjecatelj odbio temeljem besplatnog pravnog posla.

Može se dodati besplatnim pravnim poslovima među živima ili pravnim poslovima za slučaj smrti.

Darovanje + modusDarujem ti 3.000 kn, ali moraš otići na oporavak u toplice

Ako primatelj ne ispuni modus, moguće su dvije solucijea) da onaj kji je dao modus, tuži na ispunjenje modusab) da traži vraćanje onoga što je primatelju dao s modusom

9. OBLIK OČITOVANJA VOLJE

OBLIK OČITOVANJA VOLJE = različiti oblici i različite mogućnosti u kojima se izražava unutarnja volja subjekta

POSTOJE SLIJEDEĆI OBLICI:1) USMENO OČITOVANJE VOLJE – očitovanje pomoću žive izgovorene riječi (viva vox)

2) PISANO OČITOVANJE VOLJE – ono očitovanje koje je dano pomoću pisanih riječi. Pisano očitovanje ne mora biti vlastoručno napisano, ALI MORA BITI VLASTORUČNO POTPISANO.

POTPIS - mora biti vlastoručan- sastoji se od imena i prezimena (nekada samo i prezime ako je dovoljno za indentifikaciju)

PARAF - skraćeni oblik potpisa- mora se dati vlastoručno- NAPOMENA: ugovori građanskog prava se ne potpisuju parafom

FAKSIMIL - mehanički otisak vlastoručnog potpisa (potpisuju se neka očitovanja, vrijednosni papiri – obveznice za ceste)

RUKOZNAK - za nepismene ljude

18

- čl. 72. st 2. ZOO “Ugovaratelj koji ne zna pisati stavit će na ispravu rukoznak ovjeren od dva svjedoka ili od suda odn. drugog organa.”

3) OČITOVANJE VOLJE ZNACIMA - traže se općenito poznati i razumljivi znaci, odnosno da znaci budu razumljivi onom krugu ljudi u kojem se daje očitovanje volje znacima.

4) OČITOVANJE VOLJE KONKLUDENTNIM RADNJAMA (činima) sastoji se u tome da se iz određenog ponašanja očitovatelja može sigurno zaključiti (concludere) da je posrednim putem htio izraziti stanovitu volju.To je NEIZRAVNO OČITOVANJE VOLJE.

PROTESTATIO = očitovanje volje kojim se određena osoba unaprijed osigurava od krivog svaćanja njezinih postupaka. npr. Imate slobdno mjesto, jer ja ne putujem nego samo ispraćam prijatelja

RESERVATIO = očitovanje volje kojim se stranka ograđuje od toga da se neki njezin čin shvati kao napuštanje pravanpr. vjerovnik vraćajući dužniku zadužnicu izjavljuje da dužnik to ne smije shvatiti kao otpust duga

5) ŠUTNJA = čl. 42. st. 1. ZOO = šutnja ponuđenog ne znači prihvaćanje ponude.IZUZECI:a) kad ponuđeni stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem u pogledu određene robe. ako ODMAH ili u

OSTAVLJENOM roku ne odbije, smatra se da je prihvatio ponudu (čl. 42. st. 2. ZOO)

b) odnosi se na osobe koje su se drugoj osobi ponudile izvršavati naloge za obavljanje određenih poslova i osobe u čiju poslovnu djelatnost spada obavljanje takvih naloga – odvjetnici, špediteri – takve su osobe DUŽNE izvršiti dobivene naloge ako ih odmah nakon primitka nisu odbile. Ugovor se smatra sklopljenim, kad je nalog odnosno ponuda stigla ponuđenom – čl. 42.st 4. ZOO.

10 OBLIK PRAVNIH POSLOVA

PRAVNI POSAO = stranačko očitovanje volje usmjereno na postizanje po pravu dopuštenih učinaka

OBLICI PRAVNIH POSLOVA: - usmeni- pismeni- sa svjedocima- uz sudjelovanje nadležnih tijela

1) USMENI OBLIK PRAVNOG POSLA - pravni posao je sklopljen kad su se stranke sporazumjele živom rječi bilo komunikacijom riječi, znakova ili konkludentnih radnji – TRŽNICA, DUĆAN.

2) PISANI OBLIK PRAVNIH POSLOVA - onda kad su stranačka očitovanja volje dana pomoću pisanih riječi.

Pravni posao je sklopljen onog časa kad ga stranke vlastoručno potpišu odnosno kad na njega stave rukoznak ovjeren od suda.

Mjerodavan je IZVORNIK – tj. onaj primjerak koji su stranke potpisale. Ako su potpisale više primjeraka – IZVORNIK JE ONO ŠTO STRANKE ODREDE.

19

3) PRAVNI POSAO SKLOPLJEN PRED SVJEDOCIMA = ZOO ga ne predviđa, no u građanskom pravu – kod poslova MORTIS CAUSA pisana oporuka pred svjedocima.

4) PRAVNI POSLOVI UZ SUDJELOVANJE JAVNIH TIJELAa) oblik pravnih poslova sklopljenih pred nadležnim tijelom

- sudski zapisnik i

kod slijepih, gluhih, koji ne poznaju sudski jezik

javnobilježnički akt

- ugovori o uređenju imovinskih odnosa u bračnoj i izvanbračnoj zajednici

- ugovor o raspolaganju imovinom maloljetnika i osoba lišenih poslovne sposobnosti

- ugovori o darovanju bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca

- poslovi inter vios kad su strane slijepe, gluhe …

b) POTVRĐIVANJE (solemnizacija) isprava = daje im se značaj javnih isprava

c) ovjeravanje potpisa = potvrđuje se da potpis ili rukoznak na ispravi potječe od određene osobe.Obavljaju ih:

- javni bilježnik- tijela državne uprave- ovlaštene osobe u trgovačkom društvu, ustanovi ili drugoj pravnoj osobi.

5) USMENI DODACI PISANOM UGOVORUa) OBLIK UGOVORA PROPISAN ZAKONOM - onda sve kasnije izmjene i dopune ugovora moraju

biti u tom istom obliku (čl. 67. st. 2. ZOO)

IZUZETAK (kad su usmene dopune, formalnim ugovorom, pravno valjane)- kad se usmena dopuna oduzima sporedne točke o kojima u formalnom ugovoru nije ništa rečeno, a to

nije protivno cilju radi kojeg je oblik propisan

- kad se kasnijim usmenim dodacima, smanjuju ili olakšavaju obveze jedne ili druge strane, a oblik je propisan isključivo u interesu stranaka.

b) OBLIK UGOVORA ODREĐEN VOLJOM STRANAKA – ZOO (čl. 69. st. 2.) dopušta izmjene i dopune neformalnim sporazumom, usmeno bez obzira bili bitni ili nebitni sastojci.

c) ISTODOBNE USMENE POGODBE (npr. ugovara se viša cijena, a u ispravi je niža, da bi se izbjegle porezne obveze) pravilo je da bez obzira je li poseban oblik propisan ugovorom ili zakonom vrijedi samo ono što je u tom obliku sadržano.

IZUZECI, kad će istodobne usmene pogodbe biti valjane:- kad se one odnose na sporedne točke, o kojima u formalnom ugovoru nije ništa rečeno, a nisu u opreci s

njegovim sadržajem niti protivne cilju zbog kojeg je oblik propisan- kad se njima smanjuju ili olakšavaju obveze jedne strane ili obje, a oblik je propisan samo u interesu

ugovornih strana.

6) CILJEVI I SMISAO PRAVNIH POSLOVAOblik se najčešće traži zbog:a) valjanosti pravnog posla (posao je ništav ako nije sklopljen u propisanom obliku). Čl. 998 ZOO: “Ugovor o

jamstvu obvezuje jamca samo ako je izjavu o jamčenju učinio pismeno”.

20

b) utuživost pravnog posla – ima poslova koji se mogu sklopiti u bilo kojem obliku. Ako stranke preko suda žele ostvariti svoje pravo onda to mogu učiniti samo ako je posao sklopljen u određenom obliku. Npr. darovanje pokretnine bez prave predaje – vlasništvo samo ako je darovanje sklopljeno u obliku javnobilježničkog akta odnosno samo sudskog zapisnika.

c) dokazivanje postojanja pravnog posla

d) upis u javni registar – ako se na temelju pravnog posla hoće izvršiti upis prava u javni registar, posao mora biti sklopljen u pisanom obliku.

11. VALJANOST I NEVALJANOST PRAVNIH POSLOVA

ZOO - čl. 25. st. 3. – PRETPOSTAVKE VALJANOSTI:1) pravna i poslovna sposobnost subjekta2) valjano i suglasno očitovanje volje3) moguća, dopuštena, određena ili odrediva činidba4) dopuštena osnova5) ponekad određeni oblik pravnog posla

A. NIŠTAVOST

1. POJAM I KARAKTERISTIKE NIŠTAVNIH PRAVNIH POSLOVA

NIŠTAVI su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne učinke, a koje bi, da su valjani, trebali proizvoditi (apsolutno ništavi pravni poslovi)

KARAKTERISTIKE:- ništavost nastupa ex lege- sud na nju pazi ex otto- sud konstatira ništavost = deklaratorno značenje- ništavost nastupa ex tunc- stranke ne mogu svojom nagodbom otkloniti ništavost (čl. 1096. st. 2 ZOO)

2. RAZLOZI NIŠTAVOSTI

a) POSLOVNA NESPOSOBNOST STRANAKAnesposobne maloljetne osobe

FIZIČKE OSOBE- punoljetne, lišene poslovne sposobnosti

IZUZETAK – maloljetnik s navršenih 15 godina može raspolagati zaradom- pravni poslovi pravnih osoba ništavi su ako su

PRAVNE OSOBE- sklopljeni izvan pravne sposobnosti ČL. 54. ST. 2. ZOO

21

- Trgovačko društvo može obavljati poslove samo one djelatnosti, upisane u sudski registar i djelatnosti koje služe obavljanju registrirane djelatnosti u manjem opsegu ili uz djelatnost.

- ništavi su također poslovi koje sklopi zastupnik bez suglasnosti tijela u pravnoj osobi ako je suglasnost predviđena statutom

- suglasnost se može dati prethodno, istodobno, naknadno.

- NEVALJANOST I NESUGLASNOST OČITOVANJA VOLJENEVALJALO je svako očitovanje volje koje nije učinjeno ozbiljno i slobodno, zatim ako postoje drugi oblici nesuglasnosti volje i očitovanje i ako očitovanja volje nisu suglasna.MANE VOLJE = nesklad između volje i očitovanja

SVJESNI NESKLAD NESVJESNI NESKLAD- kada stranka

namjerno očituje ono što uistinu neće

ŠALASIMULACIJAPRIJETNJA

MENTALNA REZERVACIJA

- stranka nesvjesno oči-tuje ono što ne želi

ZABLUDANEZNANJE

NESPORAZUMPRIJEVARA

MENTALNA REZERVACIJA = svjestan nesklad između volje i očitovanja volje, kad jedna strana prigodom pravnog posla svjesno očituje kao svoju volju nešto što ona uistinu neće, a druga strana za to ne zna- PROIZVODI PRAVNE UČINKE- Primjer: dražba

NIŠTAVOST PRAVNIH POSLOVA UZROKUJU SLIJEDEĆE MANE VOLJE:a) školski primjer i šala

- to su odstupanja od ozbiljnosti očitovanja volje iz čl. 18. ZOO i uzrokuju ništavost. Posao u šali može biti valjan, ako druga strana ozbiljno shvati posao.

b) Simulacija = prividno sklapanje ugovora odnosno pravnih poslova

APSOLUTNA = sastoji se u sklapanju prividnog ili fiktivnog posla radi zaobilaženja propisa, prijevare treće osobe i drugo (npr. prividna prodaja stvari radi prikrate vjerovnika)

RELATIVNA = sastoji se u sklapanju prividnog pravnog posla da bi se njime pribavio neki drugi posaoPrividni posao = SIMULIRANPRKRIVENI posao = DISIMULIRANPrividni posao je ništav, a prikriveni voljan, jer ga stranke žele, ako su za to ispunjene sve pretpostavke.Treće osobe se štite jer nisu znale niti morale znati

c) Nesporazum = stranke vjeruju da su suglasne, a u stvari među njima postoji nesuglasnost o prirodi ugovora koji sklapaju ili o osnovi ili o predmetu obveze (činidbi)čl.. 63. ZOO – ugovor u slučaju nesporazuma nije niti nastao.

22

C) NEMOGUĆNOST, NEDOPUŠTENOST, NEODREĐENOST ILI NEODREDIVOST ČINIDBE

OBJEKTIVNA – to je radnja koju nitko ne može izvršiti

1) NEMOGUĆNOST ČINIDBESUBJEKTIVNA – radnja koja se može izvršiti, ali je ne može osoba koja se na to obvezala. Tu nastaje odgovornost dužnika za neispunjenje preuzete obveze.

2) NEDOPUŠTENOST ČINIDBE – ako je protivna ustavu, prisilnim propisima, moralu društvaC B A Pravni posao takvog sadržaja je ništav -–čl. 47. ZOO

ZABRANJENI POSLOVI

IZNIMKE

- koji su protivni prisilnim propisima pravnog poretka (npr. ugovori u svezi stvari izvan prometa, iskorištavanje monopol. položaja na tržištu …)

Ako je sklapanje ugovora zabranjeno samo jednoj strani (prodaja robe poslije isteka radnog vremena) ugovor ostaje na snazi, a ovaj će prekršajno odbovarati

Čl. 107. st. 2. ZOO – ništavost se ne može isticati ako je zabrana bila manjeg značaja, a ugovor je izvršen

NEMORALNI POSLOVI - protive se normama određene društvene zajednice (npr. ugovor o zajmu radi hazardiranja)

ZELENAŠKI POSLOVI - ugovori kojim netko koristeći se stjecajem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću ugovori za sebe ili nekog trećeg korist koja je u očitom nesrazmjeru s onim što je drugom dao ili učinio ili se obvezao dati i učiniti.

ZOO predviđa da se zelenaški ugovor ostane na snazi ako oštećenik u roku od 5 godina od sklapanja, podnese sudu zahtjev za smanjenje obveze na pravičan iznos, a sud tome, ako je moguće, udovolji.

3. NEODREĐENOST ČINIDBE = ILI NEODREDIVOST

Pravni posao je ništav ako ako je činidba neodređena ili neodrediva.Neodređenost činidbe znači da ugovor ne sadrži dovoljno podataka za njezinu individualizaciju, pa dužnik ne zna što mora učiniti vjerovniku.

IZNIMKA –

čl. 462. ZOO -

ugovor ostaje na snazi iako činidba ugovorom nije određena niti odrediva.

CIJENA kad cijena nije određena

23

st. 2. Kad ugovorom o prodaji u privredi cijena nije određena, niti u njemu ima dovoljno podataka s pomoću kojih bi se ona mogla odrediti, kupac je dužan platiti cijenu koju je prodavatelj REDOVNO NAPLAĆIVAO u vrijeme sklapanja ugovora, a kad ove nema, razumnu cijenu.Pod razumnom cijenom smatra se tekuća cijena u vrijeme sklapanja ugovora, a ako se ona ne može utvrditi, onda cijena koju utvrđuje sud prema okolnostima slučaja.

4. NEPOSTOJANJE I NEDOPUŠTENOST OSNOVE

OSNOVA = cilj kojem stranke teže i koji je isti kod iste vrste ugovora.

čl. 51. ZOO – “Svaka ugovorna obveza mora imati dopuštenu osnovu. Osnova je nedopuštena ako je protivna Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu društva. Pretpostavlja se da obveza ima snovu iako nije izražena.

Kod dvostranoobveznih ugovora, osnova obveze jedne strane je protuobveza druge strane

Kod realnih ugovora osnova je predaja stvari

Kod besplatnih ugovora, osnova je namjera da se drugome učini kakva korist, usluga.

Kauza mora postojati u svakom ugovoru, ali se dopušta da se ponekad ne označuje izrijekom (apstraktni pravni poslovi – cilj im se ne vidi iz samog posla – npr. mjenični poslovi). Međutim kazna se ne može presumirati.

5. NEDOSTATAK POTREBNOG OBLIKA- ZOO usvaja u pogledu oblika ugovora načelo neformalnosti

IZUZECI: 1) kad je to propisom određeno 2) ako su se stranke sporazumjele da poseban oblik ugovora bude uvjet valjanosti njihovog ugovora

KONVALIDACIJA ugovora koji nije sklopljen u određenoj formi:čl. 73. ZOO- “Ugovor za čije sklapanje traži pismena forma, smatra se pravovaljanom iako nije zaključen u toj

formi, ako su ugovorne strane izvršile u cjelosti ili pretežitom djelu, obveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja zbog kojeg je forma propisana očito ne proizlazi što drugo.”

3. DJELOMIČNA NIŠTAVOSTČL. 105. ZOO:“ Ništavost neke odredbe ugovora ne povlači ništavost i samog ugovora ako on može opstati bez ništave odredbe i ako ona nije bila uvjet ugovora, ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen.Ali će ugovor ostati na snazi, čak i ako je ništava odredba bila uvjet ili odlučujuća pobuda ugovora, u slučaju kad je ništavost ustanovljena upravo da bi ugovor bio oslobođen te odredbe i važio bez nje.”Npr. ništavost ugovorne odredbe da će predmet založnog prava prijeći u vlasništvo vjerovnika, ako dužnik ne ispuni svoju obvezu u roku propisana je upravo zato da bi ugovor mogao vrijediti bez te odredbe.

4. POSLJEDICE NIŠTAVOSTI = pravni učinci koje zakon nadovezuje na nevaljane pravne poslove.TO SU: - obveza restitucije - povrat u prijašnje stanje, vraćanje stvari, a ako to nije moguće,

odgovarajuća naknada u novcu prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke.

24

-oduzimanje primljenog u korist općine - sud može odlučiti da druga strana preda općini, na čijem teritoriju ona ima sjedište odn. prebivalište, sve ono što je primila na osnovi zabranjenog pravnog posla.

- odgovornost za štetu - snosi je strana koja je kriva za sklapanje ništavog posla.Dužnost naknade štete ne postoji ako se dokaže da je strana koja trpi štetu zbog ništavosti posla znala ili prema okolnostima morala znati za postojanje ništavosti.

5. TKO I U KOJEM ROKU MOŽE ISTICATI NIŠTAVOSTČl. 109. ZOO

- svaka se zainteresirana osoba može pozivati na ništavost (ugovorne strane, treći, TKO državni odvjetnik, javni pravobranitelj)

- sud pazi na ništavost po službenoj dužnosti

ROK čl. 110 ZOO – pravo na isticanje ništavosti se ne gasi

B. POBOJNOST1) POJAM I KARAKTERISTIKE

POBOJNI (RELATIVNO NIŠTAVI)Pravni poslovi proizvode učinke kao i valjani, ali se mogu, iz propisima predviđenih razloga i u predviđenom roku, poništiti

- Posljedice poništenja ex nunc- sud NE pazi na pobojnost po službenoj dužnosti već samo na

zahtjev ovlaštene osobe (tj. one u čijem se interesu pobojnost traži)

- mora se podignuti tužba na pobijanje (querella nullitatis)2) RAZLOZI POBOJNOSTI Čl.111. ZOO

- ugovor je pobojan kad ga je sklopila strana ograničeno poslovno sposobna, kad je pri njegovom sklapanju bilo mana volje, te kad je ovim zakonom ili posebnim propisom određeno.

VAŽNO mane volje ponekad uzrokuju NIŠTAVOST POSLA, a ne samo pobojnost – simulacija, šala nesporazum

a) OGRANIČENA POSLOVNA SPOSOBNOST- kad ta osoba sklopi posao bez zahtjevanog odobrenja svojega zakonskog zastupnika, a takovo odobrenje

ni naknadno ne uslijedi

- suugovaratelj ima pravo na odustanak od ugovora, ako nije znao da ta osoba nije imala punu poslovnu sposobnost. Isto je i ako ga ograničeno poslovno sposobni PREVARI da ima odobrenje zakonskog zastupnika.

- rok za odustanak = 30 dana od saznanja za ograničenu poslovnu sposobnost, odnosno odsutnost odobrenja zakonskog zastupnika

- suugovaratelj može pozvati zakonskog zastupnika da dade odobrenje, pa ako to ovaj ne učini u roku od 30 dana – podrazumijeva se da je odbio dati.

25

b) MANE VOLJEUZROKUJU NIŠTAVOST – šala, simulacija, nesporazumUZROKUJU POBOJNOST – prijetnja, zabluda, prijevara

1) PRIJETNJA – kad jedna strana ili netko treći, stavljanjem u izgled zla, izazove opravdan strah kod druge strane, zbog čega ova sklopi određeni pravni posao.STRANA KOJA SE POZIVA NA PRIJETNJU MORA DOKAZATI:- da su joj druga strana ili treća osoba prijetile prije ili u vrijeme sklapanja posla- da je prijetnja bila nedopuštena- da je prijetnja izazvala opravdani strah koji je u uzročnoj vezi s poslom čije se poništenje traži.STRAH JE OPRAVDAN - ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnošću ugrožen život, tijelo ili drugo značajno dobro

ugovorne strane ili treće osobe. Drugo dobro = ugled, čast, imovina …OČITOVANJE IZNUĐENO PRIJETNJOM = oblik nesvjesnog nesklada između volje i očitovanja.

PSIHIČKA PRISILAFIZIČKA SILA = izražavanje akta nasilja nad nekom osobom u trenutku očitovanja radi iznuđivanja očitovanja volje.ROK = 1 godina za poništenje pobojnog ugovora od saznanja za razlog pobojnosti, odn. prestanka prinude.

2) ZABLUDA = pogrešna predodžba o nekoj okolnosti- zabluda o pravu (u pravilu se ne uvažava)- zabluda o činjenicama (uvažava se)- zabluda o motivu (u pravilu se ne uvažava)

ZABLUDA = oblik nesvjesnog nesklada između volje i očitovanja.

PRAVNOPOSLOVNA ZABLUDA ( koja se odnosi na elemente ili sastojke pravnog posla)

ZABLUDA U OČITOVANJU – očitovatelj je izjavio nešto što ne odgovara njegoivoj pravnoj volji (nesvjesni nesklad između volje i očitovanja). Npr. ponuditelj nudi BABY GOUDU, a ptihvatitelj prihvaća misleći da se radi o Đurđevačkoj Goudi

POSLOVNA ZABLUDA U UŽEM SMISLU – očitovatelj je očitovao ono što je htio očitovati, ali je bio u zabludi glede jednog elementa pravnog posla. Npr. zablude o pravoj vrijednosti stvari.

ZOO – govori o BITNOJ I NESKRIVLJENOJ ZABLUDI – čl. 61.

a) BITNA ZABLUDA PREMA ZOO – ona koja se odnosi:- bitna svojstva predmeta (npr. kupujem sliku za koju mislim da je original, a nije)

- na svrhu s kojom se sklapa pravni posao, ako se sklapa s obzirom na tu osobu (npr. kod ugovora o darovanju)

- na okolnosti koje se po običajima u prometu ili po namjeri stranaka smatraju odlučnim OBJEKTIVNI KRITERIJ (okolnosti koje su u prometu važne) subjektivni kriterij (okolnosti koje su za stranke bitne)

- pobudu koja je (ali isključivo kod besplatnih pravnih poslova) bila odlučna za preuzimanje obveze. Prema čl. 62. ZOO, zabluda o pobudi je bitna, ako je bila odlučna za preuzimanje obveze (Npr. Štef daruje Ivici SIBIRSKOG-HASKIJA, vjerujući da je ovaj veliki ljubitelj tih

26

pasa)b) NESKRIVLJENOST

- zabluda će biti neskrivljena, ako strana koja je u zabludi pri sklapanju ugovora postupa s pažnjom koja se u predmetu zahtijeva.Prema čl. 18. ZOO – pažnja koja se za zahtijeva u prometu, određena je prema vrsti obveznih odnosaNpr. u privrednim-trgovačkim ugovorima, zahtjeva se pažnja dobrog privrednika odnosno domaćina.ZOO – obična nepažnja je već dovoljna.

UČINAK ZABLUDE ZOO čl. 61 st. 2.: “Strana koja je u zabludi MOŽE TRAŽITI PONIŠTAJ UGOVORA zbog bitne zablude, osim ako pri sklapanju ugovora nije postupala s pažnjom koja se u prometu zahtjeva. ZABLUDA MORA BITI, DAKLE NESKRIVLJENA.”

Čl. 61. st. 3.: “U slučaju poništenja ugovora, druga SAVJESNA strana ima pravo na naknadu štete iako druga strana koja je u zabludi, nije kriva za tu zabludu.”

IZUZETAK:UGOVORNA STRANA NEĆE SE MOĆI POZIVATI NA ZABLUDU IAKO JE BILA BITNA I NESKRIVENA.ČL. 61. st. 4. “Strana koja je u zabludi ne može se na nju pozivati ako je druga strana spremna izvršiti ugovor kao da zablude nije bilo.”

DEFINICIJE:1) ZABLUDA = pogrešna predodžba o nekoj okolnosti2) NEZNANJE = pomanjkanje bilo kakve predodžbe3) PRIJEVARA

- kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je održava u zabludi s namjerom da je time navede na sklapanje pravnog posla.

Čl. 65. ZOO- “Ako jedna strana izazove zabludu kod druge ili je održava u zabludi u namjeri da je time navede na

sklapanje ugovora, druga strana može zahtjevati poništaj ugovora i onda kad zabluda nije bitna.

C. POVREDA NAČELA JEDNAKE VRIJEDNOSTI DAVANJA KAO RAZLOG POBOJNOSTI- Čl. 15. ZOO – načelo jednake vrijednosti davanja, tj. ekvivalentnosti činidbe i protučinidbe

POSLJEDICE: NIŠTAVOST UGOVORA (zelenaški ugovor)MOGUĆNOST RASKIDA UGOVORA (kod odgovornosti za materijalne nedostatke)POBOJNOST UGOVORA (kod prekomjernog oštećenja)

D. PRAVNE RADNJE DUŽNIKA NA ŠTETU VJEROVNIKA - POBOJNOST

Čl. 280. st. 1. ZOO - svaki vjerovnik čije je potraživanje dospjelo za isplatu, može pobijati radnju svog dužnika, koja je poduzeta na njegovu štetu.

DOSPJELOST TRAŽBINE NA ISPLATU- tražbina se smatra dospjelom od trenutka kad je vjerovnik ovlašten zahtjevati njezino ispunjenje; ako je novčana,

od trenutka kad je ovlašten zahtijevati njezinu isplatu.PRAVNE RADNJE NA ŠTETU VJEROVNIKA

27

jednostrane i dvostraneRADNJE = pravni poslovi

naplatne i besplatne

- druge radnje = propuštanje – neisticanje prigovora zastare, neprijavljivanje potraživanja u stečaju- ugovori = besplatni ugovori (darovanje, beskamatni zajam)

PRAVNA RADNJA koja se pobija ima za posljedicu smanjenje vjerovnikove mogućnosti naplate tražbine koji ima prema dužniku.

Insolventnost se može dokazati pokušajem namirenja u izvršnom postupku.TUŽBE KOJIMA SE POBIJAJU PRAVNE RADNJE DUŽNIKA NA ŠTETU VJEROVNIKA = PAULIJANSKE TUŽBE

1) DOLOZNA PAULIJANSKA TUŽBA

- podiže se kad dužnik namjerno želi poduzetom radnjom oštetiti vjerovnika. Namjera = znanje + volja

2 PRETPOSTAVKE ZA PODIZANJE TUŽBE

da je protivniku pobijanja bilo poznato da dužnik zna da sklapanjem pravnog posla šteti vjerovnikuda se radi o naplatnom pravnom poslu ili o naplatnom raspolaganju

ROK = 1. godina od dana sklapanja pravnog posla

2) KULPOZNA PAULIJANSKA TUŽBA

- podiže se onda kad dužnik nije znao, ali je u času poduzimanja radnje, odn. sklapanja posla mogao znati da poduzetim raspolaganjima šteti vjerovniku.

2 PRETPOSTAVKE

da nije postupao kao dobar domaćin odn. dobar privrednik ili stručnjak = OBIČNA NEPAŽNJA

da se radi o naplatnom pravnom poslu ili naplatnom raspolaganju

ROK = 1 godina od dana sklapanja pravnog posla odn. poduzete radnje ili kad je radnja propuštena

3) OBITELJSKA PAULIJANSKA TUŽBA

- predviđena je za slučaj kad dužnik sklopi pravni posao ili poduzme raspolaganje u korist svog bračnog druga ili srodnika, na štetu vjerovnika

-2 PRETPOSTAVKE

28

mora se raditi o krvnim srodnicima u pravoj liniji ili pobočnoj do IV stupnja ili srodnicima po tazbini do IV stupnja

mora biti naplatan pravni posao ili naplatno raspolaganje

ROK = 3. GODINE OD DANA SKLAPANJA PRAVNOG POSLA …

4) KVAZIPAULIJANSKA TUŽBA - namijenjena je pobijanju BESPLATNIH pravnih poslova i radnji kojima je izvršeno besplatno raspolaganje u korist treće osobe.

PRETPOSTAVKE

da je dužnik znao i morao znati, a isto tako i onaj u čiju korist je raspolaganje učinjeno, da se poduzetim raspolaganjima nanosi šteta vjerovnicima NEOBORIVA PRESUMPCIJA)

da se radi o besplatnom raspolaganju

ROK = 3 godine, od dana sklapanja posla, poduzimanja radnji …

BESPLATNA RASPOLAGANJA- ugovor o darovanju- beskamatni zajam- odricanje od nasljedstva- oprost duga- preuzimanje duga- isplata tuđeg duga- razna propuštanja

PASIVNO LEGITIMIRANI KOD OVE TUŽBE- osoba s kojom je sklopljen pravni posao, odnosno u čiju korist je sklopljeni posao- univerzalni sljednici te osobe (npr. nasljednici umrloga, nova pravna osoba nastala spajanjem postojećih)- singularni sljednici te osobe (osobe kojima je ona pravnim poslom prenjela stečenu korist.

TUŽENI PROTIV KOGA JE PODIGNUTA PAULIJANSKA TUŽBA MOŽE IZBJEĆI POBIJANJE, AKO ISPUNI DUŽNIKOVU OBVEZU PREMA VJEROVNIKU.

3. POSLJEDICE PONIŠTENJA

RAZLIKE NIŠTAVNI I POBOJNI PRAVNI POSLOVI

NIŠTAVNI POBOJNI- obveza povrata u prijašnje stanje- odgovornost za štetu- posljedice poništenja ex tunc

- kod pobojnih poslova nema mogućnosti oduzimanja danog ili primljenog u KORIST OPĆINE (jer je pobojnost ustanovljena u interesu stranaka u poslu)

- kad pravni posao bude poništen zbog ograničene poslovne sposobnosti, suugovaratelj te osobe nema pravo na potpunu restituciju, već samo može zahtijevati

29

vraćanje onog dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini te osobe ili je upotrebljen u njezinu korist

- odgovornost za štetu postoji – ugovaratelj na čijoj je strani uzrok pobojnosti odgovara svom suugovaratelju za štetu zbog poništenja, pod uvjetom da nije znao ni morao znati za postojanje uzroka pobojnosti

- kod zablude druga strana ima pravo na naknadu, bez obzira što strana u zabludi nije kriva za nju

- ograničena poslovno sposobna osoba odgovara za štetu ako je LUKAVSTVOM uvjerila svog ugovaratelja da je poslovno sposobna.

4. TKO I U KOJEM ROKU MOŽE TRAŽITI PONIŠTENJE POBOJNOG PRAVNOG POSLA

TKO

- stranke u poslu (i to one u čijem je interesu pobojnost ustanovljena)- zbog ograničenja poslovne sposobnosti – poništenje može tražiti zakonski zastupnik, a

i sama ta osoba, nakon što stekne punu poslovnu sposobnost- zbog prijetnje, zablude, prijevare, može zahtijevati osoba koja je zbog toga zaključila

posao- kod prekomjernog oštećenja – oštećena stanka

ROK - SUBJEKTIVNI ROK = 1 godina – od saznanja za razlog pobojnosti

- OBJEKTIVNI ROK = 3 godine – od dana sklapanja pravnog posla

POSEBNI - ROK od 3 mjeseca za osobu koja nije imala sposobnost, kad stranke sposobnost od tog dana ide 3 mjeseca

ROKOVI - kod prekomjernog oštećenja 1 godina od sklapanja

C. KONVALIDACIJAKONVALIDACIJA = naknadno osnaženje nevaljanih pravnih poslova

I: NIŠTAVI POSLOVI - u pravilu nema konvalidacije- čl. 107. ZOO – “Ništav ugovor ne postaje pravovaljan kad zabrana ili koji drugi uzrok ništavosti naknadno

nestane”

IZNIMKE:1) ZABRANJENI POSLOVI KONVALIDIRAJU

a) ako je zabrana manjeg značajab) ako je posao izvršen

2) ZELENAŠKI POSLOVI KONVALIDIRAJU

30

a) kad oštećenik istakne zahtjev da se njegova obveza smanji na pravičan iznosb) rok za taj zahtjev = 5 godina od sklapanja poslac) da sud udovolji zahtjevu, a udovoljit će ako je to moguće

3) POSLOVI ZA ČIJU VALJANOST SE ZAHTJEVA PISANI OBLIK, a nisu u pisanoj formi – KONVALIDIRAJU:- da su ga stranke izvršile u cjelosti ili pretežitom dijelu

II. POBOJNI POSLOVI – u pravilu mogu konvalidirati- stranka u čijem je intersu ustanovljena pobojnost odlučuje hoće li posao konvalidirati ili ne- ako se odrekne prava na poništaj (osim kod prekomjernog oštećenja) ili ne podigne tužbu na poništenje –

KONVALIDACIJA nastupa- isto je i zakonski zastupnik ili nadležno državno tijelo ne podigne tužbu na poništenje- pobojan posao konvalidira i ako zastupnik osobe ograničeno poslovno sposobne, naknadno odobri posao.

To može učiniti i ograničeno poslovno sposobna osoba nakon stjecanja punoljetnosti.

D. KONVERZIJAČl. 106. ZOO. = Kad ništav pravni posao udovoljava pretpostavkama za valjanost nekog drugog pravnog posla,

među strankama će vrijediti taj drugi pravni posao, ako bi to bilo u suglasnosti s ciljem koji su stranke imale na umu kad su sklopile pravni posao i ako se može uzeti da bi one sklopile taj posao da su znale za ništavost svojega posla.KONVERZIJA = pretvaranje ništavog u valjani pravni posao.

VIII. STJECANJE I GUBITAK PRAVAa) STJECANJE PRAVA

STJECANJE PRAVA = spajanje subjektivnih građanskih prava s nekim subjektom

IZVORNO ILI ORGINARNO

IZVEDNO ILI DERIVATIVNO

IZVORNO stjecanje prava znači da stjecatelj svoje pravo ne izvodi iz prava prednika nego ga stječe na osnovi drugih pravnih činjenica, za koje objektivno pravo veže stjecanje subjektivnih prava

IZVEDNO stjecanje prava postoji onda kad stjecatelj svoje pravo temelji na pravu prednika.PRAVNI PREDNIK = AUCTORPRAVNI SLJEDNIK = SUCCESSOR

2 VRSTE IZVANREDNOG STJECANJA PRAVA

TRANSLATIVNO STJECANJE(pravno nasljeđivanja ili sukcesija)

- izvedeno stjecanje kod kojega prednik svoje dosadašnje pravo u cjelom njegovom sadržaju i obujmu prenosi na novog stjecateljaNpr. kad prodam i predam kupcu sat, tada na kupca prenosim pravo vlasništva u cijelom sadržaju i obujmu kako sam ga i sam imao.

31

UVNIVERZALNA SUKCESIJA - znači prijelaz svih prava i obveza od dosadašnjeg subjekta na novi subjekt.Npr. kod nasljeđivanja za slučaj smrti – u času smrti ostavitelja sva njegova imovinska prava i obveze prelaze na nasljednike.

SINGULARNA SUKCESIJA - novi subjekt (stjecatelj) od dosadašnjeg subjekta (prednika) stječe samo pojedinačno pravo (npr. vlasništvo jedne stvari)

KONSTITUTIVNO STJECANJE - izvedeno stjecanje kod kojega prednik ne prenosi na stjecatelja čitavo svoje pravo, nego na temelju svog prava osniva za stjecatelja novo pravo.

Npr. vlasnik nekretnine osnuje služnost u korist susjedove oranice. Susjed je stekao služnost puta i to konstitutivno, jer to pravo do tada nije postojalo na vlasnikovoj nekretnini

Isto i založno pravo.

b) GUBITAK PRAVA

GUBITAK PRAVA = odvajanje subjektivnih građanskih prava od njihovih nositelja.

RELATIVAN GUBITAK - postoji kad jedan subjekt određeno subjektivno pravo gubi, a drugi ga istodobno stječe

APSOLUTNI GUBITAK - kad jedan subjekt određeno subjektivno pravo gubi, a da ga drugi subjekt ne stječe. Tada dolazi do prestanka prava (npr. kod propasti stvari)

2. ZASTARA PRAVA(praescriptio)

ZASTARA = gubitak zahtjeva zbog nevršenja sadržaja subjektivnog prava kroz zakonom određeno vrijeme.

DOSJELOST = stjecanje prava na temelju vršenja njegova bitnog sadržaja (posjedovanja kroz određeno vrijeme).

VRIJEME U PRAVU MOŽE DJELOVATI KONSTRUKTIVNO I DESTRUKTIVNO. Konstruktivno djelovanje - faktički odnosi se pretvaraju u pravne Destruktivno djelovanje – pravni se odnosi razaraju

ZOO čl. 364. – zabranjuje određivanje duljeg ili kraćeg vremena zastare ZOO čl. 365. – ne dopušta odricanje zastare prije nego protekne vrijeme potrebno za zastaruPRETPOSTAVKE ZASTARE:- nepodignuće tužbe- protek zakonom određenog vremena (zastarni rok)

32

ZASTARA počinje PRVI DAN IZA DOSPJELOSTI (dan dospjelosti se ne uračunava).ZASTTARA završava ISTEKOM POSLJEDNJEG DANA zakonom određenog vremena.ROK ZASTARE = zakonom određeno vrijeme nakon kojeg se pravo više ne može prisilnim putem ostariti (tužba

se ugasila).

5 godina = OPĆI ZASTARNI ROK

3 godine = vrijedi za međusobna potraživanja pravnih osoba iz ugovora o prometu i usluga za potraživanje zakupnine i potraživanje naknade štete (računajući od kad je oštećenik saznao za štetu i osobu koja ju je učinila).

1 godina = tražbine koje se odnose na električnu energiju, toplinsku energiju, plin, vodu, čistoća, dimnjačar, RTV pretplata, telefon, PT usluge, povremene publikacije.

10 godina = potraživanja utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom nadležnog tijela, kao i sudskom odlukom odnosno nagodbom pred nadležnim državnim tijelom.

PREKLUZIVNI ROKOVI = strogi zakonski rok unutar kojeg stranka mora poduzeti određene radnje ako neće da joj se ugasi, ne samo zahtjev, nego i samo subjektivno pravo.- sud pazi na njih ex offo- nema zastoja- nema prekida roka

ZASTOJ ZASTARE = nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne može započeti ili zbog kojih već započeta zastara prestaje teći tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu.- kad okolnosti otpadnu, zastara ide dalje- uračunava se proteklo vrijeme- vrijeme zastoja ili mirovanja se ne uračunava

PREKID ZASTARE = nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara prestaje teći, a proteklo vrijeme se ne uračunava. U takvim slučajevima zastara počinje teći iznova.

PREKID ZASTARE IZAZIVAJU priznanje duga podizanje tužbe svaka druga radnja vjerovnika pred sudom ili nadležnim tijelom, poduzeta radi UTVRĐIVANJA,

OSIGURANJA ILI OSTVARENJA TRAŽBINE (prigovor prijeboja, prijava tražbine u stečaju)

UČINAK ZASTARE zastarom se ne gasi samo pravo ZASTAROM PRESTAJE PRAVO ZAHTIJEVATI ISPUNJENJE OBVEZE čl. 360 ZOO (pravo se ne može

prisilno, putem suda, ostvariti) zastarom ne prestaje dug, nego samo ODGOVORNOST za DUG sud na zastaru ne pazi po službenoj dužnosti, već samo i isključivo na prigovor tužene stranke

33

ZASTARA - DEFINICIJEZASTARA = gubitak zahtjeva zbog nevaženja sadržaja subjektivnog prava kroz zakonom određeno vrijeme.DOSJELOST = stjecanje prava na temelju vršenja njegovog bitnog sadržaja (posjedovanja) kroz određeno vrijeme.

ROK ZASTARE = zakonom određeno vrijeme nakon kojega se pravo više ne može prisilnim putem ostvariti (tužba se ugasila).

PREKLUZIVNI ROKOVI = strogi zakonski rokovi unutar kojih stranka mora poduzeti određene radnje ako neće da joj se ugasi ne samo zahtjev, nego i subjektivno pravo. Sud pazi na njih po službenoj dužnosti. Nema ZASOJA NITI PREKIDA ROKA.

ZASTOJ ZASTARE = nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne može započeti ili zbog kojih već započeta zastara prestaje teći tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu.

PREKID ZASTARE = nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara prestaje teći, a proteklo vrijeme se ne uračunava (vrijeme se gubi)UČINAK ZASTARE = prestaje pravo zahtjevati ispunjenje obveze (čl. 360. st. 1 ZOO). ne može se pravo ostvariti prisilnim putem “Obveza od utužive postaje neutuživa”. Ne prestaje dug, već samo odgovornost za dug prestaje.

STVARNO PRAVOSTVARNO PRAVO U OBJEKTIVNOM SMISLU= skup pravnih pravila kojima se uređuju odnosi koji nastaju među ljudima povodom stvari.

STVARNO PRAVO U SUBJEKTIVNOM SMISLU= različita ovlaštenja glede stvari kojima subjektivne u stvarnopravnim odnosima priznaju norme objektivnog prava.

DETENCIJA = držanje stvari s voljom da se stvar drži.

POSJED STVARI = faktična vlast na stvari. Posjed je faktično stanje zaštićeno pravom.

FAKTIČNA VLAST = Faktično raspolaganje stvarima. Faktičnu vlast ima onaj koji je “gospodar stvari”. Kad se ima svakodobna realna mogućnost faktičnog raspolaganja stvarju.

NEPOSREDAN POSJED = ima ga svaka osoba koja neposredno ili preko punomoćnika u posjedovanje izvršava faktičnu vlast na stvari.

POSREDAN POSJED = ima ga svaka osoba koja faktičnu vlast na stvari izvršava preko druge osobe kojoj je po osnovi plodouživanja, zakupa, čuvanja, posudbe ili drugog pravnog posla, dala stvar u neposredan posjed.

SAMOSTALAN POSJED= kad faktična vlast na stvari izvršava vlasnik stvari. Samostalni je posjednik svaka osoba koja posjeduje stvar kao da je njen vlasnik ili posjeduje neko pravo kao da je nositelj tog prava.

INDIVIDUALNI POSJED= kad samo jedna osoba ima posjed na stvari ili pravu.

SUPOSJED = kad više osoba imaju posjed na istoj stvari ili pravu.

34

POMOĆNICI U POSJEDOVANJU = osobe koje po osnovi radnog odnosa ili sličnog odnosa ili u kućanstvu izvršavaju faktičnu vlast na stvari za drugu osobu, a dužne su postupati po nalozima te osobe – kućna pomoćnica, konobar, vozač tuđeg kamionaPRAVO POSJEDA = skup pravnih učinaka vezanih za činjenicu posjeda.

POSJED PRAVA = ima osoba koja faktično izvršava sadržaj prava stvarne služnosti glede neke nekretnine. Faktično izvršavanje nekog prava.ZAKONIT POSJED(objektivni kvalitet) = onaj koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi ili pravnom temelju.

VALJANE PRAVNE OSNOVE= pravni poslovi, odluke državnih tijela ili neke druge činjenice: okupacija, odvajanje plodova, ugovori o zakupu, najmu, posudbi, skladištenju, smrt ostavitelja, odluke suda…

PRAVO NA POSJED = ima onaj koji ima valjani titulus ili naslov stjecanja.

NEZAKONIT POSJED = onaj koji se ne zasniva na valjanoj pravnoj osnovi.

ISTINIT POSJED = ( objektivni kvalitet) onaj koji je stečen na dopušten i pravilan način.

NEISTINIT (VICIOZAN) POSJED = onaj koji je stečen silom, potajno ili prijevarom ili zlouprabom povjerenja (vi, clam, precario)

SILOM STEČEN POSJED = onaj do kojeg je posjednik došao protiv volje dosadašnjeg posjednika upotrebljavajući pri tom bilo psihičku prisilu.

PRIJEVAROM STEČEN POSJED = onaj do kojeg se došlo izazivanjem ili održavanjem dosadašnjeg posjednika u zabludi.

ZLOUPOTREBOM POVJERENJA STEČEN POSJED = je u onom slučaju kad netko nastoji samovlasno pretvoriti u trajno pravo, ono što mu je dano samo iz usluge.

PREKARIJ = ugovor po kojem je jedna strana prepustila drugoj strani neku stvar besplatnu uporabu do opoziva

POŠTEN POSJED (presumptio iuris) oboriva subjektivna kvaliteta= ako posjednik u vrijeme kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.

NEPOŠTEN POSJED (subjektivna kvaliteta) = kad posjednik zna ili je imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.KVALIFICIRAN POSJED = posjed koji je istovremeno istinit, zakonit i pošten.

IZVORNO STJECANJA POSJEDA = znači stjecanje mimo volje ili protiv volje dosadašnjeg posjednika, tj. bez obzira na prednika

APREHENZIJA = svaki akt kojim se zadobiva faktična vlast na stvari.

35

GROTIUS= posjed pokretnina stječe se rukama, a nekretnina, nogama (stupanje na nekretninu)

IZVEDENO STJECANJE POSJEDA = stjecanje posjeda s voljom dosadašnjeg posjednika

TRADICIJA = prijenos posjeda predajom stvari novom posjednikuTRADICIJA DUGOM RUKOM (traditio longa manu) = stjecatelj se s dopuštenjem prenositelja sam stavlja u posjed.

TRADICIJA KRATKOM RUKOM (traditio brevi manu) = kad posjednik očituje volju da predaje stvar stjecatelju na kojoj on već ima faktičnu vlast.

CONSTITUTUM POSSESSORIUM = očitovanje volje (pravnim poslom) dotadašnji posjednik zadržava stvar, a stjecatelj odnosno novi posjednik stječe pravo na predaju te iste stvari.

POSJED PRAVA STVARNE SLUŽNOSTI= ima ga osoba koja se faktično koristi nekretninom druge osobe u opsegu koji odgovara sadržaju te služnosti.

APSOLUTA PRESTANAK POSJEDASTVARI= kad dosadašnji posjednik gubi posjed, a nitko drugi ga ne stječe

RELATIVAN PRESTANAK POSJEDA= kada ga dosadašnji posjednik gubi a istodobno ga netko drugi stječe.

SAMOVLASNO SMETANJE POSJEDA = uznemiravanje posjednika u posjedovanju ili oduzimanje mu posjeda bez njegove volje.

ODUZIMANJE POSJEDA = podrazumjeva potpuni prestanak faktične vlasti dosadašnjeg posjednika i uspostavu faktične vlasti od strane oduzimatelja.UZNEMIRAVANJE POSJEDA = obuhvaća radnje i ponašanja kojima se faktična vlast posjednika ograničuje, ometa ili osporava.

PRIVREMENA NAREDBA = sudsko rješenje koje se donosi prije okončanja postupka zbog smetanja posjeda. Takvim se rješenjem u hitnim slučajevima štiti posjedovno stanje nastalo poslije smetanja posjeda ili se smjesta naređuje povrat u prijašnje stanje.

SAMOPOMOĆ = pravo posjednika da primjerenom silom ili na drugi prikladan način odbije samovlasno smetanje posjeda.

PRAVO VLASNIŠTVA (čl. 30 ZV.) = stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da se tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakog drugog od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima. To je i skup maksimalnih ovlaštenja koja pripadaju nekoj osobi u pogledu stvari.

DRUŠTVENI ODNOS U PRAVU VLASNIŠTVA= odnos vlasnika stvari prema svim drugim osobama s obzirom na stvar.

FAKTIČNI ODNOS U PRAVU VLASNIŠTVA= odnos vlasnika prema stvari izražen je pomoću ovlaštenja koja pripadaju subjektu na određenom objektu. Ta ovlaštenja su posjedovanje, uporaba, korištenje i raspolaganje.

SUSJEDSKA PRAVA = OVLASTI, DUŽNOSTI I ZABRANE u izvršavanju prava vlasništva na nekretninama koje međusobno graniče ili se nalaze u neposrednoj blizini.

36

IMISIJE = utjecaji koji plinovite, krute ili tekuće stvari što dolaze s jedne nekretnine imaju na korištenje susjednih nekretnina.

INDIVIDUALNO VLASNIŠTVO = nositelj vlasničkih ovlaštenja je samo jedan subjekt.

SUVLASNIŠTVO = vlasništvo više osoba na istoj, fizički nepodjeljenoj stvari po dijelovima koji su alikvotno (idealno) određeni.OBUJAM VLASNIŠTVA = skup svih mogućih ovlaštenja

SADRŽAJ VLASNIŠTVA = pojedina ovlaštenja (posjed, uporaba, korištenje, raspolaganje).IZMEĐU SUVLASNIKA VLASNIŠTVO JE PODIJELJENO PO OBUJMU

OPĆA DOBRA = oni dijelovi prirode koji zbog svojih osobina ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe nego su na uporabu svima=morska obala, atmosferski zrak, voda u jezerima i moru.

JAVNA DOBRA U OPĆOJ UPORABI = ceste, parkovi, mostovi – koji su namijenjene uporabe svih

JAVNA DOBRA U JAVNOJ UPORABI = zgrade, poslovni prostori, oružje, vozila koja neposredno služe izvršavanju prava i dužnosti RH, njezinih tijela i ustanova.

ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO = pravo vlasništva više osoba na istoj stvari po udjelima koji nisu određeni, ni realno ni idealno, ali su odredivi.

BRAČNA STEČEVINA = imovina koju bračni drugovi steknu radom za vrijeme trajanja braka, uključivo i imovinu koja od nje potječe, dobitka od igara na sreću i imovinsku korist od autorskih i njemu srodnih prava ( ali ne i autorsko djelo) ostvarenu tijekom bračne zajednice. To je suvlasništvo bračnih drugova u jednakim dijelovima.

VLASTITA IMOVINA = ona koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, kao i ona koju bračni drug stekne tijekom bračne zajednice nasljeđivanjem, darovanjem

NASLJEDNIČKA ZAJEDNICA = skup osoba na koje su kao nasljednike određenog ostavitelja prešla imovinska prava i obveze koje sačinjavaju ostavinu tog konkretnog ostavitelja, sve do diobe ostavine. Nastaje po sili zakona, a pretpostavke su: otvaranje nasljedstva i postojanje više nasljednika.

ETAŽNO VLASNIŠTVO = pravo vlasništva na stanu ili poslovnoj prostoriji kao posebnom dijelu zgrade. To je vlasništvo posebnog dijela suvlasničke nekretnine, koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom. STANOBJEKTI ETAŽNOG VLASNIŠTVA: SAMOSTALNE PROSTORIJE SPOREDNI DIJELOVI

STAN Zakon o najmu stanova (NN 91/96 čl. 1.st.1.) = skup prostorija namijenjenih za stanovanje s prijeko potrebnim sporednim prostorijama, koje čine jednu građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz.

POSLOVNE PROSTORIJE Zakon o zakupu poslovnog prostora (NN 91/96 čl.2. st.3) = jedna ili više prostorija u poslovnoj ili stambenoj zgradi namijenjen obavljanju poslovne djelatnosti, koje u pravilu čine građevinsku cjelinu i imaju zaseban ulaz.

ZAJEDNIČKI DIJELOVI NEKRETNINE = zemljište pod zgradom, zemljište koje služi njezinoj redovitoj upotrebi, zajedničke prostorije, temelji, fasada, zidovi, krov, dimnjaci, tavan, podrum, stubište, hodnici, dizala…

IZVORNO STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA = znači da stjecatelj svoje pravo vlasništva ne zasniva na

37

pravu vlasništva prednika. Tim stjecanjem prestaju sva stvarna prava koja su do tada postojala na stvari i nastaje novo pravo vlasništva:1. dosjelost, 2. stjecanje od nevlasnika, 3. prisvojenje, 4. nalaz stvari, 5. stjecanje priraštaja.

DOSJELOST = stjecanje prava vlasništva na temelju posjedovanja stvari kroz zakonom određeno vrijeme.TABULARNI POSJED = ima osoba koja je u zemljišne knjige upisana kao vlasnik nekretnine, a na njoj nema faktične vlasti.

REDOVITA DOSJELOST = stjecanje prava vlasništva na temelju samostalnog

POKRETNINE NEKRETNINE 3 god. 10 god.

ZA STVARI U VLASNIŠTVU RH, županija i jedinica lokalne samouprave, crkvi, drugih neprofitnih pravnih osoba 6 god. 20 god.

kvalificiranog posjeda izražavanog kroz zakonom određeno vrijeme. (traži se samostalan kvalificiran posjed i određeno vrijeme + sposobnost osobe i sposobnost stvari).

IZVANREDNA DOSJELOST =

POKRETNINE NEKRETNINE 10 god. 20 god.

ZA STVARI U VLASNIŠTVU RH, jedinice lokalne uprave, crkvi, neprofitnih pravnih osoba 20 god. 40 god.

stjecanje prava vlasništva na temelju samostalnog poštenog posjeda kroz zakonom određeno vrijeme.

ZASTOJ DOSJELOSTI = nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne može započeti ili već započeta dosjelost prestaje teći. Ali, kad takve okolnosti otpadnu, dosjelost dalje normalno teče, a vrijeme koje je proteklo do zastoja, uračunava se.OKOLNOSTI: bračna veza, odnos roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo, službena odsutnost osobe protiv koje teče dosjelost, prestanak rada u sudu.

PREKID DOSJELOST = nastup takvih okolnosti zbog kojih dosjelost ne može započeti, a započeta dosjelost ne samo što prestaje teći, nego do tada proteklo vrijeme propada, tako da dosjelost može samo ponovno započeti kad takve okolnosti otpadnu.OKOLNOSTI: gubitak posjeda, saznanje nepoštenja, priznanje tuđeg vlasništva na stvari, podizanje vlasničke tužbe.

PRISVOJENJE (okupacija)= uzimanje nečije pokretne stvari u samostalan posjed s namjerom da se na njoj stekne pravo vlasništva.Prisvojenjem se može steći vlasništvo samo na NIČIJIM POKRETNIM STVARIMA NAPUŠTENE NEKRETNINE prelaze ex lege u vlasništvo RH. Nekretnina je napuštena tek kad se temeljem isprave o odreknuću od prava vlasništva izvrši brisanje vlasništva u zemljišnoj knjizi.

IZVEDENO ILI DERIVATIVNO STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA = ono stjecanje kod kojeg stjecatelj svoje pravo vlasništva izvodi iz prava vlasništva svog prednika.Na stjecatelja prelaze, uz pravo vlasništva i svi tereti na stvari.

38

- stejecanje temeljem pravnog posla- uspostavom etažnog vlasništva- nasljeđivanje temeljem oporuke

TITULUS = pravni posao u kojem je došlo do izražaja stranačka volja da se prenese pravo vlasništvaTRADICIJA KAO MODUS ILI NAČIN STJECANJA VLASNIŠTVA= prijenos posjeda koji je izvršen u namjeri da se prenese i stekne vlasništvo stvari

SLUČAJ VIŠESTRUKOG UGOVARANJA OTUĐENJA POKRETNINA (čl. 117. ZV) = vlasnik stvari postaje onaj kome je stvar prvoj PREDANA, a ne ona kojoj je prvoj prodana.

KLAUZULA INTABULANDI= izjava onog čije se pravo prenosi, ukida ili opterećuje da pristaje na uknjižbu

SLUČAJ VIŠESTRUKOG UGOVARANJA OTUĐENJA NEKRETNINA= vlasništvo stječe onaj koji je u dobroj vjeri prvi zatražio upis u zemljišne knjige.

VLASNIŠTVO = apsolutno subjektivno građansko pravo, koje prati zahtjev uperen protiv svih da ne diraju u stvar kao objekt prava vlasništva, niti pak u samo pravo. Univerzalna pasivna obveza postoji na strani svih, da su se dužni suzdržavati od povrede prava vlasništva druge osobe:4 TUŽBE NA ZAŠTITU PRAVA VLASNIŠTVA- REIVINDIKACIJA- NEGATORNA TUŽBA- PUBLICIJANSKA TUŽBA- BRISOVNA TUŽBAREIVINDIKACIJA (prava vlasnička tužba) = tužba kojom vlasnik neposjednik, traži od posjednika povrat individualno određene stvari. Pravo na reivindikaciju ne zastarjeva.TUŽITELJ MORA DOKAZATIsvoje vlasništvotuženikovu faktičnu vlast nad stvariidentitet stvari

DOKAZATI PRAVO VLASNIŠTVA= znači dokazati postojanje onih pravnih činjenica ili pretpostavki koje su bile potrebne za stjecanje prava vlasništvaKOD IZVORNOG (ORIGINARNOG) STJECANJA – npr. kod dosjelosti – trajanje posjeda kroz određeno vrijeme i kakvoća posjedaKOD DERIVATIVNOG (IZVEDENOG) STJECANJA treba dokazati: - vlasništvo prednika- titulus (naslov) stjecanja- način (modus) stjecanjaPROBATIO DIABOLICA(đavolski dokaz) = dokaz kod reivindikacije kojim se dokazuje vlasništvo prednika. Ako je naime, prednik stekao vlasništvo derivativno, treba ići tako daleko dok se ne nađe onaj među prednicima koji je vlasništvo stekao originarno.

ACTIO NEGATORIA (negatorna tužba) = vlasnička tužba koju vlasnik – posjednik može podići protiv svakog onog koji ga neosnovano uznemirava na drugi način, a ne oduzimanjem stvari i zahtjevati da to uznemiravanje prestane.Ne zastarjeva ta tužba.ACTIO PUBLICIANA = tužba kojom kvalificirani posjednik traži povart stvari od posjednika kod kojega se ta stvar nalazi bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju.Njom se ŠTITI JAČE PRAVO NA POSJED.Treba tužitelj dokazati: zakonitost i istinitost posjeda, da se stvar nalazi u posjedu tuženog i identitet stvari.Tužba ne zastarjeva.

39

JAČE PRAVO NA POSJED = ima onaj koji može označiti svojeg prednika naspram onoga koji ga ne može označiti ili može, ali samo sumnjivog prednika.Onaj koji je stekao posjed naplatno ima jače pravo od onog koji ga je stekao besplatno.Ako su pak pravne osnove posjednika iste jačine, prednost ima posjednik kod kojeg se stvar nalazi.

ZEMLJIŠNE KNJIGE

ZEMLJIŠNE KNJIGE (GRUNTOVNICA) = su javni registri u koji se upisuju nekretnine i stvarna prava na tim nekretninama, te drugi pravni odnosi i činjenice u svezi s pravnim prometom nekretnina. Sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava.

KATASTAR ZEMLJIŠTA= očevidnik zemljišta i objekata na njemu i ispod njegove površine s podacima čestica glede njihova polžaja, oblika, površine, kulture, boniteta, klase, katastarskih prihoda i korisnika.Položaj i oblik zemljišne čestice i objekata na njoj prikazuju se na katastarskim planovima. Svaka zemljišna čestica označava se brojem i katastarskm općinom kojoj pripada.

GLAVNA KNJIGA = knjiga u koju se upisuju nekretnine, stvarna i druga prava glede njih (knjižna prava). Sastoji se od ZK: uložaka.

ZEMLJIŠNOKNJIŽNI ULOŽAK = dio glavne knjige koji se odnosi na jedno zemljišno – knjižno tijelo. 3 lista ima: posjednovnica A, vlastovnica B, teretovnica C.

ZEMLJIŠNOKNJIŽNO TIJELO = je jedna čestica ili skup čestica koje se nalaze u jednoj katastarskoj općini i imaju u prometu isti pravni status (položaj).

KATASTARSKA ČESTICA= dio zemljine površine koji je u zemljišnom katastru označen posebnim brojem (tzv. katastarskim brojem) i nazivom katastarske općine u kojoj leži.

REALNE FOLIJE = listovi od kojih se sastoji ZK uložak

UKNJIŽBA = svaki bezuvjetan i konačan upis stjecanja, prijenosa, ograničenja i prestanka knjižnog prava, koji ne zavise ni od kakvog naknadnog opravdanja.

PREDBILJEŽBA = upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničavaju ili prestaju pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojem budu naknadno opravdana.

ZABILJEŽBA = upis kojim se u svrhu publiciteta evidentiraju određene okolnosti koje se odnose na pravni promet nekretnina ili se njime osiguravaju određeni pravni učinci za njegova predlagatelja.(maloljetnost, skrbništvo, otvaranje stečaja, zabilježba prvenstvenog reda, zabrana otuđenja, opterećenja, zabilježba spora…

40

STVARNA PRAVA NA VLASTITOJ STVARI

individualno vlasništvo suvlasništvorazni oblici prava vlasništva: zajedničko ili skupno vlasn.

etažno vlasništvo

STVARNA PRAVA NA TUĐOJ STVARI (SEKTORSKA PRAVA) = služnosti, stvarni tereti, založno pravo, pravo građenja (to su u stvarni tereti prava vlasništva).

PRAVO SLUŽNOSTI = stvarno pravo na tuđoj stvari na temelju kojega se ovlašteniku dopušta određeno korištenje tuđom stvari.Prema ZV – čl. 174. – služnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari (POSLUŽNA STVAR) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je to dužan trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati.

PRELAGANJE SLUŽNOSTI= premještanje služnosti na onaj dio poslužnog dobra gdje će, uz očuvanje sadržaja i svrhe zbog koje je ustanovljena biti manje tegobna za vlasnika poslužnog dobra.

STVARNA SLUŽNOST= stvarno pravo svakdašnjeg vlasnika jedne nekretnine (povlasna nekretnina ili dobro) da se za potrebe te nekretenine služi na određeni način nekretninom drugog vlasnika (poslužna nekretnina ili dobro) ili da zahtjeva od svakdašnjeg vlasnika poslužne nekretnine da se suzdržava od obavljanja određenih radnji koje bi inače imao pravo obavljati na svojoj nekretnini.

poljske ili zemljišneVrste. kućne ili gradske služnosti

KARAKTERISTIKEa) vlasnici povlasne i poslužne nekretnine su različite osobeb) nekretnine ne moraju biti susjedne c) stvarne služnosti su nedjeljiva pravad) objekt služnosti mogu biti isključivo nekretnine

POLJSKE (ZEMLJIŠNE) SLUŽNOSTI = sve one kod kojih je povlasna nekretnina namijenjena poljodjelskom iskorištavanju.

PODJELA:

1. SLUŽNOST PUTA - staze ili nogostupa- progona stoke- služnost kolnika- nužni prolaz

2. SLUŽNOST VODE - služnost crpljenja vode- služnost pojiti stoku- služnost vodovoda

3. SLUŽNOST PAŠE

41

- napasanja stoke

4. ŠUMSKE SLUŽNOSTI - sjeći drva, kupiti suho granje i kupiti žir

KUĆNE ILI GRADSKE SLUŽNOST = su one kod kojih su povlasne nekretnine zgrade ili zemljišta oko njih, a ovlašćuju na poduzimanje određenih radnji na susjednoj nekretnini kao poslužnoj, što je taj dužan trpjeti.POZITIVNE SLUŽNOSTI -prisloniti teret svoje zgrade na tuđu zgradu-pravo umetnuti gredu ili rožnik svoje zgrade u tuđi zid-pravo imati prozor u tuđem zidu radi vidika-pravo imati dio svoje zgrade ili naprave na tuđoj nekretini-pravo provoditi dim kroz susjedov dimnjak-pravo odvoditi kišnicu sa svog krova na tuđe zemljište-pravo odvođenja otpadnih tekućina preko tuđeg zemljišta

NEGATIVNE SLUŽNOSTI-svoju kuću ne povisivati ili ne snizivati-ne odvraćati kišnicu sa svoje kuće od susjedova zemljišta

OSOBNE SLUŽNOSTI= strana prava na tuđoj stvari koje obuhvaćaju pojedinačno određenu osobu da se ne određeni način služi takvom stvari.

KARAKTERISTIKE:a) neprenosive sub) traju samo za vrijeme za koje su osnovanec) nenasljedive sud) osobi u čiju svrhu idu osiguravaju materijalna sredstva za živote) to su djeljiva pravaf) mogu postojati i na objektu etažnog vlasništva

3 VRSTE:- plodouživanje- pravo uporabe- pravo stanovanjaPRAVO PLODOUŽIVANJA (ususfructus) = stvarno pravo na tuđoj stvari koje daje ovlašteniku osobno pravo da se u svakom pogledu služi tuđom stvari u skladu s njezinom namjenom, čuvajući njezino sućanstvo.(Npr. doživotno plodouživanje)

PRAVO UPORABE (usus) = osobna služnost s ovlaštenjem uporabovnika (uznara) da se za svoje potrebe služi nečijom stvari prema njezinoj namjeni, čuvajući njezino sućanstvo.

PRAVO STANOVANJA (habitatio) = osobna služnost s ovlaštenjem služiti se tuđom zgradom ili njezinim dijelom za stanovanje, čuvajući sućanstvo stvari.

42

ZAŠTITA PRAVA SLUŽNOSTI (str. 323)

TUŽBA ZBOG SMETANJA POSJEDA 3 TUŽBE: TUŽBA NA UTVRĐENJE

ACTIO CONFESSORIA (onemogućavanje ili uznemiravanje u izvršavanju služnosti)

PRESTANAK SLUŽNOSTI (str. 324,5)20 god.

1 . neizvršavanjem: 3 god. (ako se vlasnik poslužne stvari protivio izvršavanju

2. ukinućem3. sjedinjenjem (konfuzijom)4. propašću stvari5. odreknućem6. istekom ili ispunjenjem raskidnog uvjeta7. na osnovi zaštite tuđeg povjerenja8. prestankom ovlaštenika

ZALOŽNO PRAVO = stvarno pravo na određenoj stvari ili pravu (zalogu) koje svog nositelja (založnog vjerovnika) ovlašćuje da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjenja, namiri iz vrijednosti zaloga, ma čiji on bio.

NAČELA ZALOŽNOG PRAVA

1. NAČELO AKCESORNOSTI = založno pravo je akcesornog karaktera, što znači da njegov nastanak, trajanje i prestanak zavise od postojanja tražbine čije se namirenje njime osigurava.

2. NAČELO SPECIJALNOST = založno se pravo stječe samo na određenom objektu iz imovine zalogodavca i samo za određenu tražbinu vjerovnika.

3. NAČELO OFICIJALNOSTI = založno se pravo ostvaruje putem suda 4. NAČELO NEDJELJIVOSTI = očituje se u osiguranju tražbine zalogom kao cjelinom, uključovši sve njegove pripadnosti

4. NAČELO NEODVOJIVOSTI = založno pravo se ne može odvojiti od zaloga kao svog objekta

DEFINICIJE

ZALOŽNI VJEROVNIK osoba koja na određenom objektu ima založno pravo

ZALOŽNI DUŽNIK svagdašnji vlasnik zaloga, tj. vlasnik onog objekta kojim se tražbina osigurava.

PODZALOŽNO PRAVO kada je zalog objekt zaloga

PIGNUS ručni zalog – založno pravo na pokretninama kod kojeg založni vjerovnik ima posjed stvari (zaloga).

43

HIPOTEKA dobrovoljno založno pravo koje se na stvari osniva bez predaje stvari vjerovniku u posjed i koje ga ne ovlašćuje da drži zalog u posjedu.

REGISTARSKO ZALOŽNO PRAVO stječe se upisom u javni upisnik ili se bez njega ne mogu rabiti (brodovi, zrakoplovi).

NEDOPUŠTENI UGLAVCI KOD ZALOŽNIH UGOVORA1. odredbe suprotne naravi i tražbine koja treba biti osigurana založnim pravom2. odredba da će zalog prijeći u vjerovnikovo vlasništvo ako mu tražbina ne bi bila podmirena u određeno

vrijeme (lex commissoria)3. odredbe suprotne svrsi založnog prava, kao što su:

- da dužnik nikad ne može iskupiti zalog- da ne može dopustiti dugom da osnuje založno pravo- da vjerovnik nakon dospijeća ne bi smio tražiti prodaju zaloga

4. odredba da vjerovnik može po svojoj volji ili unaprijed određenoj cijeni otuđiti zalog ili ga zadržati za sebe, ako mu je cijena propisana.

Odredba da hipotekarni vjerovnik ima pravo ukinuti i prisvajati plodove i druge koristi založene nekretnine ili je upotrebljavati na neku drugi način. (antihereza).

PODZALOŽNO PRAVO na nekretninama se osniva tako da se hipoteka založi u korist treće osobe, pri čemu nije potreban pristanak dužnika.

NADHIPOTEKA= hipoteka na hipoteci

PRESTANAK ZALOŽNOG PRAVA (str. 348)- propašću zaloga- prestankom tražbine- odreknućem- ovršnom prodajom- istekom roka ili ispunjenjem raskidnog uvjeta- na osnovi zaštite tuđeg povjeranje- ukinućem- ispunjenjem pretpostavaka- prestankom založnog vjerovnika (ako nema univerzalnog pravnog sljednika).

PRAVO STVARNOG TERETA stvarno pravo na tuđoj nekretnini s ovlaštenjima na određene, u pravilu periodičke činidbe od njezina svagdašnjeg vlasnika

ZAŠTITA STVARNOG TERETA1. PREJUDICIJELNOM TUŽBOM nositelj prava stvarnog tereta zahtijeva od svagdašnjeg vlasnika opterećene

nekretnine (i trećeg) da prizna i trpi teret na njoj

2. PETITORNOM TUŽBOM zahtjeva ispunjenje činidaba koje čine sadržaj prava stvarnog tereta.Ove mogu biti OSOBNE PET. TUŽBE – traži od prijašnjeg vlasnikaSTVARNOPRAVNE PETITORNE TUŽBE – protiv sadašnjeg vlasnika

PRAVO GRAĐENJA stvarno pravo na tuđoj stvari, kojega je ovlaštenje izgraditi i imati u vlasništvu građevinu na tuđem zemljištu.Pravo građenja može se otuđiti, opteretiti i založiti te nasljediti.

44

OBVEZNO PRAVOOBVEZNO PRAVO skup pravnih pravila kojima se utvrđuju obvezni odnosi.

OBVEZNI ODNOSI su oni društveni odnosi u koje ljudi ulaze povodom činidaba.

NAČELA OBVEZNOG PRAVA- načelo savjesnosti i poštenja (čl. 12. ZOO)- načelo jednake vrijednosti činidaba (čl. 15. ZOO)- načelo zabrane uzrokovanja štete (čl. 16. ZOO)- načelo dužnosti ispunjenja obveza (čl. 17. ZOO)

(pacta sunt servanda = ugovore treba izvršavati)

PREMA ZOO OBVEZE NASTAJU IZ- ugovora- uzrokovanja štete- stjecanja bez naloga- jednostrane izjave volje

OBVEZA je pravni odnos između dviju osoba po kojemu je jedna osoba (vjerovnik) ovlaštena zahtjevati od druge osobe (dužnik) neku činidbu, koju je ta druga osoba dužna ispuniti.

TRAŽBINA subjektivno pravo+zahtjev na ispunjenje

POTPUNI OBVEZNOPRAVNI ODNOS obvezni odnos u kojem se tražbina sastoji od subjektivnog prava i zahtjeva, a dugovanje od duga i odgovornosti.

NEPOTPUNE OBVEZE kad dužnik ne odgovara za postojeći dug ili kad ne odgovara čitavom svojom imovinom:- NATURALNE (PRIRODNE) OBVEZE- OBVEZE S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

NATURALNE (NEPOTPUNE) NEUTUŽIVE OBVEZE takve obveze koje se mogu valjano ispuniti, ali se ispunjenje ne može protiv volje dužnika, tužbom ostvariti.

OBVEZE S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU na vjerovničkoj strani postoji i pravo i zahtjev na dužnosti i dug i odgovornost, ali je odgovornost ograničena

DJELJIVA OBVEZA nastaje kad je činidba djeljiva, a u obveznopravnom odnosu se pojavljuje više subjekata.

NEDJELJIVA OBVEZA nastaje kao posljedica nedjeljivosti činidbe, ako se u obveznom odnosu nalazi više subjekata bilo na kojoj strani. Nedjeljive su činidbe kojima je svrha da se pribavi neko nedjeljivo pravo – npr. služnost puta.

SOLIDARNE OBVEZE takav obvezno-pravni odnos u kojem je svaki od više suvjerovnika ovlašten zahtjevati ispunjenje cijele činidbe od bilo kojeg dužnika, a svaki od više sudužnika dužan je cijelu činidbu ispuniti, premda je činidba djeljiva.

AKTIVNA SOLIDARNOST = više vjerovnikaPASIVNA SOLIDARNOST = više dužnika

45

AKTIVNA SOLIDARNOST svaki od suvjerovnika ovlašten je zahtjevati ispunjenje cijele činidbe. Može biti utemeljena na ZAKONU, UGOVORU, RAZREDBI POSLJEDNJE VOLJE.

PASIVNA SOLIDARNOST svaki od sudužnika usprkos djeljivosti činidbe dužan je ispuniti cijelu činidbu bilo kojem vjerovniku.

NASTAJE: - po ugovor-izrijekom se treba obvezati- odredbom posljednje volje: - ostavitelj kaže da su nasljednici zajedno dužni npr. podignuti nadgrobni

spomenik- po zakonu – ako više osoba uzrokuje štetu, svi sudionici po zakonu odgovaraju

ALTERNATIVNE ČINIDBE takve obveze kod kojih dužnik duguje dvije ili više činidaba, ali čim ispuni jednu od njih, oslobađa se obveze.

FAKULTATIVNE OBVEZE (facultas alternativa) su one kod kojih dužnik duguje samo jednu činidbu, ali mu je dopušteno osloboditi se svoje obveze ispunjenjem neke druge određene činidbe.

KUMULATIVNE OBVEZE su obveze u kojima dužnik duguje više činidaba, a obveze se oslobađa, kad ih sve ispuni

NOVČANA OBVEZA je ona koja za činidbu ima određeni iznos novca.

NAČELO NOMINALIZMA I VALORIZMA kod obveza ima za predmet svotu novca, dužnik je dužan isplatiti onaj broj novčanih jedinica na koji obveza glasi, izuzev kad zakon naređuje što drugo.

SVRHA VALORIZACIJE osiguranje razmjene ekvivalenata (jednaka vrijednost činidaba i načela pravičnosti)

IZUZECI OD NAČELA NOMINALIZMA1. odredbe o izmjeni ugovora zbog promjenjenih okolnosti (clausula rebus sic stantibus)2. ako u slučaju ništavosti i pobojnosti nije moguće izvršiti povrat u prijašnje stanje – novčana naknada prema

cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke3. visina novčane naknade materijalne štete – cijena u vrijeme donošenja sudske odluke4. naknada štete u obliku rente – može se povećati ili smanjiti zbog okolnosti

MONETARNA KLAUZULA ugovaranje da će se vrijednost ugovorne obveze u domaćoj valuti izračunati na temelju vrijednosti zlata ili tečaja domaće valute prema stranoj valuti.

INDEKSNA KLAUZULA ugovorna odredba da će se iznos novčane obveze u domaćem novcu vezati za promjene cijena dobara, roba i usluga izraženih indeksnom cijenom utvrđenom od ovlaštene osobe (zavod za statistiku)

KLIZNA SKALA ugovorna klauzula prema kojoj se u ugovorima kojima se jedna strana obvezuje izraditi i isporučiti određene predmete (ugovor o građenju) ugovorena cijena ČINI ZAVISNOM od cijena potrebnog materijala, rada i drugih troškova proizvodnje u određeno vrijeme i na određenom tržištu.

ZAKONSKE str. 386 KAMATE UGOVORNE

- naknada za korištenje tuđih zamjenjivih pokretnih stvari, najčešće novca. ZAKONSKE (čl. 277. ZOO – dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze osim glavnice i zatezne kamate).

ZATEZNE KAMATE sankcija prema dužniku koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze.

46

UGOVORNE KAMATE naknada za korištenje tuđeg novca ili drugih zamjenjivih stvari, utvrđena ugovorom.PROCESNE KAMATE na iznos neisplaćenih kamata mogu se zahtjevati zatezne kamate ali samo od dana kada je takav zahtjev (tužba) podnesen sudu.

OBVEZNI UGOVORI dvostrani pravni poslovi koji smjeraju na zasnivanje obveznopravnog odnosa.

PONUDA akt kojim bilo koja od budućih ugovornih strana inicira postanak ugovora.To je prijedlog ugovora učinjen određenoj osobi koji sadrži sve bitne sastojke budućeg ugovora, tako da bi se njegovim prihvatom mogao sklopiti ugovor (čl. 32. st. 1. ZOO).

REKLAMA poziv da se stavi ponuda.

PRIHVAT PONUDE pozitivno očitovanje volje one strane kojoj je poslana ponuda.

SKLAPANJE UGOVORA MEĐU PRISUTNIMA stranke su prisutne kad MEĐUSOBNO PREGO-VARAJU. Isto je telefonom, teleprinterom ili radio vezom. Ugovor je sklopljen kad prihvati ponudu – odmah ili u ostavljenom roku.

SKLAPANJE UGOVORA MEĐU ODSUTNIMA stranke su odsutne ako pregovaraju, odnosno sklapaju ugovor PREPISKOM. Isto je telefaksom ili telegramom. Ugovor je sklopljen kad ponuditelj primi izjavu ponuđenog da prihvaća ponudu.

ADHEZIJA (pristupanje) sklapanje ugovora nastaje prihvaćanjem od jednog ugovaratelja već unaprijed utvrđenih i objavljenih poslovnih uvjeta drugog ugovaratelja (ponuditelja). Adhezijski ugovori zahtjevaju da se poslovni uvjeti navedeni u obrascu prihvate u cijelosti ili odbiju.TIPSKI UGOVORI – u načelu se dopušta odstupanje od predloženih uvjeta.OPĆI UVJETI POSLOVANJA- lista ugovornih klauzula iz koje stranke prihvaćaju pojedine klauzule, unoseći ih u svoje ugovore ili se pozivaju na njih.

PREDUGOVOR takav ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor.

KONSENZUALNI UGOVORI oni koji nastaju već samim sporazumom ugovornih strana (prodaja, najam, zamjena).

REALNI UGOVORI ne nastaju u trenutku sporazuma ugovornih strana, već se traži i predaja stvari jednog ugovaratelja drugome (np. ugovor o darovanju, o posudbi, ugovori s kaparom, ugovor o ostavi (depozitu), o uskladištenju).

DVOSTRAN I PRAVNI POSAO suglasno očitovanju volja dviju suprotnih strana, usmjereno na proizvođenje po pravu dopuštenih pravnih učinaka.

KARAKTERISTIKE OBVEZNOPRAVNIH ILI OBLIGACIJSKIH UGOVORA1. zasnivanje obveze2. ugovori nastaju suglasnošću očitovanja volja3. ugovori nastaju prihvatom ponude4. ne mogu nastati po sili zakona

UGOVORI O RASPOLAGANJU njima se raspolaže svojim pravom (cesija, storno)

POSLOVI IZ RUKE U RUKU dvostrani pravni poslovi za gotovo (kupnja za gotovo, realna kupoprodaja, realno darovanje)

NAPLATNI PRAVNI POSLOVI poslovi u okviru i pomoću kojih se razmjenjuju jednake vrijednosti tj. razmjenjuju ekvivalenti.

47

FAKTIČNE MANE STVARI stvar nema uobičajena ili ugovorena svojstvaPRAVNI NEDOSTACI prepušteno pravo uopće ne postoji ili ne postoji u onom sadržaju ili obujmu kako se to normalno moglo očekivati, odnosno u onom sadržaju i obujmu kako je ugovoreno.

POJAČANJE OBVEZNOPRAVNOG ODNOSAOPĆE PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI ZA NEDOSTATKE ČINIDBE1. naplatni pravni posao2. materijalni nedostaci moraju postojati u trenutku prelaska rizika na stjecatelja, a pravni u trenutku ispunjenja

ugovora3. da stjecatelj nije znao, niti je morao znati za nedostatkeODGOVORNOST ZA MATERIJALNE NEDOSTATKEKada postoji?- stvar nema svojstva za redovitu uporabu- stvar nema svojstva za naročitu uporabu- stvar nema ugovorenih ili propisanih svojstava- stvar nije jednaka uzorku ili modelu

KAD ODGOVORNOST NE POSTOJI- kad je stvar stečena besplatnim pravnim poslom- kad je stvar prodana na prisilnoj javnoj prodaji- kad u trenutku sklapanja ugovora, ti nedostaci su bili poznati stjecatelju ili mu nisu mogli ostati nepoznati- kad je ugovorom isključena- kad se odreknemo odgovornosti- kad su nedostaci neznatni- ako se nedstaci pokažu nakon proteka 6 mj. od predaje stvari; izuzev ako je ugovoren dulji rok ili je

otuđivatelj znao za nedostatak

AVERZIONALNI POSLOVI- stvar se tim poslovima stječu kako stoje ili leže (npr. kupnja uđuture) – uzima se da se stjecatelj unaprijed

odrekao odgovornosti

VRSTE ŠTETE1. ŠTETA NA SAMOJ STVARI (SUPSTANCIJALNA ŠTETA) – sastoji se u umanjenoj vrijednosti stvari2. ŠTETA U VEZI S KUPLJENOM STVARI (ŠTETE ZBOG POVJERENJA) – ne mogu se popraviti

uklanjanjem nedostataka (štete zbog zakašnjenja ili neisporuke stvari, troškovi čuvanja, transporta, uskladištenja…

3. ŠTETE NA DRUGIM PRAVNIM DOBRIMA KUPCA IZVAN KUPLJENE STVARI (POPRATNE, REFLEKSNE ŠTETE, ŠTETE OD MANE) čl. 488. st. 3. ZOOTA ŠTETA SE MOŽE OSTVARITI I KAD JE KUPAC PROPUSTIO OBAVJESTITI PRODAVATELJA O NEDOSTACIMA.

EVIKCIJA svaki pravni akt treće osobe kojim ta osoba na temelju svoga prava isključuje ili ograničuje stjecatelja u vršenju prava koje bi ovome po ugovoru pripadalo ili pripadalo bez ograničenja

PREKOMJERNO OŠTEĆENJE očit nesrazmjer između činidbe i protučinidbePRETPOSTAVKE: 1. naplatni pravni posao

48

2. očit nesrazmjer između činidbe i protučinidbe3. oštećena strana u vrijeme sklapanja ugovora nije znala niti morala znati za pravu vrijednost činidbe

KAD SE NE ODGOVARA ZA PREKOMJERNO OŠTEĆENJE1. besplatni ugovori2. igre na sreću3. javna prodaja4. viša cijena plaćena iz osobite naklonosti5. ugovor o nagodbi

KAPARA iznos novca ili određena količina drugih zamjenjivih stvari koju jedna strana daje drugoj u trenutku sklapanja i kao sigurnost da će se ispuniti obveza iz ugovora

KAD SE KAPARA MORA VRATITI1. ako kapara nije istovrsna s činidbom, a ugovor je ispunjen2. ako strane sporazumno raskinu ugovor3. ako do ispunjenja nije došlo zbog događaja za koji ne odgovara niti jedna strana (viša sila)4. kad su obje strane krive za neispunjenje

KAPARA KAO ODUSTANINA kad se uz kaparu ugovori pravo da se odustane od ugovora. Odustane li strana koja ju je dala – gubi je. Odustane li strana koja ju je primila = vraća dvostruko.VAŽNO: smanjenje pretjerano visoke kapare može se tražiti samo kod vraćanja dvostruke kapare

PRAVO ZADRŽANJA (pridržaj ovlaštenja) je ovlaštenje vjerovnika da dužnikovu stvar, koja se nalazi u njegovim rukama, zadrži dok mu ne bude isplaćena tražbina, te ako isplata izostane, da se naplati iz njezine vrijednosti.Tražbina mora biti DOSPJELATražbina mora mora biti UTUŽIVA. Nije utuživo: zastarjele obveze prirodne obveze (oklada, kocka)

PRAVO ZADRŽANJA U NUŽDI I NEVOLJI vjerovnik ima pravo zadržanja i za nedospjele tražbine ako je dužnik postao nesposoban za plaćanje (prezaduženost, nelikvidnost)

PRAVO ZADRŽANJA PRESTAJE- isplatom tražbine, oprostom duga, kompezacijom, novacijom- sjedinjenjem- gubitkom faktične vlasti na stvari

49

OSOBNO POJAČANJE OBVEZNOPRAVNOG ODNOSAJAMSTVO ILI ugovor kojim se treća osoba, jamac ili poruk, obvezuje vjerovniku da će ispuniti obvezu dužnika ako to dužnik ne učini

AKCESORNOST JAMSTVA znači da ono pretpostavlja postojanje valjane obveze glavnog dužnika

SUPSDIJARNOST JAMSTVA znači da vjerovnik može zahtjevati ispunjenje obveze od jamca istom onda kad se nije uspio namiriti od glavnog dužnika.Dovoljno je da se glavnom dužniku uputi pismeni poziv na ispunjenje obveze (čl. 1004. st. 1. ZOO)

VRSTE JAMSTVA1. Redovito ili obično ako je ono akcesorno i supsdijarno2. Solidarno – jamac se obvezuje kao jamac platac (u trgovačkim ugovorima jamac je uvijek jamac platac)3. podjamstvo (netko treći se obveže za dužnikova jamca)

ZAKONSKA SUBROGACIJA kad jamac plati za dužnika sva vjerovnička prava ipso jure, po samom zakonu, prelaze na jamca

PRESTANAK JAMSTVA- kad prestane obveza glavnog dužnika- kad vjerovnik otpusti jamca- zastarom obveze glavnog dužnika- ako rok dospjelosti nije određen, 1 g. od sklapanja ugovora o jamstvu- ako je rok dulji od 2 god. jamstvo ističe u roku od 2 g. od dospjelosti obveze glavnog dužnika, osim kod

solidarnog jamstva

UGOVORNA KAZNA ILI PENAL (UNAPRIJED DOGOVORENI IZNOS NAKNADE ŠTETE)je ugovorom unaprijed određen iznos novca ili druga imovinska korist koju se dužnik obvezuje isplatiti odnosno prepustiti vjerovniku ako ne ispuni svoju obvezu ili zakasni s ispunjenjem.IDE SAMO ZA NENOVČANE OBVEZE( Za novčane obveze su zatezne kamate)

PENAL ZA SLUČAJ NEISPUNJENJA vjerovnik može tražiti ili ispunjenje ugovora ili penal (ALTERNATIVAN ZAHTJEV)

PENAL ZA SLUČAJ KAŠNJENJA vjerovnik može tražiti i ispunjenje ugovora i penal (KUMULATIVNI ZAHTJEV)

50

PROMJENE U OBVEZNOPRAVNOM ODNOSU

PRAVILO1. PROMJENOM GLAVNE ČINIDBE ILI PROMJENOM PRAVNE OSNOVE nastupa promjena pravnog

identiteta obveznopravnog odnosa. 2. PROMJENA SUBJEKTA ne utječe na promjenu obveznopravnog odnosa

PROMJENE SUBJEKATA

PROMJENA VJEROVNIKAa) CESIJA ILI USTUP TRAŽBINEb) PERSONALNA SUBROGACIJACESIJA ugovor kojim vjerovnik svoju otuđivu tražbinu prenosi na drugu osobuPOSTOJE: - UGOVORNA (dobrovoljna) cesija - ZAKONSKA - NUŽNA (kod jamstva)

ODGOVORNOST CEDENTA (USTUPIOCA)1. ZA VERITET TRAŽBINE – kod naplatnih poslova odgovara da za postojanje potraživanja u času

ustupanja2. ZA BONITET ILI NAPLATIVOST-samo ako je ugovoreno (čl. 443 ZOO) i to do visine onog što je primio

od primaoca

PERSONALNA SUBROGACIJA je prijelaz vjrovnikove tražbine na osobu koja ju je ispunila umjesto dužnika (ispunitelj –solvens)

UGOVORNA PERSONALNA SUBROGACIJA nastaje kad ispunitelj prije ispunjenja ili prilikom ispunjenja ugovori s vjerovnikom da ispunjena tražbina prijeđe na njega sa svim ili samo s nekim sporednim pravima (založno pravo, pravo na kamate…)Može i ugovor ispunitelj i dužnik ali PRIJE ISPUNJENJA

ZAKONSKA SUBROGACIJA nastaje kad dužnikovu obvezu ispuni osoba koja ima neki pravni interes na tomu

2 PRAVILAI. ispunitelj na koga je prešla tražbina ne može zahtjevati od više nego je platio vjerovnikuII. isključuje se odgovornost vjerovnika za postojanje i naplativost tražbine u vrijeme ispunjenja

PROMJENE NA STRANI DUŽNIKAa) PREUZIMANJE DUGAb) PRISTUPANJE DUGUc) PREUZIMANJE ISPUNJENJA

PREUZIMANJE DUGA dug se presumira ugovorom izneđu dužnika i trećega uz vjerovnikov pristanak

PRISTUPANJE DUGU ugovor između vjerovnika i trećega, kojim se ovaj obvezuje vjerovniku da će ispuniti njegovu tražbinu prema dužniku, treći stupa u obveznopravni odnos PORED dužnika

PRUZIMANJE ISPUNJENJA ugovor između dužnika i trećeg kojim treći preuzima obvezu da umjesto dužnika ispuni dužnu činidbu (ugovor o ispunjenju)

PRIJENOS UGOVORA pravni posao kojim se cjelokupna pravna pozicija jedne ugovorne strane – sve tražbine

51

i sva dugovanja kao i razna druga sporedna i nesamostalna prava i zahtjevi vezani za pojedine tražbine ili dug prenose na treću osobu, a da se time ne ukida identitet prvobitnog obveznopravnog odnosa

ASIGNACIJA (UPUTA) jest izjava asignanta (uputitelja) kojom ovlašćuje asignanta (upućenika) da u svoje ime a za račun asignanta izvrši određenu činidbu asignatoru (primatelju upute) a asignatora ovlašćuje da u svoje ime a za njegov račun (asignantov) primi činidbu od asignanta.

NOVACIJA ILI OBNOVA ugovor kojim stranke mijenjaju ili pravnu osnovu ili glavnu činidbu svoje dosadašnje obveze

NAGODBA ILI PORAVNANJE ugovor kojim stranke svoje sporove i dvojbene tražbine tako uređuju da svaka ponešto odstupi od svog zahtjeva

PRAVO JE SPORNO (ius litigiosum) kad među strankama nema suglasja o njegovoj opstojnosti

PRAVO JE DVOJBENO (ius dubium) kad su među strankama sporni struktura i obujam njegova sadržaja i kad je neizvjesno njegovo ostvarenje

KARAKTERISTIKE NAGODBE (IZVANSUDSKE) 1. dvostranoobvezni, naplatni ugovor2. temelji se na uzajamnim popuštanjima3. stranke moraju imati sposobnost rasplaganja pravom koje je predmet nagodbe4. predmetom nagodbe ne mogu biti prava kojima se ne može raspolagati (protivno ustavu, prisilnim

propisima i pravilima morala)5. nagodbom se ne može postići konvalidacija ništavog pravnog posla

DJELOVANJE UGOVORA

DJELOVANJE MEĐU UGOVATARELJIMA stvaranje prava i obveza za ugovorne strane čl. 17 ZOO – pacta sunt servanda (ugovori se moraju izvršavati – sudionici u obveznim odnosima dužni su ispuniti svoju obvezu i odgovorni su za njegovo ispunjenje)- osnova stjecanja stvarnih prava

DJELOVANJE PREMA TREĆIMA1. UGOVORI U KORIST TREĆIH (treći ima pravo zahtjevati činidbu) jedna ugovorna strana (obećavatelj)

obvezuje se drugoj (stipulantu) da će ispuniti činidbu u korist treće osobe (korisnika)(npr: kupac se obvezuje da će cijenu isplatiti trećoj osobi)NEPRAVI UGOVOR U KORIST TREĆIH treći ima pravo primiti činidbu ali ne i zahtjevati je ( kupimo cvijeće s tim da ga prodavatelj uruči osobi kojoj ga želimo darovati)

2. OBEĆANJE RADNJE TREĆE OSOBE čl. 153 ZOO – ako netko obeća drugome da će treći nešto učiniti ili propustiti trećega takvo obećanje ne obvezuje

3. POBIJANJE DUŽNIKOVIH PRAVNIH RADNJI

52

PRESTANAK OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA

- ISPUNJENJE- NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA- RASKID UGOVORA- PRIJEBOJ (KOMPENZACIJA)- OTPUST DUGA- PROTEK VREMENA ILI OTKAZ- OSTALO

ISPUNJENJE prestanak obveznopravnog odnosa pravilnim i urednim ispunjenjem dužne činidbe

DAVANJE UMJESTO ISPLATE uobičajeni naziv za sporazum između dužnika i vjerovnika na temelju kojeg dužnik daje, a vjerovnik prima nešto drugo umjesto onog što mu se duguje

DAVANJE RADI ISPLATE kad dužnik (u sporazumu s vjerovnikom) vjerovniku preda neku stvar ili mu ustupi neko pravo da ih proda i iz postignutog iznosa naplati svoju tražbinu, a eventualni mu ostatak vrati

PRIZNANICA ILI NAMIRA (APOCHA) je vjerovnikova pisana izjava kojom potvrđuje primitak dugovane činidbe. Izdavanje priznanice ide na vjerovnikov trošak.

OBVEZNICA ILI ZADUŽNICA (CHIROGRAPHA) je dužnikova pisana izjava kojom priznaje postojanje obveze prema vjerovniku

ZAKAŠNJENJE (MORA) je povreda obveznopravnog odnosa koja se sastoji u neodržavanju ugovornih ili zakonskih rokova ispunjenja ili primitka ispunjenja

RASKID UGOVORA način prestanak valjanog ugovora koji još nije ispunjen ili je samo djelomično ispunjen

OTKAZ UGOVORA jednostavna izjava ugovorne strane kojom se okončava trajniji ugovorni odnos na neodređeno vrijeme.I. SPORAZUMNI RASKID ugovor kojim ugovorne strane odustaju od postojećeg, valjanog ugovora prije

njegova ispunjenjaZa raskid je potrebno kao i za ugovor: sposobnost stranaka, mogućnost, dopustivost, određenost i odredivost činidbe, suglasno i valjano očitovanje volje, dopuštena osnova i oblik

II. JEDNOSTRANI RASKID NA TEMELJU UGOVORA1) CLAUSULA IRRITATORIA uglavak po kojem se jednoj strani dopušta da može odustati od ugovora

ako druga strana ne ispuni svoju obvezu. Ta klauzula ima općenito značenje i može se unijeti u bilo koji reciprocioni ugovor

2) LEX COMMISSORIA specifičan uglavak kod kupoprodaje. Tom klauzulom prodavatelj je ovlašten odustati od ugovora, ako kupac na vrijeme ne plati kupovnu cijenu

3) SKLAPANJE UGOVORA S PRAVOM ODUSTANKA, DAVANJEM ODUSTANINE

4) SKLAPANJE UGOVORA U REŽIMU KAPARE KAO ODUSTANINE

III. RASKID NA OSNOVI ZAKONA- jednostrani raskid- raskid ex lege

53

JEDNOSTRANI RASKIDa) RASKID ZBOG NEISPUNJENJA

- u dvostranim ugovorima ispunjenje može tražiti samo strana koja je ispunila ugovor- u slučaju dvostranog ugovora, vjerovnik može raskinuti ugovor, ali ostavljajući dužniku primjeren

naknadni rok za ispunjenje. Ako ne ispuni dužnik u tom roku, ugovor se raskida ex lege.- do raskida dolazi i kad je ispunjenje neizvjesno zbog pogoršanja materijalnih prilika jedne strane ili

drugih ozbiljnih razloga, a suugovaratelj to nije znao niti morao znati- u slučaju djelomične nemogućnosti za koju ne odgovara niti jedna strana, druga strana može raskinuti

ugovor, ako djelomično ispunjenje ne odgovara njenim potrebama

b) RASKID ZBOG PROMJENJENIH OKOLNOSTIčl. 133. ZOO - ako nakon sklapanja ugovora nastupe okolnosti koje OTEŽAVAJU ispunjenje obveze jedne strane ili se

zbog njnih ne može OSTVARITI SVRHA ugovora, a u oba slučaja ugovor više ne odgovara stranačkim očekivanjima te bi ga po općem mišljenju bilo NEPRAVIČNO ODRŽATI NA SNAZI, strana koja zbog toga ne može ostvariti svrhu ugovora može zahtjevati raskid ugovora.

Na promjenjene okolnosti se ne može pozivati strana koja je u vrijeme sklapanja ugovora bila dužna uzeti u obzir ili ih je mogla izbjeći i savladati. Isto i za onog koji je pao u zakašnjenje.

RASKID EX LEGE- kod fiksnih ugovora (ispunjenje o roku bitan elemenat ugovora). Izjava vjerovnika o rskidu nije potrebna. - kad ugovori nisu fiksni, ako dužnik ni u naknadnom roku ne ispuni obvezu.

PRIJEBOJ (KOMPENZACIJA) je prestanak obveze obračunavanjem, protutražbine s tražbinom. Do prijeboja može doći temeljem: UGOVORA, NA OSNOVI ZAKONA, ILI PO SAMOM ZAKONU (ex lege)a) ugovorni prijeboj,

- sporazumni ili dobrovoljni prema načelu dispozitivnosti strane mogu to učiniti dobrovoljno i to za dospjele s nedospjelim tražbinama, utužive s neutuživim, istorodnih s raznorodnim.

b) jednostrani prijeboj nastaje izjavom volje jedne strane kad se ispune zakonske pretpostavke i to:- uzajamnost ili zamjenitost tražbina – u prijeboj se može ući samo s vlastitom tražbinom- istovrsnost (istog roda i kakvoće)- dospjelost . trenutak do kojeg vjerovnik može tražiti ispunjenje)- utuživost- ako su u pitanju naturalne obveze prijeboja nema, - kod zastarjelih ima, ali ako se istakne

prigovor zastare tada ne- izjava o prijeboju

IZUZETAK OD NAČELA UZAJAMNOSTI- jamac može protiv vjerovnika kompenzirati tražbinu glavnog dužnika- solidarni dužnik može staviti u prijeboj prema vjerovniku tražbine svog sudužnika- dužnik cessus može prema tražbini novog vjerovnika staviti u prijeboj tražbinu koju ima prema starom, a ne

novom vjerovniku

ISKLJUČENJE PRIJEBOJA (NE MOŽE IĆI PRIJEBOJ čl. 341. ZOO)- tražbine koje se ne mogu prisilno ispuniti (socijalne pomoći, stipendije, naknade za tjelesno oštećenje)- tražbine nastale uzrokovanjem štete- kad su objekt tražbine stvari koje su dužniku dane na posudbu ili čuvanje ili ih je dužnik bespravno oduzeo

odn. zadržao- tražbine naknade štete nanesene oštećenjem zdravlja ili uzrokovanjem smrti- tražbine na osnovi zakonske obveze uzdržavanja

OTPUST DUGA vjerovnikova izjava dužniku da neće zahtjevati ispunjenje obveze, a dužnik se s tim suglasiOtpust duga glavnom dužniku oslobađa jamca, ali otpust duga ne oslobađa glavnog dužnika.Može i otpust sporazumno ako vjerovnik vrati obveznicu dužniku

54

PROTEK VREMENA obveznopravni odnos na određeno vrijeme prestaje protekom tog vremena. Otkazni rok može biti ugovoren, određen zakonom ili običajem. Ako nije niti na jedan od tih načina određen, vrijedi primjeren rok.

OSTALI NAČINI PRESTANKA OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA- smrću dužnika ili vjerovnika- novacijom- sjedinjenjem ili konfuzijom (kad jedan te ista osoba nasljedstvom postane i vjerovnik i dužnik)- propisom

55

OBVEZNO PRAVOUGOVORNI ODNOSI

XXII UGOVORI O PRIJENOSU STVARI I PRAVA

PRODAJA (KUPOPRODAJA) (Emptio venditio) je ugovor kojim se jedna strana (prodavatelj) obvezuje drugoj strani (kupcu) prepustiti određeni objekt, a kupac se obvezuje za prepušteni objekt platiti određeni iznos novca kao kupovnu cijenu.To je konsenzualni ugovor- dvostrano – obvezni ugovor- recipročni ugovor (sinalgmatički ugovor)- naplatni pravni posao- neformalan – u pravilu jedino kod kupoprodaje nekretnina – forma- kauzalan posao (kauza – cilj, je stjecanje vlasništva nad stvari

OBJEKTI PRODAJE MOGU BITIa) stvari (moraju biti u prometu, a mogu se prodati i buduće stvari). Ugovor o prodaji stvari izvan prometa je ništavb) prava (samo imovinska i ako nisu strogo osobna:

- tražbine- autorsko pravo

c) imovina – jest skup prava

Objekt mora biti određen ili bar odredivObjekt je određen ako predstavlja jeddinicu u prometnoj (species)Objekt je odrediv ako se naknadno može individualizirati

CIJENA vrijednost stvari izražena u novcuCijena mora biti:a) izražena u novcu – gotov i odbrojen novac ali i vrijednosni papir (ček)b) određena ili odredivac) ne smije biti protuzakonita

RAZUMNA CIJENA (čl. 462. st. 3. ZOO) tekuća cijena u vrijeme sklapanja ugovora, a ako se ne može utvrditi, onda vrijedi cijena koju utvrđuje sud prema okolnostima slučaja.

PREUZIMANJE STVARI poduzimanje potrebnih radnji da bi predaja bila moguća, te u odnošenju stvari

ODGOVORNOST ZA RIZIK odgovornost za slučajnu propast ili oštećenje stvari

ČAS PREDAJE STVARI trenutak kad prodavatelj uruči stvar ili kad mu preda ispravu kojom se stvar može preuzeti. Kod tradicije transportom , predaja se smatra izvršenom u trenutku uručenja stvari prijevozniku ili osobi koja organizira otpremu.

DUŽNOST PRODAVATELJA NAKON PREDAJE STVARI prodavatelj odgovara za materijalne i pravne nedsotatke stvari, kao i da prodano pravo postoji i da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje.

VRSTE PRODAJE1. PRODAJA S PRAVOM PRVOKUPA pravo određenih osoba da prije svih kupe stvar ako vlasnik odluči da je

proda.To je strogo osobno pravo koje se ne može otuđiti niti nasljediti.

56

Zbog tog prava ne može se poništiti prisilna jjavna prodaja, osim ako je to pravo upisano u zemljišnoj knjizi.

2. NAZADKUPNJA (NA ZAHTJEV PRODAVATELJA) vrsta prodaje kod koje se prodavatelj nekretnine prigodom kupoprodaje ili kasnije zadržava pravo da prodanu stvar za unaprijed određenu cijenu opet otkupi. To se pravo može upisati u Z.K. i vrijedi samo za života prodavatelja

3. NAZADPRODAJA (NA ZAHTJEV KUPCA) kod te prodaje, prodavatelj je obvezan, na zahtjev kupca odmah ili nakon određenog vremena, za unaprijed određenu cijenu ponovno kupiti nekretninu. Može upis u Z.K.

4. REALNA PRODAJA kupnja iz ruke u ruku, kupnja za gotovo. Ako kupaca za gotovo tvrdi da je platio, teret dokaza je na prodavatelju.Ako prodavatelj odbije predati stvar, kupac ima samo pravo na povrat vlastite činidbe.

5. PRODAJA S OBROČNIM OTPLATAMA CIJENE obvezuje se prodavatelj da preda kupcu određenu POKRETNU STVAR, prije nego što mu cijena u cijelosti bude

isplaćena, a kupac se obvezuje isplatiti njezinu cijenu u obrocima u određenim vremenskim razmacima- samo kupac pojedinac- pisani oblik ugovorabitni sastojci = cijena, ukupan iznos svih obročnih uplata, iznos pojedinih otplata, njihov broj i njihovi rokovi

2 BITNE KLAUZULE (POD PRIJETNOM NIŠTAVOSTI)1. PRAVO NA ODUSTANAK OD UGOVORA – u roku od 3 dana od potpisivanja2. PRAVO NA ISPLATU OSTATKA CIJENE ODJEDNOM

6. PRODAJA S PRIDRŽAJEM PRAVA VLASNIŠTVA prodavatelj POKRETNE STVARI na osnovi posebne ugovorne odredbe zadrži pravo vlasništva i poslije predaje stvari kupcu, sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti.

Zadržavanje prava vlasništva ima učinak prema kupčevim vjerovnicima, samo ako je izvršeno u obliku javno ovjerene isprave – ugovora o prodaji. U protivnom kupčevi vjerovnici imaju se pravo namiriti iz kupljene stvari.

RIZIK - ako stvar propadne – kupac plaća cijenu- ako je stvar oštećena-kupac plaća cijenu- rizik prelazi u času predaje stvari

7. KUPNJA NA POKUS kupoprodaja s utanačenjem da kupac uzima stvar pod uvjetom da je isproba i utvrdi odgovara li njegovim željama.

Kad stvar nije predana - prodavatelj omogućuje ispitivanje, a kupac izjavljuje, ostaje li pri ugovoru. Rok je u ugovoru ili je

uobičajen ili primjeren.

Kad je stvar predana - ako kupac odmah nakon isteka roka ne vrati stvar ili ne izjavi da odustaje – smatra se da je ostao pri

ugovoru.ŠUTNJA SE OVDJE TUMAČI KAO PRISTANAK.

8. PRODAJA PO UZORU ILI MODELU prodavatelj dužan predati kupcu stvar jednaku uzorku ili modelu, izuzev ako je model dat radi obavjesti ili približnog određivanja svojstava stvari.

9. PRODAJA SA SPECIFIKACIJOM nastaje kad se kupcu ostavi pravo da kasnije, nakon sklapanja ugovora,

57

odredi oblik, mjeru, asortiman ili koju drugu pojedinost kupljene stvari.

10. PRODAJNI NALOG ugovor kojim se nalogoprimac obvezuje da pokretnu stvar, koju mu je predao nalogodavac, proda za određenu cijenu i u određenom roku ili da je u tom roku vrati nalogodavcu.NE MOŽE SE OPOZVATI!

ZAMJENA konsenzualni dvostranoobvezni ugovor koji nastaje tako da se jedna strana obveže predati drugoj strani određenu stvar, a ta se druga strana obveže da će joj kao protučinidbu dati neku drugu svoju stvar- naplatni pravni posao- kauzalni (kauza je stjecanje vlasništva)- neformalan posao (formalan za nekretnine)- konsenzualni- dvostranoobvezni posao

Objekt zamjene- sve stvari u prometu- prenosiva prava (stanarsko pravo)- novac (100 kina za 10 novčanica po 10 kuna) Kupoprodaja = kuna za DEM

DAROVANJE OGZ - ugovor kojim jedna stvar (darovatelj) DOBROVOLJNO I BESPLATNO prepušta drugoj strani (daroprimac,

obdarenik) neku imovinsku korist,a ova to prihvaća

KARAKTERISTIKE:- realni ugovor (nastaje predajom stvari a ne sporazumom)- besplatni pravni posao- mora postojati dobrovoljnost- mora postojati namjera darovanja- objekti činidbe:

- stvari (sadašnje i buduće)- prava (prenosiva)- imovina – sva sadašnja prema OGZ u – - ½ buduće

KONSENZUALNO (obećanje darovanja) u formi javnobilježničog akta

REALNO- akt ispunjenja i akt sklapanja isti – ne treba forma osim za nekretnine

OPOZIV DAROVANJA - opoziv zbog oskudnosti- opoziv zbog nezakonitosti daroprimca (ako učini KZ djelo prema darodavcu)- opoziv zbog oštećenja vjerovnika- opoziv zbog povrede uzdržavanja, zbog povrede nužnog dijela i zbog naknadno rođene djece

VRSTE DAROVANJA- DAROVANJE MEĐU ŽIVIMA- DAROVANJE ZA SLUČAJ SMRTI (javnobilježnički akt se traži)

58

XXIII. UGOVORI O UPORABI I KORIŠTENJU STVARI

I. ZAKUP čl. 567. ZOO konsenzualni dvostranoobvezni ugovor kojim se jedna strana (zakupodavac) obvezuje da će uz naplatu (zakupninu) prepustiti drugoj strani (zakupniku) neku stvar na korištenje.Upotreba obuhvaća i UŽIVANJE STVARI (pribiranje plodova) ako nije drugačije ugovoreno ili uobičajeno.OBJEKT ZAKUPA NAJČEŠĆE – obradiva zemljišta, poslovne zgrade i prostorije

DUŽNOSTIZAKUPODAVCA ZAKUPNIKA

- predati zakupniku stvar u ispravnom obliku- održavati stvar u ispravnom stanju za sve

vrijeme trajanja zakupa o svom trošku- snositi odgovornost za materijalne

nedostatke stvarisnositi odgovornost za pravne nedostatke

- koristiti stvar kao dobar privrednik na-doknaditi štetu za korištenje stvari protivno ugovoru odnosno namjeni

PODZAKUP je ugovor kojim zakupnik daje zakupljenu stvar u zakup drugome

NEPOSREDAN ZAHTJEV ZAKUPODAVCA čl. 589. ZOO. zakupodavac može, radi naplate svojih potraživanja od zakupca nastalih iz zakupa, zahtjevati neposredno od podzakupca isplatu iznosa koje ovaj duguje zakupcu po osnovi podzakupa.

ZAKUP PRESTAJE - istekom vremena, ako je sklopljen na određeno vrijeme- otkazom, ako mu trajanje nije određeno. Rok je 8 dana, ali samo ako nije drugačije određeno- propašću stvari zbog više sile

ZAKUP NE PRESTAJE- smrću bilo koje od stranaka, već se nastavlja s nasljednicima- ni kad zakupodavac otuđi stvar trećemu

POSEBNE VRSTE ZAKUPA

A) ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA Zakon o poljoprivrednom zemljištu NN 54/94

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici, močvare i drugo zemljište koje se može svesti poljoprivrednoj svrsi

B) ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA zakon o zakupu poslovnog prostora NN 91/96

POSLOVNI PROSTOR poslovna zgrada, poslovna prostorija, garaža i garažno mjesto

NAJAM ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati najmoprimcu određenu stvar na uporabu, a najmoprimac se obvezuje za to plaćati zakupninu- konsenzualan- dvostranoobvezan

59

- naplatan- kauzalan (kauza = naplatno prepuštanje stvari na uporabu)

UGOVOR O NAJMU STANA Zakon o najmu stanova NN 91/96

STAN skup prostorija namijenjenih stanovanju s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine zatvorenu građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz. Objekt ugovora o najmu može biti i dio stana

ZAŠTIĆENA NAJAMNINA ne može biti niža od troškova redovitog održavanja zgrade (plaćaju je osobe slabijeg imovnog stanja, branitelji, nositelji stanarskog prava do stupanja na snagu ZNS)

SLOBODNO UGOVORENA NAJAMNINA svi ostali plaćaju, no postoje ograničenja

PRESTANAK NAJMA1. istekom vremena, ako je ugovoren rok. No ona određeno vrijeme se može prešutno obnoviti ako u roku od

30 dana od isteka najma niti jedna strana ne obavjesti drugu o prestanku.

2. otkazom (3 mjeseca prije iseljenja) NAJMOPRIMAC- NAJMODAVAC – uporaba stana suprotno Zakonu o najmu stana (neplaćanje najamnine, uporaba stana za druge svrhe…) – namjera najmodavca da se useli u stan, sebe, svoje potomke, uzdržavanike.najmodavac mora dati pismeni otkaz i obrazložiti ga

3. raskidom – najmodavac raskida ako najmoprimac:a) nanese štetu zajedničkim prostorijama svojom krivnjom i ne otkloni je u roku 30 dana.b) ako najmoprimac izvrši preinake u stanu bez suglasnosti najmodavca.

4. sporazumom ugovornih strana u svako doba

ZAJAM ugovor kojim se zajmodavac obvezuje predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje da mu poslije određenog vremena vrati isti iznos novca ili istu količinu stvari iste vrste i kakvoće

KARAKTERISTIKE ZAJMA1. KONSENZUALAN UGOVOR (nastaje samim sporazumom a pradaja stvari spada u ispunjenje ugovora)2. DVOSTRANOOBVEZNI UGOVOR3. MOŽE BITI : NAPLATAN (UZ KAMATU)

BESPLATAN (BESKAMATNI ZAJAM)4. KAUZALAN POSAO – CILJ JE OSTVARENJE

KREDITA (a stjecanje vlasništva je nužna posljedica tog odnosa)5. NEFORMALAN POSAO (U PRAVILU) –

zadužnica je dokazano sredstvo koji dužnik izdaje vjerovnikuIZNIMKA – PISANI OBLIK ZA UGOVOR O KREDITU čl. 1066 ZOO.

VRSTE ZAJMA1. INVESTICIJSKI ZAJAM zajam s ugovorenom namjenom. Zajmodavac ima pravo nadzora nad investiranjem

pozajmljene sume.2. EMISIJSKI ZAJAM nastaje kad dužnik izda javne obveznice o zajmu a vjerovnici te obveznice kupuju(npr. zajam za izgradnju cesta)

UGOVOR O KREDITU banka se obvezuje da će korisniku staviti na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno vrijeme ili neodređeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrđene namjene, a korisnik se obvezuje da banci plaća ugovorenu kamatu i dobiveni iznos novca vrati u vrijeme i na način kako je ugovoreno

60

POSUDBA realan ugovor koji nastaje tako da jedna strana (posuditelj) preda drugoj strani posudovniku određenu stvar na besplatnu upotrebu, s tim da je posudovnik mora nakon određenog vremena ili nakon dogovorene uporabe vratiti.- jednostranoobvezni ugovor- besplatan

POTPOSUDBA iz samog ugovora o posudbi, posudovnik nije ovlašten stvar dati drugome u potposudbu.

POVOD KOD POTPOSUDBE ako posudovnik da stvar u potposudbu, odgovara i za skrivljenu štetu i za slučajnu propast stvari ako se slučaj dogodio kod potposudovnika

PREKARIJ nastaje kad se stvar preda na uporabu, a nije ustanovljena niti svrha niti vrijeme uporabe - S 974 OGZ. Prekarij se može u svako doba opozvati.

61

UGOVORI O USLUGAMA

1. UGOVOR O DJELU2. UGOVOR O GRAĐENJU3. OSTAVA (DEPOZIT)4. UGOVOR O USKLADIŠTENJU5. UGOVOR O NALOGU6. UGOVOR O PUNOVLAŠĆU7. KOMISION

1. UGOVOR O DJELU njime se obvezuje jedna strana (izvođač ili poduzetnik) obaviti određeni posao, a druga (naručitelj) platiti joj za to određenu naknadu.KARAKTERISTIKE: - konsenzualan ugovor (dovoljan sporazum)- dvostranoobvezni ugovor- kauzalan (cilj je izvršenje nekog posla uz naknadu)- neformalan - često je obveza izvršenja djela strogo osobna (izraditi sliku, portret …)- naplatan posao

DJELO određeni posao kao što je izradba ili popravak neke stvari ili izvršenja kakva fizičkog ili intelektualnog rada. SADRŽAJ ČINIDBE = činjenje objekt činidbe = rezultat rada

PRESTANAK UGOVORA O DJELU- izvršenjem djela i isplatom cijene- raskidom- smrću strana- gubitkom radne sposobnosti izvođača

2. UGOVOR O GRAĐENJU ugovor o djelu kojim se izvođač obvezuje da će prema određenom projektu sagraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu ili na takvom zemljištu odnosno već postojećem objektu izvršiti kakve druge građevinske radove, a naručitelj se obvezuje da mu za to isplati određenu cijenu.KARAKTERISTIKE:- dvostranoobvezan- konsenzualan- naplatan- kauzalan- formalan (pisani oblik)

GRAĐEVINA 631. ZOO zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, željezničke pruge i ostali građevinski objekti čija izvedba zahtijeva veće i složenije radove

CIJENA KOD UGOVORA O GRAĐENJU MOŽE BITI - jedinična cijena (po jedinici mjere ugovorenih radova)- ukupno ugovorena cijena (za cijeli objekat)

62

POVEĆANJE CIJENE- izvođač u roku – može ako su se cijene povećale za više od 2% - zakasnio izvođač – a do povećanja cijene došlo unutar ugovorenog roka – može, ako je došlo za više od 5 %- ako je do povećanja došlo izvan ugovorenog roka, a izvođač kasni – NEMA PRAVO NA POVEĆANJE- cijena elemenata fiksna u ugovoru, no ako je povećana više od 10 % - može. Ako je do povećanja došlo za

kašnjenja izvođača – ne može

ODSTUPANJE OD RADOVA TREBA PISANA SUGLASNOST NARUČITELJA

HITNI NEPREDVIĐENI RADOVI radi stabilnosti objekta i sprečavanja štete

ODGOVORNOST ZA SOLIDNOST - čvrstoća, stabilnost, sigurnost – izvođač 10 godina - nedostaci u planu - projektantNema mogućnost isključenja te odgovornosti.Naručitelj ima rok od 6 mjeseci od kad je otkrio nedostatke, pozvati izvođača.

KLJUČ U RUKE ugovoren cijena obuhvaća i vrijednost svih nepredviđenih radova i viška radova

3. OSTAVA (DEPOZIT) čl. 712. ZOO ugovorom o ostavi obvezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostvodavca, da je čuva i vrati kad je ovaj bude tražioKARAKTERISTIKE: 1. konsenzualni (depozit nastao samim sporazumom)2. besplatan (iznimno naplatan – kod banaka npr.)3. jednostranoobvezni (kad se plaća dvostranoobvezni je)4. neformalan5. kauzalanObjekt = pokretne stvari i to potrošne i nepotrošne

REDOVITI ILI REGULARNI DEPOZIT objekt nepotrošna i nezamjeniva stvar, depozitar ima neposredni posjed mora vratiti tu istu stvar

DUŽNOSTI DEPOZITARA1. čuvanje stvari kao svoju vlastitu, ali ako mu se plaća onda pažnjom dobrog privrednika odnosno domaćina.

Ne smije upotrebljavati stvar, osim ako je u pitanju nepotrošna stvar – magnetofon ili konj za jahanje. Dužan je obavjestiti o svim promjenama na stvari – odgovornost za štetu

2. dužan vratiti deponiranu stvar (sa svim pripadnostima) – vraća je čim deponent traži-vraća je u mjestu gdje je prodano depozitaru

3. odgovara za štetu (po kriteriju presumirane štete)

SUBDEPOZIT kad depozitor bez pristanka i bez nužde, suprotno ugovoru upotrebljava stvar u depozitu, mijenja način i mjesto čuvanja, predaje drugoj osobi na čuvanje (subdepozit) odgovara i za slučajni propust i štetu stvari.

PRAVA DEPOZITORA- pravo na naknadu, ako je ugovorena- pravo na troškove oko čuvanja- naknadu štete ako ju je imao zbog neprikladne ambalaže- pravo vratiti stvar, ako bi prijetila opasnost od oštećenja

PRESTANAK DEPOZITA- kad deponent vrati stvar- kad je stvar propala

63

NEPRAVA OSTAVA kad se u depozit daju zamjenive, potrošne stvari, a ne ugovori se individualno vraćanje.

UGOSTITELJSKA OSTAVA ugostitelji se smatraju ostavoprimcima glede stvari koje su gosti donijeli i odgovaraju za njihov nestanak ili oštećenje.

DUŽAN UGOSTITELJ NAKNADITI ŠTETU- ako mu je gost predao stvar na čuvanje- ako je šteta nastala njegovom krivnjom ili krivnjom osobe za koju odgovara

UGOSTITELJ NE ODGOVARA ZA PROPAST STVARI- kod više sile- zbog uzroka na samoj stvari (pokvarljiva roba)- ako je do oštećenja ili nestanka došlo ponašanjem gosta ili osoba koju je gost doveo

4. UGOVOR O USKLADIŠTENJU

JAVNA SKLADIŠTA = gospodarske organizacije (TD) koje se bave poslovima smještaja i čuvanja robe, te su posebnim odobrenjem ovlaštene da na smještenu robu izdaju vrijednosne papire koje se zovu skladišnice.Javno skladište je javni depozAtor koji u vezi sa svojim poslovanjem izdaje skladišnice .

JAVNA SKLADIŠTA- ne smiju trgovati robom u skladištu- to su uslužne organizacije- omogućuju snabdjevanje tržišta prema potrebi- omogućuje se ravnomjerna i kontinuirana opskrba sirovinama

POSLOVNI UVJETI JAVNIH SKLADIŠTA pravila o uvjetima pod kojim će se roba primati na čuvanje, te uvjeti pod kojima će javno skladište obavljati svoje usluge. To je PRAVILNIK koji odobrava nadležno tijelo. Mora biti javno publicirano. TARIFA = mora imati trajniji karakter

PROPISANE KNJIGE- skladišna knjiga- matična knjiga za skladišnice (ako ih izdaje)

UGOVOR O USKLADIŠTENJU obvezuje se skladištar primati i čuvati određenu robu i poduzimati potrebne i ugovorene mjere radi njezina očuvanja u određenom stanju, te je predati na zahtjev ostavodavca ili druge ovlaštene osobe, a ostavodavac se obvezuje da mu za to plati određenu naknaduKARAKTERISTIKE:1. Konsenzualan2. dvostranoobvezan3. naplatan

4. adhezijski (sklapa se pristupanjem uvjetima skladišta)

SKLADIŠNICA741. ZOO izvadak iz matične knjige za skladišnice, koje javno skladište vodi kronološkim redom.Sastoji se od PRIZNANICE I ZALOŽNICE. Oba papira su po naredbi i vrijede u KOMPLETU.

PRIZNANICA pravo raspolaganja pohranjenom robom

ZALOŽNICA pravo zaloga na pohranjenoj robi u visini onog iznosa koji je na njoj naznačen

64

ODGOVORNOST SKLADIŠTARA po principu objektivne odgovornosti, do visine stvarne vrijednosti robe. Ako namjerno – cjelokupna šteta + izgubljena dobit.NE ODGOVARA ZA ŠTETU- viša sila- krivnja deponenta- mane robe ili prirodna svojstva robe- neispravna ambalaža

5. UGOVOR O NALOGU (komisija, otprema, posredovanje) nalogoprimac (mandatar) se obvezuje i ujedno ovlašćuje poduzeti određene poslove za račun nalogodavca (mandanta). Nastaje prihvaćanjem onog kome je upućen, može i šutnjom. Nalogoprimac radi u svoje ime, ali može i za račun i u ime nalogodavca – ugovor o punovlašću (zastupanju)KARAKTERISTIKE:- konsenzualan ugovor- naplatan (ali ne uvijek - kad je ugovoreno plaćanje onda ne - kad proizlazi iz prirode odnosa – srodstvo- neformalan- ugovara se za pravne i faktične poslove

OBVEZE NALOGOPRIMCAa) izvršenje naloga i to osobno, te dužan postupati po:

- uputama – imperativnim - fakultativnim - indikativne – sloboda postupanja

Ako ne radi sam (bolest) može dati zamjeniku.Tada odgovara za IZBOR ZAMJENIKA I UPUTE koje mu je dao. Inače može mu nalogodavac odobriti zamjenika

b) podnošenje izvještaja i polaganje računa

OBVEZE NALOGODAVCA- predujmiti nalogoprimcu na njegov zahtjev troškove- platiti naknadu za trud, koja je uobičajena ili parničnu naknadu- naknaditi troškove- preuzeti obveze što ih je nalogoprimac uzeo na sebe obavljajući nalog- naknaditi štetu koju je nalogoprimac učinio bez svoje krivnje

PRESTANAK NALOGA- odustankom nalogodavca (kad je nalogoprimac to saznao)- otkazom nalogoprimca (kada hoće, samo ne u nevrijeme)- smrću nalogoprimca- smrću nalogodavca (samo ako je ugovoreno)- prestankom pravne osobe (ili stečaj) ako su pravne osobe oba- lišenjem poslovne sposobnosti nalogoprimca ili nalogodavca

6. UGOVOR O PUNOVLAŠĆU (ZASTUPANJU)

ZASTUPNIK osoba koja vlastitim očitovanjima volje sklapa pravni posao za drugoga

65

NEPOSREDNO ZASTUPSTVO zastupnik sklapa posao vlastitim očitovanjem u ime i za račun zastupanog npr. odvjetnik kupuje za mene kuću.VRSTE:

c) ugovorno (dobrovoljno)d) zakonsko (starateljstvo)e) statutomf) drugom općem aktug) aktu nadležnog tijela

POSREDNO ZASTUPSTVO zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime, a za račun zastupanog.Na zastupanog će temeljem tog zastupstva, zastupnik morati novim pravnim poslom prenijeti sve ekonomske koristi iz posla.

ELEMENTI UGOVORA O PUNOVLAŠĆU: nalog (mandat), punomoć, zastupanje

NALOGh) (obveznopravni odnos ) – konsenzualan ugovor kojim jedna strana (mandat ili gospodar posla) nalaže

drugoj strani (mandatoru) da za nju obavi neki posao, a druga se strana prihvatom naloga obvezuje na njegovo izvršenje.

PUNOMOĆ nalogodavčeva (mandatorova) izjava upućena trećim osobama kojom se daje ovlaštenje punomoćniku da sklapa pravne poslove u ime i za račun opunomoćitelja

PUNOMOĆ DJELUJE PREMA TREĆIMA, A NALOG INTERNO

PUNOMOĆNIK JE NEPOSREDNI ZASTUPNIK PO UGOVORU

UGOVOR O PUNOVLAŠĆU je konsenzualni ugovor koji nastaje kad opunomoćitelj dade nalog i punomoć punomoćniku da sklapa pravne poslove u ime i za račun opunomoćitelja, a ovaj na to pristane.

VRSTE PUNOVLAŠĆA specijalno, generičko i generalno

SPECIJALNO daje se za određeni pravni posao i to:i) za preuzimanje mjenične obvezej) sklapanje ugovora o jamstvuk) o nagodbil) o izabranom sudu

- odricanju od nekog prava bez naknada

POSLOVNI PUNOMOĆNIKm) onog kojeg je TD ovlastilo za zastupanje MORA imati specijalnu punomoć za slijedeće poslove:

a) otuđivanje ili opterećivanje nekretninab) preuzimanjne mjenične obvezec) uzimanje zajmad) vođenje spora

GENERIČKA PUNOMOĆ daje se za sklapanje cijele vrste pravnih poslova (odvjetniku za zastupanje u parnici)

GENERALNO PUNOVLAŠĆE njime se punomoćniku daje ovlast da sklapa sve vrste poslova koji se tiču opunomoćitelja

66

NEOGRANIČENA – nisu punomoćniku date upute

OGRANIČENA – punomoćniku su date upute s kim sklopiti, gdje

čl. 90. ZOO. ZAKONOM PROPISAN OBLIK ZA NEKI UGOVOR, TREBA BITI I OBLIK ZA PUNOMOĆ KOJA SE DAJE ZA SKLAPANJE TOG UGOVORA (NAČELO PARITETA OBLIKA)

PRESTANAK UGOVORA O PUNOVLAŠĆU- ispunjenjem naloga- istekom roka na koje je sklopljen- odustankom opunomoćitelja- otkazom opunomoćenika (samo ne u nevrijeme)- smrću punomoćnika, a smrću opunomoćitelja ako je ugovoreno- prestankom postojanja (pravnih osoba, punomoćnika i opunomoćenika)- stečajem i lišenjem poslovne sposobnosti potpuno ili djelomično opunomoćitelja ili opunomoćenika- opozivom punomoći

KOMISION ugovor kojim se komisionar obvezuje komitentu da će uz proviziju sklapati pravne poslove u vlastito ime, a za račun komitentaKARAKTERISTIKE:- dvostranoobvezni- naplatni- mora imati punomoć- sklapa poslove u svoje ime- posredni zastupnik- treba nalog ili mandat- neformalni posao

VRSTE komisiona kupnja, komisiona prodaja, platežna komisija (vršenje uplata, primanje isplata) KREDITNI KOMISION

OBVEZE KOMISIONARA - raditi s pažnjom dobrog privrednika- dužan obavještavati komitenta o razvoju posla i izvršenju naloga- dužan obavještavati komitenta o promjenama na robi- položiti račun, te prenijeti na komitenta tražbine i prava koja je stekao- izvjestiti ga s kojom osobom je zaključio posao

DELKREDERE KOMISIONn) kad komisionar preuzme posebnu odgovornost da će suugovaratelj ispuniti obvezu prema komitentu. Tada

komisionar ima pravo na posebnu proviziju (delkredere provizija)

PRAVA KOMISIONARA o) na proviziju ili nagradup) na avans nema pravo (osim ako ga je ugovorio)

- ne smije prodavati robu na kredit jer u protivnom mora platiti sve odjednom

čl. 787. ZOO sve tražbine iz posla što ga je sklopio komisionar su tražbine komitenta i ne mogu se plijeniti

67

ORTAKLUK

ORTAKLUK PO ZOO 647 a – 647 ž nastaje ugovorom kojim se obvezuju dvije ili više osoba uložiti svoj rad ili imovinu radi postizanja određenog cilja.ORTAKLUK NIJE PRAVNA OSOBA. ON JE ZAJEDNICA OSOBA I DOBARA KARAKTERISTIKE

q) konsenzualan (nastaje sporazumom)r) neformalan (usmeno, pismeno, konkludentno – supružnici, formalan ako se u ortakluk unesu nekretnine)s) uzajamno obvezan (svaki ortak mora doprinositi cilju, naročito ulogom)t) naplatan ( svaki ortak dobiva udio u ortačkoj imoviniu) višestrani pravni posao

- trajni obvezno – pravni odnosTUŽBOM ACTIO PRO SOCIO svaki ortak može zahtijevati činidbu odnosno ulog u svoje ime, a za račun ostalih odnosno zajedničke imovine.Za potraživanja ortaka, dužnici su svi ostali oratci, a za obveze ortaka, vjerovnici su ostali ortaci.

CILJ mora biti:– dopušten (ne protivan ustavu, prisilnim normama i moralu)v) zajednički (ako ide k zajedničkom cilju)

MATERIJALNI- ide k nekom ostvarenju dobiti (to je oblik personalnog udruživanja pa se u ZTD odredbe o ortakluku posredno primjenjuju na JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO, TAJNO DRUŠTVO I KOMANDITNO DRUŠTVO

IDEALNI – kad se udruži nekoliko glumaca ili kad se udruži nekoliko osoba da steknu dobra koja će darovati trećinu.

CILJ MOŽE BITI materijalne ili idealne naravi, a motiv egoistički ili altruistički

ZAJEDNICA OSOBA treba biti tako organizirana da svaki ortak ima pravo na riječ, utjecaj, kontrolu

ZAJEDNICA DOBARA imovina ortaka sastoji se od ortačkih uloga, a naziva se glavnicom ili fondom ortakluka. Ulažu se stvari, prava, novac, rad, druga dobra.Samo sadašnja imovina. Buduća samo STEČENA, ne i nasljeđena.To mora pisati u ugovoru.

POSLOVODSTVO I ZASTUPANJE-ORTAKLUKPOSLOVODSTVO

POSLOVODSTVO = obuhvaća svaku mjeru, pravnu ili faktičnu koja je povezana s ostvarivanjem zajedničkog cilja ortakluka. Ako ugovorom nije određeno – ide kao kod upravljanja stvari u suvlasništvu

PRAVA I OBVEZE ORTAKA1. obveza na unošenje uloga (unošenje uloga ima značaj obveznopravne činidbe, što ima za posljedicu

odgovornost za materijalne i pravne nedostatke činidbe)2. sudjelovanje u zajedničkim poslovima (mogu svi zajedno a može jednom ili nekim ortacima da vode) Bez

obzira na to zajednički odlučuju o poslovima koji ne spadaju u poslovodstvo: - izmjena ugovora o ortakluku, - primanje novih članova, - povećanje uloga, - otpuštanju poslovođe …

3. sudjelovanje u dobiti i gubitku (uređuje se prvenstveno ugovorom o ortakluku) Ako nema ugovorne odredbe - ide zakonska – jednak udio u dobiti i gubitku - NEOVISNO O VRSTI I VELIČINI ULOGA!!)

68

4. ODGOVORNOST ZA ŠTETU – odgovara se za štetu koju ortak nanese društvu5. odnos prema trećima i zabrana konkurencije – ortak ne smije sklapati pravni posao s trećim koji bi obvezivno

ortakluk bez znanja ortaka - ortak ne smije sklapati posao s trećim čime bi se radi vlastite koristi narušio zajednički cilj

6. istup i isključenje ortaka – istup može u svako vrijeme samo ne u nevrijeme. Ništava je odluka koja bi omogućila ili ograničila istup – otkaz – zbog važnih razloga

PRESTANAK ORTAKLUKA- završetkom posla zbog kojeg je ustanovljen ortakluk- nemogućnošću nastanka posla zbog kojeg je stvoren ortakluk- kad propadne cijela glavnica- istekom vremena na koje je ustanovljen ortakluk- sporazumom ortaka- smrću jednog ili istupom ako se ortakluk sastoji od 2 osobe

DIOBA ZAJEDNIČKE IMOVINE- prvo se vraćaju stvari date na uporabu- podmiruju dugovi (ostavlja se i za nedospjela i sporna dugovanja)- vraćaju ortački ulozi- dijeli se ostatak imovine prema udjelu u dobitiAko nema imovine za dugove, ortaci doplaćuju manjak prema razmjeru snašanja gubitka. Ako tko ne može platiti – ostali to plaćaju na jednake dijelove

69

OBVEZNO PRAVO

III IZVANUGOVORNI ODNOSI

XXV IZVANUGOVORNE OBVEZE

PO ZOO – IZVANUGOVORNE OBVEZE JESU

1) UZROKOVANJE ŠTETE2) STJECANJE BEZ OSNOVE3) POSLOVODSTVO BEZ NALOGA4) JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE

JAVNO OBEĆANJE NAGRADE

VRIJEDNOSNI PAPIRI

KARAKTERISTIKE IZVANUGOVORNIH OBVEZAw) za njihov postanak nije mjerodavno suglasno očitovanje volja stranakax) nastaju na temelju određenih činjenica (stanja, radnji)y) one su u funkciji zaštite već postojeće imovine pravnih subjekata i njihovih prava osobnostiz) ne može se za njih zahtijevati određeni oblik (oblik ide samo kod pravnih poslova i obveznog očitovanja

stranačkih volja, te kod vrijednosnih papira)

XXVII ODGOVORNOST ZA ŠTETUZOO – 154 – 209 I 262 – 269

ODGOVORNOST ZA ŠTETU takav obveznopravni odnos u kojem je jedna strana dužna popraviti prouzročenu štetu drugoj strani, a druga strana je ovlaštena zahtjevati takav popravak

PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU- subjekt koji odgovara – ŠTETNIK- subjekt koji zahtjeva naknadu – OŠTEĆENIK

70

1) ŠTETNA RADNJA ŠTETNIKA2) ŠTETA (mora nastati na stvari oštećenika)3) UZROČNA VEZA (štetna radnja mora proizvesti štetnu posljedicu)

4) PROTUPRAVNOST (štetne radnje) OBJEKTIVNI ELEMENT ( štetna radnja protivna nekom pravilu)

SUBJEKTIVNI ELEMENT ( štetna radnja počinjena krivnjom štetnika)

SUBJEKTI ODNOSA ODGOVORNOSTI ZA ŠTETUFIZIČKA OSOBA MORA BITI

UBROJIVA

POSLOVNO SPOSOBNA

UBROJIVOST (DELIKTNA SPOSOBNOST) znači da neka osoba pravilno shvaća zbivanja oko sebe i da na osnovi tog shvaćanja donosi prema shvaćanju sredine u kojoj živi pravilne odluke 14 godina + duševno zdrav

UBROJIVOST ILI DELIKTNA SPOSOBNOST jest svojstvo fizičke osobe da odgovara za svoje protupravne radnjeŠTETNA RADNJA svaki čin ili propust štetnika koji uzrokuje štetu na strani oštećenika

GRAĐANSKI DELIKT

POVREDA OBVEZNOG ODNOSA

GRAĐANSKI DELIKT štetna radnja na osnovi koje izvorno i samostalno nastaje odnos odgovornosti za štetu. Osnovno je da je to radnja koja je prouzrokovala štetu.

KAZNENI DELIKT djelo koje je posebno i poimenično opisano u kaznenom zakoniku i za koje je vezana kazna predviđena u tom zakoniku

POVREDA OBVEZNOG ODNOSA takva štetna radnja koja dovodi do preoblikovanja postojećeg obveznopravnog odnosa u odnos odgovornosti za štetu ili do toga da pored postojećeg obveznopravnog odnosa nastane i odnos odgovornosti za štetu

ŠTETNA RADNJA SE MOŽE UČINITI NAaa) osobi (ozljede tijela)bb) stvarima (uništenje)cc) činidbama i stanjima (smetanje posjeda)

ŠTETA SE REFLEKTIRA NA PRAVIMA I INTERESIMA

ŠTETA čl. 155 ZOO umanjenje nečije imovine (obična šteta) i sprečavavanje njenog povećanja (izmakla korist), a i nanošenje drugome fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta)Šteta je i štetnom radnjom prouzročena povreda nečijeg subjektivnog prava ili interesa

71

MATERIJALNE ŠTETE sve štete koje su nastale kao posljedica štetne radnje poduzete izravno na imovinskoj masi oštećenika.

NEMATERJALNE ŠTETE nanošenje drugome fizičkog ili psihičkog bola ili straha.

PODJELA1. FIZIČKE BOLI2. DUŠEVNE BOLI

a. zbog smanjenja životne aktivnostib. zbog povrede časti i ugledac. zbog povrede sloboded. zbog povrede prava osobnosti (ličnosti)e. zbog smrti bliske osobef. zbog teškog invaliditeta bliske osobeg. zbog navođenja na kažnjivu obljubu, kažnjivu bludnu radnju ili drugo kazneno djelo protiv dostojanstva

osobe i morala3. POVREDA PRAVA OSOBNOSTI4. STRAH

POZITIVNA ŠTETA – DAMNOM EMERGENES (OBIČNA ŠTETA) sastoji se u umanjenju postojeće imovine oštećenikaTo je stvarna, sadašnja šteta jer je za nju oštećenik postao siromašniji

NEGATIVNA ŠTETA ILI IZMAKLA KORIST(lucrum cessans) dobitak kojem se netko nada po redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima i bio bi ga ostvario da nije bilo štetne radnje.To su isključivo imovinske štete.

UZROČNOST (kao pretpostavka odgovornosti za štetu) veza između štetne radnje kao uzroka i nastanka štete kao posljedice. Kod uzroka se traži tipičan uzrok – onaj koji je doveo do određene štete. Uzročna veza mora biti neprekinuta štetna radnja – šteta)

PROTUPRAVNOST povreda nekog pravnog pravila pozitivnog pravnog poretka

OBJEKTIVNI ELEMENT štetnom radnjom povrijeđeno neko pravilo pravnog poretka

SUBJEKTIVNI ELEMENT krivnja počinitelja

NAMJERA je takva vrst krivnje kod koje se traži da je štetnik postupao znajući i hotimice (volja + znanje)

72

NEPAŽNJA (NEMAR) culpa

KRAJNJA NEPAŽNJA (culpa lata) s krajnjom nepažnjom ili grubom nemarnošću postupa onaj koji u svom ponašanju ne upotrijebi ni onu pažnju koju bi upotrijebio prosječan čovjek

OBIČNA NEPAŽNJA(culpa levis) s običnom nepažnjom ili nemarnošću postupa onaj štetnik koji u svom ponašanju ne upotrijebi onu pažnju koju bi upotrijebio dobar privrednik odnosno dobar domaćin (osobito pažljiv i savjestan čovjek)

KRAJNJA NUŽDA takva situacija u kojoj netko čini štetnu radnju da bi od sebe ili drugoga otklonio istodobno neskrivljenu opasnost, koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom je zlo koje je učinjeno, manje od onoga kojim se prijetilo.– štetna radnja dopuštena – štetu treba popraviti

ISKLJUČENJE PROTUPRAVNOSTI1) nanošenje štete po dužnosti – krvnik ubije osuđenu osobu2) nužna obrana – otklanajanje od sebe ili drugoga istodobni protupravni napadaj MOŽE DOĆI SAMO OD

OSOBE3) viša sila – vanjski događaj koji se nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti4) dopuštena samopomoć – pravo svake osobe da otkloni povredu prava kad neposredno prijeti opasnost ako je

takva zaštita nužna i ako način otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost5) pristanak oštećenog (ali ne može pristati na radnje koje su zakonom zabranjene)

VRSTE ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU IZVANUGOVORNA, UGOVORNA I PREDUGOVORNA ODGOVORNOST

IZVANUGOVORNA ILI DELIKTNA ODGOVORNOST odgovornost za štetu koja je nanesena građanskim deliktomPODJELA:– SUBJEKTIVNA ODGOVORNOST– OBJEKTIVNA– VLASTITA ODGOVORNOST– ODGOVORNOST ZA DRUGOGA – PODIJELJENA– SOLIDARNA ODGOVORNOST

UGOVORNA ILI KONTRAKTNA ODGOVORNOST nastaje kad je šteta nanesena povredom ugovorne obveze (neispunjenjem obveze ili zakašnjenjem s ispunjenjnem – čl. 262. st. 2. ZOO)

RAZLIKE IZMEĐU UGOVORNE I IZVANUGOVORNE ODGOVORNOSTI

UGOVORNA ODGOVORNOST IZVANUGOVORNA (DELIKTNA ) ODGOVORNOST

- za nastanak se traži POSLOVNA SPOSOBNOST ŠTETNIKA

– DELIKTNA SPOSOBNOST se traži

- štetnik (dužnik) odgovara i za – štetnik odgovara samo za štetu

73

prouzročenu štetu i za ispunjenje obveze

- pravila ugovorne odgovornosti su dispozitivne naravi, pa se ugovorom mogu ŠIRITI, SUZITI ILI OGRANIČITI

- nastanak izvanugovorne odgovornosti uređen je imperativnim propisima, pa je dispozitivnost ograničena na promjenu i prestanak odgovornosti

- oštećenik može biti samo VJEROVNIK - oštećenik može biti svaka osoba kojoj je nanesena šteta

- šteta nastaje povredom ugovora pa oštećenik mora dokazati postojanje ugovora i povredu te obveze

- šteta nastaje građanskopravnim deliktom

PREDUGOVORNA ODGOVORNOST odgovornost za štetu koju jedna strana uzrokuje drugoj, vodeći pregovore bez namjere sa sklopi ugovor ili odustajanjem od te namjere bez opravdanog razloga

PREKID PREGOVORA JE NEOSNOVAN ako nije motiviran gospodarskim odnosno poslovnim razlozima, nego je isključivo osobne prirode ili nema veze s savjesnošću i poštenjem

SUBJEKTIVNA ILI KULPOZNA ODGOVORNOST ako je za nastanak odgovornosti za štetu potrebna, pored općih pretpostavka, još i krivnja štetnika

PRETPOSTAVKE SUBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI štetna radnja, šteta, uzročna veza, protupravnost u objektivnom smislu i krivnja

1. SUBJEKTIVNA ODGOVORNOST KOD KOJE SE KRIVNJA DOKAZUJE – DOKAZATI JE TREBA OŠTEĆENIK

a) kod predugovorne odgovornostib) kod ugostiteljske ostave (kad gost ne prijavi nestanak ili oštećenje stvari čim dozna za njih ima pravo

na naknadu štete samo ako dokaže krivnju ugostitelja ili osobe)2. SUBJEKTIVNA ODGOVORNOST KOD KOJE SE KRIVNJA PREDMNIJEVA (Krivnja štetnika se i dalje

traži ali se predmnijeva da je kriv)- za koju on odgovara - oštećenik mora dokazati štetnu radnju, štetu i uzročnu vezu a krivnja se premnijeva i to najniži oblik =

obična nepažnjaSvaki viši stupanj krivnje – namjeru i krajnju nepažnju oštećenik mora dokazati

čl. 154. st. 1. ZOO tko drugome uzrokuje štetu dužan je naknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje

SLUČAJtakav događaj koji bismo da smo ga predvidjeli , mogli spriječiti, naspram više sile gdje se radi o događaju koji da smo ga i predvidjeli ne bismo mogli spriječiti!Slučaj se štetniku ne može pripisati u krivnju

POVOD stvaranje situacije koja sama po sebi nije štetna, ali zbog djelovanja nekog događaja sa strane, može dovesti do štete. (npr. depozitar da stvar u subdepozit bez odobrenja pa stvar propadne – odgovara deponentu)

ZAŠTITNI PROPISI propisi kojim je svrha preventivno djelovati na otklanjanje raznih opasnosti (npr. u prometu – ako netko prekrši propis, bit će odgovoran, makar je šteta nastala slučajno. Za slučaj odgovara dužnik ako padne u zakašnjenje, izuzev ako bi do propasti došlo da je i na vrijeme ispunio svoju obvezu)

74

MIJEŠANJE U TUĐE POSLOVE čl. 226. ZOO ako se netko miješa u tuđe poslove unatoč zabrani osobe čiji je posao odgovara za štetu nastalu miješanjem čak i ako je ona nastala bez njegove krivnje

OBJEKTIVNA ILI KAUZALNA ODGOVORNOST odgovornost za štetu za čiji nastanak se ne traži krivnja štetnika

1. ODGOVORNOST ZA ŠTETU OD OPASNE STVARI I OPASNE DJELATNOSTI

OPASNA STVAR koja po svojoj namjeni, osobinama, položaju, mjestu i načinu uporabe predstavlja povećanu opasnost nastanku štete za okolinu pa je treba nadzirati povećanom pažnjom (auto u pokretu, dizalo, eksploziv, otrovi, životinje)

OPASNA DJELATNOST kad u njenom redovitom tijeku po njezinoj tehničkoj prirodi i načinu obavljanja mogu biti ugroženi zdravlje ljudi i imovina tako da to ugrožavanje iziskuje povećana pozornost osoba koje se bave tom djelatnošću (npr. djelatnosti željeznice, tramvaja, miniranje u rudniku)

SUBJEKTI ODGOVORNOSTIh. za zaštitu od opasne stvari – njezin imatelj (vlasnik stvari)i. za zaštitu od opasne djelatnosti – osoba koja se njome bavij. za štetu zbog nedostatka stvari = proizvođač koji ju je stavio u promet k. korisnik nuklearnog uređaja

2. ODGOVORNOST ORGANIZATORA PRIREDBI

ORGANIZATOR pravna i fizička osoba koja u kakvu sportsku, kulturnu ili koju drugu svrhu okupi veći broj ljudi u zatvorenom ili na otvorenom prostoru

ODGOVORNOST ZA SMRT ILI TJELESNU OZLJEDU ZBOG GIBANJA MASA ILI NEREDA

3. ODGOVORNOST ZA ONEČIŠĆAVANJE OKOLIŠA

Odgovorne pravne osobe i fizičke osobe koje onečiste okolišOdgovara i odgovorna osoba koja je svojim nezakonitim ili nepravilnim djelovanjem onečistila okoliš.ONEČIŠĆENJE OKOLIŠA promjene stanja okoliša izazvano ispuštanjem, unošenjem ili odlaganjem štetnih stvari

EKOLOŠKE ŠTETE oštećenje ili gubitak prirodne funkcije pojedinih dijelova okoliša

OSLOBOĐENJE OD ODGOVORNOSTI ZA 1,2 i 3A) ako štetnik dokaže da nisu ispunjene pretpostavke koje se traže za tu odgovornostB) da je šteta nastupila uslijed više sileC) da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika (ne traži se krivnja, već je dovoljno da ju je prouzročio

oštećenik)D) da je šteta nastala isključivo radnjom treće osobe

1. VLASTITA ODGOVORNOST kad štetnik odgovara za štetu prouzročenu vlastitom štetnom radnjom

2. ODGOVORNOST ZA DRUGOGA kad netko odgovara za štetu koju je prouzročila druga osoba. Tu treba poseban odnos – roditeljski, starateljski, radni…) Odgovornost za drugoga može biti ugovorna ili deliktna, te subjektivna i objektivna

75

VRSTE POD 2odgovornost za maloljetnike (roditelji, škola, staratelji, vrtići…A) do 7 god. po principu objektivne odgovornosti – roditeljiB) od 7 – 18 god. roditelji po principu subjektivne odgovornosti, s tim da se njihova krivnja, predmnijeva.

Ako dijete ima deliktnu sposobnost - odgovara s roditeljima C) ako maloljetnici pod nadzorom škole ili staratelja učine štetu – odgovara škola i staratelj po principu

subjektivne odgovornosti, a krivnja se predmnijeva. Tu oštećenik može zahtijevati i naknadu od roditelja ako je šteta nastala zbog lošeg odgoja maloljetnika koji se može pripisati roditeljima

D) ako je maloljetnik kriv, a ne može je platiti, platit će roditelj potpuno ili djelomično iako nisu krivi, ali sud vodi računa o načelu pravičnosti i o njihovom materijalnom stanju.

ODGOVORNOST ZA DUŠEVNO BOLESNE I ZAOSTALE U UMNOM RAZVOJU

- odgovaraju oni koji su dužni voditi nadzor (staratelji, ustanove i roditelji kod produženja roditeljskog prava). Dužnost nadzora – iz zakona, odluke državnog tijela ili ugovora.

- SUBJEKTIVNA ODGOVORNOST – krivnja se predmnijeva.Odgovorna osoba se može osloboditi – ako dokaže da bi šteta nastala i pri brižljivom nadzoru

ODGOVORNOST POSLODAVCA ZA RADNIKE

Poslodavac odgovara za štetu koju njegov radnik prouzroči trećoj osobi u radu ili u vezi s radom. To je poslodavac kod kojeg je radio radnik.Zahtjev se podnosi poslodavcu. Ako je radnik namjerno – onda i neposredno od radnika.Treća osoba – svaka fizička i pravna osoba različita od poslodavca, uključivo i radnik zaposlen kod istog poslodavca.SUBJEKTIVNA ODGOVORNOST

ŠTETA NA RADU ako ju je radnik učinio obavljajući poslove svog radnog mjesta ili po posebnom nalogu

ŠTETA U VEZI S RADOM nastala u obavljanju poslova koji su u uskoj vezi s redovitim poslovima radnikova radnog mjesta. Poslodavac se može osloboditi ako dokaže da je radnik radio kako je trebalo Poslodavac ima pravo regresa ako je štetu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje – 6 mjeseci od dana isplate

ODGOVORNOST PRAVNE OSOBE ZA ŠTETU KOJI TREĆIMA UČINE NJEZINA TIJELA UPRAVLJANJA- individualna- kolegijalna tijela pravne osobe čine štetu

- namjernoPravo regresa pravne osobe ako su tijela učinila: 6 mjeseci od isplate

- krajnjom nepažnjom

Radnja tijela = radnja pravne osobeOdgovornost za drugoga = taj drugi zaseban pravni subjekt

ODGOVORNOST VIŠE OSOBA ZA ISTU ŠTETU

PODIJELJENA ODGOVORNOST svaki od više osoba odgovara za određeni dio štete Pravilo: odgovara za onaj dio štete koji je prouzročio,a ako se to ne može utvrditi na jednake dijeloveŠteta mora biti namjerno ili krajnjom nepažnjom.

76

SOLIDARNA ODGOVORNOST kad svaki od više štetnika odgovara za cjelokupnu štetu bez obzira na njegov udio u uzrokovanju štete.(npr. trojica gurnu tuđi automobil umore)Solidarno odgovaraju za štetu i počinitelji koji nisu radili zajedno, nego nezavisno ali se ne mogu utvrditi njihovi udjeli u šteti (petorica ukradu ugljen iz vagona).

Više radnika kod poslodavca odgovaraju solidarno samo ako su štetu počinili umišljajnim kaznenim djelom.

POSEBNI SLUČAJEVI ODGOVORNOSTI:

1. ODGOVORNOST ZA USKRAĆIVANJE NUŽNE POMOĆI čl. 182. ZOO – uskraćuje se pomoć osobi čiji su život i zdravlje ugroženiOdgovara onaj koji je bez opasnosti za sebe mogao pružiti pomoć, a prema okolnosti je mogao predvidjeti da će nastati šteta.Razlozi pravičnosti – oslobođenje od odgovornosti

2. ODGOVORNOST U SVEZI S OBVEZOM SKLAPANJA UGOVORA čl. 183. ZOOZa štetu odgovara osoba koja je po ZAKONU bila dužna sklopiti ugovor, a nije ga ni na zahtjev zainteresirane osobe, bez odgađanja, sklopila.

3. ODGOVORNOST U SVEZI S OBAVLJANJEM POSLOVA OD OPĆEG INTERESA čl. 184. ZOOčine je organizacije za komunalnu djelatnost – struja, voda, plin … - ako bez opravdanog razloga OBUSTAVE ILI NEREDOVITO OBAVLJAJU USLUGE

POPRAVLJANJE ŠTETE

POPRAVLJANJE ŠTETE je uklanjanje, naknađivanje ili ublažavanje štetnih posljedica koje su nastupile zbog određene štetne radnje

I. NATURALNA RESTITUCIJA je uspostava stanja koje je bilo prije nego je šteta nastala

INDIVIDUALNA RESTITUCIJA vraćanje iste stvari koja je bila oduzeta

GENERIČKA RESTITUCIJA davanju drugih zamjenjenih stvari umjesto oduzetih ili oštećenih

RESTITUCIJA U OBLIKU TROŠKOVA oštećenik popravi oštećenu stvar, a štetnik mu plati troškove popravaka

1. FAKTIČNA NEMOGUĆNOST POVRATKA U PRIJAŠNJE STANJE postoji kad je propala individualno označena stvar (species)

2. PRAVNA NEMOGUĆNOST POVRATKA U PRIJAŠNJE STANJE kad bi vraćanje u prijašnje stanje značilo povredu pozitivnih propisa (iz zemlje je protupravno izvezena stvar, za koji postoji zabrana uvoza)

3. NEMOGUĆNOST ZBOG VELIKIH TROŠKOVA I PRETJERANO VELIKIH TEŠKOĆA ZA ŠTETNIKA

77

U NAŠEM PRAVU POSTOJI OBVEZATNOST RESTITUCIJE (kao prvenstvenog oblika popravljanja štete) – IZUZECI OD TOGA:- kad sud odredi da to nije NUŽNO. Tada će odrediti isplatu odgovarajućeg iznosa novca - sud će dosuditi oštećeniku novčanu naknadu kad on to zahtjeva, izuzev ako okolnosti opravdavaju

restituciju- ZOO obvezuje štetnika da onaj dio štete koji nije pokrio uspostavom u prijašnje stanje, plati u novcu- ZOO oslobađa štetnika da vrati stvar i propisuje isplatu u novcu, ako je stvar propala uslijed više sile

II. NAKNADA ŠTETE oblik popravljanja štete koji se sastoji u novčanom ekvivalentuOBUJAM ŠTETEa) OBUJAM NAKNADE KOD DELIKTNE ODGOVORNOSTI

l. oštećenik ima pravo na naknadu obične štete i naknadu izmakle koristi

Prema ZOO-u , obujam naknade štete ide:

ŠTETNIK KOJI PROUZROČI SMRT OSOBE

SLUČAJ TJELESNE POVREDE ILI NARUŠENJA

ZDRAVLJA

POVREDA ČASTI PRENOŠENJE

NEISTINITIH NAVODADužan je naknaditi:- uobičajene troškove pogreba - troškove liječenja od ozljeda

i druge troškove u vezi s liječenjem

- izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad

- štetu koju trpi osoba koju je poginuli uzdržavao i pomagao (kao i ona osoba koja ima pravo zahtjevati uzdržavanje) zbog gubitka uzdržavanja odnosno pomaganja

- troškove liječenja i troškove u svezi liječenja

- izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad

- gubitak zarade zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad

- štetu zbog trajno povećanih potreba (izdaci za ishranu, tuđu pomoć)

- štetu zbog oštećenikove nemogućnosti daljnjeg razvijanja i napredovanja

- ako se iznose neistiniti navodi o prošlosti, znanju, sposobnostima ili povredi časti a zna ili je morao znati da su neistiniti

U OBUJAM NAKNADE IDU I ZATEZNE KAMATE NA IZNOS NAKNADE I TO OD DANA DONOŠENJA SUDSKE PRESUDE (jer se šteta određuje prema cijenama u času presuđenja).

DOSPIJEĆE NAKNADE ŠTETE = od trenutka nastanka štete.

b) UGOVORNA ODGOVORNOST – OBUJAMOštećenik ima pravo na naknadu obične štete i izmakle koristi, ali obujam i visine zavise od stupnja krivnje.a) OBIČNA NEPAŽNJA (pažnja dobrog domaćina i privrednika) =PREDVIDIVA ŠTETAb) PRIJEVARA ILI NAMJERNO UZROKOVANJE NEISPUNJENJA – cjelokupna šteta koja je

nastala. Tu oštećenik treba dokazati namjeru ili prijevaru + krajnju nepažnjuc) ZA POVREDU NOVČANE OBVEZE = ZATEZNA KAMATA kao naknada štete. Ako je šteta

veća od zatezne kamate, vjerovnik tada ima pravo na naknadu do potpune naknade štete

VISINA NAKNADE ŠTETE

78

DELIKTNA ODGOVORNOST- čl. 190 POTPUNA NAKNADAm. Pravilo je da se visina štete utvrđuje REDOVNOM, TRŽIŠNOM CIJENOM, neovisno o stupnju i vrsti krivnje

štetnikan. Kad je stvar uništena ili oštećena KZ djelom s umišljajem sud može (ali ne mora) odrediti AFECIJSKU

CIJENU – visina naknade prema vrijednosti koju je stvar imala za oštećenikao. Kod uzdržavanja i pomaganja – visina prema okolnostima, ali ne više nego bi oštećenik dobivao da je poginuli

ostao na životu

IZUZECI OD POTPUNE NAKNADE1) kad šteta nije prouzročena namjerno ni krajnjom nepažnjom, a štetnik je slabog imovnog stanja, pa bi pao u

oskudicu kad bi morao platiti punu naknadu2) kad je štetnik prouzročio štetu radeći NEŠTO KORISNO ZA OŠTEĆENOG te je postupao brižljivošću kojom

bi postupao i u vlastitim stvarimaVISINA KOD UGOVORNE ODGOVORNOSTI1) ugovorne strane mogu sporazumno utvrditi visinu naknade štete. Takva odredba je nevaljana, ako je u

nesrazmjeru s visinom štete.2) Vjerovnik ima pravo na punu naknadu i kad je ugovorena visina ako je štetnik postupao namjerno ili krajnjom

nepažnjom.

DO SMANJENJA MOŽE DOĆI:- ako je pri povredi obveze, za oštećenika nastao i neki dobitak- ako oštećenik nije poduzeo sve potrebne mjere da do štete ne dođe- ako ima krivnje oštećenika ili osobe za koju on odgovara, visina naknade se smanjuje razmjerno krivnji

oštećenika

USTANOVLJIVANJE I OBLIK ŠTETE- ustanovljavanje propisom (cjenik + tarifa) npr. za šumske štete- arbitrarno ustanovljavanje – od strane suda po njegovu uvjerenju- komisijsko ustanovljenje- sporazumom vjerovnika i dužnika

jednokratni (ukupni) iznosIznos nakande

naknada u obliku novčane rente

NOVČANA RENTA određuje se za :p. imovinsku štetu zbog smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravljaq. za štetu zbog gubitka uzdržavanja ili zarader. zbog trajnog povećanja potreba

Određuje se doživotno ili za neko vrijeme, a isplaćuje mjesečno – unaprijed.Vjerovnik može umjesto rente tražiti ukupan iznos naknade, ako za to ima razloga ili mu dužnik ne dade osiguranje za isplatu rente (kapitalizacija)Renta se može POVISITI, SNIZITI ILI UKINUTI ako se okolnosti izmjene.

SATISFAKCIJA oblik popravljanja štete koji se priznaje oštećeniku kao neko subjektivno zadovoljenje bez obzira na štetu i njezinu naknadu

MORALNA (NEMATERIJALNA) može se sastojati u objavljivanju presude, opozivu uvrede … Može za povredu prava osobnosti (ugled, čast, pravo na ime, intimnost privatnog života)

NOVČANA (MATERIJALNA) oštećeniku se daje svota novca kao subjektivno zadovoljenje.

79

3 slučaja:a) za pretrpljene fizičke bolib) za pretrpljene duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, naruženosti, povrede ugleda, časti, slobode ili

prava osobe, te smrti bliske osobe; pretrpljenih duševnih bolova za osobu koja je prisilom ili zlouptrebom nekog odnosa potčinjenosti ili zavisnosti navedena na kažnjivu obljubu, bludnu radnju ili KZ djelo protiv dostojanstva, morala osobe (silovanje …)

c) za pretrpljeni strah

KAKO SE ODREĐUJE sud arbitrarno određuje visine imajući na umu značenje povrijeđenog dobra, cilj satisfakcije, kao i te da se njome ne pogoduje težnjama koje su nespojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom.

PRAVIČNA NOVČANA NAKNADA materijalna satisfakcija koja se dosuđuje u jednokratnom novčanom iznosuPRAVO NA NOVČANU SATISFAKCIJU JE STROGO OSOBNO PRAVOPredmetom nasljeđivanja, ustupanja i izvršenja može ići samo ako je priznato PRAVOMOĆNOM ODLUKOM ILI PISANIM SPORAZUMOM.

7. UKLANJANJE OPASNOSTI ŠTETE

- čl. 156. ZOO – SVATKO ima pravo zahtjevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija šteta njemu ili određenom broju osoba. Svatko je ovlašten tražiti od drugoga da se UZDRŽI od djelatnosti koje znače uznemiravanje ili opasnosti štete.NARODNA TUŽBA

- čl. 157. ZOO – SVATKO može zahtjevati od suda ili drugog organa da naredi prestanak radnje kojom se povređuje pravo njegove ličnosti

IDE TUŽBA NA PROPUŠTANJE

XXVIII. STJECANJE BEZ OSNOVE (conditio sine causa) čl. 210.- 219. ZOO.

STJECANJE BEZ OSNOVE nastaje kad dio imovine jedne osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u pravnom poslu ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti stečenu imovinu ili ako to nije moguće nadokanditi vrijednost ostvarene koristi.

OPĆE PRETPOSTAVKE a) povećanje imovine na jednoj stranib) umanjenje imovine na drugoj stranic) kauzalna povezanostd) nepostojanje odgovarajuće osnovee) da činidba zbog koje je došlo do promjene u imovini ne bi smjela biti štetna radnja

KAD SE ISPUNE TUŽBA KOJOM SE TRAŽI POVRAT =KONDIKACIJAOPĆI ZASTARNI ROK = 5 god. računajući od dana stjecanja

80

3 god. mjenica i čekTIPIČNI SLUČAJEVI STJECANJA BEZ OSNOVE

1. PLATEŽ NEDUGA kad netko u zabludi isplati drugome određeni iznos novca na ime duga, premda taj dug nije postojao. Isto je i kad dva puta plati istoIZUZECI DA SE NE MORA PLATITIa) kad netko izvrši isplatu znajući da nije morao platiti (ali ako je zadržao pravo da traži povrat ili da bi

izbjegao prisilu onda može tražiti povrat)b) ako je plaćanje izvršeno na ime ispunjenja neke prirodne obveze odnosno moralne ili društvene dužnosti

(KOD PRIRODNE OBVEZE DUG POSTOJI, ALI DUŽNIK ZA NJEGA NE ODGOVARA)c) ako je plaćanje izvršeno na ime naknade štete zbog povrede tijela, narušenja zdravlja ili smrti, a primatelj

isplate je bio savjestan.

2. STJECANJE S OBZIROM NA OSNOVU KOJA SE NIJE OSTVARILA npr. netko dade stvar u zalog, misleći da će dobiti zajam

3. STJECANJE PO OSNOVI KOJA JE KASNIJE OTPALA (zakupac plati zakupninu za 1 god., ali za 6 mj. se ugovor raskine)

4. UPORABA STVARI NA TUĐU KORIST (svojom bojom obojiš garažna vrata susjeda, misleći da je to tvoja garaža?!)

5. UPORABA TUĐE STVARI U SVOJU KORIST (tuđim sjemenom zasijemo svoju njivu)

6. IZDATAK ZA DRUGOGA (tko za drugoga učini kakav izdatak što je on po zakonu bio dužan;netko za drugoga namiri njegovu poreznu obvezu)

VERZIJA upotreba tuđe ili svoje stvari u nečiju korist, a da to nije ugovorna obveza niti poslovodstvo bez naloga. Stvar se vraća ili nadoknađuje njezina vrijednost

OPSEG VRAĆANJA

OPĆE PRAVILO pri stjecanju bez osnove stjecatelj je dužan stečeno vratiti, a ako to nije moguće naknaditi vrijednost postignute koristiPrvo je dakle NATURALNA RESTITUCIJA

KOD NIŠTAVIH UGOVORA čl. 104. ZOO.

KOD POBOJNIH UGOVORA čl. 113. ZOO čl. 114. ZOO.

PRAVILA VRAĆANJA 4. STR. 601.

XXIX. POSLOVODSTVO BEZ NALOGA(Negotorium gestio)

POSLOVODSTVO BEZ NALOGA obveznopravni – izvanugovorni odnos koji nastaje time što se netko nepozvan miješa u tuđe poslove, obavljajući ih za tuđi račun i u tuđem interesu.

81

(Štef nije došao kući na vrijeme, pa je Joža do njegovog povratka hranio njegove životinje)

PREDMET POSLOVODSTVA BEZ NALOGA obavljanje tuđeg posla

OPĆE PRAVILO ZOO Obavljanju tuđeg posla se može NEZVANO PRISTUPITI samo ako posao ne trpi odgađanje bilo zbog toga što postoji šteta ili propuštanje očite koristi

PRETPOSTAVKE POSLOVODSTVA- da se poslovodstvo sastoji u obavljanju posla - da posao mora biti tuđ- da posao mora biti obavljen u tuđem interesu (a ne mora biti u tuđe ime)- da radi bez naloga poslovođa

VRSTE POSLOVODSTVA1. NUŽNO POSLOVODSTVO postoji kad se obavljanju tuđeg posla pristupi da bi se od gospodara posla otklonila

predstojeća šteta. (npr. iznesu se stvrai iz kuće zahvaćene požarom)

DUŽNOSTI POSLOVOĐE DUŽNOSTI GOSPODARA POSLA- obavijstiti gospodara što je prije moguće- postupati s pažnjom dobrog domaćina odnosno

dobrog privrednika- rukovoditi se namjerama i potrebama gospodara- odgovara za prouzročenu štetu, ali sud može

smanjiti odgovornost za nepažnju

- osloboditi poslovođu svih obveza što ih je preuzeo na sebe

- naknaditi poslovođu nužne i korisne izdatke- naknaditi poslovođi pretrpljenu štetu- dati mu primjerenu naknadu za trud

2. KORISNO POSLOVODSTVO postoji kad se nepozvano obavi tuđi posao na očitu korist drugoga (naplata tražbine koja bi inače zastarjela)Obveze i prava poslovođe i gospodara iste kao gore!

3. POSLOVODSTVO PROTIV ZABRANE GOSPOODRA POSLA kad se netko prihvati tuđeg posla, unatoč zabrani gospodara posla koja mu je bila poznata ili morala biti poznataTu poslovođa odgovara za štetu koju je uzrokovao miješanjem, pa čak i kad je do štete došlo slučajno a ne njegovom krivnjom.IZUZETAK: usprkos zabrani gospodara, djelovanje poslovođe izazvat će učinke dopuštenog poslovodstva ako je zabrana protivna zakonu ili moralu, a osobito ako se radi o ispunjenju zakonske obveze koja ne trpi odgađanje (zabranjuje mu da mu spasi život …)

4. NEPRAVO GOSPODARSTVO obavljanje tuđeg posla u namjeri da se za sebe zadrži postignutu korist iako je poslovođa znao da je posao tuđ. (netko obere tuđi vinograd i sebi napravi vino)

NAKNADNO ODOBRENJE GOSPODARA (RATIHABITIO) poslovođa se smatra nalogoprimcem te vrijede pravila ugovora o nalogu

XXX JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE

Izvor obveze može biti i jednostrana izjava volje:- javno obećanje nagrade (čl. 229.-233. ZOO)- vrijednosni papiri (čl. 234.-261- ZOO)

82

JAVNO OBEĆANJE NAGRADE

JAVNO OBEĆANJE NAGRADE javnim oglasom izjavljena volja kojom se obećavatelj obvezuje dati nagradu onom tko izvrši određenu radnju, postigne neki uspjeh nađe se u nekoj situaciji ili ispuni što drugo pod određenim uvjetom. Npr. izrada urbanističkog rješenja, skladanje pjesme…

PRETPOSTAVKE- da je nagrada obećana- da je nagrada obećana JAVNIM OGLASOM- da se izjava o obećanju odnosi na neodređeni broj osoba (koje mogu pripadati profesiji, dobi, spolu…)- da su radnje koje treba učiniti MOGUĆE, ODREĐENE I DOPUŠTENE

NAGRADA novac ili kakva stvar

KAD NASTAJE OBVEZNOPRAVNI ODNOS PRETPOSTAVKE + DA NETKO IZVRŠI RADNJU

OPOZIV sve dok ne nastane obveznopravni odnos. Ako je dat rok – nema opozivaOpoziv se daje isto kao i obećanje

PRAVO NA NAGRADU onaj koji prvi izvrši radnju. Ako više njih u isto vrijeme – jednak dio svakome, ako pravičnost ne zahtijeva drugačije PRAVO NA NAGRADU IDU UVIJEK PRVOME KOJI IZVRŠI RADNJUO dodjeli nagrada odlučuje organizator (ili žiri)

KADA NAGRAĐENO DJELO PRIPADA U VLASNIŠTVO ORGANIZATORA?

KADA JE TO U NATJEČAJNOM OGLASU NAVEDENO

PRESTANAK OBVEZE - ispunjenjem obećanja- ako u roku nitko ne obavi radnju- ako nitko ne ispuni uvjete iz oglasaU svakom slučaju 1 god. od oglasa ističe obveza, ako nije dat rok

XXXII. VRIJEDNOSNI PAPIRI – (DEFINICIJE II)

VRIJEDNOSNI PAPIR PO ZOO – čl. 234. isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu upisanu na toj ispravi njenom zakonitom imatelju

VRIJEDNOSNI PAPIR po Zakonu o izdavanju i prometu vrijednosnih papira - isprava ili elektronički zapis koji sadrže prava koja se bez njih ne mogu ni ostvariti ni prenositi

Vrijednosni papir je jednostrani pravni posao kojim se njegov izdavatelj obvezuje ispuniti određenu činidbu u njemu naznačenom ovlašteniku

OBVEZA IZ VRIJEDNOSNOG PAPIRA NASTAJE čl. 237. ZOO kad izdavatelj preda papir korisniku

83

PRAVO IZ PAPIRA - tražbina

PRAVO NA PAPIR - stvarno pravo (pravo vlasništva, založno pravo, pravo uživanja)

LEGITIMACIJA označava pripadanje prava iz papira određenoj osobi

LEGITIMACIJSKI PAPIRI isprave čijim je predočenjem njihov imatelj ovlašten zahtjevati od izdavatelja isprave u njima sadržanu obvezu (željezničke karte, kino ulaznice, barovi)

LEGITIMACIJSKI ZNACI – garderobni i slični znaci koji se sastoje od komada papira, metala ili drugog materijala, na kojima je obično utisnut neki broj ili broj predmeta a služe samo da pokažu tko je vjerovnik u obveznom odnosu pri čijem su nastanku izdani

U VRIJEDNOSNE PAPIRE UBRAJAMO mjenicu, ček, obveznicu, policu osiguranja, dionicu, skladišnicu, blagajnički zapis, teretnicu, certifikat

BITNI SASTOJCI VRIJEDNOSNOG PAPIRA – čl. 235. ZOO- naznaka vrste vrijednosnog papira- ime izdavatelja (TRASANTA) – za pravnu – tvrtka + sjedište – za fizičku – prebivalište- naznaku korisnika (REMITENTA)- točno naznačenu oznaku izdavatelja koja proizlazi iz vrijednosnog papira- mjesto i datum izdavanja, a kod onih u seriji i serijski broj- potpis izdavatelja ( faksimil za one u seriji)

KARAKTERISTIKE VRIJEDNOSNIH PAPIRAa) tijesna povezanost isprave i pravab) pravo iz vrijednosnog papira ne može nastati bez ispravec) pravo iz vrijednosnog papira ne može se prenositi na druge subjekte bez ispraved) pravo iz papira se ne može ostvariti bez ispravee) vrijednosni papir je uvijek formalan pravni posao

FUNKCIJE VRIJEDNOSNIH PAPIRAa) platežno sredstvo (ček, kreditno pismo)b) kreditno sredstvo (mjenica)c) sredstvo robnog prometa (skladišnica, teretnica, vozni list)

GOSPODARSKO ZNAČENJE- olakšanje cirkulacije vrijednosti- povećana sigurnost u prometu

DIOBA VRIJEDNOSNIH PAPIRA

I. PREMA INKORPORIRANOM PRAVU PREMA NAČINU ODREĐIVANJA KORISNIKA

1. OBVEZNOPRAVNI2. STVARNOPRAVNI3. KORPORACIJSKI

- PAPIRI NA IME - PAPIRI PO NAREDBI - PAPIRI NA DONOSITELJA

I. PREMA INKORPORIRANOM PRAVU

84

OBVEZNOPRAVNI sadrže neku tražbinu koja pripada ovlašteniku (imatelju papira) prema dužniku (mjenica, ček, obveznica, kreditno pismo)

STVARNOPRAVNI inkorporiraju neko stvarno pravo (pravo vlasništa)založno pravo – ZALOŽNICE

KORPORACIJSKI sadrže pravo neke osobe na članstvo, upravljanje i sudjelovanje u dobiti u nekoj pravnoj osobi - KORPORACIJI(npr. dionice kod dioničkih društava)

PREMA NAČINU ODREĐIVANJA KORISNIKA

PAPIRI NA IME (rekta papiri) PRENOSE SE CESIJOM a ne indosamentom osoba ovlaštenika poimenično određena. (štedna knjižica, polica osiguranja, mjenica sa rekta klauzulom – ne po naredbi, tako da se ne može prenositi)

PAPIRI PO NAREDBI prenose se indosamentom osoba ovlaštenika poimenično naznačena, ali i svaka druga osoba koju on svojom nerdbom odredi

INDOSAMENT izjava dosadašnjeg korisnika papira kojom prenosi papir na drugog korisnika. Ispisuje se na poleđini (in dosso) papiraNjime se prenosi:- pravo na papir- pravo iz papira- pravo da se svojom naredbom može dalje prenositi papir

Za ostvarenje prava iz papira po naredbi treba- držati papir- dokazati neprekinuti niz indosamenata

Kod bianco indosamenta za ostvarenje prava potrebno je DRŽANJE PAPIRA

VRSTE INDOSAMENTA:1. PUNI INDOSAMENT onaj koji drži sve elemente indosamenta, tj. odredbu o prijenosu papira, ime osobe na

koju se papir prenosi i potpis indosanta2. BIANCO INDOSAMENT ima samo potpis indosanta na poleđini3. RECTA INDOSAMENT sadrži rekta klauzulu (ne po naredbi) kojom se zabranjuje indosataru da dalje papir

prenosi indosamentom – što ga transformira u papir na ime, koji se prenosi cesijom

PAPIRI NA DONOSITELJA PRENOSE SE TRADICIJOM(iz ruke u ruku) korisnik papira je svaki donositelj (držatelj) papira (obveznica, skladišnica, založnica, željezničke i autobusne karte, kino ulaznice)

Za legitimaciju je dovoljno držanje papira To su obveznopravni papiri s tim da činidba može biti novčana i nenovčana

AMORTIZACIJA VRIJEDNOSNIH PAPIRA

85

AMORTIZACIJA sudski poništaj isprave Provodi se u izvanparničnom postupku na prijedlog ovlaštenika zbog:

-gubitka-krađe- težeg oštećenja-uopće nestanka vrijednosnog papira

Provodi ga nadležni sud mjesta plaćanja Postupak se sastoji od toga da sud oglasom u službenom glasilu poziva onog tko posjeduje papir da ga u

određenom roku pokaže sudu.Ovlaštenik prije toga mora sudu dokazati vjerojatnim postojanje papira

Ako se u ostavljenom roku nitko ne javi, sud će papir poništiti. Ako se u roku netko javi, sud će predati papir korisniku, a postupak obustaviti. Ako onaj koji se javio ne želi predati papir, sud obustavlja postupak a predlagatelja će uputiti u parnicu da se

vidi kome pripada pravo iz papira.

MJENICAMJENICA je vrijednosni papir na određeni iznos novca koji svom imatelju daje ovlaštenje da taj iznos naplati od osobe koja je označena na njemu kao dužnikTo je i jednostrani pravni posao kojim njen izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da korisniku mjenice (remitentu) isplati određeni iznos novca ili se njime obvezuje da će sam ispuniti tu isplatu.

KARAKTERISTIKE MJENICE:- mjenica je papir po naredbi (to svojstvo oduzima recta clausula ne po naredbi)- mjenica je novčani obligacijski papir, jer joj je sadržaj tražbina u novcu- mjenica je prezentacijski vrijednosni papir- mjenica je papir javne vjere (smatra se istinitom ono što je u njoj napisano)- mjenična obveza je solidarna (svi potpisnici odgovaraju)- mjenična obveza je samostalna (nevaljanost obveze javnog dužnika, ne oslobađa druge)- mjenica je jednostran, formalan i apstraktan posao

GOSPODARSKO ZNAČENJE MJENICE- sredstvo kreditnog prometa- sredstvo osiguranja tražbine- sredstvo plaćanja (međunarodni platni promet)

VRSTE MJENICA

TRASIRANA (VUČENA MJENICA) kod koje izdavatelj mjenice daje nalog drugoj osobi (trasatu) da isplati novčani iznos u mjenici, korisniku mjenice

VLASTITA (SOLO)MJENICAizdavatelj mjenice se sam obvezuje isplatiti mjenični iznos korisniku mjenice

VLASTITA TRASIRANA MJENICA u kojoj izdavatelj mjenice označuje sebe kao trasata

MJENIČNO PRAVO- U SUBJEKTIVNOM SMISLU ovlaštenje koje ima mjenični vjerovnik prema potpisnicima mjenice

(mjeničnim dužnicima

86

U OBJEKTIVNOM SMISLU skup pravnih pravila o mjenici

TRASIRANA MJENICA

TRASIRANA ILI VUČENA MJENICAona kojom njezin izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da o dospjelosti mjenice isplati korisniku mjenice (remitentu) ili nekoj osobi po njegovoj naredbi, novčani iznos naznačen u mjenici

BITNI SASTOJCII (bez kojih ne vrijedi mjenica)1. oznaku isprave kao mjenice2. bezuvjetni uput da se plati određeni iznos novca3. ime onog koji treba platiti – TRASAT4. označenje dospjelosti5. mjesto plaćanja6. ime onoga kome se ili po čijoj naredbi mora platiti7. označenje dana i mjesta izdanja mjenice8. potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant) – SAMO VLASTORUČAN

DOSPJELOST MOŽE BITI ODREĐENA- po viđenju (mjenica dospjeva na naplatu kad je imatelj prezentira trasatu na isplatu (prezentacija mora biti u

roku od 1 god. od izdanja)- na određeno vrijeme po viđenju (npr. šest mjeseci po viđenju) takva mjenica je plativa po proteku određenog

roka, računajući od dana njenog izdanja- na određeno vrijeme od dana izdanja – mjenica dospijeva protekom određenog roka, računajući od dana

izdavanja mjenice (npr. od dana izdanja platite za dva mjeseca)- na određeni dan – (dnevna ili kalendarska mjenica) – dospijevaju na određeni dan u mjenici – npr. 31.1.2000.

ili početkom, sredinom ili krajem mjeseca.

PRAVILO: AKO DOSPJELOST NIJE NAZNAČENA – VRIJEDI KAO MJENICA PO VIĐENJU!

MJESTO PLAĆANJA- treba označiti geografski – platite u Koprivnici- ako mjesto nije naznačeno, presumira se da je to ono mjesto koje je navedeno uz ime trasata

DOMICILIRANA MJENICA- ako je mjesto plaćanja različito od trasatovog sjedišta odnosno prebivališta (kako je označeno na mjenici) ili je

plativa kod treće osobe (banke npr.)

PRAVILO: nema u našem pravu mjenice na donositelja! Remitent može biti fizička i pravna osoba.

PRAVILO: mjenica bez naznake dana izdavanja je nevaljala. Ako nije naznačeno, presumira se da je to ono mjesto koje je navedeno uz potpis trasanta. Ako ni to nije označeno – mjenica je nevaljana.

NEBITNI SASTOJCI MJENICE- oznaka broja primjeraka mjenice (duplikatna klauzula –platite za ovu prvu mjenicu, - platite za ovu drugu

mjenicu - sola klauzula (ako trasant želi izdati samo jednu mjenicu unijet će klauzulu – platite za ovu sola (jedinu)

mjenicu

87

- rekta klauzula – platite Pavlu Pavloviću, ali ne po njegovoj naredbi – mjenica se više ne može prenositi indosamentom

- klauzula “po naredbi” – platite po naredbi Slavka Grabovca – nebitna- valutna klauzula – objašnjava odnos trasanta i remitenta – tj. kakvu protučinidbu daje remitent trasantu za

mjenicu – npr. vrijednost primljena u gotovom- klauzula pokrića – objašnjava se odnos trasanta i trasata – tj. označava naknadu koju treba primiti trasat za

akcept i isplatu mjenice (stavite nama na račun)- klauzula o izvještaju

a. “sa izvještajem” – trasat ne smije akceptirati mjenicu i isplatiti je sve dok ne dobije izvještaj od trasanta o trasiranju i pokriću mjenice

b. “bez izvještaja” - trasat ne treba čekati nikakav izvještaj od trasanta da bi izvršio akcept i isplatu

BIANCO MJENICA- mjenica kod koje je trasant ovlastio imatelja mjenice da naknadno unese u njezin sadržaj one nebitne sastojke

koji nisu uneseni prilikom izdavanja ( minimalan sadržaj mjenice = potpis akceptna ili trasanta)- koristi se kao sredstvo osiguranja tražbina, posebice kredita

IZDAVANJE MJENICE očitovanje volje trasanta u pisanom obliku sa zakonom predviđenim sadržajem, kojim nalaže trasatu da remitentu isplati određenu svotu novca.

MJENIČNOPRAVNA SPOSOBNOST

AKTIVNA PASIVNA- sposobnost biti nositeljem

prava iz mjenica odnosno biti vjerovnikom iz mjenice, a imaju je sve fizičke i pravne osobe koje imaju pravnu sposobnost

- sposobnost mjeničnog obvezivanja

- ima je svaka osoba s poslovnom sposobnošću

- moraju je imati: trasant akceptant indosant avalist intervenijent

PRAVILO Ako bi se trasant nekom odredbom u mjenici pokušao osloboditi odgovornosti za isplatu, takva odredba bi se smatrala kao da nije niti napisana.

PRAVILO Ako je trasirana mjenica izdana u dva ili više primjeraka, isplata jednog od njih oslobađa obveze i po svim ostalim, makar to u mjenici ne stoji zapisano

PRAVILO Prijepisi mjenice mogu se indosirati i avalirati ali ne i AKCEPTIRAT (prijepisi služe bržoj cirkulaciji)

PRIJENOS MJENICE

PRIJENOS INDOSAMENTOM

INDOSAMENT = izjava dana na mjenici kojom imatelj mjenice prenosi svoja prava iz mjenice na drugu osobuObično ide na poleđini ili klauzulom:“platite po naredbi Marice Hrdalo”

88

PRAVILA:1) Indosamentom se prenose sva prava iz mjenice, a njezinom predajom indosataru na njega prelazi i pravo na

mjenicu ( u pravilu vlasništvo)2) dužnik ne može staviti indosataru prigovore koje može i ima trasantu ili nekom od prijašnjih imatelja3) indosament mora biti BEZUVJETAN4) indosament je ništav ako je djelomičan5) FORMALNO LEGITIMIRAN IZ MJENICE (nije svaki indosatar – novi vjerovnik) JE SAMO ONAJ KOJI

DRŽI MJENICU I MOŽE DOKAZATI NEPREKINUTI NIZ INDOSAMENTA. NEPREKINUTI NIZ = prvi indosant je REMITENT,a u svakom daljnjem indosamentu indosant je osoba koja je prije bila indosatar.

6) Dužnik može pravovaljano platiti samo onom koji ima formalanu legitimaciju, osim ako je postupao zlonamjerno ili s velikom nemarnošću.

7) Remitent indosiranjem postaje od vjerovnika dužnikom odnosno indosantom8) Svaki indosant odgovara da će mjenica biti isplaćena i akceptirana

BLANKO INDOSAMENT- u kojem se ne naznačuje ime indostara nego samo odredba “platite” i potpis indosanta. Dovoljan je i potpis

indosanta na poleđini

IMATELJ MJENICE MOŽE- ispuniti blanko indosament svojim imenom ili imenom druge osobe- dalje indosinirati mjenicu- predati mjenicu trećoj osobi ne ispunjavajući blanko indosament, niti stavljajući novi indosament

INDOSAMENT NA DONOSITELJA vrijedi kao blanko indosament

PRIJENOS CESIJOM- na poleđini mjenice se stavlja klauzula “ustupam ovu mjenicu”- mogu je staviti TRASANT I INDOSANT- tako se prenose mjenice čije indosiranje nije dopušteno zbog rekta klauzula (ne po naredbi)- dužnik može prema novom vjerovniku isticati sve one prigovore koje je imao i prema prijašnjem vjerovniku

AKCEPTIRANJE

AKCEPT (prihvat) izjava trasata kojom se obvezuje o dospjelosti isplatiti u mjenici naznačen iznos novcaNa licu mjenice se napiše: “prihvaćena, primljena, priznajem”Trasat potpisuje akcept. I sam potpis trasata na licu vrijedi kao akcept

PRAVILA- akcept mora biti BEZUVJETAN- akcept ne mora biti datumiran – iznimke kad je dospjelost označena na određeno vrijeme po viđenju ili na

određeno vrijeme od dana izdanja- na dan dospjelosti više se ne može podnositi na akcept – tada ide isplata- mjenica se podnosi na akcept trasatu u mjestu njegova prebivanja- trasat nije dužan akceptirati mjenicu, jedino ako se nekim poslom to obvezao (ugovor o kreditu npr.)- sve dok mjenicu ne vrati, trasat može opozvati akcept precrtavanjem

89

- akceptom mjenice, trasant, indosant i ostali potpisnici mjenice ne prestaju biti mjeničnim dužnicima već zajedno s akceptantom, solidarno odgovaraju za mjeničnu obvezu; sada je akceptant glavni dužnik, a ostali su regresni dužnici

- do akceptiranja smatra se trasant glavnim mjeničnim dužnikom- akcept se smatra neopozivim tek kad trasat s potpisanom izjavom o akceptu, vrati mjenicu njezinom imatelju- kad koji od dužnika isplati mjenicu, mjenična obveza se ne gasi prema ostalim dužnicima, jer onaj koji je

platio ima pravo regresa prema akceptantu i dužnicima koji su potpisali mjenicu prije njega

AVALAVAL ili mjenično jamstvo je izjava neke osobe dana i potpisana na mjenici kojom se jamči da će određeni mjenični dužnik ispuniti svoju mjeničnu obvezu Na licu mjenice se napiše “per aval, kao jamac, kao poruk”. Sam potpis na licu se smatra avalom

PRAVILA- avalom se može osigurati isplata mjeničnog iznosa u cijelosti ili djelomično- avalist odgovara onako, kako odgovara onaj za koga je preuzeo obvezu- aval se slabo upotrebljava jer izaziva sumnju u platežnu sposobnost dužnika

U praksi se razvio tzv. ŽIRO – vrsta prikrivenog jamstvaPrvi žirant obično potpiše mjenicu kao trasant – na licu mjenice, desno ispod teksta i kao prvi indosant na poleđini mjenice. Ostali žiranti na poleđini mjenice.

ISPUNJENJE MJENIČNE OBVEZE

I. REDOVITA ISPLATA1. Za isplatu mjenice, imatelj mjenice se kao vjerovnik mora obratiti glavnom dužniku i podnijeti mu je na isplatu.

Kod trasirne mjenice to je AKCEPTANT. Kad je platio, obveze se oslobađaju avalisti, indosanti i trasanti)2. Mjenica se podnosi na isplatu na dan plaćanja ili u slijedeća dva dana.3. Mjenica po viđenju- bilo koji dan unutar 1 god. od dana izdanja.4. Prilikom plaćanja trasat može zahtjevati da mu je imatelj preda s potvrdom na mjenici da je ISPLAĆENA 5. Imatelj mjenice ne može odbiti djelomičnu isplatu6. Prilikom isplate trasat je dužan ispitati samo formalnu legitimaciju – tj. pravilnost niza indosamenta – ne i

istinitost potpisa indosanta7. Ako se mjenica ne podnese na isplatu u zakonom predviđenim rokovima – svaki mjenični dužnik može se

osloboditi obveze polaganjem iznosa kod suda ili nadležnog tijela u općini

II. REGRESNA ISPLATA

REGRESzahtjev imatelja mjenice prema jednom ili više regresnih dužnika na isplatu mjeničnog iznosa, ako trasat o dospjelosti, potpuno ili djelomično, odbije isplatu mjenice ili ako još prije dospjelosti nastupe okolnosti (zakonom određene), koje isplatu čine nesigurnom.IMATELJ MJENICE ZATRAŽIT ĆE ISPLATU TRASANTA, INDOSANTA I AVALISTA

REGRES O DOSPJELOSTI ako mjenica nije plaćena U CIJELOSTI ILI DJELOMIČNO

REGRES PRIJE DOSPJELOSTI

90

ako je akceptiranje odbijeno potpuno ili djelomičnoako je prije ili poslije akceptiranja otvoren stečaj nad imovinom trasata ili ako obustavi plaćanja ili ako je ovrha nad njegovom imovinom ostala bezuspješnaako je otvoren stečaj nad imovinom trasanta mjenice koja se ne smije podnijeti na akceptiranje (npr. trasant zabranio akceptiranje, pa je sad on glavni dužnik)

POVRATNA MJENICA posebna mjenica koja se vuče na regresnog dužnika u visini regresnog zahtjeva. Njome se može ostvariti regresno pravo.

PROTEST javna isprava, kojom javni bilježnik, na zahtjev imatelja, potvrđuje da je nastupila jedna od zakonom predviđenih činjenica na osnovi kojih nastaje pravo regresa u korist imatelja mjeniceProtestom se utvrđuje da je mjenica podnijeta na isplatu, te je u cijelosti ili djelomično odbijena

Ako se regres ostvaruje PRIJE DOSPJELOSTI, zbog činjenica koje isplatu dovode u pitanje, mjenica se mora prethodno prezentirati na isplatu, pa ako isplata izostane – PODIŽE SE PROTEST ZBOG NEISPLATE

PROTEST + prijepis mjenice + potvrda o bezuspješnoj mjeničnoj radnji ide kod protestnog tijela. Protestno tijelo poziva osobu da izvrši radnju. Ako je ne izvrši – to se utvrđuje u protestnoj ispravi koja ide imatelju mjenice, a ako ispuni – postupak se obustavlja.

Protestne isprave – idu u protestni registar

Rokovi protesta:-mjenica po viđenju = 1 god. od dana izdanja-mjenica na određeni dan po viđenju-mjenica na određeno vrijeme od dana izdanja (u roku 2 dana od dana dospijeća)-na određeni dan

Ako se protest ne podigne u rokovima gubi se pravo na regres Imatelj mjenice u tom slučaju ostvaruje zahtjev protiv trasata u zastarnom roku Viša sila – rokovi protesta se mogu produljiti

PROTEST NIJE POTREBAN:- ako su trasant, indosant i avalist napisali “bez protesta” (oslobodili su imatelja podnošenja zahtjeva)- ako se regres vrši zato što su trasant (koji je zabranio akcept) ili trasat pali u stečaj.Rješenje suda o otvaranju

stečaja zamjenjuju protest

NOTIFIKACIJAizvješćivanje mjeničnih dužnika o podizanju protesta zbog neakceptiranja odnosno neisplate mjenice. Njom se pozivaju regresni dužnici da dobrovoljno plate.Ide preporučenim pismom ili vraćanjem mjenice. Ako se ne izvrši notifikacija na vrijeme – ne gubi se pravo na regres, ali onaj koji je to propustio odgovara za štetu koja nastane regresnom dužniku (šteta =kte i troškovi koje je mogao izbjeći da je znao)

INTERVENCIJAje akceptiranje ili isplata mjenice, kod koje su ostvarene pretpostavke za regres, od strane neke osobe, sa svrhom da se zaštiti određeni mjenični dužnik od regresa.- akceptiranjem mjenice, intervenijent postaje mjeničnim dužnikom - isplatom mjenice – stječe pravo regresa prema svom honoratu i njegovim prednicima

NAPLATA MJENICE MJENIČNIM TUŽBAMA

AKO REGRESNI OBVEZNICI NE PLATE- redovna tužba- regresna tužba za regres

91

Sudski postupak – MANDATNI (skraćeni)Na osnovi tužbe ide PLATNI NALOG – prigovori 3 danaAko nema prigovora – platni nalog ovršan i pravomoćan

PRIGOVORI

OBJEKTIVNI I SUBJEKTIVNImogu se isticati prema svakom imatelju mjenice- da je mjenica amortizirana- da nema bitne sastojke

mogu se istaknuti samo prema onom imatelju mjenice prema kojemsu nastali:- da postoje mane volje na strani dužnika

(zabluda, prevara)- da mjenica potječe iz nemoralnog ili

nedopuštenog pravnogposlaZASTARA ZA OSTVARIVANJE MJENIČNOPRAVNOG ZAHTJEVATko propusti ove rokove gubi pravo na naplatu i mjeničnu tužbu:1) zahtjevi prema akceptantu (redovita naplata) = 3 god. od dana dospjelosti2) zahtjevi imatelja prema trasantu i indosantu (regres) 1 god. od pravodobnog protesta3) zahtjevi indosanta – jedni protiv drugih i protiv trasanta (naknadni regres) = 6 mjeseci od iskupljenja mjenice ili

od pokretanja postupka pred sudom protiv indosanta

OSIGURANJE ISPLATE PRAVOM ZALOGA I PRIDRŽAJA Založno pravo imatelj mjenice stječe kad mjenični dužnik uz pisanu izjavu o osnivanju založnog prava, preda

vjerovniku u zalog pokretnu stvar ili tražbinu. Ako je založena stvar, namirenje – sudskom javnom prodajom Ako je založena tražbina, namirenje – bez suda, naplatom tražbine ili zadržajem tražbine za sebe Imatelj mjenice koji je stekao pravo na tužbu zbog neisplate ili regresa, ima pravo PRIDRŽAJA na –

DUŽNIKOVU NOVCU, VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA, POKRETNINAMA do kojih je došao na zakonit način i može se iz njih namiriti - kao i kod zaloga, ali mora ishoditi sudsku odluku ili pristanak dužnika

PRESTANAK MJENIČNIH PRAVA I OBVEZA- isplatom- zastarom- gubitkom ili uništenjem mjenice- oprostom duga- konfuzijom (sjedinjenje imatelja i glavnog dužnika u istoj osobi)- kompenzacijom- propuštanjem mjeničnih radnji (nepodnošenje na akcept, nepodizanje protesta)

NEOPRAVDANO BOGAĆENJE

TRASANT I NDOSANT AKCEPTANT odgovaraju IMATELJU MJENICE ako su se NEPRAVDANO OBOGATILI, zbog toga što su im obveze utrnule zbog zastare ili propuštanja mjeničnih radnji (prezentacija, podizanje protesta)TUŽBA - 3 god. od prestanka mjenične obveze

VLASTITA MJENICAVLASTITA MJENICA pisana izjava volje njezina izdavatelja kojom se obvezuje o dospjelosti isplatiti određeni iznos novca remitentu ili osobi koju on odredi svojom naredbom. Npr. u Koprivnici 8.6.2000. 1.7.2000. platit ću za

92

tu mjenicu po naredbi Brune Grošića iznos od 10.000 kn (desettisućakuna) Plaćanje u Koprivnici, Filip Grošić, Donji Banovec 5, Koprivnica

RAZLIKE VLASTITE MJENICE U ODNOSU NA TRASIRANU- kod vlastite nema TRASATA- nema ni akcepta niti REGRESA zbog neakceptiranja- ima 7 sastojaka, a ne 8 kao kod trasirane (nema trasata)- do protesta i regresa može doći samo zbog potpune ili djelomične neisplate (a ne zbog neakceptiranja)- izdavatelj vlastite mjenice je glavni dužnik, a zahtjevi prema njemu zastarjevaju u roku od 3 god. Odgovara kao

akceptant trasirane- kod vlastite, nema više primjeraka mjenica. Ako se ipak izda, odgovara za svaku od njih kao zasebnu.ZAKONSKE PRESUMPCIJE

1) ako se ne naznači dospjelost – plativa po viđenju2) ako nije označeno mjesto plaćanja – presumira se da je to mjesto izdanja3) ako nema mjesta izdanja – presumira se da je to mjesto uz ime trasanta

ČEK(Zakon o čeku NN 74/94)

ČEK = vrijednosni papir kojim njegov izdavatelj (trasant) daje nalog nekoj drugoj osobi (trasatu) da iz njegova pokrića isplati određeni iznos novca korisniku čeka (remitentu)

RAZLIKE

ČEK MJENICA- sredstvo plaćanja (ček izdaje onaj koji

ima novac)- sredstvo kredita

(mjenicu izdaje onaj koji nema novca) - trasat samo banka - trasat pravna i fizička osoba- može glasiti na - po naredbi

- ime- na donositelja

- nikad na donositelja

- trasat mora uvijek raspolagati novcem radi pokrića

- mjenica se može trasirati na osobu kod koje trasant nema pokrića

- dospijeće čeka – po viđenju - nekoliko načina dospijeća (4)- ček se može opozvati - mjenica se ne može opozvati

Za izdavanje čeka se traži ČEKOVNOPRAVNA SPOSOBNOST= POSLOVNA SPOSOBNOST

BITNI SASTOJCI:- oznaku da je ček- bezuvjetnu uputu da se plati određena svota iz trasantovog pokrića- ime onog koji treba platiti- mjesto plaćanja- dan i mjesto izdanja čeka- potpis trasanta

93

ČEK NA IME - u kojem je osoba REMITENTA izrijekom naznačena

ČEK PO NAREDBI - onaj kod kojega je naznačena da se isplata izvrši po naredbi određene osobe

ČEK NA DONOSITELJA – unesena klauzula “platite donositelju”. Čekom na donositelja smatra se i onaj gdje remitent nije naznačen ili ček na ime gdje piše “ili donositeljima”.

PRIJENOS ČEKA

I. PREDAJOM iz ruke u ruku (na donostelja)II. INDOSAMENTOM svi ostali čekovi makar ne bili trasirni “po naredbi”.Indosament mora biti bezuvjetan.

Djelomičan indosament je nevaljan. Ako se indosira na trasata – vrijedi kao priznanica o isplati.III. CESIJOMprenosi se ček u kojeg je uvjetna klauzula – “ne po naredbi” – REKTA ČEK

ISPLATA ČEKA

Po viđenju i to:1) 8 dana (mjesto izdanja i plaćanja isto - Koprivnica)2) 15 dana (različita mjesta u RH)3) 20 dana (ček izdan u kojoj europskoj zemlji)4) 60 dana (ček izdan izvan Europe)5) 6 mjeseci – cirkularni ček

OPOZIV ČEKA - može! PISANOM IZJAVOM- kad proteče rok za isplatu, ali i prije, no mora stići prije nego uslijedi trasatova isplata

PLAĆANJE isplatu dužan rok izvršiti TRASAT. Imatelj čeka nije dužan primiti djelomičnu isplatu. Isplata ide u gotovini ili prijenosom na žiro račun.

REGRES ako bude odbijena isplata – imatelj ima pravo regresa prema INDOSANTU, TRASANTU I AVALISTI

UVJETI ZA REGRES:- prezentacija čeka u zakonskom roku - podizanje protesta zbog neisplate

PROTEST- kod nadležnog tijela prije isteka roka za prezentaciju- može biti nadomješten trasatovom izjavom na čeku da odbija isplatu- potvrdom obračunskog zavoda (datum) da ček nije namiren obračunom- obveze notifikacije postoji

ZASTARA- regresni zahtjev protiv indosanta i trasanta = 6 mjeseci od proteka roka za podnošenje zahtjeva

94

- regresni zahtjevi indosanta – jedni protiv drugih i protiv TRASANTA - 6 mjeseci od kad je indosant iskupio ček ili kad je protiv njega kod suda postupljeno

NAPLATA ČEKA TUŽBOM

REGRESNA TUŽBA ako regresni obveznici ne udovolje regresnom zahtjevu imatelja čeka u zastranom roku. Sud izdaje PLATNI NALOG – prigovor 3 dana – ako ga nema – PRAVOMOĆNO I IZVRŠNO

TUŽBA IZ TEMELJNOG ODNOSA imatelj čeka tuži trasanta ili svog neposrednog indosanta uz prethodni povrat čeka za tražbinu koja je proistekla iz pravnog odnosa koji je bio temelj izdavanja ili prijenosa čeka. Rok za podizanje – rok zastare tražbine iz osnovnog posla. Pravo na tužbu može biti klauzulom na čeku isključena.

I. VRSTE ČEKA

NA IME

PO NAREDBI PREMA NAČINU ODREĐIVANJA KORISNIKA

NA DONOSITELJA

II. VRSTE ČEKA PO OBLIKU I NAMJENI

GOTOVINSKI ČEK onaj kojim trasant upućuje trasata da remitentu isplati određeni iznos gotovog novca iz njegovog pokrića (izdaje se radi podizanja gotovine ili isplate novca određenoj osobi)

VIRMANSKI ČEK onaj kojim trasant nalaže trasatu da određeni iznos novca prenese s njegova žiro računa na žiro računREMITENTA. Na ček se stavlja klauzula, “samo za obračun”

BARIRANI ILI PRECRTANI ČEK virmanski ček s tim da se čekovni iznos može naplatiti isključivo preko banke. (hoće li se ček moći naplatiti preko bilo koje banke ili preko jedne određene Banke, ovisi je li između crta na čeku ostavljeno prazno ili je upisana “banka” (opći precrtaj) ili je naznačena neka određena banka (poseban precrtaj)

CIRKULARNI ČEK izdaje banka komitenta koji ima kod nje pokriće s ovlaštenjem da ga naplati kod bilo koje od njezinih filijala (podružnica) ili banaka s kojima je u poslovnom odnosu.ROK ZA PODNOŠENJE NA ISPLATU = 6 MJESECI

NASLJEDNO PRAVO

NASLJEDNO PRAVO skup pravnih pravila kojima se uređuje sudbina subjektivnih prava i obveza poslije smrti njihova dosadašnjeg nositelja

NASLJEDNO PRAVO U SUBJEKTIVNOM SMISLU ovlaštenje određene osobe ili određenog kruga osoba da stupa u građanskopravne odnose umrloga. To je apsolutno pravo

NASLJEDNO PRAVO U OBJEKTIVNOM SMISLU dio građanskog prava. Objekt odnosa = OSTAVINA

95

OSNOVNA NAČELA NASLJEDNOG PRAVA1. Načelo ravnopravnosti muškarca i žene2. Načelo ravnopravnosti bračne i izvanbračne djece3. Načelo zatvorenog broja pravnih osnova nasljeđivanja – zakonsko, oporučno4. Načelo kumulacije pravnih osnova – nasljediti se može istodobno i po oporuci i po zakonu5. Načelo kaduciteta u korist državnog vlasništva

KADUCITET ILI OŠASNOST znači u nasljednom pravu činjenicu da ostavitelj poslije svoje smrti nema nasljednikaMože ih imati ali su nesposobni da nasljede ili su se odrekli nasljedstva

1) kad nema nasljednika SUD- OGLAS – POZIV DA SE JAVE – 1 GOD. ROK2) PO PROTEKU 1 god. – OSTAVINA ide nadležnoj skupštini općine3) ako se naknadno pronađe nasljednik on ima 1 god. od dana kad je saznao za ostavinu4) bez obzira na saznanje, njegovo pravo zastarjeva za 10 god.5) za oporučnog ostavitelja rok ide od proglašenja oporuke, za zakonskog od ostaviteljeve smrti6) prema nepoštenom posjedniku ostaviteljevo pravo zastarjeva za 20 god. NASLJEDNIČKOM TUŽBOM

( hereditatis petitio) – štiti se subjektivno nasljedno pravo. Nekretnine se pradaju općini gdje se nalaze, pokretnine – gdje je imao prebivalište

7) Načelo ex lege nasljeđivanja i dobrovoljnosti nasljeđivanja- kad netko umre, dakle smrću ostavitelja, ex lege se stječe subjektivno nasljedno pravo- nitko, s druge strane ne mora biti nasljednik- ako to ne želi – može se ODREĆI NASLJEDSTVA

PRETPOSTAVKE NASLJEĐIVANJA- smrt ostavitelja- nasljednik- ostavina- osnova nasljeđivanja

A) SMRT OSTAVITELJA ILI NJEGOVO PROGLAŠENJE UMRLIM-ostavitelj je osoba koja se nasljeđuje – može biti samo fizička osoba-ootvaranjem nasljedstva – nastaju okolnosti koje uzrokuju postanak nasljednog prava.

I. Čas smrti ostavitelja – važan jer se određuje tada: 1. obujam ostavine2. krug nasljednika3. sposobnost nasljednika4. teku rokovi za davanje nasljedničkih izjava

II. proglašenje ostavitelja umrlim

DOKAZIVANJE SMRTI NEKE OSOBE 1) maticom umrlih ili ispravama koje se izdaju na osnovi matice2) pravomoćnim rješenjem suda nakon provedenog postupka za dokazivanje smrti3) pravomoćno rješenje suda o proglašenju nestale osobe umrlom

B) NASLJEDNIK osoba na koju u času otvaranja nasljedstva prelazi cijela ostavina ili njezin alikvotni dio

Nasljednik može biti - fizička (nasljednik i po zakonu i po oporuci)- pravna osoba (nasljednik samo po oporuci

96

PRAVILA- nasljednik je univerzalni sukcesor – nasljedna prava i obveze ostavitelja prelaze na nasljednika jednim aktom- ostavina prelazi na nasljednika u času otvaranja nasljedstva- nasljednik mora biti živ u času smrti ostavitelja, a pravna osoba mora postojati- nasciturus – ostavinska rasprava se odgađa dok se dijete ne rodi (jer ima pravo na nasljedstvo ako se rodi živo)

nasljednik mora biti sposoban naslijediti konkretnog ostavitelja. ne smije biti nedostojan

NEDOSTOJNOST nesposobnost da određena osoba naslijedi određenog ostavitelja.Apsolutne nedostojnosti nema po našem zakonuS nedostojnim nasljednikom postupa se kao da je umro prije ostavitelja. U slučaju zakonskog nasljeđivanja – predstavljaju ga živi potomci.

RAZLOZI NEDOSTOJNOSTI

UVAŽAVAJU SEDA LI IH OSTAVITELJ

MOŽEOPROSTITI

1. asljednik učinio KZ djelo prema ostavitelju ( s umišljajem ga lišio ili pokušao lišiti života)

ex offo da

2. razlozi koji znače povredu slobode oporučnog nasljeđivanja (prisilio ostavitelja da napravi ili promjeni oporuku)

ex offo da

3. nasljednik se teže ogriješio o zakonsku ili moralnu dužnost prema ostavitelju (dužnost uzdržavanja i nužne pomoći)

na prigovor da

4. nasljednik pobjegao iz zemlje da bi izbjegao kaznu za teže kazneno djelo ili da bi izbjegao vojnu obvezu

ex offo ne

ODRICANJE OD NASLJEDSTVA

PRAVILA- odreći se može NASLJEDNIK od časa otvaranja nasljedstva do završetka ostavinske rasprave- izjava mora biti pismena, predana sudu, potpis ovjeren- izjava se može dati pred ostavinskim sudom ili bilo kojim općinskim - nasljednik se može odreći za sebe ili za sebe i svoje potomke- izjava se ne može kasnije opozvati- s nasljednikom koji se odrekao – kao da je umro prije ostavitelja- prije otvranja nasljedstva nema odricanja – izjava tu nema pravni učinak- potomak se može pred sucem u vidu sporazuma odreći nasljedstva. Sudac ovjerava sporazum. Onaj koji se tako

odrekao ne može biti niti NUŽNI NASLJEDNIK- nasljednik koji je već počeo raspolagati ostavinom ne može se odreći

ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVE OSTAVITELJA- samo do visine nasljeđene imovine, solidarno s ostalim nasljednicima- do te visine odgovaraju i svojom i nasljeđenom imovinom- seoaratio bonorum (odvajanje imovine nasljednika i ostavine) – traže vjerovnici ako je nasljednik prezaduženZAPISOVNIK (legatar) onerat =nasljednik opterećen legatom

osoba koja iz ostavine dobiva pojedino, točno određeno pravo, odnosno iz ostavinske mase dobiva pojedinu točno određenu stvar. Legat ide na teret nasljednika.

97

Legat je stvar, ali i odredba posljednje volje kojom ostavitelj određenoj osobi ostavlja određenu stvar na teret nasljednika.

Zapisovnik dobiva PRAVO u času smrti ostavitelja. Zapisovnik dobiva VLASNIŠTVO tek kad mu onerat preda stvar. Zapis može biti opterećen uvjetom, rokom ili nalogom, te sublegatom.

Ostavitelj osniva podzapis kojim podzapisanik (sublegator) stječe pravo zahtjevati od zapisanika (legatora) određenu činidbu na teret vrijednosti zapisa.

Onerat odgovara za izvršenje zapisa Zapisovnik može u roku od 1 godine od kad je saznao – tražiti legat. Oporučiteljevi vjerovnici imaju prednost u odnosu na legatora Zapisovnik ne odgovara za dugove ostavitelja

DAMNACIJSKI LEGAT - ovlaštenje zapisovnika (legatora) na činidbu koju mu je dužan ispuniti nasljednik opterećen zalogomVINDIKACIJSKI LEGAT – daje zapisovniku stvarnopravno ovlaštenje na objektu zapisa

OSTAVINA ukupnost prava i obveza koji su objekt nasljeđivanja U nju ulaze samo otuđiva prava i obveze Ostavina uži pojam od imovine (u imovinu idu i osobna prava…) U ostavinu ulaze i neimovinska prava (autorska moralna prava) a u imovinu idu samo imovinska prava i obveze Prava i obveze koje se nalaze u ostavini prelaze na nasljednike u obujmu, sadržaju i kvaliteti kakva su bila u

času smrti ostavitelja

OSTAVINSKA MASA skup dobara koji na ostavitelja prelaze na njegove nasljednike

IZDVAJANJEzahvaća pojedine predmete iz ostavine1. zajednička imovina bračnih drugova, ona koja je stečena radom u tijeku braka – treba izdvojiti ženino ako muž

umre2. potomci koji su živjeli s ostaviteljem – traže izdvajanje onoga povećanja ostaviteljeve imovine /koji su oni

privrijedili3. preživjelom bračnom drugu pripadaju predmeti domaćinstva koji služe za zadovoljenje njihovih zajedničkih

potreba

OSNOVA NASLJEĐIVANJA

ZAKON pravilo

OPORUKA iznimka

Iznimka jača od pravila pa do zakonskog nasljeđivanja dolazi:1. ako iza ostavitelja nije ostala valjana oporuka2. ako su se oporučni nasljednici odrekli nasljedstva3. ako su oporučni nasljednici nesposobni za nasljedstvo4. ako su oporučni nasljednici svi umrli prije ostavitelja

Pravilo o prvenstvu nasljeđivanja na osnovi oporuke ima jednu iznimku – NUŽNO NASLJEDNO PRAVO, na koje određeni viši krug nasljednika ima pravo, mimo volje ostavitelja

XXXIV ZAKONSKO NASLJEDNO PRAVO

98

ZAKONSKO NASLJEDNO PRAVO nasljeđivanje na temelju određenih činjenica koje propis predviđa kao osnove u slučaju kad iz određenih razloga nije moglo doći do oporučnog nasljeđivanja

PO ZAKONU SE NASLJEĐUJE1) iza ostavitelja nije ostala oporuka ili je ništava, ili njome nije raspoređena čitava imovina2) kad je oporučni nasljednik umro prije ostavitelja, ili se odrekao nasljedstva ili je u času otvaranja nasljedstva bio

NEDOSTOJAN

OSNOVE NASLJEĐIVANJA PO ZAKONU- krvno srodstvo- bračna veza- posvojenje

I. KRVNO SRODSTVO srodstvo je odnos između dviju ili više osoba zasnovan na međusobnoj vezi biološke, pravne ili socijalne naraviBiološka ili fiziološka veza = krvna veza ili veza podrijetla

VRSTE SRODSTVA1. krvno srodstvo2. srodstvo po tazbini (odnos neke osobe i srodnika njezina bračna druga)3. građansko srodstvo (srodstvo po posvojenju)4. duhovno srodstvo (srodstvo po krštenju – kumovi)- 4 i 5 nemaju pravno – relevantno značenje5. srodstvo po mlijeku (dojilja)

KRVNO SRODSTVO odnos dvaju ili više osoba povezanih podrijetlom, bilo da potiču jedna od druge ili od zajedničkog pretka

RAČUNANJE KRVNOG SRODSTVA je ratvrstavanje krvnih srodnika po linijama (lozama) i stupnjevima

DVIJE SU LINIJE-USPRAVNA - osobe koje potječu jedna od druge (roditelji-dijete- unuk)-POBOČNA - osobe koje potječu od neke treće osobe (braća- stric- sinovac

II. BRAČNA VEZA postoji između osoba koje su sklopile brak

BRAK zakonom uređena zajednica života žene i muškarca

PRAVILA Bračni drugovi imaju pravo nasljeđivanja po zakonu ecescTo ako je bračni drug s njim bio u valjanom braku Status bračnog druga dokazuje se izvodom iz matice vjenčanih

III. POSVOJENJE građansko srodstvo ili srodstvo po posvojenju je odnos koji se temelji na aktu posvojenja (adopcije) tuđeg maloljetnog djeteta

AKT POSVOJENJA odluka o posvojenju koji donosi centar za socijalnu skrb

POSVOJENJE JE ZASNOVANO kad odluka o posvojenju postane pravomoćna

99

2 VRSTE-SRODNIČKO nastaje između posvojitelja i njegovih srodnika (s jedne strane) i posvojčeta i njegovih

potomaka (s druge strane)-RODITELJSKO ne nastaje između posvojčeta i srodnika posvojitelja odnos srodstva, nego se između

posvojitelja s jedne strane i posvojčeta i njegovih potomaka zasnivaju prava i dužnosti koja po zakonu postoje između roditelja i djece

NAČELA ZAKONSKOG NASLJEĐIVANJAI. NBAČELO GRUPIRANJA SRODNIKA PO PARANTELAMA

PARENTELAskup krvnih srodnika koji čini rodonačelnik sa svojim potomcima

ZAKONSKE NASLJEDNIKE GRUPIRAMO PO PARENTELIMA:

A) PRVA PARENTELA sastavljena isključivo od ostaviteljevih potomaka, a sam ostavitelj tu je rodonačelnik (prvi zajednički predak svih potomaka)

B) DRUGA PARENTELA sastavljena od ostaviteljevih roditelja i njihovih potomaka (braće i sestara ostavitelja i njihovih potomaka (bratić, sestrična…)

C) TREĆA PARENTELA čine je djedovi i bake ostavitelja po očevoj i majčinoj strani

D) ČETVRTA PARENTELA čine pradjedovi i prabake ostavitelja i njihovi potomci Pravilo:- ako jedna parentela ima 2 rodonačelnika, tada se one dijele na LOZE. Od ostavitelja – majčina i očeva

loza. Loze se dijele na grane

II. NAČELO ISKLJUČIVOSTI znači da pozivanje na nasljedstvo po nasljednim redovima znači u našem pravu da BLIŽI NASLJEDNI RED ISKLJUČUJE DALJNJI. Dok god postoji makar i jedan nasljednik iz bližeg nasljednog reda, ne mogu doći do nasljeđivanja srodnici daljnjih redova.

IZNIMKA - ostane jedan bračni drug, nemaju djece, s njim nasljeđuju ostavinu i roditelji ostavitelja- ako su imali djece, a ona se odreknu nasljedstva, bračni drug nasljeđuje sve

III. NAČELO PREDSTAVLJANJA (REPREZENTACIJE) Unutar pojedinog nasljednog reda usvojeno je načelo predstavljanja ili reprezentacije.Načelo predstavljanja (reprezentacije) znači da pretka koji je umro prije ostavitelja predstavlja njegov živi potomak. U tom slučaju dio ostavine koji bi pripao pretku da je preživio ostavitelja nasljeđuje njegov potomak. Ako ih ima više, nasljeđuju na jednake dijelove. Po načelu reprezentacije nasljeđuju isključivo potomci.

100

Načelo prestavljanja primjenjuje se i kad nasljednik ne nasljedi zato što je NEDOSTOJAN, ŠTO JE ISKLJUČEN ili se odrekao nasljedstva u svoje ime. Potomci nasljeđuju po vlastitom pravu, a ne po pravu pretka.

NAČELO PREDSTAVLJANAJ (REPREZENTACIJE)

Unutar pojedinog nasljednog reda usvojen je princip reprezentacije. To znači da pretka koji je umro prije ostavitelja predstavlja njegov živi potomak.

A+1990 2/6 B (bračni drug)

SIN KĆERKA + 1989

E (bračni drug)

C 2/6 D

F 1/6 G 1/6

Kćerka je umrla prije oca i stoga nju predstavljaju njezini živi potomci F i G, koji dobivaju njezin dio. Ne, međutim i njezin bračni drug (E).

101

IV. NAČELO PRIRAŠTAJA (AKRESCENCIJE Sunasljedniku prirasta dio drugog sunasljednika ako taj sunasljednik otpadne, a istog je stupnja srodstva, i iste kvalitete sa sunasljednikom kojemu njegov dio priraščuje. Do priraštaja dolazi samo ako se ne može primjeniti načelo reprezentacije.

NAČELO AKRESCENCIJE (PRIRAŠTAJA)

Sunasljedniku prirasta dio drugog sunasljednika ako taj sunasljednik otpadne (nedostojnost ili odreknuće), a istog su stupnja srodstva i iste kvalitete sa sunasljednikom kojemu njegov dio prirašćuje.do priraštaja dolazi samo onda ako se u slučaju ispadanja sunasljednika ne može primjeniti načelo reprezentacije.

Ostavitelj A umro je 1990. godine. Ubio ga je njegov unuk F. Kćerka ostavitelja je umrla 1989. godine.

A+1990 2/6 B (bračni drug)

SIN KĆERKA + 1989

E (bračni drug)

C 2/6 D

nedostojan F G 2/6

102

Unuk F je nedostojan, a nema potomka, pa ne dolazi do reprezentacije, već do priraštaja i stoga njegov brat G nasljeđuje i 1/6 od F-a, tj. ukupno 2/6

V. NAČELO TRANMISIJE Potomak koji je umro POSLIJE ostavitelja sam postaje nasljednikom i svoje pravo prenosi na svoje nasljednike. Nasljeđuju nasljednici.

NAČELO TRANSMISIJE

Potomak koji je umro poslije ostavioca sam je postao nasljednik i svoje pravo prenosi na svoje nasljednike

A+1990 3/9 B (bračni drug)

SIN KĆERKA + 1991

E (bračni drug)

C 2/6 D

nedostojan F 1/9 G 1/9

Kćerka je umrla poslije ostvaritelja (oca) i ona je postala njegov nasljednik za 3/9.Nju nasljeđuju svi njezini nasljednici, dakle u ovom slučaju bračni drug i djeca.

103

POJEDINI NASLJEDNI REDOVIa) PRVI NASLJEDNI RED - bračni drug, te potomci (djeca) posvojenik i njegovi potomci

- ide reprezentacija- transmisija-akrescencijaNASLJEDNICI PRVOG NASLJEDNOG REDA NASLJEĐUJU NA JEDNAKE DIJELOVE

b) DRUGI NASLJEDNI RED - bračni drug, njegovi roditelji te njihovi potomci – braće i sestre i njihovi potomci

U DRUGOM NASLJEDNOM REDU ½ = RODITELJI ½ = BRAČNI DRUG

c) TREĆI NASLJEDNI RED - djedovi i bakeU TREĆEM NASLJEDNOM REDU-½ DJED I BAKA S OČEVE STRANE (ZAJEDNO S POTOMCIMA)-½ DJED I BAKA S MAJČINE STRANE (ZAJEDNO S POTOMCIMA)Ako je iza ostavitelja ostao bračni drug i djed, bračni drug nasljeđuje sve jer on isključuje sve pretke osim voditelja.

d) ČETVRTRI NASLJEDNI RED-pradjedovi i prabakePOLA DOBIVA OČEVA, POLA MAJČINA STRANA. Nema reprezentacije a akrescencija moguća

POSEBNE ODREDBE ZA NEKE NASLJEDNIKE

a) NASLJEDNO PRAVO BRAČNOG DRUGAI I. REDOVITO NASLJEĐIVANJE

- u prvom nasljednom redu dijeli ostavinu na jednake dijelove s potomcima i posvojenikom- u drugom nasljednom redu dobiva ½ ostavine, drugi roditelji - u trećem, IV i ostalim isključuje sve

II. VARIJABILNI NASLJEDNI DIO

104

- ako nasljeđuje s nasljednicima drugog reda, a sam nema dovoljno sredstava za život, sud može odlučiti da pored ½ dobije i dio od nasljednika II reda. Ako time nije pomognuto, sud može bračnom drugu dati sve

III. VARIJANTA II- ako bračni drug ostavitelja nasljeđuje s djecom iz dva braka, te ako je imovina bračnog druga veća

od dijela kojeg bi dobio pri podjeli ostavine na jednake dijelove, svako dijete dobiva dva puta više od bračnog druga

IV. VARIJANTA- bračni drug gubi pravo na nasljeđivanje ako:a) je bračni drug poveo parnicu za razvod braka za života, a poslije smrti ostaviteljeve se utvrdi da je

tužba bila opravdanab) ako je brak proglašen nepostojećim ili je bio poništen poslije smrti ostavitelja iz razloga za koje je

preživjeli bračni drug znao u času sklapanja brakac) ako je faktična zajednica života s ostaviteljem prestala krivnjom preživjelog bračnog druga ili po

sporazumu

b) NASLJEDNO PRAVO IZVANBRAČNOG DJETETA- izvanbračno dijete nasljeđuje majku i majčine srodnike i obratno - izvanbračno dijete nasljeđuje izvanbračnog oca samo ako je očinstvo utvrđeno (dobrovoljno ili sudskim

putem).- da bi izvanbračno dijete dobilo nasljedno pravo prema srodnicima svog izvanbračnog oca, očinstvo mora

biti utvrđeno + otac ga mora prizanti (pred nadležnim tijelom) ili dovesti ga da s njim živi ili da ga je na drugi način priznao kao svoje

PRAVILA1. .prema ZOB I PO – ocem djeteta rođenog izvan braka smatra se osoba koja ga prizna ili čije je očinstvo

utvrđeno sudskom presudom2. OČINSTVO SE MOŽE PRIZNATI

-na zapisnik pred matičarem-sudom-upravnim tijelom starateljstva (osobno, pismenim putem ili po punomoćniku)-u oporuci

3. Priznanje očinstva VRIJEDI I UPISUJE SE U MATICU samo ako se majka suglasi s priznanjem – PRED MATIČAREM ILI U JAVNOJ ILI U OVJERENOJ ISPRAVI.

c) NASLJEDNO PRAVO POSVOJČETA 1) KOD SRODNIČKOG POSVOJENJA

- pravni položaj posvojčeta i njegovih potomaka isti je kao i položaj posvojiteljevih potomaka. Posvojče i njegovi potomci imaju pravo nasljediti posvojitelja i njegove sroednike a posvojitelj i njegovi srodnici posvojče i njegove potomke. Posvojče gubi pravo nasljeđivanja prema svojim krvnim srodnicima (izuzetno ako ga posvoje očuh i (maćeha)Mogu ga zasnovati samo bračni drugovi zajednički ili samo jedan, ako je ujedno i roditelj posvojčeta. Posvojče nasljeđuje oba bračna druga

2) KOD RODITELJSKOG POSVOJENJA-posvojče i njegovi potomci, te posvojitelj stječu međusobno nasljedno pravo krvnih srodnika u pravoj liniji-posvojče i njegovi potomci NEMAJU nasljedno pravo prema posvojiteljevim srodnicima, prema bračnom

drugu posvojitelja (osim ako su ga zajednički posvojili) te prema drugim posvojčetima

105

-RODITELJSKIM POSVOJENJEM ne prestaje nasljedno pravo posvojčeta i njegovih potomaka prema njegovim krvnim srodnicima, ali njegovi krvni srodnici nemaju nasljedno pravo prema posvojčetu i njegovim potomcima

XXXV OPORUČNO NASLJEDNO PRAVO

OPORUKA - razredba posljednje volje, kojom ostavitelj raspolaže svojom imovinom za slučaj smrti. Oporuku može

sastaviti SVAKA FIZIČKA OSOBA, AKO JE NAVRŠILA 16 GODINA I SPOSOBNA JE ZA RASUĐIVANJE

Karakteristike oporuke:- jednostrani pravni posao (daje se riječima pisanim ili izgovorenim) ne smije biti dana u bludnji, niti pod

silom, prijetnjom ili prijevarom- strogo osobni posao – samo osobno, ne preko zastupnika niti punomoćnika- strogo formalni posao- opoziv posao

VRSTE I OBLIK OPORUKE- PRIVATNA – vlastoručna (holografska), pisana pred svjedocima (alografska), usmena oporuka pred

svjedocimaSastavlja je sam oporučitelj bez prisustva javnih tijela

- JAVNA – sudska (u sudu pred sucem), diplomatska (u inozemstvu kod dipl. predst.), vojna (pred zapovjednikom satnije-viši čin, na brodu (pred zapovjednikom broda i međunarodna oporuka) sačinjena uz sudjelovanje javnih tijela

- REDOVITA – može se sačiniti u svakoj prilici, oblik strog, a rok valjanosti neograničen. Može biti privatna pisana, sudska, diplomatska, međunarodna

- IZVANREDNA - ona koja se pravi u izvanrednim prilikama (rat, požar, bolest…)

OBLIK OPORUKE - po ZN – pisana oporuka, osnovni oblik

1. VLASTORUČNA ILI HOLOGRAFSKA- ona koju je oporučitelj sam vlastoručno napisao i vlastoručno potpisao

2. PISANA OPORUKA PRED SVJEDOCIMA (ALOGRAFSKA)- oporuka koju može načiniti samo oporučitelj koji zna čitati i pisati ili u danom trenutku zna čitati i pisati.

Za nju je potrebno da je netko napiše po diktatu oporučitelja. Oporučitelj to mora potpisati pred dva svjedoka izavljujući da je to njegova oporuka.Nakon toga potpisuju svjedoci – istovremeno svjedoci se potpisuju na samoj oporuci. Ako bi ostavitelj sam napisao pisaćom mašinom oporuku tada bi da taj akt bude oporuka, morao to potpisati pred dva svjedoka izjavljujući da je to njegova oporuka. Tada potpisuju svjedoci.

3. SUDSKA OPORUKA -PRVO SE UTVRDI IDENTITET OSOBE, SVAKI GRAĐANIN MOŽE NAPRAVITI TU OPORUKU, ALI ONAJ KOJI NE ZA ČITATI NI PISATI MORA NAČINITI TAKVU OPORUKU

106

-pravi se u sudu, pred sucem općinskog suda u formi sudskog zapisnika, tako da oporučitelj izjavi svoju posljednju volju, a sudac to unese u zapisnik. Nakon toga oporučitelj to mora pročitati i vlastoručno potpisati. Sudac tada na oporuci potvrđuje da ju je oporučitelj pred njih pročitao i potpisao.

-Ako oporučitelj ne zna čitati ni pisati sudac će mu pročitati oporuku uz dva svjedoka, a onda ovaj stavlja rukoznak. Sudac na oporuci potvrđuje izvršene radnje. Tu oporuku potpisuju: sudac, zapisničar, svjedoci identiteta i svjedoci oporuke

4. MEĐUNARODNA OPORUKA-općinskom sudu ili inozemnom konzularnom ili diplomatskom predstavništvu treba podnijeti NA

OVJERU ispravu o svojoj posljednjoj volji. Pred ovlaštenim tijelom u prisustvu 2 svjedoka izjavljuje da je podnešena oporuka njegova posljednja volja i da je upoznat s njezinim sadržajem. Potom potpisuje oporuku. ovlaštena osoba MORA STAVITI DATUM OPORUKE jer bez nje je nevaljana.

5. USMENA OPORUKA- pred 2 svjedoka usmeno izrazi svoju posljednju volju. Vrijedi za izvanredne slučajeve i vrijedi 30 dana od

prestanka izvanrednih prilika. Svjedoci moraju što prije napisati sadržaj oporuke ili izdiktirati kod suda. Ako to ne učine, oporuka je valjana ali će teško biti dokazati

6. OPORUKA NA HRVATSKOM BRODU

- sastavlja se pred zapovjednikom broda-za nju vrijede odredbe sudske oporuke-prestaje važiti 30 dana po povratku broda u RH

7. VOJNIČKA OPORUKA-pred zapovjednikom satnije ili višim činom-vrijede odredbe sudske oporuke-vrijedi 60 dana od završetka rata, odosno 30 dana od demobilizacije

SVJEDOCI OPORUKE

TKO MOŽE BITI SVJEDOK OPORUKE- punoljetna, poslovno sposobna osoba- mora biti pismena (čitati i pisati)- mora razumjeti jezik oporuke (kod sudske)Kod usmene oporuke ne mora znati čitati i pisati, ali mora biti punoljetan,poslovno sposoban i razmjeti jezik

TKO NE MOŽE BITI SVJEDOK (kod pisane oporuke pred svjedocima, niti svjedoci kod sudske oporuke, niti sudac smije biti:)- potomak oporučitelja- njegov usvojenik i njegovi potomci- bračni drug oporučitelja- preci oporučitelja i njegovi usvojitelji- srodnici u pobočnoj liniji do 4 stupnja- svjedok ne smije imati koristi od oporuke NIŠTAVE SU SVE ODREDBE KOJIMA SE NEŠTO OSTAVLJA SUCU KOJI JE SASTAVIO OPORUKU, SVJEDOCIMA TE ROĐACIMA SVJEDOKA (PRECI+POTOMCI)

SADRŽAJ OPORUKE

107

1) IMENOVANJE NASLJEDNIKA- To nije tako bitno. Bitno je da je oporukom oporučitelj izvršio razredbu glede čitave svoje imovine ili

glede alikvotnog dijela te imovine. Oporuka mora sadržavati dovoljno podataka na osnovi kojih se može utvrditi identitet nasljednika:

2) ZAMJENE (SUPSTITUCIJE)- VULGARNA (OBIČNA) imenovanje zamjenika nasljednika (može i legataru) Institut u pravilu

nasljeđuje a supstitut dolazi ako institut postane nedostojan, odrekne se nasljedstva ili umre prije ostavitelja

-FIDEIKOMISARNA (POVJERBENA) imenovanje nasljednika, nasljedniku (kod nas zabranjena)

3) ZAPISI (LEGATI)-osoba zapisovnika mora biti određena ili odrediva-može se zapis pobijati, ako vrijeđa nečije nužno nasljedno pravo

4) UVJETI, ROKOVI NALOZI A) UVJETI-objektivno moguć i dopušten. Nemoguć, nedopušten, nemoralan se uzima kao da ne postoje

(ne izazivaju ništavost oporuke)B) NALOG-dužnost izvršenja određene činidbe – može ZN ga naziva TERET-oblik naloga je i NESAMOSTALNA ZAKLADA kad se ostavina ostavi fizičkoj ili pravnoj osobi radi

ostvarenja neke dopuštene svrhe – npr. zbrinjavanja djece

5) OSNIVANJE ZAKLADE-može, ali zaklada nastaje tek odobrenjem nadležnog tijela

6) ODREĐIVANJE IZVRŠITELJA OPORUKE-može jedna ili više osoba, ali poslovno sposobne osobe koje imaju pravo na naknadu troškova i nagradu za

rad

7) OSTALO-OPORUČITELJ MOŽE-oprostiti nasljedniku nedostojnost-opozvati raniju oporuku-odrediti da se određeni dar ne uračuna u zakonski dio nasljednika

ČUVANJE OPORUKE - može, kod suda. Ako oporuitelj traži od suda da je vrati, to nije opoziv

OPOZIV OPORUKEOpozvati oporuku može onaj koji je može načiniti.

NAČINI OPOZIVA:1. UNIŠTENJE ISPRAVE

-mora doći voljom oporučitelja do toga2. IZJAVA O OPOZIVU

-mora biti strogo formalna – u onom obliku u kojem je napravljena oporuka koja se opoziva3. PRAVLJENJE NOVE OPORUKE

- koja je sadržajno suprotna staroj4. KONKLUDENTNE RADNJE

- kad oporučitelj za života raspolaže svojom imovinom suprotno oporuci

108

PROGLAŠENJE OPORUKE- sudska radnja u kojoj sud sve oporuke određenog oporučitelja OTVORI I PROČITA pred dva punoljetna

građanina i o tome sačini zapisnik- mjesno nadležan sud gdje se nalaze oporuke, a stvarno – općinski sud

TUMAČENJE OPORUKE- znači utvrđivanje prave volje (namjere) oporučitelja- u slučaju dvojbe, treba prihvatiti tumačenje koje je povoljnije za zakonskog nasljednika ili za osobu kojoj

je naložena neka obveza

NEVALJALOST OPORUKE RAZLOZI NIŠTAVOSTI:- nesposobnost oporučitelja (nema 16. g. ili nije bio sposoban za rasuđivanje)- mane volje oporučitelja (napisao oporuku pod prijetnjom, silom, prevaren doveden u zabludu –zabluda u

motivu – u činjenicama- nedostatak propisanog oblika (uvijek pismeni oblik=osnovni oblik)- nemogućnost i nedopustivost sadržaja oporuke (npr. unošenje fideokomisarne supstitucije, raspolaganje u

korist suda. Taj razlog zahvaća samo pojedine odredbe u oporuci = djelomična ništavost- Poništenje oporuke mogu tražiti SAMO OSOBE KOJE IMAJU PRAVNI INTERES (ZAKON.

NASLJEDNICI)- Rok za poništenje je 1 godina od saznanja za ništavost (ali unutar 10 god. od proglašenja oporuke)- Rok za poništenje prema nepoštenoj osobi je 20 godina - Kod nevaljalosti oporuke dolazi do njenog POBIJANJA- Pobijanje ide na zahtjev stranke, a ne ex offfo- Dolazi do konvalidacije oporuke ako se u predviđenim rokovima ne podigne zahtjev za njeno pobijanje

NIŠTAVOST OPORUKE DOLAZI SAMO KAD JE NEVALJALOST IZAZVANA NEMOGUĆNOŠĆU ILI NEDOPUSTIVOŠĆU SADRŽAJA – protivna ustavu, moralu, prisilnim propisima

REKONSTRUKCIJA OPORUKE- ako je nestala, uništena, zagubljena bez volje oporučitelja – slučajno ili krivnjom treće osobe- zainteresirane osobe mogu pred sudom dokazivati da je došlo do uništenja da je bila sastavljena u

zakonskom obliku, te da je imala određen sadržaj- sud radi u obliku sudskog zapisnika- ako nema nasljednika, a ostavina pripala općini,tada sporazum stranaka o prijašnjem postojanju oporuke

vrijedi samo uz suglasnost nadležnosti tijela općine- ako se zainteresirane osobe spore, rekonstrukcija oporuke ide putem SUDSKE PARNICE – sudska

presuda ima UČINAK OPORUKE

XXXVI NUŽNO NASLJEDNO PRAVO

NUŽNO NASLJEDNO PRAVO skup pravnih pravila kojima se određuje krug osoba kojima je oporučitelj dužan ostaviti određeni dio svoje imovine

109

NUŽNI DIO određeni dio zakonskog dijela tj.onog dijela kojeg bi dobio kao zakonski nasljednik da nema oporuke

OSTAVINA- NUŽNI DIO – oporučitelj ne može slobodno raspolagati- RASPOLOŽIVI DIO – oporučitelj slobodno raspolaže

PRAVILA: - nužni dio DAJE SE SAMO NA ZAHTJEV, NIKADA EX OFFO- nužnom nasljedniku pripada određeni dio SVAKE STVARI I PRAVA koje čine ostavinu

NUŽNI NASLJEDNICI

I PRVA KATEGORIJA – APSOLUTNI NUŽNI NASLJEDNICI- oni koji imaju pravo tražiti nužni dio već samo zato što su zakonski nasljednici- potomci umrlog (1/2 zakonskog)- njegovi usvojenici i njihovi potomci (1/2 zakonskog- njegovi roditelji (1/3 zakonskog)- njegov bračni drug (1/2 zakonskog)

II KATEGORIJA – RELATIVNI NUŽNI NASLJEDNICIPRETPOSTAVKE: - nasljednici moraju u konkretnom slučaju biti i zakonski nasljednici- moraju biti trajno nesposobni za privređivanje i ne smiju imati sredstava za privređivanje.

Tu spadaju: braća i sestre ostavitelja i svi njegovi preci (bake, djedovi). Nužni dio je 1/3 zakonskog.

IZRAČUNAVANJE NUŽNOG DIJELA6. PRVO SE ODBIJA PASIVA – troškovi pogreba, popisa i procjene imovine – dobiva se ČISTA

OSTAVINA7. ČISTOJ OSTAVINI PRIRAČUNAVAJU SE vrijednost darova koje je ostavitelj dao bilo kada nekom

zakonskom nasljedniku. Priračuna se i vrijednost darova trećima za posljednju godinu svog životaDAROVI- ugovor o darovanju + PREDDAROVI (školovanje npr.) ali ne manji prigodni darovi i oni u društvene svrhe

8. dobiva se obračunska vrijednost ostavine – iz nje idu nužni dijelovi 4. ostatak – raspoloživi dio

URAČUNAVANJE- institut po kojem se svakom zakonskom nasljedniku uračuva u njegov dio sve ono što je dobio na dar od

ostavitelja za života

110

- najprije se nasljednicima koji nisu dobiti od ostavitelja dar, PRIZNA I IZ OSTAVINE DODIJELI ODGOVARAJUĆA VRIJEDNOST, pa se tek poslije toga ostatak ostavine dijeli među svim nasljednicima

NE URAČUNAVAJU SE:- uobičajeni manji darovi- plodovi i koristi koje je nasljednik imao od darovane stvari do smrti ostavitelja- troškovi uzdržavanja i obvezatnog školovanja nasljednika- darovi učinjeni nasljedniku koji se odrekao nasljedstva- darovane stvari vraćene u ostavinu (nasljednik koji je vratio stvar ima položaj poštenog posjednika

UMANJENJE OPORUČNIH RASPOLAGANJA I VRAĆANJE DAROVA ZBOG POVREDE NUŽNOG DIJELA- oporučitelj je raspolagao preko onoga što mu je dopušteno - kod povrede nužnog dijela, oporučna raspolaganja će se umanjiti a darovi vratiti u mjeri potrebnoj da se

dopuni nužni dio.Najprije se umanjuju raspolaganja oporukom a ako to nije dosta, vraćaju se darovi- umanjuju se i zapisi

RED VRAĆANJA: ide se od posljednjeg dara i nastavlja obratno redu kojim su učinjeni.Oni koji su učinjeni istodobno – vraćaju se razmjerno

PO ZAKONU O NASLJEĐIVANJU DAR – stvari ili novac, oproštaj duga, odricanje od prava, ono što je ostavitelj darivao nasljedniku na ime nasljednog dijela ili radi osnivanja i proširenja kućanstva ili radi školovanja obavljanja zanimanja te svako drugo raspolaganje bez naknade

DAR SE PROCJENJUJE U VRIJEME OSTAVITELJEVE SMRTI A PREMA STANJU U VRIJEME DARAU dar se uračunava i ono što je ostavitelj naredio da se nužnom nasljedniku NE URAČUNAVA. Do smanjenja dolazi uvijek na zahtjev nužnih nasljednika. Rok za zahtjev je 3 godine od proglašenja oporuke.

ISKLJUČENJE NUŽNIH NASLJEDNIKAOporučitelj može isključiti nužne nasljednike:Razlozi:- nasljednik povrijedio neku zakonsku ili moralnu obvezu prema ostavitelju (povrijedio zakonsku obvezu

uzdržavanja, nije ga poštovao) - s umišljajem nasljednik počini teže kazneno djelo prema ostavitelju, bračnom drugu, djeci ili roditeljima- nasljednik učinio kazneno djelo upravljeno na potkopavanje narodne vlasti, sigurnosti zemlje- nasljednik se odao neradu i nepoštenom životu

Oporučitelj mora u oporuci na NESUMNJIV način isključiti potpuno ili djelomično nužnog nasljednika, a po potrebi navesti i razlog. Nastane li spor teret dokaza je na onom koji se poziva na isključenje.

LIŠENJE NUŽNOG DIJELA U KORIST POTOMAKA (čl. 50. ZN)Oporučitelj može iz 2 razloga lišiti u cjelini ili djelomično svog potomka njegovog nužnog djela, koji pripadaju njegovim potomcima.

Lišenik mora u času sastavljanja oporuke i kasnije biti PREZADUŽEN I RASIPNIK.

Potomci mogu biti lišenikovo maloljetno dijete ili maloljetni unuk od prije umrlog djeteta ili punoljetno dijete i punoljetni unuk, pod ujvetom da su punoljetno dijete i punoljetni unuk neposobni za privređivanje.

111

XXXVII NASLJEDNOPRAVNI UGOVORI

Ugovor nije osnova nasljeđivanja. Postoje ipak ugovori inter vivos:- Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života- Ugovor o doživotnom uzdržavanju

I UGOVOR O USTUPANJU I RASPODJELI IMOVINE ZA ŽIVOTA = koji sklapa predak (ustupitelj) sa svojim potomcima; predak razdjeljuje i ustupa u vlasništvo potomcima cjelokupnu ili dio svoje imovine.

PRETPOSTAVKE:

1. MORA BITI PISAN I MORA GA OVJERITI SUDAC

2. TO JE POSAO MEĐU ŽIVIMA

3. U PRAVILU BESPLATAN

4. MOŽE SE OPOZVATI

5. MOŽE BITI NAPLATAN (ustupitelj sadrži pravo uživanja na nekom dijelu imovine, traži doživotnu rentu, doživotno uzdržavanje)

6. USTUPLJENA IMOVINA NE ULAZI U OSTAVINU, NITI SE URAČUNAVA (ako bi bračni drug bio isključen iz ustupanja i raspodjele, njegov nužni dio ostaje neokrnjen)

7. OBJEKT UGOVORA – sadašnja imovina ustupitelja (ili dio)

8. Ono što je potomku ustupljeno nema karakter DARA

9. Za valjanost ugovora treba suglasnost SVIH POTOMAKA ustupitelja

10. Ako se potomak (makar jedan) ne suglasi dolazi do KONVERZIJE TOG UGOVORA U UGOVOR O DAROVANJU. DO KONVERZIJE UGOVORA dolazi ako se u međuvremenu ustupatelju rodi dijete ili ako se pojavi nasljednik koji je bio proglašen umrlim.

II UGOVOR O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU- obvezuje se jedan ugovaratelj uzdržavati svog suugovaratelja ili neku treću osobu do njihove smrti, a

suugovaratelj daje zauzvrat sve ili dio svojih nekretnina koje mu pripadaju u času sklapanja ugovora, prodaja kojih se odlaže do njegove smrti.

KARAKTERISTIKE:- ugovor o otuđenju nekretnina uz naknadu- dvostranoobvezan- naplatan- strogoformalan (pismeni oblik+ovjera suca)- objekt + ugovorne činidbe = nekretnine uzdržavanog zajedno s pokretnim stvarima koje im služe

(pertinencija nekretnina)- ostale pokretnine uzdržavanog kao i prenosiva imovinska prava mogu biti objekt činidbe ako su posebno u

ugovoru navedeni- ČINIDBA UZDRŽAVANJA MOŽE BITI: davanje smještaja, prehrane, odijevanja, briga oko zdravlja i

pogreba. Može i novčana renta, zajednica života ili zajednica imanja

112

PRESTANAK UGOVORA1. stranke mogu u svako doba SPORAZUMNO raskinuti ugovor2. JEDNOSTRANI RASKID PREKO SUDA:

-kad ugovaratelji zajedno žive, pa se njihovi odnosi u tolikoj mjeri poremete da je njihov zajednički život postao nepodnošljiv

-kad jedna strana ne ispunjava svoje obveze3. UGOVOR MOŽE PRESTATI I SMRĆU UZDRŽAVANE OSOBE4. Umre li uzdržavatelj prije uzdržavane osobe, obveze i prava iz ugovora prelaze na njegova bračnog druga i

potomke, ako su njegovi nasljednici i ako se suglase. Ne prestanu li Ugovor se raskida ex lege, a oni gube pravo na naknadu za uzdržavanje (jedino ako nisu bili u stanju preuzeti uzdržavanje, IMAJU PRAVO NA NAKNADU)

XXXVIII OSTAVINSKI POSTUPAK

- skup procesnopravnih radnji suda i stranaka usmjerenih na utvrđivanje i zaštitu nasljednopravnih odnosa- to je izvanparnični postupak- sud utvrđuje tko su nasljednici umrlog, koja imovina čini ostavinu, te koja prava iz ostavine pripadaju

nasljednicima i ostalima

OSNOVNA NAČELA OSTAVINSKOG POSTUPKA- NAČELO OFICIOZNOSTI – pokreće ga sud ex offo, čim primi smrtovnicu od matičara ili pravomoćno

rješenje o proglašenju nestale osobe umrlom

- NAČELO EKONOMIČNOSTI I POMOĆI STRANKAMA – prava stranka moraju biti što prije utvrđena i osigurana. Sud pazi da maloljetni i nesposobni dođu do svojih prava

- NAČELO PISMENOSTI I USMENOSTI – sud uzima u obzir sve pismene i usmene navode stranaka

- ISTRAŽNO (INKVIZITORNO) I RASPRAVNO NAČELO – sud donosi odluku na temelju cjelokupne rasprave, uzimajući u obzir dokaze koje su stranke podnijele ali i one koje je sam pribavio

- NAČELO KONTRADIKTORNOSTI I NEKONTRADIKTORNOSTI - u parničnom postupku se to načelo manifestira da se svaka strranka izjasni o navodima protivnika. To nije svaki puta potrebno.

NADLEŽNOST ZA RASPRAVLJANJE1. ZA NEKRETNINE-isključivo hrvatski sud, ako se nekretnine nalaze na teritoriju RH bez obzira – naš

državljanin, stranac, osoba bez državljanstva…Ako se nekretnina nalazi u inozemstvu –inozemni sud

2. ZA POKRETNINE– hrvatski sud, ako se pokretnine nalaze u RH a ako ne onda zamlje gdje se nalaze- hrvatski sud i za pokretnine stranca ako su pokretnine tu iako načelo reciprociteta ne kaže drugo- hrvatski sud za osobe bez državljanstva, čije se državljanstvo ne može utvrditi, kao i osobe sa statusom

izbjeglica ako je ostavina u RH ili ako je ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište u RH - HRVATSKI SUD, kad nije nadležan, OVLAŠTEN je odrediti mjere za osiguranje ostavine i zaštitu

ostavine

- PO NAŠEM ZAKONU VRIJEDI NAČELO – forum rei sitae – smještaja stvari

- STVARNA NADLEŽNOST – općinski sud, sudac pojedinac žalba županijski kao sud II stupnja

113

MJESNA NADLEŽNOST a) nadležan sud gdje je ostavitelj u času smrti imao prebivalište odnosno boravište,b) ako nije imao prebivalište odnosno boravište u RH onda sud gdje se nalazi pretežiti dio njegove imovineVrhovni sud će donijeti odluku koji je sud nadležan ako nema a i b.

TOK POSTUPKA I PRETHODNE RADNJE

- sastavljanje smrtovnice- popis i procjena ostavine- privremene mjere za osiguranje ostavine

SMRTOVNICA- javna isprava koja sadrži podatke o ostavitelju, njegovim srodnicima, ostavini, oporuci i druge, koji su

relevantni za vođenje ostavinskog postupka. Izdaje je matičar u roku od 30 dana u kojem roku je dostavlja sudu (kad netko umre ili bude proglašen umrlim).

Izvod iz matice umrlih je različit od smrtovnice jer predstavlja dokaz smrti osobe, ali ne sadrži podatke za raspravu ostavine

POPIS I PROCJENA OSTAVINE- provodi se po odluci ostavinskog suda, a svrha je zaštita prava i interesa nasljednika, zapisara,

ostaviteljevih vjerovnika i drugih zainteresiranih osoba. Sud određuje i kad se ne zna gdje su nasljednici, kad ostavinu treba predati općini…

- BEZ ODLUKE SUDA - prilikom sastavljanja osmrtnice ako to traži koji od nasljednika ili zapisara – OBAVLJA NADLEŽNO TIJELO UPRAVE

PRIVREMENE MJERE ZA OSIGURANJE OSTAVINE- poduzima ih nadležno tijelo općinske uprave kad su ispunjeni zakonski uvjeti

a) nijedan nasljednik nije sposoban upravljati imovinom, a nema zakonskog zastupnikab) nasljednici nepoznati, odsutni ili druge okolnosti

VRSTE MJERA1. predaja imovine na čuvanje pouzdanoj osobi2. predaja gotovog novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti, knjižica i drugog na čuvanje sudu, na čijem se

području ostavina nalazi. Ostavinski sud može izmjeniti ili ukinuti mjere.

II POKRETANJE POSTUPKA

- ostavinski sud ex offo čim sazna za smrt ili proglašenje neke osobe umrlom

III PROGLAŠENJE OPORUKE

114

- radnja suda kojom obznanjuje postojanje, sadržaj i oblik oporuke- obavlja se u prisustvu 2 punoljetna građanina, koji mogu biti i nasljednici- sastoji se u otvaranju svih, pa i nevaljalih oporuka i njihovim čitanjem o čemu se sastavlja zapisnik- proglašenje tek pošto sud utvrdi da je ostavilje umro - nadležan svaki sud kod kojeg se oporuka nađe

IV ODLUKA DA SE OSTAVINA NE RASPRAVLJA

- kad umrli nije ostavio nikakvu imovinu- kad je ostavio pokretnu imovinu, a niti jedna od osoba pozvanih na nasljedstvo ne zatraži da se provede

rasprava

OSTAVINSKA RASPRAVA

1. SUDIONICI RASPRAVE- zainteresirane osobe (osobe koje polažu pravo na nasljedstvo) zapisari, javni pravobranitelji i

izvršitelji oporuke- ako se ne zna ima li nasljednika – sud –oglas u službenom glasilu i ploći suda – rok 1 godina, a onda

staratelj daje izjavu

2. PREDMET RASPRAVE- sva pitanja ostavine - pravo na nasljedstvo,

- veličina nasljednog dijela- i pravo na zapis

O pravima osoba koje po pozivu nisu došle na raspravu sud odlučuje po onom što zna. Izostanak s ročišta za ostavinsku raspravu se ne smatra odricanjem od nasljedstva.

3. NASLJEDNIČKE IZJAVE - izjava o priznanju- izjava o odricanju od nasljedstva

Izjava o priznanju nije pretpostavka za stjecanje nasljedstva, već se ono stječe ipso iure – u času smrti ostavitelja. Sud ipak traži da izjavu potpiše nasljednik ili njegov zastupnik. Izjavu i preko punomoćnika – potpis ovjeren – SPECIJALNA PUNOMOĆ

Izjava o odricanju – sud ga upozorava da se može odreći samo usvoje ime ili u svoje ime i u ime potomaka. Ako ne navede izrijekom da se odriče u svoje ime, izjava obuhvaća i potomke.

4. UPUĆIVANJE NA PARNICU ILI POSTUPAK PRED UPRAVNIM TIJELOM-ako među strankama postoje sporne činjenice o kojima zavisi njihovo pravo, sud prekida ostavinski

postupak i upućuje stranke u parnicu ili upravni postupak.

SUD SVAKAKO PREKIDA AKO TREBA RASPRAVITI:

115

- činjenice od kojih zavisi pravo na nasljedstvo- valjanost ili sadržaj oporuke- odnos nasljednika i ostavitelja kao osnovu za zakonsko nasljedstvo- pravo na izdvajanje predmeta kućanstva iz ostavine- veličina nasljednog dijela- uračunavanje u nasljedni dio- opravdanost isključenja nužnih nasljednika- opravdanost za nedostojnost i valjanost odricanja od nasljedstva

Ako ne postoji spor o činjenicama, već o primjeni prava, ostavinski se ne prekida

IZNIMKE – 2 slučaja, bez obzira na spor o činjenicama ili primjeni prava kada sud mora uputiti na parnicu:1. kad je sporno,ulazi li neka imovina u ostavinu2. kad nastane spor u povodu zahtjeva potomaka koji su živjeli s ostaviteljem i traže da se utvrdi dio

razmjeran njihovu doprinosu povećanja vrijednosti ostavine

Sud upućuje na parnicu stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim.Sud određuje i rok u kojem treba pokrenuti postupak. Ako se u roku ne pokrene, sud dovršava ostavinski postupak bez obzira na zahtjeve stranaka. O takvim se zahtjevima može voditi parnica i nakon pravomoćnosti odluke ostavinskog suda.

5. RJEŠENJE O NASLJEĐIVANJU-proglašuju nasljednici i obujam prava-ograničenja nasljedničkih prava u pogledu uvjeta, roka, naloga,-pravo na zapis,-pravo uživanja te druga prava. -njime se u prvom redu utvrđuje – sadržajna struktura ostavine

Dioba se po rješenju ne provodi, ali ako su svi suglasni, onda može i to.

Po pravomoćnosti – sud o službenoj dužnosti naređuje upise u zemljišne knjige, vraća stvari koje se nalaze kod suda na čuvanju ovlaštenim osobama.

Kad nema nasljednika ili se ne jave u određenom roku sud donosi RJEŠENJE O PREDAJI OSTAVINE NADLEŽNOJ OPĆINI.

Protiv rješenja – žalba županijskom sudu u roku od 15 dana

9. NASLJEDNOPRAVNI ZAHTJEVI NAKON PRAVOMOĆNOSTI RJEŠENJA O NASLJEĐIVANJUa) naknadno pronađena imovina – sud će tu imovinu novim rješenjem rasporediti prema ključu diobe iz starog

rješenjab) naknadno pronađena oporuka –neće sud ponovno raspravljati, a sve zainteresirane osobe će sud pozvati da

svoja prava mogu ostvariti u parnicic) novi nasljednik – neće se ponovno raspravljati, te će sud upozoriti osobu da svoje pravo može ostvariti u

parnici

116