POLITIKA

-grc. polis - grad drava; politeikos - dravni, javni; politeia - drava, reim

-ispunjuje sve pore naega ivota, ta politika

-Platon (Drava) i Aristotel (Politika) zapoeli pojmom politike u smislu etikog

bavljenja dravnim poslovima

-rimsko doba: politeia-republika / srednji vijek: umijee upravljanja gradovima dravama

-N.Machiavelli - Vladar 1513. - odvojio pojam etike od politike (makjavelizam - etika

se iskljuuje od politike) - nain na koji vlada upravlja dravom

-POLITIKA (def.) - djelatnost upravljanja i ureivanja poslova od zajednikog

interesa za veliki broj ljudi

-politika kao drutveni odnos (s obzirom na irinu i stupanj organiziranosti):

A) opa politika - lokalna, dravna, meunarodna B) posebna politika - socijalna, gosp. , prosvjetna, zdravstvena

-VLAST - mehanizam koji omoguava pokoravanje naredbama koje dolaze iz jednog

izvora ili pokoravanje naredbama uz odreene ustupke

-LEGITIMNOST - vlast izabrana opom voljom naroda na parlamentarnim izborima ili

zakonom odreen dolazak na vlast

-3 tipa vlasti (Max Weber - podjela s obzirom na utemeljenost legitimnost - idealni

ili isti tipovi vlasti):

1. tradicionalna - ope prihvaanje tradicije - odanost i poslunost vladaru

(apsolutne monarhije)

2. racionalna - odreene norme i zakoni - vlast po hijerarhiji (sva moderrna

zapadnoeuropska drutva)

3. karizmatska - posebna svetost odreene osobe (Isus Krist - pozitivni

primjer ili Staljin - negativni primjer)

-LEGALITET - utemeljenost postupanja vlasti na zakonima ili pravnom sustavu u

cjelini

-AUTORITET - razina potovanja ili asti povezanih s drutvenim poloajem

-MO - mogunost pojedinca ili skupine da utjee na druge radi zadravanja

postojeeg stanja ili vjerojatnost da e pojedinac ili grupa nametnuti svoju volju

drugima ak i unato njihovom otporu

POLITIKO DJELOVANJE

-donosi evolutivne promjene

-politiko djelovanje se treba temeljiti na pravilima:

1.sloboda

2.politika kultura sudionika

3.uvanje i zatita ljudskog dostojanstva

-politiki se djeluje (vrste politikog djelovanja):

-politikim govorom

-napis politikog sadraja

-fizika akcija - prosvjed, politika kampanja...

POLITIKI GOVOR

-svrha je oblikovati ponaanje ljudi i njihova socijalna, politika i ideoloka stajalita te

utjecati na njih, ali i odreivati njihove odluke

-3 vrste - 1.ekskluzivni - u krugu pol. djelatnika / jezik je profesionalan

2.totalitarni - u javnosti / skupina pretvara jezik u sredstvo vladanja

3.demokratski - jezik dijaloga,tolerancije i viestruke osjetljivosti za

razlike u gleditima; prihvatljivi skoro svim lanovima zajednice

-demokratski:

a) emotivan - rabe rijei s moguim jakim emotivnim uinkom na sluatelja

b) ekspresivni - bogatstvo i raznolikost vokabulara ili dinaminost reenica

c) iterativni - u govoru se ponavljaju vane rijei ili reenice

d) ekstenzivni - eli ponititi uinak neega to je prije reeno ili udaljiti

sugovornika od osnovne teme; upotrebljavanjem dugih

reenica, pozivanjem na sporedne teme, prolost,

budunost

e) koherentni - govor je skladna cjelina; usklauje odnos prema sluatelju,

prema vremenu ili prema temi

POLITIKI NAPIS - gotovo svaki novinarski napis je i politiki

POLITIKA UTAKMICA

-ne moe se svesti na borbu politikih stranaka, nego je treba razumijevati i kao

izraz ovjekove slobode da se odluuje za neke vrijednosti i da sudjeluje u njihovu

ostvarenju

-djelovanje interesnih skupina (na vlast) - esto nelegalna sredstva (mito, ucjene)

-djelovanje sindikata

-npr. u SAD-u - lobisti (financijska mo)

-Europa - interesne skupine djeluju putem masovnih kampanja usmjerenih prema

parlamentima i vladama

-Hrvatska - neafirmirani oblici graanskog izjanjavanja

NAROD I NACIJA

-NAROD - oznaava graanstvo odreenog dravnog podruja koji komunicira istim

jezikom, njeguje iste tradicijske obiaje

-poistovjeuje se s nacijom

-NACIJA - stabilna globalna zajednica koja se moe konstituirati kao politiki suveren

narod na odreenu podruju

-prepoznatljiva kultura i autonomni gosp. ivot

-vrijednosti - 1. ideja samostalnosti zajednice

2. zahtjev za teritorijalnim jedinstvom i nedjeljivou

3. patriotizam

4. legitimna nac. volja za politikom moi i stvaranjem drave

5. ideja meunacionalnog razumijevanja

-nacije ve od 16.st (panjolska, Nizozemska), ujedinjavanja 19.st (Italija, Njemaka) - -

-- II.svj. rat., 1989. bive komunistike zemlje...

-nije uvijek sinonim nacija i narod (npr. prostor Europe)

MANJINA

dvostruko znaenje:

a)vladajua skupina unutar jednog naroda

b)brojano manja skupina u vienacionalnoj dravi

-Hrvatska - Srbi, Talijani, esi, Slovaci, Maari, Albanci...

-nikad brojano stanje nije kriterij (npr. Ma. ili Aus. - 100 godina treba tamo ivjeti)

-u Hrvatskoj se odreuje bilateralnim ugovorima s drugom dravom i ustavom

RJEAVANJE PITANJA MANJINA:

1.asimilacija - manjina naputa ili gubi svoje obiaje i prihvaa ponaanja i etnike

osobine veine

2. prisilno mijeanje kulturnih osobitosti manjine i veine te stvaranje novog

kulturnog predloka (SSSR, SFRJ)

3. kulturni pluralizam - priznavanje istodobnog postojanja i jednake vrijednosti

razliitih etnikih skupina (vicarska)

-nakon rata manja manjina Srba - kako vrijeme otie, odnosi se popravljaju

-pamenje zla treba nas proiavati i podsjeati da se ne rade iste greke

-STUPANJ DEMOKRACIJE - oitava se i rjeavanjem pitanja manjina

NARODNI SUVERENITET

-sintagma koja obuhvaa mehanizam izbora, donoenja odluka u predstavnikom

tijelu, sustav obnaanja vlasti i ustorjstvo sudstva, ali prije svega razumijeva pravo

naroda na njegovo samoodreenje

-DRAVLJANIN - pripadnik odreene dravne zajednice - subjekt javne sfere, a

graanin privatne sfere

a) u smislu pripadnosti dravnoj zajednici

b) u smislu prava na sudjelovanje u oblikovanju zajednice i upravljanju

njome

-dravljanstvo se stjee roenjem

TIPOVI POLITIKIH POREDAKA

-oblik organiziranja drutvene zajednice koji ima svojstven izvor legitimnosti i

ureen odnos izmeu zakonodavne, izvrne i sudske vlasti

-svojstvena je i procedura biranja ili imenovanja vritelja vlasti

-najosnovniji tipovi: demokracija, aristokracija, tiranija, diktatura, totalitarizam

1. DEMOKRACIJA - po Heldu vladavina naroda, po narodu

pluralistikipolitiki sustav u kojem se politiki ciljevi postiu utakmicom

mnotva politikih subjekata

-dioba vlasti: zakonodavna, izvrna i sudska

-legimitira se stupnjem prihvaenosti zakonitog ustroja pol.

procedura

2. ARISTOKRACIJA - vlast pripada iskljuivo oblikovnoj manjini (eliti) koja

donosi sve vanije odluke i koncentrira svu drutvenu mo

-tradicionalnost i statinost

3. TIRANIJA (samovlast) - na vlast dolazi vladar koji nije izabran niti mu je

priznato nasljedno pravo

-uspostavlja se neovisno o pravnim i obiajnim normama sredine

4. DIKTATURA - vladavina jedne ili vie osoba koje monopolitiziraju svu vlast u

dravi; nema diobe vlasti; uglavnom su diktatori nelegalno doli na vlast

(dravni udar)

5. TOTALITARIZAM - drava ima kontrolu nad svim dijelovima zajednice i

nadzor nad svim podrujima drutvenog ivota; partija koja se poziva na

totalitaristiku ideologiju (faizam, komunizam)

-tehnologija vladanja je prisila, teror i kontrola javnosti

-npr. Staljin u SSSR-u, Hitler u Njem., Mao Ze Thung - Kina

6. REPUBLIKA

a) demokratska - nositelj suvereniteta cijeli narod

b) aristokratska - nositelj suvereniteta dio izabranih

c) predsjednika - vlast podijeljena izmeu predsj. i parlamenta - izvrna

vlast neovisna o zaonodavnoj

d) parlamentarna - vlast proizlazi iz parlamenta - izv. vlast odgovara

parlamentu

7. MONARHIJA - sustav vladavine pojedinca

-prema nainu na koji se dolazi na vlast:

-nasljedna

-izborna

-uzurpatorska

-2 osobine (tipa)

-vladar je nostielj svih zakonodavnih, izvrnih i sudskih ovlasti -

apsolutna

-vladar ogranien zakonima utemeljenoj djel. parlamenta - ustavna

POLTIKE STRANKE

-interesne skupine org. graana koje su formirane radi oblikovanja pojedinanih

interesa u borbi za vlast i organizaciji dravnog ivota nakon osvajanja vlasti

-zadae:

-reprezentacija - programa i interesa razliitih drutvenih slojeva

-konkurencija - nadmetanje nositelja odreenih programa

-integracija - postizanje ravnotee u funkcioniranju politikih sustava

-mobilizirajua snaga biraa (predizborne kampanje)

-socijalizacija lanova

-organizacija vlasti

-nastaju u Engleskoj u 17.st; pravi smisao djelovanja dobivaju u 19.st

Vrste politikih stranaka:

-KONZERVATIVNE - okrenute tradiciji; kao reakcija na revolucionarna

dogaanja

a) ispunjenje legitimnog postojeeg stanja

b) priznavanje postojeih ustanova i pozivanje na mudrosti prethodnih narataja

c) zajednica iznad pojedinca; ljudska prava izvode se iz njihovih dunosti prema

uspostavljenoj hijerarhiji

-faze: -tradicionalni konz. - nakon franc. Revolucije (1789-1848)

-graansko-nacionalni konz. - sukob konz. i liberalizma (1848-1918)

-poludemokratski k. - reakcija na prekid tradicije po. 20.st (1918-1933)

-nekonzervativizam - u Njemakoj kao reakcija na njem. poraze

u I. i II. svj, ratu i suprotnost boljevikom Istoku (1945-danas)

-LIBERALNE - kao pokret graanstva protiv ogranienja apsolutistike

monarhije; temelji su:

-filozofsko-duhovni - ideja slobode osobe i vjere u um i razum

-politiki - naela moderne demokracije (suverenitet, dioba vlasti, ljudska

graanska prava, legitimitet...)

-gospodarski - privatno vlasnitvo, slobodna konkurencija, trino

gospodarstvo

-SOCIJALDEMOKRATSKE - ciljeve postiu reformistikim metodama

-Njemaka -1848-1914 - opa njem. radnika udruga s istim soc. programom

-1914-1933 - nacionalsocijalistika partija s totalitarnim prog.

-1933-1945 - gubi se

-1946. - temelji doktrine demokratskog socijalizma

-1951. - socijalistike internacionale

-temelji: sloboda, ravnopravnost i solidarnost

-DEMOKRANSKE - utemeljene na socijalnom kranskom nauku, odn. na

nauku Katolike crkve od 1891 - 1991.

-osnovne vrijednosti: ovjek i dostojanstvo

-protiv kolektivnosti i liberalistikih osobnih probitaka koji iskljuuju solidarnost

IZBORI

- Kljuni elementi: a)raspisivanje izbora - tri vrste: 1.kompetitivni - demokratski politiki sustav u kojemu je osigurano pravo i sloboda izbora 2. semikompetitivni - autoritarni sustav s ogranienjem slobode izbora 3. nekompetitivni - totalitarni sustavi i nema slobode b)utvrivanje sastava birakog tijela - ene prvi put u vedskoj 1867., u Jugoslaviji nakon II. svjetskog rata - ope birako pravo: odreena dob (od 18. ili 21. godine); dravljanin; osim osoba koje su sudskom presudom liene graanskih prava graana koji su izgubili poslovnu sposobnost ili su pod starateljstvom - biraki popisi - evidencija svih biraa - utvrivanje izbornih rezultata: a) sustav veine apsolutna veina natpolovina veina relativna veina onaj s najveim postotkom b) sustav razmjernog ili proporcionalnog predstavnitva: 1.izborni kolinik - ukupan broj mjesta = x; glas za listu / x = broj mjesta dobivenih 2.D'Handtov sustav - RH 3. Badenski, Hereov sustav - utjecaj izbornih rezultata na stranaki sustav - sustav relativne veine - manji broj stranaka - sustav apsolutne veine - vei broj stranaka - mjeoviti sustav RH - Hrvatski Sabor ima 153 zastupnika

DRAVA

- pojam drave razumijeva odnose meu ljudima neke politike zajednice koji su ureeni pravilima ili skup organizacija i institucija, koje na odreenom teritoriju posjeduju legitimni monopol sile - oblik drave kao aparata sile u ureivanju odnosa u zajednici ili drutvu upoznajemo tek od 17.st formiranjem apsolutne monarhije (Francuska) - kako aparat sile slui kontroli stanovnika, a ne njegovoj zatiti, pojavljuju se ideje liberalne drave kao reakcija na odnose u apsolutistikoj monarhiji; u liberalnoj dravi karakteristina je dioba vlasti, ime se postie nadzor jedne

vlasti nad drugom, a ne nad stanovnitvom - zatita stanovnitva zakonodavstvom i ustroj u kojemu administracija provodi drutvene promjene primjenjujui opepoznata i unaprijed odreena pravila rezultira stvaranjem pravne drave - osnovno obiljeje pravne drave jest da postoji strogo formalna procedura primjene zakonodavstva; radi reguliranja odnosa slobode i prava pojedinca, graanina, donosi ustav i subordinirani zakoni koji osiguravaju njegovo provoenje -ideja izraavanja volje puka (naroda) ostvarena u prvim demokracijama razvojem politikog sustava dobiva novi oblik u predstavnikoj ili parlamentarnoj dravi; ideje koje su prevladavale u politikom ustroju drava pojedinih epoha jo su: 1. socijalistika - utemeljena na idejama graanske drave s izrazitim socijalnim programom i svodi se na aparat sile (klasnog proturjeja) 2. demokranska - drava uobliena na elementima socijalnog kranskog nauka i demokratskog ureenja; u njoj se ograniuje autoritarna vlast radi osiguranja ovjekovih prava na slobodu i osiguranja njegova dostojanstva; nastaje potkraj 19. stoljea, a poticaje dobiva papisnkim enciklikama iz 1931., 1944., 1961., 1963. i 1967.; najstalniji oblik dobiva u Njemakoj 3. nacionalna drava - u najnovijoj politolokoj teoriji dobiva obiljeja afirmacije nacionalne ideje shvaanjem da nacija stvorena kao drava tek postaje meunarodnim imbenikom i tek tada dobiva priliku za postizanje suverenosti i za postojanost; taj se koncept ne smije poistovjeivati s nacionalsocijalizmom, pogotovo ne s njegovim degradirajuim oblikom - nacizmom ili faizmom; afirmacija jedne nacije ne smije teiti ponitavanju drugih nacija nego afirmaciji vrijednosti dominantne (brojano) nacije; odnos s manjinama nuno se ureuje zakonima i demokratskim ustrojem vlasti

USTROJSTVO HRVATSKE DRAVE

- ruenjem Berlinskog zida i raspadom SSSR dolazi do pojave demokracije - pojava viestranaja U RH - prvi parlamentarni izbori - 30.5.1990. - 36 stranaka - pobijedio HDZ i Tuman - do sada bilo 5 izbora: 1990., 1992., 1995., 2000. i 2003. - jedinstvo politiara: 1. trino gospodarstvo 2. demokratska drava - na prvim parlamentarnim izborima konstituiran Hrv. sabor

- RH: vlast se temelji na trodiobi tj. na podjeli: a) zakonodavnu (Hrvatski Sabor) b) izvrnu (Predsjednik RH i Vlada RH) c) sudbenu (opinski, upanijski, trgovaki, visoki trgovaki, upravni, vrhovni - najvia instanca, ustavni - zasebna kategorija) - meusobno odvojene i neovisne

Hrvatski Sabor

- do oujka 2001. dvodomni Sabor, kasnije ukinut upanijski dom jer nije donosio nikakve odluke nego samo predlagao - sada jednodomna struktura (Zastupniki dom) - konstituira se pomou parlamentarnih izbora - prva konstituirajua sjednica sazvana od predsjednika i biraju se saborska tijela i predsjednik Sabora - Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. lanak 71. Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i jednakoga birakog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. lanak 72. Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od etiri godine. Zakonom se odreuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski sabor. lanak 73. Izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor odravaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili rasputanja Hrvatskoga sabora. Prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora odrava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Hrvatski sabor konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazona veina zastupnika. lanak 74. Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujui mandat. Zastupnici u Hrvatskom saboru primaju stalnu novanu naknadu i imaju druga prava odreena zakonom. lanak 75. Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.

Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zateen da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. O takvom se sluaju izvjeuje predsjednika Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odluuje mandatno-imunitetno povjerenstvo, s time to njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor. lanak 76. Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru moe se zakonom produiti samo u sluaju rata ili u sluajevima iz lanka 17. i 100. Ustava. lanak 77. Hrvatski sabor moe se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odlui veina svih zastupnika. Predsjednik Republike moe sukladno odredbama lanka 103. Ustava, raspustiti Hrvatski sabor. lanak 78. Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put, izmeu 15. sijenja i 15. srpnja i drugi put, izmeu 15. rujna i 15. prosinca. Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili veine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje. lanak 79. Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili vie podpredsjednika (2-5 potpredsjednika). Unutarnje ustrojstvo i nain rada Hrvatskoga sabora ureuje se poslovnikom. Poslovnik se donosi veinom glasova svih zastupnika. lanak 80. Ovlasti Hrvatskog sabora: odluuje o donoenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi dravni proraun, odluuje o ratu i miru, donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskoga sabora,

donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske, raspisuje referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom, nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, daje amnestiju za kaznena djela, obavlja druge poslove utvrene Ustavom. lanak 81. Ako Ustavom nije drugaije odreeno, Hrvatski sabor donosi odluke veinom glasova ukoliko je na sjednici nazona veina zastupnika. Zastupnici glasuju osobno. lanak 82. Zakone (organski zakoni) kojima se ureuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. Zakone (organski zakoni) kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika. Odluku iz lanka 7. stavka 2. i lanka 8. Ustava Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. lanak 83. Sjednice su Hrvatskoga sabora javne. lanak 84. Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskoga sabora te Vlada Republike Hrvatske. lanak 85. Zastupnici Hrvatskoga sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnika pitanja (aktualni sat). Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskoga sabora moe podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog lana. Postavljanje zastupnikih pitanja i podnoenje interpelacije poblie se ureuju poslovnikom. lanak 86. Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.

Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje dri da je vano za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske. O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Hrvatski sabor e raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatrai deset posto od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj. Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila veina od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj. Odluka donosena na referendumu obvezatna je. O referendumu se donosi zakon. lanak 87. Hrvatski sabor moe, najvie na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama ureuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odlui drukije. lanak 88. Predsjednik Republike proglasit e zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. Ako Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu s Ustavom, moe pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. lanak 89. Prije nego to stupe na snagu zakoni i drugi propisi dravnih tijela objavljuju se u Narodnim novinama, slubenom listu Republike Hrvatske. Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na dostupan nain u skladu sa zakonom. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukije odreeno. Zakoni i drugi propisi dravnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje. Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. lanak 90. Dravni se prihodi i rashodi utvruju u dravnom proraunu. U zakonu ija primjena trai financijska sredstva, moraju se predvidjeti njihovi izvori.

lanak 91. Hrvatski sabor moe osnivati istrana povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa. Istrana povjerenstva imaju sastav, djelokrug i ovlasti u skladu sa zakonom. Predsjednika istranog povjerenstva bira veina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika. lanak 92. Puki je pravobranitelj opunomoenik Hrvatskoga sabora koji titi ustavna i zakonska prava graana u postupku pred dravnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Pukog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. Uvjeti za izbor i razrjeenje, djelokrug i nain rada pukog pravobranitelja i njegovih zamjenika ureuju se zakonom. U okviru institucije pukog pravobranitelja osigurat e se zatita ustavnih i zakonskih prava graana u postupcima koji se vode u Ministarstvu obrane, oruanim snagama i slubama sigurnosti, zatita prava graana pred tijelima lokalne i podrune (regionalne) samouprave te zatita prava na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu pred tijelima dravne vlasti.

IZVRNA VLAST

(Predsjednik RH I Vlada RH)

- PREDSJEDNIKI SUSTAV - predsjednik ima veliku odgovornost, nije odgovoran parlamentu (SAD) - POLUPREDSJEDNIKI SUSTAV - biraju ga graani; predsjednik ima malo manje ovlasti - PARLAMENTARNI SUSTAV - predsjednik nema ovlasti; bira ga parlament (It, Njem, Izrael) - poasna figura - U RH do 2001. polupredsjedniki, sada parlamentarni sustav

PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

lanak 93.

Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu.

Predsjednik Republike brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti.

Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

lanak 94.

Predsjednik Republike bira se na temelju opeg i jednakoga birakog prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina.

Nitko ne moe biti biran vie od dva puta za Predsjednika Republike.

Predsjednik Republike bira se veinom svih biraa koji su glasovali. Ako ni jedan od kandidata ne dobije takvu veinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana.

Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najvie glasova. Ako koji od tih kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stjee kandidat koji je sljedei po broju dobivenih glasova.

Izbor Predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a najvie 60 dana prije isteka mandata.

Prije preuzimanja dunosti, Predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog suda Republike Hrvatske polae sveanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.

Izbor Predsjednika Republike, prisega i njeno polaganje ureuje se zakonom.

lanak 95.

Predsjednik Republike ne moe obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost.

Nakon izbora Predsjednik Republike podnosi ostavku na lanstvo u politikoj stranci, o emu obavjetava Hrvatski sabor.

lanak 96.

U sluaju krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenja godinjeg odmora, Predsjednik Republike moe povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. O povratku na dunost odluuje Predsjednik Republike.

U sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dunost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. Ustavni sud o tome odluuje na prijedlog Vlade.

U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavjetava predsjednik Hrvatskoga

sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike, dunost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora.

Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglaenju zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se odrati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dunosti privremenog predsjednika Republike sukladno stavku 3. ovoga lanka.

lanak 97.

Ovlast predsjednika Republike:

raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje,

raspisuje referendum u skladu s Ustavom,

povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine svih zastupnika,

daje pomilovanja,

dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom,

obavlja druge dunosti odreene Ustavom.

lanak 98.

Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surauju u oblikovanju i provoenju vanjske politike.

Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu efova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Predsjednik Republike prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija.

lanak 99.

Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oruanih snaga Republike Hrvatske.

Predsjednik Republike imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom.

Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje

rat i zakljuuje mir.

U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave Predsjednik Republike moe, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oruanih snaga iako nije proglaeno ratno stanje.

lanak 100.

Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju, Predsjednik Republike ima ovlast da uredbama sa zakonskom snagom ureuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje.

U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave, ili kad su tijela dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju svoje ustavne dunosti, Predsjednik Republike moe, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom.

Predsjednik Republike podnijet e uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru im se bude mogao sastati.

Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu u skladu sa stavkom 3. ovoga lanka ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi, uredba sa zakonskom snagom prestaje vaiti.

U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Predsjednik Republike ima pravo sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade.

lanak 101.

Predsjednik Republike moe predloiti Vladi da odri sjednicu i razmotri odreena pitanja.

Predsjednik Republike moe biti nazoan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi.

lanak 102.

Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi.

Imenovanje elnika sigurnosnih slubi, uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

lanak 103.

Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka moe raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili

u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese dravni proraun.

Predsjednik Republike ne moe na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak za utvrivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava.

lanak 104.

Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju poini u obavljanju svojih dunosti.

Postupak za utvrivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike moe pokrenuti Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika.

O odgovornosti Predsjednika Republike odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske dvotreinskom veinom svih sudaca.

Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokree odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava.

Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, Predsjedniku Republike prestaje dunost po sili Ustava.

lanak 105.

Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti.

Predsjednik Republike ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda.

Predsjednik Republike moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zateen da ini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. U takvom sluaju dravno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo, duno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda.

lanak 106.

Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dunosti pomau savjetodavna tijela. lanove tih tijela imenuje i razrjeuje Predsjednik Republike. Nisu doputena imenovanja koja su u suprotnosti s naelom diobe vlasti.

Savjetodavni, struni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike. Ustrojstvo i djelokrug Ureda ureuje se zakonom i pravilnikom.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

lanak 107.

Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom.

lanak 108.

Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili vie podpredsjednika i ministri.

Bez odobrenja Vlade predsjednik i lanovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost.

lanak 109.

lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade.

Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja mandata, mandatar je duan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatraiti glasovanje o povjerenju.

Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.

Predsjednik i lanovi Vlade polau sveanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Tekst prisege utvruje se zakonom.

Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rjeenje o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora.

lanak 110.

Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaanja mandata, Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za najvie jo 30 dana.

Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predloena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike povjerit e mandat za sastav Vlade drugoj osobi.

lanak 111.

Ako Vlada ne bude sastavljena u skladu s lankom 109. i 110. Ustava, Predsjednik Republike e imenovati privremenu nestranaku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.

lanak 112.

Ovlasti vlade Republike Hrvatske:

predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru,

predlae dravni proraun i zavrni raun,

provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,

donosi uredbe za izvrenje zakona,

vodi vanjsku i unutarnju politiku,

usmjerava i nadzire rad dravne uprave,

brine o gospodarskom razvitku zemlje,

usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi,

obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom.

lanak 113.

Ustrojstvo, nain rada, odluivanje i vrste akata koje Vlada donosi propisuju se zakonom i poslovnikom.

lanak 114.

Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.

Predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje podruje rada.

lanak 115.

Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru moe se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinomu njezinom lanu ili Vladi u cjelini.

Glasovanje o povjerenju Vladi moe zahtijevati i njezin predsjednik.

Ne moe se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru.

Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru.

Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala veina od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru.

Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od est mjeseci.

Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i lanovima koje predlae za sastav Vlade, predsjednik Hrvatskoga sabora obavijestit e o tome Predsjednika

Republike Hrvatske. Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike e odmah donijeti odluku o rasputanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor.

Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom lanu Vlade, predsjednik Vlade moe umjesto njega predloiti drugoga lana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku.

U svim sluajevima kada predsjednik Vlade ili Vlada podnesu ostavku postupit e se u skladu sa stavkom 7. ovoga lanka.

lanak 116.

Ustrojstvo i poslovi dravne uprave i nain njihovog obavljanja ureuju se zakonom.

Odreeni poslovi dravne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

Zakonom i drugim propisima ureuje se status dravnih slubenika te radno-pravni status namjetenika.

SUDBENA VLAST

lanak 117.

Sudbenu vlast obavljaju sudovi.

Sudbena vlast je samostalna i neovisna.

Sudovi sude na temelju Ustava i zakona.

lanak 118.

Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana.

Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrjeuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na etiri godine.

Ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova te postupak pred sudovima ureuje se zakonom.

lanak 119.

Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno, u ime Republike Hrvatske.

Javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nuni u demokratskom drutvu radi interesa morala, javnog reda ili

dravne sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima, ili radi zatite privatnog ivota stranaka, ili u branim sporovima i postupcima u svezi sa skrbnitvom i posvojenjem, ili radi uvanja vojne, slubene ili poslovne tajne i zatite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske, ali samo u opsegu koji je po miljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti tetna za interese pravde.

lanak 120.

U suenju sudjeluju i suci porotnici, u skladu sa zakonom.

lanak 121.

Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom.

Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbene odluke, osim ako se radi o krenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo.

Sudac ne moe u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela uinjenog u obavljanju sudake dunosti biti pritvoren bez odobrenja Dravnoga sudbenog vijea.

lanak 122.

Sudaka dunost je stalna.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka prigodom prvog stupanja na sudaku dunost suci e se imenovati na vrijeme od pet godina. Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dunost stalno.

Sudac e biti razrijeen sudake dunosti:

ako to sam zatrai,

ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost,

ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti,

ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenoga tekog stegovnog djela, tako odlui Dravno sudbeno vijee,

kad navri sedamdeset godina.

Protiv odluke o razrjeenju sudake dunosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave odluke, podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske albu o kojoj Ustavni sud odluuje na nain i u sastavu odreenom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Protiv odluke Dravnoga sudbenog vijea o stegovnoj odgovornosti sudac ima, u roku od 15 dana od dana dostave odluke, pravo albe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. O albi odluuje Ustavni sud na nain i po postupku kako je

to odreeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

U sluajevima iz stavka 4. i 5. ovoga lanka Ustavni sud duan je odluiti u roku od 30 dana od primitka albe. Odluka Ustavnog suda iskljuuje pravo na ustavnu tubu.

Sudac ne moe biti premjeten protivno njegovoj volji osim u sluaju ukidanja suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom.

Sudac ne moe obavljati slubu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudakom dunou.

lanak 123.

Suce, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrjeuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravno sudbeno vijee.

Dravno sudbeno vijee u postupku imenovanja i razrjeenja sudaca duno je pribaviti miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora.

Dravno sudbeno vijee ima jedanaest lanova koje iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor na nain i u postupku odreenim zakonom. Veina od ukupnog broja lanova Dravnoga sudbenog vijea mora biti iz reda sudaca.

Predsjednici sudova ne mogu biti birani za lanove Dravnoga sudbenog vijea.

lanovi Dravnoga sudbenog vijea biraju se na vrijeme od etiri godine, s time da lanom Dravnoga sudbenog vijea nitko ne moe biti vie od dva puta uzastopce.

Predsjednika Dravnoga sudbenog vijea bira tajnim glasovanjem veina lanova Dravnoga sudbenog vijea na vrijeme od dvije godine.

Djelokrug i nain rada Dravnoga sudbenog vijea ureuje se zakonom.

DRAVNO ODVJETNITVO

lanak 124.

Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona.

Glavnoga dravnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od etiri godine Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora.

Prigodom prvog stupanja na dravnoodvjetniku dunost zamjenici dravnog odvjetnika e se imenovati na vrijeme od pet godina. Nakon ponovnog imenovanja zamjenik dravnog odvjetnika obavlja svoju dunost stalno.

Zamjenike dravnih odvjetnika u skladu s Ustavom i zakonom imenuje,

razrjeuje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravnoodvjetniko vijee. Dravnoodvjetniko vijee bira Hrvatski sabor na nain i u postupku odreenim zakonom. Veina od ukupnog broja lanova Dravnoodvjetnikog vijea mora biti iz reda zamjenika dravnih odvjetnika.

elnici dravnih odvjetnitava ne mogu biti birani za lanove Dravnoodvjetnikog vijea.

Djelokrug, ustrojstvo i nain rada Dravnoodvjetnikog vijea ureuje se zakonom.

Ustanovljavanje, ustrojstvo, djelokrug i nadlenost dravnog odvjetnitva ureuje se zakonom.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

lanak 125.

Ustavni sud Republike Hrvatske ini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor, na vrijeme od osam godina iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti.

Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora, nadlean za Ustav.

Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od etiri godine.

lanak 126.

Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu dunost.

Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru.

lanak 127.

Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske moe biti razrijeen dunosti prije isteka vremena na koje je izabran ako zatrai da bude razrijeen, ako bude osuen na zatvorsku kaznu, ili ako trajno, to utvruje sam Sud, izgubi sposobnost da obavlja svoju dunost.

lanak 128.

Ovlasti Ustavnog suda Republike Hrvatske:

odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom,

odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom,

moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali vaiti ako od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie od godine dana,

odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih

tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu zajameni Ustavom Republike Hrvatske,

prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvjeuje Hrvatski sabor,

rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti,

odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike,

nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad,

nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova,

obavlja druge poslove odreene Ustavom.

lanak 129.

Ako Ustavni sud utvrdi da nadleno tijelo nije donijelo propis za izvrenje odredaba Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je duno takav propis donijeti, o tome obavjetava Vladu, a o propisima koje je bila duna donijeti Vlada, obavjetava Hrvatski sabor.

lanak 130.

Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e zakon ako utvrdi da je neustavan.

Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e ili ponititi drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit.

U sluajevima iz lanka 128. stavka 1. podstavka 3. Ustava, ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi da zakon nije bio u skladu s Ustavom ili da drugi propis nije bio u skladu s Ustavom i zakonom, donijet e odluku o utvrenju neustavnosti ili nezakonitosti.

lanak 131.

Postupak i uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i prestanak njihove dunosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamenih Ustavom i druga pitanja vana za izvravanje dunosti i rad Ustavnog suda Republike Hrvatske ureuju se ustav-nim zakonom.

Ustavni zakon donosi se po postupku odreenom za promjenu Ustava.

Unutarnje ustrojstvo Ustavnog suda Republike Hrvatske ureuje se njegovim poslovnikom.

MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA

lanak 132.

Graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) sa-moupravu.

Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno podrunih (regionalnih) predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i opega birakog prava.

Graani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odluivanja u skladu sa zakonom i statutom.

lanak 133.

Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi i njihovo podruje odreuje se na nain propisan zakonom. Zakonom se mogu ustanoviti i druge jedinice lokalne samouprave.

Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije. Podruje upanije odreuje se na nain propisan zakonom.

Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije. Veim gradovima u Republici Hrvatskoj zakonom se mogu dati ovlasti upanije.

U naselju ili dijelu naselja mogu se, u skladu sa zakonom, osnivati oblici mjesne samouprave.

lanak 134.

Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, a osobito poslove koji se odnose na ureenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zatitu potroaa, zatitu i unapreenje prirodnog okolia, protupoarnu i civilnu zatitu.

Jedinice podrune (regionalne) samouprave obavljaju poslove od podrunog (regionalnog) znaenja, a osobito poslove koji se odnose na kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

Poslovi lokalnog i podrunog (regionalnog) djelokruga ureuju se zakonom. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost e imati ona tijela koja su najblia graanima.

Prilikom odreivanja djelokruga jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave mora se voditi rauna o irini i prirodi poslova i o zahtjevima uinkovitosti i ekonominosti.

lanak 135.

Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo u okviru zakona, svojim statutima samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela te ih prilagoditi lokalnim potrebama i mogunostima.

lanak 136.

U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave samostalna su i podlijeu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlatenih dravnih tijela.

lanak 137.

Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolau u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.

Prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predvienim Ustavom i zakonom.

Drava je duna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom.

MEUNARODNI ODNOSI

1. MEUNARODNI UGOVORI

lanak 138.

U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje meunarodnih ugovora u nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju meunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske.

lanak 139.

Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore koji trae donoenje ili izmjenu zakona, meunarodne ugovore vojne i politike naravi i meunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.

Meunarodne ugovore kojima se meunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvruje dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.

Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu meunarodnih ugovora koje je Hrvatski sabor potvrdio na temelju stavka 1. i 2. ovoga lanka.

Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.

lanak 140.

Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili suglasno opim pravilima meunarodnog prava.

2. UDRUIVANJE I RAZDRUIVANJE

lanak 141.

Pravo da pokrenu postupak udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama ima najmanje jedna treina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.

Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama u kojem bi udruivanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo kojem obliku.

O udruivanju Republike Hrvatske prethodno odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.

Odluka o udruivanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu veinom glasova ukupnog broja biraa u dravi.

Referendum se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja odluke Hrvatskoga sabora.

Odredbe ovoga lanka o udruivanju odnose se i na uvjete i postupak razdruivanja Republike Hrvatske.

PROMJENA USTAVA

lanak 142.

Pravo da predloi promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje jedna petina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.

lanak 143.

Hrvatski sabor odluuje da li e pristupiti promjeni Ustava veinom glasova svih zastupnika.

Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvruje veinom glasova svih zastupnika.

lanak 144.

O promjeni Ustava odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.

LJUDSKA PRAVA - sva prava koja pojedinac ima i kojima tei - zajamena Ustavom bez obzira na rasu, vjeru, etiku pripadnost, ali mogu se ograniiti, npr. u ratnim uvjetima - korijeni ljudskih prava:

1. stara grka filozofija (razvitak ideje o jednakosti svih ljudi) 2. religije (sve ljude Bog je stvorio jednakima i po uzoru na samoga sebe)

RAZVOJ: novovjekovna filozofija => John Locke (nepromjenjiva su uroena prava svakog ovjeka: pravo na ivot, slobodu i privatno vlasnitvo) - 1215. Magna Charta Libertatum => Velika povelja slobode (Engleska); plemstvo ograniilo svojim zahtjevima ovlasti kralja (porezi, suenje i sl.) - 1776. Virginia Bill of Rights => jezgra ljudskih prava; temeljna ljudska prava: pravo na ivot, slobodu, privatno vlasnitvo, slobodu okupljanja, tiska, kretanja, na pravnu zatitu i glasako pravo - 1789. Povelja o ljudskim i graanskim pravima u Francuskoj - 10. prosinca 1948. Povelja Ujedinjenih naroda / Opa deklaracija o ljudskim pravima => osigurava ostvarenje ljudskih prava u cijelom svijetu - uenje o ljudskim pravima zapoinje u djetinjstvu, a nastavlja se u susretu s drugima gdje uimo potivati razlike, a na kraju u drutvu uvaavamo druge Vrste ljudskih prava:

1. OSNOVNA: pravo na ivot, na slobodan razvoj osobe; pravo na zatitu od napada svake vrste + nepovredivosti ljudskog dostojanstva

2. POLITIKA I CIVILNA: sudjelovanje u politikom ivotu zajednice; sloboda miljenja i sloboda tiska, sloboda okupljanja;

3. SOCIJALNA i GOSPODARSKA: svaki ovjek treba biti opskrbljen barem osnovnim stvarima da bi uope mogao preivjeti; pravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu zatitu, socijalnu skrb...

4. PRAVA TREE GENERACIJE: pravo na razvoj, zatitu ovjekova okolia...

PUKI PRAVOBRANITELJ (ombudsman): titi prava graana i upozorava vlast na krenje prava, posebno onih uzrokovanih radom vlade; ta institucija postoji u Hrvatskoj od 1993. (u vedskoj npr. postoji od 1809.); bira ga Sabor na 8 godina Zatita prava - u tradicionalnim drutvima ljudska prava su krena vidljivo, a u modernom drutvu se isto to radi, samo nisu tako izraena (kod zapoljavanja kada se raspituje o planiranju obitelji...)

- danas zlostavljanja u obitelji, bioloko-kemijska oruja koja dugorono unitavaju ljude - Martin L. King se bori za prava mirnim putem, ostali borci: Mahatma Ghandi, Nelson Mendela (27 godina u zatvoru) / za razliku od SAD-a u Iraku - Europski sud za ljudska prava se nalazi u Strasbourgu

EKONOMIJA

gr. oikonomia - upravljanje kuom, tednja upuuju na racionalno troenje

EKONOMIJA - prouava nain na koji drutva uporabljuju ograniene resurse za proizvodnju korisnih dobara i kako ih rasporeuju meu razliitim skupinama u drutvu

do 17. stoljea se prouavala unutar filozofije (Aristotel) kao ravnomjerno ureeno drutvo

1776. godine nastala ekonomija kao zasebna disciplina - Adam Smith - 'Bogatstvo naroda'

Pravci: 1. MERKANTILIZAM (15.-17.st) - osnova prireivanja u drutvu je stjecanje i

oploivanje kapitala; unutarnja trgovina mijenja gospodara, vanska pridonosi bogatstvu drave; zapostavlja unutarnju trgovinu i proizvodnju, govori o izvozu

2. FIZIOKRATIZAM - stavljaju naglasak na proizvodnji i to posebno na poljoprivredu

Podruja ekonomije

1. MAKROEKONOMIJA - bavi se globalnim ekonomskim pitanjima i problemima

*u poetku makroekonomija je temelj, od gospodarske krize, 1930ih se poinje razvijati

2. MIKROEKONOMIJA - bavi se sastavnicama gospodarstva; kuanskom ekonomijom, odnosom proizvoaa i potroaa...

Odnos izmeu ukupnog gospodarstva i njegovih sastavnica

Leon Valras 'Elementi iste politike ekonomije', 1874. => formulirao zakon koji vrijedi i danas => bilo koja promjena koja se dogodi u gospodarstvu dovodi do prilagoavanja meu svim ekonomskim jedinicama da bi se uspostavila ravnotea => gospodarstvo tei ravnotei => cjelokupno gospodarstvo utjee na svoje dijelove i dijelovi utjeu na cjelokupno gospodarstvo Primjer: tand sa sendviima (=> podie cijenu, pada interes, pada proizvodnja); tand sa sladoledom (=> cijena ostaje, zbog vee cijene sendvia, potranja i proizvodnja rastu)

Ekonomist praktiar - uvijek nastoji s ogranienim sredstvima zadovoljiti to vie elja - ponaa se svjesno i odgovorno - uvijek mora birati izmeu razliitih mogunosti - nastoji pomiriti svoje elje sa stanjem trita

ogranieni resursi => maksimaliziranje profita => minimaliziranje trokova => smanjenje potranje => odluivanje

Zato uiti ekonomiju:

- poznavajui osnovne ekonomske pojmove i pitanja, uimo razmiljati, kalkuliramo, nastojimo zadovoljiti svoje elje uzevi u obzir stanje na tritu; susreemo se s njom svaki dan (tednja, plaa...)

Zakon ogranienosti i oportunitetni troak

ZAKON OGRANIENOSTI - objanjava da su dobra ograniena jer nema dovoljno resursa da se proizvedu sva dobra koja ljudi ele potroiti OGRANIENOST RESURSA kojima se proizvode dobra => odabir izmeu ogranienih dobara OPORTUNITENI TROAK - odabir jednog uvijek znai odricanje od drugog, a druga najbolja varijanta je taj troak = odricanje od slijedee najpoeljnije alternative *osnovni problem gospodarstva je povezivanje ogranienih resursa i neogranienih elja

Zadovoljenje ljudskih elja

EKONOMSKA DOBRA dobra ija je ponuda relativno rijetka ili ograniena, predmet su proizvodnje, odnosno privreivanja; svaka stvar ili usluga koja je eljena i rijetka; dijelimo ih na proizvode i usluge

initelji proizvodnje 1. PRIRODNI IZVORI - prirodno bogatstvo dostupno ljudima koje oni

upotrebljavaju u procesu proizvodnje (prirodna energija, materija...) 2. RAD - obuhvaa mentalne i fizike ljudske sposobnosti koje se mogu

upotrijebiti za proizvodnju dobara i usluga 3. KAPITAL - oblik trajnih dobara nekog gospodarstva koje omoguava

proizvodnju drugih dobara *kapitalno dobro vs. potroako dobro

4. PODUZETNITVO - kombinira sva tri prethodna initelja (prir. izvore, rad i kapital)

Temeljna ekonomska pitanja

- zbog ogranienosti prirodnih resursa

1. TO PROIZVODITI? - zadovoljavanje razliitih elja ljudi - ono to donosi najvei profit i zaradu - proizvodi se i ono to omoguuju resursi neke drave - proizvodi se ono to e uz minimalan ulog dati maksimalan profit

primjer: trite zasieno trikotaom, manjka mu PVC => proizvodit e se to manjka

2. KAKO PROIZVODITI? - pitanje tehnike prirode - hoe li biti vie ljudi ili tehnologije ukljueno u proizvodnju Primjer: konja trave - strojno (bre) ili runo (sporije, ali jeftinije)

3. ZA KOGA PROIZVODITI? - tko e se time koristiti, kako e se raspodijeliti meu spolovima, dobima; hoe li unutar neke grupacije svi dobivati jednako, hoe li se dobiti zaslueno za rad... - rjeava se na temelju 'potrebe' ili razmjene prema koliini dobara to ga pojedinac proizvede ili tako da se za sve osigura priblino jednak udio dobara Primjer: Opatija => ako je vie turista mlae populacije, grade se mjesta prikladna njima za izlaske

Alternativni ekonomski sustavi

EKONOMSKI SUSTAV je gospodarski poredak koji se sastoji od odreenog skupa pravila, ciljeva i poticaja koji upravljaju ekonomskim odnosima izmeu ljudi u drutvu koji ine okvir za nalaenje odgovora na temeljna ekonomska pitanja Tri alternativna ekonomska sustava prema metodama donoenja ekonomskih odluka:

1. OBIAJNO GOSPODARSTVO - uglavnom u prolosti, danas u neindustrijaliziranim dijelovima koji nemaju nacionalno gospodarstvo; proizvodnja dobara i usluga na nain koji je zaobila industrijska revolucija; gospodarska pitanja prenose se tradicionalno sa starijih na mlae

Primjer: Somalija, 75% stanovnitva je nomadsko 2. KOMANDNO GOSPODARSTVO - drava donosi sve odluke u vezi s

proizvodnjom i raspodjelom - vlada moe biti i diktatorska i demokratska; resursi su dravno vlasnitvo; proizvodnja po planovima

3. TRINO GOSPODARSTVO - pojedinci donose ekonomske odluke na osnovi trinih signala i vlastitih preferencija ; drava ima malu ulogu, obino u zatiti prava pojedinaca i vlasnitva; apsolutna sloboda i

liberalnost, ALI! prevelika sloboda moe dovesti do poremeaja u odnosu ponude i potranje, nezaposlenosti

*Meutim, nijedno gospodarstvo danas nema obiljeja iskljuivo jednoga od tih sustava, ve su to MJEOVITA GOSPODARSTVA s elementima svih triju oblika

*NAELO NEVIDLJIVE RUKE ADAMA SMITHA*

- Adam Smith - zagovara isto trino gospodarstvo koje funkcionira na osnovi ponude i potranje - svaki pojedinac tei za tim da uposli svoj kapital tako da njegov proizvod bude najvee vrijednosti - openito ne namjerava promicati javni interes niti zna koliko ga promie - on pazi samo na svoju sigurnost i svoju vlastitu dobit i u tome, kao da je voen nekom nevidljivom rukom, stvara uinke koji mu nisu bili namjera - slijedei vlastiti interes esto promie interese drutva uspjenije nego kada to eli stvarno uiniti - potie se konkurencija Primjer: dobro ureen kafi i lo kafi => gazda loijeg posjeti dobar, eli preurediti svoj => potie konkurenciju DRAVA = VIDLJIVA RUKA (u mjeovitom gospodarstvu)

Trite i cijene

TRITE - mjesto sueljavanja ponude i potranje i formiranja cijena - izravan kontakt kupca i prodavaa (burza je trite, s ostalim tritima komunicira telefonom)

Podjela trita prema: 1) prema prostornom obuhvatu (lokalno, regionalno, svjetsko, nacionalno...) 2) prema predmetima razmjene (trita razliitih dobara - koe, dijamanata...) Trite odgovara na temeljna ekonomska pitanja putem osnovnih funkcija:

1. selektivne - uinkovit odabir potrebnih proizvoda (=> TO?) 2. alokacijske - uinkovit izbor proizvodnih postupaka (=> NA KOJI

NAIN?) 3. distribucijske - sustavom cijena na koji utjeu ponuda i potranja

ostvaruje se primarna raspodjela ukupnog ostvarenog dohotka 4. informacijske - osigurava maksimalnu ekonomiju informacija (=> TO JE

KLJUNO?) 5. razvojne - racionalnost u ekon. ponaanju gospodarskih subjekata i

prisiljavanje na stalnu konkurenciju

MONOPOL - nema konkurencije (npr. HT) - drava moe intervenirati

POTRANJA = potreba trita => koliine dobara i usluga koje e se kupiti po odreenim cijenama na odreenom trinu i u odreenom vremenu (npr. jeftinija je riba na moru nego u Zagrebu, jeftinija je salata u proljee nego zimi) *ako cijena raste, potranja pada i obratno KRIVULJA POTRANJE - pokazuje da se potraivane koliine i kretanje cijena dobara nalaze obrnuto ovisne PONUDA (proizvodnja) - koliina dobara i usluga koje se nude na prodaju po odreenim cijenama na odreenom tritu u odreenom vremenu KRIVULJA PONUDE - suprotna od krivulje potranje - cijena i koliina dobara su usporedno ovisne TRINA CIJENA - dobivamo ju ako poveemo krivulje potranje i ponude = cijena koja se utvruje izjednaenjem ponude i potranje (onoliko koliko treba robe se i nalazi na tritu)

Drava i nacionalno bogatstvo BRUTO DOMAI PROIZVOD => vrijednost svih dobara i usluga za finalnu potronju proizvedenih u godini dana na podruju neke zemlje Zato ga mjerimo?

- kao putokaz za gospodarstvo u zemlji - da bi se pratile promjene u ivotnom standardu graana => promjene

BDP-a po stanovniku - da bi se pratile promjene u ivotnom standardu graana u razliitim

zemljama (zemlje blagostanja zemlje u kojima se preivljava zemlje na rubu siromatva)

STOPA NEZAPOSLENOSTI => dijeljenje broja nezaposlenih ukupnom radnom snagom INFLACIJA => rast ope razine cijena svih dobara i usluga, a time i pad kupovne snage, tj. vrijednosti novca; u doba inflacije cijene i plae ne mijenjaju se prema istoj stopi Kruni tijek dobara: proizvoai prodaju dobra, a potroai ih kupuju; potroai prodaju radnu snagu i druge initelje proizvodnje koje proizvoai kupuju Ekonomske funkcije drave: poticanje uinkovitosti, jednakosti i stabilnosti

1. Poticanjem uinkovitosti ispravljaju se trine nesavrenosti; ekonomskim propisima i antitrustovskom politikom obuzdaje se monopol

2. Poticanje jednakosti zbog razliitih pogodnosti koje mogu izazvati neopravdano visoke dohotke

a) progresivnim oporezivanjem => propisivanje veih poreznih obveza onima koji imaju vii dohodak

b) izgradnjom sustava transfernih plaanja => pomo starijima, bolesnima, nezaposlenima

c) subvencioniranjem potronje => postizanje financijske sigurnosti za siromano stanovnitvo (bonovi za hranu, besplatna zdravstvena njega, niske stanarine)

3. Podravanje ekonomske stabilnosti provoenjem makroekonomskih mjera

a) primjena fiskalne politike => oporezivanje b) primjena monetarne politike => reguliranje ponude novca,

kreditnih uvjeta, kamatne stope dovode do obuzdavanja inflacije i nezaposlenosti te poveavanja ekonomskog rasta

Ekonomski ciljevi i ekonomska politika

MIKROEKONOMSKI CILJEVI:

a) ekonomska uinkovitost => proizvodnja to vie dobara i usluga iz ogranienih resursa

b) pravedna raspodjela => potena raspodjela dohodaka i proizvoda meu pojedincima u drutvu; jednakost ansi (svaki pojedinac ima jednaku priliku proizvoditi i zaraivati)

c) ekonomska sloboda => nema komandnog gospodarstva; pojedinci slobodno kupuju, prodaju, organiziraju, proizvode i troe; neija akcija ne teti drugome

MAKROEKONOMSKI CILJEVI:

a) gospodarski rast => podizanje ivotnog standarda proirenjem prirodnih resursa (doba kolonijalizma), razvojem tehnologije koji omoguuje veu proizvodnost resursa; poveanjem kapitalnih resursa veom proizvodnjom kapitalnih dobara (=odustajanje od sadanje potronje radi vee potronje u budunosti)

b) puna zaposlenost c) stabilnost cijena => izbjegavanje inflacije

Ekonomska politika: njome se svjesno usmjeravaju, odnosno reguliraju ekonomski tijekovi u nekom drutvu radi ostvarenja ekonomskih ciljeva Fiskalna ekonomska politika: - dio ekonomske politike koji se slui javnim rashodima (financirano porezima

graana: policija, bolnice, kolstvo, ceste) i porezima pri ostvarenju makroekonomskih ciljeva

1. ekspanzijska / antirecesijska fiskalna politika => poveanje ukupne proizvodnje i zaposlenosti smanjenjem poreza ili poveanjem javnih rashoda

2. kontrakcijska / antiinflacijska fiskalna politika => suzbijanje inflacije ograniavanjem prekomjernog rasta ukupne potranje, poveanjem poreza ili smanjenjem javnih rashoda

BUDET => novani plan prihoda i rashoda drave za odreeno razdoblje Budetski deficit => stanje kada je troenje drave vee nego prihodi (koristi se u razdoblju recesije) vs. Budetski suficit => stanje kada je troenje manje od prihoda drave (koristi se u razdoblju napretka) Vrste oporezivanja:

1. izravno => osobni porezi + porezi koje plaaju poduzea na ostvarenu dobit

2. neizravno => porez na dodanu vrijednost + carinske pristojbe Naini oporezivanja:

1. paualno => iznos poreza jednak je bez obzira na veliinu dohotka => regresivno jer kako dohodak raste, manji se postotak dohotka izdvaja za porez

2. proporcionalno => uz jednak postotak na ostvareni dohodak 3. progresivno => do odreene visine dihitka primjenjuje se jedna porezna

stopa koja se poveava rastom dohotka Monetarna ekonomska politika: - kontrolira ponudu novca i utjee na gospodarska kretanja SREDINJA BANKA koja nadzire ponude novca i kredita u zemlji => u razdoblju opadanja gospodarske aktivnosti i zaposlenosti treba poveati ponudu novca (ekspanzijska monetarna politika), a u razdoblju kada rast ukupne potronje vodi rastu cijena, odnosno inflaciji, treba smanjiti ponudu novca i kredita (kontrakcijska monetarna politika) Kamata je naknada za od banke pozajmljeni novac. Cijena kredita je kamatna stopa koju treba platiti za kredit. Poveanjem kamatne stope poveava se troak pozajmljivanja pa se potranja kredita smanjuje. Pad kamatne stope smanjuje troak pozajmljivanja i poveava potranju kredita to vodi brem rastu ukupnih depozita banke ponuda novca se poveava

PODUZEE PODUZEE -samostalna gospodarska organizacijska jedinica koja se koristi gospodarskim resursima da bi proizvela dobra i ostvarila profit (kuanstva-vrt za

proizvodnju povra) -unajmljuje rad i kupuje druge inpute radi proizvodnje i prodaje dobara, te postizanja prihoda kojim podmiruje trokove i ostvaruje profit; ima tono utvren cilj, a to su profit, dobra i usluge -MALA PODUZEA-lake se prilagoavaju potrebama trita (caffe-bar ima 1 ili nekoliko radnika) -VELIKA PODUZEA-tee se prilagoavaju potrebama trita (ATT, General Motors- imaju gotovo 1 milijun zaposlenih) -u SAD-u svake godine poinje poslovati 600 000 novih poduzea, a malo manji broj njih propada ORGANIZACIJSKI OBLICI PODUZEA -u RH-status poduzea utvren je ZAKONOM O TRGOVAKIM DRUTVIMA prema kojem je TRGOVAKO DRUTVO definirano kao PRAVNA OSOBA -4 OBLIKA POSTOJANJA TRGOVAKIH DRUTAVA: 1) JAVNO TRGOVAKO DRUTVO -udruuju se 2 ili vie osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a svaki lan DRUTVA OSOBA-temelj povezivanja je drutva odgovara vjerovnicima cijelom svojom veza izmeu lanova koji ih ine;ne mora imovinom imati temeljni kapital da bi poelo 2) KOMANDITNO DRUTVO raditi-barem 1 lan odgovara za -udruuju se 2 ili vie osoba radi trajnog obavljanja obveze drutva svekolikom svojom djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, najmanje jedna imovinom - odgovornost lana se ne osoba odgovara cijelom svojom imovinom-komplementar, ograniava samo na ono to je u i najmanje jedna odgovara za obveze drutva samo do drutvu uloio iznosa odreenog imovinskog uloga u drutvu-komanditor 3) DIONIKO DRUTVO -lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice -na osnovi dionica dioniari imaju prava-imovinska DRUVA KAPITALA-temelj povezivanja je i upravljaka kapital,a ne osoba;kapital je -u sluaju steaja gube samo ta prava, ali nisu imovinska vrijednost koju se obvezni namirivati dugove imovinom lanovi obvezuju unijeti u drutvo 4) DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU (novac, stvari, prava)-odgovaraju

-1 ili vie osoba unose temeljne uloge- s njima sudjeluju za obveze drutva do visine u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu-prema kapitala koji su u njega uloili veliini njihova udjela pripada im dio godinje dobiti -odgovaraju samo svojim ulogom i gube samo prava steena udjelom FINANCIRANJE PODUZEA IZDAVANJEM OBVEZNICA I DIONICA VRIJEDNOSNI PAPIRI SU: DIONICE-ako poduzea ele poveati vl. sredstva (imovinu) tada ih emitiraju,oblik trajnog investiranja OBVEZNICE-kad poduzea ele uzeti kredit; financiranje odreene aktivnosti u obliku kratkoronog, srednjoronog ili dugoronog kredita SEKURITIZACIJA -pribavljanje sredstava od nefinancijskih organizacija emitiranjem vrijednosnih papira, proirilo se nakon 1980. godine DIVIDENDA -dio profita dioniarskog poduzea koji ostaje nakon dobitka akumulacije i priuva, te isplate lanova upravnog i nadzornog odbora -dijeli se dioniarima-svakoj dionici pripada razmjerni dio (dividenda) PODUZETNITVO -bit poduzea je u njemu - funkcija se sastoji od kombiniranja initelja proizvodnje radi maksimiziranja profita, pa uspjeno poslovanje poduzea uvelike ovisi o tome kako se ta funkcija obavlja -uvijek je povezano s pothvatom, kapitalom i rizikom -bez njega poduzee bi bilo osueno na poslovanje bez razvoja, po inerciji, to bi kad-tad dovelo do njegove propasti -bit je sposobnost -sastavnice: tenja za uspjehom, motiviranost, intuicija, procjena, rizik i rad -za poduzetniku je sposobnost odluujui prirodni dar, a pojedine obrazovne ustanove mogu poticati i razvijati tu sposobnost -treba postojati ne samo trite dobara i usluga, nego i kapitala, radne snage, tehnologije, informacija, znanja, ideja, menadmenta i samih poduzea i poduzetnitva VLASNIK-moe se baviti i poduzetnikim i/ili menaderskim poslom, ovisno o tome je li vlasnitvo odvojeno od voenja i nadzora u poduzeu PODUZETNIK -odluuje kakav e oblik dati novanom kapitalu, odnosno kako e proizvoditi -nositelj poduzetnike inicijative-osoba koja poduzima poslovne pothvate preuzimajui rizik za uinke takvog pothvata -osobe koje se u poduzeu angairaju za pronalaske i organizaciju proizvodnje te preuzimanje rizika

-pronalazak se sastoji od kreiranja i razvijanja novih proizvoda ili proizvodnih procesa -osim to je inovator, poduzetnik mora biti sposoban primijeniti odreenu ideju u proizvodnji -u veini malih poduzea vlasnik kapitala je ujedno i poduzetnik (esto i menader), pa rizik od poslovnog pothvata snosi vlasnik-i kao vlasnik i kao poduzetnik -ako su vlasnik i poduzetnik dvije razliite osobe-rizik snosi vlasnik kapitala MENADER -vodi poslovanje u ve stvorenom poduzeu radi osiguranja njegove uspjenosti -javlja se kad se odvoje voenje i nadzor -mora imati odreene vjetine: tehnike-poznavanje zakona; socijalne-komunikativnost, - otvorenost i izvan poduzea; konceptualne-sagledavanje -podjela: top menader-globalni i strateki ciljevi; srednji menader-provodi ideje top menadera; najnii menader-konkretni zadaci vezani za proizvodnju PRISTUPI KOJI STAVLJAJU NAGLASAK NA POJEDINE SEGMENTE PODUZETNIKE DJELATNOSTI: 1)OSOBNI PRISTUP-poduzetnitvo definira kao djelatnost ljudi posebnih psiholokih znaajki 2)NEOKLASINI PRISTUP-poduzetnito definira kao djelatnost s onom kombinacijom initelja proizvodnje koja maksimizira profit 3)SOCIOKULTRNI PRISTUP-promatra poduzetnitvo kao ekonomsku djelatnost ljudi u sklopu danih socijalnih i kulturnih institucija MALO PODUZEE -ima jednog vlasnika ili malu skupinu vlasnika -malo poduzee posluje lokalno, u odnosu prema najveim poduzeima u istoj djelatnosti posao je malen -broj zaposlenih obino je manji od 100 -mala poduzea potiu konkurenciju, a postoji i ovisnost velikog poduzea o malom-mala poduzea prodaju potroaima proizvode velikih proizvoaa, a s druge strane opskrbljuju velika poduzea mnogim uslugama, dijelovima i sirovinama koje oni trebaju

MARKETING

MARKETING-drutveni proces koji usmjerava gospodarski tijek dobara i usluga od proizvoaa do potroaa na nain da uinkovito prilagoava ponudu i potranju te ispunjava drutvene ciljeve -kao koncepcija i poslovna filozofija pojavljuje se u uvjetima razvijene konkurencije na tritu

-poslovna filozofija, osebujan nain promiljanja i djelovanja pojedinca, poslovnih skupina poduzea, poslovnih neprofitnih institucija koje tek sudjeluju u razmjeni bilo koje vrijednosti na tritu POVIJESNI RAZVOJ MARKETINGA: 1) PROIZVODNA ERA-traje od industrijske revolucije do '30-tih godina 20.st. -poduzea nastoje poboljati tehnike proizvodnje pretpostavljajui da e potroai odabrati proizvode koji su raspoloivi i koji su niske cijene -1930.-ekonomska kriza 2) PRODAJNA ERA -traje od '30-tih do '50-tih godina 20.st. -vea konkurencija -menaderi shvatili da ono to proizvedu moraju prodati kupcima -ne znaju kako pridobiti kupce -poduzea se usmjeravaju na agresivnu prodaju i promociju svojih proizvoda 3) MARKETINKA ERA-poinje '50-tih godina 20.st. i traje do danas -uinkovita proizvodnja i agresivna promocija ne jame kupnju -najprije moraju otkriti to kupci ele, zatim to proizvesti, a ne nastojati utjecati na kupce kako bi svoje elje i potrebe prilagoavali ve gotovom proizvodu -poinju posveivati pozornost eljama i potrebama kupaca, te provoditi marketinki koncept-dugorono maksimiziranje profita uz zadovoljenje potroaevih elja i potreba -imaju jasan cilj-prednost