slavko kovačić-od prakticiranja k »tehniciranju« politike

PregledniradUDK32:1/AristotelPrimljeno30.06.2007.

Slavko KovačićMajerovicab.b.,[email protected]

Od prakticiranja k »tehniciranju« politike

SažetakMediteran je prostor susreta. Susretanje s jedne strane znači komunikaciju, aktivnost, otvo-renost, prožimanje, dok s druge strane znači i sukob, često i rat, uništenje, istrebljenje. Su-sretanje je, dakle, istodobno opasnost i šansa, prijetnja i prigoda, mogućnost iščeznuća i predložak za novi kvalitet, što se na Mediteranu jasno ogleda. Neprestani napon, odnosi har-monije i suprotnosti, sličnosti i različitosti, pokazuju Mediteran u bitnom upravo kao prostor posredovanja, a posredovanje kao uvjet mogućnosti nečeg takovog kao što je Mediteran.Jedno od temeljnih posredovanja, iz kojeg proizlaze ostala, jest odnos čovjeka i čovjeka, što bi se, govoreći jezikom pitanja, moglo drukčije odrediti kao pitanje mogućnosti i svrhe ljudske zajednice, odnosno bîti političkog. Na Mediteranu je, između ostalog, izvorište dva, mogli bismo reći oprečna, ali određujuća pristupa ovom pitanju: tzv. tradicionalni pristup politici – antičkogrčko shvaćanje politike kao djelovanja slobodnih i jednakih građana, koji u državi kao političkoj zajednici ozbiljuju bitne svrhe ljudskoga dobroga i pravednog života te čiji najreljefniji izraz nalazimo kod Aristotela (philosophiaanthropina), dok je s druge strane ono što nazivamo novovjekovnim pristupom politici, koji predstavlja nasuprotni pol antičkogrčkom određenju odnosa. Radikalni obrat nastupa upravo s Machiavellijem, a raš-člambom njegova djela razabiru se i utjecaji na suvremenost.

Ključne riječipolitika,Aristotel,NicolòMachiavelli, zajednica,philosophia anthropina,novovjekovnapolitika

Uvod

Mediterannijesamomore,baškaoštonimorenijesamoMediteran.Pokuša-vajućimislitiMediteran,sudaramosezapravosnjegovommnogoznačnošću.Jednoodnajsnažnijihsvjedočanstava togmnogoznačjanalazimoukulturi.Upravokroz‘kulturu’,ubitnomsmislupojma,sublimirana jemultidimen-zionalnostMediterana.Upreobiljuraznorodnekulturneostavštine,kulturnihdobararazličitihprovenijencija,razotkrivajusekorijenirazličitihcivilizacijai duhovnih tradicija. Iz togkonteksta proizlazi i, naizgled»izraubana«, alinepobitnotočnaformulacijaoMediteranukaokolijevkiEurope,odnosnoci-vilizacijeZapada,zapadnefilozofskeiznanstvenetradicije.Nonesamonje.Na tom su prostoru ponikle i druge, susjedne civilizacije, o čemu postojebrojnaiobuhvatnaistraživanja.Bezupuštanjauširokuelaboracijuiopsežnuakribiju,naglašavajućiovo»susjedne«,1valjakonstatiratikakojemediteranunajširemsmisluriječiprostorsusreta:

1

Utomsmislu,lirskialitočnoprimjećujeMat-vejević:»Atlantik iliPacifikmorasu razda-ljina, Mediteran je more susjedstva, Jadran

more bliskosti.« – PredragMatvejević, Me-diteranski brevijar, GrafičkizavodHrvatske,Zagreb1987.,str.24.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA107God.27(2007)Sv.3(595–612)

S.Kovačić,Od prakticiranja k »tehnicira-nju«politike596

»Evropa,MagrebiLevant;judejstvo,kršćanstvoiislam;Talmud,BiblijaiKuran;AtenaiRim;Jeruzalem,Aleksandrija,KonstantinopoliVenecija;grčkadijalektika,umjetnostidemokracija;rimskopravo, forum i republika;drevni arapskinauk;provansalsko i katalonskopjesništvo;talijanskarenesansa;Španjolskauraznimrazdobljima,zanosnimiokrutnim;JužniSlaveninaJadranu,Dubrovnik.«2

Susretanje, s jedne strane, znači suodnos, komunikaciju, aktivnost, otvore-nost,prožimanje,doksdrugestraneznačiisukob,nažalostčestoirat,unište-nje,istrebljenje:ljudi,

»…narodiiraseovdjesusestoljećimamiješali,spajaliisuprotstavljalijednidrugima,moždaivišenegoigdjenaovomplanetu:običnosepretjerujeističućinjihovesličnostiiliuzajamnosti,zanemarujućirazlikeisukobe«.3

Susretanjeje,dakle,istodobnoopasnostišansa,prijetnjaiprigoda,predložakzanovukvalitetuimogućnostiščeznuća,štosenaMediteranujasnoogleda:

»Ugotovosvakomrazdoblju,nasvimdijelovimaobale,suočavamosesmediteranskimsklad-nostimaiprotuslovljima:sjednestranejasnoćaiforma,geometrijai logika,zakonipravda,znanost ipoetika,sdrugestranesveonoštose tomesuprotstavlja.Sveteknjigepomirenja iljubavipremabližnjemuikrižarskevojneidžihadi.Ekumenskiduhifanatičniostracizam.Uni-verzalnostiautarkija.Agorailabirint.Entelehijailetargija.AtenaiSparta.DionizijskaradostiSizifovkamen.‘Čovjekkaomjerastvari’iProkrustkojinijepomjerisvojepostelje.Rimibarbari.Istočnoizapadnocarstvo.Sjevernaijužnaobala.EvropaiAfrika.Friziarabeska.Kr-šćanstvoiislam.Katoličanstvoipravoslavlje.NaukNazarećaninaiprogonžidovskedijaspore.Tesastavniceiznačajkejednomseniječu,drugiputuzajamnodopunjuju.«4

Takavneprestaninapon,odnosiharmonijeisuprotnosti,sličnostiirazličito-sti,pokazujuMediteranubitnomupravokaoprostorposredovanja,aposre-dovanjekaouvjetmogućnostinečegtakovogkaoštojeMediteran.Drukčijegovoreći,posredovanjejebitMediterana,ilipreciznije,Mediteranjestposre-dovanje.Ne(samo)nominalno,nitipukozemljopisno,kakonamsetonadajei etimologijski:Mediteran=Sredozemlje= sred-o-zemlje=u-sred-zemlje,većupravokaomedius (terra),medium –odnosnosredinakaoomogućujućeonoga biti, kao ono koje po-sreduje, po-sredstvujuće, po-sred-stvo, a timeondaikaomedij.Toitakvo(upravo,mediteransko)posredovanjespoznajarazličitihkultura,drugihduhovnihtradicijairazličitihcivilizacijskihkrugo-va,kaoinjihovomeđusobnorazračunavanje,doveloje,izmeđuostalog,donačinaartikuliranjapitanjaidavanjaodgovoraodređujućihiodlučnihzaza-padnufilozofiju.Stogaigrčkafilozofija,čijije»razračun«s»ostalima«bioodlučujućizaZapad,iakoisama»mediteranskikorijen«,5imasvojemedite-ranskekorijene.Jednoodtemeljnihposredovanja,izkojegproizlazeostala,patakoiposre-dovanjakulturaicivilizacija,jestodnosčovjekaičovjeka,štobise,govo-rećijezikompitanja,moglodrukčijeodreditikaopitanjemogućnostiisvrheljudskezajednice,odnosnobîtipolitičkog.NaMediteranuje,izmeđuostalog,izvorištedva,moglibismorećioprečna,aliubitnomodređujućaiutjecajnapristupaovompitanju.Sjednestranetzv.tradicionalnipristuppolitici–antič-kogrčkoshvaćanjepolitikekaodjelovanjaslobodnihijednakihgrađana,kojiudržavikaopolitičkojzajedniciozbiljujubitnesvrheljudskogadobrogaipra-vednogživota,očemunajreljefnijegovoriAristotelovapraktičnafilozofijaukojojseiskazujebitnojedinstvopolitikeietike;dokjesdrugestrane–onoštonazivamonovovjekovnimpristupompolitici,akojeusmisluodnošajnihmogućnostietičnosti, tehničnosti ipolitike,preciznije, razdvajanjempoliti-keodetičkogsupstrata,predstavljanasuprotnipolantičkogrčkomodređenjuodnosa.Radikalni obrat nastupajući upravo sMachiavellijembiva na svojnačindrastičaninamećepotrebuanalizetakvoganaglogiodlučnogotklona



odtradicije.StogaćemoraščlambomMachiavellijevadjela,kojeidanasin-trigirakakosadržajemtakoiizazvanimkontroverzama,krozprikazključnihmomenatanjegovamišljenjarazmotritinastalietičko-političkiraskol,karak-terističanzanovo(vjekovno)poimanjepolitikekaovještinevladanja,tehnikezadobivanjaiodržavanjamoći,odnosnovlasti.

Machiavelli

Poznataipomalostereotipnaodredbaorenesansnompovratkučovjekaan-tičkimuzorimasvojuvjerodostojnostzacijelonijepriskrbilanapodručjupo-litičketeorije.Upravosuprotno,veličinaikorjenitostpromjenausferipoli-tičkogspramantičke i ine tradicije(kaodioprocesaukupnenovovjekovnepreobrazbečovjekovaživotaisvijeta),očitujesevećnasamomsvompočet-kudobivajućiradikalniizrazuMachiavellijevudjelu,kojesvojimznačajemiutjecajemzasigurnopremašuje svoju tekstualnuveličinu.Kada segovorioprijeporimavezanimuzMachiavellijevupolitičkumisao,kaoiuznjegovnajutjecajnijiinajpoznatijiuradak–Vladar,dvojbaizmeđuuniverzalnostiipartikularnostinjezinaznačenjaizravnozasjecauevaluacijunjezinaznača-ja,stogakaointerpretativnopolazištetrebanaglasitiupravouniverzalističkikarakternjegovadjela.Naime,pokušalirazvidjetikolikojeonosamoizrazjednogvremenaipovijesnihokolnosti(štonesumnjivojest),tetakojepoputstanovitogpriručnika isključivookrenutokonkretnompovijesnom trenutkuukojemjenastalo,akolikoga,ktomu,transendiranosećiusebiznačajkei tendencijeuniverzalnosti,općenitosti,općevaljanostikojebigaudovolj-nojmjeri opredijelile kao ono što nazivamo političkom teorijom – čini sedainterpretacijekojesmjerajupartikularnomtumačenju,osimštoimplicitnopostuliraju promašenost svakog filozofijskog bavljenjaMachiavellijem, nepogađajubitnjegovadjela.OdgovortakovimzapitanostimamoždasenajjasnijeisčitavauargumentacijikojomMachiavellisnaživlastiteizloženepolitičkezamisli,savjeteipreporu-ke.Materijalnjegoveargumentacije,bilopotkrepeizrečenom,biloiznošenjaodređenihparadigmatskihprimjera,crpiojeMachiavelliizširokoipodostaslobodnoshvaćenogpojma‘povijesti’.Motrenotemporalno,Machiavellijeviprimjeriobuhvaćajunjegovusuvremenost,alisežuisvedoantičkihvremena,dokmotrenosadržajnoupovijestravnopravnoulazeimitoviilegende,po-sljedstvomčegapriobrazlaganjuimamomiješanjepovijesnihinepovijesnih(mitskih)ličnosti.Natajnačinuistom»društvu«zatičemolikovekaoštosunpr.Kir,fraGirolamoSavonarolailiHijeronDrugiSirakuškizajednosMojsi-jem,RomulomiliTezejem.6Osimtoga,Machiavellinebrineprevišenitiokoobjektivnostiiznesenihpovijesnihpodataka,7posebiceonihkojemusečinenedovoljnovažnimilipakirelevantnimzaposvjedočenjevlastiteteze.Nje-mu,zapravo,doutvrđivanjamaterijalnihčinjenicanijenistalo,dokpovijest

2

P.Matvejević,Mediteranski brevijar,str.20,21.

3

Isto,str.21.

4

Isto,str.22

5

Štoviše, kako tvrdi B. Russell, »u jednomozbiljnomsmislu,cijelazapadnafilozofijaje

grčka filozofija«. BertrandRussell,Mudrost Zapada,Mladost,Zagreb1970.,str.5.

6

Usp.NicolòMachiavelli,Vladar,GZH,Za-greb1983.,VIpoglavlje.

7

Usp. N. Machiavelli, Vladar, V. poglavlje,napomenabr.6.



usmislupukefaktografijeiobičnognizanjadogađajaunjihovojjedinačnostiostajebeznačajnaiukonačnicibezvrijedna.OnajbitniizaMachiavellijaje-dinispomenavrijednisadržajpovijestikarakteriziratranstemporalnost,opće-validnostiaplikativnost:toje,dakle,bilostkojaslijedomsvojeuniverzalnevrijednostinudipredloškeiliobrascepostupanjaaktualnosti.Itojeonoštopovezujesuvremenostsastoljećimaudaljenomantikom,isamoutomokvi-rumogujednakovrijednostajatiipovijesniimitskidogađaji,tepovijesneimitskeličnosti,stvarnisudionicipovijestiipovijesnisimboli–osobebezpo-tvrdenjihovetvarnepovijesneegzistencije.NatajnačinonizaMachiavellijapostaju»realnesnage«,8poprimajućiizadobivajućitektimesvojpovijesniznačaj.Noimimometodskeanalizecjelinedjela,kojomsetojasnorazazna-je,osvompovijesno-političkompristupu,Machiavellikazujeieksplicitno:

»Nekasenečudinitkoakoja,kadbudemgovoriooposvenovimvladavinama,ovladaruiodržavipočnemnavoditikrupneprimjere;jerljudigazegotovouvijekputovimaštosuihdrugiutrliiusvojimsedjelimapovodezadrugima.Međutim,kakosenemožešposvedržatituđegaputa, niti dostići kreposti onih za kojima se povodiš, to razborit čovjekmora uvijek udaritiputomkojimsuišlivelikiljudiinasljedovationekojisubilinajvrsniji;paakosevećnemožedovinutidonjihovevrline,aononekabardosegneblijeduslikunjezinu.«9

»…vladarmoračitatipovijestiproučavatidjelavelikihljudi,pazitikakosusedržaliuratovi-ma,istraživatiuzrokenjihovihpobjedaiporaza,edaihmoženasljedovati,odnosnoizbjegavati;aprijesvegamorapostupationakokakosuprijenjegapostupalinekivelikiljudikojisukaouzoreuzimalihvaljeneislavljenejunake,držećineprestanopredočimanjihovživotidjela.«10

VećizovakogocrtaMachiavellijevapristupapovijesti,ljudimaidogađajima,kaoodlučnompodručjuisastojkunjegovapolitičkogmišljenja,daduse,makariunaznakama,razabratiMachiavellijevastremljenja.Riječjeopristupupolitič-ko-povijesnimfenomenimakojinosiusebibitnouniverzalističkaodređenja:

»Onsezanimaozastatiku,anezadinamikuhistorijskogživota.Nijemariozaposebnecrtedatehistorijskeepohe,većjetragaozaonimcrtamakojesevraćaju,zaonimštojeistousvimvre-menima.…Iztogstatičnoggledanjanaljudskuhistorijuproizlazidasusvihistorijskidogađajizamjenjivi.Fizički,oniimajuodređenomjestouprostoruivremenu;alinjihovsmisaoinjihovkarakterostajunepromjenjivi.«11

MetodaMachiavellijevapovijesno-političkogdiskursajestinduktivna,anje-zintemeljniizvod,pokojempovijestzaMachiavellijauopćeimavalidnost,jest,dakle,višeilimanjeprecizno,opetovanjeprošlosti:istiilisličniuzrociuistimilisličnimokolnostimauvijekimajuisteilisličneposljedice.Uoča-vanjeiprepoznavanjetepravilnostiuprošlosti jamacje,poMachiavelliju,uspješnogdjelovanjau sadašnjosti, a omogućuje i prospekciju budućnosti.VjerojatnonajjasnijeinajizravnijenalazimotoformuliranouRaspravama o prvoj dekadi Tita Livija,drugomznačajnomMachiavellijevudjelu:

»Mudriljudiznadureći,inenasumceineutemeljeno,kakomorapogledatištojebilouprošlo-stionajtkohoćepredvidjetištoćesedogoditiubudućnosti,jersvesenasvijetuusvakodobamožeusporeditisonimštosedogađaloudrevnimvremenima.Razlogjetomečinjenicadasusvetodjelaljudi,kojimasuvladaleikojimauvijekvladajuistestrasti,pazatonužnodolazeidoistihrezultata.«12

»Tkorazmotrisadašnjeiprošlezgodelakouvididasvinarodiimajuisteželjeiistaraspoloženjaidajetakobilooduvijek.Tkomarljivoistražiprošlostlakomujeusvakojrepublicipredvidjetibudućeiposlužitisesredstvimakojasuseustariniprimjenjivala,ili,akonenađeprimjenjivanasredstva,pobrinutisezanova,zbogsličnostidogađaja.Kako,međutim,tomišljenjezanemarujeilineshvaćaonajštočitaonjima,aakoihonishvaća,nepoznajeihonajštovlada,istasezlaponavljajuusvimvremenima.«13

Dakle,razmatratiVladara,aliiukupnoMachiavellijevodjelo,uisključivojograničenostinjegovimvremenom,značipreviđatiopći,univerzalnikarakter



kojiprogovaraizsamogateksta,uzzaboravljanjeuniverzalističkihtendenci-jaspomenutogvremenakaonjegovakonteksta.Utakvomnjegovupristupuipoimanjupovijesti,osimcrteuniverzalističkeopredijeljenostiočitavaseiMachiavellijevmodernitet,prisutaniukarakterističnojšokantnostinjegovihiskaza.Onadodušenijetolikoizrazsadržajnihnovosti(naputkesličneMa-chiavellijevimnalazimo primjerice i kodAristotela14) već prije smjelosti iotvorenosti forme u izmijenjenim okolnostima »on proklamira, otvoreno itrijumfalno,korumpirajućudoktrinukojusuantičkipiscinaučavaliskrivenoilisasvimznakovimaodvratnosti«.15

Ipak, unatočmodernimelementima i iskazanomuniverzalizmu,novovjekapolitička teorija na svom početku, kodMachiavellija, još ne dospijeva donovovjekovnog ideala– znanosti same.Mogu se, doduše, uočitimetodskesličnosti izmeđuMachiavellija iGalileaGalileia,osnivačamoderne fizike,odnosnoklasičnemehanikekaoznanosti:obojicasvojpristuptemeljenaza-jedničkomnačelu,aksiomu jednolikosti, istorodnostiprirode, tj.podvrgnu-tostiprirodeistimnepromjenjivimzakonima.Načinomkojimseondjema-nifestirajumehaničkiifizikalno,trebalibisetakođeročitovatiupovijestiipolitici.16Machiavelli,međutim,usprkospojedinimtumačenjima17ipakjošuvijeknedosežestrogekriterijeizahtjeveznanosti.Kodnjegajerazgovjetno»izgovorenatehničkanamjeradasepolitikavodikaoznanjeovlasti«,18aliiakovještina»osvajanja iodržanjavlasti rezultira izprijenosazanatlijskogtechnenapodručjepraksekojejedotadbilozadržavanozaphronesis,onaidaljeoskudijevaunaučnojpreciznostiproračunatetehnike«.19machiavelli-jevapolitičkateorijaispostavljasetakokao»pionirski«pokušajutvrđivanjatehničkogznanjanapodručjuprakse,čijombiseprimjenomnatompoljune-točnosti,odnosnopribližnostiuspostavilatehničkaizvjesnostuodnosupostu-pakaiučinaka.To,međutim,nemožebitiradikalnoprovedeno »svedoknijeosiguranosamotehničkoznanjeitoteoretskianevišesamopragmatično«.20Kakovidimo,srodnostpristupaMachiavellijevepolitičketeorijeiGalilejevedinamikeusmislupostuliranjaodređenihpravilnosti,jedneunutarprirodnih,

8

Isto,VI.poglavlje,napomenabr.2.

9

Isto,str.25.

10

Isto,str.61.

11

ErnstKasirer,Mit o državi, Beograd 1972.,str.142.

12

NicolòMachiavelli,Rasprave o prvoj deka-di Tita Livija, III knjiga,XLIII poglavlje, uN.Machiavelli,Izabrano djelo,prvisvezak,Globus,Zagreb1985.,str.348.

13

N. Machiavelli, Izabrano djelo, XXIX po-glavlje,str.206.SpravomtakokonstatiraPu-hovskida»OdMachiavellija(akose,dakle,primjericeTukididaostavipostrani)političkomišljenjenalazisvojmaterijaluhistorijipo-stižući timedokidanjehistoričnostiuanalizipolitičkih dogodovština, jer čitav postupakpočiva upravo na uvjerenju kako se obrascidjelovanja,taktikeistrategije,pai legitima-

cijskipostupci,umnogomponavljaju.«ŽarkoPuhovski, »Politička antropologija HannahArendt«,uH.Arendt,Vita activa,AugustCe-sarec,Zagreb1991.,str.263–264.

14

Vidi V. knjiguAristotelove Politike, te mojtekst»EtičnostpolitikeuAristotela«,Filozof-ska istraživanja102(2/2006),str.474.

15

Ž.Puhovski,»PolitičkaantropologijaHannahArendt«,str.263,napomenabr.4.

16

Usp.E.Kasirer,Mit o državi,str.168.

17

Usp. Jürgen Habermas, Teorija i praksa,BIGZ,Beograd1980.,str.65.

18

J.Habermas,Teorija i praksa,str.65.

19

Isto.

20

Isto,str.65.



drugeupovijesno-političkimdogađanjima,nebivadostatnomzaznanstveniprodor.DosličnogzaključkadolaziiHabermasrazmatrajućiMachiavellijevaVladaraimorusovuUtopiju,konstatirajućikakouodnosunaHobbesa,ute-meljiteljasocijalnefilozofijekaonauke,postojeograničenja»kakoumaterijitakoiumetodi«,21štoseogledautomudasuoni

»…svojumateriju,nanekinačinobrađivalijošuvijekpragmatički.Prvidospijevadopreporuketehnika;drugidajeprijedlogorganizacije.«22

UpravotatehničkadimenzijaMachiavellijevaVladarakaoimogućeodnosneparalelepremaAristotelovojpoliticiipodručjupraksejestonoštonasdaljezanima.TrebauočitikakoMachiavellijevapolitičkateorija,zarazlikuodAri-stotelovepraktičnefilozofije,kojasekaofilozofijaoljudskimstvarima,phi-losophia anthropina,obraćasvimljudimakaograđanimapolitičkezajedniceusmjerenimkozbiljenjuukupnostivlastitihmogućnostikrozetičko-političkodjelovanje,ostajeupućenasamonekima,naimevladarimaionimakojitoželepostati.Praktičnoznanjepolitikebivarazloženonatehničkuvještinu.23

TehničkikarakterdjelasagledljivjeiučetvrtompoglavljuVladara,24krozimplikacijemedicinsko-političkeanalogije.Političkopostupanje,poputliječ-ničkogumijeća,bivavođeno isključivounutarnjom logikomuspjeha sob-ziromnazadaniiliželjenicilj,poštujućiiliravnajućisepravilimakojamuvode,postulirajućiutilitarnostieficijentnostkaorelevantnikriterijvlastitogaodabira.FormaizražavanjatakovetehničnostikodMachiavellijajesu,kakotoformuliraHabermas,»empirijskapravilapolitičketehnike«.25Casirer,pak,nalazianalogijuizmeđuMachiavellijevapolitičara,ikemičara,kojinajednaknačinproučavajupolitičke,odnosnokemijskereakcije,pronalazećiodgova-rajućuformuluuspjeha.Tkoćesenjomedaljekoristitiiukojesesvesvrheonadadeupotrijebiti,daljenijenjihovabriga.26Temeljemsvegarečenogčiniserazvidnomdominantnotehničkanaravpo-litikekaodržavničkogumijećakodMachiavellija,ajednakotakoitehničkanaravnjegovaVladara.

»Vladarnijenimoralnaninemoralnaknjiga;tojenaprostotehničkaknjiga.Utehničkojknjizinetražimopravilaetičkogponašanja,dobraizla.Dovoljnojeakonamonakažeštajekorisno,aštajenekorisno.«27

Odvajanje politike od etike

Ostajućitakosonustranudobraizla(ili,kakosetovolireći,moralnoneu-tralna),koncentriranaisključivonaučinkesvojedjelatnosti,vlastite»artefak-te«,politikasekodMachiavellijaizdvajaizetičkepovezanosti,postajućitakodržavnavještina,umijećevladanja. Idok»Aristotelnačelnonijepoznavaorazlikuizmeđupolitičkiuspostavljenoguređenjaietosagrađanskogživotaugradu«,28Machiavellirazdvajapolitikuietiku,svodećipolitikunapolitičkutehnikuusmjerenukzadobivanjuizadržavanjuvladarovemoći,pričemusuradnjepotrebitezaostvarenjetogaciljaizoliraneodvrijednosnogdruštvenogkonteksta,vođeneisključivokriterijemvlastiteuspješnosti.Takvopoimanjepolitikeimalojedalekosežneposljedice,uključujućiidanašnjevrijeme:riječjeorazumijevanjupolitikeuisključivojpodvrgnutostiimanentnomprincipuvlasti,njezinastjecanjaiodržanja,kojeje,izdignuvšisedospoznajeobîtimodernedržaveipolitike,djelujućiujednoikaonorma,utjecaloinahistori-ografijumodernogsvijetadržava.29

U takvomotklonuod tradicionalnog shvaćanjapolitike,mijenja se polazi-štemodernepolitičketeorijekojaantičkomdobromživotusadapretpostavljatehničkoosiguranježivotnihuvjetaizvansvakogmoralnogdjelovanja.30



»Modernimisliocinepitaju,kaostari,omoralnimodnosimadobrogisavršenogživota,većostvarnimuvjetimaopstanka…Zarazlikuodetičkenužnostiklasičnepolitike,ova(moderna,op.S.K.)nezahtijevateoretskoutemeljenjevrlinanizakonauontologijiljudskeprirode.«31

Machiavellijevapolitičkateorijasasvojomtehničkomimpostacijominatu-ralističkimpristupompolitici ipolitičkimidruštvenimpojavnostima,pred-stavljaraskidkakosantičko-praktičnomtakoisasrednjovjekovno-teocen-tričnompolitičkompozicijom,nakojuseutemporalnomsmisluneposrednonaslanja,pokazujućiotkloniodširokoshvaćenogpojmahumanizma.Timese,naravno,neželinijekatiMachiavellijevuznatnuzaokupljenostčovjekom,uduhurenesansnogvremena,budućiječovjeknaspecifičannačinusredištuiMachiavellijevasvijeta.No,Machiavellijevoviđenječovjekainjegovepo-zicioniranostirazmotritćemoneštokasnije.Onoštojeovdjepotrebnouočitijestodsustvoiliizostanakbilokakvihetičkihimoralnihvrijednosti(kojesadapostajuuzgredneipoliticistrane),daklesvegaonogštonarazličitenačineiskazanonalazimoutradicionalnojpolitičkojfilozofiji,aštojeurazmatra-njimamogućnosti života čovjeka u zajedništvu s drugim ljudima smjeralodobrostiikreposnostiživotaipojedincaizajednice.SvetosMachiavellijevamotrištapostajedalekoi iluzorno,štovišepravibalast.Okrenutpolitičkomrealitetu,onakvomkakavmusenadajekrozanalizupovijesnogvremena,oddalekeantikepasvedoaktualnosti,premaosebujnojinterpretacijiA.Baruz-zija,

»…moćuma,atopolitičkiznači:općudobrobitonnevidipovijesnodanom.Naprotiv,upravounjegovodobaponjemunevladaum,većsamamoć,upravoonamoćpukogdotičnoghtije-njadaseimaviše.Dabiseegzistiralouovimodnosimamoćipotrebnajesamomoć,osobitopolitičkamoćčijeodređivanjepredstavljanjegovuzadaću.Obziromnamoć,čovjekupreostajesamopribježištekodmoći.«32

Polazeći od zbiljske istine stvari33 (verita effetuale delle cose) i vodeći senjome,Machiavelliinepomišljaoćudorednomustrojstvuzajednice,moguć-nostimaostvarenjacjelokupnostičovjekovihmogućnosti,najvišemdobruilipakidealnojdržavi,bezobziradalisetemeljinaprincipimaumailiboga.Radilo seo antičkoj, radilo seo srednjovjekovnoj tradiciji,Machiavellijevodgovorostajeisti–distanciranostiokrenutostiskustvu,biloneposrednomvlastitom,biloposrednomiskustvusudionikapovijesti,naosnovikojihpo-kušavadoprijetidomehanikepolitičkogzbivanja.StogaMachiavellijevapo-litičkateorija,ispražnjenaod»transcendentnih«sastojaka,bivadominantnousmjerenananačinestjecanjamoći.Posljedično,kriterijivrednovanjakako

21

Isto,str.62.

22

Isto,str.63.

23

Usp.isto,str.64.

24

Usp.N.Machiavelli,Vladar,str.15.

25


26

E.Kasirer,Mit o državi,str.167.

27

Isto,str.166.

28


29

Usp.WilhelmHenis,Politika i praktička filo-zofija,Nolit,Beograd1983.,str.67.

30

Usp.J.Habermas,Teorija i praksa,str.60.

31

Isto,str.56.

32

ArnoBaruzzi,Uvod u političku filozofiju no-voga vijeka,HSN,Zagreb1994.,str.33.

33




određenogljudskogdjelovanja,takoipojedinogdruštvenogsadržajabivajureduciraninavulgarnuprocjenustupnjanjihove,ubîti tehničke,korisnostiili nekorisnosti u postizanju političkog cilja.U takvom kontekstu pojedinitradicionalnisadržajipoprimajukodMachiavellijanovaznačenjaidobivajunoveuloge.Valorizacijasistogmotrištadovodiprimjericevjeruivojskunazajedničkuravan–svojsmisaoivrijednostobjedobivajuvećpremasvojojmogućnostidoprinosauspostaviiodržanjupolitičkemoćiivlasti.Tako,duhovna,eshatološka, ilimoralnadimenzijareligijeposebinepred-stavljajuMachiavellijevopodručje interesa.Vjerska tematikanjegazanimasamouonojmjeriukojojjesposobnaposlužitiodržanjudržaveinjezinapo-retka(vladara).Uviđajućivažnostidruštvenoznačenjereligije,Machiavelliodnospremanjojdrži lakmusomuspješnostipojedinezemlje ivlasti,»jer,nemavećegznakapropadanjanekezemljenegoštojezanemarivanjebožan-skogkulta«.34Kolikajepragmatičnasnagareligije,pokazujeMachiavelliudevetompoglavljuVladarakojegovoriocrkvenimdržavama:tese

»…državestječuilisposobnošćuilisrećom;međutim,zadržavajuseibezprveibezdruge,jerihučvršćujuuredbekojeseoslanjajunavjeru,atesudržavetolikomoćneitakosuuređenedasvojevladareodržavajunavlasti,makakoonipostupaliiživjeli.Jedinioniimajudržavuanebraneje,imajupodanikeinevladajunjima.Državuim,kakonijebranjena,nitkoneoduzima;podanicise,zatoštonjimanitkoneupravlja,nebrinuzavladare,panitinastojenitisemoguodmetnutiodnjih.Samosudakletedržavesigurneisretne.«35

OvdjejevrloupečatljivoiskazanaperspektivaMachiavellijevarazumijeva-njareligijeinjezinaznačenja,posljetkomkojesekaodominantnareligijskavrijednostpokazuje iznjeproizišlamoćnekedržave ivladara,akojamoćdosežečakdotledaim,kakosečinibezuvjetno,jamčiopstanakivlast,pričemupolitičkopostupanjepostajesporednim,avojnoorganiziranjenevaž-nim.Stogajereligijadobraisvakimudrivladartrebauznastojatiokonje:

»Moraju,prematome,vladariurepubliciilikraljevstvuodržavatitemeljereligijekojaseunji-maispovijeda,akadtoučine,bitćeimlakorepublikuodržatiuvjeri,štoćerećiudobruislozi.Imorajusveštojenjojuprilog,makarbiloilažno,poticatiiunapređivati,amorajutočinititolikovišekolikosumudrijiiboljipoznavaociljudskenaravi.«36

Nonijesvakareligijajednakopogodnazadruštvenodjelovanjeiutjecajnapolitičkiživot.Njezinavrijednost,poMachiavelliju,izravnokorespondirasvrijednostimakojeonakrozsebepromoviraudruštvu;ištosutevrijednostibliže,približnije,potrebitojpolitičkojvirtùkakojevidiMachiavelli,tojeitakvavjera,onda,prihvatljivijazanekupolitičkuzajednicu.U tomsmisluMachiavelli pretpostavlja pogansku religiju kršćanstvu, pronalazeći uzorekodRimljana.37Popretresanjuprimjeraizrimskepovijestizaključujekakojenjihovareligija»bilameđuprvimrazlozimasrećegrada,jerjeomogućiladobarporedak,dobromporetkujesklonadobrafortuna,aoddobrefortuneoviseuspješnoostvarenipothvati«.38

Društvenaulogareligije,činise,premaMachiavellijusenerazlikujebitnoodulogevojske.Vladaruje

»…najvažnijedamutemeljibudučvrsti;inačemorapropasti.Glavnitemeljisvihdržava,ino-vihistarihimješovitih,jesudobrizakoniidobravojska.Budućidanemožebitidobrihzakonagdjenemadobrevojske,aopetgdjejedobravojskamorabitidobrihzakona.«39

Machiavelliostavljapostraniraspravuozakonimainastavljagovoritiovoj-sci.Dadese,pritom,zamijetitiizrazitabliskoststruktureizaključakaanalizevjerskogivojnogsadržaja.Poputrazličitihreligija,postojirazličitevrstevoj-ski:»vojskakojomvladarbranidržavuilijenjegovavlastita,iliplaćenićka,ilipomoćna,ilimješovita«.40One,međutim,nisusvejednakopogodnezaostva-



renjenamijenjenihimzadaća.KrozanalizuMachiavellidajeprednostvlastitojvojscipredostalimoblicimavojnogorganiziranjasavjetujućivladaru:

»Vladar,dakle,nesmijeimatidrugebrigeidrugemislinitiseičimdrugimbavitidoliratom,vojnimpravilimaistegom;jerjetojedinozvanjekojedolikujezapovjednicima,anjegovajemoćtolikadanesamopodržavaonekojisusekaovladarirodili,negočestoputaobičnimgra-đanimapomažedasepopnudotečasti.Sdrugestranevidimodasuvladari,kadsuvišemislilinazabavenegolinaoružje,gubilidržave.Prvirazlogskojegćešdržavuizgubitijestzapuštanjeratnogumijeća,dokjeprviuvjetdadržavustečešiskustvoutomeumijeću.«41

Činise,dakle,kakosevrijednostireligijskeimilitarnesastavnicedržaveivladavinedadekodMachiavellijasupsumiratipodutilitarnost,njihovuupo-trebljivost,tj.prikladnostkaosredstavazapostizanjepolitičkihciljeva–bilodržavnokonstitucijskihbilovlastodržačkih.Idokseneštotakovouodređe-nomopseguzavojskudrži,višeilimanje,razumljivim,takvanova,nanje-zinumogućempolitičkomučinkutemeljena,funkcionalističkaulogareligijenipoštonedjelujekaoneštoreligijiimanentno,većseprijemožepromatratikaojedanodznakova»oslobađanja«politikeodnjezine»transcendencije«,azapravoodustajanjaodbilokakvihmoralnihkorektiva isadržaja.Lišenasvojeeminentneeshatološkevrijednostiiduhovneuloge,tesvođenjemnapo-litičkooruđesupstancijalnoobezvrijeđena,religijabiva»skladno«uklopljenaunovitehničko-političkikoncept.TakavkonceptuočavaseiuvećspomenutojMachiavellijevojparaleliliječ-ništvaidržavništva.Naime,kaociljsvakogliječništvadržiseprevladavanjeiliuništenjebolesti,tetakozadobivanje zdravljaorganizmailipakodržava-nje(većzadobivenog)pozitivnogzdravstvenogstanja.Dabisetoostvarilo,liječnikunaraspolaganjustojeodređenasredstva,mjeravrijednostikojihjenjihovaučinkovitostudolaskudocilja–postizanjazdravlja.Istose,premaMachiavelliju,odnosiinapolitiku:njezinjeciljzadobivanje vlasti(moći)iliodržavanjevećzadobivenevlasti.Kaoprihvatljivasmatrajusesvasredstva(ili,samoonasredstva,štojezapravoistoznačno)kojadjelotvornodoprinosepostizanjuzadanogcilja:

»Neka,dakle,vladarpazinatodapobjeđujeidaodržidržavu;sredstvaćeseuvijeksmatratikaočasnaisvatkoćeihhvaliti, jersvjetinasezanosiprividomiuspjehomsamestvari;anasvijetuinemadolisvjetine;osimtogaonimalobrojninemajuvažnosti,akosevećinaoslanjanavlast.«42

Znači, uvijek kada postignemo odgovarajući cilj, kada uspijemo, sredstvakojimasmogapostiglidržatćesečasnimibitićehvaljena.Postaje,dakle,mogućeiprihvatljivo»upotrebljavati(i–op.S.K.)posebizlasredstvakakobismopostigliposebidobarcilj«,43makolikotoapsurdnoizgledalo.Način

34

N.Machiavelli,Rasprave o prvoj dekadi Tita Livija,Iknjiga,XIIpoglavlje,str.176.

35

N.Machiavelli,Vladar,str.47.

36

N.Machiavelli,Rasprave o prvoj dekadi Tita Livija,Iknjiga,XIIpoglavlje,str.176.

37

Isto,str.236–237.

38

Isto,str.175.

39


40

Usp.isto,str.51.

41

Isto,str.59.

42

Isto,str.71.

43

Jacques Maritain,Čovjek i država, Školskaknjiga,Zagreb1992.,str.64.



našeguspjehaostaje,tako,irelevantan:akojeuspjehpostignutzlimsredstvi-ma–dobroje,jednakoonolikokolikojedobroakosmouspjelidobro–činje-njem.Asvetojednostavnostogaštosmouspjeli.Pojednostavnjivanjemgor-njegmjestaizVladaranastalaječuvenaizreka»ciljopravdavasredstva«kojubisemoglooznačitikrilaticommakjavelizma.Pitanjemakjavelizmaostavitćemoovdjepostrani,želećiprimijetitijednuinteresantnukorelacijunatemuciljaisredstava.ZarazlikuodMachiavellija,Aristoteltvrdikako»sredstvatrebadabudurazmjernaiprimjerenacilju,jersuonaputpremasvrsiinanekinačinsvrhaupostajanju«,44zaštonamsenudiilustrativanprimjer:naime,uAristotelovoj praktičnoj filozofiji kao jedinstvu etike i politike, političkadjelatnostgrađanasaskladnimizmjenjivanjemvladanjaipokoravanjaneod-vojivajeodetosadotičnogpolisa.Vlast,vladavina,kaoelementukontekstucjeline takvogapolitičkogpristupa,vezana jeuzostvarenjenajvišegdobrakaosvrhe,tepolitičkezajedniceinjezinihgrađana.Drugimriječimarečeno,takoshvaćena,vlastpredstavljasredstvo, ikaosredstvoslužizapostizanjesvrhe,daklecilja–najvišegdobra,blaženaživota.KodMachiavellija,na-protiv,dolazidoinverzijeurazmatranomodnosu.UrečenicikojaprethodigornjemcitatuizVladaraMachiavellikaže:»…inapokon,udjelimasvihljudi,anavlastitovladara,kodkojihnemaprizivaisuda,gledase na svrhu«45(kurzivS.K.)idaljenastavljagorespomenuticitat:»Neka,dakle,vladarpazinatodapobjeđujeidaodržidržavu…«Ovdjese,dakle,različitim,svekoli-kim,eficijentnimsredstvimapostižesvrha–vlast.Ciljjepobijediti,održatidržavu,održativlast.Vlast,vladavina,kojakaodobrailivaljanasluži,kodAristotela,kaosredstvopostizanjavlastitesvrhe(dobra),kodMachiavellijabivapreobraćenausvrhusamu,pod»krinkom«državnograzloga.Odantičkeneraskidivepovezanostivladavineinjezinesvrhe(telosa),akojasvezapred-stavljakriterijrazlikovanjadobrihiizopačenihvladavina,odlučujućizacijelozapadnomišljenje,dolazimodovlastičijajejedinasvrhaautoperpetuiranjebezobziranasredstva,ikojakaotakvapredstavljasamosvrhu.46

PreciznaieksplicitnaMachiavellijevaformulacijaciljapolitičkedjelatnostiglasi,kaoštosmovidjeli,održatidržavu.Upravotajdržavnirazlog(ragione di stato)pojavljujesekodMachiavellijakaovrhunskopolitičkonačelo,pre-makojemsepolitikaravnaikojijeodređuje.Naprimjer:

»Jadobroznamdaćesvatkopriznatikakobibilonajboljedaseodnavedenihsvojstavauvlada-rustekuonazakojasesmatradasudobra;ali,kadjetakodaihjedančovjeknemožesvaimatinitiihseucjelostidržati(jertoslabaljudskanaravnedopušta),morabititolikorazboritivještdaseneozloglasisvojstvimakojabimuotela državu (kurzivS.K.),aonihsvojstavakojamujenebiotela,dasečuva,akojemoguće;nijelimoguće,možesetobezmnogobrigezanemariti.Osimtoganemorasebrinutištoćeizaćinazaoglaszbogosobinabezkojihteškodabispasio državu (kurzivS.K.).«47

Održanjedržave,timeivladarovevlastiimoći,vrhunskije,dakle,političkizadatak.Putdouspjehaisredstvakojapritomstojenaraspolaganju,izabirusebezobziranahumanost,ćudoređe,religijuiliobičajenekezajednice.Do-duše,akosusnjimausuglasju–timbolje:

»Vladaru,dakle,nijenužnodaposjedujesvenavedeneosobine,alijeitekakonužnodasedrugi-mačinidaihima.Dapače,usuditćusekazatiitodasumuštetneakoihimaiuvijekihsedrži,akorisneakosečinidaihima;istojetakokadsečinidasimilosrdan,dasitvrdavjera,čovječan,iskrenipobožan,odnosnokadjesi takav;alimorašimati takavduh,dapopotrebimognešiznadešokrenutiobratnustranu.Tovaljashvatitiovako:vladar,anavlastitonovvladar,nemožesedržatisvegaonogazbogčegaljudesmatrajuzadobre,jerje,dabiodržaovlast,vrločestoprimoranraditiprotivonogaštonamzapovijedavjernost,milosrđe,čovječnostivjera.Stogaonmoraimatiduhsposobandaseokrenevećprematomekakomutonalaževjetarvarljivesrećeineprestanapromjenljivostokolnosti;nesmijese,kakovećgorerekoh,akomožeudaljavatioddobra;alimoraznatiizagazitiuzlo,budeliprisiljen.«48



Stogasevladarmoračinitikao»utjelovljenomilosrđe,vjernost,iskrenost,čo-vječnostipobožnost«,49alimuuspjeh»ovisiotomejesuliokrutnadjelaupo-trebljavanadobroililoše«.50Državnirazlog,kakovidimo,kodMachiavellijajegotovojedini,ausvakomslučajudovoljanrazlogpolitičkogdjelovanja.Nekakvidrugimogućirazlozipolitičkedjelatnosti,kakvojenpr.Aristotelovonajvišedobropojedincaizajednice,ovdjepotpunoizostaju.Uporišnetočkedotadašnjegnačinačovjekovabivstvovanja,prisutneuantičkojisrednjovje-kovnojtradiciji,poputetike,običaja,religijeipripadajućegimhumanitetais-čezavaju,ustupajućisvojemjestonovomsveodređujućemnačelumoći,vlastiinjihovepolitičkeopstojnosti.StogatočnokonstatiraCasirer:

»Vladaropisuje,sapotpunomravnodušnošću,puteveinačinekojimasepolitičkamoćstičeiodržava,nespominjućinijednomriječjupravilnuprimjenutemoći.Taprimjenaseninakojinačinneograničavaizbilokakvihobzirapremazajednici.«51

Etičko-političkashizmajenadjelu–politikaostajesama,uimanencijivla-stite tehničkezakonitosti, lišenasvih»izvanjskih«korektiva.Takav»čisti«pristuppoliticioznačujeseMachiavellijevimrealizmom.Machiavelli,naime,ne razmatra stvari kakvebi trebalebiti većkakveone zbiljski jesu (verita effetuale delle cose).Itako»ostavljajući,dakle,postraniobmaneovladaruiraspravljajućisamooonomeštojezaistaistina«,52veli:

»Odtogakakosežividotogakakobivaljaloživjetitolikojedalekodaonajkojizanemarujeonoštoseradizbogonogaštobiseimaloraditi,prijenastojiokosvojepropastinegoliokoodr-žanja;međutolikimakojinisudobrimorapropastičovjekkojihoćedausvemupostupakakojedobro.Stogavladarkojiželiopstatimoranužnonaučitidanebudedobar,pasetogadržati,iliodtogaodstupativećpremapotrebi.«53

KaorezultatMachiavellijevarealizmaimamopotpunoodbacivanjeonogštosmopoznavalikaovrline,pačeiinzistiranjenaporokukaoonomsvrsishod-nom,»jerrazmotrimolidobro,naćićemoosobinakojećenamseučinitikaovrline:povedemolisezanjima,etogotovepropasti,nekedrugećenamseopetpričinitikaoporoci,apovedemolisezanjima,bitćenamnasigurnostinadobrobit«.54Razlogtakovihpreporukanalaziseuvladarovuokruženjunadkojimvladaiukojemtemeljisvojuvlast.Stoga»akohoćedazadrživlast,često(je–op.S.K.)putaprisiljendanebudedobar;jerkadjepokvarenonajsloj,biotonarod,vojska,iliplemstvo,zakojitismatrašdatijezaodržanjepotreban,nepreostajetidrugonegodasepovedešzanjegovomćudiidanjegazadovoljiš:utomeslučajudobrasudjelasamonaštetu«.55Drugimriječima,vladar,dabiseodržaokaovladar,svojedjelovanjemoraprimjeritiobjektunakojidjeluje.Objektvladarovedjelatnostishvaćenunajširemsmislujesuljudi.Kakavje,dakle,čovjek,akakvaondanjemuprimjerenapolitika?

44

J.Maritain,Čovjek i država,str.64.

45


46

Usp.W.Henis,Politika i praktička filozofija,str.66–67.

47


48

Isto,str.70.

49

Isto,str.71.

50

Isto,str.40.

51

E.Kasirer,Mit o državi,str.156.

52


53

Isto.

54

Isto,str.63.

55

Isto,str.76.



Čovjek – materijal

Ljudskanaravjeslabainedopuštacjelovitostjecanjedobrihsvojstavaučo-vjeku.56NoakojesuditipoostalimMachiavellijevimatribucijamačovjeka,prethodnarečenicaostajeskrajnjeeufeminiziranizrazrealnogstanja.

»Jero ljudimaseopćenitomože rećiovo:nezahvalni su,nepouzdani,prijetvorni ihimbeni,kloneseopasnostiipohlepnisuzadobitkom;akoimdobročiniš,uztebesu,nudetikrvsvojuiimutak,životidjecu,kakosamtovećkazao,kadjepotrebadaleko;nokadsenevoljaprimakneoniizmiču.«57

»Opakikaošto jesu«zaboravljajuzahvalnost i ljubav»kadgodimje toodkoristi«.58Izdižućitakovaodređenjaljudinarazinuopćenitosti,Machiavellineračunanaiznimke:akoihiimamogusezanemariti.Zloukorijenuljudskeprirodečovjekovajekonstantaionajodređujućičiniteljpolitičkogdjelova-nja.Vladarkojiželibitiuspješanmoraneprestanopolazitiodtoga:

»Propadavladarkojiseposveoslonionanjihove(ljudske–op.S.K.)riječianijeseninaštapripravio.«59

Antičkigrađaninpotpunoje isčezaoizpolitičkoghorizonta,uzmičućipredzlimiiskvarenimčovjekomnovogavijeka.60Machiavellijevodgovorprimje-rentakovoj»antropologiji«biojetehničkaracionalizacijapolitičkogživota.Novičovjeknesposobanzasamo-upravljanje(kaoizmjenuvladanjaipoko-ravanja)bivastogapodvrgnutvladarovojupravi,postajućitakomaterijalpo-litičketehnikeinjezinetehno-logike.ŠtokonkretnoMachiavellisavjetujedabiseo-vladalomaterijalom?

»…unašedobaiskustvopokazujedasuvelikadjelaizvelisamoonivladarikojisuslabomarilizadatuvjeruikojisuumjelilukavošćuzavrtjetiljudskimmozgovima;takosunakrajunadma-šilionekojisuseoslanjalinazakonitost.«61

Političkaborbavodisedvamanačinima,ljudskim–zakonima,iživotinjskim–silom.Obasupodjednakovažna inesmijusezanemarivati, tesevladarmoraznatislužitisobjenaravi.Usuprotnom»nemamudugavijeka«.Odživotinjskihsvojstava,akomuustrebaju,trebaimatilukavstvolisiceisnagulava,kakobibioustanjunositisesrazličitimiskušenjima.62Pitajući,narav-no,opetukontekstuželjenogtehničkogučinka,jeliboljedavladaraljubeilidagaseboje,Machiavellidržidabinajboljebilooboje,nokakojetogotovonemoguće»mnogojesigurnijedateseljudibojenegolidateljube«,alijepritompoželjno izbjećimržnji.63Naime,»sveonozbogčegamogunavućimržnju(vladari–op.S.K.)morajuprepustitidrugima,asveonoštoćeimpribaviti ljubavpreuzeti sami«.64Kakobi izbjegaomržnji svojihpodanikai timeujednodoprinio očuvanju svogvladarskogpoložaja, vlastodržac se,poMachiavelliju,morapridržavati stanovitih pravila, primjerice neubijatineopravdanoineposezatizaimutkomiženamasvojihpodanika(»ljudibržezaboravljaju smrt očevu negoli gubitak očevine«).65 Dakako, kao tehničkiizrazitoefikasnuiprimjerenuljudskommaterijalupolitičkogdjelovanja,nezaboravljaMachiavelliniprijetvornost:

»Nemožese,dakle,inesmijerazboritgospodardržatizadanevjere,akojetonanjegovuštetuiakojenestalorazlogakojisuganavelidaučiniobećanje.Kadbisviljudibilidobri,ovajsavjetnebibiodobar;nojersuopakiinebinionidržalivjeruštojetebizadadošenemorašjenitidržatipremanjima;osimtoga,nikadvladarimanijeponestalovaljanihrazlogadaopravdajusvojunevjeru.«66

Uprijetvornostinetrebabitibojažljivisuzdržan,prijeupravosuprotno,jer



»Svatkovidionoštohiniš,rijetkiznajuocijenitištojesi;aitimalobrojnineusuđujusesuprot-stavljatimišljenjumnogihkadihbraniveličanstvodržave.Jedanvladarnašegvremena(nijedobrospominjatimuimena)propovijedasamomir ivjernost,anajveći imjeneprijatelj;a ijednoidrugo,dagasedržao,višebimuputaupropastiloiugledidržavu.«67

StogaMachiavellizaključujekakosuuspješnijionikojiseboljesluželisič-jimsvojstvima,pričemuje»samonužnodaznašdobroprikrititosvojstvoidabudešvelikhinacilicemjerac;aljudisutolikotupiitolikosepokora-vajunuždi,kadnadođe,daćeonajkojivarauvijeknaćinekoga tkoće sedatiprevariti«.68MetodepolitičketehnikekodMachiavellija,kakovidimo,uizrazitomsusuglasjusapred-postavljenimsvojstvimaobrađivanogmateri-jala–čovjeka:

»…kodnjegasenemožeračunatisdobrimiznajućimčovjekomkaopolitičkomrealnošću.Vladarmoramoćiihtjetibitiopakkakobipariraoopćojopakostiinatajjenačinnadvladati.«69

Ljudskanevaljaloststogajeirazlogomstalnostiinepromjenjivostiodnosaukojemsenarodkaosvjetinaneprestanonalazidolje,avladargore.ČovječjeosobineostajutakotrajnoograničenjemogućnostiizmjenekarakterapolitikekodMachiavellija,ačinisedadrukčijenemoženibiti:»jerljudićeuvijekbitiopakiakoihnekanuždaneprisilidabududobri«.70

»Principi« djelovanja

ZarazlikuodAristotelovapraktičkogetičko-političkogdjelovanja,temelje-nognarazboritosti(phronesis),ukojemsekaoznajućemdjelovanjuizabiresredinakaooptimalnamogućnostizmeđudvijukrajnosti,tetimepostižekre-post,uMachiavellijevushvaćanjupolitike,kaosvojevrsna»djelatnapočela«unutarkojihseodvijapovijesnodogađanjepojavljujuse,sjednestrane,sud-bina (sreća, fortuna), a s druge sposobnost (vrsnoća, izvrsitost,virtù).Od-bacujućipotpunifatalizamsvojihsuvremenika,Machiavelli,apostrofirajućiljudsku slobodnuvolju, prepušta čovjekumakar polovicu od ukupnihmo-gućnostiutjecajanakonačniishoddogađaja.71Sobziromnanjezinkarakter,načinsuprotstavljanjačovjekasudbiniilisrećisvodise,zapravo,naprospek-

56

Usp.isto,str.63.

57

Isto,str.66–67.

58

Isto,str.67.

59

Isto.

60

»Iako seMachavelli divio rimskom plebsu,ipaknijevjerovaodasugrađaniijednemo-dernedržaveustanjudasamisobomuprav-ljaju.Zarazlikuodmnogihdrugihmislilaca,onnijegajionaduuobnovuantičkogživota.«–E.Kasirer,Mit o državi,str.161.

61


62

Usp.isto,str.69.

63

Usp.isto,str.67.

64


65

Usp.isto,str.67.

66

Isto,str.69.

67

Isto,str.71.

68

Isto,str.70.

69

A.Baruzzi,Uvod u političku filozofiju novo-ga vijeka,str.37.

70


71

Usp.isto,str.94.



tivnostpristupapojavama.Poputrijekakojesvojimbujicamapustošeobale,jersečovjek,previđajućitumogućnostumirnavremenanijeosiguraonasi-pima,sličnojeisfortunom:»onasvojumoćpokazujegdjenemapripravnemuževnostidajojseodupre,itamonasrćegdjeznadanemanasipaibranedajesuzdrži«.72SvojevrsnadijalektikafortuneivirtùkodMachiavellijadoseže,kakotoprimjećujeBaruzzi,dokibernetičkedimenzije:

»Nasuprotonomneizmislivomfortunestojimišljenje,nasuprotnjezinojsamovoljivoljačovje-ka,nasuprotnjezinuiznenađenjutočnoplaniranapredodžbačovjeka,nasuprotnjezinompod-muklomprepaduspletkeonogsmionog.Virtùjestonakojaodgovarafortuni.Fortunatadavišenijeonosamovoljnodizanjeispuštanjekotača,većjenjezinnovovjekovnisimboljedročijekormiločovjekdržiusvojojruci.Fortunaivirtùdvijesupolovice,upravokakotoMachiavelliustanovljuje.Fortunajednostavnonepredstavljanadmoć.«73

»…onaseprepuštaurukesamogčovjeka,dopuštadakledajusepreokreneumoć«.74

Putkojimčovjektočinijestprigoda(occasione),kojasvojimpodastiranjemutrenutkuomogućujeudjelovljivanjeljudskesposobnosti(virtù).machiave-llitoilustriraprimjerimaMojsija,Romula,Kira…zaključujući:

»…prigodeomogućišesretanuspjehtimljudima,aizuzetnenjihovesposobnostiučinišedaimprigodenepropadnu;timesenjihovadomovinaproslavilaiusrećila«.75

Prigoda (occasione), dakle, pružamogućnost da čovjekova snaga (forza) iizvrsitost(virtù)suspjehomoblikujufortunu,pričemubezprigodetaljudskasnagaisposobnostostajuneaktivne,dokprigodabezsnageisposobnostičo-vjekaostajebezizgledna.Fortunaje,pak,onakojapružaoccasione,doksevirtùnjomesluži,alije,kaoaktivniprincip,istvara.Usrazučovjekaisvijeta,najednojsestranitakonalazefortuna,occasioneinecessita(nužnost),dokjenaljudskojpolovicimoći,mogućnostiutjecajanaishodesamovirtù.76PolitičkodjelovanjeuMachiavellija rezultat jedijalektičkogodnosavrline(Virtù)isudbine(Fortune)–prvogakaosubjektivnogiaktivnog,drugogakaoobjektivnog ipasivnogčimbenika,kojimapripadapopolovicamogućnostimodulacijepovijesno-političkihdogađanja. Ipakvirtù kaoaktivni faktor,uprednosti jepredpasivnomfortunom,te takomoženadvladatinepovoljno-stisudbinskihobjekcija.Machiavellijevavrlinaispostavljasepritomposverazličitomod tradicionalnevrline kao ćudorednekategorije: lišena etičkogsadržajaonajesuprotstavljenakakokršćanskojvrlininjegovavremenausmi-slupokornostibožanskojvoljiipasivnogisčekivanjakonačnogizbavljenjauonostranosti,takoiAristotelovurazumijevanjuetičkekrepostikonstituiranenaphronesisu,kojačinijedanodtemeljapolitičkezajednice;aliisuprotstav-ljenaprimjericestoičkimiliepikurejskimkoncepcijamavrline:autarkijepo-jedincaifatalističkogisčekivanjajednih,odnosnoataraksijekaobezbolnogmiraibezbrižnosti,drugih.OvrlinisekodMachiavellijanemožegovoritikaoopojedinačnojvrednotiosobe,većjeriječopolitičkojkvalitetiindividu-alnogčovjeka,sazdanojujedinstvenombalansusnage(forza),volje,energije,marljivosti,postojanosti,prilagodljivosti…kojamuomogućujesvrsishodnodjelovanjespramfortunekaospoznatenužnostiobjektivnesituacije.Budućijenjenomsnagomustanjudjelovatiiprotivfortune,tejetakopodvrćisebi,zadobivajućitimemoćnadvladavanjabespomoćnogfatalističkogisčekivanjapravog trenutkapolitičkogpothvata,Machiavellijevpolitičkičovjekvlasti-tomvirtù zadobivaslobodupolitičkeakcije.77

Fortuna,pak,nijejednoznačna,njezinesumanifestacijeraznorodne,pokat-kadupravonasuprotneonomeštobismokaosrećuočekivali.Npr.novuvla-darustvaraneprijatelje,pružajućimutakošansudase»prodiči«.Ukolikojefortunaizostala,onmoravlastitomvirtù,»lukavošćuizazvatineprijateljstvo,dabionda,kadgauguši,njegovamoćbljesnulajošjače«.78



Vladarmora,dakle,znatiprepoznatiiiskoristitiprigodeiondakadamuseonepružajunaskrivenizakučastnačin.Njihovaneprepoznatljivostnesmijemubitiprepreka.Jednakotakovažno,akoneivažnije,umijećevladarasadr-žanojeunjegovojsposobnostipredviđanjarazvitkadogađajaubudućnosti,kaoirazaznavanjaprikrivenihnegativnihtendencijaiopasnostipodržavuilinjegovuvlast,kojebudućadogađanjapotencijalnousebinose:

»Stogavladarkojiusvojojdržavineraspoznajeboljkedoksujošuzametku,zaistanijeumančovjek;alitojedatosamorijetkima.«79

Ignoriranjeilinemogućnostprospektivnogpristupastvarnostikojagaokru-žuje,usljedvladarovenerazboritostiineumnosti,najčešćerezultiragubitkomdržaveivladavine,pričemukrivnjazaposljediceondaležiuneadekvatnojvirtù,kojanijeuspjelazahvatitiimodeliratijošuvijekne-nesklonufortununazadovoljavajućinačin,istavitije,tako,uslužbuvlastitauspjeha.80Una-čelu,»vladarkojiseposveoslanjanasreću,propada,čimsesrećaokrene«.81Stoga,a i sobziromda istipostupcimogu imati različiteučinke ili sepakdo istogučinkamožedoći različitimnačinima, razvidna jepotreba,pače inužnost,usklađenogiprimjerenogodnosavlastitesposobnostipremasudbin-skimodređenjimai»duhuvremena«.Sumirajući,Machiavellizaključuje:

»…akosesrećamijenja,aljudiupornoostajuprisvojojnaravi,sretnisudoksetodvojeslaže;nočimseprestanuslagati,nesretnisu.Japaksmatramdajeboljebitinaprasitnegoobziran;jersrećaježena,pajemoraštućiikrotiti;ividisekakoseonaprijepokoravanaprasitimanegoobzirnimakojiusvemupostupajuhladno.Srećaje,kakorekosmo,žena,pajeuvijekprijateljicamladihljudi,jersubezobzirniji,žešćiisvišejojsmjelostizapovjedaju.«82

Situirajućipolitikuuprocjepizmeđusudbineisposobnosti,Machiavelliinzi-stiradokrajananjezinojtehničkojeficijentnosti,ostavljajućijetakoodijelje-nukakoodetičkogsupstrata,takoiodsvihostalihmogućihkorektiva.Utojborbiizmeđufortunekaomoćisudbineivirtùkaosposobnostiizdignutenarazinuvrhunskepolitičkevrline,nemazabranjenihsredstava,gledasesamouspjeh.Protagonisttakvepolitikeunjenoj»čistoti«jestčovjekustremljennapreobrazbu:odmoćisudbinekavlastitojmoći.Pravilokojemorapoštovatisamojejedno–nesmijepogriješiti.

Zaključak

Novovjekovnepromjenenapodručjuprakseuodnosunaantičko-grčkutra-dicijuogledajuse,dakle,uodvajanjupolitikeodetikeinjezinojtransforma-

72

Isto,str.95.

73

A.Baruzzi,Uvod u političku filozofiju novo-ga vijeka,str.44.

74

Isto,str.47.

75


76

Usp.A.Baruzzi,Uvod u političku filozofiju novoga vijeka,str.45.

77

Usp.DamirGrubiša,»UvoduMachiavellia«,uN.Machiavelli,Izabrano djelo,str.32–33.

78


79

Isto,str.58.

80

Usp.isto,str.93.

81

Usp.isto,str.95.

82

Isto,str.97.Implikacijezačudnogstavaizpa-rabolesrećeižene,naimedapremaženitrebabiti bezobziran te je »tući i krotiti«, zavrje-đujuzacijelocjelovitijiosvrt,ukojiseovdjenijemogućeupuštati.



cijiupolitičkutehniku,kojasekodMachiavellija,kaorodonačelnika,svodinaosvajanjeiodržavanjevlastiimoći,tenanačinevođenjapolitičkeborbesistimciljem.OčitjestzaboravAristotelovajedinstvapolitikeietike,takokarakterističanzanovovjekovnupolitičku teoriju (koji traje svedoHegelainjegovapokušajaobnoveAristotelovepraktičnefilozofije,kaopomirenjaantičko-grčkog i novovjekovnogmišljenja), te rastvaranje onog praktično-političkoginjegovosvođenjenatvorbukaotehničkiusklađenodjelovanje.83Temeljni aristotelovski načini spoznaje zadobivaju pritom, u razlici spramAristotela, novu pozicioniranost, pokazajući bitnu razliku nominalno istihpojmova.Uočimostoga,kakosekodAristotelatvorbasasvojimumijećem(tehne), ostavši drugorazrednomu odnosu na ostala područja spoznaje, nemože, poput novovjekovne tehnike, rukovoditi teoretskom znanošću; dokistodobnoteoretskaznanostusvojojsamosvršnostiostaje,zarazlikuodno-vovjekovnematematičkiutemeljene,produkcionousmjereneteorije,upogle-dudoprinosaumijećuzapravobeskorisna.Gubitkomsvogpraktičnogkorijenamijenjase,snovovjekovljem,karakterpojma‘politike’.Kaoparadigmanjezinanovogustrojapojavljujesenovovje-kovnaprirodnaznanostuvidumatematike,geometrijeigalilejevskemeha-nike.Idokjerazboritost(phronesis)kaočinidbenispoznajniorganmetodskibilausuglasjuspodručjempromjenjivog ipribližnognakojeseodnosila,novapolitika,vođenakartezijanskimzahtjevimajasnostiirazgovjetnostiteodbacivanjemvjerojatnosti,pokušavaseuspostavitinanačelimaempirijske,tehničkeznanostizanemarujući,pačeiodričućiosebujnostiposebitostljud-skeprakse,želeći jepodvrgnutiuniverzalnimzakonomjernostimamatema-tičkog tipa. Istovremeno theoria,koja jekodAristotela sa svojimznanjemepisteme,kaoaktivnostimpliciralaidentitetdjelovanjainjegovesvrhe,bo-žanskusamosvršnost,postajeodsadasrodnaonomeštosmopoznavalikaoumijeće(tehne).Ona,naravno,zadržavasvojspoznajnikarakter,no,umjestoznanjaradiznanja,nadjelujeznanjeradiproizvođenja.Drukčijerečeno,dabinekipredmetspoznalimoramogamoćiproizvesti.Spoznajanačinaiuvje-tanjegoveproizvodnjebivaspoznajomnjegasamoga,uspostavljajući timeproizvođenjekaovrhunskikriterijnovovjekognačinaspoznavanja–spoznajapostajetvorba.84

NiccoloMachiavelli,govorećipovijesno-filozofijski,stojinapočetkuovogaputa.Naime,kakotopregnantnokazujeMaritain,

»(U)osvitnovovjekepovijesti inovovjekeznanostiMachiavellinamjeuVladarupredložiofilozofijučistotehničkogracionaliziranjapolitike;drugimriječima,načinnakojiseljudinajče-šćeponašajuonjerazradiouracionalansustavtejenastojaodatoponašanjepodredipukojvje-štiniipravilimazasnovanimisključivonaumijeću.Takojedobrapolitikapodefinicijipostalauspješnaamoralnapolitika;tojevještinadasevlastpostigneiočuvabezobziranasredstva(tasredstvamogubitiidobraakosezatoukažeinačerijetkaprigoda)podjednimjedinimuvjetomdaosigurajuuspjeh.«85

KodMachiavellijaje,tako,nadjelurazlaganjepraktičnedimenzijepolitikeinjezinosvođenjenatehničkoumijećezanatlijskogtipa,kojezasvojmaterijalimačovjeka.IdokjekodAristotelapolitikaneizdvojivoutkanaucjelinusve-kolikogživljenja,tetakonikadanemožeinesmijeizgubitisvojodnospremasvrsi (telosu)kaoozbiljenjudobroga ipravednogaživotasvihgrađanakaograđana, kodMachiavellija politička djelatnost biva osamostaljena, lišenatradicionalnihveza,odnosnorazličitihoblikačovjekovogetičkogikulturnogživota,inatajnačinizdvojenaizorganskecjelinečovjekovogbivstvovanja,postajući,kaoumijećevladanjaljudimastendencijompetrifikacijeodnosa,samasebisvrhom.



SuvremenapolitikauznačajnojsemjeriiskazujekaobaštiniknovovjekovnepolitičketradicijeMachiavellijevatipa,itokakoupogleduvlastitasamorazu-mijevanjakaotehnike,odnosnoumijećastjecanjaiodržavanjavlastiimoći,takoiutretmanugrađanakaopodanika,gdjesunjihovainstrumentalizacijaifunkcionalizacijazapartikularneinteresevlastodržacaprevladavajućiobra-zac odnošenja.Antičko,Aristotelovo razumijevanje politike kao praktičnedjelatnostiusmjerenedobrom,etičkikreposnomživotusvihgrađanadržave,pritomkaodajeiščezlo.Mjestoantičkesamosvojnostiiodjelitostipraxisaipoiesisa,nadjeluje,uvjetnogovoreći,reduciranjepraxisanapoiesis,poli-tičkogdjelovanjanatehničkiučinak,politikenatehniku.Ovakvaredukcija,međutim,neproizlaziizbitipojma‘političkog’,većprijesuprotno.Etikaitehnikasastavnisudijelovimodernepolitikekojizajednotrebajučinitisklad-nu inerazdvojnucjelinu,kaouvjetmogućnosti ljudskognapretka i širenjahumaniteta.

Literatura

Arendt,Hannah(1991),Vita activa, AugustCesarec,Zagreb

Aristotel(1988),Nikomahova etika,SveučilišnanakladaLiber,Zagreb

Aristotel(1988),Politika,SveučilišnanakladaLiber,Zagreb

Baruzzi,Arno(1994),Uvod u političku filozofiju novoga vijeka,Hrvatskasveučilišnana-klada,Zagreb

Gadamer,HansGeorg(1978),Istina i metoda,VeselinMasleša,Sarajevo

Grubiša,Damir(2000),Politička misao talijanske renesanse,Barbat,Zagreb

Habermas,Jirgen(1980),Teorija i praksa,BIGZ,Beograd

Henis,Vilhelm(1983),Politika i praktička filozofija,Nolit,Beograd

Kasirer,Ernst(1972),Mit o državi,Nolit,Beograd

Machiavelli,Niccolò(1983),Vladar,GrafičkizavodHrvatske,Zagreb1983.

Maritain,Jacques(1992),Čovjek i država,Globus-Školskaknjiga,Zagreb

Pažanin,Ante(1988),Metafizika i praktična filozofija,Školskaknjiga,Zagreb

Pažanin,Ante(2001)Etika i politika,BibliotekaFilozofskaistraživanja,HFD,Zagreb

Pejović,Danilo(1983),Hermeneutika, znanost i praktična filozofija,VeselinMasleša,Sa-rajevo

Ritter,Joachim(1987),Metafizika i politika,Informator,Zagreb

DamirGrubiša(ur.)(1985), Niccolò Machiavelli – izabrano djelo,Globus,Zagreb

Zbornik(1980),Znanost Tehnika Društvo,SveučilišnanakladaLiber,FPN,Zagreb

83

DokMachiavellijevodgovornatehničkipo-stavljeno pitanje ipak po svojim dosezimaostaje sadržajno i metodski ograničen, nadrugoj strani kod Hobbesa nalazimo poku-šaj sveobuhvatnog znanstvenog utemeljenjapraktične filozofije, kroz potragu za univer-zalnim uvjetima pravilnog društvenog i dr-žavnoguređenja(nezavisnimodmjesta,vre-menaiokolnosti),pričemubiuspjehovisiosamo o tehnički korektnoj primjeni pravila,činećipraktično–razboritodjelovanjesuviš-nim.(Usp.J.Habermas,Teorija i praksa,str.63).Temeljne postavkeHobbesove prirodo-pravneteorije,kojomtotalnosukobljenijed-

naki ljudi, zbog strahaod smrti, društvenimugovorom prenose svoja prava na suverenaujedinjujući se u državu, predstavljaju takopotpunuoprekuAristotelovojpraktičnojfilo-zofiji,odshvaćanjačovjekadorazumijevanjadržave.Zoon politikonizoon logon ekhonne-staju,adržavakaozajednicaslobodnihljudiisčezavaujedinstvusvihljudiujednojosobi–suverenu.

84

Usp.J.Habermas,Teorija i praksa,str.66.

85

J.Maritain,Čovjek i država,str.65.



Slavko Kovačić

From Practice to ‘Technicity’ of Politics

AbstractThe Mediterranean is a meeting point. On the one hand, meeting points imply communication, activity, openness and interlacement, while on the other, conflict, frequently even war, destruc-tion and extermination. Meetings, therefore, represent both danger and opportunity, threat and occasion, the possibility of annihilation and a model of a new quality, which the Mediterranean clearly mirrors. Its endless tension, the relations between harmony and opposition, its similari-ties and differences reveal the Mediterranean, in its essence, as a zone of mediation, and media-tion itself as the very prerequisite of the existence of something like the Mediterranean.One of the most fundamental mediations, out of which all the others derive, is the relationship between man and man. Once translated into the language of questions, this could be reformula-ted as the question of the possibility and purpose of human society, i.e. the essence of the politi-cal. The Mediterranean is, amongst other things, the source of two, one could say diametrically opposed yet determinative approaches to this issue: one is the so-called traditional approach to politics – the Ancient Greek understanding of politics as a set of actions by free and equal citi-zens, who fulfil the purposes of a good and virtuous life in a state as a political community, the most outstanding example of which is formulated by Aristotle (philosophiaanthropina) – while the other is the so-called modern approach to politics, which is the polar opposite of the Ancient Greek definition of the relationship at hand. With Machiavelli a radical shift takes place, and the analyses of his work disclose his influence on contemporaneity.

Key Wordspolitics,Aristotel,NicolòMachiavelli,community,philosophia anthropina,politicsofmoderntimes

slavko kovačić-od prakticiranja k »tehniciranju« politike

Documents