slobodna bosna 04.07.2013.pdf

8/15/2019 Slobodna Bosna 04.07.2013.pdf

1/84I

www.slobodna-bosna.b

SPEKTAKL U VI[EGRADU:“ ANDRI] - KUSTURICA - GOETHE - DOD

dalmirj


2/84


3/84

OBRAT U FEDERALNOJVLADIDESNICA PONOVO U

TABORU LJEVICENakon propalog plana rekonstrukcije VladeFederacije BiH, SDP u partnerstvus Lijanovi}ima svu energiju usmjerava na

preuzimanje kontrole nad javnimi dràvnim preduze}ima

NASER ORI]OD GAZIMESTANA DO HAGA I

NAZADBiografska knjiga „Naser, od Gazimestana doHaga i nazad“ o ratnom komandantu obraneSrebrenice NASERU ORI]U javnosti }e bitipredstavljena 4. jula: „SB“ objavljuje kako je uprolje}e 1995. pro{ao prvi Ori}ev susret s gen-eralima Rasimom Deli}em, EnveromHadìhasanovi}em, Seadom Deli}em i glavnimlogisti~arom ARBiH Halidom êngi}em, {ta jeu ratu „osvojio“ Fikret Prevljak, za{to su vojniobavje{tajci i agenti AID-a vodili istragu protivNasera Ori}a i kako je preìvio pla}ene ubo-

jice Zijada Turkovi}a

SLUÂJ „BOSNALIJEK“AHMED @ILI], PREDSJEDNIK

NADZORNOG ODBORA BOSNALIJEKAAhmed @ili} predsjednik jednog od dva(i)legalna nadzorna odbora Bosnalijeka zana{ list govori o sumnjivim poslovima irazli~itim interesnim grupama uBosnalijeku, i nepremostivim razlikama

kako me|u ~lanovima same Vlade FBiHtako i izme|u Vlade i najve}egpojedina~nog vlasnika Bosnalijeka, investi-cijskog fonda Haden SA iz Luksemburga,koji je nekada{njeg zastupnika Bosnalijekau Rusiji Nedima Uzunovi}a proglasio zav.d. direktora

KOLIKE SU MINISTARSKEKESEIL

,SI BOS IL

,SI HAD@IJA

Revizorski izvje{taji koje je sa~inila Glavnaslu`ba za reviziju RS-a na ~elu sa DU[KOM[NJEGOTOM, a u koje je na{ list napravio

uvid, pokazuju koja su ministarstvanedoma}inski tro{illa budètski novac, te da

je najve}i rastro{nik u RS-u pro{le godine bionjen predsjednik MILORAD DODIK

TRA@IMO “KRIVCA”OLAKO OBORENI SAJTOVIOni nemaju lica, nemaju imena, nemajuadresu... Oni su svuda, gledamo ih, a ne vidi-

mo. Oni su ANONYMOUS, jedan od najkontro-verznijih pokreta koji se pojavio krajem pro{log

tisu}lje}a; Sru{ili su web stranice svih vlada,obavje{tajnih slu`bi na svijetu i ostalineotkriveni. U ~emu je tajna i {ta krije ta maska

SLAVKO VUÛREVI],NA PRIJESTOLJUTREBINJSKI IZAZOV DODIKUSLAVKO VUÛREVI], gradona~elnik Tre-binja, koji je prije desetak dana proglasiopredsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a

po~asnim gra|aninom ovog grada, za na{ lisgovori o skandalu koji je tom prilikom izazvavladika Grigorije, prijateljstvu s Nikoli}em tkriminalu Milorada Dodika u RS-u i Srbiji

U DOBRU I ZLU“BRAZILSKO PROLJE]E I JESEN”Brazil }e sljede}e godine biti doma}in

“Svjetskog fudbalskog prvenstva”, a 2016. idoma}in “Ljetnih olimpijskih igara”; pobjeda

doma}ina za godinu dana i {esta titula svjet-skog prvaka mogla bi na, bar privremeno,smirivanje pobunjenog stanovni{tva utjecati puno odlu~nije od svih policijskih palica,{titova, suzavaca i megafonskih ultimatuma

4.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

38

28

30

34

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


4/84SLOBODNA BOSNA I 4.7.20134

PROPALE KARTE DOJAKARTE

Parlamentarnadelegacija BiH

bacila u vjetar27.000 KMPremda je slu`beno putovanje

vi{e~lane delegacije Parlamentarneskup{tine BiH u Indoneziju, koje je biloplanirano od 25. do 30. juna, ume|uvremenu otkazano, za avionskekarte je, ipak, pla}eno blizu 27.000 KM?!U posjetu glavnom gradu Indonezije -Jakarti, trebali su putovati predsjedavaj-u}i Zastupni~kog doma Parlamenta BiHDenis Be}irovi}, dopredsjedavaju}i

Milorad @ivkovi} i njihov kolega MateFranji~evi}. Pored trojice zastupnika, uparlamentarnoj su delegaciji jo{ bilirukovoditeljica Sektora za me|unarodneodnose i protokol Mirsada Bukari}-Kova~evi}, {ef Slu`be za informiranjeZlatko Vukmirovi} i prevoditeljicaDubravka I{ut-Pavlovi}. Tako|er je bilodogovoreno da Be}irovi} i @ivkovi}putuju business, a ostali ekonomskomklasom. Kako, me|utim, od posjetaIndoneziji nije bilo ni{ta, otkazane susamo avionske karte za business-klasu,rezervirane za Denisa Be}irovi}a i

Milorada @ivkovi}a. Za preostale ~etirikarte, koje su kupljene mjesec danaranije, uredno je pla}eno oko 27.000KM, iako se putnici nisu makli izSarajeva. (S.M.)

Samo tri mjeseca od formiranja vlade«novih impulsa» do{lo je do potpunog lomaizme|u Milorada Dodika i njegove najve}euzdanice, premijerke @eljke Cvijanovi}.

Da postoje razmimoilaènja izme|udvoje ~elnih ljudi RS-a, moglo se zaklju~itii po tome {to se Dodik u posljednjih dvade-

setak dana u javnosti ne pojavljuje u pratnjiêli~ne lejdi, {to je bilo gotovo pravilo.

Dodiku je, kako tvrdi na{ dobro obavije{teni izvor, prekipjelo kada je dobio ~vrstedokaze da se Cvijanovi}ka otrgla od nje-govog uticaja i da u razgovorima s evrop-skim zvani~nicima, ali i kolegama iz VladeRS-a, ~esto isti~e da je broj jedan u izvr{nojvlasti. Pored toga, Cvijanovi}ka je bezznanja {efa po~ela ministrima u Vladi RS-anametati stroga pravila pona{anja.“Dodikov uticaj je bio vidljiv ufunkcionisanju svih dosada{njih premijera,

a naro~ito je bio izraèn u ‘vladi noviimpulsa’ zato i ne ~udi njegova burna reakcija kada je saznao za ‘izdaju’. PCvijanovi}ki je sasuo rafal uvreda i te{kirije~i, naprosto je izgubio glavu”, kaè zSB izvor iz vrha SNSD-a.

Dodik je u o{troj prepirci Cvijanovi}k

dao do znanja da je on centralna li~nost odre|ivanju strate{kih pravaca Vlade RS-ada ga mora ubudu}e obavje{tavati o svimsastancima koje ima s resornim ministrim

Tako|er je upozorio da njena autonomnost u radu, naro~ito kada su u pitanjme|unarodni kontakti, ne dolazi u obziDodik je jednom od svojim najbliìh saradnika kazao da je Cvijanovi}ka u kratkomroku autsajdersku poziciju zamijenila premijerskom, ali da je isto tako brzo moè izgubiti.

(M.Dedi}

Dodik Željki Cvijanović:

“Našoj ljubavi je kraj”

VLADA “NOVIH IMPULSA” NA ISPITU

MINI MARKET

VLAST, TO SAM SAMO JA Milorad Dodik svaki oblik autonomnosti @eljke Cvijanovi} tuma~i kao izdaju

Milorad @ivkovi}


5/84

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]

4.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

MOJA KNJIGA, MOJABRIGA

Denis Be}irovi}odlu~io da sam

prodaje knjigukoju je {tampaou ZagrebuSuradnja s predsjedavaju}im Zastupni-~kog doma Parlamenta BiH DenisomBe}irovi}em skupo je, kako sada stojestvari, ko{tala Bo{nja~ku nacionalnuzajednicu (BNZ) Hrvatske. Iako je BNZ,u suradnji s Med`lisom Islamskezajednice Zagreb i sarajevskim Institut-om za historiju, pro{le godine objavio

Be}irovi}evu knjigu „Islamska zajednicau BiH za vrijeme avnojevske Jugoslavije(1945.-1953.)“, taj im je izdava~kiprojekat zadao goleme brige. Za razlikuod drugih autora sa kojima su uBo{nja~koj nacionalnoj zajedniciHrvatske sura|ivali do sada, DenisBe}irovi} je inzistirao da sam prodajesvoje knjige, mada je pravilo da seprodajom bavi izdava~. Zbog toga jereagirao potpredsjednik BNZ-a DèvadJogun~i}, koji je tuzlanskog znanstve-nika prijateljski podsjetio koliko su truda,vremena i novca uloìli kako bi njegova

knjiga bila od{tampana i adekvatnopromovirana, te da je red da barem manjidio zarade pripadne i izdava~u. No, daBe}irovi}eva blamaà bude jo{ gora,vlastite knjige èlio je prodavati i uHrvatskoj, prije nego {to se dao u potraguza kupcima u BiH. (S.M.)

MINI MARKET

Događaji sedmice

Protesti pred Parlamentom BiH

Dan policije FBiH

Ulazak Hrvatske u EU

Denis Be}irovi}


6/84

Te{ke, pri tom ne~itljive, zakukuljene-zamumulje-ne, obi~nom puku neuhvatljive, {ifrirane poruke posljednjih mjeseci razmjenjuju Bakir Izetbeg-ovi}, ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine i pot-

predsjednik Stranke demokratske akcije, i FahrudinRadon~i}, ministar sigurnosti BiH, predsjednik Strankeza bolju budu}nost. O ~emu se tu, zapravo, radi, je li posrijedi rutinska, uobi~ajena “bura u ~a{i vode”, ili se,ipak, radi o dubinskom, strate{kom sukobu, te{ko je

i{~itati iz zamr{ene komunikacije koja bi, napokon, trebala dobiti sudski epilog; Izetbegovi} je, usred te medi- jsko-politi~ke razmjene vatre tuìo Fahrudin Radon~i}azbog intervjua datog Ve~ernjem listu , pa bi se, pret- postaviti je, ~itava stvar trebala/morala rasvijetliti na jedino mjerodavnom mjestu - na sudu.“Dajte, ljudi, ako smo ljudi, nemojmo da idemo uekstremitete”, briljantna je usmena minijatura nekogseljaka iz Srbije, “doma}ina” kako se sad brendira

narodna mudrost, koju je zabiljeìo/ukori~io pisac

Milovan Danojli}. Htio je seljak re}i ekstremizam, pispali ekstremiteti, ali u osnovi sve je to isto jedna~enj po zvu~nosti, a pogotovo smislu.

Fahrudin Radon~i} sa pozicije dràvnog ministrsigurnosti, medijskog magnata, formalnog {efsigurnosnih slu`bi, {to nije samo neuobi~ajeno

nego je nedopustivo, ka`njivo, utuìvo u ovla{ndemokratski provjetrenim reìmima, dokazuje krimina“dinastije Izetbegovi}”. Na njegovoj, Radon~i}evoj

nezavisnoj Alfa televiziji vrti se turbo ekstra “speciareport”, video klip na kojem Halida Izetbegovi}Bakirova mater, a Alijina supruga, na krajnje neprim jeren, va{arski na~in prikuplja u Turskoj neke paredragocjenosti… za potrebe odbrane BosneHercegovine. Nepristojno je, bezo~no, a da se pristoja~ovjek ne uplete u odvratnu mreù nekrofilije, poganosladostra{}a, eventualni kriminal obitelji Izetbegovidokazivati, ilustrirati na aktivnostima gospo|e Halid

Izetbegovi}. Milion razloga za to postoji, od kojih jSLOBODNA BOSNA I 4.7.20136

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Bakir Izetbegović ne ostaje dužan Fahrudinu Radončiću, pa javnost snekakvog stranačkog skupa informira da je Stranka demokratskeakcije snažno pomogla utemeljenju Dnevnog avaza. Čije su pare, počijem nalogu i sa kakvim konačnim ciljevima ustupljene Radončiću?Imao sam, a još uvijek mi je “u pričuvi”, zlu ne trebalo, nisam sigu-

ran da je u eventualnoj sudskoj utakmici relevantan taj dokument ukojem crno na bijelo piše da Stranka demokratske akcijepreventivno/interventno daje deset miliona maraka.Moram biti vrlooprezan, neutuživ; kad je usred rata uhapšen Fahrudin Radončić izzatvora ga je glatko iščupao Bakir Izetbegović; bili su to dani ponosai slave. Ko je, uopće, formacijski, zakonski, Radončić tada, iz čega crpiautoritet; u nekom intervjuu veli tajkun iz Plava/Gusinja da je “stot-injak puta sjedio sa “predsjednikom Alijom Izetbegovićem”

SUKOB NA BO[NJA^KOJ DESNICI:

BITKA OKO ALIJINOG JORGANA

Pi{e: SENAD AVDI]

Fahrudin Radon~i} i Bakir Izetbego


7/84

najva`niji onaj medicinski; ali o tome se u boljedrè}im ku}ama,dru{tvima, ne pri~a, ne polemizira, ne raspravlja.

Bakir Izetbegovi} ne ostaje duàn Fahrudinu Radon~i}u, pa javnost s nekakvog strana~kog skupa informira da jeStranka demokratske akcije sna`no pomogla utemeljenju

Dnevnog avaza . îje su pare, po ~ijem nalogu i sa kakvim

kona~nim ciljevima ustupljene Radon~i}u? Imao sam, a jo{ uvijek mi je “u pri~uvi”, zlu ne trebalo, nisam siguran da je u even-tualnoj sudskoj utakmici relevantan taj dokument u kojem crnona bijelo pi{e da Stranka demokratske akcije preventivno/inter-ventno daje deset miliona maraka. Moram biti vrlo oprezan,neutuìv; kad je usred rata uhap{en Fahrudin Radon~i} iz zatvo-ra ga je glatko i{~upao Bakir Izetbegovi}; bili su to dani ponosai slave. Ko je, uop}e, formacijski, zakonski, Radon~i} tada, iz~ega crpi autoritet; u nekom intervjuu veli tajkun iz

Plava/Gusinja da je “stotinjak puta sjedio sa “predsjednikom

Alijom Izetbegovi}em”.Trebalo bi, dapa~e, moralo bi na ~istinu izvesti, za po~etak

porijeklo, genezu trvenja Bakira Izetbegovi}a i FahrudinRadon~i}a. Jednom sam se usred ratnih sradanja zatekao u predvorju kabineta Alije Izetbegovi}a i vidio kako njegov sin Bakiiz neke sehare uzima uàsno veliku koli~inu para,“sitni obli pa`nje”, prema narodu “Prozor-Rame”. Ne}u da budem jednos

tran; kaù mi da je veliki biznismen Radon~i} na ~elu sa suprugom “kitio” uposlenike kovertama.

Isa jedne, Izetbegovi}eve, a pogotovu sa druge, Radon~i}evstrane, pri~a gubi tlo pod nogama; ima je onoliko koliko im pravne dràve.Posao je politi~ara da formiraju pravni okvir unutar kojeg j

manje-vi{e jednostavno ustanoviti krivi~nu odgovornost BakirIzetbegovi}a i Fahrudina Radon~i}a. Nije to posao kojim }e s

baviti povr{ni, nedorasli sveznaju}i, novinski besposli~ari.4.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

a|aju se oko Alijinog nezasluènog naslije|a

DANI PONOSA I SLAVEFahrudin Radon~i}, Senad [ahinpa{i}[aja i Bakir Izetbegovi}


8/84


9/84



VLAST I POVLASTICE

Salem Mari},prvi ~ovjek SDAu GV Mostar,upisao se uinvalidePredsjednik Kluba Bo{njaka u Gradsk-om vije}u Mostara Salem Mari} odskorase, na iznena|enje njegovih radnihkolega, vozi u novom automobilu kojiima nalijepljenu oznaku za invalide. No,kako je Mari} prav i zdrav, i nije imaonikakvih ozbiljnijih ozljeda, sumnja se da je predstavnik bo{nja~kih vije}nika uGradskom vije}u Mostara uz novo vozilo,

„kupio“ i invalidsku potvrdu. Na taj je na~in,vjerojatno, stekao „zakonsko pravo“ nazna~ajne financijske olak{ice (nepla}anjecarine i poreza), koje su predvi|ene zaprave a ne la`ne invalide. (S.M.)

MINI MARKET

Na prijedlog federalnog ministra pravde, SDP-ovca Zorana Mikuli}a, nadu`nost novog direktora Kazneno-

popravnog zavoda u Sarajevu imenovan je K enan Kapo, sada ve} biv{i komandir Policijske stanice Vogo{}a. Za nagli uzletu skromnoj karijeri policajca Kape,nedvojbeno, najzaslu`niji je njegovnekada{nji kolega, smijenjeni ministar sarajevske policije Muhamed Budimli}.

Njih su se dvojica, podsjetimo, „zbliìli“u vrijeme obnove zgrade PS Vogo{}a,koja je ko{tala ~ak 780.000 KM, zbog~ega je komesar MUP-a Kantona

Sarajevo Vahid ]osi} traìo da se izvr{i provjera utro{ka sredstava. Istragu protivKenana Kape i Muhameda Budimli}a

pro{le je godine pokrenula Federalnauprava policije, odnosno Kantonalnotuìteljstvo u Sarajevu. Istraga jenaknadno pro{irena, budu}i da seispostavilo kako je ista gra|evinska firmarenovirala policijsku zgradu u Vogo{}i,ku}u ministra policije Budimli}a usarajevskom Aerodromskom naselju ivikendicu dràvnog ministra prometa ikomunikacija Damira Hadì}a.

(S.M.)

OBNOVIO ZGRADU, DOBIO NAGRADU

Čime je Kenan Kapozaslužio izbor za direktora

KPZ Sarajevo

Kemal âu{evi}, biv{i direktor Upraveza indirektno opor ezivanje, ve}inu svogslobodnog vremena, kojeg ina~e imanapretek, provodi ubje|uju}i istra`neorgane, prijatelje i poznanike u svojunevinost.

Naime, âu{evi}a Tuìla{tvo BiHsumnji~i da je u svojstvu direktora UIO-a urazdoblju od 2006. do 2009. godineiskori{tavao svoj slu`beni poloàj kako biostvario imovinsku korist, {to je za

posljedicu imalo nano{enje {tete budètuBiH od gotovo 5,5 miliona KM. S obziromda je âu{evi} u kratkom roku postaovlasnik {est stanova, dva poslovna prostorai 20 dunuma zemlje u Sarajevu, ~ijavrijednost je procijenjena na 1,8 milionaKM, u njegovu pri~u o nevinosti povjerovat}emo ako nam otkrije tajnu kako je saukupno ostvarenim prihodima od 695hiljada KM kupio nekretnine vrijedne 1,8

miliona KM. (M.F.)

ŠTO JESTE OSTAĆE, ŠTO NIJE OTPAŠĆE

Kemal Čaušević ima težakzadatak: mora dokazati kako je za695 hiljada KM kupio nekretnine

vrijedne 1,8 miliona KM

Kemalâu{evi}

SalemMari}


11/84


12/84


13/84


14/84

suglasnosti Desnice Radovojevi}a, koji bespogovorno izvr{ava naredbe svog politi~kog patrona Jerka Lijanovi}a.

OSIGURANA PREVLASTTo se pokazalo i na posljednjoj sjednici

Vlade Federacije BiH, kada je uz podr{kuRadivojevi}a SDP pomeo sve rukovodnekadrove SDA u kazneno-popravnimzavodima i na njihova mjesta instalirao kad-rove HDZ-a.

To je bila samo proba za puno ozbiljnijuakciju koju SDP-a namjerava poduzeti unarednim sedmicama u tijesnoj koordinaciji sJerkom Lijanovi}em i njegovom lutkom nakoncu, Desnicom Radivojevi}em.

Prva na redu je Fabrika duhana Sarajevos kojom SDP od ranije ima vrlo ozbiljn

planove. Federalni premijer Nermin Nik{i}ministar poljoprivrede Jerko Lijanovine~elno su dogovorili izbor novo

Nadzornog odbora FDS-a, u kojem }interese dràvnog kapitala ubudu}e {tititi dv~lana - Ivica Knezovi}, ~lan NS Radom z

boljitak, i Jasmin Jaganjac, kandidat SDP-aneprikriveni lobista Tvornice duhana Rovinjkoja ve} dulje vremena nastoji preuzeti FDi potpuno ovladati duhanskim trì{tem BiH

Na prvoj narednoj sjednici VladFederacije BiH inicirat }e izbor novi~lanova nadzornih odbora u jo{ deseta

profitabilnih javnih kompanija i preduze}a ve}inskim dràvnim kapitalom, me|u kojim

je i HT Mostar, BH Telecom, Elektro privreda HZHB, Energoinvest, BH GasRazvojna banka FBiH itd.

Kao nagradu za vjernost ~etvero~lanokoaliciji, HDZ bi trebao preuzeti kontrolnad nekoliko profitabilnih preduze}a Hercegovini, me|u kojima su najvredniji HMostar i Elektroprivreda HZHB, dok bi SBBFahrudina Radon~i}a zadobio djelimi~nkontrolu nad BH Telecomom, Energoinvestom i Razvojnom bankom FederacijBiH.

U svim kadrovskim kombinacijam pojavljuju se i kandidati veletrgovca JerkLijanovi}a, koji preko ministra DesnicRadivojevi}a u rukama drì klju~ kadrovskirje{enja Vlade Federacije BiH i nastoj

obilato naplatiti naglo ste~enu mo}. Ustvorenoj ravnoteì nemo}i izme|u SDA SDP-a, Lijanovi} se pojavljuje kao jezi~ak nvagi - nekada na strani SDA a nekada nstrani SDP-a, ali uvijek u skladu s na~elom„ko da vi{e“.

Od prije dvadesetak dana Lijanovi} ssvrstao uz bok SDP-a, {to jer vjerovatn

posljedica u~estalih susreta ~elnika SDA HDZ-a Tihi}a i ôvi}a, i najavljene obnov

partnerstva dvije dominantne partij bo{nja~kog i hrvatskog naroda, u kojem ne} biti mjesta za liliputanske partije kakva jLijanovi}eva NS Radom za boljitak.

SLOBODNA BOSNA I 4.7.201314

OBRAT U FEDERALNOJ VLADI

Federalni mjinistar Desnica Radivoj-evi} bespogovorno izvr{ava naloge svogpoliti~kog i finansijskog za{titnika JerkaLijanovi}a. U vazalni poloàj premaLijanovi}u doveli su ga golemi dugoviprema bankama koje je djelimi~no

napravio sam a djelimi~no njegovarastro{na porodica. Golemi dug DesniceRadivojevi}a prema bankama preuzeo jeLijanovi}, naravno pod uvjetom daRadivojevi} zauzvrat bespogovornoizvr{ava njegove politi~ke naloge.

LIJANOVI]EVA LUTKA NA KONCUDesnica Radivojević u dužničkomropstvu

Prema zvani~nim podacima koje smo

dobili u federalnom Ministarstvu finansija,samo tri kompanije u vlasni{tvu dràveuplatile su dividendu u federalnu blagajnu za2012. godinu: BH Telecom 100 miliona KM,Aerodrom Sarajevo 3,5 miliona KM i LutrijaBiH 3 miliona KM. Sva ostala javna i

dràvna preduze}a, koja su poslovala s

golemim profitom, nisu uplatila ni prebijenumarku. Profit je ili vje{ta~ki umanjen ili je pakusmjeren na „kapitalne investicije“, uz punusuglasnost ~lanova nadzornih odbora koji uovim preduze}ima ne {tite interes dràvenego stranke koja ih je kandidirala.

DR@AVNA PREDUZE]A POD STRANA^KOM KONTROLOMSamo tri preduzeća uplatiladividendu u federalnu kasu

PODJELA KOLAČA: Federalni premijer Nermin Nikšić iministar poljoprivrede Jerko Lijanović nečelno sudogovorili izbor novog Nadzornog odbora FDS-a, u

kojem će interese državnog kapitala ubuduće štititi dvačlana - Ivica Knezović i Jasmin Jaganjac


15/84


16/84

K

ontroverzni ratni komandantArmije BiH Naser Ori}, koji je u25. godini preuzeo du`nostzapovjednika obrane Srebrenice,u knjizi „Od Gazimestana do

Haga“ govori o svom djetinjstvu,anga`manu u Specijalnoj jedinici MUP-aSrbije, povratku u BiH u ljeto 1991. Nakonvi{egodi{nje {utnje, Ori} obja{njava za{to

je i po ~ijem nare|enju u prolje}e ‘95.iza{ao iz Srebrenice, otkriva kako jetada{nji zapovjednik Drugog korpusaArmije BiH general Sead Deli} sprije~io

pomo} opkoljenim Srebreni~anima, iznosidetalje o svom hap{enju, boravku u

pritvorskoj jedinici Ha{kog tribunala i o tri

neuspjela atentata.NIKOME NIJE STALO DOSREBRENICE I @EPEI tako, mjesec i osamnaest dana od

izdavanja naredbe da iza|em iz Srebrenice,18. aprila 1995. godine, do{ao je helikopter i preba~eni smo na slobodnu teritoriju. Samnom su jo{ odletjeli R amiz Be}irovi},na~elnik {taba 28. divizije, R amoârdakovi}, na~elnik {taba 285. èpske

brigade, Smajo Mandì}, komandant 283. brigade, te Hajrulah Hasanovi}, SenahidJahi}, Ejup Goli}, Me{a Mali}... Bezijednog ispaljenog metka na nas pro{ao jelet od Igri{nika iznad @epe do Zenice. Kadasmo poletjeli, i{li smo direktno prekoVelikog @epa, gdje je bila vojna baza.Helikopterom smo preletjeli Mladi}evukomandu u Crnoj Rijeci. Sletili smo u

@eljezaru u Zenici. Iza{ao sam na asfalt, paonda struja, voda, hrana, kafi}i. Do~ekujenas general Enver Hadìhasanovi}. Prvo{to je bilo: „Ja sam general, na~elnikGeneral{taba Armije BiH. E, ja imam mo},ako treba, da vas sve pohapsim.“ Rekaosam: „Taman, pohapsite nas, da ostanemoìvi.“ A to su sve doprinijele podvale IbranaMustafi}a i Huse Salihovi}a iz Srebrenice.Kasnije }u u Hagu, kada se u tomzatvorenom dalekom gradu na|emo nikrivi, ni du`ni, zajedno general Hadì-hasanovi} i ja, saznati mnoge stvari.Hadìhasanovi} }e mi otvoriti o~i u Hagu.Shvati}u da sam i o njemu imao predrasu-de, da mi se cijelo vrijeme spremalo velikozlo, da se vodio èstok specijalni rat protivmene, i to najbrutalni jim metodama.Dolaskom na slobodnu teritoriju, odmahsam shvatio da niko nije imao afiniteta da

brani narod u Podrinju. Jednostavno, bili sulokalisti~ki nastrojeni. Ne}u du{u grije{iti ire}i da je bilo ko {ta rekao protiv naroda,nego ti jednostavno zaklju~i{ da nikomenije puno stalo do naroda u Srebrenici i@epi. Bili smo u Komandi, a u jutarnjimsatima krenuli smo prema Kaknju, jer smotrebali u Tuzlu. Po{to sam ve} bio ~inovanu ~in brigadira, a nisam imao ~inove, AsimDàmbasovi} je skinuo svoje ~inove i daomi ih. Hadìhasanovi}u sam predstaviosvoje saradnike, a on je uputio kritiku {to jesa mnom po{ao i Ramiz Be}irovi}.

Me|utim, Ramiz je krenuo da zajednonapravimo plan deblokade Srebrenice i dase, naravno, vrlo brzo obojica vratimonazad. U me|uvremenu je stigaokomandant General{taba general R asimDeli}, koji nam je omogu}io da se

helikopterom prebacimo na Vi{}u, a ondsmo preba~eni u Komandu Drugokorpusa, gdje smo bili primljeni kokomandanta Seada Deli}a. U General{tabuARBiH, naravno, poku{avaju da glumkako imaju sve pod kontrolom, kako n

rati{tima sve besprijekorno funkcioni{eMe|utim, na jednom sastanku vidi{ da ni{tod toga nije kako se predstavlja. Ho}e da s

potuku generali Vahid Karaveli} i R amiDrekovi} zato {to Karaveli} u toj zonodgovornosti Prvog korpusa ne}e d

pomjeri liniju nekih 500 metara. Kada samvidio kako oni funkcioni{u, shvatio sam dsmo se mi u enklavi slagali mnogo bolje neuporedivo gorim i teìm uslovima. Bisam u Tuzli kada je Hase Tiri} traìodre|enu svotu para da on sa svojim Crnimlabudovima zauzme relej na Majevici. Tadsam prvi put ~uo da se daju pare za akcije

PO LOGISTIKU KOD HAD@IJE ÊNGI]AKada sam do{ao u Sarajevo, bio sam

Hrasnici kod Fikreta Prevljaka, koji je tad bio komandant 12. divizije Prvog korpusARBiH. I prvo {to mi je Fikro pokazao jMercedes [erifa Konjevi}a od 550kubika, kojeg je mobilisao za svoje potrebePa onda pet dìpova, pa ure|ena kancelarijkao u NATO {tabu. Sjetio sam se onih na{idrvenih ohrndanih stolica u komandi Srebrenici, stare {umarske torbe koju samimao kao komandant. Pitao sam ga: „[ta }ti Fikro [erifov Mercedes, zna{ li koliko otro{i goriva, a ratni su uslovi?“ Sje}am se

jedan me drag prijatelj tih dana odveo Logisti~ki {tab Armije BiH u Visoko kohadìje Halida êngi}a. Bilo je tamo jonekih ljudi. Do{li smo s namjerom da o


NASER ORI]

Priredila: SUZANA MIJATOVI]

Biografska knjiga „Naser, od Gazimestana do Haga i nazad“ o ratnom komandantuobrane Srebrenice NASERU ORIĆU javnosti će biti predstavljena 4. jula: „SB“

objavljuje kako je u proljeće 1995. prošao prvi Orićev susret s generalimaRasimom Delićem, Enverom Hadžihasanovićem, Seadom Delićem i glavnim

logističarom ARBiH Halidom Čengićem, šta je u ratu „osvojio“ Fikret Prevljak,

zašto su vojni obavještajci i agenti AID-a vodili istragu protiv Nasera Orića i kako je preživio plaćene ubojice Zijada Turkovića

NASER ORI], MIROTVORAC

“U Hagu sam spa{avao Tihomira Bla{ki}a od IviceRaji}a, Sefera Halilovi}a od Gojka Jankovi}a,

Jovicu Stani{i}a od Vojislava [e{elja“


17/844.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 1

OD GAZIMESTANA DO HAGA I NAZAD

KONTROVERZNA BIOGRAFIJA Naser Ori} je karijeru zapo~eo kao policajac u Beogradu,nastavio kao komandant ARBiH u Srebrenici, ali je poslijenekoliko godina proveo u pritvorskoj jedinici Ha{kogsuda i Centralnog zatvora u Sarajevu


18/84

êngi}a dobijem kakve logistike za svojuvojsku. Do{ao je i komandant brigade kojime htio fascinirati kako oni vode operacije,akcije, bitke... Pu{taju mi VHS snimkeneke borbe i ovaj komandant kaè: „GledajNasere! Sad }e{ vidjeti jednog mogkomandanta bataljona, to je najbolji borackojeg imamo. Takav se vi{e ne ra|a.“Pojavi se nekakav, akcija ide, a on sageoglavu, dig’o iznad glave pu{ku i pucanasumice. Ne vidi ni gdje puca, niti ima{anse da vidi ~etnika. Ja tu izletim i kaèm:„Ako vam je ovaj najbolji, kakvi su tekostali?“ Ovaj prijatelj me udara po nogamada stanem sa pri~om, ali je ve} bilo kasno.Vidim ja, zahatari{e mi. Kaè hadìja „da}e vidjeti za logistiku“, ali znao sam da odtoga ni{ta biti ne}e.

OPERACIJA „GUBER“, TAJNI PLANORI]EVE DISKREDITACIJEPoslije pada Srebrenice krenule su sve

vojne, obavje{tajne i civilne strukture,

zdruènim snagama sa tada{njim polit-i~arima, da me degradiraju. Pravili su plan i

program mog prislu{kivanja, pa su mi onda prikrili orden „Zlatni ljiljan“, koji sam jo{1994. godine dobio. U knjizi „MonografijaZlatni ljiljani“ imaju moji borci, koji su gadobili zajedno sa mnom, ali mene nema,iako sam zasluèno dobio to priznanje. Srbisu svjesni genocida koji su po~inili nakonokupacije Srebrenice i njihov projekat za

budu}nost je, pored negiranja genocida, poku{aj balansiranja zlo~ina, tako da sulansirali pri~u „kako smo mi pobili 3.500civila u Podrinju“. Tako|er, prvi ljudiArmije BiH, posebno Drugog korpusa,svjesni su svoje krivice zbog toga {to ni{tanisu poduzeli da pomognu braniteljimaSrebrenice, ako ni{ta, da im olak{aju taj putsmrti, tako da je i njima itekako odgovaralosvaljivanje krivice na mene i mojesaradnike, kako bi bili amnestirani za svojuodgovornost. Svi su imali svoje razlogezbog kojih bi im odgovaralo da ja dobijem20 godina zatvora u Hagu, da moji ljudi

budu optuèni za pad Srebrenice, zaraznorazne doga|aje i situacije koje su imse pri{ivale. Na ~elu akcije mog uni{tavanjaod strane na{ih slu`bi, koja je nazvana„Guber“, bili su: Hazim Ran~i}, Pa{agaMe{i}, Mehmed @ili}, Amir Ahmi},general Jusuf Ja{arevi}, Himzo Popovi},Bahrija Dautovi}, Halil Tahto, KemalGurda, Mehmed Brki}, Hakija Ba{ali}...Postoji izvje{taj tada{njeg ministra MUP-aTuzlanskog kantona Hazima Ran~i}a, gdjekaù: „Sve vi{e i vi{e raste animozitetprotiv civilnog i vojnog vrha Federacije ipolitike BiH od strane izbjegli~kepopulacije na ~elu sa Naserom Ori}em.“Onda {efovi vojnih slu`bi, tog odsjekacivilne bezbjednosti, traè od predsjednika

Alije Izetbegovi}a i {efa AID-a K eme

Ademovi}a da se protiv mene i mojihnajbliìh saboraca otvore istrage. Traìle suse podobne osobe koje }e davati izjave

protiv mene, koje }e za tu uslugu bitinagra|ivane. Napisali su kako u tom pravcutraè da se zavede operativno pra}enje,metode, istrage. Predsjednik Izetbegovi} toodobrava, misle}i da postoji stvarno nekianimozitet, da mi ho}emo da uru{imodràvu, da spremamo pu~... Me|utim, ni{taod toga nije mi bilo ni u mislima. Kasnije}e se to pokazati kroz mitinge koji su se

de{avali. Pokaza}e se kada predsjednik

Izetbegovi} do|e pred narod iz Podrinja pred hiljade majki koje su ostale besinova, koje su traìle istinu o svojimnestalim, koje su po~ele kriviti i na{u vlasza tragediju. Narod je po~eo galamiti Mejdanu u Tuzli, ne daju Aliji da govori. Jiza|em na binu, pa zaustavim tu lavinusmjerenu protiv predsjednika, i kaèmokupljenoj masi: „Nemojte kriviti ovo~ovjeka.“ Kad se vra}ao u Sarajevorahmetli Alija je govorio jednom svomsaradniku: „Vidjel’ ti kako Naser iza|pred narod i jednim pokretom ruke iumiri. Jesil’ vidio kako ga svi slu{aju, kaje iza{ao ni muha se nije ~ula.“

HAG, DOK ÊKA[ SABAH SA[EJTANOMSvaki mjesec je me|u zatvorenicim

bilo verbalnih sukoba, koji su prijetili d prerastu u fizi~ke obra~une. Jednom prilikom je Momir Nikoli} poku{ao distu~e generala Dragomira Milo{evi}akomandanta Sarajevsko-romanijskog kor pusa Vojske RS. Bilo je to negdje u sabah

Nikoli} mu je opsovao majku i rekao: „Vste oficiri JNA uni{tili moj ìvot, vi ste nanaveli na zlo.“ Nakon toga se desio sukoizme|u Ivice Raji}a iz HVO-a KiseljakPa{ka Ljubi~i}a i generala TihomirBla{ki}a. Bilo je to 2004. godine. To je bil

ba{ dobra frka. Upao sam me|u njih, uspiih razdvojiti i sprije~iti bitku. Posva|ali sse zbog prebacivanja odgovornosti zzlo~ine jednih na druge. Ivica Raji} je nkvarnjaka, s le|a, poku{ao da udari generalBla{ki}a, ja sam ga uhvatio za ruku

blokirao. Nakon toga Bla{ki} je oti{ao koupravnika i sve mu ispri~ao. Sje}am se da sse Dragomiru Milo{evi}u trepu{ke podvi jae, a od svih Srba niko ne vidi dobro. Onda juzmem pincetu, stavim ga u krilo i vadimmu jednu po jednu trepu{ku. U neko dobon se po~e smijati i kaè: „Stani. Da msada moja èna vidi, ne bi mogla da verujda mi Naser Ori} vadi trepu{ke, a u ratu m1993. imao na ni{anu u Zelenom JadruPrije bi se zaklela da }e{ mi oko izvaditi, ne trepavicu.“ Kada je u Hag do{ao Jovic


NASER ORI]

MILOŠEVIĆEVETREPAVICE: Sjećamse da su se DragomiruMiloševiću trepuškepodvijale, a od svih Srbaniko ne vidi dobro. Onda

ja uzmem pincetu, stavimga u krilo i vadim mu

jednu po jednu trepušku

AGENTI AID-a NA TAJNOMZADATKUDugogodi{nji oficir za vezu sa Ha{kimtribunalom Amir Ahmi} rukovodio je akcijommedijske kompromitacije Nasera Ori}a


19/84

Stani{i}, glavni obavje{tajac SlobodanaMilo{evi}a, Vojislav [e{elj se bio naloìoda ga istu~e, tako da smo od straneupravnika bili zamoljeni da, ako do|e dotoga, po{to sam bio fizi~ki najspremniji,

pomognem straàrima da ih razdvoje, jer bi bio preveliki skandal da se u zatvoru takone{to desi. Bili su tu i fo~anski krvniciRadovan Stankovi} i Gojko Jankovi}. Jedne

prilike general Sefer Halilovi} je zagu`vao.Gledali smo neke djevojke na spotovima,

bili su tu R amu{ Haradinaj, Momir Nikoli},Halilovi}, Stankovi}, Jankovi} i ja. Izdosade, nemamo {ta da radimo, pa gledamote djevojke i govorimo: „Ova je ènska zamene, ova za ovoga.“ Me|utim, Sefer je tukvarnja~ki uletio i dobacio kako se mi nerazumijemo u ène, da je najbolje daJankovi}a o tome pitamo. U tom momentunisam skontao da je to Sefer rekao Gojkuzato {to fo~anski monstrum ima optu`nicu

za silovanje Bo{njakinja u Fo~i. Me|utim,

Jankovi} je to skontao i sad on kaè:„Nekome bi ja mogao mamicu j......“ Sefer je brzinski ustao i oti{ao u telefonskugovornicu, a govornica je odmah naspramstraàra, ko biva tu je najsigurnije. Ko do|etamo za njim da ga napadne, straàri }evidjeti i reagovati.

NA METI TURKOVI]EVIH SNAJPERISTABilo je jutro, 6. juna 2011. godine.

Krenuo sam za Tuzlu kada sam dobio pouzdanu SMS poruku da ne idem u Tuzlui da izbjegavam Sarajevo, jer taj dan trebam

biti likvidiran „po principu Cace“. Znaosam da ova poruka nije nimalo bezazlena.Bila je prijateljska i dobronamjerna.Odre|ena grupa od pet ljudi trebalo je dame ubije i da sve to objasni na na~in kakosam pruào oruàni otpor prilikomhap{enja, te da su me ubili uzvra}aju}i navatru. Zvao sam taj dan i SDA, zvao

ministra sigurnosti BiH Sadika Ahme o-

vi}a, niko ni{ta nije znao. Sje}am se da samtaj dan zvao sve bliè prijatelje i otprilikim govorio: „Ja nisam ni Caco, ni bilo koAko ova dràva i ova vlast ho}e da melimini{e, ja se ne mogu boriti protiv togaAko to ho}e ~etnici, onda }u se boriti, a znam kako se boriti sa njima.“ Nakonekoliko dana izolacije na tajnoj lokacij

pojavio sam se na obiljeàvanju 20 godinod formiranja Patriotske lige, 10. jun2011. u Domu policije u Sarajevu. Nedugnakon toga, dobijam informaciju iTuìla{tva BiH da sam trebao biti likvidiraod grupe Zijada Turkovi}a. Ubica iBijeljine Milenko Laki} Laki trebao mubiti u naselju [ip. Oni su upali u jednnedovr{enu ku}u kod Gradskog grobljBare, gdje su me trebali odraditi snajperomdok sjedim u ba{ti restorana Din-don. Iaksu tu danima boravili, nisu se usudili pucatNaser Keljmendi mi je prenio da mi ssprema likvidacija, te da se pripazim jer szovem Naser. U {ali sam rekao Keljmendij

da je red da on ide prvi, jer je starij

Ispri~ao mi je da mu Turkovi} pripremlikvidaciju. Preko svojih kanala i prijatelju Beogradu raspitivao sam se o MilenkLaki}u. Kada sam oti{ao na izlo`bu pasa Tuzlu, sreo sam Zorana Veli~kovi}a kogsam pitao za Laki}a. Veli~kovi}, specijala

poznat i po nadimcima Jastreb i Tica, rekami je kako nema teorije da on puca na meni da se radi o ~ovjeku koji za to nijsposoban, da je narkoman. Zoka je potomnazvao Laki}a, nakon ~ega mi je rekao dsam bio u pravu i da tu ima ne{to, ali da one zna {ta. Laki}u je dao moj broj telefonaa meni njegov. Laki} me nazvao i rekao dto nema veze sa mnom, da se ne pla{imRekao sam mu da znam da su u stanu nCiglanama, da nosaju perike i preru{avajse. Laki se zbunio kada sam rekao da znamda su na Ciglanama. Tada je me|u njimnastao haos, jer su mislili da mi neko injihove grupe daje informacije i da je krtic

u njihovoj grupi.

4.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 1

OD GAZIMESTANA DO HAGA I NAZAD

FOTOGRAFIJA KOJA JE OBI[LA SVIJETNjema~ki fotoreporter Filip Recklinbhausem kao jedini strani izvje{ta~ iz opkoljene

Srebrenice snimio je fotografiju Ori}a dok nosi ranjenog suborca [efku Salihovi}a

HA[KA (NE)PRIJATELJSTVA Naser Ori} se u Sheveningenu ~esto sukobljavao s Jovicom Stani{i}em, sa Tihomirom Bla{ki}em je bio prijatelj


20/84

Ve} neko vrijeme po kuloarima se{apu}e o sentimentalnoj romansifederalnog premijera NerminaNik{i}a s najbliòm suradnicomzaposlenom u mostarskom uredu

Vlade Federacije BiH Zerinom Dèko. Onikoji bolje poznaju premijera Nik{i}a snevjericom vrte glavom: tvrde da se radi onajprimitivnijem mahalskom ogovaranjukoja neizostavno prate sve uspje{ne ljude iz

javnog ìvota. Tako|er tvrde da je Nik{i}izrazito privrèn svojoj porodici i da nikadanije bio sklon izvanbra~nim izletima.

Drugi pak tvrde da je sam premijer snekoliko neopreznih postupaka doprinio{irenju ovih glasina. Pored ostalog navode~injenicu da je upravo premijer Nik{i} ispuniodavna{nju èlju Zerine Dèko da se izsarajevskog preseli u mostarski ured VladeFederacije BiH, i to ba{ u vlastiti kabinet.Ro|ena MostarkaZerina Dèko desetak posli je-ratnih godina radila je u Sarajevu, u Slu`bi zazajedni~ke poslove Vlade Federacije BiH, ive} dulje vremena bezuspje{no je traìla

premje{taj u Mostar. @elju joj je ispunio premijer Nik{i}, smjestiv{i je u svoj mostarskiured u koji navra}a rijetko - najvi{e dva puta u

mjesec dana.Glasine o navodnoj romansi Nermina Nik{i}a s atraktivnom Mostarkom po~ele

su se {iriti krajem protekle godine, kada j procurila informacija o raspodjeli tzvteku}ih rezervi premijera FBiH. Rije~ je „diskrecionom fondu“ u iznosu od 15hiljada KM, koji federalni premijer tro{

prema vlastitom naho|enju. Me|u korsnicima ovog diskrecionog fonda nalazi si Zerina Dèko: 27. novembra 2012godine, „na ime finansijske podr{ke“ Nik{i} joj je odobrio isplatu 1.500 KM. Bio jto okida~ koji je uskoro pokrenuo cijellavinu mahalskih tra~eva i ogovaranjaosobito unutar opozicionih krugova.


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: EMIR HOD@I]

Opozicija lansirala glasine da je Nikšić u sentimentalnojvezi sa svojom najbližom suradnicom Zerinom Džeko

Neuvjerljiv pokušaj moralnog diskreditiranja premijera Nikšića

@RTVE MAHALSKOG OGOVARANJA Zerina Dèko i Nermin Nik{i}


21/84


22/84

„Najbolja za{tita interesa Bosnalijeka,njegovih dioni~ara i zaposlenika, po{tova-nje zakonitosti i transparentnost radanjegovih organa korporativnog upravljanjamotivi su mog ulaska u Nadzorni odborBosnalijeka. Me|utim, ovi ciljevi ne}e semo}i ostvariti bez uklju~enja pravosudnihorgana, jer je Bosnalijek ‘ozbiljnobolestan‘“, kaè na po~etku na{eg razgov-ora Adhmed @ili}, predsjednik jednog, oddva, (i)legalna nadzorna odbora (NO)Bosnalijeka.

KR^MA BEZ KR^MARAPretpostavljam da su istim motivomvo|ena i jo{ dva novoizabrana ~lana NOBosnalijeka? Novi „tro~lani“ NO Bosnalijeka kojim

ja predsjedavam, a u koji su u{li i ZdenkoMihajlovi} i Fahir Barakovi}, kojemnedostaju jo{ dva ~lana, prije nepunih desetdana odrào je svoju konstituiraju}usjednicu. Bosnalijek je izazov, a vrijeme

pokazuje da Bosnalijek postaje paradigmasame dana{nje Bosne i Hercegovine jer jesve sadràno u ovoj mikrosituaciji. Dakle,

prisustvo raznih interesnih grupa, vi{egodi-

{nje nezakonitosti u poslovanju kompanije,lo{i unutarkorporativni odnosi, korupcija,

pranje novca, razni oblici kriminala,uklju~uju}i i organizirani kriminal, ku povi-na dionica Bosnalijeka sredstvimaBosnalijeka kojima netransparentno inezakonito rukovode interesne skupineokupljene oko Hadena, korumpiranostnadle`nih institucija koje „se prave slijepe igluhe“ na ove nezakonitosti... Ovdje se, kaoi u nekim drugim slu~ajevima, jasno vidi da

je Vlada FBiH podijeljena i po ovom pitanju. Ima li lijeka za (F)BiH, pokazat }e„slu~aj Bosnalijek“, koji jeste i treba daostane kompanija sa perspektivom, a kojumnogi uni{tavaju tretiraju}i je kao „plijen“

ili „kravu muzaru“ u rukama odre|eniinteresnih skupina.

Kako komentari{ete deklarativnpristanak predstavnika Hadena EdinDizdara da dva mjesta u NO Bosnalijekprepusti Vladi FBiH i Libijskom fondu? Neozbiljnim. Data je od osobe li{en

legaliteta i legitimiteta u BosnalijekuMe|utim, znakovito je, za Dizdara ka„glasnogovornika Hadena“, da velikodu{n

predlaè da Haden sa 29,96 posto vlasni{tvBosnalijeka ima kontrolu nad 60 postmjesta u Nadzornom odboru Bosnalijekakoji ima pet ~lanova. U prilog ovoj bahatostgovori ~injenica da na „HadenovojSkup{tini Bosnalijeka nije prihva}enijedan kandidat za ~lana NO iz reda malidioni~ara koji su tada kontrolirali oko 4

posto dionica u Bosnalijeku.

Ko je trenutno na ~elu UpravBosnalijeka, odnosno da li postoji i ko jdirektor Bosnalijeka?[efik Handì} imenovan je v.d

direktorom Bosnalijeka od strane NO nsjednici odrànoj 24. maja 2013. godineDan kasnije, 25. maja, u kafani je odrànSkup{tina Bosnalijeka na kojoj je imenovaHadenov NO u sastavu: Konstantin ZvelovEdin Dizdar, Bernadin Alagi}, Mirn

Sijer~i} i Vedad Tuzovi}, iza kojih stojSLOBODNA BOSNA I 4.7.201322

SLUÂJ „BOSNALIJEK“

Razgovarao: MIRSAD FAZLI]

INTERVIEW

Ahmed Žilić predsjednik jednog od dva(i)legalna nadzorna odbora Bosnalijeka

“Nedim Uzunovi} nije upisan ni kao

v.d. direktor ni kao ovla{teno liceBosnalijeka i nezakonite su sve pravneradnje koje je do sada preduzeo“

PORATNI PLIJEN: Ima lilijeka za FBiH, pokazat će„slučaj Bosnalijek“, koji

jeste i treba da ostanekompanija sa perspek-tivom, a koju mnogiuništavajutretirajući je kao „plijen“

ili „kravu muzaru“

za naš list govori o sumnjivim poslovima i različitim interesnim

grupama u Bosnalijeku, i nepremostivim razlikama kako među članovima sameVlade FBiH tako i između Vlade i najvećeg pojedinačnog vlasnika Bosnalijeka,investicijskog fonda Haden SA iz Luksemburga, koji je nekadašnjeg zastupnika

Bosnalijeka u Rusiji Nedima Uzunovića proglasio za v.d. direktora


23/844.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 2

AHMED @ILI], PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA BOSNALIJEKA

LEGALN“ILEGALAC

Ahmed @ili}sarajeskadvokat

predsjedniNadzorno

odborBosnalijek


24/84


25/84

je Uprava Bosnalijeka raskinula ugovor saSAS Securityjem a zaklju~ila drugi sanovom za{titarskom agencijom koja “stoji

pred kapijom”.

Tvrdite da su „va{i“ ~lanovi Uprave iNO taoci za{titarske firme i NedimaUzunovi}a?Pitam se na osnovu kojih diskrimi-

niraju}ih kriterija se SAS Securityopredijelio da stane na stranu Hadenove,Uzunovi}eve uprave, a da na isti na~in netretira i ~lanove legalne, zato~ene UpraveBosnalijeka? O ovom debaklu pravnedràve i pojavi nove izvaninstitucionalne

policije obavije{teni su Ministarstvosigurnosti BiH, MUP FBiH i MUP KS.Izgleda da je potrebno da se desi incidentda bi reagirali, ili su interesne skupine kojestoje iza Hadena mo}nije i od nadle`nihinstitucija vlasti, ili su pak i pojedinci iznadle`nih institucija vlasti uklju~eni unasilje i gruba kr{enja zakona koje

provode eksponirani i neeksponiraniza{titnici Hadenovih interesa u Bosna-lijeku.

Iz Va{ih odgovora jasno je da nistespremni na kompromis sa najve}im pojedin-a~nim vlasnikom Bosnalijeka, Hadenom, okojem se zapravo vrlo malo zna?

Firma Haden je firma „po{tanskosandu~e“. Me|utim, na osnovu izjave

Nedima Uzunovi}a, koji se la`no predstav-lja kao vr{ilac du`nosti direktoraBosnalijeka, date ruskom „Komersantu“,Hadenovi predstavnici zauzeli su ve} ~etiriod pet mjesta u NO bosanskog proizvo|a~alijekova te dodaje, citiram „da je dogovoriosa Vladom Bosne i Hercegovine, koja

posjeduje 22 posto Bosnalijeka, omogu}nosti da Haden otkupi taj paket po

pravu prvenstva, odnosno pravu pre~ekupnje.

Na taj na~in, ukupan dio Hadena uBosnalijeku u perspektivi moè ~initi 52

procenta vlasni{tva“. NO kojem sa ja na~elu zatraìt }e od Vlade FBiH da sezvani~no o~ituje da li postoji dogovor izme|u Hadena i Vlade o ~ijem postojanju

javnost u Rusi ji (dez)informira NedimUzunovi}? Dakle, Vlada FBiH mora se

javno o~itovati ako postoji takav„dogovor“, ko ga je ispred Vlade FBiH

zaklju~io i za{to on nije transparentno predo~en javnosti, te za{to se o istomnikada nije izjasnila Vlada. Tako|e, traìt}emo i stajali{te premijera Nermina

Nik{i}a, za kojeg ~ujem da }e sutra(04.07.2013.) na inicijativu Uzunovi}a,

posjetiti Bosnalijek. Ukoliko takavdogovor ne postoji, onda se Vlada FBiH

mora javno ograditi od ovakvih medijski podmetanja i laì Uzunovi}a. Dakle, kad je u pitanju fond Haden, bit }u malo cini~ai postavit }u nagradno pitanje za nadle`nvlasti u BiH koje se bave pranjem novca, ono glasi: koje je porijeklo oko 30 milionKM kojim je Haden kupio 29,96 postdionica firme Bosnalijek, odnosno, ima tu i sredstava porijeklom iz samog Bosnal

jeka?

Da li }e Bosnalijek biti jo{ jedan nizu primjera lo{e tranzicije?Procesom privatizacije dràva j

izgubila ve}inski paket, a time i mogu}nosda aktivno upravlja kompanijom. Ova

primjer nije usamljen, te taj isti recep pronalazimo u jo{ nekoliko strate{kikompanija. Usitnjena vlasni~ka strukturostavila je prostora za mnoge malverzacijod strane upravljaju}ih struktura, a samimtim i procesom preuzimanja ve}insko

paketa dionica Bosnalijeka. U proteklim

godinama svjedoci smo stalnih (ne)uspjeli poku{aja preuzimanja Bosnalijeka, {to juvijek sa sobom povla~ilo dosta medijsk

pozornosti jer se radi o velikim interesimaOvaj je poku{aj tipi~an po tome {to jzorno lo{ primjer preuzimanja po balkansk om receptu - neko te kupi tvojimnovcem.


AHMED @ILI], PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA BOSNALIJEKA


26/84


27/84


28/84

Dodikov kabinet tokom pro{legodine potro{io je ~ak 9.766.321KM, a revizori su mu i poredtolike rastro{nosti iskazali pozi-tivno mi{ljenje.

Upu}ene to i ne ~udi jer je budètSlu`be predsjednika Milorada Dodika goto-vo pet puta ve}i od budèta koji su imalinjegovi prethodnici.

U izvje{taju o reviziji finansijskihizvje{taja Slu`be predsjednika RS-a za2012. godinu, koji je uradila Glavna slu`ba

za reviziju RS-a, navodi se da je Slu`ba predsjednika Dodika pro{le godine samo za plate sedamdeset zaposlenih potro{ila 2,39

miliona KM, dok je za razne uslugeutro{eno ~ak 6.561.429 KM.

Zanimljivo je da je Dodik na rashode zateku}a odràvanja ove godine potro{io 40

posto novca vi{e nego pro{le godine, a titro{kovi se odnose na odràvanje ~ak 18automobila u iznosu od 192.032 KM. Odtog iznosa je oko 50 hiljada KM potro{enosamo na autogume. Za gorivo Dodikovihlimuzina dodatno je utro{eno 219 hiljadaKM, dok je na osiguranje automobila izd-vojeno oko 50 hiljada KM. To u ukupnomzbiru daje cifru ne{to ve}u od pola miliona

maraka. Me|utim, dodamo li toj cifri jo362 hiljade maraka koliko je utro{eno znabavku devet novih automobila ko

autoku}e Promoters Co iz Banje Lukedolazimo do famozne cifre od oko miliomaraka utro{enih samo na limuzine.

DODIK DUPLIRAO BROJ ZAPOSLENIHOvaj revizorski izvje{taj otkriva da j

sistematizacijom predvi|eno da DodikovSlu`ba ima 35 radnih mjesta, ali da je nnjima raspore|eno ~ak 70 izvr{ilaca. Tukazuje da je Dodik na jedno radno mjest

primao po dva uposlena!Za rad nakon radnog vremena, re pre

zentacije i medalje Dodikov kabinet j


KOLIKE SU MINISTARSKE KESE

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MARIO ILIÎ]

Revizorski izvještaji koje je sačinila Glavna služba za reviziju RS-a na čelusa DUŠKOM ŠNJEGOTOM, a u koje je naš list napravio uvid, pokazuju koja suministarstva nedomaćinski trošilla budžetski novac, te da je najveći rastrošnik

u RS-u prošle godine bio njen predsjednik MILORAD DODIK

DODIK SAMO NA LIMUZINE PRO[LEGODINE POTRO[IO MILION MARAKA!

NAJSKUPLJI VOZNI PARK Dodikov kabinet raspolaè budètom

od 10 miliona KM, od ~ega se najvi{e tro{i naautomobile i njihovo odràvanje


29/84

potro{io nevjerovatnih pet miliona ili, pre-ciznije, 5.072.082 KM. Na prijeme i pok-lone Dodik je potro{io 292,9 hiljada KM.Glumcima, pjeva~ima i plesa~ima koji su

bili angaòvani na proslavi Dana RepublikeDodikov kabinet je isplatio 89,5 hiljadaKM. Za ordene i medalje izdvojeno je 135hiljada KM.

Kada je rije~ o reprezentacijama,

najvi{e novca je potro{eno u restoranuPalate Republike, koji ina~e pripadaMinistarstvu trgovine i turizma. Tokom2012. godine za i}e i pi}e u ovom restoranu

potro{eno je 234 hiljade maraka, me|utimovo ministarstvo je refundiralo 180 hiljadaKM od pomenute sume.

Dodikova pratnja i obezbje|enje, kojisu ina~e pripadnici MUP-a RS-a, dobili su

pro{le godine ukupno 187,5 hiljada KM.Veliki dio novca predsjednik Milorad

Dodik potro{io je na razne humanitarneakcije iako su za to “nadle`na” resornaministarstva.

DODIK KAO HUMANITARACPrema revizorskom izvje{taju, Slu`ba

predsjednika je u 2012. godini za projekat podr{ke humanitarnim i radnim akcijama i projekat podr{ke za izgradnju objekata zadjecu izdvojila 4.213.175 KM. Za prvi pro-

jekat je utro{eno 2.754.599 KM, a dok je udrugi projekat uloèno 1.454.976 KM.

Tako je Dodik iz predsjedni~kog budèta povodom vaskr{njih praznika

izdvo jio 150.000 KM za 150 socijalnougroènih porodica i porodica kojima je

potrebna pomo} u lije~enju ~lanova porodice. Najbolje u~enike u RS-u, njih202, nagradio je sa ukupno 202.000 KM,dok je u Me|unarodnoj nedjelji djeteta za228 novoro|en~adi izdvojio 114.000 KM.Za lije~enje 73 bolesne djece pruèna je

pomo} od 105 hiljada KM.Dodik nije àlio ni na dje~ijim vrti}ima,

pa je za sanaciju krova dva vrti}a u BanjojLuci izdvojio 330 hiljada KM. O tro{kuDodikovog kabineta klimatizovana su dvasprata u banjalu~kom Klini~kom centru, za{ta je izdvojeno 460 hiljada KM.

Slu`bom, odnosno kabinetom predsjed-nika Dodika rukovodi generalni sekretar Sini{a Karan, ina~e biv{i {ef finansijskogobavje{tajnog odjela SIPA-e, koji je ujedno,kako stoji u revizorskom izvje{taju, i nared-

bodavac za kori{}enju sredstava i za svojrad odgovora isklju~ivo predsjednikuDodiku.

U okviru Dodikovog kabineta nalaze seBiro za odnose sa javno{}u i protokol pred-

sjednika. Revizori su ocijenili da ukupna

imovina Dodikove slu`be iznosi 20,4 mili-ona KM nabavne vrijednosti, odnosno 18,2miliona sada{nje vrijednosti. Od togaiznosa vrijednost zgrade Predsjedni{tva

iznosi 15,5 miliona KM, a vrijednost auto-mobila 661 hiljadu KM.Dok revizori nisu imali primjedbi na

poslovanje Slu`be predsjednika, mi{ljenje srezervom dali su Akademiji nauke i umjet-nosti RS-a, na ~ijem ~elu se nalazi R ajkoKuzmanovi}, biv{i predsjednik RS-a.Obrazlaù}i svoje mi{ljenje, revizori sunaveli da su ispla}ene akademske nagrade utoku 2012. godine za 24.504 KM bile ve}eod visine nagrada definisanih StatutomAkademije.

Osim toga, navedeno je u izvje{taju, uhotelu Bosna u Banjoj Luci kori{}ene suusluge smje{taja i ugostiteljske usluge zaakademike ~ije je mjesto boravka izvanRepublike Srpske u iznosu od oko 46.688KM bez provedenog postupka javnihnabavki.

Revizori su Akademiji preporu~ili daubudu}e po{tuje Zakon o javnim nabavka-ma BiH, bez obzira {to akademici najvi{evole da budu smje{teni u najve}em banjal-u~kom hotelu.

Revizorski izvje{taj otkriva da je za

zgradu Akademija nauka i umjetnosti RS-a

izdvojeno ~ak {est miliona KM. Pri tome jsama zgrada pla}ena tri miliona maraka, a njenu adaptaciju je uloèno dodatnih 3,milion KM.

KUSTURICI CIJELI GRANTZA ANDRI]GRADMinistarstvo trgovine i turizma j

tako|e dobilo mi{ljenje s rezervom. Ov

ministarstvo je cijeli kapitalni grant zrazvoj turizma proslijedilo Emiru Kusturici! U izvje{taju s rezervom Slu`be zreviziju RS-a navodi se da se evidentiranjem sredstava kojim se finansira izgradnjnaselja Andri}grad kroz rashode granta koj

je obezbjedila Vlada RS-a ne obezbje|ujinformacije o finansijskim izvje{tajima,

pregledu imovine, obaveza i izvora, u~e{}u Vlade RS-a preko Ministrastvtrgovine i turizma u realizaciji Andri}gradaTa~nije, da se ne zna {ta je Vladinoodnosno koliko pripada RS-u. Kapitalnimgrantom za razvoj turizma ovo ministarstv

je u iznosu od ~etiri miliona marakfinansiralo izgradnju Andri}grada. Grant jrealizovan na osnovu Ugovora o finansranju Druge faze Andri}grada, zaklju~enoizme|u ovog ministarstva i Andri}gradd.o.o. Vi{egrad. Navedeni ugovor poziva si na Ugovor o osnivanju privrednodru{tva Andri}grad, u kojem Vladu~estvuje sa 24.5 posto udjela. Ministarstv

je bez ugovora i provedenog postupk javne nabavke nabavljalo materijale z

potrebe Ugostiteljskog servisa u vrijednosod 255.245 KM. Bez ugovora je nabavljani gorivo od Nestro Petrola u iznosu o65.685 KM.

Vlada RS-a ne samo da je novac poresk ih obveznika prebacila na ra~un Kusturcine firme, ve} je tu istu firmu oslobodilobaveze raspisivanja tendera za nabavkmaterijala i odabir izvo|a~a radova, ~ime j

projektu “Andri}grad” dodijelila statudràvne tajne.

Ministarstvo zdravstva RS-a tre}u godinu zaredom dobilo je mi{ljenje sa rezer

vom. Pritom je tokom 2012. godine napravilo minus od 60 miliona KM, {to je zdvadeset miliona vi{e u odnosu na 2011godine.

Me|utim, ovakvi minusi i ne ~udobzirom da je samo za bijeljinsku bolnicSveti vra~evi, koju je Dodik prilikomotvaranja po~etkom nedjelje proglasio najmodernijom u regionu, ovo ministarstv

pro{le godine izdvojilo 20 miliona maraka Novac je upla}en izvo|a~u radova, firmWamed Standortentwicklung und Engi e e

ring iz Be~a.


IL, SI BOS IL, SI HAD@IJA

TAJNA SREDSTVA ZA ANDRI]GRADMinistarstvo trgovine RS-a Kusturici uplatilo4 miliona KM



TRA@IMO “KRIVCA”Oni nemaju lica, nemaju imena, nemaju adresu... Oni su svuda, gledamo ih, a nevidimo. Oni su ANONYMOUS, jedan od najkontroverznijih pokreta koji se pojaviokrajem prošlog tisućljeća; Srušili su web stranice svih vlada, obavještajnih službi

na svijetu i ostali neotkriveni. U čemu je tajna i šta krije ta maskakoja ih simbolizira?

AGRESIVNI “ANONIMUSI“

“Anonymous je ideja! Ne postojilider, ne postoji glava“

NIGDJE IH, A SVUGDJE IH“Anonimusi” poku{avaju ru{itikonvencije, sisteme i zablude, au tome ponekad i uspiju

j


31/84

Slobodna Bosna uspjela je do}i doaktivista pokreta Anonymous uBiH. Posljednjih petnaestak danaaktivnosti Anonymousa na podru-~ju na{e dràve su se poja~ale.

Svakodnevno padaju web stranice dràvnihinstitucija, entitetskih, kantonalnih... Traìlismo razlog i traìli smo “krivca”. Na{li smo iodgovore. Pojedinci koji se u BiH bave ovimdru{tvenim anga`manom vode se idejom: Mi ne zaboravljamo, mi ne opra{tamo! Njihovrad za potrebe ovog teksta pratili smo skorodvije sedmice, a preko prilago|enih linkova,

potpisnica ovog teksta mogla je da “zaviri” unjihove ra~unare i da gleda kako se lakoobaraju sajtovi dràvnih i ostalih institucija.

IDEJA VODILJAPovoda je mnogo. Jedan od njh kaè -

glavni je nepravda koju vlast nanosigra|anima koji su ih birali. Kap koja je prelila punu ~a{u gor~ine bila je smrt tromjese~ne bebe Berine Hamidovi}, kojoj kantonalnoministarstvo nije moglo na}i 1.700 maraka zaoperaciju i kojoj je posmrtno dodijeljenJMBG. Na{ sagovornik i kako se naziva“simpatizer” Anonymousa (jer u ovoj skupininema vo|e, ili druga~ije re~eno “ni glave nirepa”) navodi da su “gra|ani BiH taoci

pogre{ne politike od rata naovamo i da jeru{enje sajtova samo jedan na~in na koji se oni

bore za prava svakog pojedinca. Sajtovi su padali i prije, samo {to se tome nije pridavalo

nikakvog zna~aja, ve}inom jer nisu bilireklamirani preko medija. Ja sam simpatizer Anonymousa . Pomagao sam taj pokret odsamog za~etka. Prvi anonymous IRC serveriza whyw epro test .com sam ja obezbijedioskupa sa nekolicinom prijatelja, jo{ 2007.godine. Morate shvatiti jedno: Anonymous jeideja... ne postoji lider, ne postoji glava”.

Ne smatra organizaciju ~iji je “simpati-zer” anarhi~nom. Samo iskrenom, a onikojima istina ne odgovara, kaè - nisu njihov

problem. Ali zato problem svakog pojedinca

doìvljavaju kao kolektivni. Priznaje da jeu~estvovao u ru{enju sajtova i poru~uje:“Vlasti bilo koje dràve na svijetu, bez obzirakolika oni bili elita i koliko bogatstvo imali,

ne mora zna~iti automatski da posjedujuznanje i alate kako bi mogli da u~estvuju iodgovore na Anonymous metodologiju rada.Svjedoci smo mnogih propalih poku{aja: odvelikog kineskog firewalla, preko Egipta, pado NSA i SAD-a. Izgubili su svaku bitku.” A

problema u BiH je i previ{e da bi se samo bavili ru{enjem sajtova. “I svi oni”, tvrdi na{sagovornik, “zasnovani su na problemuneure|ene dràve, nerije{enim odnosima nasvim nivoima vlasti, koji su kona~no izvani~no doveli do prve `rtve ovakvogsistema - tromjese~ne bebe ~iji je ìvot‘zagubljen’u tromoj birokraciji, nesposo bno-

sti vlasti da obavlja svoj posao i najve}em problemu, kako oni to vide: nacionalnim podjelama, koje dràvljane BiH dijele, posredstvom izabranih predstavnika vlastikoji ne znaju i ne}e da rade svoj posao, aliopstaju na podizanju me|unacionalnihsukoba.“

Kao i svi Anonymousi u svijetu, ni na{i uBiH nisu druga~iji. Politika i vlast su metekoje istraùju, ispituju i koje optuùju,

poku{avaju}i na}i adekvatna rje{enja. Sli~nokao i u Brazilu, kada je na ulice Rio de

@aneira prije desetak dana, pod maskamAnonymousa , iza{lo milion stanovnika sam

jer im je poskupjela karta za gradsksaobra}aj! Razlike nema ni u BiH. Vladaju}

elita, je prema mi{ljenju na{eg sagovornikakriva za sve nerije{ene probleme, jer nemajni truna volje da iste rije{e. I oni nudrje{enja. Vra}anje Ustava Republike BosneHercegovine iz 1991. godine, odnosndràvu bez entiteta i kantona. [tavi{eangaìrali su i advokata i svjetskog ekspertza Ustavno pravo Francisa A. Boyla“Anonymous posjeduje dokaze da je u BiH

po~injena prevara po svim zakonima na kojse te iste elite pozivaju. Povelja UN-a kojgarantira da niko nema pravo da mijenjunutra{nje ure|enje neke zemlje ~lanice j

prekr{ena od strane istih tih ~lanica kada je

pitanju Republika BiH.” Ono na {ta s pozivaju jesu vi{e politi~ko- pravni aksiomali i pitanja. Jedno od njih je: ko je ikome da

pravo da se suspenduje Ustav BiH iz 1991zbog kojeg je, kako tvrde, i izvr{ena agresijna BiH od strane susjednih republika.

SVJESNI SVOJE SNAGEDrugo, hipoteti~ko pitanje koj

postavljaju jeste: kako susjedne republikvole re}i da to nije bila agresija neggra|anski rat? Za{to su onda u tom slu~ajgaranti mira u Daytonskom i Va{ingtonskom

sporazumu Zagreb i Beograd kao glavncentri i gradovi republika? Za koga oni tgarantiraju da “ne}e pucati”, ako oni nkontroliraju nikog na teritoriji RepublikBiH?, pitaju se Anonymousi . Naravno, n{tede ni me|unarodnu zajednicu, koja iz BiHsamo izvla~i {ta moè, ne donose}i nikakvnove ideje, ve} odràvaju zacementiranstanje iz 1995., koje nikada nije do krajdore~eno! Osnovna teza koju zastupaju jestda nijedan mirovni sporazum u svijetu nemovlasti da mijenja ve} postoje}e ustavnure|enje dràve na koju se odnosi. “Zatraìtosniva~ke akte takozvane Federacije i

takozvane Republike Srpske pa pro~itajte {t4.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

OLAKO OBORENI SAJTOVPi{e: NA\A DIKLI]

Anonymousi tvrde da sa ljiljanimanemaju namjeru da vrije|aju nikoga. Nana{e opaànje da je pod zastavom saznakom ljiljana u ratu pobijeno i 33 tisu}e

bosanskih Srba kaù: “Ljiljani su simbolBosne ve} vi{e od tisu}u godina. Postojena tisu}e dokaza i dokumenata, artifaka-ta i ste}aka i ~ega sve ne i u kamenuzapisano hiljadu godina datirano ugljikompa to opet nekima nije dovoljno.” Na na{utvrdnju da su ljiljani za jedne simboldràvnosti BiH i podsje}anje na dinastiju

Kotromani}, a za druge, pogotovogra|ane RS-a, surovi podsjetnik na rat ibrojne zlo~ine, uvjeravaju nas da su onizalaù da se svi zlo~ini kazne, nebitno ko

ih je i pod kojim obilje`jem po~inio.Samo tako bi se izbjegla dalja

politizacija, nagla{avaju, podsje}aju}i ida je u prvobitnom Na~ertaniju IlijaGara{anin govorio o tri vrste Bo{njaka iliBo{njana, stanovnika BiH, ali i TomislavNikoli}, predsjednik Srbije prije mjesecdana!

MOGU]E UVREDEKako kome mirišu ljiljani


32/84

tamo pi{e. Ko, kada i gdje ih je osnovao ikako su se zvali. Kad je u pitanju osnivanjeFBiH pozivam vas da citirate ~lan 1.izvornog Va{ingtonskog sporazuma i onda }eslika biti kristalno jasna jer }e narodukona~no biti jasno da je takozvana FBiHnedosanjana NDH, a da je ovaj manji entitet

plan za sastavni dio Velike Srbije. ^lan 1.izvornog Va{ingtonskog sporazuma glasi:‘Ovo je pravni okvir za uspostavu NDH‘“,tvrdi jedan od na{ih sagovornika, o~iglednodobro podu~en od Boyla, koji je zastupao iBiH u sporu BiH protiv Republike Srbije zaagresiju i genocid.Tvrde tako|er da je dràvaBiH izdana od strane “samozvanih predsjed-nika koji nikad nisu pobjedili ni na odabiru za

predsjednika razreda, a kamoli Republike”. No, da li je njihova ideja utopisti~ka i

preradikalna? Da li su dràva BiH i njenistanovnici spremni da se vrate korak unatrag,da bi mo`da dobili funkcionalniju vlast koja}e ih ~uti i bez protesta i bez ru{enja sajtova?Anonymousi tvrde da jesu i da su dràvljani

BiH postali svjesni svoje snage. Njihovorje{enje za postoje}e stanje zasniva se naideji da svi oni koji èle Republiku BiH nadan izbora iza|u i spale svoj glasa~ki listi}.Tako }e prakti~no nastati situacija da }esistem glasati sam za sebe. A izbori su opetlegitimni i legalni. Isto, prema njihovojzamisli treba u~initi i sa listi}em za popisstanovni{tva. Oni tvrde i da mo`da njihovaideja djeluje utopisti~ki, ali potcrtavaju da seisto tako promijenio i Ustav RBiH, jer je itada trebala dvotre}inska ve}ina kao i sada,ali da su tada, pred sam rat, za ove promjeneglasali i srpski poslanici u tada{njoj Skup{tini

Republike BiH. Naravno, kriti~ka o{trica im je uperena i na djelovanje me|unarodnezajednice u BiH.

Tvrde da se u BiH mije{aju interesiraznih lobija kojima ovakvo stanje odgovara.Smatraju da je postdejtonska BiH masovna

praonica para za razne lobije, me|unarodneorganizacije, entitete, kantone, pa i samudràvu. “Da li je ikad iko u ovoj dr̀ avi

postavio pitanje za{to, naprimjer, kupacdobije fiskalni ra~un na kojem pored iznosaod deset maraka stoji oznaka E, umjestoBAM? Kad ih pitate za{to je to tako, onikaù da je E klasifikacija roba koja setarifira. A ispisuje se odmah iza numeri~kogiznosa kao ime valute koja se pla}a. To jesamo jedna mala, sitna, fina nebuloza prekokoje se stranim dràvljanima za pravdanjetro{kova u BiH daje deset eura umjesto desetmaraka, ‘jer tako pi{e na ra~unu‘ i sve pozakonu”.

Na posljednje proteste koje su podr ̀ ava-li na sebi svojstven na~in, gledaju iz svoje

perspektive i smeta im {to nekom drugomsmeta zastava sa obilje`jima “ljiljana”.Isti~u da je to sve propisano Ustavom RBiHkoji je “bespravno i kriminalno suspendiran

potpisom ~ovjeka koji nije imao mandat da

takvo {ta u~ini”, ali nagla{avaju i da svinaredni protesti koji nemaju za cilj RBiH }e

propasti. “Jedino RBiH ima tu teìnu, i

kapacitet, da se bori sa okupatorima, prevarantima, laòvima i ostalim {ljamomkoji se nakotio za ovih dvadeset i kusur godina. Po~ev od prvog kabineta prvog

~ovjeka, pa nadalje. A RBiH je danas ja~nego ikad”, nagla{avaju AnonymousOsvr}u}i se na Beboluciju , smatraju da s

rezultati odli~ni, ako ni zbog ~ega on barem {to su ljudi iza{li i ukazali n probleme koje ih mu~e ve} osamnaesgodina.


TRA@IMO “KRIVCA”

Nama je ào {to je mala Berina bila`rtva sistema i borimo se da se to nikadnikom ne ponovi. To samo govori obe{}utnosti i gluposti sistema kojitrenutno vr{i teror nad svojimstanovni{tvom i valjda }e ta djevoj~ica

probuditi barem malo savjesti uprosje~nom stanovniku BiH gdje god seon nalazio. Da stane i da se zamisli...Berina je `rtva sada, a mi smo `rtve ovogi ovakvog sistema od rata naovamo,navode Anonymousi .

TEROR NAD STANOVNI[TVOMBerina je svjedok bešćutnostisistema

F o t o: Al mi rP an j e t a


33/84


34/84

“Uskoro }e se otkriti najve}e plja~ke uregionu iza kojih stoji Milorad Dodik. Ono{to }e se tada otkriti baci}e u zaborav IvuSanadera i sav kriminal koji se u posljednjevrijeme otkriva u Srbiji”, kaè za SlobodnuBosnu Slavko Vu~urevi} (PDP), gradona-~elnik Trebinja. Vu~urevi} je u Trebinju

napravio potpuni zaokret kada je rije~ o politici koju je vodio Dodikov SNSD,zbog ~ega mu politi~ki protivnici pripi-su ju autonoma{tvo, a zbog dobrih odno-

sa sa zvani~nim Beogradom i “na pred-nja{tvo” .

Gospodine Vu~urevi}u, Vi ~esto iznositekritike na ra~un Milorada Dodika, pred-sjednika RS-a. [ta mu najvi{e zamjerate?Zamjeram mu to {ta je klasi~ni pre-

varant, politi~ki laòv, {to je grabe`ljiv inezasit. Jednostavno, on je jedna negativna

politi~ka figura i lo{ ~ovjek. Ne vidim ni{ta pozitivno {to bih mogao da kaèm oMiloradu Dodiku kao predsjedniku RS-a, a

prema onome kako se do sada pona{ao, nikao ~ovjeku. On nema nijednu pozitivnucrtu koja ga krasi i po kojoj ga neko moè

poznati na ovom prostoru. Dodik je jednraskala{ena li~nost, {erif koji moè sve.

DODIK JE OPLJA^KAOTREBINJE DO TEMELJA Dodik je pokazao otvoreno neprija eljstvo prema Trebinju, odnosno trebinjskimvlastima. Zbog ~ega?Zato {to je svojom politikom oplja~ka

Trebinje do temelja, uni{tio privredu omogu}io svojim tajkunima da po~inogromnu plja~ku Trebinja. Dodik je osiroma{io Trebinje i isto~ni dio RS-a kako bizgradio poslovne imperije, po~ev od svoje

pa do svojih prvih saboraca i saradnika. T


SLAVKO VUÛREVI], BUNTOVNIK NA PRIJESTOLJUSLAVKO VUČUREVIĆ, gradonačelnik Trebinja, koji je prije desetak dana

proglasio predsjednika Srbije Tomislava Nikolića počasnim građaninom ovoggrada, za naš list govori o skandalu koji je tom prilikom izazvao vladika Grigorije

prijateljstvu s Nikolićem te kriminalu Milorada Dodika u RS-u i Srbiji

DODIKOV NAJLJU]I KRITIÂRPi{e: MIRHA DEDI]

DODIKOVA IMPERIJA OD SEDAM BUD@ETA “Iza najve}e plja~ke na Balkanu stoji Milorad Dodik koji jepotro{io sedam budèta od 1,6 milijardi i jedan Telekom”


35/84

je jedna ekipa ljudi kod koje ne postojiodgovornost, koji ne poznaju interes naro-da. Me|utim, uskoro }e do}i vrijeme kada}e se utvrditi {ta je Dodik stekao krimi-nalom, plja~kom i klasi~nom otima~inom, a{ta svojim radom.

Vladika Grigorije je ignorisao pred-sjednika Nikoli}a prilikom njegove posjeteTrebinju, {to je, ne samo u Srbiji, protu-ma~eno skandaloznim. Vladika je napraviopresedan u dosada{njoj praksi i predsjedni-ka Srbije nije do~ekao kako to protokolnalaè. Kako Vi tuma~ite ovakvo pona{a-nje vladike Grigorija i {ta iza njega zapravostoji?To nije bilo korektno, nije kulturno, ni

civilizovano. Nije u duhu crkve, niti uduhu odnosa crkve i dràve. Da li iza togastoji vladikina velika ljubav premaMiloradu Dodiku i Borisu Tadi}u, ili veli-ka mr`nja prema Tomislavu Nikoli}u, to bitrebalo da odgovori sam Grigorije. Meni je

drago da su gra|ani Trebinja srda~no prih-vatili predsjednika Nikoli}a, da je onoti{ao puna srca {to se ti~e grada, a onikoji su smatrali da treba da ga bojkotuju na

bilo koji na~in, neka snose svake kon-sekvence. Svako svoj krst nosi, a narod jesve svjesniji da li vladika svoj krst nosi

pravo ili krivo.

Postoje informacije po kojima jevladika slao emisare ~iji je zadatak bio dagra|ane nagovore da ne izlaze na TrgSlobode i ne do~ekuju Nikoli}a?Takvih poku{aja bilo je od ljudi iz

SNSD-a, ali i iz crkve. Me|utim, preko 10hiljada ljudi je do{lo da pozdravi predsjed-nika Nikoli}a. Dakle, oni nisu uspjeli ni{ta

da poremete. Naprotiv, otkrili su se samooni koji su imali lo{e namjere prema tomdoga|aju od kojeg Trebinje o~ekuje puno.

Naime, Nikoli} je pred 10 hiljada Tre bi-njaca obe}ao da }e teret Trebinja ponijeti na

svojim le|ima, da se ne}e povijati i da jespreman za godinu dana ponovo da do|e dase izvr{i inventura {ta je uradio i koliko je

pomogao Trebinju. Ja o~ekujem da }esvoja obe}anja ispuniti jer je poznat kao~ovjek od rije~i. Pored toga, dio svog ̀ ivota

proveo je u Trebinju i emotivno je vezan zaovaj grad. U periodu od 1974. do 1979.

godine radio je na jednom od najve}ihgra|evinskih poduhvata u Trebinju, izgrad-nji Hidroelektrane âpljina, zatim naure|enju korita i obala rijeke Trebi{njicenizvodno prema HE âpljina. Za ovaj grad

Nikoli}a veù i prijateljske veze, a osimtoga ovdje u Trebinju se oènio Bosankomi dobio dva sina.

Da li ste razgovarali sa Nikoli}emkako Srbija konkretno moè pomo}Trebinju?

Sigurno je da }e njegova posjeta imat politi~ke, ekonomske i kulturne i svakdruge reperkusije i da }e u Trebinje u narednom periodu do}i investicije koje }e biti inicirane od Nikoli}a. On }e sugerisati svojimministrima i velikom broju biznismena investitora da u svoje destinacije, poreSrbije, uklju~e i Bosnu i Hercegovinuodnosno Trebinje. To su ljudi koji se bav

privredom i poljoprivredom, energijomdobijenom od vjetra i sunca, te tekstilnom metalnom industrijom. Siguran sam da }em

iz ovih oblasti dobiti odre|en broj investitora koji }e omogu}iti razvoj ove regije.

U javnosti se moè ~uti da Nikoli}evposjeta Trebinju predstavlja podr{ku Vam


TREBINJSKI IZAZOV DODIKU

“Odbrani}emo Trebinje i Hercegovinuod Dodikove lopovske vlasti, a tog plja~ka{a

raskrinkati pred narodom“

SKANDAL VLADIKE GRIGORIJA “Ponašanje vladikeGrigorija nije bilo korektno, kulturno, ni civilizovano.Da li iza toga stoji velika ljubav prema Miloradu Dodikui Borisu Tadiću ili velika mržnja prema TomislavuNikoliću, treba da odgovori sam Grigorije”

BOJKOT IZ UBJE\ENJA Vladika Grigorije i Milorad Dodik ujedinjeni u borbi protiv Nikoli}a


36/84

kao gradona~elniku. Da li se slaète s tim?Meni imponuje ako je do{ao zbog

mene, me|utim Nikoli} je do{ao prven-stveno zbog gra|ana. Ne radi se o podr{cimeni li~no ve} podr{ci Trebinju i Herce-govini. Pri tom, on je svojom posjetom

pokazao da ni~im ne naru{ava integritetBiH niti bilo kojeg politi~kog po jedinca.

Na~elnici koji su vlast preuzeli odSNSD-a nakon lokalnih izbora upozoravajuda su u op{tinskim kasama zatekli katastro-falno stanje i prezaduènost. U kakvom stestanju Vi zatekli Trebinje nakon SNSD-ove vlasti?SNSD-ova, odnosno Dodikova, vlast u

Trebinju je bila uspje{na samo u laìma iobmanama tipa izgradnje “Trebinje resor-ta”, trebinjskog aerodroma, brzih pruga...Dok je SNSD bio na vlasti u Trebinju je od

2004. do 2012. tridesetak preduze}a progutao ste~aj, odnosno u posljednjih petgodina imali smo jedanaest ste~aja velikihkolektiva. Za vrijeme njihove vladavineizgubili smo oko pet hiljada radnih mjesta.Trebinje je svedeno na svega 4.700 radnih

mjesta. Pored toga, u ustanovama kojima jegradska administracija osniva~ napravljeno je dva miliona maraka deficita. Jednostav-no, ni{ta {to bi se moglo okvalifikovatidobrim za grad Trebinje u prethodnom

periodu nije ura|eno. To je ogroman balastkojeg mi ne moèmo da se oslobodimo i taneprijateljska politika SNSD-a i MiloradaDodika prema Trebinju i dalje se provodi.Zlo~in koji su zapo~eli 2004. godine nas-tavljaju i danas. Me|utim, mi u Her cegovi-ni imamo obi~aj da kaèmo - ni~ija nije dozore gorjela, pa }e se i ova koju MiloradDodik nosi uskoro ugasiti.

Zbog Va{eg otpora prema politiciMilorada Dodika pri{ivaju vam etiketuautonoma{a?Ja se borim za svoj narod i svoje

gra|ane, i protiv plja~ke koju predvodiMilorad Dodik. Ukoliko se uzme u obzir dase za ~etiri godine na podru~ju Elektrokra-

jine u Banjoj Luci ukrade godi{nja proiz-vodnja Hidroelektrane na Trebi{njici, onda

je jasno da }u braniti od takve lopovskevlasti i Trebinje i Hercegovinu. Ne}u se ni

jednog momenta libiti da to nazovem prav-

im imenom. Ja jesam autonoma{ u odnosu

na lopove koji su okupljeni oko vrhaSNSD-a, ali ne u odnosu na narod Krajinekoji pati isto kao {to patimo mi uHercegovini. Istina, mi znatno vi{e jer jeDodik velikom broju svojih tajkunaomogu}io da “lopovi{u” zajedno s njim i da

ono {to sluì za dobro naroda sluì za dobronjihovih porodica. Me|utim, oti{ao jeSanader, oti{ao je Dodikov prijateljMiroslav Mi{kovi}, oti}i }e i Dodik i njego-

va bulumenta koja ga je pratila u plja~kkoja se moè nazvati sigurno najve}om istoriji Balkana. Vrlo brzo }e se otkriti da sse silni milioni i milijarde slivali iz budètu njihove dèpove. Potro{ili su sedam

budèta od po 1,6 milijardi i jedan TelekomUspjeli su da uni{te kompletnu privredu Republici Srpskoj. Dodik i njegovi tajkuni kriminalci velikog ranga mora}e stati prelice pravde, na isti na~in kao {to se to danaradi u Srbiji. Tada }e se otkriti sve o njihovoj plja~ki, {vercu cigareta, nafte trgovini ljudi.

Trgovinu ljudima vezujte za DodikaPa to se otkrilo prilikom provokativno

nastupa momka sa nekog hrvatskog radijkoji se Dodiku predstavio kao premijeZoran Milanovi}. Kada ga je on pitao ima kakvo ènsko za njega, Dodik mu j


SLAVKO VUÛREVI], BUNTOVNIK NA PRIJESTOLJU

NIKOLIĆEVA POMOĆ TREBINJCIMA “Nikolić je pred

10 hiljada Trebinjaca obećao da će teret Trebinjaponijeti na svojim leđima i da je spreman za godinudana ponovo da dođe da se izvrši inventura šta jeuradio i koliko je pomogao Trebinju”

RASKRINKAVANJE DODIKA “SNSD-ova vlast u Trebinjuje bila uspje{na samo u

obmanama tipa izgradnje’Trebinje resorta’,trebinjskog aerodroma,brzih pruga”

NIKOLI] U TREBINJUSrbijanski predsjednik u Trebinje dovodiinvestitore


37/84

odgovorio da ima jedno mjesto gdje }e gaodvesti, zna~i da on zna i da nudi svomkolegi. [ta je to nego trgovina bijelimrobljem? ûdi me da su preko toga pre{li iTuìla{tvo i MUP RS-a.

Odbijanje predsjednika RS-aMilorada Dodika da se tokom boravka uTrebinju sastane s Vama kao gradona~elni-kom, nai{lo je na osudu kako partije kojojpripadate, tako i opozicije i ve}eg dijelajavnosti. Koliko takvo pona{anje {aljeporuku o podjeli gra|ana Republike na par-tijski podobne i nepodobne?Milorad Dodik je podijelio Republiku

Srpsku na vi{e na~ina. Na razvijene i nerazvi- jene, na ~lanove SNSD-a i one koji to nisu, nasiroma{ne, bogate i ekstremno bogate, na onekoji su spremni baviti se kriminalom i onekoji nisu. To je jedini trag koji }e ostaviti u

politi~kom ̀ ivotu Republike Srpske , a koji }ese se ipak razbiti njemu o glavu i njegovoj

porodici, jer sve {to je stekao mora}e da

dokaè. Poznato je da mu pamet nije ja~astrana, {to govori da nije mogao da stekneonoliko bogatstvo od svog novca. Ja sam ga

prozvao politi~kom i ljudskom kukavicom jer onaj koji nije spreman da se sa svojim neisto-mi{ljenicima su~eli nije ni{ta drugo negokukavica. Njemu kao takvom je izazivanjestalnih sukoba sa Sarajevom jedini izlaz.

DOBRI SUSJED TOMISLAV NIKOLI] Vi ste Tomislava Nikoli}a pro-glasili po~asnim gra|aninom Trebinja,jer ste se uvjerili u njegove dobre namj-

ere prema BiH. Moète li nam re}i kakoon razmi{lja o Bosni i Hercegovini? Nikoli} je rekao da èli Bosni i

Hercegovini potpuni napredak i da Srbija nina koji na~in ne}e ugroàvati niti ometati

svoje susjede u procesima integracije prema Evropskoj uniji. Podvukao je da èli potpuno da afirmi{e odnose Srbije sa BiH ito na uzajamnom po{tovanju i povjerenju.

Bili ste i u posjeti Beogradu. Kako stetamo do~ekani i da li ste tom prilikom raz-govarali s predsjednikom Nikoli}em oDodikovim poslovima u Srbiji?U Beogradu ìvi najve}a kolonija

Trebinjaca, ~ak 22 hiljada ljudi su porijek-lom iz Trebinja. Gotovo jedno Trebinje je uBeogradu. Mnogi od njih zauzimaju visoke

pozicije u vlasti. Pri~ali smo o na~inima nakoje Srbija moè pomo}i Trebinju. Nar av-

no da o Dodiku nisam pri~ao, to je za mengubljenje vremena.

Da li znate ne{to o Dodikovom krimina u u Beogradu?Pri~a se da ga ima u mnogim privati

zacijama sa Miroslavom Mi{kovi}emDraganom \uri}em, ali i sa mnogim drugim tajkunima. Otvori}e se ta knjiga kak

je on stvorio sebi imperiju a Re pu blikSrpsku doveo do propasti. Ne mora svakgra|anin RS-a da ima vilu na Dedinju kaon, ali treba da ima bar svaki dan za hljeb

Narod i sirotinja kojim on rukovodi su potpunom kolapsu. Gra|ani su ga prozrelito }e se pokazati ve} na slijede}im izborma.

Pretpostavljam da Vi posjedujetdokumentaciju o mahinacijama koje jpo~inila SNSD-ova vlast u Trebinju?Postoji dokumentacija, ne{to smo o

toga objavili, a ne{to }emo tek publikovat

Na tim plja~kama vidi se kako se novac prelivao. To je posao koji ~eka nekog novogAleksandra Vu~i}a u Republici SrpskojPozitivna stvar je {to postoji potpuno opred

jeljenje svih opozicionih stranaka u RS-da se ovaj kriminal nesagledivih razmjerotvori. To }e se otvoriti mo`da i prije izbora, jer sve ovo miri{e na neko novo prolje}koje }e se desiti u RS-u. Uostalom, to sstudenti iz Banje Luke i najavili, odnosndjeca sirotinje koju su oni oplja~kali i nazvali ih kopiladima. Upravo ta kopilad bi}novi “vu~i}i” u RS-u pred koje }e morati dstane i Dodik i njegov portparol Rajko Vasi

i mnogi dodici i vasi}i u RS-u.


TREBINJSKI IZAZOV DODIKU

Vama je stalo do saradnje saSarajevom i to ste pokazali prilikom

susreta sa gradona~elnikom IvomKom{i}em...?

Posjetio sam Sarajevo, sreo se sagradona~elnikom Kom{i}em i predsjed-nikom kantonalne Vlade. Bo{njaci Trebinjamogu biti dobra spona izme|u Sarajeva iTrebinja. Ja sam preko trebinjskih Bo{njakai do{ao do gradona~elnika Sarajeva i pred-sjednika kantonalne Vlade. Oni su tako|ebili u posjeti kod mene u Trebinju. Mislim dasmo otvorili jednu dobru, zdravu pri~u i da}e Sarajeva i Trebinje uskoro po~eti privred-no da sara|uju.

Po~eli ste Trebinje da otvarate iprema susjednim op{tinama, Dubro-

vniku, Herceg Novom… Na koji na~inuspostavljate saradnju?Prilikom posjete Tomislava Nikoli}a u

Trebinju bilo je nekoliko novinara iz Dub-rovnika koji su me intervjuisiali. Ja samposlao poruku da èlim saradnju igradona~elnik Andro Vlahu{i} je odmahreagovao. Kazao je i da se njegove stranepostoji isto raspolaènje. Me|utim, gra|aniDubrovnika i Trebinja su oti{li mnogo daljeu toj saradnji od nas politi~ara. To se vidikada pro|ete Trebinjem koje je punoDubrov~ana, a isto tako i na{i Trebinjcirado odlaze u Dubrovnik.

TREBINJE, SARAJEVO, DUBROVNIKTrebinje je svugdje gdje žive Trebinjci

DODIKOV SNSD OPUSTO[IO TREBINJEDobrosav ]uk, biv{i na~elnik Trebinja, iza sebe je ostavio tridesetak preduze}a u ste~aju i pehiljada radnih mjesta manje



U DOBRU I ZLU

BRAZIL IDE,

BRAZILU SE NADAM

Brazil će sljedeće godine biti domaćin “Svjetskog fudbalskog prvenstva”,a 2016. i domaćin “Ljetnih olimpijskih igara”; pobjeda domaćina za godinu

dana i šesta titula svjetskog prvaka mogla bi na, bar privremeno, smirivanjepobunjenog stanovništva utjecati i puno odlučnije od svih policijskih palica,

štitova, suzavaca i megafonskih ultimatuma


39/84

Kup konfederacija , odigran uBrazilu od sredine do kraja juna,koji je prije nekoliko danazavr{io spektakularnom pobje-dom doma}ina nad aktualnim

evropskim i svjetskim nogometnim{ampionima, [pancima, trebao je biti lijepanajava i idili~an uvod u Svjetsko fudbalsko

prvenstvo , koje }e se u toj zemlji odràti uovom dijelu sljede}e godine, a donekle i u

Olimpijske igre , kojima je najve}a zemljaJu`ne Amerike doma}in dvije godinekasnije. Ali, sada se sportski i politi~kifunkcionari, i mnogi drugi, nadaju da ni2014. ni 2016. ne}e biti reprize ovihdoga|aja, i to ne zbog onoga {to se

de{avalo na sportskim terenima nego zbomasovnih, gnjevnih i povremeno nasilnih nemilosrdno suzbijanih, demonstracija velikom broju brazilskih gradova.

SRD@BA PROTIV VLASTI Na {esnaest utakmica Kup

konfederacija , koji je uz doma}ina svjetske prvake okupio i {ampione svake o{est FIFA-inih (kontinentalnih) konfederacija, postignuto je 68 golova, u prosjekvi{e od ~etiri po me~u, na {to su samdonekle utjecala tri velika poraza Tahitija0-10 od [panaca, 0-8 od Urugvaja, te 1-od Nigerije, kad su simpati~ni okeanijskautsajderi s vi{e sre}e proslavili jedin

postignuti pogodak nego {to su tugovazbog svih primljenih. Tih 16 utakmica jeuìvo na stadionima, gledalo ukupno 80hiljada ljudi, od toga 73.000 finale nMaracani , u kojoj je Brazil osvojio tre}titulu zaredom, a ukupno ~etvrtu od dosaodigranih sedam kupova konfederacija

kojima se mogu pridodati i dva prethodnkupa kralja Fahda . To je, me|utim, bilo puno manje od broja ljudi koji su se priklju~iljutitim uli~nim protestima, u kojima ju~estvovalo ukupno vi{e od dva milionBrazilaca, pri ~emu je najve}i takav skup, Rio de Janeiru, bio okupio tristotinjahiljada demonstranata, a u Sao Paulu, BelHorizonteu i Manausu bilo ih je odjednom

po stotinjak hiljada, u drugim gradovima p20, 30, 50 hiljada...

Ponovno poskupljenje javnog gradsko prijevoza bilo je paljenje fitilja koji jizazvao eksploziju masovnih protesta,

kojima je poginulo najmanje petero ljudozlije|eno nekoliko stotina, a uhap{eno jovi{e. Mnogi ljudi nisu voljni pla}ati svvi{e za autobus, voz i metro, ali i za mnogdruge osnovne usluge, dok dràva tro{milijarde na pripremu velikih svjetskisportskih manifestacija. Masa stanovniknezadovoljna je i presporim rje{avanjem

problema, pa i nerijetko ponovnim pogor{anjem uslova u zdravstvu, {kolstvuìvotnoj infrastrukturi, i to pogotovo urbanim centrima koji ~esto obuhvataju nepregledne sirotinjske favele, u kojima jìvot surov, teàk i jeftin, a ni gladovanj

nije nepoznanica. Srd`ba protiv vlasti dràvnih, regionalnih i lokalnih - dodatno juve}ana skoro svakodnevnim saznanjima

ponekom slu~aju korupcije, podmi}ivanjaklijentelizma, nerijetko upravo u sklop~esto vrlo izda{nih poslova oko priprem


“BRAZILSKO PROLJE]E I JESEN

Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI]

Ogor~enost mase “Mundijalom“moè ublaìti

jedino - njegovo osvajanje


40/84

Mundijala i Olimpijade . Bijes zbog togasilno je narastao kad je dràvni Parlament

pripremio zakon koji bi znatno smanjioovlasti nadle`nog ministarstva u istragama ika`njavanju takvih slu~ajeva.

Brazilci su “doga|anje naroda” nazvali“brazilsko prolje}e”, po uzoru na “arapsko”u proteklih nekoliko godina, odnosno“brazilska jesen”, jer je na ju`noj polovici

planeta upravo zavr{avala jesen i po~elazima. Nametnuo se i naziv “salatni revolt”odnosno “ocatni ustanak”, zato {to sudemonstranti ~esto nosili sir}e kako biublaìli djelovanje suzavca kojim su ihzasipali policijski specijalci, ali je i no{enjeocta na mjestima i u vremenimademonstracija postalo razlog za pretres i

pritvaranje. Iako se ne moè isklju~itinjihovo rasplamsavanje nekom novomvarnicom ili provokacijom s bilo kojestrane, izgleda da je glavnina bar ovog valademonstracija ve} pro{la, pa je sre}a da nije

bilo vi{e `rtava s obzirom na nakupljene

frustracije i “logiku mase”.Odràvanje stabilnosti, uz ispunjenje{to je vi{e mogu}e zahtjeva s ovih protesta,

ostaje glavna zada}a sada{nje predsjednice.Dilma Vana Rouseff, k}i bugarskog prevodioca, bila je i sama u mladosti proganjana zbog ljevi~arskog aktivizma (pai gerilskog), zatvarana i mu~ena, i mnoginjeni ideali nisu daleko od svjetonazora sovih demonstracija, ali se ~ini da joj ipak nedostaje harizma i snaga koju je imao njen

prethodnik na ~elu dràve Luiz Inacio daSilva, slavni i vrlo omiljeni Lula. Kad je on preuzimao tu funkciju, prvog dana 2003., prema njegovom “pretjeranom ljevi~are-nju” bili su sumnji~avi komentatori bliskisvjetskim centrima kapitalizma, npr. udnevnom listu Financial Times i sedmi~ni-ku The Economist .

PLURALNA, DINAMI^NA ZEMLJAVe} tokom prvog ~etverogodi{njeg

mandata, me|utim, i oni su mu po~eli priznavati i centristi~ku odmjerenost idràvni~ku mudrost, i efikasnost u dovo|e-nju Brazila do pozicije osme svjetskeekonomske sile, a da pritom nije odustao odsolidarnosti s najpotrebnijima, uklju~uju}i

programe Fome Zero ~iji je cilj iskorjenji-vanje gladi i ekstremnog siroma{tva. Usklopu toga je razvio i mreù pomo}i Bolsa Familia u kojima roditelji dobivaju nov~ane

i druge poticaje da redovito {koluju i

vakciniraju djecu, da unaprijede higijenskei druge ìvotne uslove, da nove generacije i

iz tih ku}eraka mogu dobiti bolje pla}ene poslove i manje ru{evne domove.I u dobru i u zlu, Brazil je velika, po

mnogo ~emu pluralna, dinami~na zemlja inacija puna energije, krajnosti i

proturje~nosti, ritma i opu{tenosti, dobroraspoloènih ljudi ali i opasnih kriminalnih

bandi, te{kog rada i leèrnog ljen~arenja, brzo rastu}ih metropola i jo{ uvelikeneistraène amazonske dùngle, uli~nihkarnevala i provincijskih plantaà, crkvene

pobo`nosti i divlje raskala{enosti... To jeujedno i vjerovatno najve}a smjesaevropskih i mediteranskih, afri~kih i

azijskih, starosjedila~ko ameri~kih idoseljeni~kih naroda, bijelaca i crnaca,mulata i meleza, u svim kombinacijama.Tamo{nji su ljudi potomci Indijanaca ali iimigranata iz svih dijelova svijeta,uklju~uju}i ponajvi{e Evropu, iz koje

pogotovo Portugal i Italiju, ali i [paniju i Njema~ku itd. Puno je i Arapa, pogotovo sistoka Mediterana - iz Sirije i Libana. Nijemali broj ni Jevreja, a tu su i neke odnajve}ih japanskih zajednica izvan Japana.Me|u crncima neki su potomci robovadovo|enih iz Afrike, ali drugi su useljavalii kasnije.

Ta se raznolikost, i ~arobni potencijal

narodnosnih i rasnih kombinacija, ogledaji u svjetski priznatim brazilskim manekenkama. Naprimjer, Elisandra Tomacheski j

poljskog porijekla, Aline Nakashim japanskog i portugalskog, Daniella Sarahyba arapskog, Alessandra Ambrositalijanskog i poljskog, a Giselle Bündchenza koju Naomi Campbell i Claudia Schiffetvrde da je jedini preostali supermodedana{njeg svijeta, je brazilska Njemica. Orekl

slobodna bosna 04.07.2013.pdf

Documents