slobodna bosna 559

7/24/2019 Slobodna Bosna 559

1/80

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

RAMIZ DELALI]:KAKO SMO UBILI NED@ADA UGLJENA II

KARAD@I]EVAFINANSIJSKAMRE@A

SDA ISELJAVA MUD@AHEDINE EKSKLUZIVNO, IZ PRVE RUKE

TIHI]EVAI SADOVI]EVATIHA PREDAJA

PU^ UBH TELECOMU

Izetbegovi}i i^eki}i okupiralimilijardu maraka

PU^ UBH TELECOMU


2/80


3/80

6 PUZAJU]I UDARImperija Izetbegovi}apreuzela BH Telecom

Pod izgovorom lo{ih poslovnih rezultata,federalni premijer NED@ADBRANKOVI]

po direktivi BAKIRAIZETBEGOVI]Aove je sedmice smijenio direktora BHTelecoma HAMDU KATICU i na klju~nomjesto u najprofitabilnijoj bh. kompanijiinstalirao Izetbegovi}evog zeta JASMINKAAK[AMIJU

18 LAJÂKOVA SABLJAPospremanjeMinistarstva sigurnostiBiH

Visoki predstavnik MIROSLAVLAJ AK, uz operativnu podr{ku svogzamjenika RAFFIJAGREGORIANA,nedvosmisleno upozorio ministra si-gurnosti u Vije}u ministara BiH TARI-KASADOVI]Ada }e biti uklonjenukoliko ne reformira ministarstvo na~ijem je ~elu;prvi test je bila odluka dase deportiraju svi strani dràvljani zakoje je ustanovljeno da su protuzakonitodobili dràvljanstvo BiH

30 SENZACIONALNAISPOVIJEST (2)Za{ti}eni dijelovi

posljednjeg intervjuaRamiza Delali}a SB

RAMIZDELALI], nedavno ubijenièstoki sarajevski momak , svojposljednji intervju dao je novinarima Slobodne Bosne, nekoliko dana nakog

tog razgovora Delali} je traìo da seizbace dijelovi u kojima je govorio oubistvu NED@ADAUGLJENA, dugogo-di{njeg {efa bosanske tajne policije;pro{lonedjeljno objavljivanje prvog nas-tavka, po mnogo ~emu {okantnog inter-vjua sa Delali}em, odjeknuo je puputbombe unutar pravosudnih i politi~kihkrugova, ali i vrhu me|unarodne zajed-nice u BiH;prema na{im informacijama,ovih dana }e Tuìla{tvo BiH pokrenutiopse`nu istragu povodom Delali}evihtvrdnji u kojoj }e biti obuhva}ene sveli~nosti koje je on spomenuo u vezi saubistvom Nedàda Ugljena

56 LAVOVI DVIJE RIJEKEIra~ka nogometna bajka

Nogometna reprezentacija IRAKA,

vjerovatno najtragi~nije zemlje u moder-nom svijetu, {okirala je sportski svijetsenzacionalnim osvajanjem prvenstvaAzije;na{ novinar istraìo je sudbinu iulogu sporta u postsadamovskom Iraku

60 ELVEDIN ENDIPO[KOVI]Kalifornijska slikarskazvijezda sa Mejta{a

Osamdesetih godina svirao je rock istudirao slikarstvo u Sarajevu, a danas je

jedan od najzna~ajnijih ameri~kihgrafi~kih umjetnika;ELVEDIN ENDIPO[KOVI]izlagao je na vi{e od 200izlo`bi {irom svijeta i predavao nadvadesetak univerziteta, a danas je {efkatedre za grafiku na elitnom univerzite-tu Whittier u Los Angelesu

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednikSenad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [AÎ],

Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Adisa ÊÔ

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks444-895

Ad re sa

êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK3060510000025213

140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Minista rstvu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od

12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA , Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

559Sadràj

@ESTOK START: Novi {ef OHR-a Miroslav Laj~ak za kratko vrijeme lokalnimpoliti~arima je jasno demonstrirao da se ne}e {aliti niti ustru~avati od najgrubljihmjera protiv onih koji opstruiraju reforme


4/80

Imao sam nekih pre{nijih stvari i poslo-va u prethodnih deset dana, a usput samse, opet, ponadao da }e neko drugiumjesto mene odgovoriti MornaruPopaju bosanskohercegova~ke kul-

ture, dogovornom menadèru i samoukomguruu ovda{nje filmsko-umjetni~ke sceneMirsadu Purivatri. U nepismeno sro~enomDnevniku u Dnevnom avazu, prije desetakdana, ovaj sugestivni zalagator zaobvezatni dress code (a da pri tom ve} petgodina nije promijenio svoje dvije-tri ofici-jelne azurnoplave ko{ulje), veli da njegovuspjeh osporava tek grupica ljubomornihnovinara. Dakle, po{to se niko drugi izgrupice novinara, ljubomornih na usp-jeh Mirsada Purivatre, nije udostojio ogradi-ti od ove sirovo-nadmene prozivke, ne pre-ostaje mi ni{ta drugo nego da zasu~emrukave i tog sitnog predratnog turisti~kogradnika (OLIMPIK-tursa) barem malopri~epim pokojim argumentom.

Prvo, zbog ~ega bi neki novinar,uspje{an, ili neuspje{an, a da pri tomvjerujem kako nas je ve}ina razumnog,

solidnog obrazovno-odgojnog pedigrea,bio uop}e ljubomoran na dogovornogkomunisti~kog srednjo{kolca MiruPurivatru?! Zato {to je Mornar Popaj pro-fesor mena|menta (lektori, ne dirajte,ovo je pitanje njegove, a ne moje pis-menosti!?) na Akademiji scenskih umjet-nosti - instituciji gdje ~e{}e zalazi polici-ja nego profesori i studenti?!

Zavr{imo, velikom brzinom, s ljubo-morom, nedostojno je ozbiljnog diskursai samo }e me vu}i u dodatne, pu~anstvuzamorne, a (~ak i meni!) besmislene,su{tinski nepotrebne uvrede, koje bihmena|eru Purivatri rado uprili~io...

Cvile i vri{te argumenti, hajmo njimaudovoljiti! Tvrdi gospodin Purivatra kakose svaki dinar koji dràva uloì u (NJE-GOV) Sarajevo Film Festival dràvi vrativi{estruko. Budu}i da je njegov tata Atifmeni profesor bio i nau~io me da ni{ta na

rije~ nikome vjerovati ne smijem,zakopam se u papire: u Izvje{taju koje supro{le godine Kantonalnoj vladi dostavilesve podre|ene institucije jasno stoji da jenajmanji prihod od turizma u KantonuSarajevo bio u augustu (dakle u vrijemeSarajevo Film Festivala), tristo hiljadamaraka manje nego u julu i gotovo milionmaraka manje nego u septembru. Neèlim re}i da su Purivatra i njegov cirkusokupljen oko dress codova, red carpe-ta za to krivi; naprosto su neta~ne nje-gove tirade o SFF-u kao pokreta~u turiz-ma u Sarajevu. I jo{ mi jedna stvar,bizarna i znakovita istodobno, upade u{irom otvorene o~i: izvje{taj o brojuno}enja u Sarajevskom kantonu ost-varenih zahvaljuju}i Purivatri. Apsolutnoje najmanji broj no}enja pro{le godine(26 hiljada) u Kantonu Sarajevo ost-varen u augustu u vrijeme odràvanjaPurivatrinog SFF-a; dvije hiljade vi{e jeljudi spavalo u julu i septembru!

Poku{avam, dakle, uvesti mrvicuekonomske logike, na ~emu se insistira udijalogu sa mena|mentom SFF, i nje-govim {efom, profesorom sku~enog obra-zovanja Mirsadom Purivatrom.

Recimo, firma Stani}, kao jedan odgeneralnih sponzora SFF-a,donira 100 hiljada maraka ne unovcu, nego u pivu Heineken.Budu}i da majka ve}eg

stru~njaka od mene za Heineken ve}dugo nije rodila, napravim prili~no realnukalkulaciju: samo na toj draèsnoj pivi,prodaju}i je po zlo~ina~koj cijeni od 4marke po ~a{i, Purivatra je pro{le godinezgrnuo pola miliona maraka; pri tom,

glavni pro{logodi{nji gost Nick Nolteokolo hoda sa fla{om donirane brlje rakije!Ali, nezasiti Mirsad Purivatra cvili li,

cvili. Ne da mu Kanton koliko bi njemutrebalo (samo mu udijelio 300 hiljadamaraka sadake), Federalnoj vladi se zah-

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 2. 8. 2007.

Pi{e

Senad Avdi}

Recimo, firma Stani},kao jedan od generalnihsponzora SFF-a, donira100 hiljada maraka ne

u novcu, nego u pivuHeineken. Budu}i da

majka ve}eg stru~njakaod mene za Heineken

ve} dugo nije rodila,

napravim prili~norealnu kalkulaciju:

samo na toj draèsnojpivi, prodaju}i je po

zlo~ina~koj cijeni od 4marke po ~a{i,

Purivatra je pro{legodine zgrnuo polamiliona maraka; pri

tom, glavni pro{logo-di{nji gost Nick Nolteokolo hoda sa fla{omdonirane brlje rakije!

ZADNJA LINIJA OBMANE: DOKDrugog maja 92. DOM JNA nije branio ni Bakir IzMiro Purivatra; neka ga, napokon, prepuste stud

MORNARPOPAJ BH.KULTURE:

MiroPurivatra


5/80

valjuje, ali ga opstruiraju op}ine sa SDP-ovskom ve}inom. Pri tom, Vije}eministara mu dalo samo 100 hiljada mara-ka. Sve skupa, sa milion i dvjesto hiljadadràvnih para (plus onih pola miliona odHeinekena, plus 200 hiljada odERONET-a, a ima toga jo{ i u autima nje-govog strate{kog partnera NihadaImamovi}a ASA, voznom parku za kojimse nakon SFF-a taksisti u Sarajevu polo-mi{e), ubogi Miro nam pravi u augustusedam nezaboravnih dana za dva-tri milionamaraka. Na SFF-u se prodaju i karte i, pre-mda nisam dobio iscrpan izvje{taj poreskihorgana, pouzdano se moè zaklju~iti da sei u toj sferi na pro{logodi{njem festivaluzaradilo 300-400 hiljada maraka. Purivatraprijavio pet puta manje.

Pet stotina kvadrata kojih je prije10 godina u Meeting Pointu,nekad je to za nas jugonostal-gi~are bila kultna Trasa, obiteljPurivatra (gospoja ne znam joj,

foliram, naravno, cijenjeno ime, ali znamda je svastika Bakira Izetbegovi}a i da jojje suprug Mirsad) mjese~no pla}auvredljivih tri hiljade maraka koliko im jedobrohotno odrezao njihov tada{njigra|evinsko-urbanisti~ki pokrovitelj, nje-govo veli~anstvo Princ Bakir Izetbegovi}.Du`no priznanje - Izetbegovi}i-Purivatreimaju strah pred mogu}no{}u da }eOp}ina Centar malkice pove}ati cijenukirije tokom narednih desetak godina.Me|utim, jo{ neizvjesnije stoje prilikeoko ve} pripremljene okupacije reprezen-tativnog Doma JNA za kojim Purivatraotvoreno slini u Avazovom Dnevniku- on bi tu da napravi Festivalski centar

SFF-a. [ta }e Mirsadu Purivatri DomJNA, budu}i da mu je babo Atif 40 godi-na radio za UDB-u; {to ne traì, recimo,zgradu Republi~kog MUP-a?! Cijelocivilizirano Sarajevo sve ~etiri diè dase u tom arhitektonski fenomenalnom iakusti~ki nedodirljivom prostoru (nije gapravila gospo|a Izeta Gra|evi}-Purivatra,niti Bakir Izetbegovi}, nego neki Austro-Ugari)), dakle najakusti~nijem prostoruBalkanu, potvrdio mi to i Ivo Pogoreli}Domu JNA, napokon, smjesti Muzi~kaakademija. Imaju pravo, naravno,muzi~ki pedagozi i njihovi u~enici punovi{e nego {to su ih nezasluèno stekli nji-

hovi vr{njaci iz ilegalne {kolsko-prosv-jetne institucije (naknadno legalizirane)Bo{nja~ke gimnazije koju je tokom rataAlija Izetbegovi} podario svojoj za poli-tiku najnetalentiranijoj k}erki LejliAk{amija.

2. 8. 2007. SLOBODNA BOSNA 5

ÊTVRTAK, 26. JULIUEFA drasti~no kaznila FK Partizan i izbacila ga iz evropskih klupskih

takmi~enja na godinu dana zbog divljanja njegovih navija~a u Mostaru tokomutakmice protiv Zrinjskog. Po{teno. Gledao sam tu utakmicu sa sigurne dis-

tance iz Sarajeva, pratio fa{isti~ko orgijanje navija~a beogradskog kluba i pitaose: Boè, ako su ovakvi navija~i kluba koji se zove Partizan, kakvi li sutek navija~i kluba, ako takav uop}e postoji, koji se zove êtnik!?

PETAK, 27. JULIZove DR. STIPE ORE[KOVI], operativni mozak vode}e balka-

nske novinske grupacije Europa press holding, da se ispri~a {tone moè do}i na Bobovac kod Vare{a gdje sam ga gotovo uspionamamiti da danas promovira moju knjigu. Veli da je trenutno uSloveniji, da je ne{to zapelo oko avionskih letova i da, uglavnom,ne}e do}i. Obja{njavam mu {ta je kraljevski grad Bobovac, kakosu se Turci godinama mu~ili da skr{e otpor bosanske kraljevske vlastele u toj utvrdi, a Stipe }e:Pa, jebo te, to bi bilo gadno za osvojiti ~ak i Jan{inoj teritorijalnoj odbrani!

SUBOTA. 28. JULIKrasna ljetna {ema Federalne televizije: u 19.00: dènaza iz Prijedora;u 20.00: ilahije iz studija; u 20.30: uìvo sa Ko{eva reis CERI] se obra}a,u mirisno bijelom prigodnom kompleti}u... Da ho}e, napokon, bitipokrenut i hrvatski kanal unutar jedinstvenog FTV sistema pa da defini-tivno ne moram gledati ni jedan!

NEDJELJA, 29. JULINa nekom arapskom satelitu gledam finale Kupa Azije u

nogometu, igra Saudijska Arabija protiv Iraka i odavno se takonisam nasekirao - navijaju}i, jasno, za Irak. To {to je Irak nogomet-ni prvak Azije nestvarno je, ~udesno, neobja{njivo: kao da je, reci-mo, Sarajevo1994. godine pobijedilo u Ligi pr vaka!

PONEDJELJAK, 30. JULIU svim dràvama nastalim raspadom biv{e Jugoslavije danima bjesne

poàri a vlasti gotovo do u dlaku isto insistiraju da je posrijedi ljudski fak-tor, to jest da su poàri podmetnuti. Ko bi podmetnuo poàr u Dalmaciji?Srbi, naravno. Ko bi pri`dio zapadnu Hercegovinu? Srbi, bezbeli. Kome jeu interesu da gore Trebinje i Vi{egrad? Bo{nja~kim povratnicima, zar sum-njate? Ko se raduje vatrenoj stihiji u Bujanovcu i drugim dijelovima ju`neSrbije? Oni koji su i potpalili vatru - [iptari, pas im mater! Ko }e se ugri-

jati na plamenu koji guta Crnu Goru - neprijatelji svih boja i nacija koji su protiv evropske Crne Gore,Srbi, Bo{njaci, Albanci? Danas televizija Pink vrlo inteligentno reagira i emitira film Gori vatraPjera @alice. U zavr{noj sceni Sale Petrovi}, na~elnik Te{nja, ljuto proklinje BOGDANA DIKLI]A -ZAIMA, nervno rastrojenog policajca koji je zapalio vlastitu ku}u uo~i dolaska ameri~kog pred-sjednika u Te{anj: Zaimee, jebo si nam majku za sva vremena!

SRIJEDA, 1. AUGUSTVi{e od 3 hiljade radnika zeni~kog Mittal Steela stupilo u generalni

{trajk nakon {to im je menad`ment odbio pove}ati cijenu rada sa sada{njihdvije na dvije i po marke po satu. Menad`ment Mittala im nudi pove}anje

za 0,18 maraka. Matematika kaè da bi na godi{njem nivou, ukoliko bi seispunili zahtjevi radnika, to Mittal Steel ko{talo tri miliona maraka. Biv{iministar privrede u Vladi Federacije Izet @igi} indijsko-britanskom oligarhu

Mittalu prodao je zeni~ki kompleks za samo jednu marku. Njegov strana~ki {efHaris Silajdì} kaèda je time samo stvoren poslovni ambijent. Neka Silajdì}, @igi}, He}o... poku{aju 180 satimjese~no raditi za 360 maraka, jebo ih onaj ko ih je izabrao, a oni njega!!!

UTORAK, 31. JULIHvali reis MUSTAFA ef. CERI] pregala{tvo istraìva~a SEMIRAOSMANAGI]A i poru~uje da od Semira treba u~iti. Prethodni dan SinodSrpske Pravoslavne crkve pozdravio dokument predsjedavaju}egPredsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a o rje{avanju imovinsko-pravnihodnosa Pravoslavne crkve u BiH. Obrazac je isti kao onaj na koji je BiHrije{ila taj set pitanja sa Vatikanom. Multireligijsko vije}e u BiH punimkapacitetom ostvaruje zacrtane ciljeve i to je izvrsno. Potpuno bezveze se sjetih suludog vica ukojem Muhamed. a.s. zove Isusa Hrista da odigraju partiju basketa.Moè, buraz, al da nemazakucavanja, odgovori Isus.

SEDAM DANA & LJUDI

RÎLO, JARANEbegovi} ni njegov badòtima Muzi~ke akademije!


6/80

BH Telecom, najprofitabil-nija kompanija u BiH, s netoprofitom vi{im od 170 milionaKM, ponovno je vra}en podpotpunu kontrolu porodiceIzetbegovi}. To je, u najkra}em,

ishod vi{esedmi~nih zakulisnih

igara vo|enih oko smjenemenad`menta kompanije na ~elus neposlu{nim direktorom

Hamdom Katicom, ~ija je smjenaobrazlo`ena krajnje neuvjerljivimargumentima. Katica je naime smi-

jenjen zbog navodnog pada profitaBH Telecoma u 2006. godini, iako

je bjelodano jasno da je u pro{lojgodini kompanije ostvarila rekordan

rast prihoda a da je iskazana dobitsamo fomalno manja zbog primjene

novih ra~unovodstvenih standarda. Ali,o tim detaljima malo kasnije.

Pi{e

Asim Metiljevi}[email protected]

Pod izgovorom lo{ih poslovnih rezultata, federalni prepo direktivi BAKIRA IZETBEGOVI]A ove je sedmice smi

HAMDU KATICU i na klju~no mjesto u najprofitabilIzetbegovi}evog zeta JASMINKA

PUZAJU]I UDAR


Stotine miliona maraka BH TelecoAk{amija, zet Alije Izetbegovi}a, i S

Porodice IzetPorodice Izetnapokon preuzele totalnunapokon preuzele totalnu

OKUPACIJA U DVIJE FAMILIJE:Bh. Telecom po~etkom ovenedjelje dobio je novi menad`mentBakir

Izetbegovi}


7/80

er NED@AD BRANKOVI]nio direktora BH Telecomaoj bh. kompaniji instalirao

K[AMIJU

Imperija Izetbegovi}a preuzela BH Telecom


a ubudu}e }e kontrolirati Jasminkomir âu{evi}, zet [EFKIJE ÊKI]A!!!

egovi} i êki}egovi} i êki}ontrolu nad BH Telecomomntrolu nad BH Telecomom

[efkijaêki}


8/80

Argument o padu profita BHTelecoma, zbog ~ega je Katica zvani~nosmijenjen, mo`da bi i pio vode da je snjim u paketu smijenjen i Nadzorni odborBH Telecoma za ~ijeg se mandata desio

pad profita, i da su istovremeno smije-njeni i direktori regionalnih direkcija BHTelecoma, koji su jednako kao i generalnidirektor Katica odgovorni za poslovanjekompanije. Ali, desilo se upravo suprot-no: za ono za {ta je Katica smijenjen,drugi su nagra|eni i ~ak promaknuti navi{e funkcije! Dodu{e, ne svi nego samoneki, poput Jasminka Ak{amije, direktorasarajevske direkcije BH Telecoma, koji jeistog dana kada je Katica smijenjen, pro-maknut u direktora Investicija i razvojacijele kompanije! U posljednje ~etirigodine Ak{amija je upravljao najve}om,

Sarajevskom direkcijom BH Telecoma, ijednako je kao i Katica odgovoran zafinansijski (ne)uspjeh kompanije. Da sefederalna Vlada rukovodila principomposlovne efikasnosti, zajedno s Katicombio bi smijenjen i Ak{amija, ali, kako smorekli, Ak{amija ne samo {to nije smije-

njen, nego mu je povjereno upravljanjenajva`nijim resursima BH Telecoma.

Naravno da Ak{amiju za ovu funkciju nisupreporu~ili poslovni rezultati ostvareni uSarajevskoj direkciji BH Telecoma, negoisklju~ivo ~injenica da je suprug LejleIzetbegovi} , k}erke Alije Izetbegovi}a isestreBakira Izetbegovi}a. Preko unapri-je|enog zeta Ak{amije Bakir Izetbegovi}}e definitivno preuzeti kontrolu nadnajprofitabilnijom kompanijom u dràvi.Va`no je napomenuti da je Ak{amijazadrào kontrolu nad Sarajevskom direk-cijom BH Telecoma i da }e uporedo kon-trolirati i nava`niji sektor cijele kompani-je - novac i investicije, odnosno kapitalna

ulaganja u razvoj kompanije.

ÂU[EVI] U SUKOBUINTERESA

Po identi~nom, dakle politi~kom anipo{to ekonomskom principu, produèn jemandat i aktuelnom Nadzornom odboruBH Telecoma na ~elu sa Samiromâu{evi}em. Da se federalna Vlada stvarnorukovodila proklamiranim principomposlovne efikasnosti, onda bi u paketu smenad`mentom kompanije bio smijenjen iNadzorni odbor za ~ijeg se mandata desio

navodni pad profita. Ali, kako su ~lanoviNadzornog odbora de facto nagra|eni a neka`njeni, sasvim je jasno da se federalnaVlada kod aktuelnih smjena u BHTelecomu nije rukovodila ekonomskimnego isklju~ivo politi~kim razlozima.

PUZAJU]I UDAR

Pro{logodi{nji prihod BH Telecoma izno-sio je 533 miliona KM, odnosno bio je vi{i zaravno 32 miliona KM nego godinu ranije.Tako|er, ukupni kapital kompanije porastaoje sa 979 miliona KM na preko milijardu KM.Ve} iz ova dva podatka sasvim je vidljivo daje BH Telecom poslovao vrlo uspje{no,uprkos tome {to je u me|uvremenu libera-

lizirano telekom trì{te i {to su se na trì{tupojavili novi alternativni telekom operateri.Istina, BH Telecom je knjigovodstvenoprikazao manji neto profit nego godinu rani-je, ali isklju~ivo zbog primjene druk~ijih

ra~unovodstvenih standarda. Naime, ranijese u zavr{nim ra~unima knjiìo sav prihod odprodatih prepaid kartica, ~ak i onih koje sustvarno iskori{tene u narednoj godini. Ume|uvremenu ovo je promijenjeno pa su u2006. godini proknjiène samo prepaid kar-tice koje su potro{ene do 31.12. 2006. godinea ne, kao ranije, sve kartice koje su prodate

do kraja teku}e godine. O~igledno je daklerije~ o primjeni razli~itog knjigovodstvenogstandarda a nikako o padu ukupnog profita.Ali, to je ionako bio povod a ne stvarni razlogza smjenu direktora Katice.

ISTINA O PROFITU BH TELECOMA

Prihod BH Telecomapove}an za 32 miliona KM


U posljednje ~etiri godine Ak{amija je upravljao Sarajevskom direkcijomU posljednje ~etiri godine Ak{amija je upravljao Sarajevskom direkcijom

EGZEKUTOR AMBICIJA SVOG MENTORA BAKIRA IZETBEGOVI]A:Federalni premijer Nedàd Brankovi}


9/80

Kao ni Ak{amiju, ni Samira âu{evi}aza produètak mandata nisu preporu~iliposlovni rezultati nego isklju~ivo ~injenicada u vrhu SDAsjedi njegov uticajni punac[efkija êki}, samozvani ekspert komu-nikacija, doìvotni dekan Saobra}ajnogfakulteta Sarajevo, notorni falsifikator ime{etar zahvaljuju}i kojem je profe-sorsku katedru izborio i aktuelni premijerfederalne Vlade Nedàd Brankovi}.

Za smjenu êki}evog zeta âu{evi}as mjesta predsjednika Nadzornog odboraBH Telecoma postojao je i dodatni razlog:o~igledan konflikt interesa. âu{evi} jenaime tokom proteklih nekoliko godinaotkako se nalazi na ~elu Nadzornog od-bora BH Telecoma postao i jedan oddioni~ara kompanije s vlasni~kimudjelom od 500dionica kojima trguje naSarajevskoj berzi! Osim predsjednika

âu{evi}a, dionice BH Telecoma u ne{tomanjem obimu kupio je i ~lan Nadzornogodbora Bo ri sl av Jok i} koji je, kao iâu{evi}, zbog o~iglednog konfliktainteresa morao biti smijenjen bez obzirana ostvarene poslovne rezultate BHTelecoma. No, ~injenica da je âu{evi}zadrào raniju poziciju i da je Ak{amija~ak uznapredovao, rje~ito svjedo~i dafederalna Vlada u akciji pospremanjastanja u BH Telecomu nije imala na umuekonomske i poslovne principe, nego seisklju~ivo rukovodila privatno-familijar-nim interesima mo}nika iz vladaju}eSDA-ovske nomenklature, prije svihBakira Izetbegovi}a i njegovog dugogo-

di{njeg intimusa Nedàda Brankovi}a.

PLANIRANA AKCIJAAkcija Izetbegovi}a usmjerena na

preuzimanje kontrole nad BHTelecomom zapo~ela je puno ranije, jo{u vrijeme kada se konstituirala aktuelnavlada Federacije BiH. Jedan od razlogaza vi{emjese~no ka{njenje u konsti-tuiranju Vlade svakako je tijesnopovezan s izborom novog ministra sao-bra}aja i telekomunikacija koje jeme|ukoalicionim dogovorom pripaloSDA. Bakir Izetbegovi} je pod svakucijenu nastojao preuzeti kontrolu nadovim va`nim sektorom poku{avaju}i zaministra progurati nekog od svojih najo-

Imperija Izetbegovi}a preuzela BH Telecom


Jasminko Ak{amija, suprug Lejle i zetBakira Izetbegovi}a, na ~elu Sarajevske direk-cije BH Telecoma nalazi se ve} punih desetgodina! Uprkos astronomskoj pla}i i svimdrugim funkcionerskim blagodatima (slu`beniautomobil, neograni~ena reprezentacija isl.),Ak{amija je prona{ao vrlo originalan na~inkako da na ra~un BH Telecoma popravi svojku}ni budèt. Kao direktor Sarajevske direkci-je BH Telecoma svojevremeno je od sara-

jevske IPSA-e naru~io sudiju o razvojutelekom-sektora na podru~ju Sarajevapla}enu 200.000 KM. IPSA je naravno prih-vatila ponudu a za glavnog i jedinog konsul-tanta na ovoj studiji angaìrala JasminkaAk{amiju i to za honorar od 200.000 KM!!!

Direktor Ak{amija od

eksperta Ak{amije naru~iostudiju za 200.000 KM

H Telecoma, i jednako je odgovoran za finansijski (ne)uspjeh kompanijeH Telecoma, i jednako je odgovoran za finansijski (ne)uspjeh kompanije

SAM SVOJ MAJSTOR

MO]NI ZETOVI U SUKOBU INTERESA:Samir âu{evi} i Jasminko Ak{amija

SMJENA PODSVAKU CIJENU:

Hamdo Katica,smijenjeni direktor

BH TelecomaNastavak na 16. stranici


10/80

MINI MARKET Mi imamo snimke koliko netko puta sko~i saStarog mosta i naplatit }emo porez na toLJUBO BE[LI], gradona~elnik Mostara

NEMA VI[E, MILE, CILE MILE

Milorad Dodik se s pravom

upla{io odlu~nosti i efikasnostinovog visokog predstavnikaMiroslava Laj~aka

Visoki predstavnik u BiH Miroslav Laj~akposjetio je ovog utor-ka Banju Luku i sastao se u odvojenim susretima sa srpskim~lanom Predsjedni{tva BiH Neboj{om Radmanovi}em i premi-jerom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Saop{teno je da surazgovarali o neophodnosti ustavnih reformi i reforme policije o~emu su Dodik i Laj~ak iznijeli svoje stavove pred novinarima, dokje susret sa Radmanovi}em ostao bez komentara. Kako saznajemo

iz izvora bliskih premijerovom kabinetu, Dodik je prili~no zabrinutzbog efikasnosti novog visokog predstavnika koji je odmah podolasku, u paketu smijenjenih policajaca i slu`benika protiv kojih sevodi istraga oko Srebrenice, smijenio i jednog poslanika njegove

stranke. Tako|e, smijenio je i Dragomira Andana, zamjenikana~elnika Uprave za obrazovanje kadrova MUP-a RS kojeg je Dodik{titio i na mjestu direktora policije RS odakle je morao odstupiti ponalogu ha{ke tu`iteljice Carle del Ponte zbog pomaganja ratnimzlo~incima. Dodik je Andana branio i nakon svih detronizacija i kval-ifikacija, ~ak je za njega pozvao predsjednika Fudbalskog klubaBorac Ljubu ]uli}a zahtijevaju}i da Andanovog sina, netalento-vanog fudbalera, ubaci u prvi tim. Nakon susreta sa Laj~akom pre-mijer RS je postao jo{ zabrinutiji jer mu je visoki predstavnik najavio

da }e tek biti iznena|en kada vidi {ta }e u septembru uraditi sapravosu|em u BiH. Dodik ima razloga za bojazan jer je pravosu|e uRS potpuno podredio sebi i na najva`nije funkcije doveo ljude koji gaslijepo slu{aju.

(S.[.)


Ure|uje

Milutin Stoj~evi}

MOJU

Ko{evo2

BIJELA ODJE]A ZA600 GODINA ISLAMA:Reis efendija MustafaCeri} nastupio je kaopredgrupa muzi~kim

zvijezdama

BOGATA PONUDA VJERSKO-DR@AVNIH REKVIZITA:Prilazi Ko{evu bili su zakr~eni adekvatnom bi`uterijom


11/80

ZAKLON ZA ZLOÎN

Pritvorenici KPZ Kula

traè da im se za po~injeneratne zlo~ine ne sudipo zakonu BiH nego pozakonu biv{e SFRJ kojipredvi|a blaè sankcije

Pritvorenici KPZ Kula kojima se sudi ili su osu|eni za djelaratnog zlo~ina nedavno su poslali na adrese Ministarstva PravdeBiH, Predsjedni{tva BiH, Vije}a ministara i na druge nadle`ne

dràvne i entitetske adrese pismo u kojem obavje{tavaju da }e odm-rznuti {trajk gla|u koji su prekinuli u januaru ove godine jer njihovizahtjevi za izjedna~avanjem zakona po kojima se sudi za ratnezlo~ine na sudovima u BiH nisu ispunjeni. Vi{e od pet mjeseci oddana zamrzavanja {trajka ni{ta se nije u~inilo po tom pitanju.I dalje Sud BiH sudi po Zakonu od 2003. kojim se kr{e osnov-na ljudska prava koja {titi Deklaracija o ljudskim pravima UN-a,

Evropska konvencija o ljudskim pravima, Ustav BiH, ustavi RSi Federacije, stoji u njihovom pismu. Zatvorenici tra e da sekona~no po~ne primjenjivati jedan zakon za sve. Naime, entitetskisudovi sude po Zakonu SFRJ koji je blaì, dok Sud BiH primjenjujeZakon iz 2003. godine, po kojem su predvi|ene kazne ve}e, ~ime sekr{e osnovna prava ovih osumnji~enika da svi imaju jednak tretmanpred zakonom. Zbog toga su u svoje zahtjeve uvrstili i poni{tenjesvih presuda Suda BiH za ratne zlo~ine zahtijevaju}i da se Ustavnisud izjasni o (ne)zakonitosti takvih su|enja na dràvnom sudu.

Najavili su da }e svoja prava traìti i u Strasburu na EvropskomSudu za ljudska prava. Zahtjev je potpisalo 26 pritvorenika sve trinacionalnosti koji u KPZ Kula ~ekaju su|enja za djela ratnog zlo~ina.

(S.[.)

BiH je civilizacijsko ~udo u kojem je djelovaovisokosofisticirani ~ovjek

SAFET HALILOVI], ministar za ljudskaprava i izbjeglice BiH


METE

.7.2007.

MIMOHODMUSLIMANSKEKONJICE: Kobilesu na tartan stazina stadionuKo{evo nastupilesa zarom prekoglave


12/80

MINI MARKET Na svoje vjen~anje }u pozvati svatri ~lana Predsjedni{tvaSANJA BAGARI], savjetnica bo{nja~kog~lana Predsjedni{tva BiH Harisa Silajdì}a

KRESANJE PO SPISKU

Vlada Federacije BiH 5.

augusta namjerava smijenitidirektora EPBiH Envera Kresu icijeli Nadzorni odbor koji ga {titi

Nakon smjene direktora BH TelecomaHamde Katice, sasvimje izvjesno da }e Vlada Federacije BiH smijeniti i direktora EPBiHEnvera Kresu ali, po svoj prilici, i cijeli Nadzorni odbor EPBiH kojise o~igledno otrgao kontroli. Ve} nekoliko mjeseci Vlada FederacijeBiH bezuspje{no poku{ava privoljeti Nadzorni odbor da zakaèSkup{tinu dioni~ara na kojoj bi se, pored ostalog, otvorila procedu-ra izbora novih ~lanova Nadzornog odbora a kasnije i novog direk-

tora i menad`menta EPBiH. Kako Slobodna Bosnadoznaje, str-pljenje federalne Vlade je pri kraju pa je Nadzornom odboru dat

rok da do 5.augusta postupi

po nare|enju a uslu~aju da se to nedesi, umjestoNadzornog odboraSkup{tinudioni~ara sazvat}e VladaFederacije BiH i upaketu smijeniti iKresu i cijeliNadzorni odborkoji ga {titi.

N e z v a n i ~ n o

doznajemo da je Nadzorni odbor odbio Vladin ultimatum {to zna~ida }e 5. augusta Elektroprivreda BiH imati dvije paralelne uprave.Naime, sada{nja Kresina uprava nema namjeru odstupiti, bezobzira na to ho}e li federalna Vlada izabrati novu upravu!

(A.M.)

Ne}emo novac, donirajte nam knjige . Sa ovim sloganomgrupa mladih iz Tuzle, predvo|ena profesorom NazimomIbrahimovi}em, u protekle dvije godine prikupila je 20.000 knji-ga i osnovala sedam biblioteka u Podrinju, obezbijediv{i na ovajna~in i pet radnih mjesta. Ova akcija pokazala se kao

najzna~ajniji i najbolje organiziran kulturni projekat koji je saprostora Federacije BiH usmjeren prema povratnicima uRepubliku Srpsku poslije rata, pokazav{i ministrima kulture nakoji na~in se konkretno, bez tro{enja milionskih sredstava, moèpomo}i povratnicima i njihovom obrazovanju.

LEKCIJA MINISTRIMA KULTUREBilo m i te{ko i osje}ao sam stid, kada sam u ljeto 2004.

godine sa grupom prijatelja posjetio naselja Snagovo i Sopotnik

u op}ini Zvornik i vidio da se povratni~ka djeca na formular koji

smo trebali dostavi ti donatoru potpisu ju isk lju~ ivo }ir il icom.

Sko ro n iko od n jih n ije znao la tin i~no p ismo . Ni u jednoj {ko li

nismo prona{li nit i jednu knjigu. Nismo vidjeli ni jednu loptu. Ta

posje ta za l jude koj i rade u {koli ostav lja mu~an dojam, tako da

sam odmah sa prijateljima odlu~io da krenemo u akciju i

poku{amo pomo}i toj djeci. Dok su b ili u Tuzli imali su sv e i

onda odjednom, kada se trebaju vrati ti u svoj zavi~aj, silom pris-taju da nemaju ni{ ta . Shvat il i smo tada da niko nije na njihovoj

strani , rije~i su Nazima Ibrahimovi}a, koji je nakon povratka izzvorni~kih sela okupio ekipu oko dru{tva 3E koje djeluje u


OBRAZOVANJE

Grupa tuzlanskih e20.000 knjiga za djecULAGANJE U BUDU]NOST:Organizator prikupljanjaknjiga Nazim Ibrahimovi} u{koli u Kozluku

EnverKreso


13/80

UMJESTO DA SE SABERE,BAHTI] SE ODUZEO

Zlatko Lagumdìja podsjetioSadika Bahti}a iz SBiH da suneke od klju~nih funkcija udràvi u vrijeme izru~enjaalìrske grupe obna{ali

kadrovi SBiHZahtjev {efa SDP-a Zlatka Lagumdìje da se u Predstavni-

~kom domu Parlamenta BiH otvori rasprava o povratku alìrske

grupe iz ameri~kog zatvora Gvantanamo, zastupnik SBiH SadikBahti} okarakterizirao je kao ~isto pranje savjesti.

Podsjetio bih da je alìrska grupa bila izru~ena kada jeLagumdìja bio predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH. Kadaste ih izru~ivali, trebali ste voditi ra~una o njihovim ljudskim

pravima, a ovo sada je tako licemjeran prijedlog, kazao jeBahti} u svom ve} dobro poznatom bahatom maniru.

No, replika Lagumdìje nije bila ni{ta odmjerenija.U vrijeme kada je izru~ena alìrska grupa {ef dràve bio

je Beriz Belki} iz SBiH, {ef Federacije bio je Safet Halilovi},tako|er iz SBiH, {ef federalne policije bioje Ramo Masle{a, i on iz SBiH,a o svim detaljimaizru~enja alìrske grupedetaljno je bio upoznati va{ strana~ki {efHaris Silajdì}. Toliko olicemjerstvu, uzvratioje Lagumdìja Bahti}ukoji se do kraja sjednicenije uspio sabrati iodgovoriti na Lagumdìjinu

prozivku.(M.A.)

Tuzlanske vlasti ne rade ni{ta za mlade,ne grade se diskoteke

MIRNES AJANOVI], predsjednik BOSS-a


Tuzli, promoviraju}i ekologiju, edukaciju iekonomiju.

Osmi{ljen je projekat i krenulo se buk-valno bez i jedne marke. Nekoliko stotinaruksaka napunjenih {kolskom opremom isportskim rekvizitima podijeljeno je upravou ovim zvorni~kim naseljima, zahvaljuju}iprijateljima koji su izrazili èlju dapomognu. Potom se krenulo u sakupljanjeknjiga. Tuzlanske izdava~ke ku}e, Pro-svjetno-pedago{ki zavod, vlasnici ku}nihbiblioteka za samo nekoliko sedmica pok-lonili su prvih 2.000 knjiga, koje su pre-vezene u Bratunac, gdje je osnovana prvabiblioteka. Potom je osnovana druga uZvorniku, zatim Koraju, Janji, Liplju kodZvornika, Doboj Istoku, a nedavno je, kom-pletiranjem 5.000 knjiga, osnovana i bib-lioteka u Srebrenici. Prema zakonimaRepublike Srpske, naime, biblioteka dobijabudètska sredstva za funkcioniranje tekkada ima 5.000 knjiga, tako da je akcija

usmjerena na to kako bi biblioteke uspomenutim mjestima nakon osnivanjadobile nov~anu potporu za kupovinu novihknjiga, pla}anje radnika, te odràvanje pros-torija.

BIBLIOTEKE UCIJELOM PODRINJU

Kako je postojala opasnost da se u podrinjskim mjestimanakon dopremanja nekoliko hiljada knjiga u podru~ne {koledirektori {kola izmjeste knjige u centralnu {kolu, ostavljaju}iponovno povratni~ku djecu bez literature neophodne za {kolo-vanje, odlu~eno je da se ove biblioteke oforme kao biblioteke

KDB Preporod.Ve} smo dob ili obe}anja da }emo u naredn im mjesecima

mo}i ra~unati na nekoliko hiljada novih knjiga. Tako }emo mo}i

o snovati b ib lio teke u Cersko j i Koz luku , gdje trenu tno nema

adekvatnog prostora, te u nekoliko drugih mjesta. Mislim da je u

Koz luku u Domu kultu re gdje treba b iti b ib lioteka sada neka

kafana i op}ina Zvorn ik ne èl i da Dom vrati mje{tan ima a, e to ,

mi ve} imamo prip remljenih 2 .000 knjiga za n jih . Akc iji }e se

p rid ruìti i izdava~i iz c ije le B iH, te redakc ije lis tova koji su

{tampali knjige posljednjih godina. Tako|er, veliko je i intereso

-van je gra|ana, ali m i sad a imamo problem jer nemamo svoja

vozila za prevoz knj iga i punktove u gradovima u koj ima bismo

mogli skupl ja ti knj ige, kazao nam je Sulejman Muratovi},jedan od aktivista dru{tva 3E i Omladinskog kruga Tuzla.

Prema njegovim rije~ima, posljednjih mjeseci iz cijele BiHstiù pozivi zainteresiranih da doniraju svoje knjige. Ve} jenekoliko hiljada knjiga prikupljeno u Zenici, Vitezu i Travniku,a svi oni koji èle donirati knjige, informacije o na~inu kako tomogu u~initi, mogu dobiti na stranici www.okro-tuzla.org iliputem telefona 061 109 841. M. Pargan

RADI PODRINJE

tuzijasta prikupilapovratnika u Podrinje

ZlatkoLagumdìja

SadikBahti}


14/80

MEHMED AVDAGI]Predsjednik Samostalnog sindikata PPDIVUT

Mislim da u ovoj dràvi imatoliko problema da, i ukoliko bidràvne institucije radile svaki dan,ne bi se mogli rije{iti ti problemi, a neda odu na kolektivni godi{nji odmor.Recimo, mi bukvalno predajemosvoje trì{te i ne}emo vi{e imati kon-trolu nad njim, dakle ne}emo imatimogu}nosti da planiramo proizvod-nju. Dakle, nema mjesta za kolektivnegodi{nje odmore i ova generacija }e

snositi odgovornost za sve ovo {to je propu{teno.

Uop}e nije u redu da dràvne insti-tucije imaju kolektivne godi{njeodmore koji toliko dugo traju. Primjeraradi, ako slu`benici u sudu odu nakolektivni godi{nji odmor, onda nared-nih mjesec dana gra|ani ne mogu uradi-ti ni{ta oko stvari vezanih za sud.

Mislim da bi se trebala napraviti nekaorganizacija da barem netko radi kakobi ljudi mogli obavljati teku}e poslove.[to se ti~e vlada, isto tako bi se mogao

napraviti neki raspored da ne idu svi u isto vrijeme na godi{njeodmore. Ne moè se dopustiti da cijeli ìvot stane zbog ne~ijihgodi{njih odmora.

MAJA TATI]Pjeva~ica

@ELJKA MIHALJEVI]Novinarka

Smatram da nije dobro za ovudràvu da njene institucije imajukolektivne godi{nje odmore koje trajumjesec i vi{e dana. Mislim da to nijepraksa u drugim zemljama, koje boljefunkcioni{u od BiH, i smatram da jetakvo pona{anje neodgovorno premasvim gra|anima u ovoj zemlji.


MINI MARKET Intelektualni potencijal uBiH sagorijeva u pivi[A]IR FILANDRA,

predsjednik BKZ Preporod

NEKAD DRMO, SAD SE TRESE

Zeni~ki na~elnik Husein

Smajlovi}, nakon krivi~neprijave zbog projektaKamberovi}, primoran

obuzdati samovolju kod izboraposlovnih partnera

Husein Smajlovi}, na~elnik Op}ine Zenica protiv kojeg je pod-nesena krivi~na prijava zbog zloupotrebe poloàja prilikom izboranajpovoljnijeg ponu|a~a za izgradnju Poslovno-sportskog centraKamberovi}, imao je u planu ostvarenje jo{ nekoliko grandioznihgra|evinskih projekata koje bi izvodile njemu i njegovim saradnici-ma bliske firme. Naime, nakon {to je posao izgradnje PSCKamberovi} povjerio svom strana~kom kolegi Salki Dànanovi}u,ina~e vlasniku nekoliko piljara, koji sa gra|evinom nije imao nikakveveze, Smajlovi} je rekonstruciju Titove ulice u Zenici, vrijednu 3miliona KM, povjerio gra|evinskoj firmi u vlasni{tvu MireHusremovi}, ina~e supruge njegovog savjetnika MuhamedaHusremovi}a. Ista firma, u kojoj je ne ba{ slu~ajno zaposlena ina~elnikova supruga, trebala je da dobije posao izgradnje tramva-

jskog saobra}aja u Zenici ~ije je projektovanje u zavr{noj fazi. No,nakon kraha s projektom Kamberovi} i zara|ene krivi~ne prijave,Smajlovi} je osjetno smanjio apetit tako da postoji realna {ansa danaredne izvo|a~e gra|evinskih projekata izabere na tenderu, kao{to i jeste red. (M.F.)

PRO ET

CONTRA

NE

NE

NE

SMATRATE LI DA JE

IMAJU KOLEKTIVNE

HuseinSmajlovi}


15/80

[IROKI BIJEG

Ve}ina onih koji su obe}ali dati

novac za izgradnju spomenikaGojku [u{ku u [irokom Brijegu,zaboravila obe}anje ili su pak

donirali krajnje skromne iznosePremda su ~lanovi Zavi~ajne zajednice [iroki Brijeg iz

Zagreba najavljivali da }e na ovogodi{njoj proslavi katoli~kog blag-dana Velike Gospe (15. augusta) u [irokom Brijegu biti sve~anootkriven spomenik Gojku [u{ku, postavljanje spomen-obilje`japokojnom ministru obrane Hrvatske prolongirano je do sljede}e

godine. Inicijativa za podizanje spomenika [u{ku objelodanjena jejo{ u decembru 2006., na tradicionalnom druènju [irokobrijeànau elitnom zagreba~kom hotelu Sheraton, kada je i zapo~elo prikupljanjesredstava. Tada je, tako|er, objavljeno da }e podizanje spomenika

Gojku [u{ku (~ija je izrada pov-jerena hrvatskom akademskomkiparu Kuzmi Kova~i}u) po-dràti i op}inske vlasti u [irokomBrijegu koje su odluku o gradnjispomenika svom najpoznati-jem sugra|aninu donijele tekpro{log tjedna. Prema istoj odlu-

ci Op}inskog vije}a u [irokomBrijegu, spomenik biv{emhrvatskom ministru obrane tre-bao bi biti postavljen 3. maja2008., odnosno, na desetugodi{njicu [u{kove smrti.

I mada ni inicijatori (~lanovi Zavi~ajne zajednice [irokobrijeànau Zagrebu), kao ni ~elnici Op}ine [iroki Brijeg, nisu detaljnije obra-zloìli razloge ka{njenja, nezvani~no doznajemo kako je za izraduspomenika Gojku [u{ku, naprosto, ponestalo para. Naime, iako suinicijativu predsjednika Zavi~ajne zajednice [iroki Brijeg i[u{kovog kuma Marina Sopte nominalno podràli svi vi|enijizagreba~ki [irokobrijeàni, kasnije se ispostavilo da nijedan od njih

nije bio {iroke ruke. Navodno su inicijatori projekta ostali zate~enikada su mnogi ugledni poduzetnici, politi~ari i biv{i hrvatskigenerali, dakako, svi porijeklom iz zapadne Hercegovine, zaspomenik Gojku [u{ku donirali mizernih dvije do tri tisu}e kuna!?

(S.M.)

Smatram da je apsolutno nedopusti-vo da dràvne institucije imaju kolek-tivne godi{nje odmore, pogotovo zbogu~inaka, odnosno neu~inkovitosti kojesu pokazale u prethodnom periodu. To jesamo jedan od pokazatelja neodgovornostivladaju}ih struktura prema gra|animaove dràve.

DANILO STIJOVI]Advokat

Naravno da nije u redu da dràvne

institucije imaju mjese~ne kolektivnegodi{nje odmore, jer su to institucijekoje su neophodne za normalan ìvot iova dràva ne moè da funkcioni{e akosu oni na kolektivnom godi{njemodmoru. Naprimjer, sudovi sada ne radei gra|ani su po tom pitanju paralizovani,a ja to mogu re}i jer sam advokat iradim u toj oblasti.

REUF KARABEGOp{ti i plasti~no-rekonstruktivni hirurg

Apsolutno mislim da dràvne insti-tucije ne mogu imati kolektivni godi{njiodmor koji traje mjesec dana. Recimo,poslanici u parlamentu }e se sagodi{njih odmora vratiti u septembru, atrebat }e im jo{ mjesec dana da sepripreme za sjednice. Zna~i to je ve}gubitak od dva mjeseca. Smatram da biu ovakvim slu~ajevima dràvne institu-

cije trebale ostaviti slu`be koje }e raditiu toku godi{njih odmora kako bigra|ani mogli dobiti adekvatnu uslugu. Ne mislim da ne bi trebalidobiti odmor, ali bi morali reducirano raditi i napraviti racionalizacijuvremena. Zamislite kako bi bilo da zdravstveni radnici odu nakolektivni godi{nji odmor. Mislim da je to neodgovorno premagra|anima ove zemlje.

Prisiljen sam da u nekim medijima ~itam razne gluposti osebi, pa sam evo do~ekao da me optuè i za dvoli~nost

BAKIR IZETBEGOVI], potpredsjednik SDA


REDU DA DR@AVNE INSTITUCIJE

DI[NJE ODMORE?

NE

NE

NE

REUF SOKOLOVI]Direktor firme Kokodàda

Gojko[u{ak

[irokiBrijeg


16/80

danijih ljudi, poput SDA-ovih prvakaAbdulharisa [ete (iz Sarajevskog) ili pakNedàda Poli}a (iz Zeni~ko-dobojskogkantona), koji su istovremeno bili najis-taknutiji zagovornici smjene aktuelnogpredsjednika SDA Sulejmana Tih i}a.Preko izbora [ete ili Poli}a, Izetbegovi}je nastojao oja~ati svoje pozicije unutarSDA i, {to je va`nije, u narednim koraci-ma preuzeti potpunu kontrolu nad BHTelecomom. Taj je plan, me|utim,propao zbog rezolutnog protivljenjaTihi}eve frakcije u SDA, koja je upravo[etu i Poli}a identificirala kao unu-tarpartijsku petu kolonu. Naime, [eta iPoli} su optuèni za unutarpartijsku sab-otaù, odnosno za otvorenu pomo}

tokom predizborne kampanje Tihi}evompredsjedni~kom rivalu Harisu Silajdì}u.Samo zahvaljuju}i toj okolnosti, Ti-hi}eva frakcija je za ministra saobra}ajai komunikacija predloìla i izabralaanonimnog i politi~ki blijedog TuzlakaNaila [e}kanovi}a , koji je o~iglednonedorastao za krupnije politi~ke i eko-nomske utakmice.

Prije nekoliko sedmica premijer fe-deralne Vlade Nadàd Brankovi}, poizri~itim uputama svog mentora BakiraIzetbegovi}a, zatraìo je sastanak sa pred-sjednikom SDA Sulejmanom Tihi}em, na

kome je po prvi put izloìo plan o ~istka-ma u BH Telecomu. Na tom je sastankuTihi} bio vrlo suzdràn, prije svega zbogneuvjerljive argumentacije koju jeBrankovi} iznio protiv Katice, ali se(Tihi}), o~ito, nije pretjerano unosio ucijeli slu~aj, daju}i Brankovi}u do znanjada mora sam preuzeti odgovornost.

To je Brankovi}u bilo sasvimdovoljno da i bez eksplicitne saglasnostipartijskog vrha i federalne Vladepoduzme ~istku u BH Telecomu koju jeranije osmislio i pa`ljivo nadgledao BakirIzetbegovi}.

GDJE JE PROFITBH TELECOMA

Sve vrijeme nakon rata, izuzevkratkog razdoblja od 2001. do 2002.godine, SDA je imala punu i efektivnukontrolu nad Javnim preduze}em PTTBiHkoje je kasnije podijeljeno na dvijekompanije - BH Po{tu i BH Telecom. U

tom razdoblju BH Telecom je ostvariogolemi neto profit od preko milijarduKM, no tom je novcu te{ko u}i u trag siznimkom manjeg dijela koji je potro{enna izgradnju autoceste od Jo{anice do

Visokog u ukupnom iznosu od oko 200miliona KM. Glavninom profita suverenoje raspolagala vrhu{ka SDA, naj~e{}e bezikakvog znanja federalne Vlade i osobitofederalnog Parlamenta. Tim novcem SDAje finansirala razne partijske projekte,politi~ke manifestacije i paralelne institu-cije koje su zauzvrat bezrezervno i bes-pogovorno podràvale SDA-ovu vlast.Primjerice, 1988. godine, bez odlukeVlade Federacije BiH, JP PTT BiH kupioje {est automobila Tico i poklonio ihredakciji Dnevnog avaza za nagradnuigru! Iz tog fonda finansirane su predi-

zborne kampanje SDA, kupovani stanovii automobili probranim kadrovima.Rije~ju, profit BH Telecoma bio je svo-jevrsni partijski fond iz kojeg je vrh SDAcrpio golemu politi~ku i finansijsku mo}.Sada je ta mo} iz SDA pre{la direktno uruke Bakira Izetbegovi}a i to je jedini iglavni smisao Brankovi}eve neprincipi-jelne ~istke u BH Telecomu.

PUZAJU]I UDAR


Nastavak s 9. stranice


17/80



18/80

Stvari idu u dob rom smje ru i zato se Ured v isokog p red

-s tavn ika do sada n ije ponovno ogla sio. Ovim je rije~imavisokorangirani me|unarodni du`nosnik, u razgovoru zaSlobodnu Bosnu, prokomentirao doga|anja u dràvnomMinistarstvu sigurnosti, nakon {to je prije desetak dana visokipredstavnikMiroslav Laj~ak obavio iznimno neugodan raz-govor s Tarikom Sadovi}em, ministrom sigurnosti i zam-jenikom predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH. âk iSadovi}evi medijski istupi poslije tog razgovora potvr|ujugore izre~enu tvrdnju: Naravno da sam podrào ideje iinstrukci je koje mi je Visoki predstavnik dao . Mjere na koje

mi je skrenuo pa`nju ja }u provest i , izjavio je Sadovi}.U razgovoru s prvim ~ovjekom OHR-a, Sadovi}, naime,

nije dobio nikakav rok - od njega je traèno da odmah krene utemeljito pospremanje unutar samog Ministarstva sigurnos-ti. Nije bilo ni prijetnji smjenom, iako bi, u kona~nici, ignori-ranje zahtjeva OHR-a, bez sumnje, dovelo do toga. Razgovor

je, dakle, bio uvod u smjenu, koja bi, ipak, mogla biti izbjeg-

LAJÂKOVA SABLJA


Visoki predstavnik MIROSLAV LAJÂK, uzoperativnu podr{ku svog zamjenikaRAFFIJA GREGORIANA, nedvosmislenoupozorio ministra sigurnosti u Vije}uministara BiH TARIKA SADOVI]A da }ebiti uklonjen ukoliko ne reformiraministarstvo na ~ijem je ~elu; prvi test jebila odluka da se deportiraju svi stranidràvljani za koje je ustanovljeno da su

protuzakonito dobili dràvljanstvo BiH

Pi{u

Danka Savi} i Suzana Mijatovi}[email protected]

[email protected]

LAJÂKOVA Û MINISTARSTLAJÂKOVA Û MINISTARST

Reforma policije u BiH nije mogu}a pored etni~ki podijeljenog


19/80

Pospremanje Ministarstva sigurnosti BiH

LI^NA METLAU SIGURNOSTILI^NA METLAU SIGURNOSTI

kriminalom optere}enog Sadovi}evog Ministarstva sigurnosti!2. 8. 2007. SLOBODNA BOSNA 19

@UTI KARTON KAO UPOZORENJE: Miroslav Laj~ak nedvosmisleno jeporu~io ministru Tariku Sadovi}u da }e s njim ili bez njega reforma

sigurnosnog sustava u BiH biti provedena do kraja


20/80

nuta.Laj~ak je Sadovi}u dao ùti karton,

opomenu pred isklju~enje, pojasnio jestrani diplomata.To {to ministar Sadovi} nije potpisao

rje{enja o protjerivanju nekolicine Arapakojima su u posljednjih nekoliko mjesecioduzeta bh. dràvljanstva, bio je samojedan od razloga zbog kojeg je Visokipredstavnik traìo susret s ministromsigurnosti. Problem je, dakle, malo {iri -Laj~ak je bio zabrinut time kakoMinistarstvo sigurnosti koje bi trebalo bitispremno za proces reforme policije(prema predvi|anjima OHR-a, dogovor bi

trebao biti postignut u septembru), trenut-no uop}e funkcionira?!

AMERI^KA OFANZIVAPodsjetimo da je problem naturaliziranih

dràvljana BiH iz afro-azijskih zemalja

tretiran i u posljednjem izvje{}u StateDepartmenta o terorizmu u svijetu, kadasu, po prvi put nakon poduè stanke,pobrojane i konkretne aktivnosti bosan-skohercegova~kih vlasti u borbi protiv

terorista. Premda je BiH, i u izvje{}u za2006., ocijenjena kao dràva sa vi{eautonomnih centara koja bi zbog brojnihslabosti potencijalno mogla postati mjestoza planiranje teroristi~kih operacijadiljem Europe, nagla{eni su i primjetni

pomaci, prije svega, u operativnimsposobnostima za borbu protiv terorizma.U tom je smislu pohvaljen rad Tuìteljst-va BiH, Agencije za istrage i za{titu(SIPA-e) i Grani~ne policije, te Komisije

za reviziju odluka o naturalizaciji stranihdràvljana.Kao pozitivni primjeri izdvojene su

deportacije Marokanca Saida Atmanija iTuniànina Bedrudina Ferchichija zvanogAbu Malik, po~etak sudskog procesa na

LAJÂKOVA SABLJA


Nemam nikakve ingerencije nad komisijom koja vodireviziju dràvljanstava. Ona polaè ra~un Vije}u ministara, kojeju je i imenovalo, a ne meni. Nikada nisam uticao na rad tekomisije, niti nekog njenog ~lana, izjavio je Tarik Sadovi},odgovaraju}i na optu`be da opstruira potpisivanje rje{enja o izgonuosoba afro-azijskog porijekla.

Prema izvoru iz Ministarstva sigurnosti BiH, ministar TarikSadovi} je stao u odbranu ljudskih prava 48 osoba afro-azijskog pori-jekla koje su prema procjenama obavje{tajnih i policijskih agencijapotencijalna prijetnja nacionalnim interesima na{e zemlje i trebajubiti deportirane sa bh. teritorija. Nezvani~no, radi se o osamTuniàna, {est Alìraca, {est Egip}ana, trojici Jemenaca, ~etvoriciSirijaca, ~etvorici Kuvaj}ana, {estorici Ira~ana, dvojici Somalijaca, po

trojici Sudanaca, Marokanaca i Libanonaca. Zanimljivo je dase me|u potencijalno opasnim osobama nalaze i oni kojimadràvna Komisija za reviziju naturaliziranih bh. dràvljananije oduzela dràvljanstva prilikom ovogodi{nje revizije. Naspisku potencijalno opasnih osoba, navodno se nalaze Arapikoji su tokom rata bili u odredu El Mudàhid, a kasnije sepojavljuju kao osniva~i i uposlenici sada ve} uga{enogzeni~kog preduze}a Bedr Bosnai ~lanovi udruènja gra|anaiz Sarajeva Ensarije za pomo} BiH. Prvi je ve} spominjaniSirijac Imad El Husein zvani Abu Hamza (ro|en 1963.godine). Policijske i obavje{tajne agencije navodno sumnji~eAbu Hamzu da je od ratnog zapovjednik Odreda El MudàhidAbd Al Qadira Al Mukhtarija, poznatijeg kao Abu Maali,

preuzeo ve}e koli~ine novca kojim je zajedno sapomo}nikom za obavje{tajne poslove Odreda El Mudàhid,Sirijcem Awadom Aimanom (1964.), zvanim Ebu Eiman,osnovao preduze}e Bedr Bosna. Na spisku se navodnonalazi i Ira~anin Fadhil Al Hamdani (1960.), zvani FadhilAwad, tako|er biv{i borac El Mudàhida i uposlenik pre-duze}a Bedr Bosna.

Za doma}e i strane sigurnosne agencije nov~anetransakcije koje su vr{ene preko Bedr Bosna, UG Ensarije tenekoliko sarajevskih privatnih firmi su financijski punktoviza mogu}e financiranje teroristi~kih aktivnosti. Posebno {to

se spomenute osobe nalaze u stalnim kontaktima sa osobama osum-nji~enim za teroristi~ke aktivnosti, Libanoncem palestinskog pori-jekla Hussam Moussa El Abedom, zvani Ahmed El Abed, Egip}ani-nom Saedom Serrorom, u mudàhidskim krugovima poznatijim kaoSaed ôli}, zvani Abu Mina. Na spisku se nalazi i Tuniànin KhalifaBen Ali Ben Ina (1966.), ~ije se ime pojavilo u javnosti u decembru2003., nakon upada snaga SFOR-a u selo [eri}e gdje su izvr{enahap{enja osoba osumnji~enih za terorizam. Ben Ina je iz [eri}a pob-jegao u Sarajevo gdje je na{ao sigurno uto~i{te kod bra}e i poddrugim imenom. Tada je SFOR traìo Mounira Silinia, Saliha Edariai Nouredina Gacia, ali se kasnije ispostavilo da su sva trojica ilegal-no napustili BiH i nastanili se u Francuskoj i Nizozemskoj.

/A.Buturovi}/

KO ]E BITI DEPORTIRAN

Ameri~ki prioritet - izgon Abu Hamze!

STATE DEPARTMENT: Podsjetimo da je problem naturaliziranihdràvljana BiH iz afro-azijskih zemalja tretiran i u posljednjemizvje{}u State Departmenta o terorizmu u svijetu, kada su, poprvi put nakon poduè stanke, pobrojane i konkretne aktiv-nosti bosanskohercegova~kih vlasti u borbi protiv terorista

ALLAHIMANET, BRA]O: Abu Hamza i Awad Ajeman


21/80

Sudu BiH protiv optuènih za planiranjeteroristi~kih napada: Mirs ad a Bek ta-{evi}a, Abdulkad ira Cesura , Bajre Ika-novi}a i Senada Hasanovi}a, te odluke

Komisije kojima je do oktobra pro{legodine oduzeto 150 nelegalno izdatih bh.paso{a.Me|u osobama kojima su oduzetadràvljanstva nalaze se i trojica terorista

povezan ih s Osamom bin Ladenom , A l

Qaidom i talibanima, pi{e, izme|u osta-log, u izvje{}u State Departmenta.Pojasnimo, tako|er, kako su cijeli postu-pak revizije dràvljanstva u BiH(ne)izravno nadzirali Amerikanci koji su,opet, izri~ito traìli da se me|u prvimaprotjeraju dvije osobe sa istim imenomAbu Hamza -A l Husein Imad iKarrayKamel b in Ali.

Kako smo, me|utim, objavili prijedvadesetak dana, ministar Tarik Sadovi}je uporno izbjegavao potpisati rje{enja oprotjerivanju Arapa da bi, na koncu,ovlastio svoju pomo}nicu MurvetuDàferovi} (ina~e snahu Sadovi}evogstrana~kog kolege [efika Dàferovi}a) dato u~ini umjesto njega. U me|uvremenuje Sadovi} traìo da se o izgonu mudàhe-dina izjasne i ~lanovi Predsjedni{tvaSDA, uz obrazloènje kako on sam nemoè podnijeti sav teret neugodne idalekose`no me|u bo{nja~kim bira~ima

nepopularne zada}e koja ga je zapala.Nezvani~no doznajemo da je, u tom smis-lu, predsjednik SDASulejman Tihi} pre-poru~io Tariku Sadovi}u da postupi premavaè}im zakonskim propisima, odnosno,naloì protjerivanje osoba koje su bh.

Pospremanje Ministarstva sigurnosti BiH


Zbog problema u Ministarstvu sigurnosti BiHvisoki predstavnik Miroslav Laj~ak i njegov zamjenikRaffi Gregorian pokrenuli su èstoku diplomatskuincijativu, a razgovore sa bo{nja~kim politi~arima(Harisom Silajdì}em i Sulejmanom Tihi}em)vodio je i ameri~ki ambasador u BiH DouglasMcElhaney. Tokom razgovora sa visokim pred-stavnikom Tihi} je dao punu podr{ku radu TarikaSadovi}a. Gregorian je posljednjih dana istimpovodom imao i sastanke sa reisu-l-ulemomMustafom ef. Ceri}em te poslanikom u dràvnomParlamentu BiH Bakirom Izetbegovi}em. Na{i izvoritvrde da je razgovor zamjenika Visokog predstavnikasa Izetbegovi}em bio neobi~no dramati~an i neugo-dan, pogotovo po mla|eg Izetbegovi}a. Slu~ajno iline, pro{le je nedjelje Bakir Izetbegovi} pozvan uFederalni MUP gdje je satima obja{njavao svoju uloguu vezi sa dodjeljivanjem atraktivne lokacije u Sarajevujednoj uglednoj firmi.

DIPLOMATSKA OFANZIVA

Premda natje~aj za izbor novog direkto-ra SIPA-e jo{ uvijek nije zavr{en, ve} seznaju glavni pretendenati na du`nost {efakrovne policijske slu`be u BiH. Kada subo{nja~ki kadrovi posrijedi, najve}e izgledeimaju sada{nji vr{itelj du`nosti direktoraSIPA-e Sead Lisak i zamjenik direktoraGrani~ne policije BiH Vahid Alagi}. No,ukoliko se na razini Vije}a ministara BiHpostigne dogovor da na poziciju direktoraSIPA-e ponovno bude izabran srpski kandi-dat, procjene su kako }e u najuì izbor

u}i Boris Ivanovi} i Uro{ Pena. Budu}i daje Ivanovi} bio dugogodi{nji {ef kabinetadirektora SIPA-e Sredoja Novi}a koji ga jekasnije promaknuo u na~elnika Regionalnogureda u Banjoj Luci, gotovo je posve izvjesno

da je on Novi}ev favorit. S druge strane, kan-didaturu aktualnog direktora policije MUP-aRS Uro{a Pene su, navodno, otvorenopodràli pojedini me|unarodni du`nosnicikoji su sa njim na ovu temu ve} razgovarali.Kako je, me|utim, poznato da su za ~elnomjesto u Dràvnoj agenciji za istrage iza{titu jednako zainteresirani i srpski ibo{nja~ki predstavnici u Vije}u ministaraBiH (a nije te{ko predvidjeti kako }e pri-likom izbora nacionalni kriteriji biti presud-ni), preostala dvojica kandidata hrvatske

nacionalnosti, zamjenik direktora SIPA-eDragan Luka~ i direktor Uprave policijeMUP-a Federacije Zlatko Mileti}, koji su setako|er prijavili na natje~aj, gotovo da suve} na samom startu diskvalificirani.

PARALIZIRANA SIPA

Za direktora se kandidiraliPena, Mileti}, Lisak, Luka~...

OHR priprema paket mjera protiv

Bakira Izetbegovi}a?!

AMERI^KA DIPLOMATIJA:Raffi Gregorian, zamjenik

visokog predstavnika

KANDIDATI ZA NOVOG DIREKTORA SIPA-e:Sead Lisak, Zlatko Mileti} i Uro{ Pena


22/80

dràvljanstvo dobile na nelegalan na~in, doksu protiv bili Bakir Izetbegovi} i nekolicinanjegovih strana~kih istomi{ljenika.

Pored opstruiranja rje{avanja proble-

ma naturaliziranih stranih dràvljana,me|unarodni du`nosnici u BiH zamjera-ju Tariku Sadovi}u i neodmjerene istupekada je u pitanju izbor novog direktoraDràvne agencije za istrage i za{titu.Sadovi}u je, naime, jedina briga bilakako da na mjesto direktora SIPA-e unaredne ~etiri godine postavi SeadaLisaka , ranijeg zamjenika direktoraSIPA-e, koji je nakon ostavke SredojaNovi}apreuzeo du`nost njegovog privre-menog nasljednika. Istodobno je natje~ajza izbor direktora SIPA-e raspisao sa pet

mjeseci zaka{njenja, zbog ~ega cijelaprocedura imenovanja ne}e biti zavr{enado sredine septembra. S druge je strane,ministar Sadovi} na listu svojih priorite-ta stavio usvajanje novog pravilnika oradu Ministarstva sigurnosti i ukidanje

Sektora za analitiku, ali taj zahtjev nijedobio suglasnost Vije}a ministara BiH.Recimo i kako se nekoliko visokopozi-cioniranih du`nosnika obavje{tajno-

sigurnosnih slu`bi srpske i hrvatskenacionalnosti posljednjih mjeseci javnopoàlilo kako ministar Sadovi} izbjegavaizravne kontakte s njima, odnosno da ~e{}ekomunicira s njihovim zamjenicima ilipomo}nicima Bo{njacima.

POGORELIÂRSAVJETUJESADOVI]A

I, kona~no, seriji nepromi{ljenihsamoubila~kih poteza prijeratnog tre-binjskog arhitekte koji je do 1992. u

lokalnom gra|evinskom poduze}uNeimar radio na poslovima inènjera,svakako valja dodati i izbor njegovihnajbliìh suradnika. Ranije smo pisali daje Tarik Sadovi} na mjesto {efa svog kabi-neta postavio Nedima ûstovi}a, neka-

da{njeg pripadnika MUP-a RBiH, odnos-no Slu`be dràvne bezbjednosti ~ije seime nalazi na popisu polaznika(anti)teroristi~kog kampa na Pogorelici

kod Fojnice, koji su u februaru 1996.zaplijenili vojnici IFOR-a. Iako obavljasve poslove {efa kabineta (i redovno pratiministra na slu`benim putovanjima),ustovi} je nominalno Sadovi}ev savjet-nik, budu}i da za radno mjesto na kojemse nalazi ne ispunjava zakonske uvjete(nema zavr{en fakultet). No, kako seglavni savjetnik dràvnog ministrasigurnosti posljednjih godina uop}e nijebavio policijskim poslovima, spekulira sekako je u njegovom slu~aju presudilarodbinska veza, jer je, navodno, ustovi}

zet Sadovi}evog brata?!Drugi najbliì suradnik TarikaSadovi}aSead Hadì} koji u Ministarstvusigurnosti BiH vodi Odjel za borbu protivterorizam po struci je nastavnik fizi~kekulture!

LAJÂKOVA SABLJA


Deportacija 48 osoba afro-azijskog porijekla za koje je Komisija zareviziju dràvljanstava ustanovila da nemaju valjane papire, jedna jeod najteìh odluka koje je morao donijeti vrh Stranke demokratske akci-

je u posljednjih desetak godina. Muslimansku bra}u danas deportu-ju isti oni ljudi koji su podsticali gra|anski rat u januaru 2001. godinekada je tada{nja vlast Alijanse za promjene (tako|er pod ultimativnim

pritiskom diplomacije Sjedinjenih Ame-ri~kih Dràva) predala pripadnicima SFOR-a{estoricu bosanskih dràvljana, ro|enihu Alìru, koji su kasnije preba~eni uameri~ki zatvor Guantanamo na Kubi, gdjese jo{ uvijek nalaze u krajnje diskutabil-nom statusu.

Izru~enjem alìrske grupe vlastAlijanse za promjene je sama sebi pot-pisala smrtnu kaznu: na{la se na udaruzapjenu{anih nacionalista, s jedne strane(kucnuo je ~as za obra~un sasekularisti~kom vla{}u, poru~ivao je tadadràvni poslanik Osman Brka) te, s druge,humanisti~kog nevladinog sektora pred-vo|enog Helsin{kim odborom za ljudskaprava (slu~aj Alìrci jedini je na kojem sedoìvotni predsjednik Helsin{kog odbora

Sr|an Dizdarevi} do kraja angaìrao).Danas isti oni koji su (i doslovno)juri{ali da sprije~e izru~enje alìrskegrupe moraju deportirati 50-ak ilegalnihdràvljana BiH koje je bo{nja~ka dràvna ipoliti~ka elita godinama teto{ila i, navod-no, {titila, a, zapravo, zavla~ila i, nakraju, izdala!

PONAVLJANJE POVIJESTI

Stranci demokratske akcije de{ava se

al irska grupa na kojoj su prije petgodina sru{ili Lagumdìjinantimuslimanski SDP!

SVE SE VRA]A: Aktuelnebo{nja~ke vlasti izru~enje

alìrske grupe iskoristile su zaru{enje tada vladaju}eg SDP-a


23/80



24/80

Pod pritiskom Ureda visokogpredstavnika i nagovje{tajimao, navodno, do sada nezapa-m}enim sankcijama, Skup{tinaHercegova~ko-neretvanskog

kantona imenovala je, sredinom sedmice, uzadnji tren, novu vladu na ~elu sa premi-jeromSre}kom Borasom. Vlada je, nakon

deset mjeseci od izbora, formirana prvog

augusta {to je ina~e bio i rok koji je, pod pri-jetnjom sankcijama, postavio OHR.

PALICOM POSTIGNUTIKOMPROMIS

Uo~i posjete visokog predstavnikaMiroslava Laj~aka Mostaru, sredinom

pro{log mjeseca, predsjedavaju}iSkup{tine Hercegova~ko-neretvanskogkantona R am iz J el ov ac imenovao jeSre}ka Borasa iz HDZ-a 1990. kan-didatom za premijera HNK-a. U Mostaruje Laj~ak postavio nove rokove zauspostavu vlasti u HNK-u, tako je Boras

do 20. jula OHR-u trebao dostaviti imenakandidata za klju~ne pozicije u Vladikako bi ovaj ured do 30. jula obavio svojeprovjere a Skup{tina HNK-a se najkasnijedo 1. augusta izjasnila o prethodnodostavljenom Borasovom prijedlogu.

Nakon sjednice Kantonalne skup{tine,iz ovog Ureda uslijedilo je saop{tenje:Form iranje vlade u H ercegova~ko

-neretvanskim kantonu ne samo da je

dob ro samo po seb i, nego je i p rimje r da,

kada postoji polit i~ka volja, po{ten kom

-promis mo`e biti postignut. Ali, kao i dosada, volje nije bilo - politi~ari su ponovo

HERCEGOVINA DOBILA VLADU


NAJVE]I DOBITNIK ORU^EV

Pi{e

Danka Savi}[email protected]

Vlada formirana zahvaljuju}i podr{}Vlada formirana zahvaljuju}i podr{}

IZBOR VLADE POD NEVI\ENIMME\UNARODNIM PRITISKOM:

Skup{tina Hercegova~ko-neretvanskogkantona nakon deset mjeseci

izabrala je izvr{nu vlast

Deset mjeseci nakon izbora, sredinom ove nedjelje, kona~no jeformirana Vlada Hercegova~ko-neretvanskog kantona; desilo se to kaoposljedica prijetnji me|unarodne zajednice da }e posegnuti za do sada

nepoznatim, drasti~nim arsenalom sankcija


25/80

pokazali da isklju~ivo reagiraju kada imse ozbiljno zaprijeti. OHR bi, naime, uslu~aju da na sjednici Skup{tine HNK-aprvog dana augusta nije formirana novavlast, proveo ~itav niz sankcija; poredsmjena ~elnika stranaka, finansijski bikaznio Hrvatsku demokratsku zajednicuBiH, Hrvatsku demokratsku zajednicu1990 - Hrvatsko zajedni{tvo, Strankudemokratske akcije BiH i Stranku za BiH.Po dvadeset posto sredstava kojim raspo-laù ove stranke bilo bi im oduzeto i

upla}eno u socijalne programe u kantonu.Osim toga, kako saznajemo, sankcijeOHR-a bi uklju~ivale i raspisivanjevanrednih izbora u ovom kantonu!Predsjednik SDASulejman Tihi} najavioje da }e njegova stranka, {to je biloklju~no, podràti vladu koju je predloìoSre}ko Boras, nakon {to mu je, kako nez-vani~no saznajemo, Laj~ak objasnio {ta}e uslijediti u slu~aju da se ne postignedogovor.

PRVA VLADA BEZ HDZ-aNAKON 15 GODINAImenovanje vlade nije i{lo glatko, ali

nakon {to se to dogodilo, HDZ je, nakondeceniju i po, i gubitka vlasti u Zapa-dnohercegova~kom i Hercegbosanskomkantonu oti{ao u opoziciju i u HNK-u. Za

podr{ku Borasu,bo{nja~kestranke sutraìle {est

min-istarskih

mjesta.Osim

Sre}kaBorasa,imeno-

vanog za

premijera, iz njegove stranke HDZ-a1990. izabran je i Z oran K re{ i} ,

ministar unutarnjih poslova, teLuka

Faletar, ministar zdravstva. Novi min-istar branitelja je Alber t [unj i} , iz HSP\-J, a ministar prometa i veza BorisBabi} je iz SNSD-a. Babi} je, naime, isam {okiran time {to je imenovan naovu poziciju, na koju je predloèn od

strane Borasa jer je SDAtraìla da na jednom od min-istarskih mjesta bude

imenovan Srbin. Tri su ministra izSDA:Semir Bori }, ministar finansija;Mumin Isi} , ministar pravosu|a,uprave i lokalne samouprave, te EsadDèlilovi} , ministar prosvjete (koji jeuvjetno dobio saglasnost OHR-a).Slobodna Bosnaje, podsjetimo, ranijepisala o bra~nom paru Dèlilovi}, te otome kako je uprkos protivljenjuroditelja donesena odluka o formiranjuOsnovne {kole za bo{nja~ku djecuAlija Isakovi}, ~ija je direktorica

Belk ida Dèli lov i} supruga tada{njegkantonalnog ministra prostornogure|enja, ~lana Glavnog odbora SDA ipredsjednika te stranke u Prozoru-RamiEsada Dèlilovi}a. U Vladu su izabrana

jo{ tr i nekada{nja odana saradnikabiv{eg mostarskog gradona~elnikaS afeta O ru~e vi}a : Rusm ir ]i{i} ,nekada{nji Oru~evi}ev povjerenik zaizgradnju Starog mosta, ministar je gra-diteljstva i prostornog ure|enja, EsadHumo, biv{i {ef regionalnog AID-a,sumnji~en da je nezakonito dijeliooru`je, postao je ministar gospodarstva,te Sam ir Sun ag i} , ministar trgovine,turizma i za{tite okoli{a, koji je ina~eprethodno bio ministar gospodarstva,poduzetni{tva i poljoprivrede.

Smjene predsjednikastranaka

Po dvadeset postosredstava kojim raspolaù HDZBiH, HDZ 1990, SDS, SBiH bilobi im oduzeto i upla}eno zasocijalne programe u Kantonu.

Raspisivanje vanrednih

izbora u HNK-u

SANKCIJE KOJE JEPRIPREMIO OHR

TribrutalneprijetnjeOHR-a

Lijepi strah


], NAJVE]I GUBITNIK ÔVI]

Tihi}a premijeru SRE]KU BORASU!Tihi}a premijeru SRE]KU BORASU!

ÔVI]EV GUBITAK VLASTI I ORUÊVI]EVA POBJEDA:HDZ je izgubio monopol u Hercegovini, SBiH preuzelaklju~na bo{nja~ka ministarstva


26/80


27/80

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:68501600000168 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE:RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da

po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:Za Evropu Godi{nja: 160 EUR

Polugodi{nja: 80 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 260 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 130 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 400 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 200 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U[TEDITE NOV C

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba

NOVO SMS komentari

Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate

tekstove objavljene u na{em listu.

Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potombroj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete

va{u poruku koja ne smije biti duà od 160 slova.

Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod

teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba.Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je

SBK 5 -(tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadràva pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadràja.

Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!


28/80

Prije ravno tri godine VladaFederacije BiH predvo|enapromijerom Ahm edom Ha-dìpa{i}em i resornim ministromIz et om @ ig i} em indijsko-

britanskoj korporaciji Mittal Steelpredala je

u posjed 50posto dràvnog udjela uzeni~koj @eljezari. Kaèmo predala a ne

prodala, budu}i da je Mittal Steel za 50posto udjela u Zeni~koj èljezari VladiFederacije BiH platio simboli~ni iznos odjednog eura! Indijci su se zauzvrat obaveza-li investirati 135 miliona dolara kako bipokrenuli integralnu proizvodnju èljeza odpreko 2 miliona tona godi{nje. Prije oveoperacije, Indijci su za 98 miliona dolarapreuzeli polovinu vlasni~kog udjela odkuvajtske kompanije KIA, dakle pribli`noonoliko koliko je dvije godine ranije, na

DRAMA ZENI KIH METALACA


VRIJEME JE ZA RROBOVLASNI^

UGOVORA S MITT

VRIJEME JE ZA RROBOVLASNI^

UGOVORA S MITTA

Pi{eAsim Metiljevi}

[email protected]

Indijci nisu ispunili obe}anje da }e do po~etka 20Indijci nisu ispunili obe}anje da }e do po~etka 20

EKSPLOATACIJA RADNIKA: @eljezarci u MittalSteelumjese~no zara|uju poniàvaju}ih 350 KM

ZLATNA KOKA IZ ZENICE: Indijski multimilijaLakshmi Niwas Mittal


29/80

nagovorHarisa Silajd i}a, kuvajtska kom-panija investirala u zeni~ku @eljezaru.

INDIJCI DO[LI ZDRAVONA GOTOVO

Ukupni saldo ovih operacija jeporaàvaju}i: za cjelokupni dràvni kapi-tal u zeni~koj @eljezari BiH je dobilajedan euro i maglovito obe}anje Indijacada }e investirati novac u integralnuproizvodnju èljeza.

Godinu prije nego {to se indijskimultimilijarderLakshmi Niwas Mi tt al,vlasnik LNM Grupe, pojavio u BiH, uzeni~koj @eljezari bila je instaliranamoderna 100-tonska elektrolu~na pe}

zahvaljuju}i kojoj je proizvodnjaèljeza s ranijih 200podignuta na 800tona godi{nje. Sve {to danas imazeni~ka @eljezara napravljeno je daklepri je dolaska Indijca Mittala ili, nadrugi na~in re~eno, Mittal do danas uzeni~ku @eljezaru nije investirao nijedan vlastiti dolar.

Na taj problem - izostanak Mittalovihinvesticija - svojevremeno je ukazao rani-ji premijer Vlade FBiH AhmedHadìpa{i} koji je, isprovociran {trajkom194radnika zeni~ke @eljezare, po~etkomfebruara 2006. godine Indijcu Mittaluuputio o{tro pismo upozorenja podsjetiv{iga na neke obaveze iz kupoprodajnogugovora ~iji sadràj, uzgred budi re~eno,jo{ uvijek prekriven velom tajne. U tompismu upozorenja Hadìpa{i} je napisaokako je Mittal Steel preuzeo obavezu dopo~etka 2007. godine pokrenuti integral-nu proizvodnju èljeza od 2 miliona tonagodi{nje.

IZNEVJERENAOBE]ANJA

Pravi razlog za pobunu i {trajk

sindikata zeni~kih metalaca, ali i za akci-ju federalne Vlade, morale bi biti preuzete

obaveze LNM Grupe a nikako utvr|ivanjeminimalne cijene rada i cjenkanje okosatnice. Jer, ~ak i da Mittal ispuniaktuelne zahtjeve zeni~kih {trajka~a, icijenu satnice s dvije podigne na 2,5 KM,

glavni problem ostao bi nerije{en. Aglavni problem zeni~kih metalaca nisusamo mizerne pla}e nego prije svegamala proizvodnja i stalno smanjenje brojauposlenih radnika. Prije nekoliko danauprava Mittal Steela uru~ila je novih 45otkaza i to je vi{e od bijedne cijene radazeni~ke metalce podiglo na noge.

Ako je istina ono {to je Hadìpa{i} ufebruaru pro{le godine napisao vlasnikuLNM Grupe, odnosno ako je LNMpreuzeo obavezu pokretanja integralneproizvodnje èljeza do po~etka 2007.godine, onda su se stekli svi uvjeti daVlada Federacije BiH LNM Grupu pro-glasi nesolidnim partnerom te da pokrenepostupak jednostranog raskida ugovora.Ako u prethodne tri godine u uvjetimapogodnim za biznis s ~elikom, kada sucijene dostigle astronomski nivo nezabiljeènu modernoj povijesti, Mittal nije pokrenuoobe}anu integralnu proizvodnju ~elika,onda je krajnje naivno i nadasve neod-govorno vjerovati da }e preuzetu obavezuispuniti nekada kasnije. Mittal Steel jestenajve}i, ali nije jedini proizvo|a~ ~elikana svijetu i ne postoji ni jedan razlog

da s Indijcima dalje razgovara urukavicama.

Ustanak prevarenih i poni enih


Jedina dosada{njainvesticija MittalSteela u zeni~ku

@eljezaru bio je onajsimboli~ni euro koliko

su Indijci platiliFederaciji BiH za

preuzimanje 50 postodràvnog kapitala u

nekada{njemzeni~kom gigantu

SKIDOG

OM?!

SKIDOG

OM?!

Prema dostupnim podacima, trenutnapla}a radnika uposlenih u Mittal SteeluZenica kre}e se u rasponu od 330 KM za nek-valificirane radnike do 590 KM za visokokvali-ficirane radnike. Sindikat zeni~kih metalaca,kao {to je poznato, zahtijeva korekciju nakonkoje bi pla}e bile ne{to povoljnije (kretale bise od 406 KM za NK radnike do 772 KM zaVK radnike), no ipak bi bile osjetno niè negou ve}ini Mittalovih evropskih tvornica.Primjerice, najniè pla}e u Mittalovoj eljezariu Rumuniji dva puta su vi{e nego u zeni~koj

èljezari, dok je prosje~na pla}a rumunskihradnika za 30 eura nià od prosje~ne pla}eradnika u BiH. Pored toga {to daje najnièpla}e radnicima, Mittal Steel Zenica pla}a iniù cijenu elektri~ne energije nego i u jednojdrugoj evropskoj dràvi.

UVREDLJIVO NISKE PLA]E

Zeni~ki metalci najslabije

pla}eni u regiji

7. godine pokrenuti integralnu proizvodnju ~elika7. godine pokrenuti integralnu proizvodnju ~elika

VRIJEME JE DA SE KRENE:Generalni {trajk radnika MittalSteelamogao bi biti uvod u{iroko radni~ko nezadovoljstvou cijeloj BiH


30/80

SENZACIONALNA ISPOVIJEST (2)


]elo progovorio prij]elo progovorio prij

^OVJEK OD POVJERENJA VRHA

SDA ZADU@EN ZA PRLJAVEPOSLOVE: Ramiz Delali} ]elo nekrije da je imao brojne uticajnepoliti~ke pokrovitelje

ISPOVIJESTKOJA JE

POTRESLA BiH

ISPOVIJEST

KOJA JEPOTRESLA BiH


31/80

KRATAKSADR@AJ PRVOG

NASTAVKAINTERVJUASA ]ELOM

U pro{lom broju Slobodne Bosneobjavili smo prvi dio posljednjeg inter-vjua sa Ramizom Dela li}em ]elom ukojem je ovaj ratni komandant govorio olikvidaciji Nedàda Ugljena, zamjenika

direktora AID-a, i umije{anosti KemalaAdemovi}a i njegovog voza~a EnesaPandì}a u to ubistvo. Nedavno ubijeniRamiz Delali} u razgovoru sa novinarimaSB pri~ao je o razlozima Ugljenovog

Za{ti}eni dijelovi posljednjeg intervjua Ramiza Delali}a SB

RAMIZ DELALI], nedavno ubijeni èstoki sarajevski momak, svoj posljednjiintervju dao je novinarima Slobodne Bosne, nekoliko dana nakog tog razgovora

Delali} je traìo da se izbace dijelovi u kojima je govorio o ubistvu NED@ADAUGLJENA, dugogodi{njeg {efa bosanske tajne policije; pro{lonedjeljno objavljivanjeprvog nastavka, po mnogo ~emu {okantnog intervjua sa Delali}em, odjeknuo jepuput bombe unutar pravosudnih i politi~kih krugova, ali i vrhu me|unarodne

zajednice u BiH; prema na{im informacijama, ovih dana }e Tuìla{tvo BiHpokrenuti opse`nu istragu povodom Delali}evih tvrdnji u kojoj }e biti

obuhva}ene sve li~nosti koje je on spomenuo u vezi sa ubistvom Nedàda Ugljena

Razgovarali

Mirsad Fazli} i Senad Avdi}[email protected]

smrti samo za SBsmrti samo za SBBakirAlispahi}mijedolaziosa

nekimvidovnjakomnebiliotkrio{ta

jaznamoubistvu NED@ADAUGLJENA


NERAZJA[NJENO UBISTVO,NEPOZNATE UBICE:

Ramiz Delali} je ubijen27. juna 2007. u Sarajevu


32/80

ubistva koje se desilo na Aneksu ispredstana njegove ljubavnice Atije Mufti}1996. godine o ~emu je bio obavije{ten itada{nji dràvni vrh na ~elu sa predsjed-nikomAlijom Izetbegovi}em, a s kojima

je tako|er bio upoznat i njegov sin Bakir.Delali} je samo za SB govorio {ta mu jeprije ubistva ispri~ao Nedàd Ugljen oNedàdu Herendi, kako je saAdemovi}em dogovarao uklanjanjeUgljena, te o tome koja je uloga bilanamijenjenaNaseru Ori}u u Ugljenovomubistvu. U svom posljednjem intervjuuRamiz Delali} ]elo je pri~ao i o uloziBak ir a Ali spah i}a, Hasan a Per vana ,Edina Garapl ije i Fikreta Prevljaka udoga|ajima koji su prethodili ubistvuNedàda Ugljena.

Jeste li se i nakon toga nastavili

vi|ati sa Pandì}em i Ademovi}em?

Ja se i dalje, svaku no}, nastavljamvi|ati sa Pandì}em u mom kafi}uKiborg, on i Ademovi} i dalje insistira-ju da se Ugljen likvidira. Ja sam po~eo dase izvla~im, rekao sam im da mi je supru-ga jako bolesna, a onda da trebamosa~ekati povoljnije vrijeme, kada po~nuki{e i kada bude vi{e magle, jer su naAneksu velike magle. Prije svega samvjerovao ocjeni Vasvije Vidovi} o rah-metli Ugljenu i sve je to uticalo da u du{i

i svijesti nisam bio spreman da u~estvu-jem u likvidaciji. Sve je to tako teklo, doknisam ~uo da je Ugljen ubijen.

UBICA JE ENES PAND@I]

I, ko je ubio Ugljena, prema Va{em

mi{ljenju?

Enes Pandì}, jer je sve znao! Bio jeodan Ademovi}u i èlio je to. Do Ugljenovesmrti je skoro svaku no} dolazio u Kiborggdje smo igrali pikado. Znao je gdje ìviUgljenova ljubavnica Atija, kada on ide kodnje, stalno je bio sa Ademovi}em u vozikanjimakoje sam opisivao i znali su svaki pokretrahmetli Nedàda Ugljena.

Jeste li vi|ali Enesa Pandì}a

nakon Ugljenovog ubistva i jeste li ga

pital i ko je ubio Ugljena?

Po{to mi je nakon Ugljenovog ubistvahekler ostao u Pandì}evom autu, jasam vi{e puta traìo da mi ga vrati. On jestalno ne{to vrdao. Nekih desetak dananakon ubistva, kada sam ve} bio ljut irekao mu o{tro: Enese, vrati mi moj hek-ler, ili }u sve ispri~ati, on je poslije dva-tri dana vratio o~i{}en i podmazan hek-ler, koji je i danas kod mene. Odmahnakon Ugljenove smrti ja sam iAdemovi}a i Pandì}a pitao: Ljudi, koubi Nedàda Ugljena?, a oni su mi krozsmijeh odgovorili: Pa, zna se, Bakir

Alispahi}, jer je Ugljen puno znao o jed-nom kampu kod Fojnice.

@ELIO SAM SVEISPRIÂTI FAIKU LU[IJU

Jesu li mislili na kamp Pogorelica ,

jeste li Vi ne{to znali o njemu?

Ne znam, niti me interesovalo kakav jeto kamp. U to vrijeme, dakle krajem 1995.godine, ve} sam bio iza{ao iz vojske i sa testrane me ni{ta nije interesovalo. Istina, tadasu kod mene dolazili Bakir Alispahi} i nekividovnjak, ~ovjek koji prori~e budu}nost.Ne znam mu ime, ali se ponudio da i menigata. Stekao sam utisak da Alispahi} prekonjega èli da sazna jesam li u~estvovao uubistvu Nedàda Ugljena.

Da li s te ovu pri~u oko Ugl jenovog

ubistva jo{ nekom ispri~ali?

@elio sam stupiti u kontakt i saFaikom Lu{ijom iz Federalnog MUP-a ion mi je nekoliko puta slao nekog svog~ovjeka kome sam govorio pojedinostivezane za ubistvo Ugljena. Dok samboravio u Jablanici dva puta sam vidioKemu Ademovi}a kako izlazi iz dàmije.Jednom sam izbjegao susret, drugi putsmo se ipak sreli i tada me pitao da li ipreko koga kontaktiram sa Lu{ijom. Ume|uvremenu sam uhap{en zbog jednogkrivi~nog djela i ovi kontakti su prestali...


Alispahi} Baki, ministar unutra{njih poslo-va BiH od 8. juna 1993, a do tada na~elnik CSB-a Sarajevo.

Zavr{io je fakultet odbrane i za{tite i prije ratasura|ivao sa KOS-om, rade}i u pre-

duze}u Pretis-Vogo{}a, koje se

bavilo proizvodnjom oru`ja zaJNA. Preko SDA se uklju~io upripreme za odbranu BiH i bio

angaìran na pribavljanju oru`-ja. Njegov talenat da u ratnomSarajevu trguje sa pripadnici-ma UNPROFOR-a robom svihasortimana, od alkohola i ciga-reta do teìh stvari, znao jeda cijeni predsjednik Izetbe-govi} . Nakon {to su ga pripad-

nici Vojne policije 1992. uhap-sili kada su u rutinskoj no}noj

patroli u sitne sate otkrili da vozi

kamion pun alkohola, a ne mogav{iprona}i nikog od pretpostavljenih

da provjere {ta da urade sanjim, svezali su ga za

stub kod ka-s a r n e

Mar{al Tito, gdje je do~ekao zoru. Izetbegovi} je tada rekao datreba biti pu{ten. More b it da Bak ir voli malo da ukrade , a li je

lojalan, glasila je re~enica kojom je Alispahi} amnestiran zadotada{nji i sav budu}i rad. Na prijedlog Nedàda Ugljena,podràva stvaranje jedinice za posebne namjene [eve, za ~ije jepostojanje i rad znalo samo nekoliko ljudi u vrhu MUP-a i dràve.Po okon~anju rata, u tajnom kampu, formiranom za obuku zaantiteroristi~ke aktivnosti, kako se to interno zvalo, nastavlja se

KO JE KO U BO[NJAKA


Bakir Alispahi}


33/80

Za{ti}eni dijelovi posljednjeg intervjua Ramiza Delali}a SB

postojanje [eva na drugi na~in i drugim sredstvima. Sanaslovima tekstova U ime Allaha, gospodara svjetova, kako supisali tokom obuke u svoje radne bilje`nice, polaznici kursa suizu~avali predmet }ehrologija, izu~ivaju}i tipove javnihli~nosti kao {to su izdajn ik Muhamed Fil ipovi} , }af ir MirkoPejanovi} ili brat Atif Dudakovi}. U tim je opaànjima, izme|uostalog, zabiljeèno da je brat Atif l ijep, a Mirko Pejanovi}klempav. Izu~avalo se pravljenje eksplozivnih naprava i njihovo

postavljanje na zgodne lokacije kao {to su otira~ za cipele, balkonili dje~ije igra~ke. Da li su predava~i i polaznici mislili da }e,kada eksploziv postave u dje~iji auti} i ostave ga nasred puta, timistim putem ruku pod ruku {etati Radovan Karadì} i RatkoMladi}, ugledati auto, odu{eviti se i zaigrati, a zatim oti}i u zrak,

pa su zato obuku nazivali antiteroristi~kom!? Te{ko! Ukratko,17.2.1996., dan nakon upada IFOR-a na Pogorelicu, EnverMujezinovi} {alje depe{u direktoru AID-a Bakiru Alispahi}ukojom ga obavje{tava o mogu}im optu`bama s kojima se AID iBiH mogu suo~iti nakon upoznavanja sa dokumentima oduzetimiz kampa. Mujezinovi}, izme|u ostalog, pi{e: Nakon akcije

IFOR-a, na zaposjedanju objekta Pogorelica, 15.2.1996. zaplijen-j ivanja dokumentacije i MTS

-azate~enog u tom objektu, izvr{il i

smo procjenu i do{li do zaklju~ka da s t im u vezi posto ji ozbil jna

vjerovatno}a mogu}ih polit i~kih, diplomatskih i drugih {tetnih

pos ljedica po in te re se RBiH . Mjesec dana kasnije zvani~nuistragu o tome kako je IFOR do{ao do saznanja o Pogorelici obus-

tavio je Alija Izetbegovi}. Na insistiranje Amerikanaca, Alispahi}je smijenjen i na njegovo mjesto dolazi Kemal Ademovi}.

Ademovi} Kemal, na po~etku rata zamjenikkomandanta Specijalne jedinice MUP-a BiH Dragana Viki}a, akasnije i komandant specijalaca. Pokazao izuzetnu hrabrost uratu, {to su mu priznavali i oni kojima nije bio drag.Hladnokrvnost je bila jedna od njegovih glavnih karakter-

JUNACI ]ELINE PRIÊ


RAMIZ DELALI] U HAAGU

Dani su izmi{ljali intervjue sa mnomUnakrsno ispitivanje Ramiza Delali}a ]ele od strane advokata odbrane Sefera Halilovi}a Petera

Morrisseya u Ha{kom je tribunalu trajalo vi{e od petnaest sati. Nekoliko minuta advokat odbrane je posvetio ionom {to je Delali} rekao u svom intervjuu za magazin Dani. Prije nego {to je po~elo ispitivanje,

svjedoku Delali}u je na ekranu predo~en skenirani intervju iz Dana.

Morrissey: Vidite li ispred sebe tri stupca iz ovihnovina? Nemojte se smijati, molim Vas.

Delali}: Mislite iz novina ili ~ega?

Morrissey: Mislim iz novina. OK. Da li vidite ovajpasus ovdje Poveo sam oko 120 vojnika...

Delali}: Da. (...)

Morrissey: Vi ste ovo rekli u intervjuu, zar ne?Rije~i koje sam Vam upravo pro~itao su Va{e rije~i,zar ne?

Delali}: ... Nije ta~no da sam rekao ovakonovinaru kako je preneseno ovdje. Govorio samgeneralno o hronologiji. Nisam to precizirao i takorekao novinaru.

Morrissey: Dobro. Kaète, radio je {ta je htio,a novinar je bi la èna. Zar ne? VildanaSelimbegovi}, je li tako?

Delali}: Nisam rekao radio je {ta je htio...Novinari obi~no ubace svoja sopstvena mi{ljenja itako dalje tako da se ono {to je objavljeno razlikujeod onoga {to intervjuisana osoba kaè.

(...)

Morrissey: Sada, gospodine Delali}u, Va{a pri~au Sudu se veoma razlikuje od onoga {to ste rekli uintervjuu, zar ne?

Delali}: Da.

Morrissey: Zar nije ~injenica da je Va{a pri~a usudu sasvim nova pri~a?

Delali}: Objasnio sam to jednom, a objasni}u pono-vo. Intervjui se, uglavnom, ne autoriziraju u zemlji odak-le dolazim... Imao sam jednu sva|u sa ovom gospo|omnakon {to je ovo objavljeno. U intervjuu je napravila punogre{aka i dodala je neke stvari po sopstvenoj volji.

Kemal Ademovi}


34/80



istika, ~ak i u najdramati~nijim ratnim situacijama.Govorilo se da mu je krv led. Ranjavan nekoliko puta,

posljedice osje}a i danas - manifestiraju se u problemima saki~mom, zbog ~ega povremeno odlazi u Fojnicu na terapije.Nezadovoljni njegovim imenovanjem na ~elo AID-a su, do tada,

neprikosnoveni prvi ljudi MUP-a i AID-a: Bakir Alispahi},Nedàd Ugljen i Enver Mujezinovi}. Ademovi} kao jedan od svo-jih prvih poslova vodi internu istragu o [evama, misterioznojjedinici SDB-a, formiranoj 1992. Interesuje ga: ko su ~lanovi,koliko ih je, kako su pla}ani, {ta su radili i za koga. Jasno je da su[eve i Pogorelica bile dva poglavlja iste pri~e. Dobija {tureinformacije. Ve}ina uposlenika i ne zna za njihovo postojanje, upapirima se ni{ta ne moè na}i, [eve nisu bile ni na jednomplatnom spisku. Kada Nedàd Ugljen, {ef i osniva~ jedinicedostavlja nepotpuni spisak [eva Ademovi}u, koji je u me|uvre-menu potpuniji spisak i informacije dobio sa druge strane, posta-je sumnjivo za{to je sa Ugljenovog spiska izostavljeno pet imenai me|u njima ime najistaknutijeg pripadnika jedinice pod imenomNedàd Herenda. Ademovi} organizira otmicu i hap{enje

Herende za {ta angaùje trojicu ljudi: Edina Garapliju, HarisaPezu iRefika Murana. Cilj je bio da se iz Herende izvu~e {to vi{einformacija o [evama. Herenda nakon ispovijedi zavr{ava u{ahtu i bolnici, a za Ugljena po~inje pakao.

Herenda Nedàd, u popodnevnim satima25.06.1996. u naselju Ciglane, u prolazu izme|u zgrada, ta~nijepred njegovim haustorom, operativci AID-a Edin Garaplija iHaris Pezo li{avaju slobode Nedàda Herendu i uvode u svoj

automobil. Prilikom hap{enjaHerenda otmi~arima govori:Mora da je do{lo do gre{ke,

ja sam pripadnik Slu`be,

zovnite mi Nedàda Ugljena.Kod uhap{enog Herende pri-likom pretresa je prona|ena:legitimacije SDB-a, AID-a,specijalne propusnice zaulazak u zgradu AID-a ibjanko zamolnice za prikupl-janje donacija koje su pot-pisali Bakir Alispahi} iNedàd Ugljen. Nakon ubist-va Ugljena i objelodanjivanjapri~a o radu [eva, premajednoj verziji Herenda postajeza{ti}eni svjedok Tribunala u

Haagu, transportovan i ~uvan u Holandijikako bi bio klju~ni svjedok insajder u pred-metu protiv bo{nja~kih ~elnika. Kako su ume|uvremenu klju~ni akteri osnivanja i rada[eva nestali, opao je i interes za Herendu.On ipak ostaje da ìvi u inostranstvu, poddrugim imenom i identitetom, odakle sepovremeno javlja ~lanovima porodice.

Ugljen Nedàd, nakon {toje u bolnici Ko{evo snimio iskaz NedàdaHerende koji je ispri~ao ko ga je oteo i kako,ve} narednog jutra, oko 9 i 30, Ugljen tele-

fonira {efu kabineta predsjednika Izet-begovi}aBakiru Sadovi}u. Poziva ga u svojkabinet gdje zajedno preslu{avaju kasetu saHerendinim iskazom. Dana 28.9.1996, oko19:30, ubijen je u naselju Aneks, ispred stana

Atije Mufti}. Atija je pozvala suprugu jednog Ugljenovog pri-jatelja i saop{tila: Neko upucao Ne}ka pred mojom zgradom .Vijest se brzo {iri. Enver Mujezinovi} traì Irfana Ljevakovi}a, azatim odlaze u zgradu MUP-a, u kabinet kod Asima Fazli}a.Odatle Ljevakovi} poziva predsjednika Izetbegovi}a i

obavje{tava da je Ugljen ubijen. Izetbegovi} to ve} zna.Garaplija Edin , operativac AID-a koji je

zajedno sa Harisom Pezom i Refikom Muranom, po nalogu direk-tora AID-a, izvr{io otmicu Nedàda Herende. Garaplija je audio ivideo snimio Herendin iskaz u kojem je ovaj pod batinama priz-nao ~ime su se bavile [eve. Izme|u ostalog, Herenda je priznaoda je u~estvovao u poku{aju atentata na Ismeta Bajramovi}a]elu, organiziranju atentata na na~elnika G[ ARBiH SeferaHalilovi}a , snajperisanju po pripadnicima Devete i Desete

brigade tokom akcije Trebevi}, prebacivanju novca iz inos-transtva u BiH, za potrebe Vlade i ~emu sve ne. Garaplija, Pezo iMuran su uhap{eni 2.7.1996. pod optu`bom da su izvr{ili preko-ra~enje slu`bene du`nosti i poku{aj ubistva. Po nalogu direktoraAID-a Keme Ademovi}a i advokata Fahrije Karkina, svi se brane{utnjom. Dobijaju visoke zatvorske kazne. Garaplija mijenjaadvokata i nakon {to na Ka

slobodna bosna 559

Documents