slobodna bosna 965

www.slobodna-bosna.ba

ISTRA@IVANJE SB: U BiH @IVI 512 MILIONERA

TRIDESET GODINA NAKON LONDONA I PHILADELPHIJE

I U SARAJEVU

BAND

ISPRAVNA-oglasi sedmica-953:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.2.2015 14:14 Page 1

EKSPLOZIVNI RAST [TEDNJE GRA\ANI BiH U BANKAMA ÛVAJU 9,5 MILIJARDI KMRelevantne bankarske institucije saop}ilesu vijest o sna`nom rastu {tednje gra |a -na BiH koji na ra~unima trenutno imajuvi{e od 9,5 milijardi KM: Slobodna Bosnaje istraìla u ~ijim rukama se nalazi gole -mi kapital i ko su vlasnici najdebljihbank ov nih ra~una u BiH

KADROVSKA BAZA IZ AID-a[PIJUNI SU ME\U NAMA Agencija za istraìvanje idokumentaciju (AID) formalno jeuga{ena prije ~etrnaest godina, ali suzvani~no umirovljeni obavje{tajci ostaliaktivni sve do danas, diskretnoraspore|eni na klju~nim pozicijama:biv{i direktor KEMAL ADEMOVI] jejedan od najva`nijih kadrovika SDA uSarajevu, prvi sekretar bo{nja~ke tajneslu`be [EFIK D@AFEROVI]predsjedava Zastupni~kim domomParlamenta BiH, {ef Sarajevskogsektora ENVER MUJEZINOVI]kontrolira namjensku industriju uFederaciji, a sve konce iz sjene vu~e„utemeljitelj“ AID-a BAKIR ALISPAHI]

DVOTARIFNO BROJILOLOV NA ENERGIJUKada se biv{i lider SDP-a ZlatkoLagumdìja u ljeto 2010. godinespremao da sa svojom konjicomzaja{e bh. resurse, u avliji njegovevikend ku}e na Poljinama odràno jenekoliko sijela na kojima je navodnoglavni gost bio varalica {irokog spektraDAMIR FAZLI], a pouzdani izvor nam

je potvrdio da je REUF BAJROVI]imao ~ast biti sudionikom ovihdogovora. Fazli} se prili~no uspje{nofokusirao na energetski sektor, aBajrovi} je nedugo poslije toganapustio i stranku i dràvu. SlobodnaBosna istraìla je po~etke „energetskepri~e“ aktuelnog ministra energije,rudarstva i industrije Reufa Bajrovi}a injegovu saradnju s kontroverznimbiznismenom Damirom Fazli}em

SDS PRED KONGRESBURA U NAJVE]OJ OPOZICIONOJSTRANCI RS-aPred predstoje}u trku za poziciju pred-sjednika najve}e opozicione stranke uRepublici Srpskoj u SDS-u vladanezadovoljstvo i previranje, {to jedovelo do podjele stranke na dva tabo-ra koje predvode MLADEN BOSI] iMI]O MI]I]; na{a novinarka uzpomo} brojnih sugovornika istraìla jekoja od ove dvojice kandidata imave}u podr{ku u op{tinskim odborima,{ta im zamjera ~lanstvo i ko ima ve}u{ansu od odnese prevagu na predsto-je}oj Izbornoj skup{tini SDS-a

POLITI^KA ILI PRAVNABITKA USTAVNI SUD I DAN REPUBLIKEApelacija bo{nja~kog ~lana dràvnogPredsjedni{tva BAKIRA IZET BE GO -VI]A upu}ena Ustavnom sudu BiH, ukojoj je zatraèna ocjena ustavnostiodluke o progla{enju 9. januaraDanom Republike Srpske, po prvi putje, nakon duèg vremena, ujedinilasve srpske politi~ke stranke; na javnuraspravu pred Ustavnim sudom BiHiz Banje Luke dolazi dvadesetakpravnih eksperata i politi~ara, izme|uostalih, IGOR RADOJIÎ] i DRAGANÂVI]

UNIVERZITET U SARAJEVUPOZAJMI, PA NE VRATIStotine hiljada maraka stambenihpozajmica koje je Univerzitet u Sara -jevu dodjeljivao svojim uposlenicimave} godinama su predmet istrageFederalne uprave policije i Tuìla{tvaKS, no cijeli slu~aj jo{ je daleko odepiloga; u me|uvremenu, nova VladaKantona Sarajevo odlu~ila je upotpunosti preuzeti kontrolu nadfinansijama Univerziteta

7.5.2015. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

10

14

18

22

26

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

28

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 6.5.2015 23:55

SLOBODNA BOSNA I 7.5.2015.4

ÊK LISTA

Ministar Mekti}odolijeva priti -sku da „uhljebi“TomislavaLimova i TijanuKaletovi} Nakon pro{logodi{njih izbora iodlaska SDP-a iz vlasti, prioritet jebio uhljebiti brojne savjetnikeministara i zamjenika na svimnivoima vlasti. Kao primjer navest}emo biv{eg zamjenika ministrasigurnosti BiH Mladena ]avara.Njegov {ef kabineta TomislavLimov i savjetnica Tijana Kale -tovi}, suprugu novinara Federalnetelevizije Damira Kaletovi}a, na{lisu stalno uhljebljenje u tom mini -starst vu. Naime, u Slu`benom listuBiH objavljeno je da se od 1. marta2015. godine Tomislav Limovpostavlja na radno mjesto stru~nisavjetnik za analizu i strate{koplaniranje u Odsjeku za analitiku,strate{ko planiranje, nadzor i obukuSektora za imigraciju pri Ministar -stvo sigurnosti BiH. Tijana Kaletovi}postavlja se na radno mjesto stru~ -ni savjetnik – inspektor za eksterneinspekcijske poslove u Inspek -toratu, Ministarstvo sigurnosti BiH.Ali, kako nezvani~no sazna jemo, niTomislav Limov ni Tija na Kaletovi}jo{ nisu po~eli raditi kao dràvnislu`benici. Navodno, ministarsigurnosti BiH Dragan Mekti}uporno odbija da im potpi{erje{enja o postavljenju koja su bilaspremna i prije nego {to je Mekti}imenovan na mjesto ministra. (M.F.)

[ef njema~ke diplomatije FFrank WalterSteinmeier i njegov britanski kolege PPhilipHammond, koji su u Sarajevu sredinomjanu ara sna`no promovirali novi pristupEvropske unije prema BiH, skrenuli supa`nju evropske diplomatije na na{u dràvui najavili cijelu seriju posjeta na dràvnojrazini.

Seriju je otvorila hrvatska predsjednicaKolinda Grabar Kitarovi}, koja je uSarajevu boravila po~etkom marta, i pred-sjednik Republike Bugarske RRosenPlevneliev, koji je u glavnom gradu BiHboravio dva dana, 22. i 23. aprila, a novadiplomatska ofanziva o~ekuje se sredinommaja i po~etkom juna kada }e BiH posjetititurski predsjednik EErdogan, predsjednikSrbije NNikoli} i poglavar Katoli~ke crkvepapa FFranjo.

Desetak dana nakon turskog predsjedni-ka Erdogana, BiH }e ugostiti i predsjednikaSrbije Tomislava Nikoli}a, {to }e biti nje-gova prva zvani~na posjeta Sarajevu otkakoje na izborima 2014. godine izabran zapredsjednika Srbije.

Nikoli} }e tokom posjete Sarajevu imati

susrete sa dràvnim zvani~nicima Bosne iHercegovine, a u Sarajevo dolazi na poziv~lana Predsjedni{tva BiH BBakira Izet be -govi}a.

Dva dana nakon Nikoli}a, u Sarajevostiè papa Franjo, koji je, najavljuju}i pos-jetu, rekao kako u glavni grad BiH dolazikako bi propovijedao mir i me|ureligijskidijalog.

U Ministarstvo vanjskih poslova BiHpristiglo je jo{ nekoliko najava iznimnozna~ajnih posjeta evropskih dràvnika i{efova diplomatije na{oj zemlji, {to setuma~i kao pouzdan znak odlu~nosti evrop-skih dràva da pokrenu BiH s mrtve ta~ke iubrzaju reforme kao preduvjet za puno-pravnu ~lanstvo u EU.

Tako }e u prvih {est mjeseci ove godineBiH posjetiti vi{e evropskih dràvnika i{efova evropske diplomatije nego tokomposljednje dvije godine.

Ostaje da se nadamo kako }e aktuelnavlast iskoristiti podr{ku prijateljskih dràvai napokon staviti BiH na euroatlantsketra~nice.

(E. Hodì})

DIPLOMATSKA OFANZIVA

MINI MARKET

ME\UNARODNA PODR[KASeriju posjeta BiH otvorila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi}

U šest mjeseci ove godine uBiH će doći više evropskih

državnika nego u prethodnedvije godine

Dragan Mekti}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 6.5.2015 23:33

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


SKUPO STE KREÎLI

Sud vra}a naposao otpu{teneradnike ZOI ’84Neposredno prije po~etka skija{kesezone direktor ZOI ’84 MidhatHubijar rekao je da }e radnici togjavnog preduze}a morati zaraditisvoje plate. Prema Hubijarovojnajavi, u ZOI ’84 ostat }e da radeljudi koji budu mogli i htjeli stru~nodoprinositi razvoju firme. Ume|uvremenu, otpu{teno jetridesetak (i)legalno primljenihradnika od kojih je ve}ina rje{enjesvog statusa zatraìla sudskimputem. Tako je Op}inski sud uSarajevu polovinom aprila ovegodine donio rje{enje da je otkazuru~en Muberi Berilo polovinomdecembra pro{le godine nezakonitte da je ZOI ’84 mora vrati naposao uz naknadu pla}e, toplogobroka, naknade za prevoz ipripadaju}ih doprinosa. Za o~ekivatije da sud identi~na rje{enja donesei u ostalim predmetima u kojima subiv{i uposlenici tuìli ZOI ’84 zbogotkaza ugovora o radu. Novi izdacite{ko }e opteretiti ionako finansijskidevastiranu firmu, ~iji direktorHubijar je svojevremeno rekao da}e oni koji budu mislili da je ZOI ’84neka vrsta socijalne ustanove,„socijalnu“ pomo} morati traìti nanekom drugom mjestu. O~igledno,direktor Hubijar napravio je gre{kuu koracima jer }e firma na ~ijem je~elu morati isplatiti pla}e i sveostalo otpu{tenim radnicima kojinisu dolazili na posao, nisu radili, a„zaradili“ su plate kao da jesu.

(M.F.)

MINI MARKET

Dobrovoljačka Treći maj 2015.

Midhat Hubijar

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 6.5.2015 23:33

ČETVRTAK, 30. APRIL

Kada mi je prije nekoliko mjeseci nekood na{e lokalne filmsko-producentske~eljadi kazao kako stanovita producentskaku}a iz Egipta snima u Bosni i Herce go -vini dokumentarno-igrani film o Sarajev -skom procesu protiv muslimanskihintelekt ualaca, mal~ice sam bio zloban: Ako bi o montiranim sudskim procesimabolji i ta~niji film mogao napraviti odEgip}ana, ~ija je vlast tu devijantnupraksu odavno iskorijenila?! (Istina, kaoproducent je potpisana lokalna produc ent -ska ku}a Alhemija, a autorom sepredstavlja izvjesni Emir Z(umbul) Kape -tanovi}.)

Prvi nastavak tog filma emitovan jedanas na Al Jazeeri Balkans. Saznajemo ida je rad na filmu trajao pune-puncijatedvije godine. Mislim da je za to vrijemeCLINT EASTWOOD snimio dva filma-kandidate za Oscara, a KUSTURICAobavio skoro tre}inu svog posla okofilmskog Skadra na Trebi{njici „Mlije~nogputa“.

Samo gledalac ~vrstih ìvaca, ili onajko je neposredno zainteresiran za materijumoè nastavit gledati, ili barem ozbiljnoshvatiti film u ~ijoj prvoj minuti narator,uvode}i nas u film, kaè da se poloàj

bosanskohercegova~kih muslimana „po -bolj {ao nakon Ustava iz 1971. godine kadasu muslimani priznati kao nacija“. [ta jesve morao ne znati onaj koji je u jednure~enicu utrpao toliku koli~inu gluposti.Nema, taj „istraìva~“ pojma da nikakvogustava iz 1971. nije bilo, jeste dodu{e biopopis stanovni{tva, da je Ustav SFRJdonesen 1974., ali da se tim ustavom, kaonijednim ustavom na svijetu, ne priznaju,niti ukidaju nacije, nego se regulira ne{tosasma drugo...

Ne{to malo kasnije nepoznati naratorotkriva kako je nakon smrti JOSIPABROZA TITA srpsko rukovodstvointenzivno po~elo raditi na „hege moni -ziranju srpskog naroda“. Valjda se htjelore}i homogeniziranju, al’ eto, ne dade se.

Akteri, `rtve Sarajevskog procesa kojise pojavljuju u ve~era{njoj epizodiobja{njavaju da im namjere nisu bile ni{taod onoga za {to ih se teretilo u montiranojkomunisti~koj optu`nici i za {ta suosu|eni. [ta su im uop}e, bile namjere, tone govore i o tome se da samo naslu}ivati.

Hrvatski sociolog religije VJEKO -SLAV PERICA, u sjajnoj dvotomnojknjizi Balkanski idoli, izvorno objavljenoju Sjedinjenim Ameri~kim Dràvama, aprije nekoliko godina prevedenoj u Srbiji(Biblioteka 20. vek), ovako analiziraIslamsku deklaraciju ALIJE IZET BE -GOVI]A: „„Pakistan je, prema Dekla -


Ministar za boračkapitanja u VladiFederacije BiH zove seSalko BUKVAREVIĆ idugogodišnji je član iaktivista Strankedemokratske akcije.PredsjedavajućiSkupštine KantonaSarajevo je poznatikošrkaš SEJO BUKVA,zastupnik KomšićeveDemokratske fronte.Pa neka neko kaže daizborni rezultati nisu bukvalno implementirani, kako uzakonodavnu, tako i u izvršnu vlast!

U TEM SPONZORU,SVEGA NA VOLJUPrvi, drugi, ~etvrti maj:

Rad je bio bolji

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 6.5.2015 23:55

raciji, istaknut kao zemlja koja treba dapostane uzor muslimanskim revolu cion -arima {irom svijeta. Pore|enje saPakistanom otkriva da je Izetbegovi} vidiosudbinu Jugoslavije kao istovjetnu onojkoja je 1948. zadesila Indiju.“

Nakon Islamske revolucije u Iranu,pi{e profesor Perica, ova zemlja postajeuzor Izetbegovi}u i njegovoj grupi. Citirairansku {tampu koja je presudu od 90godina robije „muslimanskim intelek tual -cima“, ovako komentirala: „„Jugoslovenskimodel socijalizma pokazao se nespojiv saIslamom i neprijateljski raspoloèn premamuslimanima... Beo grad ski reìm ne moèvi{e uìvati visoki ugled me|unesvrstanima...“

Jugoslovenski reìm je, podsje}a autor,nekoliko godina kasnije shvatio da jeSarajevski proces bio gre{ka. „„On jemnoge nekada{nje saveznike iznesvrstanih i Tre}eg svijeta odvratio odBeograda i podstakao doma}i musliman -ski naciona li zam.“

„Al Jazeera Balkans“ je nedavnoprogla{ena najboljim poslodavcem uBosni i Hercegovini. I to je vjerovatnotako. Samo bi bilo korektno da ovakve isli~ne istraìva~ke specijalne emisijeobogati etiketom „sponzorirani prilog“.

PETAK, 1. MAJ

Prijatelj iz Londona mi pi{e kako jedanas obi{ao grob rahmetli KARLAMARXA i poloìo cvije}e. Ko ono bje{e,Darvin ili Marx, rekao kako je rad stvorio~ovjeka? A ko je stvorio nerad, ako nijeradni ~ovjek?!

SUBOTA, 2. MAJ

Na svako okupljanje Srba, koje jenaravno motivirano vi{e politi~kim negokomemorativnim razlozima, u Dobro vo -lja~koj ulici, promptno reagiraju „Zeleneberetke“. Predvo|ene ocem i sinom, EMI -NOM i MUHAMEDOM [VRAKI]EM,„Beretke“ tako ispoljavaju svoj trajni,neprolazni patriotizam i borbenu gotovost.

Nedavno je u jednim dnevnimnovinama Op}ina Stari Grad objavilapoduì spisak du`nika koji ne pla}ajuop}inske prostore. Razne firme u kojima suna ovaj ili onaj na~in kao vlasnicipojavljuju ~lanovi ustani~ke obitelji[vraki} (od TV Hayat, pa do nekih radnjipo âr{iji) zakinule su op}inski budèt zaskoro dvjesto hiljada maraka. Patriotizam umiru, to je valjda jasno, prije svega jeustavni/zakonski patriotizam.

NEDJELJA, 3. MAJ

Redovno kada u medijima vidim nekogovda{njeg „eksperta za terorizam“brzopotezno mijenjam tv kanal, odnosnopreska~em ~lanak u novinama. Osimukoliko nije rije~ o profesoru VLADIAZINOVI]U, jedinom relevantnom~ovjeku koji se tim fenomenom bavi nasustavan, odgovoran i ozbiljan na~in.

Danas je na nekom portalu svojevi|enje teroristi~ke po{asti u BiH, daklesvoj akademski stav oboga}en prakti~nimiskustvom sa terena, obnarodovao dr.NED@AD KORAJLI], dekan sarajevskogFakulteta kriminalisti~kih nauka. Upitan daobjasni {ta se sve promijenilo od prvogteroristi~kog akta, eksplozije autobombe uMostaru davne 1997. godine i posljednjeg -napada na policijsku stanicu u Zvorniku,Korajli} odgovara: „U~estvovao sam urasvjetljavanju slu~aja u Mostaru. O tomslu~aju ~esto sam razmi{ljao i analiziraostvari...“

Treba podsjetiti, ipak je to davno bilo,pola (zapadnog) Mostara autobombom jeraznio teorist HANDALA, pripadnikratnog odreda El Mudàhid Armije Bosne iHercegovine. Handala je kasnije uhap{en,dodu{e ne u selu @eljezno Polje kod @ep~a,gdje je sa mnogobrojnom familijom ìviokod punca, nego pet godina kasnije, nakon11. septembra, ako se ne varam, u Jemenu.

Njegov punac, zbunjeni seljak iz@eljeznog Polja, kasnije je pri~ao kako suve~er prije njegovog bijega Handali nanoge stigli policajci i rekli mu da }e ujutrodo}i drugi policajci da ga uhapse. I on jeutekao da se vi{e nikada ne vrati.

Me|u kojima je policajcima, onim„no}nim“, ili onim „jutarnjim“, bio tada{njidrugi ~ovjek kantonalne policije Korajli},te{ko je odgonetati. Ali da je bio me|uonima koji su stotinama Handala podijelilibh. paso{e nakon rata, o tome dileme nemoè biti.

PONEDJELJAK,4. MAJ

Postalo je ve} uobi~ajeno, op}e mjesto,svojevrstan regionalni folklorni trend da seemocije koje u ljudima inicira, budi Prvimaj, Me|unarodni praznik rada, poautomatizmu prelijevaju na dana{nji dan,kada je prije 35 godina umro JOSIP BROZTITO. Nikakvih povijesnih, pa nisimboli~kih dodirnih ta~aka ta dvadoga|aja nemaju, ali, eto, obiljeàvaju se upaketu, unisono, s istim emocijama,patosom. Vjerovatno je u pravu bio hrvatskisociolog JOSIP @UPANOV kada jezaklju~io da je sva jugonostalgija, ili

titonostalgija u osnovi socijalna nostalgija.„Kakav god da je Tito bio, jedno mu se

mora priznati: znao je od govana pitunapraviti“, govorilo se u Bosni.

Moè li se tehnolo{ki pita od govana(tzv. govnara) napraviti? Moè, mada ba{ inisam siguran da je jestiva!

UTORAK, 5. MAJ

Sa kolegom, dugogodi{njim hroni~arembalkanskih prilika, koji, pored ostalog,fenomenalno poznaje politi~ke, eko nom -ske, socijalne, obavje{tajne, me|uetni~ke,geopoliti~ke... prilike u Makedonijirazgovarao sam ju~er dugo; povod je bioobra~un unutar vrha Islamske zajednice,kada je poraèno, prethodno rukovodstvoIZ-a oru`jem, nasiljem ponovo uspostavilovlast. „„Nikakvih me|u njima idejnih,programskih razlika nema, posrijedi jebrutalna bitka za pare“, obja{njava.

Danas je na ulicama Skoplja pravi ratizme|u opozicionih demonstranata ipolicije koja svim sredstvima ~uvakorumpiranu, a ispostavilo se i zlo~ina~kuvladaju}u kastu.

„I kada govorimo o Skoplju, moramobiti oprezni i znati o ~emu zapravogovorimo“, upozorava me kolega.„Albanski dio Skoplja, onaj sa druge straneVardara, apsolutno ni na koji na~in nemapoveznica sa makedonskim Skopljem. Oniimaju svoje zakone, svoje prioritete, lidere,hijerarhiju.“

„Ne{to kao Sarajevo i Isto~noSarajevo?“, pitam. „„Ma {ta ti je ~ovje~e?!Zna{ kada gra|ani makedonskog Skopljaodlaze preko rijeke u albanski dio? Samokada poèle zapaliti cigaretu, budu}i jejedini proevropski zakon koji funkcionira uMakedoniji i koji se rigorozno provodizabrana pu{enja na svim i javnim i tajnimmjestima. A ni taj, kao ni drugi zakoni, kodAlbanaca se ne po{tuje.“

Ne znam za{to, pade mi na pamet kakotokom ramazana rijeke Sarajlija kre}uprema kafanama u Isto~nom Sarajevu - daih kod ku}e ne bi „provalili“ da ne poste!

SRIJEDA, 6. MAJ

Ministar za bora~ka pitanja u VladiFederacije BiH zove se SalkoBUKVAREVI] i dugogodi{nji je ~lan iaktivista Stranke demokratske akcije.Predsjedavaju}i Skup{tine Kantona Sarajevoje poznati ko{arka{ SEJO BUKVA,zastupnik Kom{i}eve Demokratske fronte.

Pa neka neko kaè da izborni rezultatinisu bukvalno implementirani, kako uzakonodavnu, tako i u izvr{nu vlast! �


Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 6.5.2015 23:56


TA^KU NA PLJA^KU

Glavni tuìlacTuìla{tva BiHGoran Salihovi}najavio kon kre t -ne rezultate upredmetu“Gibraltar”Glavni tuìlac Tuìla{tva BiH GoranSalihovi} potvrdio je za bh. medijekako se “vrlo skoro mogu o~ekivatikonkretne mjere u vezi predmetaGibraltar”. O tom kriminalnom slu~ajuSalihovi} je razgovarao i na sastankuu Ljubljani sa generalnim dràvnimtuìocem Republike SlovenijeZvonkom Fi{erom i najvi{imzvani~nicima Tuìla{tva Slovenije.“Predmet je oti{ao daleko i vrlobrzo }emo imati konkretneodluke”, kazao je Salihovi}.Podsjetimo, osumnji~enima u pred-metu “Gibraltar” na teret se stavljakrivi~no djelo organizovani kriminalu vezi s krivi~nim djelima finansijskikriminal, korupcija, pranje novca,porezna utaja, carinska prevara,zloupotreba poloàja, krivotvorenjeslu`bene isprave, davanje i primanjedara i drugih oblika koristi. U akciji “Gibraltar” pripadnici SIPA-euhapsili su u novembru pro{le godinedirektora marketin{ke agencije S.V.-R.S.A. Nevena Kulenovi}a, BelmuKulenovi}, Sanjina Kulenovi}a,visoke rukovodioce kompanije HTEronet Stipu Prli}a i ZoranaBakulu, zamjenicu generalnogdirektora Pink BH Lajlu Torlak,biv{eg direktora Mreè plus Darka

MINI MARKET

Sada ve} biv{i zamjenik predsjednikaHDZ-a BiH NNikola Lovrinovi} naprostoje uni{ten na posljednjem strana~komSaboru od neprikosnovenog lideraDragana ôvi}a. Lovrinovi} ne samo danije bio u igri za novi zamjeni~ki mandat,nego nije izabran ni u Predsjedni{tvostranke. Na njegovo je mjesto, kona~no,

instalirana najblià i najodanija ôvi}evasuradnica BBorjana Kri{to. Jednako je lo{epro{ao i IIvo Andri} Luànski, navodno,jer je kritizirao ôvi}evo rukovo|enjestrankom. Mjestu zamjenika predsjednikaHDZ-a nadao se i predsjednik FederacijeBiH MMarinko âvara, ali ni njegovaambicija nije ispunjena. (An.M.)

NIKOLA VAN KOLA

Bivši zamjenik predsjednikaHDZ-a Nikola Lovrinović najveći

je gubitnik izbornog Sabora

Nakon pomo}nikadirektora Dràvne agen -cije za istrage i za{titu(SIPA) AAn|elka Hrgi}a ihrvatskog oficira zavezu s Ha{kim tribu n -alom GGorana Miha lje -vi}a, jo{ je jedanpredratni opera tivacSlu`be dràv ne bez -bjednosti u Livnu nakonrata izgradio karijeru uSarajevu. Tuìtelj AAzizJahjefendi}, doskora {efOdjela privrednog krim -inaliteta u Kanto nalnomtuìteljstvu u Sarajevu,tako|er je radio kaoagent SDB-a u Livnu.Tuìtelj Jahjefendi} seobavje {tajnim poslo vi -ma bavio sve do 1993.,odnosno do sukobaArmije BiH i HVO-a,kada je izba~en izSlu`be, zajedno sdrugim kolegama bo -{nja ~ke naci o nalnosti.

(S.M.)

LIVANJSKI ČIR

Predratni kadrovi livanjskog SDB-a izgradili

zavidne karijere u Sarajevu

An|elko Hrgi}

GoranSalihovi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 6.5.2015 23:52

PRO ET CONTRA


Aleksi}a, direk tora agencije MITAEjuba Ku~uka i vlasnika agencijeFabrika Senada Zaimovi}a, noosumnji~eni su pod vrlo mutnimokolnostima pu{teni da se brane saslobode. Klju~ni dokazi protivosumnji~enih nalaze se u Sloveniji,gdje su imali bankovni ra~un teàkvi{e od devet miliona KM! (A.M.)

KLICA SUMNJE

Prema jednoj odbrojnih verzija,Vinko @uljevi}Klica likvidiran jepo nalogu iz BiHUbojstvo bosansko-hrvatskogkriminalca Vinka @uljevi}a Klice,koji je brutalno likvidiran u nedjelju,u zagreba~kom naselju Sesvete,diglo je na noge hrvatsku policiju,ali egzekutorima nema ni traga. Imada nema sumnje da su ratnogzapovjednika postrojbe HVO-aGaravi iz Bugojna, koji je nakonrata „poslovao“ na relaciji Hrvatska- BiH, smaknule profesionalneubojice, novinari, kao i policijskiistraìtelji, ne isklju~uju mogu}nostda je nalog za smaknu}e Klicedo{ao iz hrvatskog podzemlja, ali iiz susjednih zemalja. Hrvatska jepolicija ve} zatraìla pomo} kolegaiz BiH, budu}i da je Vinko @uljevi}imao veze i u bosanskom i uhercegova~kom kriminalnom miljeu.Navodno je najvi{e kontaktirao sMersedom Hadì}em zvanimMirso [vicarac, za kojeg jesvojedobno, preko svojih ratnihdrugova iz HVO-a, urgirao kako bituzlanski kriminalac bio ranijepu{ten iz zatvora. (S.M.)

MINI MARKET

SR\ANBLAGOVÂNIN

Direktor “TransparencyInternationala”

NEMislim da je novi zakonnemi novnost. A {to se dràv -nih slu`benika ti~e, mislim daoni ve} imaju zna~ajan dioprivilegija.

ESAD HRVAÎ]Advokat

NENe podràvam jer sada{njeradno zakonodavstvo je katas-trofalno, posebno u dijelukolektivnih ugovora koji suzbog svoje neregularnostidràvu BiH i javna preduze}a iustanove ko{ta le milione a,naravno, u toj igri i sindikati sudo{li do materijalnih sredsta-va. Trì {te treba odrediti iprava radnika a sindikati treba-ju kroz svoje programe {tititi~lanove a ne {trajkati i insisti-rati na kolektivnim ugovo ri ma.

HUSNIJA KAMBEROVI]Direktor Instituta za

historiju

NE

Ne podràvam, zato {to posto-je}i zakon i suvi{e {titi nerad-nike. Ako èlimo dalje razvijatina{e dru{tvo, mora se promi-jeniti odnos prema radnimobavezama. Sindi kat treba{tititi radnike, a ne neradnike.

AZRA HAD@IAHMETOVI]Profesor na Ekonomskom

fakultetu

DA/NERazlog ovom stavu je {to nisamsigurna da su svi oni koji suglasni u protivljenju dono{enjanovog zakona o radu imali pri-liku da vide prijedloge nekihnovih zakonskih rje{enja. Kolikomi je poznato, osim pri~e opotrebi dono{enja novogzakona i argumenata u prilognekog novog zakona, konkretniprijedlozi nisu u~injeni. Stoga mi

je nepoznato ~emu se protivesindikati. Ukoliko u narednomperiodu bude argumentiranogprotivljenja konkretnim prijed-lozima u novim zakonskimrje{enjima koja }e vjerovatnouslijediti, proteste ove vrstesmatrat }u opravdanim.

ANTO DOMAZETProfesor na EFSA

NE

Ne podr avam njihov stav jermoramo se zalo iti za zakonkoji optimizira na~elo sigu rnosti,fleksibilnosti i aktivnih mjerazapo{ljavanja od stra ne dr ave.

EROL MUJANOVI]Ekonomski analiti~ar

DA/NEStvari treba gledati na {irojrazini. Ova reforma je nemi-novnost i desit }e se neovis-no o volji bilo kojeg od poje-dinih aktera. Cijela Evrop skaunija je pro{la ili prolazi krozadaptaciju radnog zako no -davstva novim potrebamaekonomije i to ~eka i BiH.

Sindikat državnih službenika seprotivi usvajanju novog zakona oradu. Podržavate li njihov stav?

Priredila: Ma{a ]osi}

Mirso [vicarac

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 6.5.2015 23:52

UBosni i Hercegovini trenutno ìvi512 milionera - osoba koje nasvojim ra~unima u komercijalnimbankama imaju milion konve r ti -bilnih maraka i vi{e! Njihov

zajedni~ki konto teàk je 630 miliona KM,{to zna~i da neki od 512 milionera nara~unu imaju vi{e od jednog miliona.Rekorder je jedan poznati muzi~ar, ~iji imeiz razumljivih razloga ne moèmo saop}iti,koji na svom kontu ima 32 miliona KM, ame|u multimilionerima ima i nekolikozvu~nih imena iz svijeta sporta, estrade iprivatnog poduzetni{tva.

PROBOJ ZVU^NE BARIJERENavedeni podaci rezultat su opse`nog

istraìvanja Slobodne Bosne, potaknutog

slu`benim informacijama o rekordnomrastu {tednih depozita gra|ana BiH ukomercijalnim bankama. Zaklju~no skrajem aprila ove godine, {tednja gra|anaBiH prema{ila je iznos od 9,5 milijardi KMi ve} je sada izvjesno da }e do kraja godineprobiti „zvu~nu barijeru“ od 10 milijardiKM!

Posljednjih nekoliko godina {tednjagra|ana ubrzano raste, po iznimno visokojstopi od 10 posto na godi{njoj razini, {to jepet puta vi{e od realnog rasta brutodoma}eg proizvoda.

Taj se trend djelimi~no moè objasnitivi{egodi{njom ekonomskom recesijomkoja u pravilu rezultira kresanjem li~nepotro{nje i rastom {tednje („za crne dane“),ali ovdje se ne radi o standarnom rastu{tednje od 3-4 posto, kao u drugimdràvama regije, nego o eksplozivnomrastu od 10 posto, koji se ne moè objasnitii pripisati isklju~ivo recesiji. Tim prije {to


EKSPLOZIVNI RAST [TEDNJE

Relevantne bankarske institucije saopćile su vijest o snažnom rastu štednjegrađana BiH koji na računima trenutno imaju više od 9,5 milijardi KM:

Slobodna Bosna je istražila u čijim rukama se nalazi golemi kapital i ko su vlasnici najdebljih bankovnih računa u BiH

U BiH @IVI 512 MILIONERA!!!

Najve}i pojedina~ni depozit, teàk32 miliona KM, ima jedan poznati

muzi~ar ro|en u Sarajevu

Pi{e: ASIM METILJEVI]

ATRAKTIVNA [TEDNJAOro~eni depoziti donose

dobit koja se ne oporezuje

asim:TEKST osnova.qxd 6.5.2015 23:15

je BiH iz recesije iza{la jo{ prije pune trigodine! O~ito je rije~ o ne{to sloènijemsocijalno-ekonomskom fenomenu.

ATRAKTIVNA [TEDNJABankari se slaù u ocjeni da {tednju

gra|ana sna`no privla~i krajnje liberalniporeski sistem i osobito visoke kamate naoro~enu {tednju, koje su i do 50 posto ve}eod evropskog prosjeka. Za razliku odve}ine ostalih evropskih dràva, u BiH nepostoji porez na kapitalnu dobit, dakle

{tedi{a ne pla}a porez na zaradu ostvarenuod kamata.

Osim toga, pasivne kamate, dakle onekamate koje banka ispla}uje {tedi{ama,

neuporedivo su ve}e od evropskogprosjeka. Primjerice, {tedi{a u Njema~kojmoè ra~unati na maksimalnu kamatu od1,5 posto, dok se pasivne kamate u BiH na


GRA\ANI BiH U BANKAMA ÛVAJU 9,5 MILIJARDI KM

��

REKORDNA [TEDNJA[tednja gra|ana BiH do kraja godine

prema{it }e deset milijardi KM


oro~enu {tednju kre}u u rasponu od 2,5 do3,5.

Na{im bogata{ima naprosto se ne isplatiiznositi novac van BiH, jer }e u bilo kojojevropskoj dràvi zaraditi manje i jo{ }e pritom platiti visok porez na kapitalnu dobit.

Drugi vaàn stimulans za rast {tednjejest ~injenica da je konvertibilna marka,budu}i je vezana za euro, vrlo stabilnavaluta i da su komercijalne banke u BiHvisoko kapitalizirane i pouzdane, i da je pritome zagarantiran povrat {tednje u slu~ajusloma neke banke, kao {to se to nedavnodesilo s Bobar bankom iz Bijeljine.

Tre}i faktor je povezan s nepovoljnimprivrednim ambijentom koji obeshrabrujeprivatne investicije i privatno poduze t -ni{tvo. Pokretanje privatnog biznisaskop~ano je s hiljadu problema: birokratskiaparat je trom i korumpiran, pravosudnisistem neefikasan a trì{te malo ineza{ti}eno, pa se u takvim okolnostimaljudi s vi{kom novca radije opredjeljuju danovac povjere banci, odnosno da novac radiza njih nego da oni rade za novac.

I, napokon, ~etvri razlog za tako sna`nirast {tednje krije se u ~injenici da je trì{tekapitala nerazvijeno i da za veliki broj ljudipredstavlja potpunu nepoznanicu. To se,primjerice, vidi i po tome {to hartije odvrijednosti (obveznice i trezorski zapisi)koje svako malo emitiraju entitetske vlade,u pravilu kupuju komercijalne banke, asamo u rijetkim slu~ajevima fizi~ka lica,iako hartije od vrijednosti nude ve}i prinosnego oro~ena {tednja.

DVA POSTO [TEDI[A - 1,7 MILIJARDI KM

Sve to i jo{ pone{to rezultiralo jesna`nim rastom {tednje privatnih lica odpreko 9,5 milijardi KM.

Taj se novac, uslovno re~eno, moèpodijeliti u dvije grupe. Blizu 5,1 milijarduKM, odnosno oko 55 posto ukupne {tednjenalazi se na ra~unima „malih {tedi{a“,dakle onih gra|ana koji u bankama drè odnekoliko stotina do 50 hiljada KM. Takvihje golema ve}ina: ukupan broj „malih

{tedi{a“ prema{uje 2,7 miliona, no nagolemoj ve}ini ra~una deponiran je „sitni{“od nekoliko stotina maraka, a tek nasvakom desetom ra~unu nalazi se iznosve}i od 5, a manji od 50 hiljada KM.

Preostali dio {tednje nalazi se nara~unima krupnijih {tedi{a, s iznosimave}im od 50.000 KM. Rije~ je o svega34.000 ra~una, i na njima se nalazi oko 4,4milijarde KM, {to }e re}i da svega 2 posto{tedi{a kontrolira 45 posto ukupne {tednje!

U „ prvom razredu“ smje{teni su ra~unina kojima ima od 50 do 60 hiljada KM.Takvih ra~una ima 9.111 i na njima seukupno nalazi ne{to vi{e od 493 miliona KM.

[TEDNI RAZREDITri puta je manji broj ra~una s iznosom

u rasponu od 60 do 70 hiljada KM, a nanjima se nalazi ukupno 346 miliona KM.

U slijede}em razredu smje{teni sura~uni od 70 do 80 hiljada KM. Takvih je8.200, a na njima je deponirano oko 684miliona KM.

Sli~an je broj ra~una s iznosom od 100do 200 hiljada KM: takvih je 7.882 i nanjima se nalazi vi{e od milijardekonvertibilnih maraka.

Napokon, u najvi{em razredu nalaze senajkrupnije {tedi{e s iznosom iznad200.000 KM. Takvih je po broju najmanje,svega ih je 3.584, no na njihovim ra~unimanalzi se golemi iznos od oko 1,7 milijardiKM!!! U tom razredu smje{teni su su imilioneri - ima ih 512, od kojih njih 60 imavi{e od 2 a manje od 32 miliona KM.Rekordan iznos pojedina~nog depozita,kako smo naveli, iznosi 32 miliona KM! �


EKSPLOZIVNI RAST [TEDNJE

�

Gra|ani Federacije BiH neuporedivosu {tedljiviji od gra|ana RS-a: nara~unima „federalnih {tedi{a“ nalazi se7,4 milijarde KM a na ra~unima {tedi{a izRS-a 2,1 milijarda KM.

Zanimljiv je i podatak da gra|ani BiHimaju vi{e novca u bankama nego {tobankama duguju po osnovu kredita.[tednja je prema{ila 9,5 milijardi KM, aukupni dug gra|ana 7,1 milijardu KM. �

GRA\ANI FBiH [TEDLJIVIJI OD GRA\ANA RS-a

„Federalne štediše“ na računimaimaju tri puta više novca negoštediše iz RS-a

Broj od 2,7 miliona {tednih depozitane zna~i da toliko gra|ana {tedi novac ubankama, jer u pravilu svaki ozbiljniji{tedi{a s iznosom iznad 50 hiljada KMima nekoliko ra~una u razli~itim bankama,kako bi se za{titio od eventualnog sloma

banke. Naime, zagarantiran je povrat{tednih depozita, ali do 50.000 KM.

Mada je u bankama otvoreno 2,7miliona depozitnih ra~una, tek 350.000gra|ana ima na {tednom ra~unu vi{e od5.000 KM. �

MNOGO RAÛNA SA MALO PARA

Tek 350.000 građana ima na štednom računu više od 5.000 KM


Huso Sari}, biv{i direktor Agencijeza rad i zapo{ljavanje BiH, aodskora savjetnik federalnogministra rada i socijalne politikeMilana Mandilovi}a, skrivio je,

po svemu sude}i, stravi~nu saobra}ajnunesre}u, koja se dogodila u srijedu, 29.aprila. Sari} je, prema prvim policijskiminformacijama, voze}i velikom brzinomautomobil [koda Octavia preticao drugovozilo na nepreglednoj krivini u naseljuPoljice kod Maglaja, kada je iz suprotnogsmjera nai{ao Peugeot. U automobiluPeugeotu u tom je trenutku na mjestusuvoza~a sjedio SSenad Ridàl, vlasnikAuto-{kole AS, dok je za volanom bilaRusmira Halilovi}, koja je poha|ala obuku.Iako je nesretni instruktor vo`nje poku{aoizbje}i direktni sudar, skre}u}i vozilo tik uzza{titnu ogradu, udes je bio neizbjeàn.

Senad Ridàl je u nesre}i poginuo, dok suRusmira Halilovi} i Huso Sari} upu}eni nalije~enje u Kantonalnu bolnicu u Zenicu.

Iako je od kobnog saobra}ajnog udesakod Maglaja pro{lo sedam dana, znakovito jeda identitet voza~a koji je izazvao sudar nijeotkrio nijedan medij, nego su samo objavljenaimena Sari}evih `rtava?! (Pore|enja radi,svaki voza~ koji je posljednjih mjeseci skriviosaobra}ajnu nesre}u u Sarajevu, javnosti jebio poznat u roku od najvi{e 24 sata.) Jednakoje tako za~u|uju}e da deùrni tuìteljTuìteljstva Zeni~ko-dobojskog kantona nijezatraìo da se neodgovornom voza~u, koji jeizazvao sudar sa smrtnim posljedicama,odredi pritvor po izlasku iz bolnice. Kako jeSlobodnoj Bosni slu`beno potvr|eno uKantonalnom tuìteljstvu u Zenici, tuìteljkoji vodi istragu je naloìo obdukciju tijelapoginulog Senada Ridàla, kao i tehni~kovje{ta~enje vozila.

Husu Sari}a je, podsjetimo, Centralnaizborna komisija BiH prije ~etiri godinekaznila zabranom kandidiranja na bilo koju

izabranu, izvr{nu ili savjetni~ku funkcijudo 2015., jer je utvr|eno da se u vrijemedirektorskog mandata u Agenciji za rad izapo{ljavanje na{ao u sukobu interesa.Unato~ zabrani CIK-a, Sari} se u jesen2013. prijavio na konkurs za ~lanaKomisije za vrijednosne papire FederacijeBiH, a nedavno i na mjesto direktorafederalnog Fonda za profesionalnurehabilitaciju i zapo{ljavanje osoba sinvaliditetom. Iako je bio na listi ~etirinajbolje plasirana kandidata, Huso Sari}ipak nije izabran za direktora, ali je vrlobrzo angaìran kao savjetnik ministraMilana Mandilovi}a. Prethodno je HusoSari}, u izjavi za Oslobo|enje koju je daokrajem marta, zaprijetio Vladi FBiH,~lanovima Upravnog odbora Fonda zaprofesionalnu rehabilitaciju i zapo{ljavanjeinvalida i Komisije za izbor direktorakaznenim prijavama. No, zasigurno nije nislutio da }e samo mjesec dana kasnije iprotiv njega biti podnesena prijava, ali zbogneuporedivo teèg kaznenog djela. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Nakon stravičnog sudara kod Maglaja objavljen identitet žrtava, ali ne i krivca

Huso Sarić, savjetnik federalnog ministrarada Milana Mandilovića, izazvao tešku

saobraćajnu nesreću

SMRT NA CESTIVlasnik Auto - {kole AS Senad Ridàl je

poginuo a Rusmira Halilovi}, koja jepoha|ala obuku, te{ko povrije|ena u saobra}ajnom udesu koji je izazvao Huso Sari}, preti~u}i na punoj liniji

Skandal:Skandal.qxd 6.5.2015 20:00


KADROVSKA BAZA IZ AID-a

Agencija za istraživanje i dokumentaciju (AID) formalno je ugašena prije četr-naest godina, ali su zvanično umirovljeni obavještajci ostali aktivni sve do danas,diskretno raspoređeni na ključnim pozicijama: bivši direktor KEMAL ADEMOVIĆje jedan od najvažnijih kadrovika SDA u Sarajevu, prvi sekretar bošnjačke tajneslužbe ŠEFIK DŽAFEROVIĆ predsjedava Zastupničkim domom Parlamenta BiH,

šef Sarajevskog sektora ENVER MUJEZINOVIĆ kontrolira namjensku industriju uFederaciji, a sve konce iz sjene vuče „utemeljitelj“ AID-a BAKIR ALISPAHIĆ

NA STRATE[KIM MJESTIMANJIHOVI LJUDI

BO[NJA^KI BAND AID

PROFESOR, BIZNISMEN, KADROVIK IZ SJENEIako je iz obavje{tajne slu`be izop}en prijeskoro dvije decenije, Bakir Alispahi} se nikadanije prestao baviti {pijunskim poslovima

SUZANA AID:TEKST osnova.qxd 6.5.2015 23:25

Cetrnaest godina nakon {to jeAgencija za istraìvanje idokumentaciju (AID) formalnouga{ena, njezini nekada{nji {efovi,premda spremljeni u prijevre -

menu {pijunsku mirovinu, jo{ su uvijekvrlo aktivni, istina, na drugim pozicijama.Proces rehabilitacije prvog direktora(po)ratne bo{nja~ke tajne slu`be BBakiraAlispahi}a i njegovih nekada{njih operati -vaca zapo~eo je, podsjetimo, jo{ 2009., podokriljem Stranke demokratske akcije, o

~emu je Slobodna Bosna prva pisala. Tadasmo objavili da je po preporuci biv{egpredsjednika SDA SSulejmana Tihi}a ustrana~ki Odbor za obranu i sigurnosnupolitiku imenovana cijela svita otpisanihobavje{tajaca, predvo|enih BakiromAlispahi}em i FFikretom Muslimovi}em,predratnim oficirom KOS-a i ratnimna~elnikom Uprave bezbjednosti ArmijeBiH.

BAKIROVA HOBOTNICA [est godina kasnije ispostavit }e se kako

su strana~ki odbori, a poglavito Grupa zasigurnosnu politiku, predstavljali naj zna -~aj niju kadrovsku bazu za diskretno raspo -re|ivanje Alispahi}evih i Muslimovi}evih{pijuna na va`ne funkcije u svim

strukturama vlasti. Iako je Bakir Alispahi} sa ~elne pozicije

u Grupi za sigurnosnu politiku smijenjenprije godinu dana, a potom i izba~en izKadrovske komisije SDA, ratni ministarpolicije RBiH i „utemeljitelj“ AID-a nije,ipak, do kraja raàlovan. Njegov poku{aj dapostane ~lan Upravnog odbora sarajevskogUniverziteta jeste propao, ali je ume|uvremenu dobio mjesto profesora naFakultetu za kriminalistiku, kriminologiju isigurnosne studije u Sarajevu. ZaAlispahi}ev je univerzitetski anga`man,opet, najzaslu`niji dekan Fakulteta zakriminalistiku NNedàd Korajli}, neko}pomo}nik ministra policije Zeni~ko-dobojskog kantona i najbliì suradnik

[emsudina Mehmedovi}a, jo{ jednogratnog obavje{tajca i policajca iz Te{nja,koji je policijsku karijeru zamijeniopoliti~kom - kao zastupnik SDA ufederalnom i Parlamentu BiH.

Bakir Alispahi} je zvani~no docent naFakultetu za kriminalistiku i savjetnik uprivatnoj kompaniji AC Quattro, koju jeosnovao nakon {to je naprasno sklonjen izpolicijsko-obavje{tajnog miljea. Nezva -ni~no je, pak, i pravi vlasnik Novinskeagencije Patria i siva eminencija Federalneuprave policije, koju nadzire prekozamjenika direktora EEnsada Kormana(Alispahi}evog ratnog pratioca) i na~elnikaSektora kriminalisti~ke policije EEdinaVranja. Spekulira se, tako|er, kako nijezanemarljiv ni Alispahi}ev utjecaj na MUPKantona Sarajevo, ali je u slu~ajusarajevske policije podijelio „zoneodgovornosti“ sa svojim nasljednikom uAID-u KKemalom Ademovi}em.

U prethodnih se pet godina BakirAlispahi}, zahvaljuju}i biv{em federalnomministru energije, rudarstva i industrijeErdalu Trhulju, uspio nametnuti i kaoneformalni {ef namjenske industrije uFederaciji BiH. Glavni je Alispahi}evoperativac u tim poslovima njegovdugogodi{nji suradnik, ratni na~elnikSarajevskog sektora Slu`be dràvnebezbjednosti, a kasnije AID-a EEnverMujezinovi}. Mujezinovi} je najprijeimenovan za savjetnika ministra Trhulja, dabi kasnije dobio stalni anga`man, kaopomo}nik direktora Federalne direkcije zanamjensku industriju. Provode}i, nadalje,Alispahi}evu kadrovsku politiku, Trhulj iMujezinovi} su na funkciju direktoratvornice Pretis u Vogo{}i kod Sarajeva


[PIJUNI SU ME\U NAMA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]

i MARIO ILIÎ]

��

Nakon neslavnog kraja {pijunskih karijera, biv{i {efovi AID-a postali politi~ari, profesori,

privatni biznismeni... MANDAT KOJI SU OBILJE@ILAPOLITI^KA UBOJSTVAU vrijeme dok je Kemal Ademovi} bio direktor AID-a likvidiran je njegovpomo}nik Nedàd Ugljen i federalnidoministar policije Jozo Leutar


postavili biv{eg financijskog direktora ukompaniji AC Quattro HHajrudina Pezu (kojije, u me|uvremenu, „otpisan“), a MMirzuAlispahi}a (Bakirovog sina) izabrali uNadzorni odbor poduze}a Igman izKonjica.

Poslije burnog razlaza s aktualnimvodstvom SDA, Bakir Alispahi} je novepoliti~ke saveznike na{ao u redovimaDemokratske fronte, me|u najbliìmsuradnicima @@eljka Kom{i}a - MMorrisomPowerom (MMurisom Palom) i EEmiromSuljagi}em. Stoga je realno o~ekivati kako}e uz njihovu podr{ku Bakir Alispahi}sa~uvati Envera Mujezinovi}a na pozicijipomo}nika direktora za namjenskuindustriju (resorni je ministar RReuf Bajrovi}iz DF-a), ali i osigurati nove pozicije zasvoje kadrove u predstoje}oj raspodjelifunkcija u javnim poduze}ima iinstitucijama. Kao prvi, najizglednijikandidat za direktora Elektroprivrede BiH

tako se ve} spominje Erdal Trhulj, koji jeAlispahi}u iznimno blizak.

[PIJUNI U PARLAMENTUPremda je u svojoj slu`benoj biografiji

taj podatak zatajio, iz kadrovskog jerasadnika AID-a ponikao i predsjedavaju}iZastupni~kog doma Parlamenta BiH [[efikDàferovi}. Dàferovi} je na du`nosttajnika AID-a imenovan po~etkom februara1996., s pozicije na~elnika Centra slu`bibezbjednosti Zenica, ali se u obavje{tajnojagenciji nije dugo zadrào, do jeseni istegodine. [efik Dàferovi} je ubrzo izabranza predsjedavaju}eg Skup{tine Zeni~ko-dobojskog kantona i delegata u Domunaroda Parlamenta FBiH. Mada seDàferovi} u posljednjih devetnaest godinabavio parlamentarnim poslovima, njegovuje ratnu biografiju nedavno istraìvaloTuìteljstvo BiH (po prijavi MMirsada Kebe).No, otvori li se ponovno istraga o ubojstvu

nekada{njeg pomo}nika direktora AID-aNedàda Ugljena (koji je usmr}en useptembru ‘96.), a sve su prilike da ho}e,[efik Dàferovi} bi mogao biti jedan odva`nijih svjedoka. Dàferovi} je, naime,zajedno s tada{njim tajnikom MUP-a RBiH@eljkom Varunekom, bio zaduèn zarazmjenu „zarobljenika“, odnosnopolaznika i organizatora (anti)teroristi~kogkampa na Pogorelici, koje su u februaru1996. uhapsili vojnici IFOR-a. Tada je {efiranskog {pijunskog punkta u BiH AAliBajat, koji je bio nadre|en iranskiminstruktorima, pred Dàferovi}em iVarunekom zaprijetio Nedàdu Ugljenu da}e zbog upada jedinica IFOR-a u njihovutajnu bazu kod Fojnice „platiti glavom“?!Nedàd Ugljen je ubijen sedam mjesecikasnije, @eljko Varunek je umro unovembru 2013. (na njegovom je sprovodugovor odrào Bakir Alispahi}), a [efikDàferovi} je ostao jedini ìvi svjedok


KADROVSKA BAZA IZ AID-a

�

Iako je svojedobno osu|en na 13godina zatvora, zbog poku{aja ubojstvaNedàda Herende, pripadnika specijalnepolicijske jedinice [eve, Edin Garaplija jejo{ jedan biv{i obavje{tajac AID-a, koji jekasnije adekvatno „zbrinut“. Predratni sitnikriminalac, u ratu operativac SDB-a i AID-a, koji je jedva zavr{io srednju {kolu, uspioje nakon izlaska iz zatvora ste}i golemobogatstvo, ali i naobrazbu. Nesu|eni jeHerendin ubojica 2007. postao (su)vlasniksarajevskog Instituta za za{titu od poàra ieksplozija, a potom je promoviran u„eksperta“ za protupoàrnu za{titu, svezahvaljuju}i Bakiru Alispahi}u. Podsjetimoda je Edin Garaplija, dok je bio u zeni~komzatvoru, i u razgovoru s novinarima i uiskazu ha{kim istraìteljima, detaljnosvjedo~io o egzekucijama koje su u ratnomSarajevu po~inile [eve. Tada jeAdemovi}ev operativac Garaplija kaoglavne nalogodavce ozna~io BakiraAlispahi}a, Fikreta Muslimovi}a i EnveraMujezinovi}a, ali je poslije osloba|anja savteret zlo~ina prebacio na mrtvog NedàdaUgljena. Pretpostavlja se kako je promjenaGaraplijinog iskaza u izravnoj koleraciji snjegovim naglim poslovnim uspjehom,tajanstvenom privatizacijom Instituta, koji jekasnije imao gotovo pa monopolski poloàju Sarajevu kada je posrijedi protupoàrnaza{tita. Javna je, naime, tajna da jeprilikom ugovaranja poslova izme|una~elnika sarajevskih op}ina i Garaplijinog

Instituta posredovao Bakir Alispahi}. No,mra~ne su tajne iz pro{losti EdinaGarapliju nenadano stigle prije dvijegodine, kada je najprije pozvan kaosvjedok obrane ha{kog optuènikaRadovana Karadì}a, a proljetos i RatkaMladi}a. Znakovito je, me|utim, daGaraplija nakon skandaloznog svjedo~enja

pred Ha{kim sudom nije u Sarajevurazapet na stub srama. Umjesto osudenjegovih tvrdnji o zlo~inima i terorupripadnika MUP-a i Armije BiH nadgra|anima opkoljenog Sarajeva, iskazEdina Garaplije pre{utjele su sve bora~keorganizacije i udruènja ratnihstradalnika?! �

KARAD@I]EV I MLADI]EV SVJEDOK

Edin Garaplija nakon izlaska iz zatvora privatiziraosarajevski Institut za zaštitu od požara

PROMJENA ISKAZAEdin Garaplija je u prvim svjedo~enjima kao nalogodavce [eva ozna~io Alispah}a,Muslimovi}a i Mujezinovi}a, kasnije je savteret zlo~ina prebacio na mrtvog Ugljena


sukoba pomo}nika direktora bo{nja~ketajne slu`be i iranskih obavje{tajaca.Dodajmo tome da je posljednjih danaìvota Nedàd Ugljen bio pod stalnimnadzorom grupe operativaca iz AID-a,kojima je, po nare|enju direktora KemalaAdemovi}a, rukovodio TTeufik Mu{i},obavje{tajac zaduèn za „prljave poslove“jo{ iz vremena SDB-a. Mu{i} je nakon rataoti{ao u mirovinu, uz pomo} prijatelja izslu`be osnovao je rent-a-car agencijuNeckar, koja je propala kada je ostao bezlogisti~ke potpore iz (para)obavje{tajnih ipoliti~kih krugova. Samozatajni je {pijunTeufik Mu{i} {iroj javnosti postao poznat ufebruaru ove godine, kada je ispred zgradeElektroprivrede BiH pucao na FFejsalaHrustanovi}a, ~lana Nadzornog odbora ibiv{eg direktora Triglav BH osiguranja,koji je samo pukim slu~ajem ostao ìv.

Osim [efika Dàferovi}a, na listamazastupnika zavr{io je i OOmer [kaljo, biv{ioperativac AID-a iz Zenice. [kaljo jezavr{io (anti)teroristi~ku obuku na

Pogorelici, ali je poslije raspu{tanja kampanajpri je raspore|en u federalno Mini -starstvo raseljenih osoba i izbjeglica, da bise poslije kandidirao na izborima. Uspio jeizboriti ve} dva zastupni~ka mandata ufederalnom Parlamentu.

Ratni anga`man u SDB-u u Te{nju, apotom u AID-u, bio je glavna preporuka ida se AAmir Ahmi} instalira na pozicijubo{nja~kog oficira za vezu s Ha{kimtribunalom. Ahmi} se u Den Haagu nalazivi{e od petnaest godina, no kako se njegovmandat pribliàva kraju, njegovo se imepo~elo spominjati u razli~itim kombi -nacijama.

AMIRU AHMI]U PONU\ENO MJESTODIREKTORA OSA-e?

Navodno da su pojedini ~lanovi najuègrukovodstva SDA predloìli Amiru Ahmi}uda preuzme funkciju direktora Obavj e {taj -no-sigurnosne agencije BiH (OSA), ali jeon ponudu odbio. Spekulira se da je jedanod razloga kaznena prijava koju je Dràvnaagencija za istrage i za{titu (SIPA) u ljeto2013. podnijela protiv Amira Ahmi}a,njegovog ratnog {efa [emsudinaMehmedovi}a i dvojice njihovih suradnika,zbog sumnje da su odgovorni za ratnezlo~ine na podru~ju Te{nja. Ahmi} bi se,kako tvrde njegovi znanci, ba{ kao i BakirAlispahi}, najradije posvetio univerzi -tetskoj karijeri. Sve su prilike da }e i ondobiti anga`man na sarajevskom Fakultetuza kriminalistiku.

Za razliku od svojih biv{ih kolega,nekada{nji direktor AID-a KemalAdemovi} svoje je politi~ke ambicijeograni~io na Sarajevski kanton. Ademovi}asu, poslije formiranja Federalne obavje -{tajno-sigurnosne slu`be (FOSS), strana~kekolege smjestile na poziciju savjetnikafederalnog ministra policije, prije nego {tose politi~ki angaìrao. U proteklom jemandatu bio dopredsjedavaju}i Skup{tine,trenuta~no je kantonalni zastupnik i, uzpremijera EElmedina Konakovi}a, naj utje -cajni politi~ar me|u sarajevskim SDA-ovcima. �


[PIJUNI SU ME\U NAMA

Nekada{nji podsekretar SDB-a BiHJozo Jozi}, koji je u AID raspore|ennakon {to se vratio iz Slovenije (gdje jeizvjesno vrijeme u ratu radio u AmbasadiBiH u Ljubljani), poslije odlaska u mirovinuposvetio se gra|evinskom biznisu. No, idalje je ostao u bliskim kontaktima skolegama obavje{tajcima, s kojima seredovno sastaje na svom imanju u

Semizovcu kod Sarajeva. Taj je istureni(para)obavje{tajni punkt mjesto gdjezajedno kadroviraju i dogovarajulogisticiranje njihovih poslu{nika u javnom iprivatnom sektoru, nastoje}i da po svakucijenu zadrè svoj utjecaj. I dok se tataJozo zvani~no bavi gra|evinskim a nezva -ni~no {pijunskim poslovima, k}erka Kris ti -na Jozi} je glasnogovornica SIPA-e. �

[PIJUNSKI I GRA\EVINSKI POSLOVI

Bivši podsekretar SDB-a Jozo Jozićpostao građevinski poduzetnik

NOVI SAVEZNICI:Poslije burnog razlaza saktualnim vodstvom SDA,Bakir Alispahić je novepolitičke saveznike našaou redovima DF-a, međunajbližim suradnicimaŽeljka Komšića - Morris o m Powerom iEmirom Suljagićem

IMA NEKA TAJNA VEZA[efik Dàferovi}, Enver Mujezinovi} i Amir Ahmi}



DVOTARIFNO BROJILO

Kada se bivši lider SDP-a Zlatko Lagumdžija u ljeto 2010. godine spremao da sa svojom konjicom zajaše bh. resurse, u avliji njegove vikend kuće naPoljinama održano je nekoliko sijela na kojima je navodno glavni gost bio

varalica širokog spektra DAMIR FAZLIĆ, a pouzdani izvor nam je potvrdio da je REUF BAJROVIĆ imao čast biti sudionikom ovih dogovora. Fazlić se prilično

uspješno fokusirao na energetski sektor, a Bajrović je nedugo poslije toganapustio i stranku i državu. Slobodna Bosna istražila je početke „energetske

priče“ aktuelnog ministra energije, rudarstva i industrije Reufa Bajrovića i njegovu saradnju s kontroverznim biznismenom Damirom Fazlićem

AMERI^KO-BOSANSKI TANDEM OPASAN K

,O STRUJA

REUF BAJROVI] I DAMIR FAZLI]

AMERIKA, NIJE RAD I ZNOJBiv{i savjetnik, biv{eg lidera Zlata

Lagumd`ije i aktualni ministarenergije, rudarstva i industrije u

Vladi FBiH Reuf Bajrovi}

reuf:TEKST osnova.qxd 6.5.2015 23:35

Nakon op}ih izbora odrànih uoktobru 2010. godine prilikomraspodjele vlasti federalno Min i -sta rstvo energije, rudarstva iindustrije pripalo je Stranci

demokratske akcije (SDA) koja je namjesto ministra postavila EErdala Trhulja. Sdruge strane, Socijaldemokratska partija(SDP) preuzela je Elektroprivredu BiH, ana mjesto generalnog direktora postavila jeElvedina Grabovicu. Ministar Trhulj nije se„petljao“ u posao direktora Grabovice, nitise Grabovicina stranka „petljala“ u posloveministra Trhulja, koji je najvi{e energijepotro{io na oìvljavanje namjenskeindustrije. U novoj raspodjeli vlastifederalno Ministarstvo energije, rudarstva i

industrije pripalo je Demokratskoj fronti(DF), a na mjesto ministra, ni~im izazvan,imenovan je RReuf Bajrovi} koji je, poputsvog strana~kog kolege i zamjenikaministra odbrane BiH EEmira Suljagi}a,prije pet godina slovio za mladog lavaSDP-a i „pucao“ na najvi{e dràvnefunkcije.

POLITI^KO-POSLOVNA AVLIJATrhulj i Bajrovi} krajnje profesionalno i

prijateljski izvr{ili su primopredajuministarske fotelje, {to je i razumljivo kadase ima u vidu da je u to vrijeme Trhuljslovio kao najozbiljniji kandidat zapreuzimanje mjesta generalnog direktoraElektroprivrede BiH. Me|utim, po dolaskuna mjesto ministra Bajrovi} je rekao dane}e smjenjivati direktore dok im neistekne mandat. Dakle, tako }e biti i za

Elektroprivredu BiH ~ijem direktoruElvedinu Grabovici mandat isti~e sredinomove godine. „„Nama u DF-u nije cilj da naovu poziciju do|e strana~ka osoba, negoneko ko najbolje zna raditi svoj posao“, bioje komentar Bajrovi}a koji se u pri~u opreuzimanju energetskih resursa uklju~iomnogo prije ministarskog mandata, ta~nije2010. godine.

Naime, u ljeto te godine, prije op}ihizbora na kojima je SDP odnio relativnupobjedu, a kada se lider ZZlatko Lagumdìjaspremao da sa svojom konjicom zaja{e bh.resurse, odràno je nekoliko sijela naPoljinama u avliji njegove vikend ku}e.Navodno, glavni gost bio je varalica{irokog spektra DDamir Fazli}, a pouzdaniizvor nam je potvrdio da je RReuf Bajrovi}imao ~ast biti sudionikom ovih dogovora.Podsje}anja radi, nedugo nakon imen ova -


LOV NA ENERGIJU

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

��

Dok se nije „orodio“ sa biv{im liderom SDP-aZlatkom Lagumd ijom, Damir Fazli} se u vrhu te

stranke tretirao kao oli~enje korupcije, da bi se prekono}i pretvorio u pouzdanog poslovnog partnera

KLUBSKO DRU@ENJEZlatko Lagumdìja, Rusmir Mesihovi} i Damir

Fazli} sa suprugama na skupu u Madridu


nja na mjesto direktora Elektro privredeBiH Elvedin Grabovica je poni{tio tenderraspisan za prodaju vi{kova elektri~neenergije, a vi{e nego unosan posao(pre)prodaje elektri~ne energije dobila jebeogradska firma Rudnap VojinaLazarevi}a, ~emu je kumovao DamirFazli}. Ali, prije nego {to je na mala vratau{ao u krupan posao sa ElektroprivredomBiH Damir Fazli} povukao je vi{e negodobar privatno-poslovni potez oèniv{i seAmrom Hadìmehmedovi}, koja je urobinskim odnosima sa biv{im lideromSDP-a Zlatkom Lagumdìjom. Naime, dokse nije „orodio“ sa Zlatkom Lagumdìjom,Fazli} se u vrhu SDP-a tretirao kao oli~enjekorupcije, da bi se doslovno preko no}ipretvorio u pouzdanog poslovnog partnera.

Mogu}e je da su se poslovi okopreprodaje vi{kova elektri~ne energijedogovarali i na vrtnim zabavama u avlijiZlatka Lagumdìje na Poljinama, alisasvim je izvjesno da je nakon preuzimanjamjesta direktora Elektroprivrede BiHElvedin Grabovica po strana~koj direktivi,a preko Damira Fazli}a, sklopio ugovor oprodaji vi{kova elektri~ne energije saRudnapom Vojina Lazarevi}a. Da li }eposlovna saradnja Elektroprivrede BiH iRudnapa biti nastavljena i ubudu}e, zavisiod nove Uprave Elektroprivrede BiH,budu}i da je aktuelni direktor ElvedinGrabovica u me|uvremenu prekinuo svekontakte i poslovnu saradnju s Fazli}em ibeogradskim Rudnapom.

Ministar Bajrovi} je nedavno odràoprvi radni sastanak sa ~lanovima Nad zor -nog odbora Elektroprivrede BiH iUpravom na ~elu sa Grabovicom. Na tomsastanku ministar Bajrovi} je informisan oostvarenim rezultatima u proteklomperiodu, trenutnim aktivnostima iplanovima za naredni period. A u mandatuaktuelne Uprave zabiljeèn je trend rastaprihoda i dobiti kompanije. Rekordanprihod ostvaren je u 2013. godini u iznosuve}em od milijardu KM. U istoj godiniostvarena je dobit 37 miliona KM.Zvani~no, na sastanku se nije razgovaraloo prodaji vi{kova elektri~ne energije, alinezvani~no to je klju~no pitanje za ~ije surje{enje zainteresovani svi akteri ovepri~e.

POHLEPA JE DOBRAKakva je uloga na vrtnim zabavama

Zlatka Lagumdìje bila namijenjena ReufuBajrovi}u, ostaje nepoznato. Ali, ~injenicaje da je Bajrovi} bio razo~aran vlastitimstatusom i tretmanom koji je imao u SDP-u.Bajrovi}, biv{i savjetnik biv{eg pred sjed -nika SDP-a Zlatka Lagumdìje, naro~ito jebio pogo|en strana~kom kadrovskomkombinatorikom. Naime, ambiciozni Baj -ro vi} traìo je, ni vi{e ni manje, nego

mjesto ministra vanjskih poslova! Nakon{to mu je Lagumdìja ponudio zamjeni~kufunkciju u Vije}u ministara, Reuf Bajrovi}se naljutio i prestao dolaziti u stranku, da biubrzo nakon toga spakovao kofere i oti{aou SAD. Prije napu{tanja i stranke i dràveReuf Bajrovi} kratko vrijeme bio je ~lanNadzornog odbora Razvojne banke FBiH, i~lan Nadzornog odbora Fabrike duhanaSarajevo. Dakle iste one fabrike koja je2002. godine protiv Damira Fazli}a,odnosno konsultantske ku}e CapitalInvestment Menagment Corporation, uvlasni{tvu palestinsko-ameri~kog bizni -smena HHanija Masrija, podnijela tu`bu za

povrat novca zbog neizvr{enih ugovornihobaveza. Naime, Fazli} je svojevremeno,koriste}i obilatu politi~ku podr{ku, zanepostoje}e konsultantske usluge okopronalaska strate{kog partnera, od FDS-aiznudio basnoslovni honorar u iznosu od250 hiljada ameri~kih dolara.

Nema nikakve sumnje da se ministarReuf Bajrovi} i „vizionar“ Damir Fazli}dobro poznaju. Naime, u razgovoru zaBIRN polovinom pro{le godine Fazli} je~esto spominjao imena veoma uticajnihljudi, koje opisuje kao “drage prijatelje”.Me|u njima su tri biv{a predsjednika SAD-ai jedan kandidat - dva BBusha i dva ~lana


DVOTARIFNO BROJILO

�

Supruga Reufa Bajrovi}a IvanaCvetkovi} Bajrovi}, je vi{i „programskioficir“ ameri~ke fondacije NED (NationalEndowment for Domocracy), aneposredno je zaduèna za pet dràva,me|u kojima je i Bosna i Hercegovina.Fondacija je, pored ostalih projekata,obilato donirala novac Nacionalnomdemokratskom institutu u BiH (NDI), koji je(ne)opravdano najve}e {anse za pobjeduna proteklim op}im izborima davaoDemokratskoj fronti @eljka Kom{i}a. NEDizda{no finansira i rad dvadesetaknevladinih organizacija („Dosta“, „Za{to

ne“, „Revolt“, „Istinomjer“, CCI...) koje jeBajrovi} pred parlamentarne izborne 2014.godine suptilno stavio u funkciju izbornihciljeva DF-a.

Prije priklju~ivanja NED-u 2005.godine Ivana je podàvala vi{e razvojnihprojekata koje je finansirao USAID, ajedno vrijeme radila je i za Centar zainformisanje UN-a u Washingtonu. Prijetoga bila je uklju~ena u obuku ameri~kihvojnika koji su bili stacionirani na Balkanui pruàla podr{ku mirovnoj misiji NATO-au BiH odmah nakon potpisivanjaDejtonskog mirovnog sporazuma. �

@ENA MI TREBA, KOJA ZNADE SVA[TA RADIT, A JA ]U SE GOSPODARIT

Ivana Cvetković Bajrović, viši „programski oficir“ američke fondacije NED

@ENA ZA SVA VREMENASupruga Reufa Bajrovi}a, Ivana

Cvetkovi} Bajrovi}, je vi{i „programskioficir“ u ameri~ke fondacije NED


porodice CClinton - kao i biv{i vrhovnikomandant NATO-a WWesley Clark, prvisekretar SAD-a za unutra{nju bezbednostTom Ridge i {ef izborne kampanjepredsjedni~kog kandidata republikanacaMitta Romneya,SStuart Stevens. Sa drugestrane, i Reuf Bajrovi} se prije napu{tanjaBiH hvalio svojim „jakim“ vezama uWashingtonu koje su mu trebale, a nisu,osigurati mjesto savjetnika u kabinetuameri~kog predsjednika BBaracka Obame.Osim jakih veza i prijatelja na va`nim iuticajnim mjestima, i Fazli} i Bajrovi}hvale se da su radili, ili dali svoj doprinos,u izbornim kampanjama zemalja u regionu.

Upitan polovinom pro{le godine osastancima sa Lagumdìjom i planovima uBiH, Fazli} je rekao da razmatra “{est ilisedam” vladinih projekata, koji vrijedestotine miliona eura. „„Aktivno gledam dadovedem uglavnom ameri~ke investitore.BiH ima veliki energetski potencijal zaizgradnju novih postrojenja”, rekao jeFazli}, ~iji je moto „pohlepa je dobra“preuzet iz kultnog filma OOlivera StoneaWall Street. A da li }e se u motu glavnoglika Stoneovog filma, beskrupuloznogme{etara Gordona Gekka, prepoznati iministar Reuf Bajrovi}, ostaje tek da sevidi. �


LOV NA ENERGIJU

Svaki put kada je SDP na osnovuizbornih rezultata u{ao u vlast, na meti ovestranke na{la se Fabrika duhana Sarajevo.U vrijeme Alijanse, od 2000. do 2002.godine, SDP je sumnjao u vlasni~kustrukturu FDS-a, odnosno da je FDS uve}inskom privatnom vlasni{tvu po osnovu„Markovi}eve“ privatizacije. Angaòvana jeFinansijska policija, izvr{ene su provjere,ali vlasni{tvo dràve, odnosno FederacijeBiH u FDS-u ostalo je na 39,9 posto.Deset godina kasnije, nakon odlaskaReufa Bajrovi}a, njegovo mjesto uNadzornom odboru FDS-a naslijedio jeJasmin Jaganjac, koji je u decembru2011. godine premijeru Nerminu Nik{i}uposlao Izvje{taj o poslovanju FDS-a sabrojnim navodima koji su ukazivali napostojanje elemenata vi{e krivi~nih djela izoblasti privrednog i finansijskog kriminala.Izvje{taj o poslovanju FDS-a sa prilozimapremijer Nik{i} dostavio je Finansijskoj

policiji koja je izvr{ila provjere i svojizvje{taj dostavila Tuìla{tvu BiH u kojemse menad`mentu FDS-a, na ~elu sadirektorom Edinom Mulahasanovi}em,„na teret“ stavlja kupovina Tobacco Pressa,izgradnja hotela u Srebrenici inetransparentna podjela rabata. �

KAO NIKOTIN

Fabrika duhana - SDP-ov kamenspoticanja

Edin Mulahasanovi}


Ve} mjesecima MMladen Bosi},predsjednik SDS-a, i MMi}o Mi}i},gradona~elnik Bijeljine, me|u~lanovima SDS-a lobiraju i traèpodr{ku {to ve}eg broja op{tin-

skih odbora, kako bi jedan od njih 10. maja

na Izbornoj skup{tini SDS-a zauzeo lider-sku poziciju u toj stranci.

I iz Bosi}evog i iz Mi}i}evog taboraporu~uju da su sigurni u pobjedu, me|utim,na terenu op{tinski odbori su uveliko podi-jeljeni. Na sastanku u Bijeljini Mi}i}a zapredsjednika i NNenada Stevandi}a za zam-jenika, osim GO SDS-a Bijeljina, podràlisu i Doboj, Prnjavor, Lakta{i, Srbac,Dubica, Vi{egrad, Zvornik, Vlasenica iBira~. Za Bosi}a su Banja Luka, Isto~no

Sarajevo, Han Pijesak, Mrkonji} Grad,Kneèvo, Derventa, Modri~a, Br~ko iodbori u Hercegovini.

Ovakva opredijeljenost op{tinskihodbo ra SDS-a govori da je do{lo dazna~ajne podjele u ovoj stranci.

Vukota Govedarica, ~lan GO SDS-a,kaè da nije uobi~ajno da izbori u SDS-uprivla~e toliku pa`nju, a razlog za to je {tosu ostale politi~ke stranke u “problemu”, jerse na njihovim predsjedni~kim izborimamoglo glasati samo za jednog kandidata,kao za vrijeme JJosipa Broza Tita.

“Na ovaj na~in SDS potvr|ujedemokrati~nost koja je o~igledno navisokom nivou i delegati, njih 450, odlu~i}eko }e i s kakvom politikom voditi SDS unaredne ~etiri godine. Nadam se iskreno da}e SDS zauzeti nepokolebljiv stav da je


SDS PRED KONGRES

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Pred predstojeću trku za poziciju predsjednika najveće opozicione stranke uRepublici Srpskoj u SDS-u vlada nezadovoljstvo i previranje, što je dovelo do pod-

jele stranke na dva tabora koje predvode MLADEN BOSIĆ i MIĆO MIĆIĆ; našanovinarka uz pomoć brojnih sugovornika istražila je koja od ove dvojice kandidataima veću podršku u opštinskim odborima, šta im zamjera članstvo i ko ima veću

šansu od odnese prevagu na predstojećoj Izbornoj skupštini SDS-a

MO@E LI MI]I]PORAZITI BOSI]A?

KO BI REK’O ÛDA DA SE ESDESE

SDS BIRA LIDERAIzbor prvog ~ovjeka

SDS-a izazvao je velikupa`nju javnosti i

podijelio ~lanstvo ovestranke

izbori u sds-u:TEKST osnova.qxd 6.5.2015 23:00

njena ~etvorogodi{nja politika usmjerenaprotiv reìma u Republici Srpskoj na ~elusa SNSD-om”, kaè Govedarica.

On tvrdi da pojedini centri mo}ipoku{avaju da unesu nemir u SDS predizbor predsjednika, ali da je SDS jedinstve-na stranka i da je i prije ~etiri godine imaladva kandidata za predsjednika.

“BOSI]EVI LJUDE MISLE SAMO NA SVOJ INTERES”

Pristalice Mi}e Mi}i}a tako|er tvrde dau SDS nema raskola, ali aktuelnom pred-sjedniku SDS-a Mladenu Bosi}u zamjerajupuno toga. Prije svega to {to kao predsjed-nik SDS-a na izborima nije stao na megdanMiloradu Dodiku i {to mu je glavnapreokupacija bila zauzimanje dràvnevlasti, u koju je postavio odabranekadrove.

“Ogroman dio ~lanstva SDS-a jenezadovoljan. Mi smo sebi 2014. godine

zacrtali cilj da pobijedimo SNSD na ~elu saMiloradom Dodikom, na republi~kim ipredsjedni~kim izborima. Ni jedan ciljnismo ostvarili i realno je bilo od MladenaBosi}a da donese odluku da se vi{e ne kan-diduje za predsjednika SDS-a. Mi smo sma-trali da je Mladen Bosi} morao kao {efSDS-a stati na ~elo ujedinjene opozicije ibiti protivkandidat Miloradu Dodiku.Ubije|eni smo da bi Bosi} dobio u duelu saDodikom i da bi mi osvojili izbore.Me|utim, Bosi} to nije prihvatio, iz samonjemu znanih razloga, i na àlost kandi-dovao je OOgnjena Tadi}a. Na{i bira~i su toprotuma~ili - ako ne}e glavni {ef da se stavina ~elo, kako }ete nas da ubijedite da vipobje|ujete. Uz jo{ niz drugih okolnostidesilo se da je SDS doìvio u pojedinimizbornim jedinicama, pogotovo u mojojizbornoj jedinici u Vi{egradu, ponovo porazi vra}anje na 2006. godinu”, kaè zaSlobodnu Bosnu MMiroslav Koji}, predsjed-

nik SDS-a u Vi{egradu.“Oko Bosi}a se okupila jedna grupa

ljudi koji gledaju da u prvom planu ostvaresvoje li~ne interese. Bosi} je tome podle-gao. Vidimo kako se dijele odre|enefunkcije u zajedni~kim institucijama.Ministarstva su podijeljena prema ljudimakoji su unaprijed odre|eni, a ne premazna~aju tih ministarstava. Jedna grupa ljudioko Mladena Bosi}a je uzurpirala vladanjestrankom, kao da su je dobili od svojih dje-dova. Vrlo je opasno kada se u strancipojavi grupa ljudi kakva se sada pojavila uSDS-u, koja èli da isklju~ivo oni budu navlasti. Oni ~ak i ne èle pobjedu u RS-u jertime pokazuju koliko su sposobni da preuz-imu kontrolu nad politi~kim i javnim ìvo-tom u RS-u. Kancelarija SDS-a iz BanjaLuke sada se preselila u nekoliko kabinetana dràvnom nivou. Zanemaren je rad naterenu u RS-u, gdje su nam glavni problemii gdje nam se nalazi glavni politi~ki pro-


BURA U NAJVE]OJ OPOZICIONOJ STRANCI RS-a

��

Mladenu Bosi}u zamjeraju {to je svoje ljudepostavio u institucije BiH i na izborima nije iza{ao Dodiku na megdan, a Mi}i Mi}i}u

{to nema lidersku harizmu


tivnik - SNSD i Milorad Dodik. Ukolikoovakvo politi~ko stanje ostane u SDS-u, mi}emo 2016. godine od Vi{egrada doTrebinja izgubiti svako na~elni~ko mjesto.Zanemaren je rad SDS-a i doveden je upitanje dalji opstanak stranke na na~in kakosmo mi to planirali. Zbog toga smo mipodràli kandidaturu Mi}e Mi}i}a. To je~ovjek koji je nanizao nekoliko uzastopnihizbornih pobjeda, spreman je da se direktnouhvati u ko{tac sa Dodikom, Bijeljina je na~elu s njim napravila izvanredan napredak.On je kao dobar menadèr uspio da uBijeljini na najbolji na~in prevazi|ekatastro falne posljedice poplava”, kaèKoji}.

Na{ sagovornik tvrdi da je Bosi} veomamudrim potezima sa~uvao jedinstvo SDS-a,da nikome u SDS-u ne pada na pamet da sestranka dijeli te da pojava vi{e kandidatapokazuje njenu demokrati~nost.

Obojica su kandidata i ranije poru~ila daje ~injenica da SDS ima dva kandidata zapredsjednika, odraz strana~ke demokratije.Upravo takva demokratija otvorila je vratazakulisnim lobiranjima. Analiti~ari tvrde danijedan od kandidata nije u borbu za pred-sjedni~ku fotelju krenuo nespreman.Bosi}u je, kaù, najve}i adut duì liderskista`, a Mi}i}u ~injenica da nikada nije izgu-bio na lokalnom nivou.

“UKOLIKO OSTANEM NA ÊLU SDS-a,BORI]U SE PROTIV DODIKA”

Mladen Bosi}, aktuelni predsjednikSDS-a, o~ekuje da }e na predstoje}ojskup{tini biti izabrano novo rukovodstvo,koje }e stranku dovesti na prvo mjesto napoliti~koj sceni u RS-u.

“Ja sam stranku preuzeo kad je bila uvelikoj krizi i od tada ona na svakim izbori-ma ostvaruje bolje rezultate. Novorukovodstvo }e imati teàk zadatak da se naneki na~in odupre nasilni~kom mentalitetuMilorada Dodika i SNSD-a, jer ovdje nepostoji normalna i tolerantna politi~kaatmosfera”, kaè Bosi} i dodaje da je lide -ru SNSD-a Miloradu Dodiku nudio da poli-ti~ko kormilo u Republici Srpskoj preuzmumla|i.

“Ja sam Dodiku ponudio da se obojicapovu~emo iz vrha stranaka i prepustimo ihmla|im ljudima, kako bi time omogu}ili dase stvori normalnija politi~ka klima, ali too~igledno nije njegov na~in djelovanja. Jasam neko ko bi zadrào kontinuitet politike,prije svega u odnosima sa SNSD-om, ukome smo mi na suprotnim stranama.Stranka }e se na skup{tini odlu~iti ho}e li usu{tini nastaviti takvu politiku, ili }ebirati politiku koja zna~i neke druge odnosesa politi~kim rivalima u RepubliciSrpskoj”, kaè Bosi}.

Potpredsjednik SDS-a Mi}o Mi}i} sma-tra da SDS mora da bude ono {to je bio na

po~etku, kada je bio najzaslu`niji zastvaranje Republike Srpske.

“Svi na{i kapaciteti sada su prakti~nookrenuti prema Sarajevu i niko ovdje nemada parira vlasti i govori {ta ne valja u RS-u

i to nije dobro”, kaè Mi}i} i dodaje da suSNSD i vlast u RS-u prakti~no ostali bezopozicije.

Mi}i} je dodao da je razlog za njegovukandidaturu za strana~kog lidera i to {to se

24

SDS PRED KONGRES

�

Na izborima za predsjednika Srpskedemokratske stranke, prije ~etiri godine,Mladen Bosi} je uvjerljivo pobijedio pro-tivkandidata Gojka Kli~kovi}a.

Bosi} je ro|en u Br~kom, 1961.godine. Elektrotehni~ki fakultet zavr{io jeu Beogradu.

Izme|u 1988. i 1991. Bosi} je bioglavni inènjer za razvoj u Tvornici akumu-latora Tesla u Br~kom, a od 1992. komerci-jalni je direktor Staklomonta iz Br~kog. Tegodine pridruìo se i Srpskoj demokratskojstranci. Od 1992. do 1998. bio je direktorPo{te u Br~kom, nakon toga je postaodirektor Telekoma Srpske u Br~kom.

Od 2000. do 2001. bio je zamjenikministra vanjskih poslova Bosne iHercegovine, nakon ~ega je bioambasador BiH u Sloveniji do 2004.Nakon povratka iz Slovenije, ponovnopostaje direktor radne jedinice TelekomaRS-a u Br~kom. Za zastupnikau Skup{tini Br~ko Distrikta izabran je2004., a godinu kasnije imenovan je zam-jenikom predsjednika SDS-a. PredsjednikSDS-a postao je 2006. godine

Nakon op{tih izbora 2010. izabran jeza zastupnika u Zastupni~kom domu PSBiH. Istovremeno je bio ~lan Komisije zavanjske poslove pri Parlamentu. Bosi}ima devetogodi{nji, ujedno najduì staòd svih dosada{njih predsjednika SDS-a,stranke ~iji je osniva~ Radovan Karadì}.Po~etkom ove godine Bosi} je postaozamjenik predsjedavaju}eg Parla men tar -ne skup{tine BiH. �

KO JE MLADEN BOSI]

Bosić se dokazao u diplomatiji imenadžerstvu

SLOBODNA BOSNA I 7.5.2015.

MI]I] IZLAZI NA MEGDAN BOSI]U Na Izbornoj skup{tini SDS-a450 delegata odlu~i}e ko }e

voditi SDS u naredne ~etiri go

Mladen Bosi}


unutar stranke moraju vi{e vrednovati ljudikoji ostvaruju rezultate, napominju}i da sufunkcije SDS-a na nivou BiH uglavnomdobili ljudi koji su izgubili izbore.

“Razlog {to sam se kandidovao jeste i to{to svaki put kada napravimo analizu izbo-ra poraz gledamo kao pobjedu i evo {estputa tako - {est izbora, stalno gubimoizbore, kaèmo dobro je, a stalno SNSDpobje|uje i oni imaju vlast”, kazao je Mi}i}za ATV.

Drago Vukovi}, biv{i ~lan GO SDS-a iprofesor sociologije na Univerzitetu uIsto~nom Sarajevu, kao dobar poznavalacprilika u SDS-u, za na{ list govori koje sevrline i mane dvojice kandidata za mjestoprvog ~ovjeka SDS-a.

BOSI] NAPUSTIO NACIONALISTI^KUIDEOLOGIJU, A DODIK JE PRIGRLIO«Bosi} je neosporno ~ovjek koji je

stranku nakon izbornog debakla 2006.

godine vratio na pozicije jake partije u RS-u. Bosi}eva je uloga interesantna po tome{to on nije stvaran za lidera, on je prijesvega intelektualac i diplomata. Bosi} jebio prelazno rje{enje na ~elu SDS-a i uvi-jek je to priznavao. Me|utim, vrijeme jeodmicalo i Bosi} je ve} dugo na ~eluSDS-a. Ono {to mu se zamjera jeste {to onSDS nije uspio da vrati na pobjedni~kupoziciju koju je imao s po~etka ‘90-ih.Izme|u ostalog ga smatraju odgovornim{to je napustio politi~ku ideologija SDS-a,a koju je preuzeo Milorad Dodik. Dodik jeupravo oja~ao na nacionalnoj opciji kojuje ba{tinio SDS. îni se da je previ{e finza ovu dosta grubu politiku u BIH. To muzamjeraju ~lanovi stranke, ja li~no mislimda je da je on vrlo koristan ~ovjek, ali muje ne{to falilo da postane lider. [to se ti~eMi}i}a, on vrlo uspje{no upravljalokalnom zajednicom. Nije klasi~ni poli-ti~ar, ali ima dosta dobru komunikaciju sanarodom. Ima profil narodog politi~ara.Nametnuo se i narod ga dosta voli.Njegova prednost je {to je uvijek dobijaoizbore u Bijeljini. On }e na Skup{tiniSDS-a obe}ati da }e za ~etiri godinedovesti stranku na pobjedni~ku poziciju,da }e iza}i na crtu Miloradu Dodiku, {toBosi} nikada nije htio da uradi. Tako|e }edati obe}anje da }e odstupiti sa ~elastranke ukoliko ne pobijedi SNSD. Mislimda mi u politici moramo uvesti takvu vrstuodgovornosti», kaè za na{ list Vukovi}.

Na predstoje}oj skup{tini SDS-a tre-balo da do|e do zna~ajnih kadrovskihpromjena u vrhu stranke. Prema najava-ma, u politi~ku penziju bi}e otpremljenibrojni doju~era{nji visoki strana~kifunkcioneri. Na listi onih ~iji }e uticaj ustranci biti potpuno marginalizovan nalazise i gradona~elnik Doboja OObrenPetrovi}. Minimalne su {anse da Petrovi}dobije neku zna~ajniju funkciju u SDS-u,a sve je izvjesnije da ne}e biti ~lan ninovog Glavnog odbora.

Predstoje}a Izborna skup{tina SDS-a uBanjoj Luci bi trebalo da pokaè i kolikaje podijeljenost me|u ~lanovima ban-jalu~kog odbora ove stranke. Ubanjalu~kom SDS-u ve} godinama tinjasukob izme|u struje koju predvodi aktuel-ni {ef gradskog odbora Ognjen Tadi} i onena ~ijem je ~elu NNenad Stevandi}.Tadi}eva struja podràva Mladena Bosi}a,dok je Stevandi}eva mnogo blià Mi}iMi}i}u. Na izbornoj skup{tini trebalo bida se vidi koja je struja ja~a.

Po svemu sude}i, o kona~nom rezul-tatu mogli bi da odlu~e delegati banjalu~kei hercegova~ke regije, koji nisu jednoglas-ni. Vje{tina lokalnih lobista trebalo bi dapresudi ~ijem }e se jatu 10. maja prikloni-ti delegati Skup{tine SDS-a. �

25

BURA U NAJVE]OJ OPOZICIONOJ STRANCI RS-a

Mi}o Mi}i}, gradona~elnik Bijeljine ipredsjednik Saveza op{tina i gradovaRepublike Srpske, ro|en je u Bijeljini1956. godine.

Osnovnu i srednju tehni~ku {koluzavr{io je u Bijeljini, a zatim Fakultet za

fizi~ku kulturu 1981. godine u Sarajevu.Od 1981. do 1992. godine radio je kaoprofesor u srednjo{kolskom centru uKalesiji, a od 1992. do 1996. godine kaoprofesor u Tehni~koj {koli u Bijeljini. Od1996. do 2000. godine obavljao jedu`nost na~elnika Odjeljenja za bora~ko-invalidska pitanja u op{tini Bijeljina.

Nakon izbora 2000. godine izabran jeza ministra za izbjegla i raseljena lica uVladi RS-a. Ovu du`nost obavljao je do2003. godine. Od 2003. do 2005. godinebio je ministar rada i bora~ko-invalidskeza{tite RS-a. Nakon zavr{etka min-istarskog mandata radio je kao zamjenikdirektora Fonda za penzijsko-invalidskoosiguranje Republike Srpske. Na lokalnimizborima u oktobru 2004. izabran je zana~elnika op{tine Bijeljina, a na ovudu`nost je reizabran 2008. godine, 2012.izabran je za prvog gradona~elnika gradaBijeljine. �

KO JE MI]O MI]I]

Prosvjetni radnik, ministar, načel nik

7.5.2015. I SLOBODNA BOSNA

DS-ako }e tiri godine

Mi}o Mi}i}


UUstavnom sudu BiH uskoro }ebiti odràna javna rasprava nakojoj }e pravni stru~njaci iz obaentiteta i drugi uzvanici iznijetisvoje stavove o ustavnoj ute -

meljenosti i podudarnosti odluke o pro gla -{enju 9. januara Danom Republike Srpske s

Ustavom BiH i konvencijama o ljudskim ivjerskim pravima. Kako se neslu`benosaznaje, znatno ve}e zanimanje za javnuraspravu, sude}i prema slu`benim potvrda -ma dolaska, pokazuju pravni eksperti ipoliti~ari iz RS-a nego iz Federacije BiH.Pozivu se, do sada, nije odazvao ~ak niBakir Izetbegovi}, dok je iz Banje Lukedolazak potvrdilo dvadesetak pravniheksperata, poznavalaca Ustava, zastu p -nika... Svoje mi{ljenje oko ustavnosti Da na

RS-a, izme|u ostalih, èle javno iznijeti iIgor Radoji~i} i DDragan âvi}.

VJERSKI ILI DR@AVNI PRAZNIKBo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH

Bakir Izetbegovi} je pro{le godine uloìoapelaciju Ustavnom sudu BiH u kojoj traìda najvi{a pravna instanca u dràvi ocijeniustavnost odluke o progla{enju 9. januaraDanom RS-a, s obzirom da na sjednicitada{nje Skup{tine RS-a odluku nisu


POLITI^KA ILI PRAVNA BITKA

Pi{e: EMIR HOD@I] Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Apelacija bošnjačkog člana državnog Predsjedništva BAKIRA IZETBEGOVIĆAupućena Ustavnom sudu BiH, u kojoj je zatražena ocjena ustavnosti odluke oproglašenju 9. januara Danom Republike Srpske, po prvi put je, nakon dužeg

vremena, ujedinila sve srpske političke stranke; na javnu raspravu pred Ustavnimsudom BiH iz Banje Luke dolazi dvadesetak pravnih eksperata i političara,

između ostalih, IGOR RADOJIČIĆ i DRAGAN ČAVIĆ

DANAS JE DAN REPUBLIKEDEKLARACIJOM PROTIV APELACIJE

ODLUKA NA ÊKANJUBo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} je pro{le godine uloìoapelaciju Ustavnom sudu, ali javna rasprava o Danu RS-a jo{ nije odràna

antun sud:TEKST osnova.qxd 6.5.2015 23:18

podràli Bo{njaci i Hrvati, i utvrdi jesu lipovri je|ena ustavna, ljudska i vjerska pravai osje}anja Bo{njaka i Hrvata zbog navo d -noga poistovje}ivanja dràvnog, odnosnoentitetskoga praznika i krsne slave, u ovomslu~aju Svetoga Stefana.

Prema nepotvr|enim informacijama,Izetbegovi}u su àlbu skrojili odvjetnikNedim Ademovi}, biv{i uposlenik Usta -vnog suda, i ekspertica za me|u narodnopravo AAlma ôlo, {efica pravnog odjelaSDA, a svoje sugestije dali su i jo{ nekiugledni pravni stru~njaci. Iako se taapelacija naslanja na davno iznesenestavove Venecijanske komisije, koja jeodista uvidjela diskriminiraju}e odredbe uodluci o progla{enju dana RS-a, gotovoisklju~ivo zbog spajanja vjerskog s entite t -skim praznikom, nije mali broj sara jevskihpravnika i politi~ara koji sma traju da jeàlba bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiHnepotrebno napisana. Pravni kriti~ari àlbe,naime, smatraju kako entitetski parlamentiimaju pravo progla{avati dan entiteta, te da

takvim odlukama ni~im nisu povrije|enaljudska prava, uslovno re~eno, gra|anadrugih nacionalnosti.

Venecijanska komisija tako|er neosporava nadle`nost RS-a kod progla{enjasvog dana, ali utvr|uje povredu vjerskihprava i osje}anja. Za Komisiju je nedopu -stivo da se istog dana obiljeàva Dan RS-ai slavi vjerski praznik - krsna slava. Nasu -prot tome, u Banjoj Luci podsje}aju da su

izvr{ili naloge koje im je Ustavni sud BiHdao jo{ 2007., te da Dan RS-a apsolutnonema nikakve veze sa krsnom slavom.

Javna rasprava }e se povesti pred devetsudija Ustavnog suda BiH, koji se morao~itovati o àlbi Bakira Izetbegovi}a. Iakomnogi signali slute na odbijaju}u odlukuUstavnog suda, uz izvjesno „razvla~enjedokle god je to mogu}e“, iz Narodneskup{tine RS-a su ve} odaslane prijetnje.Poslanici Narodne skup{tine RepublikeSrpske usvojili su Deklaraciju povodomzahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona opraznicima RS-a, kojom je neprihvatljivimocijenjeno ukidanje 9. januara. Od 66poslanika prisutnih na sjednici, zausvajanje Deklaracije glasala su 63poslanika, dok su trojica bila protiv.Istovre meno su poslanici Narodne skup{ti -ne traìli od dràvnih poslanika da donesuzakon o Ustavnom sudu BiH, kojim }epropisati sastav, izbor, organizaciju,nadle`nost i postupak kao i druga pitanjazna~ajna za rad Ustavnog suda, odnosno odruga~ijem na~inu izbora trojice sudija kojebira predsjednik Evropskog suda za ljudskaprava.

PROGON STRANIH SUDIJA To je potez koji odavno i vrlo ~esto

zagovara predsjednik RS-a i lider SNSD-aMilorad Dodik, u namjeri progona stranihsudija iz Ustavnog suda BiH. Dodik svojunetrpeljivost spram stranih sudija pravdanavodnim u~estalim preglasavanjem srpskihi hrvatskih sudija u Ustavnom sudu BiH i toba{ uz njihovu pomo}. Zanimljivo je iindikativno kako se i u HDZ-u zalaù zaodlazak stranih sudija iz Ustavnog sudaBiH. To je otvoreno, pro{le godine, poru~iobiv{i dràvni ministar pravde BBari{a ôlakna ceremoniji obiljeàvanja 50. godi{njiceutemeljena Ustavnog suda BiH. ôlak,istina, ne spo~itava strancima pristrasnost ipreglasavanja sa dvoje bo{nja~kih sudija,ali smatra kako su njihove doma}e kolegesposobni iznijeti misiju Ustavnog sudaBiH. Ipak, naprosto je nemogu}e dokazatida strane sudije u Ustavnom sudu doistarade na {tetu Srba i Hrvata. Naime,mno{tvo je odluka doneseno „u korist“srpskih i hrvatskih nacionalnih interesa i toba{ uz glasove troje stranih sudija. Tako|er,treba znati da unutar Ustavnog suda BiHva`ne odluke donosi i Vije}e {estorice, koje~ine po dvoje sudija iz svakog konstitu -tivnog naroda, dakle u njemu nema ulogestranaca. Dapa~e, teorijski u Vije}u ve}inu~ine hrvatske i srpske sudije, naspram dvabo{nja~ka. Stavove SNSD-a i HDZ-a o„protjerivanju“ stranih sudija iz Ustavnogsuda BiH neki pravni i politi~ki i ekspertitretiraju kao manevar legaliziranja„osovine“ SNSD HDZ BiH unutar najvi{epravne instance u dràvi. �


USTAVNI SUD I DAN REPUBLIKE

Za manje od mjesec dana se bira novipredsjednik Ustavnog suda BiH. On morabiti bo{nja~ke nacionalnosti i navodno jenajozbiljniji kandidat Mirsad ]eman,nekada{nji visoki du`nosnik SDA. Jedini]emanov konkurent je Seada Palavri},koja je sada jedna od potpredsjednicaUstavnog suda. Mirsad ]eman ili SeadaPalavri} moraju prikupiti najmanje pet

glasova ostalih sudija.Navodno ]eman ra~una na ~etiri glasa

hrvatskih i srpskih kolega, {to bi uz njegovglas trebalo biti dovoljno. Ali, ilava inepredvidiva sutkinja Palavri} tako|erdanima sna`no lobira, navodno i ~a{}avaneke autoritete unutar i izvan Ustavnog sudaBiH, i ima neskrivene ambicije zauzeti fotelju~elnice krovne pravosudne ku}e u dràvi. �

MRTVA TRKA

I Mirsad Ćeman i Seada Palavrićpretenduju na mjesto predsjednikaUstavnog suda BiH

HRVATSKI INTERESI:Zanimljivo je kako se i uHDZ-u zalažu za odlazakstranih sudija iz Ustavnogsuda BiH. To je otvoreno,prošle godine, poručiobivši državni ministarpravde Bariša Čolak

PRIJETNJE IZ BANJE LUKEPredsjednik RS-a Milorad Dodik ve} je najavio da ne}e po{tovati

sudsku presudu ako mu ne bude po volji

antun sud:TEKST osnova.qxd 6.5.2015 23:19

Uposlenicima Univerziteta u Sara -je vu ispla}eno je ukupno 2,26miliona KM ostvarenih krozvlastite prihode Univerziteta usvrhu dobijanja stambenih kre -

dita, odnosno pozajmica za kupovinu stana.Ova informacija, koju je nedavno objavioportal Klix.ba, zainteresovala je (ne)aka -demsku javnost i po ko zna koji put otvorilaproblem nepravilnosti u radu i poslovanjuUniverziteta, kojih u poslijeratnom periodunije manjkalo.

POZAJMICE I BESPOVRATNA SREDSTVAPreko dva miliona konvertibilnih

maraka stambenih pozajmica uposlenicimaRektorata UNSA i pojedinih fakultetaispla}ena su u periodu od 1999. do 2005.godine, kada su du`nost rektora Sarajev -skog univerziteta obavljali prof. dr. NNedàdMulabegovi} i prof. dr. BBoris Tihi. Premapodacima Univerziteta, na sedam fakultetaza stambene kredite i pozajmice zapo -slenima izdvojeno je 2,26 miliona KM, a dosada je vra}eno manje od polovine tognovca, tako da ostatak duga iznosi 1,18

miliona KM. Najve}e iznose stambenihpozajmica svojim uposlenicima davao jeFakultet politi~kih nauka, koji je za ovunamjenu izdvojio 1,56 miliona KM. SlijediFakultet za kriminalistiku koji je dao504.264 KM, Rektorat UNSA izdvojio je107.882 KM, Ekonomski fakultet 28.257KM, [umarski fakultet 48.000 KM, aFakultet sporta i tjelesnog odgoja skromnih7.000 KM. Rate za pozajmice uposlenicimatrebale su se mjese~no odbijati od njihovihpla}a. No, dok su neki uredno izvr{avalisvoju obavezu vra}anja pozajmica, drugi tonisu ~inili, pa je tako i zaostao dug star vi{eod deset godina.

„Brojni fakulteti davali su svojimuposlenicima i bespovratna sredstva. To subila ‘zlatna vremena’ Sarajevskog univerz -i t eta, kada je novca, za razliku od danas,bilo napretek, a nije se detaljno provje -ravalo i vodilo ra~una o tome gdje taj novaczavr{ava. Tako i za stambene pozajmicenikada nije postojao jedinstveni ra~un nakoji bi se taj novac vra}ao, nego se i{lopreko raznih ra~una u razli~itim bankama“,kaè na{ izvor iz Rektorata UNSA.

Prema vaè}em Statutu UNSA,stambene pozajmice uposlenicima Unive r -zi teta u Sarajevu nemaju jasno utvr|enogzakonskog osnova, no redovna je praksa da

ih dodjeljuje kako Univerzitet, tako i ve}inadrugih kantonalnih i dràvnih institucija. U~lanu 204. Statuta Univer ziteta koji seodnosi na imovinu Univerziteta i organi -zacione jedinice navodi se, izme|u ostalog:„Univerzitet/orga ni zaciona jedinica raspo -laè svojom imovinom na na~in i poduvjetima utvr|enim Zakonom. Vlastitiprihodi upotrebljavaju se isklju~ivo za obavljanjei razvoj djelatnosti Univerziteta/organizacionejedinice.“

Vlada Kantona Sarajevo iz budètagodi{nje za finansiranje rada Univerzitetaizdvaja oko 66 miliona konvertibilnihmaraka, {to predstavlja oko 53 postoukupnih sredstava UNSA. Od vlastitihprihoda, koji pored {kolarina uklju~ujume|unarodne projekte, nau~noistraìva~ki istru~ni rad, pruànje usluga tre}im licima,poklone, donacije i sponzorstva, Unive r zi -tet na godi{njem nivou ostvaruje prihod odoko 40 miliona KM. Novac za stambenepozajmice dijelio se iz vlastitih prihoda, aodluke o pozajmicama donosi Upravniodbor Univerziteta, odnosno upravepojedinih fakulteta. Nerijetko su ~lanoviUO i dekani fakulteta sami sebi dodjeljivalipozajmice. Tako je, primjerice, prof. dr.Hidajet Repovac u vrijeme dok je bio dekanFakulteta kriminalisti~kih nauka u


UNIVERZITET U SARAJEVU

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Stotine hiljada maraka stambenih pozajmica koje jeUniverzitet u Sarajevu dodjeljivao svojim uposlenici-

ma već godinama su predmet istrage Federalneuprave policije i Tužilaštva KS, no cijeli slučaj još je

daleko od epiloga; u međuvremenu, nova VladaKantona Sarajevo odlučila je u potpunosti preuzeti

kontrolu nad finansijama Univerziteta

SARAJEVSKI UNIVERZITET

POD LUPOM

Vlada KS na ~elu sa premijeromKonakovi}em èli upravljati

novcem kojim UNSA raspolaè izvlastitih prihoda

stambeni krediti:TEKST osnova.qxd 6.5.2015 22:02

Sarajevu dobio stambeni kredit u iznosu odoko 20.000 KM, a samo u periodu od 2003.do 2005. godine uprava Fakulteta krimin -alisti~kih nauka dodijelila je svojim uposle -nicima 51 kredit u ukupnom iznosu odblizu pola miliona maraka. Ugovore okreditu, uklju~uju}i i onaj koji je dodijeliosamom sebi, potpisao je biv{i dekanRepovac, a odobrio ih je Upravni odborFakulteta koji su u to vrijeme ~inili ]]azimSadikovi}, Selma Ferovi}, Marko Bero{,Elmedin Muratbegovi} i MMehmed Nalo.Uposlenici Fakulteta kriminalisti~kih naukakoji su tada dobili stambene pozajmice vrlosu se „leèrno“ odnosili prema svojimobavezama - drugim rije~ima, dugoveuop}e nisu vra}ali sve do 2010. godine,nakon {to su se za cijeli slu~aj zainteresiraliFederalna uprava policije i Tuìla{tvoKantona Sarajevo.

Stambene pozajmice dodje ljivane su idrugim istaknutim ~lanovimaSarajevskog unive rziteta. Me|unjima je i aktuelni rektor Uni -ver zi teta MMuharem Avdi -spa hi} koji je svoje vre -

me no kao redovni profesor Prirodno-matemati~kog fakulteta u Sarajevu za

kupovinu stana sam sebi dodijelio50.000 KM, te generalni sekretar

UNSA ZZoran Seleskovi}, kojije po osnovu stambenog

kredita od Univer -ziteta do bio oko

30.000 maraka. Uprava policije FederacijeBiH podnijela je jo{ po~etkom 2009.godine krivi~nu prijavu protiv devet osobazaposlenih na Prirodno-matemati~komfakultetu (PMF) i Institutu za genetiku uSarajevu zbog sumnje da su zloupotrebompoloàja nezakonito pribavili 300.000 KM.Prijavljeni su tada{nji dekan PMF-a MMurizSpahi}, profesori Muharem Avdispahi},Emira Zovko, Safet Nurkovi}, RifetHadìselimovi}, Avdo Sofradìja, teDubravka [oljan. Pored prijave da sunezakonito iznajmljivali reklamni


POZAJMI, PA NE VRATI

��

KREDITI BEZ KAMATE IROKA VRA]ANJA

Uposlenici Sarajevskog univerzitetaduguju ukupno 1,18 miliona KM koje

su dobili za kupovinu stanova

ODLU^NO UAKCIJU

Iz kantonalne Vladenajavljuju

preuzimanjekompletnog sistema

upravljanjasopstvenim

prihodima


prostor na zgradi Fakulteta, federalniinspektori tada su ustanovili kako je 2000.godine, mimo odluke Upravnog odbora,PMF kupio stan za vi{e od 50.000 KM, asada{nji rektor Avdispahi} je za isti stansam sebi potpisao kupoprodajni ugovor.Dva stana koja su bila u vlasni{tvu PMF-aisknjièna su iz imovine i data u vlasni{tvoosobama zaposlenim na Fakultetu, anaknadno su kupljena dva nova stana, za

koja godinama nije pla}en porez. Teobaveze izmirene su naknadno, i to upravood novca nezakonito ste~enog zaiznajmljivanje reklamnog prostora na krovuzgrade Prirodno-matemati~kog fakulteta.Tako|er, stan vrijedan vi{e od 80.000maraka kupljen je u to vrijeme i zaneimenovanu osobu zaposlenu na Institutuza geneti~ko inènjerstvo i biotehnologiju.Kako smo spomenuli na po~etku ovog

teksta, Fakultet politi~kih nauka je zastambeno zbrinjavanje svojih uposlenikaproteklih godina izdvojio vi{e od milion ipo konvertibilnih maraka. Uposlenici FPN-a, ina~e, drè „rekord“ kada je rije~ o(ne)vra}anju pozajmica, pa tako na ovomfakultetu po tom osnovu jo{ postoji dug uiznosu od blizu 680.000 KM.

Me|utim, cijela pri~a o nevra}anjustambenih pozajmica na fakultetima, kojaje sada ponovo aktuelizirana u medijima,ima i druga~iju pozadinu od one ootkrivanju eventualnih nezakonitosti uposlovanju Univerziteta. Naime, VladaKantona Sarajevo na ~elu sa premijeromElmedinom Konakovi}em ovih danaintenzivno istraùje na koji na~inUniverzitet tro{i sredstva iz vlastitihprihoda, a krajnji cilj je da te prihode stavipod svoju kontrolu i na taj na~in nadomjestibudètske deficite u drugim oblastima ijavnim poduze}ima. U prilog ovimnavodima govori i ~injenica da jekantonalna Vlada u martu ove godine odmjese~ne tran{e za Univerzitet unaprijedodbila 800.000 KM koje se ina~e odbijaju uvrijeme godi{njih odmora u avgustu, kadase uposlenicima Univerziteta ne ispla}ujenaknada za topli obrok. „„Iz Kantona sujasno poru~ili ~elnicima Univerziteta da neo~ekuju pove}anje postoje}eg budèta, dokistovremeno putem medija svjesno pla si -raju pri~u o stambenim kreditima kako biprikazali Univerzitet u negativnom svjetlu ina taj na~in preuzeli kontrolu nad novcemkojim UNSA raspolaè od vlastitihprihoda“, kaè na{ sagovornik.

OPTU@BE BEZ OPTU@NICENi sam premijer Konakovi} ne krije

namjeru da kompletan prihod koji Unive r -zi tet ostvaruje stavi pod kontrolu Vlade.

„Ne znamo {ta se de{ava s velikimnovcem koji dolazi iz tih sopstvenih


UNIVERZITET U SARAJEVU

�

Stambene kredite uposlenicimaRektorata Univerziteta u Sarajevudodjeljivao je i biv{i rektor Univerzitetaprof. dr. Faruk âklovica, a o jednomtakvom „slu~aju“ do danas se pri~a me|uzaposlenima na Rektoratu. Naime,âklovica je svojoj {efici kabinetaJasmini Isovi} (koja je i sada na tojfunkciji) dao na kori{tenje stan od oko 40kvadratnih metara na atraktivnoj lokacijiu centru Sarajeva, u ulici Zmaja odBosne, koji je Isovi}eva naknadnonamjeravala otkupiti od UNSA po vi{enego velikodu{noj cijeni od samo 25.000KM. Me|utim, s obzirom da u svomvlasni{tvu ve} ima stan od {ezdesetakmetara kvadratnih u naselju Alipa{inoPolje, koji je ranije otkupila,Pravobranila{tvo Kantona Sarajevodonijelo je odluku da Isovi}eva ne moèotkupiti i drugi stan koji joj je dodijelioUniverzitet. Bez obzira na odlukuPravobranila{tva, Isovi}eva i dalje ìvi ustanu u ulici Zmaja od Bosne, a koji je

zvani~no jo{ uvijek u vlasni{tvu Univerziteta. O najbliìm suradnicama vodio je

ra~una i jedan od âklovicinihprethodnika, Nedàd Mulabegovi}, kojije u vrijeme dok je bio rektor svojojtada{njoj sekretarici Zehri Drkenda daokredit za stan u ulici Hazima [abanovi}au sarajevskom naselju Mejta{. Drkenda jeu me|uvremenu napredovala i trenutnopoha|a master studij na Fakultetupoliti~kih nauka, a pomenuti stan, koji jeod Univerziteta otkupila za male pare,sada prodaje po cijeni od oko stotinuhiljada KM. �

VELIKODU[NI BIV[I REKTORI

Stanovi za sekretarice i šefice kabineta

KO ]E KOME, AKONE]E SVOJ SVOME

Hidajet Repovac iMuharem Avdispahi}

sami sebi su dodjeljivalistambene pozajmice

Faruk âklovica


prihoda. Mi kao Vlada biramo kurs da}emo preuzeti uredbama kompletan sistemupravljanja sopstvenim prihodima. To seodnosi i na Univerzitet u Sarajevu i brzo}emo otvoriti taj proces, jer davanjepozajmica je ne{to o ~emu sam povr{nodobio informacije“, izjavio je Konakovi}.

No, ~injenica je, tako|er, da jenetransparentno dodjeljivanje stambenih

pozajmica uposlenicima Sarajevskog unive -rziteta samo vrh ledenog brijega kada je rije~ odugogodi{njim, nagomilanim proble mima uposlovanju UNSA. Unato~ negativnimrevizorskim izvje{tajima, istragamaTuìla{tva i kontrolama poreskih inspekcijao sklapanju sumnjivih ugovora o djelu saprofesorima, saradnicima i asistentima, dosada niko nije imao dovoljno motiva (ili

dokaza) da se ozbiljno uhvati uko{tac sanezakonitostima koje ve} godinamanesmetano provode ~lanovi na{eakademske zajednice. Dokaz za to je iistraga sarajevskog kantonalnog Tuìla{tvao zloupotrebi poloàja pomenutih profesoraFakulteta kriminalisti~kih nauka koja trajeve} punih {est godina, a jo{ nije podignutaniti jedna optu`nica. �


POZAJMI, PA NE VRATI

REKORDERI ME\UDU@NICIMA

Uposleni na FPN-u dugujublizu 680.000 KM

NISU D@ABAMATEMATIÂRI

Profesori PMF-a nezakonitosu iznajmljivali reklamni

prostor na zgradi Fakulteta


Borbena, samouvjerena i nezaus-tavljiva na parketu, ko{arka{icaMarica Gaji} iz Bijeljine dobila je{ansu da igra u najboljoj ligi svi-jeta, ameri~koj WNBA. Prije

dvadeesetak dana Marica je pro{la naWNBA draftu i ujedno postala prvako{arka{ica iz Bosne i Hercegovine koja jedraftovana u ènsku NBA ligu. Jedna je odnajtalentovanijih ko{arka{ica u Evropi. Ve}~etiri godine je prvo ime KK Athlete izCelja gdje igra na poziciji krilnog centra.Ova Bijeljinka nesumnjivo je najljep{a bh.ko{arka{ica. Visoka 188 centimetara,Marica ima figuru koja vi{e prili~i modnimpistama nego parketu. Marica je 27. aprilaproslavila dvadeseti ro|endan u rodnojBijeljini, gdje je napravila predah od iscr-pljuju}ih treninga i ~estih utakmica.

“Ko{arku sam po~ela igrati sa jedanaestgodina u Bijeljini. Moj talenat je preopoz-nala Dragana Jovanovi}, koja mi je bilaprvi trener i koja se profesionalno bavilako{arkom, a potom osnovala KK‘Budu}nost’. Uslovi nisu bili najbolji, ali jasam bila najupornija od svih. Iz Bijeljinesam sa 14 godine oti{la u KK ‘Banovi}e’,igrala jednu sezonu, i tu sam, sa 14 godina,bila MVP (najbolja) ko{arka{ica seniorskogPrvenstva BiH. Poslije toga su me skautiraliljudi iz Celja. Kada su me pozvali na raz-govor brzo smo se dogovorili. Potpisalasam ugovor sa njima na pet godina, a ve}~etiri igram. Kad god imam priliku do|emu Bijeljinu, ali to je prili~no rijetko.Posljednji put sam bila za novogodi{njepraznike i evo sada za 1. maj. Mama i ses-tra ~esto dolaze u kod mene u Celje. Kadasam se preselila u Celje, bilo mi je jakote{ko privi}i se na ìvot u Sloveniji, jer samod ku}e oti{la sa samo 15 godina. [estmjeseci sam samo plakala. Me|utim, tamosam nau~ila slovena~ki jezik i upisala sred-nju ekonomsku {kolu. Kada su me sustigle

silne obaveze, nisam imala puno vremenada razmi{ljam i patim“, kaè na po~etkurazgovora za “Slobodnu Bosnu” MaricaGaji}.

U DRU[TVU NAJBOLJIHNa posljednjem draftu birao ju je

Washington Mystics, kao 32. pik. Ovaatraktivna, uspje{na ali i skromnako{arka{ica kaè da je izuzetno iznenadioizbor na draftu.

“âst mi je {to }u imati priliku u~iti odnajboljih svjetskih igra~ica. Iskreno, nisamo~ekivala ovakav uspjeh. Nisam vjerovalada }u pro}i na draftu jer se prijavio sam vrhEvrope iz ko{arka{kog svijeta. Prijavio seveliki broj sjajnih djevojaka, me|utim izEvrope izabrane smo samo nas ~etiri odukupno 36 djevojaka koliko se bira. Zaistasam bila {okirana, nekoliko dana nisammogla uop{te da do|em sebi. Tek ovih danasam se smirila, po~ela da slaèm kockice ipravim planove za dalje.”

Gaji}eva kaè da “Washington Mystics”


STO POSTO MARICA

Pi{e: MIRHA DEDI]

Najtalentovanija bh. košarkašica i reprezentativka BiH MARICA GAJIĆ prijedvadesetak dana izabrana je na WNBA draftu i time je postala prva košarkašica iz

Bosne i Hercegovine koja će zaigrati u najjačoj košarkaškoj ligi svijeta NBA; ova sjajna košarkašica za “Slobodnu Bosnu” govori o svojim počecima,

karakteristikama svoje igre, tajni uspjeha i košarakaškim uzorima

PRVA DAMA BH. SPORTAMARICA GAJI]

MARICA SE UPISLA U HISTORIJU KO[ARKE BiH

Atraktivna Marica Gaji} prva je bh.ko{arka{ica koja je u{la u WNBA ligu

marica:TEKST osnova.qxd 6.5.2015 22:01

ima vrhunsku postavu i da }e u novojsezoni, izme|u ostalih, nastupiti i KKiaVaughn, MVP Final Foura Eurolige, i srbi-janska reprezentativka JJelena Milovanovi}.

‘Washington Mystics’ imaju odlu~nog iveoma iskusnog trenera koji je bio trener umu{koj NBA ligi. [to se ti~e djevojaka, zaovaj klub igraju zaista zvu~na imena iz svi-jeta ko{arke.

Me|u njima je Jelena Milovanovi},reprezentativka Srbije, koju ja poznajem,sjajna EEma Masseman iz Spartaka. Sekipom koja me izabrala, ‘WashingtonMystics’, u kontaktu smo i zajedno sedogovaramo o predstoje}im koracima. Jaove godine sigurno ne}u zaigrati za“Washin gton Mysticse” zbog obaveza urepre zen taciji BiH. Ve} 20. maja imamopripreme za seniorsku reprezentaciju i

jedan prijeteljski turnir u Podgorici. Od 1.juna po~inju pripreme za reprezentacijuBiH U-20. Evropsko prvenstvo B divizijeje od 2. do 12. jula tako|e u Podgorici.Potom u novembru imamo kvalifikacije zaEvropsko seniorsko prvenstvo u ko{arci”,govori Gaji}eva.

Marica je pa`nju doma}e javnostiskrenula odli~nim igrama u dresu mladereprezentacije BiH na Evropskom prven-stvu do 20 godina B divizije pro{le godineu Sofiji, gdje je izabrana za najbolju (MVP)ko{arka{icu prvenstva, a bila je i prvi stri-jelac, te najbolji skaka~ turnira. Prosje~noje ubacivala 20.2 poena i imala 14.4 skokapo utakmici.

Za razliku od mnogih sportista izRepublike Srpske, Marica Gaji} ~estoisti~e da je prije svega bosanskoherce-

gova~ka ko{arka{ica.“Vezana sam za vi{e gradova u Bosni, a

najvi{e za Bijeljinu, moj rodni grad. Volimoti}i i u Tuzlu jer su moji roditelji iz Tuzle.Volim do}i i u Sarajevo jer me za taj gradveù lijepe uspomene.

Nisam se nadala, ali sam zaista odu{evlje-na ljudima iz Uprave Ko{arka{kog savezaBiH - HHarunom Mahmutovi}em, IgoromStojanovi}em i DDinom Kona kov i }em.Odu{evljena sam njihovim odnosom i to jeono {to je mene, prije svega, i privuklo daigram za reprezentaciju. Oni su maksi -malno predani tome i izuzetno anga o vanida bi nam udovoljili i pruìli sve {to jepotrebno. Mislim da je u na{oj zemlji bilazapostavljena ènska ko{arka. Jako mi jedrago {to se kona~no pokrenula pri~a oseniorskoj ènskoj ko{arci i reprezentaciji.


BORBENA, NEZAUSTAVLJIVA, SAMOUVJERENA

��

“Imponuje mi {to me porede s Razom Mujanovi},kojoj se iskreno divim i ukoliko u ìvotu postignem

{to je ona, bi}u izuzetno sretna osoba”

DVICA, TRICA, WNBA MARICA Gaji}eva }e uskoro zaigrati u najja~ojko{arka{koj ligi svijeta, ènskoj NBA


[to se ti~e djevojaka, ja s njima imam fan-tasti~an odnos i drago mi je {to imam pri-liku da sara|ujem sa sjajnim curama. Sa~elnim ljudima iz KK ‘Athlete’ iz Celjanemam nikakvih problema {to se ti~eobaveza za reprezentaciju BiH. To je biomoj uslov i oni su se sloìli sa tim.“

TAJNA USPJEHA Ova na{a uspje{na igra~ica moè se

pohvaliti sa tri medalje prvakinja sloven-skog dràvnog prvenstva, te isto toliko titu-la u Kupu. U aktuelnoj sezoni stigla je i donaslova najkorisnije ko{arka{ice regional -nog takmi~enja, u kojem je u posljednjedvije sezone bila i najbolja skaka~ica. Skokje jedan od njenih najve}ih aduta, {topokazuje i podatak da je postala najboljaskaka~ica u historiji Jadranske lige. Maricanam obja{njava da su njeni treninziprili~no naporni i iscrpljuju}i, ali da ih onanikada ne preska~e i da od sebe daje maksi-mum.

“U svemu {to radim, dajem sto postosebe. Koliko god da treninga imam i kolikogod da trening traje, ja sam uvijek sto postou tome i mislim da je to jedini klju~ uspje-ha. Ne samo u ko{arci nego uop{te u ìvotutreba dati sve od sebe kako bi bili po{teniprema sebi i prema drugima. Mi svaki danimamo dva treninga, jutarnji traje oko dvasata, a ve~ernji dva i po sata. Sedmi~noigram po dvije utakmice - za slovena~ku ijadransku ligu. Zaista je naporno, ali dobrose nosimo s tim i izdràvamo. Ekipa u Celjuje jako mlada. Celje je ina~e poznato potome {to izbacuje mlade igra~e. Naime,dovodi ih, daje im priliku da igraju i potomih {alje dalje u Evropu. Mi smo ove godineimale jako mladu ekipu, ali postigle smoizuzetan uspjeh. Bile smo prve poslije regu -lar nog djela jadranske lige, potom smo u

polufinalu, poslije dva produètka, izgubileod ‘Venecije’, koja je postala prvak.Osvojile smo slovena~ki kup i dràvnoprvenstvo Slovenije i u mla|im kategorija-ma smo osvojili sve {to se moè osvojiti.”

Marica kaè da redovno prati i mu{kuko{arku i da su joj favoriti, kada je rije~ oEuroligi, Fenerbahçe, a {to se ti~e NBAGolden State Warriors.

Na pro{lom Evropskom prvenstvu uko{arci progla{ena je za najbolju igra~icu.Me|utim i pored brojnih titula Marica jevrlo skromna djevojka. Kaè da joj ulogalidera prija, ali da je slava jo{ nije “dotak-la”.

“Ja jo{ nisam svjesna da sam slavna.

Nemam takav osje}aj. Me|utim uloga lide -ra, koju su mi dodijelili jako mi prija idoìvjela sam je kao nagradu za moj trud ipredanost svih ovih godina.”

Za ovu izvrsnu ko{arka{icu izKo{arka{kog saveza BiH kaù da je na{anova RRaza Mujanovi}. Marica kaè da jojto pore|enje imponuje i da je dobro upoz-nata sa uspjehom koje je Razija postiglatokom svoje ko{arka{ke karijere.

“Znam za njene uspjehe i zaista joj sedivim. Lijepo je {to me porede s njom iukoliko postignem u ìvotu ono {to je onabi}u izuzetno sretna osoba”, kaè nakraju na{eg razgovora ova izvrsnako{arka{ica. �


STO POSTO MARICA

�

Marica Gaji} je, pored Bijeljine,izuzetno vezana i za Tuzlu. Tokomkratkog odmora u Bijeljini, Marica jeboravila i u Tuzli, gdje je sa tribuna udru{tvu na{e reprezentativke MeliseBr~aninovi} pratila derbi izme|u OKK’Slobode’ i ’Ikogee’.

“Mislile smo u Tuzli na utakmici bitianonimno, ali na{e prisustvo nije mogloproma}i. Djetinstvo sam provela uBijeljini, me|utim, roditelji su mi punopri~ali o Tuzli i tamo su, barem su mi takorekli, doìvjeli najljep{e trenutke. Zbogtoga mi je uvijek drago oti}i u Tuzlu.”

Maricini roditelji su se tokom rata,1993. godine, iz Tuzle preselili u Bijeljinu.Na pitanje ko je u porodici jo{ talentovan

za sport Gaji}eva kaè: “Ja ìvim samamom i sestrom. Moji roditelji su razve-deni i ja nemam kontakt sa ocem. On jejako visok, a svojevremeno je treniraofudbal. Mama nema nikakve veze sasportom, tako da ne znam na koga sam.”

Iako jako vezana za majku i sestru,Marica zbog velikih obaveza nije sigurnada li }e uspjeti da u SAD povede i svojenajbliè. “@ivot nas sportista je takav dasmo uvijek sa koferima, u avionu, i nikadne znamo gdje }e nas odvesti slijede}asezona. Ja ne znam koliko }u dugo ostatiu Americi i jo{ ne mogu da planiram da sasobom povedem mamu i sestru, ali }e imsvakako pomo}i u svemu {to im u ìvotubude potrebno.” �

@IVOT SPORTISTA

“Roditelji su mi pričali da su u Tuzlidoživjeli najljepše trenutke”

POTPUNAPREDANOST

KO[ARCI Sjajne rezultate Marica

je postigla velikimtrudom i radom

NERASKIDIVA VEZA SA BiH “Vezana sam za vi{e gradova u Bosni,a najvi{e za Bijeljinu, Tuzlu i Sarajevo”



FA[IZAM U OFANZIVI

Spomen park Vraca, najveći memorijal žrtvama fašizma u Sarajevu, skoro je potpuno uništen, a uništavaju ga manje-više svi, već dvadeset i tri godine; neko tako što ruši i krade dijelove spomenika, neko ispisivanjem grafita,

neko bacanjem smeća, a vlasti - nemarom

OD SPOMENIKA PONOSA DOSPOMENIKA, NAŠE, SRAMOTE

SPOMENIK @ENI-BORCUPrije tri godine neko je odsjekao

ruku na spomeniku `enamaherojima rata

SPOMENIK @ENI-BORCUPrije tri godine neko je odsjekao

ruku na spomeniku `enamaherojima rata

vraca-nidzara:TEKST osnova.qxd 6.5.2015 21:58

Spomen park Vraca, najzna~ajnijispomenik `rtvama fa{izma uSarajevu, izgleda ne pripadanikome. Na Dan pobjede protivfa{izma, 9. maja, kada delegacije

do|u poloìti cvije}e na ovaj spomenik,zate~i }e zapu{teno i jezivo mjesto. ““Mismo 9. maja 1945. vojni~ki pobijedilifa{izam, ali izgleda nismo idejno”, kaèNa|a Biser Taso, skojevka, partizanka ijedna od heroina Narodnooslobodila~keborbe u BiH: ““Fa{izam je izgleda i daljeprisutan, i on je u ofanzivi i na na{improstorima. I to se vidi i u odnosu premaspomenicima.” Tokom posljednjeg rata,ovaj spomenik je posluìo kao tenkovsko isnajpersko upori{te za jedinice VojskeRepublike Srpske, koje su dràle grad podopsadom. Pripadnici VRS-a po~eli suuni{tavanje spomenika, ali ga zavr{avajustanovnici Sarajeva i Isto~nog Sarajava, ivlasti kojima nije stalo do uspomena naantifa{isti~ku borbu.

PARTIZANKA I SKOJEVKADrugarica Na|a Biser Taso je po~etkom

osamdesetih bila ~lanica odbora priSkup{tini grada Sarajeva, koji je rukovodioizgradnjom spomenika na Vracama. Na~elu je bio RRato Dugonji}, jedan od herojaNOB-a u BiH. ““Vraca su bila jako bitna za

vrijeme Drugog svjetskog rata. Kada jedo{ao okupator, odmah su pravili spiskoveonih koji su nepoèljni. Na spiskovima suse na{li Jevreji, Srbi i komunisti. U gradu jeprije rata postojao jak lijevi pokret, koji jeopstao i tokom rata. No, oni koji su seèljeli pridruìti partizanima, morali su na}iizlaz iz grada. Postojale su tri ta~ke prekokojih se to radilo - Vratnik, Ilidà i Vraca”,prisje}a se Biser Taso koja je tada bilau~enica sedmog razreda gimnazije. Godine1942. pridruìla se otporu unutar grada, agodinu dana kasnije, nakon poku{aja

hap{enja, pobjegla je u partizane, gdjeostaje do kraja rata. ““Iako su Vracapretvorena u strati{te tokom rata, svevrijeme smo uspjeli odràti taj prolaz zailegalce. No, okupator je tu strijeljao na{eljude. Prva je bila Radojka Laki},dvadesetpetogodi{nja studentica izBijeljine”, kaè ova biv{a partizanka.

Zbog svih ubijenih drugova i drugarica,~lanovi SUBNOR-a su krajem seda m de -setih inicirali izgradnju spomen parka.Spomenik je izgra|en (“iz samodoprinosagra|ana Sarajeva”, napominje Biser Taso)1981., a sve~ano otvoren 25. novembra istegodine. Spomenik je pretvoren u institucijukojoj je prvi direktor bio AAlbert Altarac.Unutar spomenika je bio mali muzej, avani, na zidovima, su ispisana imena 9.091`rtve fa{izma u Sarajevu, uklju~uju}i 1.100imena djece, 7.092 Jevreja, 1.427 Srba, 412Muslimana, 106 Hrvata i 55 ostalih. Nekiod heroja odbrane grada tu su i pokopani, ame|u njima JJanko Balorda, AAdem Bu}a,Mahmut Bu{atlija, MMiljenko Cvitkovi},Mustafa Dovadìja, JJusuf \onli}, PPavleGoranin, RRavijojla Jankovi}, BBori{aKova~evi}, RRadojka Laki}, OOmer Masli},Vaso Miskin Crni, SSlobodan Princip Seljo,Branko [urbat Bane i SSlavi{a Vajner î~a.

Amer Sulejmanagi}, iz Kantonalnogzavoda za za{titu spomenika, isti~e kako jeovaj spomen park jedinstven: ““Ono {to jespecifi~no za Vraca jeste da spomeniknema jedno centralno mjesto, nego jekompleks grandiozan sam po sebi, po


TO JE NAMA NA[A BORBA DALA

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] Foto: MARIO ILIÎ], ARHIV “SB”

��

Tokom posljednjeg rata, spomenik na Vracama je“posluìo” kao tenkovsko i snajpersko upori{te za

jedinice Vojske Republike Srpske

SPOMEN PARK VRACABesramno uni{tavanje spomenika


svojoj ukupnosti, kao kompozicija, pejza` iambijent. Organizacijom elemenata pomjeri ~ovjeka, slika je anti~kog gr~koghrama. To je jedan od rijetkih spomenika uJugoslaviji koji korespondira s europskompraksom komemoriranja vrlina pravednikaratnika u velikim ratovima.” Za izgledspomenika su zaslu`ni projektant VVladimirDobrovi}, skulptor AAlija Ku~ukali} ipejza{ista AAleksandar Maltari}. ““Mi smonakon rata tu uvijek vodili stranedelegacije. Bila sam u pratnji jednesovjetske delegacije, u kojoj su nam kazalida nikada nisu vidjeli ljep{e ura|en ipozicioniran spomenik `rtavama fa{izma”,veli biv{a partizanka, napominju}i kako jeVraca posebnim ~inilo i to {to je tupostavljen spomenik èni-borcu. ““Ja samobilazila te spomenike po BiH i nigdjedrugo nisam vidjela spomenik èni. A ènau NOB-u je odigrala ogromnu ulogu. Bilesmo u borbi, rukovodioci, bolni~arke…@ene koje su ostale u gradu su namspremale hranu. Nismo mi imali magacinehrane, nego smo imali ono {to nam spremeljudi u ku}ama i dostave. @ene su bile jakobitne u Drugom svjetskom ratu. I onda samjednog dana, nakon ovog rata, oti{la naVraca i vidjela spomenik èni-borcu kojemje neko odsjekao desnu ruku. To je

nedopustivo!”, kaè partizanka koja jepreìvjela dva rata u svom ìvotu.Oskrnavljeni spomenik èni-borcupodignut je u ime 4.113 èna koje supoginule tokom Drugog svjetskog rata, od~ega su njih 208 bile borkinje.

DAYTONSKA PODJELA SPOMENIKASpomenik èni-borcu o{te}en je 2012.

godine. Prvo je cijeli bronzani spomenikpodignut sa postolja, ali su kom{ijereagovale na vrijeme, te je intervenisalapolicija i sprije~eno je da bude cijeliodne{en i prodat u staro gvo`|e. No,kriminalci su se vratili i uspjeli odsje}i rukuspomeniku. No, to nije sve {to je uni{tenona Vracama. Nekada{nja spomen soba, kojaje bila u tvr|avi izgra|enoj jo{ u dobaaustrougarske, i obnovljena 1981., vi{e nepostoji. Biser Taso se sje}a kako su ~lanoveUpravnog odbora Spomen parka Vraca, ukojem je i ona bila do 1992., jedne no}i umartu obavijestili o upadu “ljudi iz SDS-a”,koji su odnijeli sve eksponate. ““Mi uSUBNOR-u smo odmah reagovali. Oti{lismo kod tada{njeg gradona~enika Muh -ameda Kre{evljakovi}a i traìli reakciju.No, neprijatelj je ubrzo zauzeo Grbavicu ispomenik je postao upori{te s kojeg sepucalo na grad”, kaè drugarica Na|a.

Od 1992. do 1995. spomenik je bio podkontrolom VRS, koja ga je koristila kaotenkovsko i snajpersko upori{te. Uni{tenesu kamene plo~e i dio spomenika. Onda suu Daytonu nacrtali liniju razdvajanjaizme|u dva entiteta koja prelazi prekospomenika, i to do danas daje opravdanjevlastima da se odri~u odgovornosti. Ipak,povremeno se pojave savjesni ljudi unadle`nim institucijama. Tako su uspjeli da2005. Komisija za o~uvanje nacionalnihspomenika proglasi Vraca spomenikom, tedonese odluku kojom se spomenik moravratiti u po~etno stanje. Ovom odlukom jekompletna nadle`nost preba~ena na VladuFederacije, koja je, sude}i po dostupniminformacijama, relativno malo uradila nasanaciji i o~uvanju spomenika. Naàlost, iono {to je ra|eno brzo je uni{tavano. Diokamenih plo~a sa imenima stradalih jeodno{en, imena koja su bila ispisanaspecijalno isklesanim slovima unutartvr|ave su nestala. Na mjestu gdje susahranjeni heroji grada stoje gomile sme}a,a sve plo~e su i{arane grafitima. Dospomenika zaluta tek neki izgubljeniturista, koji ni po ~emu ne moè znati gdjese nalazi jer nema obilje`ja, niti se i{tamoè prepoznati.

Do rata, Sarajlije su na ovom mjestu odpionira postajali omladinci. Park je bio iizleti{te i muzej koji su bili bri`ljivo ~uvani.Svakog 6. aprila na Vracama je drànhistorijski ~as kada su o antifa{isti~kojborbi {kolarcima pri~ali heroji rata.“Poku{ali smo tu tradiciju oìvjeti nakonrata, ali nikada nije bilo interesa”, govoriBiser Taso.

^lanovi SABNOR-a, te Jevrejskeop}ine, nakon rata su u vi{e navratapoku{ali apelovati ka svim nivoima vlasti,mole}i da neko uradi ne{to kako bi sezaustavilo uni{tavanje spomenika. Narazumijevanje su nai{li u Kantonalnom


FA[IZAM U OFANZIVI

�

Vanjske zidine Spomen parka Vracatako|er nisu uspjele izbje}i napadehuligana. Pro{le godine su neidentifiko va -ne osobe na vanjskim zidinama spomenparka postavili plo~u na kojoj pi{e: “Naovom mjestu je 19. maja 1992. godine,komandant glavnog {taba Vojske Repu -

blike Srpske general Ratko Mladi} izvr{iosmotru dva bataljona samoorganizovanognaroda op{tine Novo Sarajevo.” U potpisuje Bora~ka organizacija Isto~no NovoSarajevo. Plo~a stoji do danas, a kraj njeobi~no stoji policija, koja kontroli{e ovajdio ceste na granici dva entiteta. �

SKRNAVLJENJE SPOMENIKA (1)

Fašizmom protiv antifašizma

APELI BEZ ODJEKAAmer Sulejmanovi} kaè da jeKantonalni zavod tokom godina vi{eputa apelovao na razne institucije dau~ine ne{to na spa{avanju Spomenparka, ali sa malo uspjeha

PARTIZANKA I SKOJEVKA, NA\A BISER TASO“Nebriga prema spomenicima antifa{isti~keborbe je dokaz ponovnog bu|enja fa{izma”

PARTIZANKA I SKOJEVKA, NA\A BISER TASO“Nebriga prema spomenicima antifa{isti~keborbe je dokaz ponovnog bu|enja fa{izma”


zavodu za za{titu kulturno-historijskog iprirodnog naslije|a, Op}ini Novo Sarajevo,Gradu Sarajevo u mandatu AAlije Behmena,i kod Vlade Federacije. Prvi projekatobnove ura|en je 1999. godine. Od tada dodanas, tri puta su ra|ene rekonstrukcije,2001., potom 2009., i posljednji 2011., ipotro{eno je skoro pola miliona maraka.Tada su obnovljene kamene plo~e, ugra -

|ene granitne plo~e, ure|ene stepenice,o~i{}eni grafiti, obnovljene klupe, zelenilo,zavarene re{etke na odvodima, rasvjeta...Godinu dana kasnije, jedva da seprimje}ivalo {ta je ura|eno. A pet godinakasnije kao da nikada nije ni{ta ni ra|eno.“Jedino {to je ostalo su odvodi koje smozavarili da ih ne bi odnijeli”, kaè AmerSulejmanagi}, iz Zavoda. U jednom tre -nutku Spomen park je bio i osvijetljen, alivrlo kratko.

BORBA NIKAD NE PRESTAJEPrije tri godine je Kantonalno Mini -

starstvo kulture i sporta uradilo proje katrekonstrukcije ovog spomenika. Tada{nji

ministar DDubravko Lovrenovi} objavio jekako }e obnova ko{tati oko million maraka,te da bi trebala po~eti 2013., {to se nijedesilo. Iz Komisije kaù kako su njihovistru~njaci u vi{e navrata o stanju naVracama obavje{tavali Federalnu upravu zainspekcijske poslove, Federalno minis -tarstvo kulture i sporta, te Ministarstvoprostornog ure|enja; Vladu KantonaSarajevo i njena ministarstva; Kantonalnuupravu za inspekcijske poslove; Kantonalnizavod za za{titu kulturno-historijskog iprirodnog naslije|a Sarajevo; te Mini -tarstvo unutra{njih poslova KS. Sulejma -nagi} kaè kako je institucija u kojoj radiproteklih godina u vi{e navrata o deva -stiranju spomen parka Vraca obavje{tavalai gradona~elnika i na~elnika op}ine kojojpripada ovo mjesto, te federalne institucije,i policiju, ali niko nije reagovao na ovemolbe. ““Nikakav odgovor nismo dobili,nikada”, tvrdi on. ““Glavni problem spomenkompleksa je nepostojanje sistema upra -vljanja ovim nacionalnim spomenikom,koji bi onemogu}io stalnu devastaciju,odnosno kra|e i vandalizam na pojedinimdijelovima ovog nacionalnog spomenika”,kaù u Komisiji.

Drugarica Na|a Biser Taso, kao i drugiantifa{isti u gradu, ogor~eni su zbog ovogignorisanja. ““Ja sam se borila protivfa{izma. Ovakav odnos prema na{oj borbi ispomenicima antifa{izmu, pokazuje da jena snazi neofa{izam. Ali, to se vidi i nadrugim stvarima. Recimo, postojanje dvije{kole pod jednim krovom. Kada su fa{isti1942. u{li u grad, prvo {to su uradili je da surazdvojili djecu prema naciji. I sada opetimamo takvo dru{tvo”, obja{njava BiserTaso: ““Ali ja, uprkos svemu, ne moguodustati od borbe za dru{tvo bez fa{izma.” �


TO JE NAMA NA[A BORBA DALA

Od kada je 2012. neko odsjekao rukuna bronzanom kipu Radojke Laki}, u dvanavrata gra|ani su pokretali incijativeprema vlastima, traè}i da se spomenikrenovira. Posljednja je pokrenuta prijenekoliko mjeseci, a podràle su je brojneinstitucije kulture, te pojedinci.

U peticiji, koju bi aktivisti trebalipo~etkom juna predati svim institucijamakoje smatraju nadle`nim, a to su komisijeza o~uvanje spomenika i vlade na svimnivoima, stoji kako je autor skulpture“ènu-borca napravio prkosnu i hrabru,uzdignutih ruku u otporu fa{izmu.Skluptura je trenutno bez desne ruke ibez postolja. Spomenik je posve}enhrabroj èni, borkinji i, izme|u ostalog,simbolizuje jednakost èna u svim

sferama dru{tva i zahvaljuje se hrabrimènama koje su u~estvovale uosloba|anju Sarajeva od fa{izma.Napu{teno i vandalizirano cjelokupnospomen-obilje`je ukazuje i na na{ trenutni(dru{tveni) odnos prema tekovinamaantifa{izma, odnosno ukazuje i upozoravana fa{izaciju dru{tva u kojem ìvimo iupravo nas kao takvo upozorava da semoramo trgnuti iz apatije, ohrabriti iglasno se po~eti odupirati fa{izmu”.

U grupi aktivistkinja je i GoranaMlinarevi}, koja kaè da }e peticija bitipredata uz zahtjeve da gra|ani Sarajeva, kojièle da se priklju~e, o svom tro{ku obaverekonstrukciju spomenika Radojki Laki}.Ukoliko dobiju dozvolu, obnova bi trebala bitigotova do 25. novembra ove godine. �

SKRNAVLJENJE SPOMENIKA (2)

“Vratimo” ruku Radojki Lakić

RUPA “U SPOMENIKU”Malo je onih koji o Spomen parku Vracadanas vode ra~una


Na trideset i petu godi{njicu smrtiJosipa Broza Tita, 4. maja akoima jo{ neko da to ne zna, neko jeplakao, neko je u 15.05 sam sebipustio sirenu i stao mirno jednu

minutu, neko je poljubio njegovu sliku,neko je poloìo cije}e pored biste, ilispomenika AAntuna Augustin~i}a, neko je,pak, kupio majicu sa Mar{alovim likom,neko se mo`da sjetio i JJovanke, a na{vrhunski foto-umjetnik MMilomir Kova~evi}Stra{ni otvorio je svoju novu izlo`bu, Tito -trilogija, u Kafe galeriji Zvono u Sarajevu.Odnosno, “otvorili” su mu je drugi, a on sepotrudio da svojim objektivom zabiljeì iizradi pedesetak fotografija, na kojima jeMar{al “glavni lik”. S tim da je radovesnimio u periodu od 1989., konkretno od29. novembra kada se slavio Dan republike,pa do 29. novembra 2014., kada se nijeslavio Dan republike, i to isklju~ivo uSarajevu. “Razlika na ulicama i izlozimazabiljeèna je na fotografijama omiljenogsarajevskog fotografa. Rije~ je o biljeènjujednog vremena, bez simpatija i osuda,dokumentu o nestanku jedne ideologije ionome {to ju je zamijenilo”, pro~itali smo unajavi za ovu izlo`bu.

TITO I BOGTito je, mogli smo to vidjeti na izlo`bi, “u

rukama” gra|ana koji protestuju u Titovojulici, na slikama, uramljen “visi” nagradskim zidovima, u {kolama iprodavnicama, “slomljen” i “razbijen”: “A uratu sam snimao gdje god sam se mogaoslobodno kretati - po Skup{tini grada, upoliciji, na Muzi~koj akademiji”, rekao namje Milomir Kova~evi} Stra{ni prilikom na{egsusreta u Sarajevu, u ponedjeljak, 4. maja.

Davorin Popovi} je, u pjesmi Titoposlije Tita, pjevao: “A {ta sada zemljoju`na, ako nas ko pita?/Re}i }emo: opetTito, Tito poslije Tita/Re}i }emo: opetTito, Tito s nama ìvi/Jeste Tito samojedan, ali Tito smo i mi.” O~igledno je daTito s nama jo{ uvijek ìvi, {ta god komislio. “Naravno da ìvi! Bilo kao dio na{eistorije, bilo kao jedan od najve}ih ljudi,politi~ara svijeta. Nije to vi{e samo simbolkomunizma, antifa{izma, ve} mnogo vi{eod toga. A, kad ste me ve} pitali za{to Titou Zvonu... Pa, zato {to je Zvono jedno odmitskih, naprednih, modernih mjesta uSarajevu, gdje se umjetnici mogu slobodnoizraàvati i druìti, a za mene je posebnobitno jer je jedna od mojih prvih izlo`bi1990. bila ba{ u Zvonu. Tu sam dolazioprije rata, tokom rata, a evo i sada. U Zvonunalazim krug ljudi i prijatelja sa kojimamogu normalno komunicirati”, obja{njavaStra{ni, ve} punih dvadeset godina


KOVAÊVI] O BROZU

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

MILOMIR KOVAČEVIĆ STRAŠNI je 4. maja u Sarajevupredstavio svoju novu izložbu: “TITO - TRILOGIJA”;fotografije su snimljene od 1989. do 2014. i “govore

više od riječi” o nestanku jedne ideologije

UZ MARŠALA TITA,JUNAČKOGA SINA...

POÂST KOMANDANTUFotograf Milomir Kova~evi} Stra{ni

strasni:TEKST osnova.qxd 6.5.2015 21:57

stanovnik francuske prijestolnice. Nekako, kad god je ~ovjeku te{ko on se

sjeti Tita! Dodu{e, ponekad se sjeti i Boga...“Mislim da je postao simbol. Kad je nekosuper lik kaè{ mu - ti si Tito!”

KI[A I PITAFotografije koje su postavljene u Zvonu i

koje moète pogledati, kako bi pametansvijet kazao, sve do neke nove izlo`be,nastajale su, dakle, dvadeset i pet godina. A,prva je snimljena u buregdìnici Bosna naBa{~ar{iji, gdje je mo`da i po~ela cijelaserija, jer je bila toliko o~evidna ta razlika,veli Milomir Kova~evi}. Je li nakon rataodlu~io da nastavite snimati lokacije nakojima se vidi Titov lik kako bi sklopilipri~u, ili se sve de{avalo poprili~nospontano, pa i ideja za ovu izlo`bu, upitasmoStra{nog. “Dosta spontano se kasnije svede{avalo. U su{tini, poslije rata sam snimaosamo taj jedan dan, 29. novembra 2014.,ta~no dvadeset i pet godina nakon nastanka

fotografije u Bosni”, odgovorio je na na{epitanje Milomir Kova~evi} Stra{ni.

Postoji li kakva anegdota vezana zasnimanje neke od fotografija, koju bi na{sagovornik podijelio sa ~itaocima SlobodneBosne, i to nas je interesovalo. Recimo, {tase de{avalo 29. novembra 2014. godine:“Sve se relativno brzo odvijalo. Ki{a jepadala i nije bilo ni~eg specifi~no tog dana.Osim {to sam, naravno, kao i prije pojeoneku pitu u Bosni, dok ki{a ne pro|e. Tamorade uvijek isti ljudi i nikada mi ne dajuni{ta da platim. Toliko o anegdotama.”

Iskreno, mislimo da ova izlo`ba ima

regionalni potencijal. Zato smo upitalinjenog autora da li razmi{lja o “selidbi”Izlo`be u Beograd, Zagreb, Podgoricu,Skoplje, Novi Sad, Tuzlu, Mostar, Split...,{to mu nekako do|e kao turneja Bijelogdugmeta? “Za sada nemam nikakvihplanova. Najva`nije mi je da su mojefotografije postavljene u Sarajevu. Aposlije, ako ima interesa, nije problempreseliti ovu izlo`bu bilo gdje. Me|utim,bilo gdje drugo, Izlo`ba nema tu teìnu iva`nost za mene kao {to ima u Sarajevu.Gdje svoju sre}u zbog toga mogu podijelitisa svojim prijateljima.”

Milomir Kova~evi} Stra{ni nije kao\or|e Bala{evi} “tri puta video Tita”, ve}jednom, “samo izdaleka, u povorciautomobila”. A, 4. maja 1980., negdje oko19 sati, kada smo ~uli da je Tito umro istogdana u 15.05, bio je na Ilidì, gdje sepripremao za radnu akciju. Ne upitasmo ga,a ba{ nas je zanimalo, kako su izgledalepripreme za radnu akciju, kada si tamoionako, i to besplatno, rintao po ~itav dan~itav mjesec. No, dobili smo odgovor napitanje na {ta je pomislio 4. maja 2015. u15.05, osim koliki }e biti razmak izme|uramova u Zvonu, jer upravo je tadapostavljao Izlo`bu: “SSa{a Bukvi},‘umjetni~ki direktor’ Zvona, toliko nas jepoùrivao da postavimo sve na vrijeme dauop{te nismo imali vremena puno misliti irazmi{ljati.” A bio je lijep i sun~an dan... �


NIJE STRA[AN VE] JE STRA[NI

Kako je Milomir Kova~evi}“doveo” Josipa Broza u “Zvono”

TITO, UVIJEK ZANIMLJIVNa{eg umjetnika u Zvono su do{lipozdraviti brojni prijatelji i kolege

strasni:TEKST osnova.qxd 6.5.2015 21:56

Sarajevski glumac ZZijah A.Sokolovi} ima ono {to nema n ije -dan njegov kolega na Balkanu:knjigu o vlastitoj predstavi. Nap i -sa na je, recimo, knjiga o lege -

ndarnom beogradskom glumcu ZZoranuRadmilovi}u, ali nije o predstavi RadovanIII, u kojoj je odigrao antologijsku ulogu.Pa, evo, prijedloga. Nekome. Uglavnom,Zijah Sokolovi}, za prijatelje i pregaoceZike, napisao je i reìrao monodramuGlumac... je glumac... je glumac, koju je,naravno, i odigrao, i jo{ uvijek je igra, apremijera je odràna u Gradskoj galerijiCollegium Artisticum u Sarajevu, 30. marta1978., u okviru Festivala MESS.

ILUZIJA KOJA JE “PRE@IVJELA”Najdugovje~nija je to predstava

premijerno izvedena u Sarajevu. Dodu{e,nema je na repertoaru sarajevskihpozori{ta, ali mo`da opet bude uvr{tena.Nakon dugog niza godina ponovo je uglavnom gradu BiH izvedena u maju 2008.,ali, otada je nema. Iako je ima i u Beogradui u Zagrebu. “Bi}e, bi}e”, kazala bi glumicaSena Mustajba{i}. A nakon trideset i sedamgodina od njenog premijernog izvo|enja,Zike je ponosan na izdanje koje je objavilaIzdava~ka ku}a HENA COM iz Zagreba.Ponosan je, normalno, i na sebe. “Poslijedeset godina glumovanja u Malompozori{tu/Kamerni teatar 55 imao samozbiljan problem da sam sebi objasnim {tasam ja i ~ime se bavim. Da li sam glumacpo zanimanju ili samo glumac ili ~ovjekkoji glumi. Da li moram da nastavimtradiciju glume i pozori{ta iz vremena ukojem sam ìvio, da li treba da ne{tomijenjam u shvatanju i igranju ili da tajnu


SKICE ZA “GLUMCA”

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: PRIVATNI ARHIV ZIJAHA A.SOKOLOVI]A, MARIO ILIÎ]

Od premijernog izvođenja, 30. marta 1978. pa do realizacije ovog broja “SlobodneBosne” predstava “GLUMAC... JE GLUMAC... JE GLUMAC”, autora ZIJAHA

SOKOLO VIĆA, odigrana je 1586 puta; njegov tekst preveden je na njemački,francuski, poljski, engleski, norveški i italijanski jezik, monodramu, koja je

premijer no izvedena i u Beču, Parizu, Varšavi, Berlinu, Londonu, New Yorku,Sydneyju, Rimu..., igralo je sedamnaest glumaca, a sada imamo

i knjigu o “Glumcu”

VELIKI GLUMAC... JE ZIJAH... JE SOKOLOVIĆ

SEPTEMBAR, 1978. GODINEU istom tempu...

zike sokolovic:TEKST osnova.qxd 6.5.2015 21:53

glume potraìm u ‘ogledaju prirode‘.Odlu~io sam da, kroz monodramu,potraìm ‘ishodi{te jedinstvenosti‘ kojemilioni ljudi ve} milionima godina traè.Kada sam kroz svog Grala izveo Glumcaniko nije vjerovao da }e ta tema, kaopredstava, ljude interesovati. Ni jedan,tada{nji, menadèr nije me zvao da biorganizovao igranja. Tada sam nudio 50predstava za 1.000 DM! Ostao sam sam, sa

svojim Glumcem.... Tu je tajna kako‘iluzija‘ moè da preìvi u stvarnosti. 37godina. 1586 puta”, rekao nam je ZijahSokolovi}, na “matineji” koju smodogovorili za subotu, 25. aprila. Kada namje i donio fri{ko od{tampanu knjigu.

A, Zike je knjigu posvetio onima kojevoli, jer nije bio s njima... morao je igrati.Na osamdeset stranica je tekst Glumca, a nanarednih stotinu i trideset ~itamo tekstove

koje su tokom svih ovih godina pisalieminentni umjetnici, prvenstveno dramski,sa ovih prostora. Drugi dio knjige zavr{avasa devet skica “Glumca”, koje je nacrtaougledni tuzlanski likovni umjetnik NNesimTahirovi} i premijerno predstavio uljubljanskoj Drami kada je, 23. februara2008., Glumac... izveden 1500. put.

Prvi po redu tekst koji je objavljen uknjizi napisao je, ko zna kad, jedan odnajve}ih hrvatskih glumaca ikad, PPeroKvrgi}. “Zijah... je Zijah... je Zijah jejedinstven gluma~ki feno men u kojemu suse osoba i glumac spojili u jedno histri -onsko lice, te ~ovjek ne zna tko koga glumi:glumac Zi jaha ili Zijah glumca. LLaurenceOlivier bi rekao: ‘Zareì glumca ispodglumca, opet }e{ na}i glumca.’ Igraju}igodinama svoje monodrame Glumac... jeglu mac... je glumac, CABAres, CABArei iKobajagi donijela me roda, Zijah A.Sokolovi} svojim je monoglumamautjelovio svojevrsni teatar jednoga glumcakoji je i autor i redatelj i glumac i publika. Ikad publiku dovede iz gleda li{ta napozornicu, igraju}i s njima poneku zadanuscenu, on se sam pretvara u tu svojupubliku, i zajedno s publi kom smije sepublici na sceni i u gledali{tu.” Na Kvrgi}ase “nadovezuje” jo{ jedan od najve}ih


DOBRO MU DO[LI U TEATAR

��

“Te 1978. odlu~io sam da, kroz monodramuGlumac... je glumac... je glumac, potraìm ishodi{te

jedinstvenosti koje milioni ljudi ve} milionima godina traè”

SEPTEMBAR, 2014. GODINE... i sa istim àrom, Zike jo{ uvijek igra svog Glumca


hrvatskih glumaca ikad, pokojni FFabijan[ovagovi}. “Zijah A. Sokolovi} je sampisac svoje monodrame. Ali on je i prvolice te jednine dignuto u transpozicijuglumca. On je ono {to vidi gledatelj uglumcu i kao privatnoj osobi, a to ima svojudra`. On je nakaznost i ljepota te profesije,dakle njeno puno lice. I prototip, i glumacsam. On ismijava sebe, on ne imitiradrugoga, jer on je glumac koji je izloìosvoju sloènost i kompletnost. Uza sveìvotne varijante, on je i glumac svojevarijante, a ona je bogata, jer joj je onistovremeno i pisac. Mi vjerujemo da je tajglumac doìvio sve te smije{nosti o kojimagovori. Nije to bio neki drugi glumac, mismo svjedoci njegovih nesporazuma. On,govore}i u prvom licu, do daje mogu}e‘umjetni~ke’ laì koje postaju stvarnost, jer93 su sli~ne na{ima, pa su stoga smije{ne.Smije{ne su jer su istinite. One postaju onamogu}a ‘farba’ istine koja se pred namaraspada u jednom gluma~kom ìvotu koji jei op}i, ali i konkretan. Glumac i pisacizvukli su ga iz svojih konkretnosti. Budu}ije iz sebe, smije{an, naivan, glup, tup,ograni~en, dakle iskren, i nama postajepoeti ~an i drag. U{ao je u nas; pronalazina{e skrivene tajne”, pisao je [ovaznala~ki, profesorski pametno, dokazuju}ida je bezgrani~ni erudita.

SVJETLOST VJERE I BALKANSKI BLUESI kad smo ve} kod najve}ih, hrvatskih,

ikad, glumaca, evo jo{ jednog. Na sre}u,ìvu}eg. Koji jo{ uvijek, ba{ kao i PeroKvrgi}, radi i igra za one koji ga vole. Zovese RRade [erbedìja: “Zijah A. Sokolovi} jeglumac. Ho}u da kaèm - glum~ina! Mogaobih nabrojati bezbrojne uloge u kojima nasje osvajao svojim velikim talentom. No, japouzdano svje do~im o dvije, jer sam im bio

u neposrednoj blizini i doìvio sam ih‘iznutra’. Igrali smo bra}u u briljantnomfilmu Zadah tela @ivojina Pavlovi}a. Izblizine sam promatrao kako je Zijahnevi|eno kreirao jedan besprizorni karakterbeogradske provincije. Onako oznojen,{epav i s te{ko}ama govornim, podsje}ao jena JJacka Nicholso na, samo {to je bio jo{‘lu|i’, jer to je bio balkanski blu es... Ho}u

da kaèm da Zike voli i}i do kraja... dorubnih emotivnih situacija u kojima senjegova gluma~ka du{a gotovo rasprskavado silne ekspresije... i gotovo da bi to sveizgledalo previ{e i presna`no, da Zijah svutu ekspresiju na na~in gluma~kogvelemajstora ne poni{ti nekim gotovodokumentarnim izvorima, koji njegovuglumu u~ine 100% uvjerljivom... Zike jepravi majstor svoga zanata...”

Potom, redaju se tekstovi VVelimiraStojanovi}a, JJovana ]irilova, ZZvoneta[edlbauera, RRadomira Putnika, BBorisaCavazze, zatim pjesma JJakova Juri{i}a, paopet tekst GGor~ina Stojanovi}a... Nedavnopreminuli Jovan ]irilov, naprimjer, ovakoje razmi{ljao o Glumcu i o glumcu: “Ne bihbio ono {to sam, dugogodi{nji tragalac zaporeklom imena i re~i, da se ne zapitam {tazna~i ime Zijah, a {to Sokolovi}. Zijah jeskra}ena varijanta arapskog imenaZijaudin, {to zna~i svetlost vere. U slu~ajuna{eg glumca on je svetlost vere ipoverenja u mo} pozori{ta. A lepo prezimeSokolovi}, koje poti~e od ponosite pticesokola, nosila je jedna od najzanimljivijihli~nosti svetske istorije - MMehmed-pa{aSokolovi}, Srbin, po obi~aju pra vu danka ukrvi odveden je u Tursku gde je postaojedna 105 od najve}ih i najmo}nijih li~nostiTurske carevine, osva ja~ Arabije, bratpatrijarha MMakarija obnovljene Pe~ke


SKICE ZA “GLUMCA”

�

U dramskom tekstu Glumac... jeglumac... je glumac, autora ZijahaSokolovi}a sve rije~i su napisane malimslovima. Pa, jedan komadi} teksta, koji jena samom po~etku Glumca..., donosimo u“autenti~nom” obliku: “dobro ve~e. dobrodo{li u teatar. drago mi je {to ste odlu~ilida jedan dio ove ve~eri, jedan dio svogvremena ili jedan dio svog ìvotaprovedete ovdje u teatru. to je hrabro i jasam uvjeren da ste vi svjesni posljedica, alijepo je i to {to ste sami do{li. vi sami.nikakva sila, nikakva organizacija, visami. a to da vi idete gdje vi ho}ete i da viradite {ta vi ho}ete, to nigdje nema. u nizudokaza to je jo{ jedan da ste vi slobodniljudi. znam da ste jedna jedna bogatakulturna sredina, bogata teatarskom iop{tom kulturom i kao pojedinci, koji ~ine

tu sredinu, da ste bremeniti kulturom,teatarskom prije svega, i da ta kultura pro -sto, bluuaa, izvire iz vas. onda znate, u tojva{oj kulturi, da su rijetki trenuci da jedanglumac iza|e na pozornicu i da sve ovakopo~ne. da, ~udni i neobi~ni trenuci. i ja seneka ko tako osje}am, ~udno i neobi~no.znam, u svakom jav nom nastupanju, pa i uovom mom, sada tu, pred vama, ima ne~egstidnog, sramnog i nedopu{tenog. znam.ali, ~ovjek mora od ne~eg da ìvi. molimbih vas, da me opravdate, ako me nerazumijete. moj motiv, moja ideja je bilatoliko jednostavna da me, ponekad, uhvatistrah. naime, kada smo razgovarali o tomeda se ova predstava igra u ovom prostoru ivremenu, imali smo jednu radost. bi}uveoma iskren, radost igre pred drugompublikom. jer, ja sam glumac...” �

TAKO (JE) GOVORI(O) ZIKETUSTRA

“... drago mi je što ste odlučili dajedan dio ove večeri, jedan dio svogvremena ili jedan dio svog životaprovedete ovdje u teatru...”

Skice “Glumca”, autora Nesima Tahirovi}a


patrijar{ije, mo}ni vezir mo}nog SSulejmanaVeli~anstvenog i zadu`binar ~uvene naDrini }uprije u Vi{egradu. Dok seMehmed-pa{a Sokolovi} borio kraj Be~a savojskom, na{ Zijah A. Sokolovi} se u Be~usklonio od ratova, u gradu sa najvi{e Ju`nihSlovena izvan Balkana, gradu koji jeodigrao tako zna~ajnu ulogu u kulturnoj i

politi~koj istoriji naroda ovih krajeva.Ispisuju}i ove redove ~ini mi se da bi Zijahodli~no odigrao sudbinu svogaprezimenjaka iz XVI. veka. Uve ren sam dabi tu staru kurvu istoriju stavio pod lupusvo ga uvek tako sveèg, a istovremenogorkog i humornog pogleda na svet.”

îtamo dalje, i briljantno ispisane redove

[pire Guberine, MMarka Kova~evi}a, MMicheleAinzare, MMilovana Luki}a, PPere Kvesi}a,na{eg sagovornika u ovom broju SlobodneBosne Dèvada Karahasana, zatim IIviceBoban, poznate zagreba~ke redateljice koja jesvoj tekst napisala dvadesetak dana prije nego{to }e knjiga biti objavljena, ali i AAnatolijaKudrjavceva, SSlavka Pezdira, DDraganaMarijanovi}a, GGorana Cvetkovi}a, EEgonaSavina, DDavora Kori}a, DDine Mustafi}a, u~ijoj je posljednjoj predstavi Divlje meso uNarodnom pozori{tu Sarajevo Zike nedavnozablistao, te na samom kraju i tekstoveSlobodana Unkovskog, MMete Jovanovskog,Milo{a Lazina, SSvjetlane Hribar, VVojislavaVujanovi}a, GGorana Stefanovskog, autoradramskog teksta Divlje meso, i NesimaTahirovi}a. U “me|uprostor” su uba~ena idva teksta nepoznatih autora, koji su slu~ajno“prona|eni” u internetskoj arhivi. Ipak, ovajtekst }emo zaklju~iti rije~ima koje je napisaostari, dobri {ibenski me{tar i “splitski{kovacin”, [piro Guberina: “Zijah A.Sokolovi} je veliki glumac od kojega bih i ja,u svojoj osamdeset i drugoj, rado u~io. @ao mije {to ni kad nisam igrao s tako velikimglumcem. To je velika {te ta, ali vjerujem da}emo se on i ja na}i na nekom drugom mjestu.Ja }u ga gore pri~ekati, pa kad i on do|e, imat}emo puno vremena za igru.” Tako je to kadveliki pi{u o tebi. A ne bi ni pisali da i ti nisiisti takav. �


DOBRO MU DO[LI U TEATAR

POGLED ULIJEVOZijah Sokolovi} snimljen

nedavno, na promocijiknjige grafi~kog dizajnera izBeograda Ivana Stankovi}a


Roman francuskog knji -èv nika MMichela Houel -lebecqa Pokoravanje iza -

zi va enormnu pa`nju medija i~italaca od trenutka kad jeobjavljen: bio je to sedmi januar,dan kad je pisac osvanuo nanaslovnici satiri~nog ~asopisaCharlie Hebdo i kada je uislamisti~kom teroristi~komnapadu na redakciju tog~asopisa ubijeno dvanaest ljudi.Optu`be da je Houellebecqislamofob su zajedno satragi~nim doga|ajima na danizlaska knjige sna`no politiziraleraspravu o Pokoravanju: u drugiplan je pala ~injenica da je ovoroman fikcija, a uz to jo{ ipoliti~ka satira. U prvih pet danaroman je u Francuskoj prodat u120.000 primjeraka, a pomamaza Pokoravanjem se za samonekoliko dana prelila i naNjema~ku. U Britaniji }e romanbiti objavljen u septembru, abosanski prevod pojavio se ovihdana u izdanju sarajevske ku}eBuybook.

Hoellebecq u svom romanu

zami{lja Francusku 2022.godine u kojoj je na vlast do{lastranka Muslimanskog bratstvapredvo|ena karizmati~nim BBenAbbesom. Anemi~na francuskaljevica je, htiju}i da oslabidesni~arku MMarine Le Pen,pomogla muslimanskoj strancida do|e na vlast. Francuska injene vi{estoljetne vrijednosti suse tako uru{ile iznutra: slobodu,bratstvo i jednakost, zamijenilisu islam, {erijat i patrijarhat.Komi~ni efekat stvara upravo~injenica da je u bastionezapadne misli i ideala presa|enpotpuno novi svjetonazor: me|uokorjele sorbonske vinopije,erotomane i ateiste useljavaju sehalal restorani, poligamija,ud`benici za islamsku poduku.Dru{tvo se islamizira i to nesilom nego demokratskim pu -tem, a sve je podmazano nov -cem petromonarhija.

Glavni lik romana jeFrançois, profesor knji -è vnosti, koji ostaje bez

posla kao i sve kolege koje nisuspremne da pre|u na islam.

Nakon {to Saudijci preuzmunjegov fakultet, François dobijeizda{nu penziju i time je njegovbunt oslabljen u korijenu.Gra|anski rat na ulicama Parizase zavr{i za koji dan, Francuska{aptom padne pod vladavinumuslimana i ìvot se na nekiperverzan na~in brzo vrati „unormalu“. Gorljive femi ni stki -nje ostaju ku}i da se bavekuhanjem, ène gube javnefunkcije, a nastavljaju studiratiuglavnom knjiènost i umjetnostda bi bile ljupkije dru`benice iuspje{nije majke. Njihovimvra}anjem u ku}e rje{ava seproblem nezaposlenosti i ja~ajuporodi~ne vrijednosti koje suokosnica politi~kog programaMuslimanskog bratstva. Zapad -njakinje se sre|uju za vanjskisvijet a pred muèm su nave~erumorne, obu~ene u udobneru`ne stvari. @ene koje nosehidàb i ne ure|uju se za vanjskisvijet, u svom domu su kraljiceseksepila, razmi{lja François, injegov otpor prema promjenamau dru{tvu sve osjetnije kopni.

Houellebecqov roman nije

nikakva proro~ka vizija izvjesnebudu}nosti Evrope, nije velikodjelo, niti je islamofobni pamflet.Pokoravanje je zabavna knjiga,britka satira koja o~ito dobroprepoznaje kolektivne strahovedana{njeg Zapada i {ali se na tajra~un. Houellebecqova temaovdje su Zapad i Zapadnjaci(skoro da ne bi bilo pogre{no re}i- Pariàni). On je zagledan u njihi njihove slabosti, a o islamu niti{ta puno zna niti razumije -islamski milje autoru ovdje sluìkao sredstvo kontrastiranja vi{enego {to ga ozbiljno zanima kakomuslimani ìve. Za njegovogjunaka su prije politi~kogprevrata muslimani, sli~no kao iHindusi i Kinezi, samo ljudi odkojih naru~uje hranu (ili od kojihkupuje seks). Dubljeg interesa zaemigrantske zajednice nema:ovakav stav moè biti iritantan,ali je uvjerljiv. François svojuignoranciju na kraju pla}a tako{to postaje jedan od njih.

Francuski autor sugeri{eda su se zapadnedru{tvene vrijednosti

potro{ile do te mjere da ihtreba temeljito propitati.Françoisovu majku sahrane uzajedni~ku grobnicu jer on nijeprimio pismo na vrijeme niti jeodràvao kontakte saroditeljima. Poro dica seraspala na otu|ene individue.Houellebecqovi likovi suuàsno usamljeni: oni suobrazovani, uspje{ni, inteli -gentni, ali iz njihovih ìvotabije egzistencijalna praznina.Po Houellebecqovom pesi mi -sti~nom vi|enju, dru{tvo kojeje temeljito protjeralo Boga,ostaje bez utjehe, a romanti~naljubav nije nadomjestak zaBoga jer u stvarnosti neuspijeva. Ugovoreni brakovisu uspje{niji nego brakovi izljubavi, tvrdi francuski majstorprovokacije. On tako ~itaocunudi priliku da propita svojeneprikosnovene vrijednosti ida propita mjesto na koje su gate vrijednosti dovele. �


Pi{e: ADISA BA[I]

Me|u okorjele sorbonske vinopije, erotomane i ateiste useljavaju se halal restorani, poligamija, ud`benici za islamsku poduku

Michel Houellebecq (1958.)je francuski pjesnik, esejista iromanopisac. Autor je knjigaPro{irenje podru~ja borbe,Elementarne ~estice, Plat -forma, Mogu}nost ostrva.Jedan je od naj pre vo|enijih inajkontroverznijih francuskihpisaca dana {nji ce.

O AUTORU

Roman MichelaHouellebecqa „Pokoravanje“ (Buybook, Sarajevo 2015.)

KNJIGA MJESECA

Majstorska provokacija

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd 7.5.2015 0:07


ZIJAH SOKOLOVI]Glumac... jeglumac... je glumac

Teatarska institucija ujednoj osobi, ZijahSokolovi}, autor jemonodrame Glumac...je gumac... je glumac(Hena com, Zagreb,2015.) koju je uproteklih 36 godinaodigrao 1600 puta.Pored njega, njegovkomad je igralo jo{ 19

glumaca na pet jezika u dvadesetzemalja svijeta. Sada se Glumac...kona~no pojavljuje kao knjiga: u njenomprvom dijelu je dramski tekst, a udrugom tekstovi poznatih ljudi izpozori{nog svijeta o Ziketovoj predstavii gluma~kom umije}u.

Cijena je 35 KM.

SLAVENKA DRAKULI]Dora i Minotaur

Novi roman hrvatskeknjièvnice SlavenkeDrakuli} Dora iMinotaur (Fraktura,Zagreb, 2015.)rekonstrukcija jeìvotne pri~e DoreMaar, „ène, umjet -nice, Pica ssoveljubavnice i gubi t ni -ce“. Talentovana

fotografkinja, Dora postaje Picassovamuza i inspiracija, ali burni odnos dvojeljubavnika }e „pojesti“ Doru kaoumjetnicu.

Cijena je 19 KM.

LUCIE JOUBERTS onu stranu dje~ijihkolica

Kanadska knjièvnicai profesoricaknjièvnosti LucieJoubert u svomeseju S onu stranudje~ijih kolica(ArTresor, Zagreb,2014.) pi{e oreakcijama dru{tvana odluku ène da ne

rodi djecu. Dok je ra|anje odluka kojudru{tvo ne propituje ni kad bi trebalo,odbijanje maj~instva je ìvotni izbor kojipo pravilu izaziva podozrenje, osudu iuplitanje sredine.

Cijena je 24 KM.

U ODBRANU PREVO\ENJA

Sve vrijedno i trajno uključujekompromis„Pametni ljudi ~esto govore gluposti oprevo|enju“, smatra Peter Cole, pjesnik iprevodilac koji ìvi u Americi i Izraelu.„Kaè se da je prevod za razliku od origin -ala uvijek rezultat kompromisa, prego va ra -nja, da je otprilike nalik izvorniku i da jekao crno-bijela slika naspram one u boji.Ali koja to vrijedna i trajna stvar u ìvotu neuklju~uje pregovaranje i pametan kompro -mis? Zar ne vaì isto za prijateljstvo, brak,obrazovanje, kulturu?“

IZ POSLJEDNJEG INTERVJUA

Knjiga je mojasamo dok je urukopisu„Svaki roman, svaka drama, svaka pjesma- ako su uspjeli i imaju supstancu -podnose hijadu i jednu interpretaciju.Knjiga je moja dok je u rukopisu, ~im jeobjavljena, ide svojim putem. Svaki je~italac ~ita druga~ije, ali uvijek je polazi{teono {ta je u tekstu“, rekao je u svomposljednjem intervjuu Günter Grass,nedavno preminuli nobelovac, velikannjema~ke knjièvnosti.

NAGRADA AMERI^KOG PEN-a

Za hrabrost i slobodu govora„To da te neko {okira je diodemokratske debate. To da teneko upuca - nije,“ rekao jeGerard Biard, uredniksatiri~nog magazina CharlieHebdo koji je pro{log utorka naPEN-ovoj gala ve~eri u NewYorku u ime svojih kolegaprimio nagradu za slobodugovora uz ovacije publike.Odluka da se nagrada dodijeliredakciji ~asopisa na koji je ujanuaru izveden teroristi~kinapad, podijelila je svjetskujavnost i pisce me|u kojima suneki smatrali da su CharlieHebdo rasisti a ne humoristi.

IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU

(Amazon)

1. Anthony Doerr: All the Light We Cannot See

2. Marie Kondo: The Life-ChangingMagic of Tidying Up

3. David McCullough: The Wright Brothers

4. Paula Hawkins: The Girl on the Train5. Peter Schweizer: Clinton Cash

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH

(Knjižara Connectum)

1. Dèvad Karahasan:

Utjeha no}nog neba

2. Kirsten Boie: Alhambra

3. Dèvad Karahasan: Sjeme smrti

4. Nizami Ganjavi: Lejla i Med`nun

5. Dèvad Karahasan: [ahrijarov prsten

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd 7.5.2015 0:07

Od momenta kada se za~ne misao,koncept jednog romana, zbirkeeseja ili pripovijetki pa do onog,svakom piscu najuzvi{enijeg,trenutka kada u rukama prvi put

drì od{tampanu svoju knjigu, u slu~ajuDèvada Karahasana nerijetko zna pro}i ipo nekoliko decenija.

„Neki moji prijatelji bi zlo~esto rekli daja pi{em sporo, ali zato lo{e! Istina je dapi{em jako sporo i da moje knjige nastajuveoma dugo, ali to je naprosto tako - pi{emonda kad ono ho}e, a ne kad ja ho}u.Recimo, kompletan nacrt romana No}novije}e nastao je u oktobru 1994., a roman jezavr{en krajem februara 2005. godine i utom periodu sam se bavio gotovo isklju~ivotim romanom. Mo`da se radi o mojojpotrebi da knjiga po~ne djelovati kaoorganska tvorevina, da izgleda kao da jenisam napisao ja. San mi je napisati knjigukoja }e se ~initi kao da je nastala sama odsebe“, otkriva nam Dèvad Karahasan.

SARAJEVO JE GRAD KOJI SE TRA@I� Sarajevo u knjièvnim vidicima

Dèvada Karahasana bila je temaotvorenog razgovora koji je odràn 3. majau Domu armije, u okviru prveMe|unarodne konferencije Sarajevo isvijet. Kako, dakle, Dèvad Karahasan vidi

Sarajevo, ono nekada{nje i ovo dana{nje?Mislim da je prirodno da se u osje}anju

ve}ine Sarajlija vrijeme dijeli na ono prijerata i ovo poslije rata. Prije rata Sarajevozaista nije bilo provincija, nego grad povi{e kriterija. A prvi kriterij je bilamogu}nost da se ìvi druga~ije, govoridruga~ije i misli druga~ije od takozvanogmainstreama, od poèljnog na~inami{ljenja... Sarajevo je bilo uistinu otvorengrad. Ja sam asocijalan ~ovjek, nikadanisam znao komunicirati s ljudima, nisamimao raju, nisam bio ~lan Partije... I unato~tome, u Sarajevu sam ìvio zaista dobro -

niko me nije zlostavljao, nikome nijesmetalo to moje autsajderstvo, niko mi nijeprigovarao zbog na~ina na koji pi{em. Iznam mnogo ljudi koji su bili u sli~nojsituaciji. Sarajevo je bilo grad u kojem jeko{arku igrao evropski prvak, nogometigrala dva biv{a prvaka Jugoslavije, tu jenastajala najbolja muzika... A ako me pitate{ta je sa Sarajevom danas, mislim da je tograd koji se jo{ uvijek traì. Mi smozajednica koja jo{ nastoji iza}i na kraj sasvojim traumama, na}i svoje mjesto, svojufizionomiju, prepoznati sebe, prona}ina~ine da se opet reflektira. Na jednojstrani, imate ~itav niz elemenata kojiukazuju na opasnost od provincijalizacije -knjièvni ìvot u Sarajevu potpunokontrolira grupica ljudi koju je favorizirao inovcem opremio prije dvadesetak godinaGavro Grahovac, teatarski ìvot tako|erkontrolira dvoje-troje ljudi, a ~im imatekontrolu bilo koje sfere kulturnog idru{tvenog ìvota iz jedne ta~ke, prijetiprovincijalizacija. Drugo, Sarajevo je zbogsvoje nesre}e ‘92-‘95. bilo zna~ajnasvjetska tema, ali bojim se da se tadarazvilo jedno krivo osje}anje da smo mikao grad i zajednica uàsno va`ni i da seni{ta na svijetu ne moè dogoditi ni odlu~itibez nas. Sje}ate se one ratne kletve:Dabogda ti CNN izvje{tavao iz kuhinje!Dakle, tada smo bili svjesni da smo u centrupa`nje zbog rata, ali sada kao da smopomalo zaboravili na to i doìvljavamosebe va`nijima i ozbiljnijima nego {to u


KARAHASANOVA BOSNA

Razgovarala: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Jedan od vodećih bosanskohercegovačkih pisaca i intelektualaca današnjice,prof. dr. DŽEVAD KARAHASAN (62) u intervjuu za „Slobodnu Bosnu“ govori o

svojoj posljednjoj, nagrađenoj knjizi „KUĆA ZA UMORNE“, provincijalizacijiSarajeva i hendikepu Bosne, potrebi pisanja o ljubavi u vremenu u kojem je

književnost postala lišena emocija...

INTERVIEW

DŽEVAD KARAHASAN akademik, književnik, esejist, dramaturg

Biti Bosanac povezano je sanizom nevolja, ali bez njih ìvot,

vala, i nije neki ìvot...

MANUFAKTURA STRAHA:“Na Zapadu se strah većnekih dvadesetak godinaproizvodi pakleno siste ma -tično, očigledno i namjer-no. Uplašeni ljudi su u naj -bo ljem slučaju stado, a ve -ć i nom su bijesna ruljasposo bna za svaku vrstustampeda i rušenja. A stra -hu se jedino može odupri-jeti kroz razum, odnosnoznanje i - ljubav” ��

INTERVJU-karahasan:INTERVJU - osnova.qxd 6.5.2015 21:48


„KU]A ZA UMORNE“ I DRUGE PRI^EPISATI I GOVORITI OISKUSTVU LJUBAVI“U Evropi danas nastaje uglavnomknji`evnost li{ena emocija, tolikocerebralna da je gotovo nemogu}e u njoj prepoznati likove sposobne da osje}aju”


stvarnosti jesmo. Osim toga, ~ini mi se da seBosni i ne dozvoljava da nekako stane nanoge, jer velike sile na Zapadu zbog ne~egatrebaju „problem Bosne“. Oni su ti koji susmislili jedan totalni zlo~in koji se zoveDejtonski sporazum. To je zlo~in protivlogike, zlo~in protiv demokratije, protivljudskih prava, protiv historije. To jerasisti~ka svinjarija. U okvirima togsporazuma, normalan ìvot za bilo kojuzajednicu apsolutno nije mogu}. Sve su tootvorena pitanja za Sarajevo danas. Ipak,vjerujem da situacija nije toliko te{ka itragi~na koliko nam se ~ini, ali je sigurnomnogo manje dobra od onog kako bismo mièljeli da bude.

� Ipak, ne ~ini li Vam se da smo nekakoskloni za situaciju u kojoj se nalazimouvijek krivicu prebacivati na neke vanjske‘faktore’? Koliko u svemu tome imaodgovornosti nas samih i doma}ihpoliti~kih lidera?

Slaèm se s vama i naravno da jepotpuno pogre{an put za svoje gre{keoptuìti druge, a to je umije}e koje svako odnas po~inje razvijati jo{ u djetinjstvu - znateono, uvijek je problem taj {to nas u~itelji nevole, a ne {to mi nismo nau~ili. Pamtimjedno putovanje 1991. godine, kada smovlakom u Mostar krenuli BBoro Stjepanovi},Miralem Zup~evi} i ja na diplomski ispitdviju studentica glume, JJasne Huseinovi},dana{nje @@alica, i MMarijane Mili~evi}. U tovrijeme ve} je bilo svakome jasno da }e uJugoslaviji biti velikih belaja, i dok smo nastrojica u razgovoru odgonetali ko je sve u toumije{ao prste, Boro u jednom trenutkukaè: „„Meni nije jasno za{to taj prokletisvijet [ve|anima uvijek zakuha dobru juhu,a nama uvijek lo{u!“ E, to vam je to.Naravno, na{a odgovornost je jasna i o tomeje suvi{no govoriti. Uostalom, na mene nijepucao nikakav Amerikanac, Englez, ni Rus;na mene je pucao moj kom{ija koji je zbogne~ega poèlio da razori svoj grad. Dakle,odgovornost raznih ~ovi}a, dodika,

izetbegovi}a je o~igledna, neposredna i njune moèmo previdjeti.

� „Za{to Bosanci postanu tako strasni

rodoljubi kad odu, a nikako ne vole svojkraj kad su osu|eni na njega, to jest dokborave u njemu“ - citat je iz knjige[ahrijarov prsten. Jeste li i Vi po tome„pravi“ Bosanac?

Potpuno, i upravo to iskustvo je odredilopoetiku, tehniku kojom sam radio knjiguIzvje{taji iz tamnog vilajeta u kojoj seopsesivno bavim Sarajevom i ~iji su junaciljudi koji su oti{li iz Sarajeva i danas ìvenegdje u inostranstvu, sretno, udobno - inikako da se oslobode Sarajeva. [to su daljeod njega, to duhovno dublje tonu u njega...Tako je i sa mnom - dok sam u Bosni, vidimsamo tegobe i probleme sa kojima se ovdjesuo~avamo, a ~im se maknem iz Bosne,shvatim da su mi te tegobe dragocjene i daìvot, vala, i nije neki ìvot bez njih... Jazaista ne znam za{to je to tako, alipretpostavljam da je razlog taj {to je bitiBosanac povezano sa nizom „hendikepa“.@ive}i u Bosni, sti~ete znanja koja vam


KARAHASANOVA BOSNA

�

PONAVLJANJE ISTORIJE: “Hajjamov prvi prevodilacFitzgerald je ostvario svoj najviši domet prepjevavajućiHajjama. Sedamdeset godina kasnije, Safvet-begBašagić, idući kući jednog dana, na pijaci Telali kupibilježnicu u koju je neki znalac, bogzna kada, zapisao170 rubaija, i prepjevavši ih ostvari kao pjesnik svojnajveći domet”


drugdje uop}e ne trebaju. Ako ho}ete pro}iSarajevom kao pristojan ~ovjek, morate bitisposobni da pravoslavcu ~estitate njegovpraznik onako kako pravoslavci to ~ine,katoliku njegov onako kako katolici to ~ine,itd. Nau~ite sva{ta o raznim religijama,kulturama, tradicijama, i sve vam to vrijedisamo dok ste ovdje, a ponekad vam nevrijedi ni tada, jer se svako malo zbogne~ega neki od va{ih kom{ija pomami iodlu~i vas iskorijeniti.

� O knjizi Ku}a za umorne, za koju stedobili priznanje Ko~i}evo pero Zadu`bine„Petar Ko~i}“ Banjaluka - Beograd,profesor Almir Ba{ovi} kaè da je„naj~udnija“ Va{a knjiga, jer se u njojopsesivno bavite motivom ukletih ljubavi.Pisati o ljubavi u ovom vremenu i u ovojzemlji nije ba{ jednostavan poduhvat, to jetema koja je u knjièvnosti posljednjihgodina pomalo zapostavljena...

Prije bih rekao da se nama ~ini da je uBosni stanje gore nego u ostatku svijeta, i~ini nam se da smo manje sposobni pisati oljubavi od drugih, ali to nije ta~no. Stanje usvijetu je, naàlost, ili malo gore ili jednakolo{e kao u Bosni. U Evropi danas nastajeuglavnom knjièvnost li{ena emocija, tolikocerebralna da je gotovo nemogu}e u njojprepoznati likove, ljude sposobne daosje}aju, obdarene pateti~kim bi}em. Pisciu Italiji, Francuskoj, Njema~koj, Austriji,dodu{e, ne proizvode mr`nju, ali to je zato{to uop}e nemaju emocija. Mi smo tu uprednosti jer, ako ni{ta drugo, barem semrzimo! (smijeh, op.a.). Motivom ukletihljubavnika po~eo sam se baviti ve} uromanu [ahrijarov prsten, a i Ku}a zaumorne i [ahrijarov prsten po~eli sunastajati u isto vrijeme, negdje krajem ‘80-ih i po~etkom ‘90-ih godina, kad se meniotkrila ona blistava, zanosna EEmpedoklovaideja da je ljubav kosmi~ka sila. Postoje

neka saznanja koja racionalno steknete vrlorano, ali nedostaje vam iskustvo da tostvarno pojmite, nedostaje bol, razo~arenje,zrelost. Tako i dvije pripovijetke koje susada u knjizi Ku}a za umorne u ono vrijemenisam mogao napisati. Jedna od njih, koja jenaslovljena Umjesto nje, sada kadifice,govori o iskustvu ljubavi koja u sebi okupljasve dobre emocije - erotsku ljubav,zaljubljenost, prijateljstvo, zahvalnost,blagost, osje}aj za{ti}enosti, udomljenosti.Moj pripovjeda~ sve to pripisuje mrtvojjunakinji ~ija du{a sada njega ozdravlja unjezinom vrtu, kao kadifice rascvjetale ufebruaru, kad im nije vrijeme... Kadzaboravimo na ljubav i na svoju potrebu zadrugim, kad zaboravimo koliko nam je tajdrugi neophodan da bismo imali sebe, ondapo~nemo ìvjeti ìvot koji i nije vrijedanìvljenja. Jer ~ovjek se uvijek radujedrugome, a ne samom sebi.

� Je li ta potreba pisanja o ljubavi ijedna vrsta borbe protiv masovne„proizvodnje straha“ u dana{njim zapadnimdru{tvima?

Odli~no pitanje, i jeste! Na Zapadu sestrah ve} nekih dvadesetak godina proizvodizaista pakleno sistemati~no, o~igledno inamjerno. Svakih petnaest dana imatenovine pune prognoza o ekonomskomkrahu, ~im se smiri strah od ekonomskogkraha, krenu pri~e o teroristima, kadprestanu s teroristima, onda po~nu masovnoobjavljivati prognoze o ga{enju Sunca inekom bezumno velikom vulkanu, koji }eevo sad proraditi i raznijeti ~itave SjedinjeneDràve, i tako redom. Mediji se koriste kaosredstvo za najavljivanje katastrofa od kojihse svijet vi{e ne}e oporaviti i sistematski seproizvodi strah, to je potpuno jasno.Upla{eni ljudi su u najboljem slu~aju stado,a ve}inom su bijesna rulja sposobna zasvaku vrstu stampeda i ru{enja. A strahu sejedino moè oduprijeti kroz razum, odnosnoznanje i - ljubav. Ta vrsta povjerenja u dob -ro tu svijeta koju smo izgubili, prepu{taju}ise strahovima i diktaturi ekonomskogfa{izma koji vlada nad nama, otvara prostorza najrazli~itije manipulacije.

HAJJAMOVO PROKLETSTVO POSTOJANJA� Ovog mjeseca trebao bi biti objavljen

zavr{ni dio Va{e trilogije o velikom per- zij -skom pjesniku, matemati~aru i astronomuOmaru Hajjamu, pod nazivom Miris straha.Jo{ u Hajjamovoj eri za~eti su mnogifenomeni koji nas prate do dana{njih dana -terorizam, fundamentalizam, poku{aji da seu formi dràve ostvare komunisti~ke ideje...

Prije desetak godina sam shvatio da nepostoji na~in da o svome vremenu pi{emta~nije nego da pi{em o HHajjamovomvremenu. Sli~nost na{ih epoha je {okantna -fundamentalizmi, pojednostavljenja, laì,ekonomske diktature... Hajjam je za mene


„KU]A ZA UMORNE“ I DRUGE PRIÊ

U VJE^NOJ POTRAZIZA SUGOVORNIKOM“San mi je napisati knjigukoja }e se ~initi kao da je

nastala sama od sebe”

“KOÎ]EVO PERO” ZAVELIKOG PISCA U svojoj novoj knjizi Karahasan sebavi motivom ukletih ljubavnika



KARAHASANOVA BOSNA

bio mogu}nost da progovorim o nevoljamakoje ìvim, u koje sam uronjen, i hvala muna tome. Otkrio sam ga jo{ u studentskimdanima, negdje 1972. ili ‘73. godine, kad mije u ruke dospjelo djelo rahmetli SSafvet-bega Ba{agi}a koji je uradio sjajan,fantasti~an prepjev Hajjamovih Rubaija. Dodna du{e me je uzdrmala Hajjamovasposobnost da sa beskrajno mnogo humoraizrazi najdublje o~ajanje koje sam sreo uknjièvnosti. Rubaije su po mnogimmi{ljenjima vrhunac cinizma, ali ja ih nikadnisam tako doìvio. Nikad nisam doìviotakav o~aj ~ovjeka koji uàsno mnogo zna osvim mogu}im naukama, a istovremenoosje}a potrebu da shvati {to }e on na ovomsvijetu i za{to je boravak u tom svijetu tako

uàsan: za{to si mi, Boè, dao razum, akomi ne da{ da tim razumom ne{to saznam;za{to si mi dao da budem otac, da me mojedijete vidi kao autoritet, kao za{titnika, a jaga ne mogu za{tititi i ne mogu mu ni{ta dati;za{to si mi dao da volim, ako }e ona kojuvolim umrijeti; za{to si mi dao nogu, ako }uje biti svjestan samo onda kad me zaboli...To prokletstvo postojanja je stalna temaHajjamove poezije, ali on to majstorskiizraàva kratkim katrenima sa uàsnomnogo humora i bez imalo patetike. On sesebi, svom postojanju, svojoj tragediji -smije. Fascinantno iskustvo ~itanja Rubaijaje ne{to {to mi se u kasnijem ìvotu veomarijetko ponavljalo. Otkrio sam jednu stra{nozanimljivu podudarnost: njegov prvi

prevodilac, EEdward Fitzgerald, slu~ajno je uTeheranu kupio bilje`nicu sa zapisanimrubaijama i zapravo je ostvario svoj najvi{idomet prepjevavaju}i Hajjama, azahvaljuju}i tom prepjevu Hajjam je postaosvjetsko ime. Ta se pri~a 70 godina kasnijeponavlja u Sarajevu: Safvet-beg Ba{agi},idu}i ku}i jednog dana, na pijaci Telali kupibilje`nicu u koju je neki znalac, bogznakada, zapisao 170 rubaija, i prepjevav{i ihostvari kao pjesnik svoj najve}i domet.

� „Zaboravili smo ~itati knjièvnost“ -kazali ste, izme|u ostalog, na tribini uDomu armije. Na {ta konkretno mislite kadato kaète?

Mislim doslovno na ~injenicu da nasknjièvnost, i danas naàlost jedino ona,nastoji podu~iti ìvotu. Mi vjerujemo da jeknjièvnost tekst, ~itamo uglavnom povr{no,na sve strane se proizvode bestseleri koji supo duhovnoj dubini ravni bulevarskimnovinama, od knjièvnosti o~ekujemo da naszabavi... Da se razumijemo, ja sam apsolutnoprotiv dosadne knjièvnosti, ali bogami neznam ni za jedno veliko knjièvno djelo kojebi bilo dosadno. I kunem se da mi je êhovmnogo uzbudljiviji od nekog tabloida! Kakoizgleda na{ ìvot? Kad nas rodi, gurne nas napozornicu. Mi ne znamo u kojem komaduigramo, ne znamo tekst koji trebamogovoriti, ne znamo u kojem komadu igrajuljudi koje susre}emo, ne znamo radnju, alireflektori su upaljeni, zavjesa je podignuta,publika je tu. I valja nam igrati. A niko i ni{tanas ne poku{ava osposobiti za tu igru. U{koli nas u~e kako moèmo posluìti firmi ibogatom gadu proizvesti jo{ ve}i profit,roditelji nas u~e da moramo prati ruke prijejela i starije pozdravljati sa „dobar dan“,dràva nas u~i da je va`no platiti porez i izi}ina izbore. I niko, osim knjièvnosti, ne u~inas kako igrati na pozornici ìvota na kojusmo ba~eni. �

� Rekli ste jednom prilikom da nepo~injete pisati dok nemate u glavi svesvoje likove razra|ene do detalja i dokne znate ta~no {ta }e se, kada i gdjedogoditi, ali da na kraju to ispadnebitno druk~ije od onoga {to stezamislili...

Sjednem da pi{em kad mi likovi oìvei svakog od njih poznajem, rekao bih, barmalo bolje nego samoga sebe. Kad ta~noznam {ta bi moj junak naru~io u kafani,kako bi naru~io kod staroga kelnera, akako kod lijepe, mlade konobarice; znam{ta koja od mojih junakinja èli dobiti nadar za ro|endan, kako se kojoj treba datikompliment... Kad sve o svakom likuznam i kad mi je pri~a potpuno jasna,

posloèna u sistem koji funkcionira, tadaimam iluziju sigurnosti koja mi dozvoljavada po~nem ispisivati tekst. I sre}om, nakraju gotovo redovno ispadne ne{toposve drugo, jer roman nije ono {to samja zamislio, nego ono {to nastane izsukoba mog koncepta i forme koju svizajedno traìmo. Ako roman nije pruìodovoljno jak otpor, ako likovi nisu ni ujednom momentu iznenadili i po~elidjelovati samostalno, ako je to zaistasamo ono {to sam ja smislio i htio ispisati,onda ga mogu baciti u sme}e, jer tosigurno nije dobar roman. Knjièvnost nijegovor o meni, nije govor meni i nije mojgovor. Ona jeste i to, ali ako ostaje samoto, nije vrijedna truda. �

KARAHASANOV STVARALA^KI PROCES

Svoje likove poznajem bolje negosamoga sebe


Niko nije imao takav hit da gaobjavi dva puta i bude svjetskibroj jedan, i da JJohnu Lennonu“vrati” karijeru, kao {to je bioBen E. Kingov Stand By Me. I

niko nije plesao Labudovo jezero kao ona,Maja Pliseckaja, koja je posljednji put ubaletu nastupila u sedamdesetoj godiniìvota.

DVIJE SU SE VODE SASTAVILE Pri~a o rock and rollu po~ela je prije

doga|aja koji se ra~una kao datumnjegovog ro|enja: to je, znamo, bilo 1952.na legendarnoj Union Aveniji, broj 706. uMemphisu, savezna dràva Tennessee,gdje je SSam Philips ustanovio legendarnuku}u Sun Records. Tako je i sa soulom,koji je svoje imenovanje doìvio 1961.iako je ta - mo`da i najve}a mje{avinaànrova - skoro dvije decenije prije toga“svirala” po Sjedinjenim Ameri~kimDràvama. Blues je od intimnih ispovijestio nesretnoj ljubavi po~eo pjevati i osocijalnim temama, a gospel pjesme supotraìle nove teme. Nije vi{e bilodovoljno pjevati o Velikoj rijeci, IIsusu iliMojsiju, nego je valjalo pogledati okosebe, gdje su se rojile sekularne teme kojesu ~ekale da budu otpjevane i odsvirane.Ako je rock and roll u najbanalnijemmogu}em ~itanju dijete bluesa, za soul semora re}i da ima najmanje dvojepotencijalnih roditelja i da kao takvo,zahvata naj{iri prostor svjetonazora: gospelbendovi su rije~ “soul” koristili kao diosvoga imena, jazz se tako|er “kitio” njime,a moè se re}i da je taj ànr porodionajve}i broj izvo|a~kih i autorskihvelikana.

Zvani~nu definiciju da je soul nastaokao rezultat urbanizacije i komer cija liza -cije rhytma i bluesa u {ezdesetim, moèmo

pogledati i ovako: nijedan ànr nije u tojmjeri dao rock and rollu svjeìnu iprozra~nost kao {to je to bio soul. Jer, kakoje EElvis pjevao svoje najbolje pjesme:prvenstveno, kao soul. Ako }emo i malodalje - {ta je muzika RRoya Orbisona? Soul“provu~en” kroz riffove! [ta je JJerry LeeLewis svirao prije nego je sprìo GreatBalls of Fire? Pjesmu Sick and Tired,objavljenu na kompilaciji Southern Soulku}e Sun Records. Ako vam u muzici nijevaàn ànr, nego njezina su{tina, otkri}etei to za{to je JJohnny Cash ba{ tako pjevaosvoje posljednje plo~e AmericanRecordings.

Dakle, ako je RRay Charles gurnuo svijetu soul sa I got a Woman, a LLittle Richard

54

MAJA I BEN

Pi{e: AHMED BURI]

Ovih dana svijet je napustilo dvoje umjetnika čije sukarijere i umjetničke discipline bile sasvim različite,

ali su i jedno i drugo imali taj dodir božanskog; MAJA PLISECKAJA (1925.-2015.) i BEN E. KING

(1938.-2015.), za vječno poštovanje

CRNI MAESTROI CRNI LABUD

SLOBODNA BOSNA I 7.5.2015.

BALET KAO POEZIJAZnamenita Ruskinja, balerina Maja Pliseckaja

KRALJ IZ SJEVERNE KAROLINEGlasoviti Afroamerikanac, pjeva~ Ben E. King

bure:TEKST osnova.qxd 6.5.2015 21:38

sam sebe nazvao “king of rockin‘ rolling‘rhytm and blues souling”, i JJames Brownodmah bio progla{en za The Godfather ofSoul (“Kum”, naravno), ostali jednostavnonisu mogli na “pobjedni~ko” postolje. A neda ih je bilo, nego su nadirali sa svih strana:u dvije godine su nastale dvije najva`nijeproducentske ku}e soula, 1957. StaxRecords u Memphisu, i 1959. u Detroitu -Motown. Karte su, dakle, prakti~no bilepodijeljene prije nego {to su igra~i uop}esjeli za stol. Na ~elu, rekosmo, proro~(ans)kefigure, a iza njih Temptations, Booker T. andMC‘s sa OOtisom Reddingom, Sam & Dave,Marvin Gaye...

U cijeloj toj pri~i kao da nije postojalomjesto za nekoga poput Bena E. Kinga.Mladi} iz Sjeverne Karoline, pravimimenom BBenjamin Earl Nelson, u potrazi zauspjehom dolazi u newyor{ki kvart Harlemi postaje ~lan doo-wop ({uari-vap, {to bi mirekli) banda Five Crowns, koji }e uskoropostati The Drifters. Odmah osjetiv{i da ga

za{e}ereni pop nikada ne}e povu}i s dna,krenuo je spremati solo karijeru, ipribli`ava se dvojcu JJerry Lieber - MMikeStoller. Dvojici “fakina” koji su ve} pro{likroz pedesete i to s velikim mangupima. Zablues doajena BBig Mamma Thorntona,1952. ve} su bili napisali pjesmu HoundDog, koja }e ~etiri godine kasnije proslavitimladog voza~a kamiona - Elvisa Presleyja.I to, opet u Memphisu, odakle smo rekli daje sve po~elo. I sve je bilo - soul. Godine1961. King objavljuje prvi singl o svomnovom susjedstvu Spanish Harlem, a ve} nadrugoj “maloj plo~i” sti`e, ne hit nego -bomba. Stand By Me, jedna od onih koja }eu}i u sve antologije, sve ku}e slavnih, do}ina svaki radio i u svaka usta. Nabrajanjesvih onih koji su izvodili ili snimili tupjesmu je na ovom mjestu besmisleno, aliKing - valjda zbog takvog uspjeha “prvog”hita i ~injenice da su za prvake soulaizabrani drugi (poput, recimo, SSolomoneaBurkea) nikada nije stekao slavu poput onih

koji su svirali i snimili njegove pjesme - odReddinga i Lennona, Elvisa i SShirleyBasey, U2, TToma Jonesa, SSpringsteena,The Fugees, Kablova i AArethe Franklin.

Za pedeset godina karijere imao je petNo.1 hitova: There Goes My Baby, Savethe Last Dance for Me (koju znamo i kaoRobi}evu, odnosno Sedamnaest ti jegodina tek u izvedbi Prljavog kazali{ta),Supernatural Thing te dva puta Stand ByMe. Drugi put je tu pjesmu objavio 1986. iona je, ~etvrt vijeka kasnije ponovozapalila sve: “When the Night/HasCome/And the Land Is Dark/And theMoon Is the Only/Light we‘ll see.” To subesmrtni stihovi, a njihov nam ih je autorzauvijek ostavio, oti{av{i iz svoje ku}e uNew Jerseyju, na drugoj strani grada u kojije do{ao postati zvijezda.

NIKITA I ZLATNO RUSKO DOBA Nekako istovremeno kad je Ben. E.

King stigao u Harlem, Maji Pliseckaji,


DU[E KOJE SU ISTOVREMENO OTI[LE U KOSMOS

��

Niko nije imao hit kakav je imao Ben E. King i nikonije plesao “Umiru}eg labuda” kao Maja Pliseckaja


primabalerini najboljeg ansambla nasvijetu, moskovskog Bolj{oj teatra,dozvoljeno je da nastupi u inostranstvu.Izbor je pao upravo na New York, a zabranuje skinuo li~no komandant Sovjetskogsaveza NNikita Hru{~ov. Inteligentni seljakkakvim ga opisuju njegovi savremenici je,nakon {to je shvatio da Pliseckaja nije samonajbolja balerina u Sovjetskom savezu negoi na svijetu, odlu~io da od k}erke inènjeraubijenog u SStaljinovim ~istkama napravireklamni brand “otvaranja SSSR-a” premasvijetu. Prethodno je “upozoriv{i” da premanjoj tajna slu`ba ne mora biti blagonaklonakao u slu~ajevima drugih prebjega njezinihkolega - RRudolfa Nurejeva, NNatalijeMakarove ili MMihaila Bari{njikova.Histori~ari biljeè da joj je prije puta rekao:“Budi dobra cura i vrati se natrag. Nemojme ostaviti i nemoj me napraviti budalom.”Mo`da je stari KGB-ovac znao da }e“upozorenje” pasti na plodno tlo: Maja jero|ena 1925., u vrijeme kad su se uumjetnosti doga|ale mo`da i najboljestvari 20. vijeka - to je vrijeme BBulgakova,Maj a kov skog, MMejerholda, HHaarmsa -vrijeme velikih nadanja i razo~arenja unovi, “pravedni”, komunisti~ki sistem.

Otac, porijeklom iz Litvanije, bio jeinènjer, ljubitelj umjetnosti, a skoro svi smaj~ine strane bili su u kreativnimposlovima: majka je bila glumica unijemim filmovima, ujak legendarniprofesor baleta, a tetka - primabalerina.Odjednom, kao da se ìvot djevoj~icepretvorio u epizodu iz Majstora iMargarite. U jeku najve}ih Staljinovih~istki, “sumnjivi” Jevreji, porijeklom izLitvanije, su progonjeni: Majin otac jenestao 1937., a majka je deportovana ugulag u Kazahstanu. Tek pola stolje}akasnije saznat }e kako joj je otac ubijen:Maja je ostala kod tetke, koja se brinula onjoj, i spremila je za Bolj{oj teatar. To jetada zna~ilo ulaznicu za ìvot. Narednihpetnaest godina igrala je samo uSovjetskom savezu, ali su pri~e koje sustizale od prebjega koji su svirali poevropskim i ameri~kim orkestrima, te~lanova delegacija koje su imale prilikuposjetiti Bolj{oj, uvijek i{le u istompravcu: “Postoji neusporediva balerina sbilo kim ko u svijetu ple{e, lijepa kao AAnaKarenjina, graciozna kao AAna Pavlova, iozna~ena nekom unutarnjom snagom kaoEdit Piaf. ûdo. Njezino ime je MajaPliseckaja.” Postav{i Zaslu`nom umjetni -com Sovjetskog saveza i dobit ni comOrdena Lenjina, dobila je samo pouzdanje.A nikada ne treba zaboraviti da je iskrenonajve}ima dato i najve}e srce, koje prima ionda kad druga prestaju kucati. Punila jeblagajne {irom svijeta i uvijek se vra}ala uMoskvu, gdje je njezin dom bio neka oazaslobode, u koju su navra}ali umjetnici kojisu posje}ivali Rusiju. Pijanist AArturRubinstein, mo`da najve}i (laufer) od svih,s njom je govorio na ruskom, LLeonardBernstein je bio op~injen njome, JJohnSteinbeck je zapo~eo roman o njoj, WWarrenBeatty je inspiriran njome napravioCrvene, NNathalie Wood ju je na neki na~insmatrala idolom, a postoje indicije da jeRobert Kenneddy bio i vi{e od njezinogprijatelja.

Posljednji put je nastupila 1996. usedamdesetoj godini ìvota (karijerebalerina, znamo, rijetko traju poslije~etrdesete), u Ave Mariji legendarnogkoreografa MMauricea Bejarta. To velikosrce je prestalo kucati u Münchenu. Uz njuje sve do kraja ostao njezin suprug,kompozitor RRodion [~edrin. Vi{e odhiljadu puta u karijeri odigrala jeUmiru}eg labuda.

Kad se dva labuda su~elice spoje,njihovi vratovi ~ine oblik koji je najbliìcrteù srca. âjkovski mo`da jeste najboljisoundtrack za tu sliku, ali srcu najbliì bimorao biti Stand By Me Ben E. Kinga.Zbog du{a koje su istovremeno oti{le ukosmos. Du{a Crnog maestra i Crnoglabuda. �


MAJA I BEN

�



KULT MARKETTHE CLASH

Strummer,Jones, Simonon,Headon

Knjiga TheClash zapravoje autenti~naautobiografijakultnog punkbenda koju sunapisali~lanovi JoeStrummer,Mick Jones,

Paul Simonon i Topper Headon.Knjiga sa ruì~astim koricama doìvjelaje prijevod na jedan od jezika biv{eJugoslavije, sadrì 384 stranice, a moèse kupiti u du}anima Dallas Recordsa.

JAM RITUAL

GreasebucketBolji pozna -vatelji regio -nalne glazbe isvi oni kojiredovito pratena{u rubrikuMuzika znajuza naj poz na -tiji vara`dinskibend Vlasta

Popi}. Po popularnosti i kvaliteti slijediih Jam Ritual, jo{ jedan alternativni rockbend iz grada baroka, koji je nedavnoobjavio studijski album pod nazivomGreasebucket. Na albumu se nalazideset kompozicija.

TI

@ivot u dvojeBeogradskiglazbeniciIlija Duni iTraj~eNikolovskispojeni u duoTi objavili sunovidugosviraju}ialbum, @ivot

u dvoje. Album se bavi tematikama izìvotne svakodnevice, a sadrì osamkompozicija. Kao i dosad, Ilija i Traj~esu album snimili u ku}nom studiju ibesplatno ga podijelili na slu`benojstranici benda.

Legendarni britanski rockeri Whites nakeuskoro promoviraju svoj dvanaesti,dugosviraju}i studijski album pod nazivomThe Purple. Rije~ je o albumu koji je frontmani osniva~ Whitesnakea David Coverdaleposvetio svojim u~iteljima i prijateljima izDeep Purplea, benda u kojem je zapo~eoduga~ku i blistavu karijeru. Coverdale je uDeep Purple primljen tako {to je poslao kasetusa svojim pjesmama na oglas kojim su RRitchieBlackmore, IIan Paice i JJohn Lord i RRogerGlover traìli pjeva~a. David se u Purpleuzadrào tri godine, otpjevav{i antologijskealbume Burn, Stormbringer i Come Taste TheBand, nakon ~ega osniva Whitesnake.

U samostalnoj karijeri s WhitesnakeomDavid je do sada prodao oko pedeset milijunaplo~a, a albumom The Purple poèlio je datisvojevrstan hommage kultnom DeepPurpleu, zahvaljuju}i kojemu je zapo~eokarijeru duga~ku vi{e od 40 godina. Naslu`benoj stranici benda David je uz zahvaleDeep Purpleu napisao: “... Ritchie, vi ste mestavili na nevjerojatno putovanje koje senastavlja i danas i da sam traìo nisam mogaoimati bolje u~itelje. Bilo je nevjerojatnoiskustvo u~iti od vas, i jedva ~ekamoodsvirati ove pjesme na koncertima.”

Album The Purple, zapravo njegovaDelux verzija, sadrì ~etrnaest kompozicija ive} je dostupna na Amazonu, a slu`benapromocija je zakazana za 15. svibnja.Whitesnake je po~etkom godine promoviraoi videouradak za pjesmu Stormbringer,kojim je i slu`beno najavljen album ThePurple. Novi album Whitesnakea zapo~injeobradom antologijske kompozicije Burn utrajanju od gotovo sedam minuta. Apsurdnoje uspore|ivati originale i obrade, alienergija i drive koju su Whitesnake stvorili

na albumu The Purple doista je zadivljuju}a.Line up benda pored Coverdalea ~ine

gitaristi RReb Beach i JJoel Hoekstra, basistMichael Devin i bubnjar TTommy Aldridge.Burn u izvedbi Whitesnakea sadrì velikedoze divlje energije, a aran`manima zalazi i uvode progresivnog metala. Neku novuenergiju Whitesnake su unijeli i u pjesmu YouFool No One, koja je prvi put objavljena2004., u povodu tridesete godi{njice od objavealbuma Burn. Gomilama gitarskih distorzija,modernih metal “prolaza” i prljavih bassdionica presvu~ene su kompozicije The Gipsy,Lady Double Dealer, Mistreated, a za{to suneokrunjeni kraljevi balada Whitesnake sudokazali jo{ jednom, obradom pjesama StillAway i Soldier Of Fortune.

Svi fanovi benda imat }e priliku uìvoposlu{ati album The Purple u sklopuistoimene koncertne turneje u Zagrebu 21.11. u Ciboni, dan kasnije u beogradskomPioniru i ~etiri dana kasnije u Skoplju, udvorani Boris Trajkovski. (M. Ili~i})

MUZIKA

Album “The Purple”, grupe “Whitesnake”

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Chic ft. Nile Rodgers: I’ll be there2. Blur: Lonesome Street3. Feder ft. Lyse: Goodbye 4. Jungle: Julia5. Jess Glynne: Hold my hand6. Young Fathers: Rain or shine7. LunchMoney Lewis:

Bills (Squeaky Clean)8. Jose Gonzalez: Leaf Off/The Cave9. Maika Makovski: Lava Love10. Hot Chip: Need you now

“Whitesnakeov” hommage“Deep Purpleu”

POÂST ONIM MALO VE]IMDavid Coverdale se na pravi na~in

oduìo svojim biv{im kolegama

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 6.5.2015 16:35

Proces Vivian Amsalem je filmsnimljen 2014. u francusko-njema~ko-izrae lskoj koprodukciji. Autori su sestra ibrat, RRonit i SShlomi Elkabetz. Ovim filmomoni kompletiraju svoju trilogiju koja se bavimu{kom dominacijom u izraelskoj obitelji.

Tu trilogiju zapo~eli su 2004., filmompod nazivom Oèni se. U ovom ostvarenjuprotagonistica, koju glumi Ronit Elkabetz,vi{e godina se trudi rastaviti od suprugakoji voli manipulirati. U Izraelu ne postojiinstitucija civilnog braka, pa tako ne postojini prilika da se rastavite civilnim putem. Dabi se dobio papir koji se naziva Gett, a kojije dokaz da ste se rastavili, potreban jepristanak vjerskog suda kojeg sa~injavajudvije osobe. Jedna od tih osoba je rabin, adruga suprug.

Prvi ulazak u sudnicu bio je prije petgodina. Pet godina sekiranja, ludila,poniàvanja, frustriranosti, lupanja glavomo zid... Viviane, doista, svim snagamanastoji da ne izludi, te da ostane prisebna idostojanstvena u tom ludilu, u kojem imamanja prava od drugih. Samo zato {to nijemu{ko. Film podsje}a na iransko remek-djelo o rastavi o kojem sam pisao, Nadir iSimin se rastaju.

Cjelokupna radnja filma odvija se uklaustrofobi~nom prostoru sudnice. Tajprostor moè nas podsjetiti i na na{e male,sku~ene prostore, u kojima ìve svi oni kojinemaju priliku druga~ije ìvjeti, ve} morajubiti uz neke uz koje mo`da i ne bi voljeli dabudu. Naravno, lijepo bi bilo da moguskupa, ali svojevoljno, jer od nameta nemaselameta.

Ovaj film je ujedno i metafora za sve

takve odnose, pojedina~ne i grupne, ukojima je netko prisiljen da ìvi s nekim,iako zna da bi bez njega bio sretniji. RonitElkabetz, ro|ena 1965., najstarije je i jedinoènsko dijete od ~etvero u obitelji maro -kanskog porijekla. Nakon prvotnogbavljenja modnim dizajnom zaplivala jefilmskim vodama kao glumica, a kasnije ikao redateljica i scenaristica. @ivi u Parizu.Njezin brat Shlomi Elkabetz ro|en je 1972.godine. Redatelj je i scenarist, a studirao jei glumu i fotografiju u New Yorku. @ivi uIzraelu.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Proces Vivian Amsalem” (Francuska, Njemačka, Izrael, 2014.); scenarij i režija: Ronit i Shlomi Elkabetz


KULT MARKETIRMA VEP

Olivier AssayasIrma Vepje igranifilm zakojiscenarij ireìjupotpisujeOlivierAssayas.

To je remake nijeme serije VampiriLouisa Feuilladea. Jedan izmi{ljenireìser (Rene Vidal) ulogu fatalneplja~ka{ice dragulja dodjeljuje MaggieCheung. Ona u uskoj odje}i od lateksabrani reìsera od ekipe i novinara.

Ocjena: 4

JA, ONI I LARA

Carlo VerdoneJa, oni iLaraigrani jesuvre -meniitalijanskifilm, kojije reìrao

i scenario za njega napisao CarloVerdone. Otac Carlo Mascolo jemisionar. On ìvi u unutra{njosti Afrike,gdje je zapravo sve. On je predsjednik,doktor, poljoprivrednik, mehani~ar,{erif... Osje}a duhovnu krizu, paodlu~uje da se vrati u Rim i vidi obitelj.

Ocjena: 4

MALA SOBA

VeroniqueReymond iStephanie Chuat

Malasoba je{vicarskiigrani filmiz 2010.godine.Za ovajfilm veleda je to

“pri~a o srcu”. A, Edmondovo srce neradi ba{ najbolje. Odbija oti}i u dom zastare i nemo}ne. Jednog dana }e,nakon pada, morati...

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Avengers: Age of Ultron(Joss Whedon)

2. Furious 7 (James Wan)3. The Age of Adaline

(Lee Toland Krieger)4. Paul Blart: Mall Cop 2

(Andy Fickman)5. Home (Tim Johnson)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. The Longest Ride(George Tillman Jr., FOX)

2. Unfriended(Levan Gabriadze, Universal)

3. Woman in Gold (Simon Curtis,Weinstein Company)

4. Monkey Kingdom(Mark Linfield, Buena Vista)

5. Clouds of Sils Maria(Olivier Assayas, IFC)

Od nameta nema selameta

TRILOGIJA JE KOMPLETIRANABrat i sestra Elkabetz su iznimno daroviti izraelski umjetnici

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 6.5.2015 16:35


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOHrva~ki klub Sarajevo je po~etkom majau~estvovao na turniru u hrvanju Ravenna2015. u Italiji, gdje su njegovi ~lanoviostvarili zapaène rezultate. Sedamtakmi~ara ovog kluba i treneri BajroBrkani} i Islam Sadikaj, na smotri nakojoj je u~estvovalo 27 ekipa i ukupno203 takmi~ara, osvojili su pet medalja:dvije zlatne i tri bronzane.

Likovna kolonija Kre{imir Ledi} po drugiput je otvorena 5. maja, na Fakultetuprirodoslovno-matemati~kih i odgojnihznanosti Sveu~ili{ta u Mostaru. A uokviru programa Mostarskog prolje}a2015. - 17. dana Matice hrvatske uMostaru. Koloniju je otvorio VelimirPle{a, generalni konzul RepublikeHrvatske u Bosni i Hercegovini.

Istog dana je u Jajcu, u sklopu FestivalaPlivske Omahe, otvorena samostalnaizlo`ba slikarice Suvade Bori}-[a}iragi}: Bosna i Hercegovina - mojaljubav, impresija, inspiracija… Trideset ipet slika ra|enih tehnikom ulje naplatnu, koje su nastale u posljednje trigodine, postavljeno je u Gradskoj galerijiJajce.

U tuzlanskoj Galeriji fotografija 6. majaje, pak, otvorena 7. klupska izlo`bafotografija, u organizaciji Foto kino klubaTuzla. Izloène su 83 fotografijejedanaest autora. “Fotografije nisutematski odre|ene, stoga }e svatko mo}iprona}i ne{to ’za svoj ukus’“, pi{e natuzlarijama.

Kao rezultat dugogodi{nje saradnje,Muzikolo{ko dru{tvo FBiH i Muzi~kaakademija u Sarajevu }e u petak, 8.maja, u prostorijama Muzi~ke akademijes po~etkom u 18 ~asova, promovisatisvoja najrecentnija izdanja. Promocija jedoprinos Muzikolo{kog dru{tva jubileju{ezdeset godina postojanja najstarijevisokoobrazovne muzi~ke institucije uBiH”, obavje{tavaju nas sa Muzi~keakademije.

“Predstoji nam intenzivno ljeto: koncerti,radionice, putovanja i gostovanja”, {aljenam informaciju na{ muzi~ar DamirImamovi}, iz Danske, gdje je imaozakazana tri koncerta. Ve} 9. maja je, sasvojim Sevdah Takhtom, u Malmöu, adan kasnije i u Stockholmu. A, onda,povratak u Sarajevo, pa put Ljubljane,Berlina, Visa... �

Na Hrvatskom festivalu jedno -minutnih filmova u Poègi, 29. maja }e,tre}u godinu zaredom, biti prikazan itre}i jednominutni film koji je snimljenu produkciji eFM radija i sIA eTV-a izSarajeva. Dodu{e, u toj produkcijisnimljeno je jo{ nekoliko filmova, alisada govorimo samo o Festivalu uPoègi.

Forma jednominutnog filma jenovina u filmskom svijetu i postaje svepopularnija. Ona daje mogu}nost da,prije svega, ljubitelji filma imajumogu}nost da se i sami oku{aju me|uprofesionalcima. “Strpati” ideju u jednuminutu nije jednostavno, jer uvijekprijeti opasnost od toga da u kona~nicine dobijete film, ve} jednu vrstureklame ili ske~a. Namjera, na{pro{logodi{nji film je, recimo,“pripreman” gotovo dvije godine, doknismo uspjeli rije{iti sve dileme iprobleme koje smo imali sa idejom iporukom koju smo èljeli izre}i.O~igledno je da smo uspjeli u tome, jerje film, pored nagrade u Poègi, u{ao iu konkurenciju 25 svjetskih filmova on-line festivala Filmminute, gdje smo ugeneralnom plasmanu bili tre}i.

ZORAN ĆATIĆ, autor filma “Testament”

Pa u Slavoniju, po nagrade...

ADMIR NEZIROVIĆ, autor izložbe “Sarajevo 1941-1945 - plakati, proglasi,štampa, propaganda”

Foto: Mario Ili~i}

Foto: Milutin Stoj~evi}

ADMIR NEZIROVI]“Istaknuto mjesto u pro-pagandnim materijalimaje zauzimao Narodno -oslobodila~ki pokret na~elu sa Titom”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 6.5.2015 19:19


� Festival bh. drame Zenica - Sarajevo2015 bi}e odràn od 7. do 17. maja. Lijepo jekad ~ovjek zna da }e program u jedanaestdana trajanja Festivala biti “popunjen”dramskim tekstovima na{ih autora.

Festival je, izme|u ostalog, podsje}am,kao svoj primarni cilj postavio njegovanjedoma}eg dramskog teksta, podsticaj zarazvoj i afirmaciju doma}eg dramskogstvarala{tva. Drugim rije~ima, podsticanjepozori{nih ku}a da svoje repertoarskepolitike i poetike grade i na doma}emdramskom piscu, da se, jednostavno, otvore,{to je mogu}e vi{e, za novonastala djela i,razumije se, za nova “~itanja” doma}edramske ba{tine. Pozori{te jeste, vrijedi seiznova “opomenuti”, ogledalo dru{tva,njegov ontolo{ki i moralni odraz. A to moè biti,prije svega, zahvaljuju}i i doma}em dramskompiscu.

� Koje su Vas predstave odu{evile?Svih osam predstava uvr{tenih u ovogodi{nju

takmi~arsku selekciju Festivala, plus predstavaSkup{tina iz pro{logodi{njeg izbora koja se nijemogla odigrati iz objektivnih razloga, nastalo je napozori{nim poetikama koje “pri~aju pri~u” koja nasse, naprosto, ti~e, koje imaju umjetni~ke, dru{tvene

i intelektualne ambicije ozbiljnog, dru{tvenoangaòvanog “umjetni~kog teatra” ~ijaestetika uvijek poziva i na etiku. Sve predstavetematiziraju neposredne u~inke “buke i bijesa”balkanskih povijesti na sudbinu dru{tva ikrhko bi}e pojedinca, na ratom ‘tetoviranedu{e‘, na njihove neponovljive ‘istine‘. Zato jeovogodi{nji Festival i ‘uokviren‘ geslomSada{njost historije/povijest sada{njosti. Kaoselektor, ako ve} moram, bez namjere, dakako,da ih favorizujem, izdvojio bih predstaveKoko{ rediteljice SSelme Spahi}, Teferi~Dervi{a Su{i}a u reìji AAle{a Kurta i Balkanskirekvijem A. Im{irevi}a/D. Bashe/A. Ba{ovi}au reìji SStevane Bodroè.

� âk sedam dràva }e imati svojepredstavnike na Festivalu.

Spisak na{ih savremenih dramskih autora koji sudoìvjeli me|unarodnu pozori{nu verifikaciju se, ipak,pomalo uve}ava. Ove godine, konkretno, ovakvepredstave dolaze iz Austrije, Srbije i Turske. S drugestrane, Festival ima vrlo jasnu strategiju, viziju -naravno, koliko to bude dozvoljavala njegova sveskromnija i oskudnija finansijska armatura - da uprate}em, Off programu ima i predstave - i inostrane,dakako - u kojima se uzorno zrcali savremeni evropskiteatar i njegove razu|ene poetike. �

NEDŽAD FEJZIĆ, selektor 14. “Festivala bh. drame Zenica - Sarajevo 2015”

Izlo`ba Sarajevo 1941-1945 - plakati, proglasi,{tampa, propaganda otvorena je 5. maja, usarajevskom Brusa-bezistanu. Povod jeobiljeàvanje {ezdeset i sedam godina postojanjaHistorijskog arhiva Sarajevo, potom sedamdesetgodina od zavr{etka II svjetskog rata, a i KantonSarajevo ima “svoje dane”.

“Ovom izlo`bom smo poku{ali pokazati snagupropagande u ratu i njenom uticaju na zna~ajan brojgra|ana. Plakati koje su {tampale njema~keokupacione vlasti i vlast Nezavisne Dràve Hrvatskeuglavnom veli~aju arijevsku rasu i njenusuperiornost, veli~aju pobjede njema~ke i usta{kevojne sile. Veliki dio plakata se odnosi naantisemitsku propagandu, odnosno na to da se Jevreji optuùju zasve i na taj na~in se stvarala podloga za „kona~no rje{enjejevrejskog pitanja“. Istaknuto mjesto u propagandnimmaterijalima je zauzimao Narodnooslobodila~ki pokret na ~elusa Titom i tzv. bolj{evi~ka opasnost. Dio plakata se odnosi i napozive stanovni{tvu za uklju~ivanje u njema~ke ili usta{kejedinice. Narodnooslobodila~ki pokret odgovara svojimpropagandnim djelovanjem, koje se uglavnom baziralo naproglasima u kojima se navode zlo~ini okupatora i doma}ih

izdajnika. Veliki dio propagandnog mate rij ala seodnosi na pozive svim narodima i narodnostima naborbu protiv okupatora i priklju~enje jedinicamaNarodno oslobo dila~ kog pokreta”, obja{njava AAdmirNezirovi}, vi{i arhivist Historijskog arhiva Sarajevoi autor izlo`be Sarajevo 1941-1945 - plakati,proglasi, {tampa, propaganda.

Drugi segment vidljiv na ovoj izlo`bi, veli na{sagovornik, je razlika u kvalitetu i kvantitetupropagandnog materijala: ““Nezavisna DràvaHrvatska je propagandno djelovala putem svogDràvnog izvje{tajnog i promi~benog ureda, koji jeimao i podru`nicu u Sarajevu, i koji je imao naraspolaganju resurse Nezavisne Dràve Hrvatske. S

druge strane, Narodnoo slobodila~ki pokret je na to poku{aoodgovoriti u skladu sa svojim mogu}nostima, koje su bile poprili~nomale, obzirom da znamo u kakvim je uslovima djelovalo. Tako su tiodgovori ~esto improvizirani, pa su leci, plakati i proglasi lo{egkvaliteta, pisani na obi~noj pisa}oj ma{ini ili {tampani na slabijim{tamparskim strojevima.”

U Historijskom arhivu Sarajevo za sada nisu razmi{ljali opostavljanju izlo`be van Sarajeva, ““{to naravno nijeisklju~eno”. �

Pozori{ne poetike koje “pri~aju pri~u”

Snaga propagande u ratu

Cetri oka:Cetri oka.qxd 6.5.2015 19:23


1. Je li Baaanja Luka, BanjaLuka ili je Banjaluka? Sve varijante, po potrebi.

19. Tange ili badi}?Invisible.

21. Poruka ~itaocimana{eg magazina? Gledajte BHT1!

5. Da niste to {tojeste, {ta biste bili? Farmaceut.

7. Da li je mamurno jutropametnije od pijane ve~eri? Obi~no patim od amnezije.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Kao turista.

2. Da li ste kao malisanjali da }ete bitistjuardesa?Nikad.

4. [ta nemorate imati ufriìderu?[minku.

10. [ta uraditekad vam prekoputa pre|e crna“Me~ka”? Sviram“pandom” ipsujem.

18. MalaDuba iliVelikiDrvenik?Hvar.

20. Ima li i{ta bolje od Nutelle? Ima. Takovo!

6. [ta ste bili upro{lom ìvotu?Posmatra~.

8. Je li manje -vi{e ili je vi{e- manje?Vi{e-vi{e.

by DINO BAJRAMOVIC

9. Da li je bolje bitilijep i pametan iliruàn i glup?Samo glup.

14. Osoba koja Vam ide na ganglije?Mama. Nije fraza, “uvijek zna najbolje”.

16. Koga biste povelina pusto ostrvo? Definitivno nikoga.

11. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih i{la na bespotrebne promocije.

15. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno? Klasiku.

17. [ta obavezno nosite na plaù? Dvije k}erke: jednu nosim, drugu vu~em.

12. Opi{ite predsjednicu Vlade RS-a

@eljku Cvijanovi} u tri rije~i...

Op{irna x 3.

ZORICA VUJMILOVIĆ,

novinarka BHT1 iz Banje Luke:

“Najbolje je biti glup”

13. S kim biste voljeliotplesati tango?Sa AAntoniom Banderasom,kad bi bio bar moje visine.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 6.5.2015 16:28

KLIN ÔRBA

Ovih dana je Interpol proglasio “svjetsku uzbunuzbog 2,4-dinitrofenola (DNP), nedopu{tene ipotencijalno smrtonosne tvari koja se koristi kao

dijetetski proizvod i za pove}anje mi{i}ne mase, apovodom smrti ène u Velikoj Britaniji i po{to se jedanFrancuz te{ko razbolio nakon konzumiranja togproizvoda”. Posrijedi je potencijalno smrtonosniproizvod porijeklom iz tzv. nelegalne proizvodnje itrì{ta. Nakon nebrojenih smrtnih slu~ajeva ili te{kihzdravstvenih problema koje su u nerazvijenom ineure|enom svijetu prouzro~ili razni “zapadnja~ki”dijetalni, farmaceutski i prehrambeni proizvodi, prostiovda{nji ~ovjek ne moè a da se ne zapita ko i za{toorganizira i ure|uje sve te tobo`nje nelegalneprivredne i trì{ne tokove koji se odvijaju po potpunoistim na~elima po kojima i oni legalni: opasnesupstance se povla~e s trì{ta i zabranjuju samo uslu~ajevima kad njihove `rtve - dovoljno je i samojedna - dolaze iz privilegiranih nacija koje nisupredvi|ene da globalnoj mafiji posluè kao pokusnikuni}i. Jer, ruku na srce, u dramati~noj Interpolovojuzbuni klju~na je ~injenica da su se posljedi~na smrt ite{ko razbolijevanje - ukupno dvije osobe, desili uVelikoj Britaniji i Francuskoj.

Ume|uvremenu je, mo`da, na brdovitom Balkanuna desetine ljudi glavom platilo konzumaciju“ne~ijeg” skupog dijetalnog proizvoda za koji se

jo{ od tridesetih godina pro{log stolje}a zna da jesmrtonosan, kao {to su svjetski policajci svakako iprije smrti ène u Velikoj Britaniji znali da se DNP“nelegalno” proizvodi i prodaje. Kao {to bezbeliznaju i kud je nestala balkanska marihuana i ko je nanelegalno ali dobro organizirano balkansko trì{tenarkoticima u drugoj polovini pro{le godine upumpaonenormalne koli~ine sinteti~kog i zamjenskog sme}aistovremeno dok je na{a trava postala ~uveni p. dim ikao takva netragom nestala. Taman negdje predzadnje bh. izbore, pri~ala mi je grupica pristojnesarajevske mladeì tipa ponekad trava - nikad heroinda se u sarajevskim ugostiteljskim objektima odjednomvalja nenormalna koli~ina droge u svim pojavnimoblicima i agregatnim stanjima, {to zabrinjava ~ak iovisnike.

Svaki }e vam ozbiljni neovisni analiti~ar kazati danema organiziranog kriminala bez dobro orga -nizirane politi~ke logistike te samo krajnje naivni

misle da se nekakva mafija izolirano okuplja s onu stranuvladaju}e dràvne politike samim tim {to je s onu stranuzakona. âk su i stra{ni dobro organizirani teroristi teklobotomirani izvr{ioci ne~ijih politi~kih interesa. Strì{tem se nije igrati, svejedno da li je rije~ o legalnom ilinelegalnom, pogotovo s trì{tima lijekova, narkotika,kladionica-kockarnica i oru`ja; svega onoga {to se odnosina, uvjetno re~eno, bolesne konzumente, u {to debelospadaju i raznorazni ovisnici. Tu posebno dolaze doizraàja zakoni uravnoteène ponude i potra`nje. Znaju toodli~no ~ak i najbe{}utniji dileri te se bez velike naredbe“odozgor” ne bi tek tako upustili u sumanutu nelogi~nuigru u kojoj u startu gube potencijalne doìvotne mu{terije.

Mo`da je jo{ po cijelo na{e dru{tvo i najopasnije {tobh. mediji uporno ovaj tektonski poreme}aj natrì{tu narkotika drè kao tabu temu, dok se u

susjednim nam dràvama Srbiji i Hrvatskoj o istomproblemu barem govori i pi{e ve} mjesecima, jer sushvatili da strahovita opasnost prijeti tinejdèrima kojinesta{icu marihuane “premo{}uju” daleko opasnijimzamjenskim psihoaktivnim supstancama.

“Nakon {to su uìvaoci marihuane mahnito po~eli daumesto ovog opijata koriste biljni tamjan, zbog kog jenekoliko mladih jedva izvuklo ìvu glavu, na beogradskimulicama se pojavila nova ‘alternativa‘, ~ije je opasnosti maloko svestan - duvan prskan izlovanim THC-om”, prenosi ovihdana portal 24sata. Hrvatski mediji ve} mjesecima, a posebnonakon smrti 15-godi{njeg dje~aka u centru Zagreba, detaljnopi{u o svim zamjenskim a po ìvot opasnim supstancamakoje su u opticaju na hrvatskom trì{tu narkotika. Samo se uBosni o svemu ovome uporno {uti. [ute zdravstveni radnici,policajci, politi~ari, novinari. Mo`da je jedini trun sre}e usvemu ovome to {to su virtualne dru{tvene mreè gotovo ucijelosti preuzele odgojno-edukativnu ulogu od jalovihinstitucija pa mladi ljudi u Sarajevu i cijeloj BiH u hipu stignudo va`nih upozorenja iz Zagreba i Beograda. Kao {to naforumima, vidim, jedni drugima svakodnevno jadikuju ituguju za starom dobrom travom koja kao da je na cijelomBalkanu u zemlju propala. �

Možda je još po cijelo naše društvo i najopasnije što bh. mediji upornoovaj tektonski poremećaj na tržištu narkotika drže kao tabu temu, dokse u susjednim nam državama Srbiji i Hrvatskoj o istom problemubarem govori i piše već mjesecima, jer su shvatili da strahovita opasnost prijeti tinejdžerima...

GDJE JE NA[A TRAVAPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 6.5.2015 16:33


Volvo XC90 T8 Plugg-In: Pet KM od Sarajeva do Mostara!

Ve} duè vrijeme je poznato kako{vedski automobilski div Volvo spremane{to veliko. Nakon {to je na po sljed -

njim salonima automobila pred sta vljen izglednovoga modela Volvo XC90 T8, kona~no suiz te tvrtke otkrili i sve njegove atribute. Topmodel novog SUV-a XC90 ima slu`beninaziv Volvo XC90 T8 “Plug-in-Hybrid”.Najsna`niji je to model s vrha ponude novogSUV-a, u prvome redu zbog hibridnogpogona. Volvo je nedavno objavio podatakkako }e njihovog novog “ljepotana” pokretatidvolitarski ~etvero cilinda rski agregat skompresorom i turbo punja~em, koji skupa s

elektromotorom ima ukupnu snagu odnevjerojatnih 407 konjskih snaga i najve}iokretni moment od 640 Nm. Ne trebazaboraviti kako je za prijenos zaduènosmostupanjski automatski mjenja~, i kakota “grdosija” do stotke ubrzava za svega 5,6sekundi. Benzinski motor pokre}e samoprednje kota~e, dok je elektromotor zaduènza pokretanje stra`nih kota~a, uz petrazli~itih reìma vo`nje: Hybrid, Pure,Electric Power, AWD reìm sa stalnimpogonom na sva ~etiri kota~a i Save reìm,koji omogu}uje voza~u o~uvanje elektri~neenergije uskladi{tene u baterijama, kako bi

se kasnije koristila prilikom ubrzavanja.Ukoliko se oslonite isklju~ivo na elektri~nipogon, autonomija vozila iznosi 43kilometra. Primarni cilj elektromotora jepotpomo}i rad benzinskom agregatu i takosmanjiti ukupnu potro{nju goriva. Najva`nijainformacija vezana je za potro{nju goriva.Volvo XC90 T8 u kombiniranom reìmu tro{isamo 2,1 l/100 km, dok emisija uglji~nogdioksida iznosi 49 g/km. Tako bi, primjerice,za vo`nju od Sarajeva do Mostara sa novimVolvo XC90 T8 “Plug-In- Hibrydom” bilopotrebno izdvojiti svega pet konvertibilnihmaraka. �

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Auto:CRNA.qxd 6.5.2015 16:32

Po{tovani gospodine Avdi}u,nakon {to ste u prethodnom broju

objavili vi{e neistinitih navoda o meni, i uizdanju va{eg magazina broj 964, od30.4.2015. godine u~inili ste isto. Napisaliste da sam ja, “kao portparol MUP-a RBiHdoma}u i me|unarodnu javnost izvijestio daje sin Radovana Karadì}a, Sa{a, pre{aona stranu Armije BiH”. Ja nikada, ni ukakvom svojstvu, nisam objavio to {to stemi pripisali. Da ste me prethodno, u skladusa Kodeksom za {tampu i online medijeBiH, pitali o citiranom navodu mogli steobjaviti istinu. U istom tekstu, objavljenomkao odgovor na moje reagiranje, predloìliste mi da vas tuìm “jer }e to biti moj prviprofesionalni odvjetni~ki anga`man”. I ovimste objavili neistinu, a ja, sa zahvalno{}u,prihvatam va{ prijedlog.

U skladu sa Zakonom o za{titi odklevete zahtijevam da ovo reagiranjeobjavite u narednom broju va{eg magazina.

Mr. sci. Senad Pe}anin, advokatSkenderpa{ina 4

Sarajevo

65

Senad Pe}anin - Senadu Avdi}u

Domaću i međunarodnujavnost nisam izvijestio da je sinRadovana Karadžića, Saša, prešao na stranuArmije BiH

(“MUP, AID, Faleti}i. Donje Biosko, menije to sve isto jer s tom materijomnisam, niti imam namjeru deverati”,”Reagiranja”, SB, br. 964)

REAGIRANJA


Reagiranja:Reagiranja.qxd 6.5.2015 21:35

slobodna bosna 965

Documents