sluÆbeno glasilo varaÆdinske Æupanije i gradova: … · bukovec, maru©evec, petrijanec,...

»SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE«Broj 13/2002. 761

BROJ: 13 — Godina X Varaždin, 16. srpnja 2002. List izlazi po potrebi

2002.

SLUÆBENO GLASILO VARAÆDINSKE ÆUPANIJE I GRADOVA:

IVANEC, LEPOGLAVA, LUDBREG, NOVI MAROF I VARAÆDINSKE

TOPLICE, TE OP∆INA: BEDNJA, BERETINEC, BREZNICA, BREZNI»KI

HUM, CESTICA, DONJI MARTIJANEC, DONJA VO∆A, GORNJI

KNEGINEC, JALÆABET, KLENOVNIK, LJUBE©∆ICA, MALI

BUKOVEC, MARU©EVEC, PETRIJANEC, SRA»INEC, SVETI

–UR–, SVETI ILIJA, TRNOVEC BARTOLOVE»KI, VELIKI

BUKOVEC, VIDOVEC, VINICA I VISOKO

S A D R Ž A J

OPĆINA VELIKI BUKOVECAKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

5. Odluka o donošenju Prostornog planaure�enja Općine Veliki Bukovec

II. Odredbe za provo�enje

761

762

OPĆINA VELIKI BUKOVECAKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

5.

Na temelju članka 34. stavka 1. Zakona o prostornomure�enju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98 i 61/00), suglasnosti Ureda državne uprave u Varaždinskojžupaniji, Ureda za prostorno ure�enje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okolišaVaraždinske županije, Klasa: 350-02/02-01/6, Urbroj:2186-04-02-02-4 od 30. travnja 2002. godine i članka26. Statuta Općine Veliki Bukovec (»Službeni vjesnikVaraždinske županije« broj 20/01), Općinsko vijećeOpćine Veliki Bukovec na sjednici održanoj 15. srpnja2002. godine, donosi

O D L U K U

o donošenju Prostornog plana ure�enja OpćineVeliki Bukovec

Članak 1.

Donosi se Prostorni plan ure�enja Općine VelikiBukovec.

Članak 2.

Prostorni plan ure�enja Općine Veliki Bukovecsastavni je dio ove Odluke i sadrži:

A - TEKSTUALNI DIO

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog razvoja i ure�enja

3. Plan prostornog ure�enja

II. Odredbe za provo�enje

762 »SLUŽBENI VJESNIK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE« Broj 13/2002.

B - GRAFIČKI DIO

I. Katastarski prikazi

1. Korištenje i namjena površina

2. Infrastrukturni sustavi

3. Uvjeti korištenja, ure�enja i zaštite prostora

4. Gra�evinska područja naselja

C - ELABORAT: Mjere zaštite od elementarnihnepogoda i ratnih opasnosti

Članak 3.

Danom stupanja na snagu Odluke o donošenjuProstornog plana ure�enja Općine Veliki Bukovecprestaje važiti Prostorni plan (bivše) Općine Ludbreg(»Službene novine Varaždin« broj 23/81 i 13/83,»Službeni vjesnik Ludbrega« broj 4/93 i »Službenivjesnik Varaždinske županije« broj 18/96), u dijelukoji se odnosi na Općinu Veliki Bukovec.

Članak 4.

Prostorni plan ure�enja Općine Veliki Bukovecizra�en je kao izvornik u pet primjeraka.

Po jedan primjerak Prostornog plana ure�enjaOpćine Veliki Bukovec čuva se u:

- Ministarstvu zaštite okoliša i prostornogure�enja,

- Uredu državne uprave u Varaždinskoj županiji,Uredu za prostorno ure�enje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okolišaVaraždinske županije,

- Županijskom zavodu za prostorno ure�enje izaštitu okoliša Varaždinske županije

dok se preostala dva primjerka čuvaju u OpćiniVeliki Bukovec.

Članak 5.

Ovom Odlukom utvr�uju se Odredbe za provo�enje,te zajedno s Odlukom objavljuju u »Službenom vjesnikuVaraždinske županije«.

Članak 6.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od danaobjave u »Službenom vjesniku Varaždinske županije«.

Klasa: 350-01/02-01/1Urbroj: 2186-028-02-01-24Veliki Bukovec, 15. srpnja 2002.

Predsjednik Općinskog vijećaVjekoslav Zdelar, v. r.

II. ODREDBE ZA PROVOÐENJE

SADRŽAJ

1. Uvjeti za odre�ivanje namjena površina napodručju Općine

2. Uvjeti za ure�enje prostora2.1. Gra�evine od važnosti za Državu i Županiju2.2. Gra�evinska područja naselja

2.2.1. Mješovite zone namijenjenepretežito stanovanju

- Oblik, veličina i izgra�enost gra�evinskeparcele

- Smještaj gra�evine na parceli- Visina i oblikovanje gra�evina- Ograde i parterno ure�enje- Priključak na prometnu infrastrukturu- Komunalno opremanje gra�evina

2.2.2. Zone zelenila, športa i rekreacije

2.3. Izgra�ene strukture izvan gra�evinskogpodručja

2.3.1. Gra�evine u funkciji obavljanjapoljoprivredne djelatnosti

2.3.2. Gra�evine za istraživanje iiskorištavanje mineralnih sirovina

2.3.3. Športsko - rekreacijske iugostiteljsko - turističke gra�evine

2.3.4. Postojeća izgradnja izvangra�evinskog područja

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti

5. Uvjeti utvr�ivanja koridora ili trasa i površinaprometnih i drugih infrastrukturnih sustava

6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnihvrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina6.1. Zaštićeni dijelovi prirode

6.2. Ostale krajobrazne i prirodne vrijednosti

6.3. Kulturna baština

7. Postupanje s otpadom

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja naokoliš

9. Mjere provedbe plana

9.1. Obveza izrade prostornih planova9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera9.3. Rekonstrukcija gra�evina čija je namjena

protivna planiranoj namjeni


1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENAPOVRŠINA

Članak 1.

Uvjeti za odre�ivanje namjena površina koji odre�ujutemeljno prostorno-krajobrazno i urbanističko-graditeljsko ure�enje, te zaštitu prostora Općine su:

- principi održivog razvoja;

- principi zaštite kulturnog i prirodnog naslje�a;

- principi racionalnog, svrsishodnog i razboritogplaniranja i korištenja prostora i

- pravila urbanističke i prostornoplanerske struke.

Članak 2.

Ovim Planom (Prostornim planom ure�enja OpćineVeliki Bukovec) odre�ene su slijedeće osnovne namjenepovršina:

a) GRAÐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

b) IZGRAÐENE STRUKTURE IZVANGRAÐEVINSKOG PODRUČJA

- Gospodarska namjena:

- površine za iskorištavanje mineralnih sirovina

- ugostiteljsko/turistička namjena

- Športsko-rekreacijska namjena

- Groblje

- Infrastrukturni sustavi

c) NEIZGRAÐENE POVRŠINE IZVANGRAÐEVINSKOG PODRUČJA

- Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene:- vrijedno obradivo tlo

- ostala obradiva tla

- Šume isključivo osnovne namjene:

- šume posebne namjene

- Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumskozemljište

- Vodne površine i vodotoci

Razmještaj i veličine površina iz stavka 1. ovogčlanka prikazani su na kartografskom prikazu br. 1.»Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1 : 25.000.

Članak 3.

Granice gra�evinskih područja naselja detaljnosu odre�ene na kartografskim prikazima 4.a-c»Gra�evinska područja naselja«, na katastarskimpodlogama u mjerilu 1 : 5000, u pravilu granicamakatastarskih čestica.

U slučaju kad granica gra�evinskog područja nijeistovjetna s granicom katastarskih čestica (najčešćeje to slučaj kod izrazito dugih čestica ili kod nizanejednako dugih čestica), granica se definira sukladnografičkom prikazu (na prilozima 4.a-c ovog Plana) u

kojem se uvažavao kriterij optimalnih dubina parcela,kao i mogućnost otvaranja novih ulica uz koje jemoguće obostrano formirati gra�evinske parcele.

Obzirom da za područje Općine Veliki Bukovecne postoji obveza izrade prostornih planova nižegreda, ovim Planom definirane su unutar gra�evinskogpodručja (na grafičkim prilozima br. 4) »rezerviranezone«: zone centralnih sadržaja, gospodarske zone(zone industrije, malog i srednjeg poduzetništva),zone zelenila, športa i rekreacije i zona dvorca - kaozone specifične namjene, dok je ostali prostor mješovite,pretežito stambene namjene.

Članak 4.

Na području obuhvata Plana parcelacija zemljištase može obavljati u svrhu formiranja gra�evinskihparcela u skladu s provedbenim odredbama Plana.

2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA

2.1. Gra�evine od važnosti za Državu i Županiju

Članak 5.

Gra�evine od važnosti za Državu odre�ene su uskladu s posebnim propisima, Strategijom i Programomprostornog ure�enja Republike Hrvatske. Gra�evineod važnosti za Županiju odre�ene su Prostornimplanom županije.

Ovim Planom utvr�uju se slijedeći zahvati u prostoruod važnosti za Državu i Županiju:

A. PROMETNE GRAÐEVINE

Cestovne gra�evine s pripadajućim gra�evinamai ure�ajima

- državne ceste

B. ENERGETSKE GRAÐEVINE

Gra�evine za transport plina

- me�unarodni plinovod ADRIA-LNG

Gra�evine eksploatacije mineralnih sirovina

- eksploatacija šljunka »Trstika«

C. VODNE GRAÐEVINE

Zaštitne i regulacijske gra�evine

- gra�evine za obranu od poplava na Dravi:obrambeni nasip Selnica-Dubovica, te nasipiakumulacije HE »Dubrava«

- kompleks gra�evina hidroenergetskog sustavana rijeci Dravi: akumulacija HE »Dubrava«

- gra�evine na dijelovima slivnog područja Plitvicei Bednje: vodoprivredni nasipi

Gra�evine za korištenje voda

- važniji vodoopskrbni cjevovodi - diovodoopskrbnog sustava Županije


Gra�evine za zaštitu voda

- sustavi i ure�aji za pročišćavanje otpadnihvoda velikih industrijskih zona

2.2. Gra�evinska područja naselja

Članak 6.

Gra�evinsko područje naselja je onaj dio područjaobuhvata ovog Plana koji je predvi�en za izgradnjunaselja, a sastoji se od izgra�enog i neizgra�enogdijela koji je u funkciji daljnjeg razvoja naselja.

Svo poljoprivredno zemljište u gra�evinskompodručju naselja, koje je ovim Planom odre�eno zadrugu namjenu, može se do prenamjene i dalje koristitina dosadašnji način, uz uvjete odre�ene posebnimpropisima.

Članak 7.

U gra�evinskim područjima naselja moguća jeizgradnja novih gra�evina, te dogradnja, obnova,rekonstrukcija i prenamjena postojećih gra�evina, aprema uvjetima iz ovog Plana.

U gra�evinskim područjima naselja nalaze se:

- mješovite zone namijenjene pretežito stanovanju

- rezervirane zone

Ovim Planom definirane su slijedeće rezerviranezone:

- gospodarske zone (zone industrije, malog isrednjeg poduzetništva)

- zone centralnih sadržaja

- zona dvorca u naselju Veliki Bukovec

- zone zelenila, športa i rekreacije,

a prikazane su na grafičkim prilozima »Gra�evinskapodručja naselja« 4.a-c, u mjerilu 1:5000.

U zoni mješovite, pretežito stambene izgradnjemogu se graditi i ure�ivati i drugi sadržaji osimstambenih, dok su ostale zone »rezervirane« zaspecifičan sadržaj, uz manja odstupanja definiranaovim Odredbama.

Uvjeti izgradnje gra�evina u gospodarskoj zonipobliže su obra�eni u poglavlju 3. Uvjeti smještajagospodarskih djelatnosti, ovih Odredbi.

U poglavlju 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti,ovih Odredaba, pobliže su obra�eni uvjeti izgradnjeu zoni centralnih sadržaja, kao i uvjeti izgradnjecentralnih sadržaja u mješovitoj zoni.

Uvjeti ure�enja za zonu dvorca u naselju VelikiBukovec obra�eni su u poglavlju 6. Mjere zaštitekrajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnihcjelina.

Uvjeti ure�enja u zoni zelenila, športa i rekreacijepobliže su obra�eni u točki 2.2.2. ovih Odredaba.Zelenilo, šport i rekreacija mogu biti locirani i u svimostalim zonama.

Prostori za infrastrukturne i komunalne gra�evinei ure�aje (u gra�evinskom području i izvan njega),pobliže su obra�eni u poglavlju 5. Uvjeti utvr�ivanja

koridora ili trasa i površina prometnih i drugihinfrastrukturnih sustava, ovih Odredaba.

2.2.1. MJEŠOVITE ZONE NAMIJENJENEPRETEŽITO STANOVANJU

Članak 8.

Na jednoj gra�evinskoj parceli u zoni mješovite,pretežito stambene izgradnje može se graditi jednastambena ili poslovna ili stambeno-poslovna gra�evina,ili stambena i manja poslovna gra�evina, te uz njihprateće gospodarske i pomoćne gra�evine koje zajednočine stambenu i gospodarsku cjelinu.

Prateće gospodarske i pomoćne gra�evine nakoje se odnosi ovaj članak detaljnije su opisane učlancima 11. i 14. ovih Odredaba.

Stambeni i pomoćni prostori ili gra�evine iz ovogčlanka, dijelomično ili u cijelosti, mogu se prenamijenitiu poslovne, kao što se poslovne i pomoćne gra�evinemogu prenamijeniti u stambene.

Članak 9.

Stambenim gra�evinama smatraju se obiteljskei višestambene zgrade.

Članak 10.

Poslovnim gra�evinama smatraju se:

a) za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti odpožara i eksplozije:

- mali poslovni prostori za uslužne djelatnosti,obrt i kućnu radinost kod kojih se ne javlja buka,zaga�enje zraka, vode i tla (intelektualne usluge,trgovine, ordinacije, krojačke, frizerske, postolarske,fotografske radionice i sl.)

- ugostiteljske djelatnosti bez glazbe ili s tihomglazbom s ograničenim radnim vremenom (kaffei,buffeti i sl.)

b) za bučne i potencijalno opasne djelatnosti:

- mali proizvodni pogoni u kojima se obavljabučna ili potencijalno opasna djelatnost(automehaničarske i proizvodne radionice, limarije,lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, klaonice,ugostiteljski objekti s glazbom i sl.)

Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopustambene gra�evine, ukoliko za to postoje tehničkiuvjeti.

Potencijalno opasne djelatnosti su one u čijemtehnološkom procesu su moguća odre�ena zaga�enja(zraka, vode, tla, okoliša), postoji potencijalna opasnostod požara ili pak opasnost po zdravlje ljudi. Potencijalnuopasnost treba ukloniti kroz tehnološka rješenja iuvjete gra�enja (mjere zaštite na radu, zaštite odpožara, zaštite od buke, zaštite okoliša i dr.), tj.gra�evine moraju biti tako izvedene da nisu izvorzaga�enja i da su bez štetnih utjecaja na okoliš.

Bučne i potencijalno opasne djelatnosti ne moguse locirati na substandardnim parcelama (užim, odnosnokraćim od propisanih ovim Planom), te na parcelamastambenih i višestambenih nizova.


Bučne i potencijalno opasne djelatnosti locirajuse prvenstveno u gospodarskim zonama (zoneindustrije, malog i srednjeg poduzetništva), a ukolikose nalaze u mješovitim, pretežito stambenim zonamalociraju se na propisanoj udaljenosti od stambenihgra�evina odnosno tako da budu zadovoljeni kriterijiiz Zakona o zaštiti od buke i drugi posebni propisikoji se odnose na zaštitu zraka, vode i tla.

Parkirališni prostor potreban uz poslovne sadržajeiz ovog članka vlasnik mora osigurati na parceli,ako takav prostor nije osiguran u sklopu koridorajavne prometnice.

Članak 11.

Prateće gospodarske gra�evine (u smislugospodarstava unutar mješovitih, pretežito stambenihparcela), vezane su isključivo uz poljoprivrednudjelatnost.

Takvim gra�evinama smatraju se:

a) bez izvora zaga�enja: šupe, kolnice, sjenici,ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva iproizvoda, sušare (pušnice) i sl.

b) s potencijalnim izvorima zaga�enja: staje, svinjci,kokošinjci, kunićnjaci, pčelinjaci, gnojišne jame i sl.

Članak 12.

Manji gospodarski objekti s potencijalnim izvoromzaga�enja, navedeni u prethodnom članku, moguse graditi u izgra�enom dijelu naselja na gospodarskomdvorištu, udaljeni od pojasa izgradnje stambenih iposlovnih objekata minimalno 12 m.

Veličina objekata za držanje stoke, peradi i sitnihglodavaca iz stavka 1. ovog članka ne smije prelazitiveličinu od 100 m2 tlocrtne površine, a ostali gospodarskiobjekti s izvorom zaga�enja mogu biti maksimalno50 m2 tlocrtne površine, s tim da sveukupna izgra�enostparcele ne prelazi 40% njene površine.

Članak 13.

Poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnimdjelatnostima mogu se graditi samo, ukoliko tehnološkorješenje, veličina parcele i njen položaj u naselju toomogućavaju.

Da bi se u tom slučaju mogla utvrditi lokacijskadozvola, investitor je dužan svom zahtjevu priložiti

idejno rješenje za izdavanje lokacijske dozvole, izra�enood ovlaštene osobe, kojim treba biti obra�eno:

- veličina parcele i koeficijent izgra�enosti parcele

- položaj parcele u naselju

- položaj parcele u odnosu na dominantnesmjerove vjetra

- tehnološko rješenje i kapaciteti

- način smještavanja pojedinih sadržaja na parcelu

- prometno rješenje

- mogućnost komunalnog opremanja parcele

- način pročišćavanja otpadnih voda

- mjere za zaštitu okoliša

- Studija utjecaja na okoliš - iznimno, premavažećem Pravilniku.

Članak 14.

Pomoćnim gra�evinama smatraju se garaže,drvarnice, spremišta, nadstrešnice i sl.

Površina pomoćne gra�evine uračunava se upovršinu brutto izgra�enosti parcele.

Članak 15.

Unutar mješovite, pretežito stambene zone mogućeje ure�enje parkovnih i zaštitnih zelenih površina usvrhu ure�enja i zaštite okoliša.

U sklopu površina iz stavka 1. ovoga člankaomogućeno je ure�enje i izgradnja:

- kolnih i pješačkih puteva;

- biciklističkih staza;

- parkirališta

- športsko-rekreacijskih površina i igrališta.

Iznimno se u zoni parkovnog i zaštitnog zelenilamogu zadržati postojeće stambene i gospodarskegra�evine u svojoj izvornoj funkciji (bez prenamjene),uz rekonstrukciju u skladu s člankom u poglavlju9.3. ovih Odredaba.

OBLIK, VELIČINA I IZGRAÐENOSTGRAÐEVINSKE PARCELE

Članak 16.

Minimalne veličine gra�evinskih parcela odre�ujuse za:

Način izgradnje gra�evina širina dubina površina Maks. bruttoizgra�. parcele

a) slobodnostojeće gra�evine: - prizemne 14 m 25 m 350 m2 40%

- katne 16 m 30 m 480 m2 40%

b) dvojne gra�evine - prizemne 12 m 25 m 300 m2 40%

- katne 14 m 30 m 420 m2 40%

c) nizovi: - prizemni 8 m 25 m 200 m2 50%

- katni 6 m 25 m 150 m2 50%


U brutto izgra�enost parcele ulazi brutto izgra�enapovršina prizemne etaže, odnosno vertikalna projekcijanajveće etaže svih gra�evina ukupno (stambenih,poslovnih, pomoćnih i gospodarskih), ne računajućiprepuštene strehe krova.

Nenatkrivene terase u razini terena ili do najviše60 cm iznad razine terena površine do 12 m2, vanjskastubišta s najviše 4 stube, kao i septičke jame tlocrtnepovršine do 4 m2 ne ulaze u brutto izgra�enu površinuparcele, dok se za veće površine (visine) od navedenihračuna s 30 % njihove ukupne površine koja ulazi ubrutto izgra�enu površinu parcele.

U slučaju interpoliranih parcela čija je širina manjaod navedenih u tabeli, nova se gra�evina može graditipod uvjetom da je veličina te gra�evine i njena lokacijau skladu sa svim odrednicama koje se odnose nabrutto izgra�enost, te minimalnu udaljenost od javnepovršine, susjedne me�e i drugih gra�evina.

Prostornim planovima nižeg reda mogu se propisatii stroži urbanističko-tehnički uvjeti u pogledu veličinegra�evinske parcele, brutto izgra�enosti parcele,interpolacije i rekonstrukcije gra�evina.

Iznimno se u prostornim planovima nižeg redaza pojedine dijelove naselja mogu odrediti zone ukojima površine gra�evinskih parcela odre�ene ustavku 1. ovog članka mogu biti i manje, ovisno ogustoći i postojećoj tipologiji izgradnje u tim zonama,pod uvjetom da je izgradnja na parceli u skladu sostalim odrednicama ovog Plana.

Članak 17.

Minimalna tlocrtna površina stambene, poslovneili stambeno-poslovne gra�evine je 64 m2.

Minimalna tlocrtna površina poslovne gra�evinekoja se gradi na parceli zajedno sa stambenomgra�evinom je 30 m2.

Maksimalna tlocrtna površina stambene gra�evineje 400 m2, a poslovne ili stambeno-poslovne 600 m2.

Pod pojmom »tlocrtna površina« u ovim Odredbamapodrazumijeva se brutto izgra�ena površina prizemneetaže, odnosno vertikalna projekcija najveće etaže.U tu površinu se ne uračunavaju prepuštene strehekrova.

Postojeće gra�evine koje su veće, mogu se zadržatiuz mogućnost rekonstrukcije definirane u poglavlju9.3. ovih Odredaba. .

Stavak 3. ovog članka se ne odnosi na višestambenuizgradnju, kao ni na centralne sadržaje koji se gradeu ovoj zoni.

Članak 18.

Na području Općine Veliki Bukovec gra�evinepovremenog stanovanja (»vikendice«) ne mogu segraditi u zonama mješovite, pretežito stambeneizgradnje.

Članak 19.

Brutto izgra�enost parcela za izgradnjuvišestambenih gra�evina može iznositi max 30 %.

Višestambenim gra�evinama smatraju se objektis više od 4 stana i visinom izgradnje minimalnoP+1.

SMJEŠTAJ GRAÐEVINE NA PARCELI

Udaljenost gra�evina od ruba parcele

Članak 20.

Gra�evine koje se izgra�uju na slobodnostojećinačin ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od3,0 m od susjedne me�e, ako na tu stranu imajuorijentirane otvore.

Jednom svojom stranom slobodnostojeća gra�evinase može smjestiti na manju udaljenost od 3,0 m odme�e, ali ne manju od 1,0 m, i to u slučaju dasmještaj gra�evine na susjednoj parceli omogućavapostizanje propisanog razmaka od 4,0 m izme�ugra�evina.

Iznimno od stavka 1. i 2. ovog članka, udaljenostgra�evine od me�e može biti i manja od 1,0 m, alisamo u slučaju zamjenske izgradnje, dogradnje inadogradnje postojećih gra�evina koje su već izgra�enena udaljenosti manjoj od 1,0 m, pod uvjetom da sepoštuju ostali uvjeti iz Plana, a osobito u pogledume�usobnog razmaka susjednih gra�evina.

Na dijelu gra�evine koja je izgra�ena na udaljenostimanjoj od 3 m od susjedne me�e, ne mogu seprojektirati niti izvoditi otvori.

Otvorima u smislu stavaka 1. i 4. ovog članka nesmatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklommaksimalne veličine 60 x 60 cm, dijelovi zida odstaklene opeke, ventilacijski otvori maksimalnogpromjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje seventilacija odvija prirodnim putem.

Članak 21.

Dvojne gra�evine se izgra�uju na način da sejednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjednegra�evinske parcele ili uz susjednu gra�evinu.

Članak 22.

Gra�evine koje se izgra�uju u nizu dvjema svojimstranama se prislanjaju na granice susjednihgra�evinskih parcela ili uz susjedne gra�evine, izuzevkrajnjih.

Ovim Planom niz je definiran s minimalno 3, amaksimalno 6 gra�evinskih stambenih jedinica.

Članak 23.

Udaljenost gnojišta i gospodarskih objekata ukojima se sprema sijeno i slama ili su izgra�eni oddrveta mora iznositi od susjednih me�a najmanje5,0 m.

Izuzetno, udaljenost gnojišta od susjedne me�emože biti i manja, ali ne manje od 1,0 m, pod uvjetomda se na toj dubini susjedne gra�evinske parceleodre�uju uvjeti ili već postoji gnojište, odnosnogra�evina s izvorima zaga�enja.


Udaljenost pčelinjaka od susjedne me�e ne možebiti manja od 5,0 m, ako su letišta okrenuta premame�i, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.

Članak 24.

Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkomdvorišnom pravcu graditi i gospodarske gra�evinepod uvjetom da su izgra�ene od vatrootpornogmaterijala, odnosno da ih razdvajaju vatrootpornizidovi.

Članak 25.

Pomoćne gra�evine mogu se graditi na granici sjednom susjednom parcelom, uz uvjet:

- da se prema susjednoj parceli izgradivatrootporni zid,

- da se u zidu prema susjedu ne grade otvori,

- da se odvod krovne vode i snijega s pomoćnegra�evine riješi na pripadajuću parcelu.

Udaljenost gra�evina od regulacijske linije

Članak 26.

Stambene, poslovne i stambeno-poslovne gra�evinese u pravilu grade na uličnom gra�evinskom pravcu,a pomoćne, gospodarske i dvorišne poslovne gra�evineu dubini parcele, iza tih gra�evina.

Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještajgra�evina na parceli, ukoliko konfiguracija terena ioblik parcele, te tradicijska organizacija parcele nedozvoljavaju način izgradnje odre�en u prethodnomstavku ovog članka.

Članak 27.

Stambena, poslovna, odnosno stambeno-poslovnagra�evina mora se locirati na uličnom gra�evinskompravcu koji se odre�uje prostornim planom nižegreda, odnosno na pravcu koji je već formiran postojećomizgradnjom.

U slučaju formiranja novih uličnih poteza bezdonošenja DPU-a udaljenost uličnog gra�evinskogpravca od regulacijske linije ne može biti manja od5,0 m.

Iznimno se zbog specifičnih uvjeta na parcelimože definirati ulični gra�evinski pravac i na manjojudaljenosti od regulacione linije, ali ne manjoj od3,0 m. Ovakva iznimka se ne odnosi na ulice koje sudržavnog ili županijskog ranga.

Najveća udaljenost uličnog gra�evinskog pravcaod regulacijske linije ne smije prelaziti 10,0 m.

Članak 28.

Pojas izgradnje za stambene i stambeno-poslovnegra�evine koji nije definiran DPU-om prostire se udubinu parcele do 20 (odnosno do najviše 25) m odregulacijske linije, ovisno o ukupnoj dubini parcela ipostojećem stanju, dok se zasebne poslovne gra�evineza čiste i tihe djelatnosti mogu graditi na dubini do30 m.

Pojas izgradnje za bučne i potencijalno opasneposlovne gra�evine i gospodarske gra�evine spotencijalnim izvorima zaga�enja prostire se 32-37m od regulacijske linije u dubinu parcele tj. na udaljenosti12 m od ruba pojasa stambene izgradnje.

Iznimno se bučne i potencijalno opasne poslovnegra�evine mogu smještavati i na manjoj udaljenostiod stambene zone, ili pak u zoni stambeno-poslovneizgradnje ukoliko zadovoljavaju uvjete iz članka 31.ovih Odredbi.

Me�usobna udaljenost gra�evina

Članak 29.

Me�usobni razmak gra�evina ne može biti manjiod 4 m.

Članak 30.

Na istoj gra�evinskoj parceli pomoćne gra�evinese mogu graditi uz stambene ili poslovne gra�evinena poluugra�eni način, tj. prislonjene uz njih, ili odvojenood njih na udaljenosti koja ne može biti manja od4,0 m.

Članak 31.

Ukoliko se bučne i potencijalno opasne poslovnegra�evine ne nalaze unutar pojasa definiranog učlanku 28. moraju biti od me�a susjednih parcela sastambenim i poslovnim gra�evinama, kao i od stambenegra�evine vlasnika udaljene najmanje 10 m.

VISINA I OBLIKOVANJE GRAÐEVINA

Članak 32.

Na području Općine, u zonama mješovite pretežitostambene izgradnje, dozvoljava se izgradnja stambenih,stambeno-poslovnih, poslovnih i višestambenih zgradamaksimalne visine Po + P + 1 + Potkrovlje (podrum+ prizemlje + 1 kat + potkrovlje) ili maksimalne visinevijenca 7 m.

Članak 33.

Visina vijenca gospodarskih i pomoćnih gra�evinamože iznositi najviše 3,0 m.

Iznimno od stavka 1. ovog članka visina vijencaspremišta poljoprivrednih strojeva i poljoprivrednihproizvoda može iznositi najviše 5,0 m (a silos zastočnu hranu i više).

Visina vijenca gospodarskih gra�evina za uzgojživotinja ograničene veličine može iznositi najviše5,0 m.

Članak 34.

Krovne konstrukcije gra�evine se mogu izvoditikao kose ili ravne.

Potkrovljem se smatra dio gra�evine ispod kosekrovne konstrukcije, a iznad gornjeg ruba stropnekonstrukcije najviše etaže.


Prozori potkrovlja, mogu bizi izvedeni u kosinikrova, na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori ukosini krova sa svojom krovnom konstrukcijom ovisnoo ambijentalnim uvjetima.

Potkrovlje ili mansarda ure�eni za stanovanje iposlovnu namjenu kojima je visina nadozida većaod 80 cm za jednokatne, odnosno 120 cm za prizemnezgrade, smatraju se etažom.

Članak 35.

Izvedena ravna krovišta mogu se preurediti ukosa. Rekonstrukcija će se izvršiti poštujući autorstvoi stilske karakteristike gra�evine, a u skladu s ostalimuvjetima iz prethodnog članka.

Rekonstrukcijom dobiveni tavanski prostori iz stavka1. ovog članka mogu se privoditi stambenoj ili poslovnojnamjeni, ukoliko su zadovoljene sve ostale odredbeovog Plana.

Članak 36.

Podrumom se smatra najniža etaža ako:

- na ravnom terenu kota gornjeg ruba stropnekonstrukcije te etaže nije viša od 1,20 m od kotekonačnog zaravnatog terena,

- na kosom terenu kota gornjeg ruba stropnekonstrukcije te etaže nije viša od 40 cm od kotekonačno zaravnatog terena na višem dijelu, i akokota definitivno zaravnatog terena nije niža od 20cm od kote gornjeg ruba temelja na najnižem dijelu.

Članak 37.

Horizontalni i vertikalni gabariti gra�evina,oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljenigra�evinski materijali moraju biti uskla�eni sambijentalnim vrijednostima sredine.

Gra�evine koje se grade kao dvojne ili u nizumoraju s gra�evinom na koju su prislonjene činitiarhitektonsku cjelinu. To se osobito odnosi na visinugra�evine, nagib krova, kao i na ulično pročelje.

Kod izdavanja lokacijske ili gra�evinske dozvoleza gra�evine iz stavka 2. ovog članka mora se uistom postupku idejno riješiti i ulično pročelje susjednegra�evine (ili gra�evina), tj. odrediti joj osnovne gabaritei konture.

OGRADE I PARTERNO UREÐENJE

Članak 38.

Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije uodnosu na javnu prometnu površinu.

Kada se javna cesta koja prolazi kroz gra�evinskopodručje ure�uje kao ulica, udaljenost vanjskog rubaulične ograde od osi ceste mora iznositi najmanje:

- kod državne ceste 8,5 metara,

- kod županijske ceste 6,0 metara,

- kod lokalne i nerazvrstane ceste 5,0 metara.

Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od osiostalih ulica ne može biti manja od 3,0 m.

Članak 39.

Ograda se može podizati prema ulici i na me�iprema susjednoj parceli najveće visine 1,2 m.

Iznimno, ograde mogu biti i više, ali ne više od2,0 m, kada je to nužno radi zaštite gra�evine ilinačina njezina korištenja ili stvaranja urbane slikeulice.

Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde nemože biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznadpunog podnožja mora biti prozračno, izvedeno oddrveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnihkarakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica).

Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvaratis unutrašnje strane (na parcelu), tako da ne ugrožavajupromet na javnoj površini.

Članak 40.

Dio seoske gra�evinske parcele organiziran kaogospodarsko dvorište na kojem slobodno boravedomaće životinje mora se ograditi ogradom kojaonemogućava izlaz stoke i peradi.

Kada se gra�evinska parcela formira na taj načinda ima izravni pristup sa sporedne ulice, a svojomstražnjom ili bočnom stranom graniči sa zaštitnimpojasom državne ili županijske ceste odnosnoželjezničke pruge, gra�evinska se parcela mora ograditiuz te me�e na način koji onemogućava izlaz ljudi idomaćih životinja.

Susjedni dio ograde iz stavka 1. ovog člankaizgra�uje vlasnik, odnosno korisnik gra�evinske parceleu cijelosti, ako takva ograda nije izgra�ena ranije,odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedom.

Ograda iz stavka 1. ovog članka mora se takopostaviti da leži na zemljištu vlasnika zgrade, te daje glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu.

Članak 41.

Zabranjuje se ure�enje partera parcele na načinkoji bi sprječavao slobodan prolaz uz vodotoke, tekoji bi smanjio propusnu moć vodotoka ili na druginačin ugrozio vodotok i područje uz vodotok.

Članak 42.

Teren oko gra�evine, potporne zidove, terase isl. treba izvesti na način da se ne narušava izglednaselja, te da se ne onemogući otjecanje vode naštetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih gra�evina.

Najveća visina potpornog zida ne može biti većaod 2,0 m.

Članak 43.

Ure�enje partera (prilazne staze i stube, vanjsketerase, potporni zidovi, cvjetnjaci i sl.) mora se izvestina način da se na jednoj strani gra�evinske parceleosigura nesmetan prilaz na stražnji dio parceleminimalne širine 3,0 m.


PRIKLJUČAK NA PROMETNU INFRASTRUKTURU

Članak 44.

Prilaz s gra�evinske parcele na javnu prometnupovršinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javnipromet.

U slučaju kada gra�evinska parcela graniči s dvijejavne prometne površine, istoj se odre�uje prilaz najavnu prometnu površinu nižeg ranga.

Članak 45.

Za pristup parceli s javne ceste u postupku izdavanjalokacijske, odnosno gra�evinske dozvole potrebnoje ishoditi posebne uvjete priključenja od stranenadležne uprave.

Članak 46.

Gra�evinska parcela mora imati neposredan pristupna javnu prometnu površinu minimalne širine 3 m,odnosno i širi u slučaju prilaza s rangiranih cesta(državnih, županijskih), ukoliko to utvrde nadležneuprave za ceste.

KOMUNALNO OPREMANJE GRAÐEVINA

Članak 47.

Stambene i poslovne ili stambeno-poslovnegra�evine u higijenskom i tehničkom smislu morajuzadovoljiti važeće standarde vezano na površinu,vrste i veličine prostorija, a naročito uvjete u pogledusanitarnog čvora.

Članak 48.

Planirana infrastruktura (površine, koridori ili trase)u ovom Planu odre�ena je aproksimativno u prostoru.

Članak 49.

Gra�enje planiranih gra�evina unutar gra�evinskogpodručja može započeti samo pod uvjetom da jeprethodno zadovoljen dogovoreni minimum ure�enjagra�evinskog zemljišta, a to znači da je formiranagra�evinska parcela, te da je do nje moguć kolnipristup s javne cestovne površine, priključak električneenergije i dovod pitke vode.

Ako se gra�evine izvode prije nego se osigurajupriključci električne energije i pitke vode, za blok ukojem se grade, vlasnik (vlasnici) može izvoditipriključke i pojedinačno, o vlastitom trošku, na načini uz suglasnost nadležnih komunalnih službi, kaotrajno ili privremeno rješenje.

Članak 50.

Ako na dijelu gra�evinskog područja postojivodovodna mreža i ako za to postoje tehnički uvjeti,stambena zgrada se obavezno mora priključiti na

vodovod, a u drugim slučajevima opskrba pitkomvodom se rješava na higijenski način prema mjesnimprilikama.

Otpadne vode ne smiju se ispuštati direktno uvodotoke. Otpadne vode iz domaćinstva moraju seupuštati u kanalizacijski sustav ili u nepropusne septičkejame s mogućnošću pražnjenja.

U okviru parcele treba predvidjeti i urediti mjestoza odlaganje otpada. Na parceli se može predvidjetii urediti mjesto za kompostiranje organskog otpadaiz domaćinstva. Navedeno je potrebno prikazati usituacionom planu ure�enja parcele odgovarajućegmjerila koji će biti sastavni dio idejnog rješenja uzahtjevu za lokacijsku odnosno gra�evinsku dozvolu.

Priključivanje gra�evina na električnu i plinskumrežu, te ostalu infrastrukturu obavlja se sukladnozakonskim propisima i tehničkim uvjetima nadležnogdistributera.

2.2.2. ZONE ZELENILA, ŠPORTA I REKREACIJE

Članak 51.

Ovim Planom definirane su unutar gra�evinskogpodručja zone rezervirane za zelenilo, šport i rekreaciju.Unutar tih zona se mogu urediti:

- športsko-rekreativni tereni s pratećim sadržajima,

- urbano zelenilo (drvoredi, parkovi, dječja igralištai sl.),

- križevi i kapelice,

- zaštitno zelenilo i sl.

Unutar ovih zona mogu se ure�ivati i prostori sazdravstvenom funkcijom.

Izgra�enost parcela u ovoj zoni je maksimalnno15 %. U tu površinu se ne uračunavaju igrališta naotvorenom.

U ovoj zoni se ne mogu graditi stambene i poslovnegra�evine, izuzev ako su u funkciji osnovne namjene,kao prateći objekti. Mogu se graditi npr. dvorane,svlačionice, tribine za gledaoce, servisi za održavanješportske opreme, trgovine športskom opremom, manjiprateći ugostiteljski sadržaji, stan domara i sl.

U ovoj zoni se ne mogu graditi radionice ili haleza proizvodnju športske opreme.

Iznimno se u zonama zelenila, športa i rekreacijemogu zadržati postojeće poslovne, stambene igospodarske gra�evine u svojoj izvornoj funkciji (bezprenamjene), uz rekonstrukciju u skladu s člankomu poglavlju 9.3. ovih Odredbi.

2.3. Izgra�ene strukture izvan gra�evinskogpodručja

Članak 52.

Gra�evine, što se u skladu sa Zakona o prostornomure�enju mogu ili moraju graditi izvan gra�evinskogpodručja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na


način da ne ometaju poljoprivrednu i šumskuproizvodnju, korištenje drugih objekata, te da neugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajolika.

Izvan gra�evinskog područja, na području Općineodobrava se izgradnja gra�evina koje po svojoj namjenizahtijevaju izgradnju izvan gra�evinskog područja,kao što su:

- gra�evine u funkciji obavljanja poljoprivrednihdjelatnosti:

- ratarske i sl. farme (stambeno-gospodarskisklopovi)

- gra�evine za uzgoj životinja (tovilišta, stočnefarme)

- ribnjaci

- plastenici i staklenici

- površine i gra�evine za iskorištavanje mineralnihsirovina

- površine i gra�evine za športsko-rekreacijskui ugostiteljsko-turističku namjenu

- infrastrukturne gra�evine i sustavi (uključujućii groblje).

2.3.1. GRAÐEVINE U FUNKCIJI OBAVLJANJAPOLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI

Ratarske i sl. farme (stambeno-gospodarskisklopovi)

Članak 53.

Farmom se smatra funkcionalno povezana grupazgrada s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem, upravilu izvan gra�evinskog područja.

Farme se mogu graditi na poljoprivrednom posjedu(koji se može sastojati i od više parcela) s najmanje:

- 1 ha površine za uzgoj cvijeća

- 3 ha površine za uzgoj povrća

- 4 ha površine za uzgoj vinove loze

- 5 ha površine za uzgoj voća

- 10 ha površine za ratarsku proizvodnju (PPŽ-om preporučena najmanja veličina je 15 ha, noiznimno se na području ove Općine, s obzirom nalokalne karakteristike (konfiguraciju terena, veličineposjeda i sl.), dozvoljava i manja veličina, ali nemanja od 10 ha).

Posjed na kojem se izgra�uje farma mora imatiosiguran pristup s javne prometne površine.

Farme iz ovog članka se ne mogu izvoditi unutarplaniranog zaštićenog krajolika, kao ni u zoniproglašenoj osobito vrijednim predjelom uz jezeroDubrava.

Članak 54.

Zgrade koje se mogu graditi u sklopu farme izprethodnog članka su:

- stambena gra�evina,

- gospodarske gra�evine za potrebe biljne istočarske proizvodnje,

- poslovno-turističke gra�evine za potrebeseoskog turizma,

- industrijske gra�evine za potrebe prerade ipakiranja poljoprivrednih proizvoda koji su u cijelostiili pretežno proizvedeni na farmi.

Površina i raspored gra�evina iz stavka 1. ovogčlanka utvr�uju se u postupku isho�enja lokacijske(gra�evinske) dozvole, u skladu s potrebama tehnologijepojedine vrste poljoprivredne djelatnosti.

Članak 55.

Minimalna udaljenost gra�evina iz prethodnogčlanka od gra�evinskog područja naselja je 100 m,kao i od državne ceste, 50 m od županijske i 30 mod lokalne.

Gra�evine iz prethodnog članka, tj. zgrade najednoj farmi moraju biti grupirane unutar maksimalno1/4 površine farme.

Maksimalna visina gra�evina na farmi je Po + P+ potkrovlje ili Po + P + 1.

Maksimalna tlocrtna površina stambene gra�evineje 200 m2, a po 600 m2 za proizvodne, poslovne igospodarske gra�evine, uz moguća odstupanja, ukolikoto tehnološki proces zahtijeva, na temelju obrazloženjau idejnom rješenju i dobivene suglasnosti u postupkudobivanja lokacijske (gra�evinske) dozvole.

Za izgradnju pojedinih vrsta gra�evina iz prethodnogčlanka primjenjuju se odredbe za minimalne udaljenostiod susjednih parcela/posjeda i drugih gra�evina kaoi za izgradnju u sklopu gra�evinskih područja.

Članak 56.

Idejnim rješenjem kojim se traži izdavanje lokacijske(gra�evinske) dozvole za gra�evine iz članka 53. i54. bit će naročito odre�eno:

- veličina posjeda i površina poljoprivrednogzemljišta predvi�ena za korištenje,

- vrste poljoprivredne proizvodnje koje će sena njemu organizirati,

- tehnološko rješenje i kapaciteti, broj i veličinapotrebnih gospodarskih i industrijskih gra�evina ovisnoo vrsti namjeravane poljoprivredne proizvodnje,

- područje namjeravane izgradnje gra�evina nafarmi s predvi�enim razmještajem gra�evina i ostalihsadržaja,

- pristup na javnu prometnu površinu,

- mogućnosti opremanja posjeda komunalnominfrastrukturom (opskrba vodom, način sabiranja,odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odlaganjeotpada i sl.),

- ozelenjavanje parcele i sadnja zaštitnog drveća,

- potencijalni utjecaj na okoliš i mjere za zaštituokoliša.

Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnovaza izdavanje lokacijske, odnosno gra�evinske dozvoleza izgradnju farme ne može se parcelirati na manjedijelove.


Gospodarske gra�evine za uzgoj životinja(tovilišta, stočne farme)

Članak 57.

Izvan gra�evinskog područja može se dozvolitigradnja gospodarskih gra�evina za uzgoj životinja

(stoke i peradi). Uvjet za izgradnju takvih gra�evinaje minimalan broj od 10 uvjetnih grla.

Površina gra�evinske parcele za gra�evine izstavka 1.ovog članka ne može biti manja od 3.000m2, s najvećom izgra�enošću do 40%.

Gospodarske gra�evine za uzgoj životinja moguse graditi na slijedećim udaljenostima:

Kapacitet Udaljenost (u metrima)

goveda svinje perad od gra�ev. od državne od županijske ikomada komada komada područja** ceste lokalne ceste

do 50 do 100 do 36.000 100 100 50

50-100 100-400 36.000-72.000 150 150 70

100-300 400-1.200 72.000-108.000 300 150 100

preko 300 preko 1.200 preko 108.000 500 300 300

** udaljenost od gra�evinskog područja odnosi se i na udaljenosti od gra�evinskog područja susjednihopćina

Iznimno se minimalna udaljenost za izgradnjugospodarskih gra�evina za uzgoj životinja odgra�evinskog područja može primjenjivati kao minimalnaudaljenost od pojasa stambene i stambeno-poslovneizgradnje, definirane u članku 28. ovih Odredbi, uzsuglasnost vlasnika parcela.

Izuzetno, udaljenost tovilišta od stambene gra�evinena usamljenoj izgra�enoj gra�evinskoj parceli kojaima legalitet, može biti i manja ukoliko je o tomesuglasan vlasnik gra�evine na navedenoj parceli,pod uvjetom da je tovilište propisno udaljeno oddrugih gra�evinskih područja.

Kod gradnje gospodarskih gra�evina za uzgojdrugih životinja koje nisu navedene u tablici u stavku3. ovog članka, njihova udaljenost ne može biti manjaod 70 m od gra�evinskog područja.

Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnovaza izdavanje lokacijske, odnosno gra�evinske dozvoleza izgradnju gospodarske gra�evine za uzgoj životinjane može se parcelirati na manje dijelove.

Gospodarske gra�evine za uzgoj životinja se nemogu graditi:

- na poljoprivrednom tlu I i II razreda

- unutar planiranog zaštićenog krajolika

- u zoni proglašenoj osobito vrijednim predjelomuz jezero Dubrava

- unutar preventivno zaštićenog područja»Trešćanica«.

Postojeće farme koje imaju legalitet, a nezadovoljavaju uvjete definirane ovom odredbom nemogu se dalje proširivati. Iste se mogu zadržati uzrekonstrukcije kojima će se poboljšati uvjeti rada izaštite okoliša.

Članak 58.

Idejnim rješenjem kojim se traži izdavanje lokacijske(gra�evinske) dozvole za gra�evine iz prethodnogčlanka bit će naročito odre�eno:

- veličina parcele,

- položaj parcele u odnosu na naselje, dominantnesmjerove vjetra, vodotoke, kanale i sl.,

- tehnološko rješenje i kapaciteti,

- način smještavanja pojedinih sadržaja na parcelu(naročito: prostorije za boravak ljudi),

- rješenje i lokacija pojedinih sadržaja spotencijalnim štetnim utjecajem na okoliš (krmnacentrala, silosi, gnojnica i sl.),

- prometno rješenje, mogućnost opremanjaparcele komunalnom infrastrukturom (opskrba vodom,način sabiranja, odvodnje i pročišćavanja otpadnihvoda, odlaganje i likvidacija otpada i sl.),

- način ogra�ivanja parcele,

- ozelenjavanje parcele i sadnja zaštitnog drveća,

- potencijalni utjecaj na okoliš, te mjere za zaštituokoliša.

Seoski turizam

Članak 59.

U sklopu ratarskih i stočnih farmi može se obavljatidjelatnost seoskog turizma s pratećim ugostiteljskimi športsko-rekreativnim sadržajima.

Maksimalni kapacitet ugostiteljskog objekta natakvim farmama je 30 ležaja i 60 sjedećih mjesta urestoranu/gostionici/blagovaonici.


Plastenici i staklenici

Članak 60.

Na poljoprivrednim površinama koje služe isključivoza uzgoj povrća, voća i cvijeća mogu se graditi staklenicii plastenici.

Staklenicima se smatraju montažne gra�evinena drvenom, betonskom ili metalnom roštilju, dok suplastenici montažne gra�evine od plastične folije nadrvenom ili metalnom roštilju.

Udaljenost plastenika ili staklenika od ruba parcelene može biti manja od 3,0 m.

Ribnjaci

Članak 61.

Ribnjaci i prateće gra�evine za uzgoj ribe moguse graditi prema uvjetima iz PPŽ-a.

Minimalno 60% materijala koji nastaje prilikomiskopa ribnjaka se mora deponirati uz lokaciju ribnjaka,odnosno iskoristiti za ure�enje obale i okolnog prostorau skladu s projektom na osnovu kojeg je dobivenagra�evinska dozvola za navedeni zahvat.

Projekt na osnovu kojeg je dobivena gra�evinskadozvola mora osobito dati rješenja stabilizacije obalai okolnog prostora, pejsažno rješenje mikrolokacije,te način sanacije iskopa po prestanku korištenjaribnjaka.

2.3.2. GRAÐEVINE ZA ISTRAŽIVANJE IISKORIŠTAVANJE MINERALNIHSIROVINA

Članak 62.

Unutar odobrenog eksploatacijskog polja šljunčare»Trstika« mogu se u skladu sa Zakonom o rudarstvu,Zakonom o zaštiti okoliša i ostaloj važećoj zakonskojregulativi izvoditi rudarski radovi.

Uz Rudarski projekt potrebno je izraditi i Projekture�enja okoliša s razra�enim mjerama zaštite okolišai programom tehničke i biološke sanacije u najmanjetri faze.

Kod izrade navedenih projekata i njihove realizacijepotrebno je provoditi Mjere zaštite okoliša i Programpraćenja stanja okoliša u skladu s Rješenjem kojeje za namjeravani zahvat izdalo Ministarstvo zaštiteokoliša i prostornog ure�enja.

Po završetku eksploatacije prve faze ili u slučajutrajnog obustavljanja radova obavezno je započetisanaciju u skladu s navedenim projektima i ovimPlanom.

Unutar zona za istraživanje i iskorištavanjemineralnih sirovina, osim opreme potrebne za obavljanjeosnovne djelatnosti (mehanizacija), dozvoljava sepostavljanje i privremenih gra�evina koje su uskovezane na iskorištavanje sirovine (npr. betonare),za koje će se veličina, kapacitet i mikrolokacija definiratikroz posebne uvjete nadležnih tijela. Tako�er se

dozvoljava postavljanje pratećih gra�evina za potrebeosoblja (čuvarska kućica, sanitarije, blagovanje),isključivo montažnih koje se nakon eksploatacije morajuukloniti. Maksimalna brutto razvijena površina takvihpratećih gra�evina ne smije prijeći 100 m2. Maksimalnavisina je prizemnica, bez podruma i potkrovlja.

Ovim Planom ne predvi�aju se druge lokacije zaeksploataciju šljunka na području Općine.

Rudarski radovi kojima se istražuje mogućnostpostojanja nalazišta nafte i plina na području Općinesu mogući, a isti su u nadležnosti Države, sukladnoZakonu o rudarstvu.

2.3.3. ŠPORTSKO - REKREACIJSKE IUGOSTITELJSKO - TURISTIČKEGRAÐEVINE

Članak 63.

Ovim Planom definirana je na području Općinejedna zona sa športsko-rekreacijskom namjenom iugostiteljsko-turističkim sadržajima, koja će se realiziratina širem prostoru šljunčare »Trstika«, paralelno fazamasanacije eksploatacijskog polja. Zona je prikazanana grafičkom prilogu br. 1 »Korištenje i namjenapovršina«.

Dio zone iz stavka 1. ovog članka koji će se naćiunutar obuhvata PPPPO rijeke Drave ili pak unutarzone zaštićenog krajolika imat će režim korištenjadefiniran tim planom višeg reda, odnosno mjeramazaštite za zaštićeni krajolik, u skladu sa Zakonom ozaštiti prirode.

Ovim Planom je odre�ena jedna lokacija (kojanije definirana kao zona), u južnom dijelu naseljaKapela Podravska, namijenjena za razne športove.Lokacija je dijelom zaposjednuta, a može se dopunjavatisadržajima i dalje širiti u skladu s potrebama.

Ovim Planom su u naselju Veliki Bukovec odre�enelokacije namijenjene za razvoj lovnog turizma (ujužnom dijelu naselja) i športskog ribolova (u sjevernomdijelu naselja), prikazane na grafičkom prilogu br. 1.»Korištenje i namjena površina«, koje su već dijelomzaposjednute, tj. koje koristi lovačko društvo i športskoribički klub, a mogu se dopunjavati potrebnim pratećimsadržajima i širiti u skladu s potrebama.

Osim u zoni iz stavka 1. i na lokacijama iz stavka3. i 4. ovog članka sadržaji zelenila, športa i rekreacijekao što su npr. športska igrališta, dječja igrališta,lovački domovi, streljane, i sl. mogu se graditi i nadrugim lokacijama izvan gra�evinskog područja, uskladu s propisima.

Lokacije iz stavka 5. ovog članka ne mogu sedefinirati na poljoprivrednom tlu I i II razreda.

Ukoliko se sadržaji iz stavka 5. ure�uju na površinivećoj od 5 ha, obavezna je izrada detaljnog planaure�enja za čitav kompleks.

Izgradnja športsko - rekreacijskih i ugostiteljsko-turističkih gra�evina, koje se u skladu s ovim Planommogu graditi izvan gra�evinskog područja, može sevršiti samo na temelju idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja za izdavanje lokacijske,odnosno gra�evinske dozvole.


Urbanističko-arhitektonskim rješenjem ili detaljnimplanom ure�enja treba odrediti osnovne programskeparametre, prometnu mrežu, te način opskrbekomunalnom infrastrukturom.

Gra�evine unutar zona zelenila, športa i rekreacijemoraju biti grupirane na način da ne ometaju osnovnunamjenu prostora.

Postojeće šumske površine unutar tih zona i lokacijase ne smiju smanjivati.

Maksimalna izgra�enost parcela u ovakvim zonamane smije prijeći 15%.

Gra�evine koje se grade u zoni i na lokacijama uskladu s ovim člankom mogu biti prizemnice spodrumom i ure�enim potkrovljem, maksimalne visinevijenca 5 m, maksimalne brutto razvijene površineprizemne etaže 600 m2.

Iznimno od prethodnog stavka, mogu se dozvolitii veće gra�evine, ako se radi o gra�evinama zapojedine športske sadržaje čija pravila to uvjetuju.

Članak 64.

Uz osnovnu športsko-rekreativnu i ugostiteljsko-turističku namjenu u ovim zonama se mogu, kaoprateće, organizirati i druge namjene (servisi, trgovine,i sl.).

Unutar zone definirane na grafičkom prilogu br.1, te unutar drugih kompleksa zelenila, športa irekreacije mogu se graditi i gra�evine sa zdravstvenomnamjenom kao što su specijalizirane ambulante, manjiodjeli za oporavak (fizikalna terapija, psihoterapija isl.), te specijalizirani domovi.

2.3.4. POSTOJEĆA IZGRADNJA IZVANGRAÐEVINSKOG PODRUČJA

Članak 65.

Pojedinačne stambene i gospodarske gra�evine,koje se nalaze izvan gra�evinskog područja, a izgra�enesu na temelju gra�evinske dozvole, posebnog rješenjaili prije 15. 02. 1968. g. tretiraju se kao postojećaizgradnja izvan gra�evinskog područja i mogu seadaptirati, sanirati i rekonstruirati u opsegu neophodnomza poboljšanje uvjeta života i rada - ukoliko su usuprotnosti s planiranom namjenom odre�enom ovimPlanom.

Neophodni obim rekonstrukcije za poboljšanjeuvjeta života i rada definiran je u poglavlju 9.3.Rekonstrukcija gra�evina čija je namjena protivnaplaniranoj namjeni ovih Odredbi.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIHDJELATNOSTI

Članak 66.

Ovim Planom odre�uju se uvjeti za smještajgospodarskih sadržaja (u smislu izgra�enih struktura)i to u gra�evinskim područjima i izvan njih.

Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja izvangra�evinskog područja obra�eni su u poglavlju 2.3.

ovih Odredbi (Izgra�ene strukture izvan gra�evinskogpodručja), a odnose se na:

- ratarske i stočarske farme,

- eksploataciju mineralnih sirovina i

- športsko-rekreacijsku djelatnost s pratećimugostiteljsko-turističkim sadržajima.

Članak 67.

Smještaj gospodarskih sadržaja unutar gra�evinskogpodručja moguć je unutar mješovitih zona (pretežitostambenih) i unutar »rezerviranih« gospodarskih zona(zona industrije, malog i srednjeg poduzetništva).

Gospodarski sadržaji, tj. poslovne gra�evine kojese grade u gra�evinskom području unutar mješovitih,pretežito stambenih zona, grade se prema odredbamaovog Plana, poglavlje 2.2.1., osobito članak 10, 1328. i 31.

Članak 68.

Za potrebe smještavanja gospodarskih djelatnostikoje zahtijevaju razmjerno veće površine, veći obimprometa (dopremanja i otpremanja većih količinasirovina ili robe), te izgradnju specifičnih gra�evinavećih gabarita, formirane su ovim Planom »rezervirane«gospodarske zone unutar gra�evinskog područja,prikazane na katastarskim podlogama u mj. 1:5000(grafički prilozi br. 4).

Unutar »rezerviranih« gospodarskih zona moguse graditi poslovne gra�evine, proizvodni i prera�ivačkipogoni, servisne i zanatske radionice, pilane, skladištai sl., te ostale prateće gra�evine i infrastruktura.

U gospodarskim zonama se osim sadržaja izprethodnog stavka mogu locirati i veliki trgovačkikompleksi (veleprodaja, robne kuće, trgovački megaparki sl.).

Unutar gospodarskih zona nije dozvoljenostanovanje, ali su uz obavezno ure�ivanje zelenihpovršina unutar parcela u ovoj zoni, dozvoljeni manjisadržaji druge namjene u smislu pratećih sadržaja(trgovina, ugostiteljstvo, rekreacija i sl., 1 stan portira/čuvara).

Članak 69.

Zona u zapadnom dijelu naselja Kapela Podravska,kao i zona u istočnom dijelu naselja Veliki Bukovec,(smještene rubno u naselju) predvi�ene su prvenstvenoza smještaj industrije (veći pogoni za proizvodnju ipreradu s pratećim sadržajima).

Ulični gra�evinski pravac u gospodarskoj zoni uVelikom Bukovcu uz Dravsku ulicu (LC 25101) morabiti udaljen od regulacijske linije minimalno 15,0 m,u cilju očuvanja vizure na crkvu Sv. Franje Asiškog.

Kanal Bednje (Mlinski kanal) koji prolazigospodarskom zonom u V. Bukovcu mora se zadržatikao otvoreni vodotok s pojasom autohtonog zelenilaminimalne širine 5,0 m, barem na jednoj obali.Komunikacije unutar zone treba rješavati izgradnjommosta (ili mostova) u skladu s vodoprivrednim uvjetima,a ne zacjevljivanjem i zatrpavanjem kanala.


Članak 70.

Zona u sjeverozapadnom dijelu naselja VelikiBukovec, (interpolirana u tkivo naselja) namijenjenaje malom i srednjem poduzetništvu s manjim pogonima.

Manjim pogonima u smislu ovog članka smatrajuse pojedinačne gra�evine čija brutto izgra�ena površinanajveće etaže ne prelazi površinu od 1500 m2.

S obzirom da se u zoni iz ovog članka nalazepostojeće gra�evine nekadašnje tvornice alkoholaiz 1904. g. od kojih neke imaju odre�enu povijesnu igra�evinsku vrijednost, (te je stoga ovaj kompleksstavljen na popis evidentirane graditeljske baštine),prije bilo kakvog zahvata na tim gra�evinama obaveznoje izvršiti valorizaciju u suradnji s nadležnimKonzervatorskim odjelom.

Ovisno o statusu pojedine gra�evine nakonvalorizacije odredit će se mogući zahvati na njoj(obnova, rekonstrukcija, dogradnja, rušenje i dr.),kao i potrebne mjere eventualne zaštite na lokalnojrazini (prema članku 17. Zakona o zaštiti i očuvanjukulturnih dobara). Postojeće gra�evine u ovoj zonise mogu zadržati i ako prelaze površinu odre�enuprethodnim stavkom.

Članak 71.

U sklopu gospodarske zone mora se osiguratizaštitni pojas minimalne širine 10 m (npr. zelenipojas, zaštitni infrastrukturni koridor i sl.), premagra�evinskim parcelama stambene, javne i društvenedjelatnosti, ukoliko već nije osiguran javnom zelenom,prometnom ili infrastrukturnom površinom.

Gra�evine u zoni gospodarskih djelatnosti morajubiti najmanje 20 m udaljene od gra�evinskih parcelau zonama mješovite pretežito stambene izgradnje,ukoliko se ne radi o djelatnostima s potencijalnimizvorom zaga�enja.

Gra�evine s bučnim i potencijalno opasnimdjelatnostima u zoni gospodarskih djelatnosti morajuod parcela, odnosno zona stanovanja i centralnihsadržaja naselja biti udaljene najmanje 30 m i odijeljenezelenim pojasom minimalne širine 15 m, koji morasadržavati visoko zelenilo.

Na osnovu tehnološkog projekta izra�enog u sklopuidejnog rješenja, može se u postupku dobivanjalokacijske dozvole uvjetovati i veća udaljenost ukolikose radi o djelatnostima koje to zahtijevaju.

Članak 72.

U sklopu zona gospodarskih djelatnosti izgradnjatreba biti tako koncipirana da:

- gra�evine budu udaljene od jedne me�e zaširinu vatrogasnog koridora,

- me�usobna udaljenost gra�evina ne može bitimanja od visine veće gra�evine (visine vijenca, odnosnosljemena na zabatu strane okrenute drugoj gra�evini),ali ne manja od širine vatrogasnog koridora,

- visina vijenca može iznositi najviše 9,0 m aiznimno i više za pojedine gra�evine u kojimaproizvodno tehnološki proces to zahtijeva,

- najveći koeficijent izgra�enosti gra�evinskeparcele iznosi 40%,

- najmanje 20% od ukupne površine parcelemora biti ozelenjeno, s tim da se ta površina nemože urediti kao parkiralište na perforiranim tlakavcima,

- maksimalna visina gra�evina je Po + P + 1,uz mogućnost ure�enja potkrovlja,

- visina nadozida može biti najviše 1,2 m iznadstropne konstrukcije,

- visina sljemena smije iznositi najviše 12 mmjereno od konačno zaravnatog terena, a iznimno iviše za pojedine gra�evine u kojima proizvodno-tehnološki proces to zahtijeva.

Članak 73.

Iznimno se za postojeću industrijsku izgradnju,dozvoljava povećanje izgra�enosti parcele do 50 %u slučaju kad tehnološko-proizvodni proces zahtijevaproširenje pogona radi zaokruživanja proizvodnogprocesa u funkcionalnu cjelinu.

Članak 74.

Ovim Planom ne obvezuje se izrada DPU-a (detaljnihplanova ure�enja) za gospodarske zone, iako bi njihovaizrada bila svrhovita, izuzev u slučaju koji je opisanu članku 135. ovih Odredbi.

Ukoliko DPU ne postoji, detaljni uvjeti organizacijeprostora i gradnje u »rezerviranim« gospodarskimzonama utvrdit će se u postupku izdavanja lokacijske(gra�evinske) dozvole.

Investitor je dužan svom zahtjevu za utvr�ivanjelokacijske (gra�evinske) dozvole priložiti idejnourbanističko-arhitektonsko rješenje, izra�eno odovlaštene osobe, kojim treba biti obra�eno:

- položaj parcele u odnosu na ostale sadržajeu naselju,

- položaj parcele u odnosu na dominantnesmjerove vjetra, vodotoke i sl.,

- veličina parcele i koeficijent izgra�enosti parcele,

- tehnološko rješenje i kapaciteti,

- način smještavanja pojedinih sadržaja na parceli,

- prometno rješenje, mogućnost komunalnogopremanja parcele,

- način pročišćavanja otpadnih voda i zbrinjavanjakrutog otpada,

- mjere za zaštitu okoliša,

- Studija utjecaja na okoliš - iznimno, premavažećem Pravilniku.

Članak 75.

Minimalna širina pristupne ceste u gospodarskojzoni je 5,5 m.

Gdje to prostorni uvjeti dozvoljavaju potrebno jeizme�u kolnika i nogostupa zasaditi drvored.

Na gra�evinskoj parceli ili uz javnoprometnupovršinu mora se osigurati prostor za parkiranje.


Članak 76.

Odvodnja otpadnih voda iz gospodarskih zonamože se izvesti putem zasebnog ure�aja zapročišćavanje, pojedinačno ili zajednički za višekorisnika, ili pak priključenjem na sustav odvodnjenaselja, uz potreban predtretman.

Izvedba sustava odvodnje preduvjet je za izgradnjupogona u gospodarskim zonama, tj. za dobivanjeuporabne dozvole.

Za pogone i prateće sadržaje (sanitarije, kuhinjei sl.) s manjim količinama otpadnih voda moguće jeu postupku izdavanja lokacijske (gra�evinske) dozvole,prema posebnim sanitarnim uvjetima, dozvoliti izgradnjunepropusne septičke jame s mogućnošću pražnjenja.

Članak 77.

Parcele u ovim zonama se moraju ogra�ivati.Ograda može biti metalna, djelomično zidana, apreporuča se da bude oblikovana živicom.

Ograde mogu biti visoke najviše 3 m, ako suprovidne, odnosno 2 m, ako su neprovidne.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIHDJELATNOSTI

Članak 78.

Gra�evine i prostori za obavljanje društvenihdjelatnosti odnose se na slijedeće sadržaje:

- odgoj i obrazovanje,

- zdravstvo i socijalnu skrb,

- kulturne i društvene sadržaje,

- javne i prateće sadržaje (banka, pošta i sl.),

- šport i rekreaciju,

- vjerske sadržaje.

Članak 79.

Ovim Planom društvene djelatnosti se prvenstvenosmještavaju u zone centralnih sadržaja, definiranena katastarskim podlogama u mj. 1:5000, ali i uzone mješovite, pretežito stambene izgradnje.

U zoni centralnih sadržaja mogu se graditi i ure�ivatii višestambene zgrade, te trgovački, ugostiteljski idrugi poslovni sadržaji karakteristični za centar naselja.

Članak 80.

Postojeće individualne stambene parcele i gra�evineu ovoj zoni mogu se zadržati uz dozvoljenurekonstrukciju definiranu u poglavlju 9.3. ovih Odredbi.Za promjenu namjene ili dogradnju sadržaja koji suu skladu s namjenom zone, mogući su i veći zahvati,poštivajući uvjete maksimalne izgra�enosti parcelei potrebnih udaljenosti.

Ne dozvoljava se formiranje novih parcela i izgradnjanovih gra�evina individualnog stanovanja u zonamacentralnih sadržaja, ukoliko ne sadrže i poslovniprostor predvi�en za djelatnost koja je u skladu snamjenom zone.

Članak 81.

Za izgradnju gra�evina iz članka 78. koriste seslijedeći orijentacijski normativi:

- za primarnuzdravstvenu zaštitu 0,10 m2 po stanovniku

- za djelatnost društvenihi kulturnihorganizacija 0,20 m2 po stanovniku

- za javne djelatnosti(pošte, banke i sl.) 0,10 m2 po stanovniku

- za odgoj iobrazovanje prema posebnim propisima

Navedeni normativi m2/stanovniku razvijene tlocrtnepovršine odre�uju minimalne potrebe kvalitetnogopremanja naselja ovim sadržajima, no ukoliko postojemogućnosti i interes pojedinih investitora, površinegra�evina mogu premašiti navedene normative.

Članak 82.

Brutto izgra�enost parcela za izgradnju gra�evinaiz članka 78. ne može biti veća od 40%.

Članak 83.

Visina gra�evina iz članka 78. ne može biti višaod prizemlja ( 2 kata, uz mogućnost ure�enja potkrovljai podruma, odnosno 10 metara do vijenca gra�evine.

Članak 84.

Udaljenost gra�evina iz članka 78. od susjedneme�e mora iznositi najmanje 3,0 m.

Udaljenost gra�evina iz članka 78. od susjedneme�e individualne stambene gra�evine ne može bitimanja od 5,0 m, a od same individualne stambenegra�evine ne može biti manja od jedne visine većegra�evine.

Članak 85.

Me�usobna udaljenost slobodnostojećih gra�evinau zonama centralnih sadržaja ne može biti manja odvisine veće gra�evine.

Ako se dječji vrtić, jaslice ili osnovna škola gradesjeverno od postojeće gra�evine, njihova udaljenostod gra�evine mora iznositi najmanje tri njegove visine,odnosno ako se ispred navedenih javnih sadržajagradi nova gra�evina, njena udaljenost prema juguod navedenih javnih sadržaja ne može biti manja odtri visine.

Ako se višestambena gra�evina gradi sjevernood postojeće gra�evine javne namjene njezinaudaljenost od te gra�evine mora iznostiti najmanjedvije visine južne gra�evine, odnosno ako se južnood stambene gra�evine gradi nova gra�evina, njezinaudaljenost od postojeće gra�evine ne može biti manjaod dvije vlastite visine.

Članak 86.

Najmanje 20% gra�evinske parcele namijenjeneizgradnji gra�evina društvene namjene mora bitiure�eno kao zelena parkovna površina.


Uz dječji vrtić i jaslice, osnovnu ili srednju školuobavezno je osigurati slobodne zelene površine zaigrališta i boravak djece na otvorenom u skladu sastandardima.

Članak 87.

Do gra�evinskih parcela na kojima će se graditigra�evine iz članka 78. potrebno je osigurati javnuprometnu površinu, osposobljenu za promet vatrogasnihvozila, minimalne širine kolnika 5 m.

Unutar zone potrebno je osigurati dovoljan brojparkirališnih mjesta za osobna vozila na otvorenimparkiralištima ili u garažama (1,5 parkirališnih mjestapo stanu, te normativi za poslovne sadržaje u skladus člankom 96.).

Članak 88.

Horizontalni i vertikalni gabariti gra�evina,oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni materijali,moraju biti uskla�eni s okolnim gra�evinama, naseljemkao cjelinom i krajolikom.

Članak 89.

Kod projektiranja gra�evina iz članka 78. kao ikod višestambenih gra�evina obavezno je pridržavatise Pravilnika o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanjestvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.

5. UVJETI UTVRÐIVANJA KORIDORA/TRASA IPOVRŠINA PROMETNIH I DRUGIHINFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 90.

Planom je predvi�eno opremanje područja Općineslijedećom prometnom, komunalnom i drugominfrastrukturom:

- prometne površine (ceste, biciklističke staze,pješački trgovi i putevi);

- pošta, javne telekomunikacije;

- elektroopskrba i plinoopskrba;

- vodoopskrba i odvodnja;

- groblje;

- nasip za obranu od poplava;

- obaloutvrda i drenažni kanal akumulacije.

Detaljno odre�ivanje trasa prometnica i drugeinfrastrukture, koja je odre�ena ovim Planom, utvr�ujese lokacijskom dozvolom, vodeći računa o lokalnimi mikrolokacijskim mogućnostima i drugim okolnostima.

Pri projektiranju i izvo�enju pojedinih gra�evina iure�aja infrastrukture potrebno je pridržavati seposebnih uvjeta, važećih propisa, kao i propisanihudaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i ure�aja,te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnihkoridora.

Prometna infrastruktura

Članak 91.

Područjem Općine prolazi mreža državnih,županijskih i lokalnih prometnica čiji su koridori definirani

na kartografskom prikazu, br. 1. »Korištenje i namjenapovršina« u mjerilu 1: 25.000.

Članak 92.

Sve javne prometne površine unutar gra�evinskogpodručja na koje postoji neposredan pristup sgra�evinskih parcela ili su uvjet za formiranjegra�evinske parcele moraju biti vezane na sustavjavnih prometnica, a moraju se projektirati, graditi iure�ivati na način da se omogući vo�enje komunalneinfrastrukture.

Članak 93.

Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutargra�evinskog područja uz koju se izgra�uju ili postojestambene ili druge gra�evine, te na koju te gra�evineimaju izravan pristup.

Državne, županijske ili lokalne ceste (javne ceste),smatraju se tom vrstom ceste i kad su u funkcijiulice u naselju.

Ulica iz stavka 1.ovog članka mora imati najmanjukolovoznu širinu 5,0 m (za dvije vozne trake), odnosno3,5 m (za jednu voznu traku).

Samo jedna vozna traka može se izgra�ivati iznimnona preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se nasvakih 100 m uredi ugibalište, odnosno u slijepimulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednomdijelu ili 50 m na nepreglednom.

Članak 94.

Najmanja udaljenost regulacijske linije od rubakolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnogjarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne možebiti manja od one odre�ene u članku 38. ovih Odredaba.

Izuzetno, slijepa ulica može se izvesti kaojedinstvena kolno pješačka površina bez nogostupaili s nogostupom samo uz jednu njenu stranu, u istojrazini.

Ovim Planom se uz mjesne ulice predvi�a ure�enjepločnika za kretanje pješaka u širini koja ovisi opretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od0,75 m.

Ne dozvoljava se izgradnja gra�evina, zidova iograda, te podizanje nasada koji sprječavaju proširivanjepreuskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, te zatvarajuvidno polje vozača i time ometaju promet.

Članak 95.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bezarhitektonskih barijera tako da na njima nema zaprekaza kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 96.

Idejnim rješenjem za izdavanje lokacijske dozvoleza izgradnju poslovnih, proizvodno-servisnih, športsko-rekreativnih i javnih gra�evina utvr�uje se obvezaosiguranja parkirališnih mjesta za osobna ili teretnavozila.

Dimenzioniranje minimalnog broja parkirališno-garažnih mjesta (PGM) za gra�evine iz prethodnogčlanka je na osnovu normativa iz slijedeće tablice:


namjena gra�evine broj mjesta na: potreban broj mjesta

1. INDUSTRIJA I SKLADIŠTA 1 zaposlenik 0,4 PGM

2. UREDSKI PROSTORI 1000 m2 * 20 PGM

3. TRGOVINA 1000 m2 * 40 PGM

4. BANKA, POŠTA, USLUGE 1000 m2 * 40 PGM

5. UGOSTITELJSTVO 1000 m2 * 40 PGM

6. VIŠENAMJENSKE DVORANE 1 gledatelj 0,1 PGM

7. ŠPORTSKE GRAÐEVINE 1 gledatelj 0,2 PGM

* korisnog prostora

Za društvene sadržaje kao što su vjerske, školske,socijalne, zdravstvene i sl. ustanove broj potrebnihparkirališno-garažnih mjesta se izvodi iz normativadatih u tabeli, npr. kao uredi, usluge ili polivalentnedvorane, ili kao kombinacija ponu�enih sadržaja.

Smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta jepotrebno predvidjeti na parceli ili u sklopu zelenogpojasa ispred parcele na javnim površinama.

Članak 97.

Ovim Planom predvi�a se korištenje mjesnih ime�umjesnih ulica za javni gradski prijevoz. Naodgovarajućim mjestima potrebno je predvidjetiautobusna stajališta s nadstrešnicama za putnike.

Članak 98.

Ovim Planom se odre�uje da se uz kategoriziraneceste treba omogućiti gradnja i ure�ivanje biciklističkihstaza, tako da im širina bude najmanje 1,5 m zajedan smjer, a nagib, u pravilu ne veći od 4%.

Gradnju i ure�ivanje biciklističkih staza mogućeje izvesti:

1. odvojeno od kolnika, u drugoj razini,

2. u istoj razini, fizički odvojeno od kolnika,

3. u istoj razini, horizontalnom signalizacijomodvojen dio kolnika.

Komunalna infrastruktura

Članak 99.

Ovim Prostornim planom predvi�ena rekonstrukcijapostojeće TK mreže uz manja proširenja, te postizanjeveće iskorištenosti i iskoristivosti mreže vršit će seu skladu s propisima i tehničkim uvjetima nadležnogdistributera.

Sve mjesne i me�umjesne telekomunikacijske veze(mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) upravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih,odnosno planiranih prometnica.

Članak 100.

Na osnovu detaljnije elaboracije opremljenostinaselja električnom energijom potrebno je dati optimalna

rješenja snabdjevanja pojedinih naselja ili dijelovanaselja. Osobito se to odnosi na planirane gospodarskezone.

Daljnje širenje 10(20) kV mreže odvijat će sesukladno potrebama konzuma i mogućnostima HEP-a, uz potrebno poboljšanje kvalitete postojeće mreže.

Podzemni vodovi se moraju polagati uzdužpostojećih prometnica. Pri izgradnji unutar gra�evinskihpodručja mora se voditi računa o zračnim vodovima,tj. moraju se poštivati minimalne propisane udaljenosti.

Postojeće zračne 10 kV vodove treba postupnozamijeniti podzemnim energetskim kabelima sukladnokonfiguriranju nove 10 kV kabelske mreže i uskla�enos namjenom prostora.

Članak 101.

Distributer zemnog plina treba pri izdavanju uvjetaza projektiranje i izgradnju dijelova distributivne mreženastojati očuvati osnovnu prostornu koncepcijuplanirane distribucije plinskog sustava definiranu»Studijom opskrbe prirodnim plinom Županijevaraždinske«.

Mjesne plinske mreže treba polagati u koridorimapostojećih odnosno planiranih prometnica.

Sve planirane zahvate uz magistralni plinovodpotrebno je izvoditi uz suglasnost nadležnogdistributera, odnosno vlasnika plinovoda.

Članak 102.

Trafostanice, telefonske centrale i plinskeredukcijske stanice kada se ne grade u sklopu drugegra�evine potrebno je uklopiti u izgra�enu strukturunaselja, ali tako da ne smanjuju preglednost raskrižjai ne remete sklad javnih zelenih površina.

Članak 103.

Predvi�eno proširenje postojeće vodovodne mrežetreba temeljiti na postojećoj koncepciji vodoopskrbe(»Studija vodoopskrbe Varaždinske županije«).

Članak 104.

Rješenje odvodnje svih naselja temelji se na izvedbijavne kanalizacije, a do realizacije iste na dobro


izvedenim septičkim jamama i njihovom urednomodržavanju.

Sve otpadne vode treba prije ispuštanja u recipijenttako tretirati da se uklone sve štetne posljedice zaokolinu, prirodu i recipijent.

Kod izrade cjelovitog sustava odvodnje nažupanijskoj razini, treba uvažiti predložena rješenjaiz ovog Plana i ukoliko se ne na�e bolje rješenje usklopu šire situacije, usvojiti ih.

Treba koristiti mogućnost etapne realizacije sustavaodvodnje.

Članak 105.

Odvodnju otpadnih voda iz postojećih i planiranihindustrijskih zona, kao i iz gospodarskih gra�evinaza uzgoj životinja (tovilišta) treba riješiti priključivanjemna planirane sustave odvodnje naselja uz potrebanpredtretman, ili pak zasebnim sustavima prekoindividualnih ure�aja za pročišćavanje.

Članak 106.

Kod osnivanja novih i proširivanja postojećeg grobljamora se poštivati uvjet da dijelovi na kojima će sevršiti ukop budu minimalno 30 m udaljeni od stambenihzona u naselju.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH IPRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. Zaštićeni dijelovi prirode

Članak 107.

Za sve zaštićene dijelove prirode na područjuOpćine potrebno je osigurati poštivanje odredbi Zakonao zaštiti prirode.

Na spomeniku parkovne arhitekture i u njegovojneposrednoj blizini nisu dopušteni zahvati kojima bise promijenile ili narušile njegove neizmijenjenevrijednosti.

Za područje zaštićenog perivoja uz dvorac u VelikomBukovcu potrebno je izvršiti snimak postojećeg stanja,evidentirati i identificirati sva stabla i ostalo značajnoraslinje, te kod ovlaštenih stručnjaka izraditi projekthortikulture kojim bi se definirao način obnove iodržavanja perivoja.

Članak 108.

Koordinirano s Javnom ustanovom za upravljenjezaštićenim dijelovima prirode potrebno je pokrenutiinicijativu za sprovedbu planirane zaštite šireg područjaušća Plitvice u Dravu temeljem Zakona o zaštiti prirodeu kategoriji »zaštićeni krajolik«, u sklopu kojeg je iplanirani ornitološki rezervat.

Inicijativu za provedbu planirane zaštite izprethodnog stavka potrebno je koordinirano provesti

i s Općinom Mali Bukovec, s obzirom na to da seradi o predjelu koji obuhvaća obje općine i koji jejedinstveno obra�en u PPŽ-u.

Potrebno je izvršiti inventarizaciju prostorapredvi�enog za zaštitu, odrediti obuhvat na razinikatastarskih podloga, te izraditi mjere zaštite.

Ovim Planom definirana granica obuhvataplaniranog zaštićenog krajolika, prikazana na grafičkomprilogu br. 3. »Uvjeti korištenja, ure�enja i zaštiteprostora« može se kroz provo�enje postupka zaštitekorigirati.

Članak 109.

Korištenje prostora planiranih za zaštitu ograničenoje samo na one radnje koje neće ugroziti njegovaobilježja i vrijednosti.

Eventualna izgradnja unutar tih prostora(namijenjenih rekreaciji, odmoru, turizmu, infrastrukturi)moguća je samo uz isho�enje uvjeta gradnje odstrane državnog tijela nadležnog za poslove zaštiteprirodne baštine.

6.2. Ostale krajobrazne i prirodne vrijednosti

Članak 110.

Osim zaštićenih, odnosno planiranih za zaštitudijelova prirode, ovim je Planom odre�en i osobitovrijedan predio - prirodni krajobraz uz jezero Dubrava,označen u kartografskom prikazu br. 3. »Uvjetikorištenja, ure�enja i zaštite prostora«.

Navedeni predio je područje s posebnimograničenjima u korištenju i treba ga tretirati kaoprostor koji pripada prirodnoj baštini. Sve zahvate utim prostorima potrebno je rješavati i izvesti tako dane remete eko sustav i postojeće krajobrazne vrijednosti.

U PPŽ-u i u ovom Planu se cijeni potrebnim pristupitiizradi PPPPO-a za područje rijeke Drave, u koji ulazii dio osobito vrijednog predjela iz stavka 1. ovogčlanka. Do donošenja tog PPPPO-a na područjuosobito vrijednog predjela treba postupati u skladus mjerom propisanom u stavku 2. članka 125.

Članak 111.

Kod namjeravanih zahvata uz vodotoke i upripadajućem im vegetacijskom pojasu potrebno jepoštivati uvjet da u prirodnim inundacijama nijedozvoljena izgradnja radi zaštite ljudi i imovine izbog očuvanja cjelovitosti prirodnog vodnog krajolika.

Kod izvo�enja hidrotehničkih radova potrebno jezahvate izvoditi uz maksimalno očuvanje izvornihobilježja prostora.

Članak 112.

Postojeće šume treba maksimalno zaštititi i očuvati,pa nije dozvoljena njihova prenamjena i krčenje,izuzev u slučajevima opisanima u članku 126.


Potrebno je zaustaviti negativan trend krčenjaprivatnih šuma kroz Programe gospodarenja privatnimšumama, čiju izradu treba potaknuti i s razine Općine.

Članak 113.

Kao mjeru zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednostipotrebno je racionalizirati i sektorski usuglašenoobjedinjavati sve nadzemne infrastrukturne koridore.

6.3. Kulturna baština

Članak 114.

Na području Općine Veliki Bukovec je prema Listizaštićenih kulturnih dobara preventivno zaštićen samodvorac obitelji Drašković u Velikom Bukovcu. OvimPlanom potvr�uje se vrijednost navedenog kompleksa,tj. ovaj graditeljski sklop treba biti upisan u Registarkulturnih dobara i biti pod zaštitom u skladu sa Zakonomo zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Ovim Planom se predlaže u skladu sa Zakonomo zaštiti i očuvanju kulturnih dobara dodatno zaštititi,sukladno već započetom postupku donošenja rješenjao preventivnoj zaštiti:

- crkvu Sv. Franje Asiškog u Velikom Bukovcukao sakralnu gra�evinu,

- pil Sv. Ivana Nepomuka u Velikom Bukovcukao javnu plastiku.

Za sve zahvate obnove, rekonstrukcije, dogradnje,sanacije, prenamjene i ostalog na preventivnozaštićenim gra�evinama, kao i u njihovoj neposrednojokolini, potrebno je od nadležnih državnih ustanovaishoditi zakonom propisane uvjete i odobrenja.

Članak 115.

U skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnihdobara, a u suradnji s nadležnom državnom ustanovompotrebno je pokrenuti inicijativu za zaštitu evidentiranogarheološkog lokaliteta - posjed Blažuc, k.br.100 uKapeli Podravskoj.

Za navedeni arheološki lokalitet koji se ovim Planompredlaže za zaštitu potrebno je:

1. istražiti prostor, valorizirati ga

2. odrediti obuhvat prostora predvi�enog za zaštituna razini katastarskih podloga

3. koordinirano s Konzervatorskim odjelom uVaraždinu, u suradnji s nadležnim arheološkim odjelomizraditi mjere zaštite i definirati uvjete korištenja prostora.

Članak 116.

Prije obavljanja bilo kakvih gra�evinskih radovana arheološkim nalazištima unutar naselja, odnosnou gra�evinskim područjima, potrebno je prethodnoishoditi dozvolu od nadležnog Konzervatorskog odjelau Varaždinu koji će odrediti uvjete.

Ukoliko se kod bilo kakvih radova na nalazištimaizvan naselja nai�e na arheološki ili paleontološki

nalaz, potrebno je obustaviti radove i o nalazu izvijestitinadležni Konzervatorski odjel u Varaždinu ili Arheološkiodjel Gradskog muzeja Varaždin; ovo se prije svegaodnosi na položaj Trstike kod V. Bukovca, te Otok iGoričicu kod Dubovice.

Članak 117.

Potrebno je pokrenuti inicijativu za zaštitu gra�evinakoje su ovim Planom uvrštene na listu gra�evinapoželjnih za zaštitu (lokalna lista), a u skladu saZakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. To jenpr.: kompleks uz mlin na rijeci Bednji s početka 19.st., kapela sv. Trojstva i kuća iz 1913. g. u KapeliPodravskoj, te neki manji primjerci javne plastike(križevi i pilovi). U suradnji s nadležnom državnomustanovom potrebno je izraditi prioritetnu listu.

Do relizacije zaštite u skladu sa Zakonom sveintervencije na navedenim gra�evinama moguće jeizvoditi isključivo na osnovu dokumentacije izra�eneod ovlaštenih projektanata na koje treba ishoditimišljenje nadležne službe (Uprava za zaštitu kulturnebaštine – Konzervatorski odjel u Varaždinu).

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 118.

Općina je dužna osigurati provo�enje mjera zapostupanje s komunalnim otpadom, tj. u svim naseljimaorganizirati prikupljanje i odvoz komunalnog otpada,te povremeno organizirati prikupljanje i odvozglomaznog otpada.

Komunalni otpad je potrebno prikupljati u tipiziraneposude za otpad (kante, vreće) ili u veće metalnekontejnere s poklopcem.

Potrebno je organizirati odvojeno prikupljanjekorisnog komunalnog otpada (papir, staklo), tj. trebaosigurati kontejnere/kante za prihvat sortiranog otpada.

Kontejnere i posude je potrebno postaviti takoda se osigura nesmetan kolni i pješački promet, tj.potrebno je za njih osigurati odgovarajući prostor.

Veći gospodarski subjekti, u cilju smanjenja vizualnedegradacije okoliša trebaju osigurati prostor za smještajkontejnera ogra�en zelenilom, zidanom ogradom ilisl.

Članak 119.

S obzirom na to da je čitavo područje Općinevodonosnik, lokacija odlagališta komunalnog otpadana može biti na njenom području, te se problemodlaganja mora rješavati u dogovoru s drugimjedinicama lokalne samouprave.

Članak 120.

Opasne otpadne tvari iz domaćinstava (npr. baterije,lijekovi, akumulatori, ambalaža od motornih ulja i


zaštitnih sredstava u poljoprivredi i sl.) moguće jesakupljati odvojeno i predati ih u reciklažno dvorište(oporabište), čija lokacija ne može biti na područjuOpćine Veliki Bukovec.

Proizveden tehnološki (opasni i neopasni) otpadpotrebno jer zbrinuti sukladno odrednicama Zakonao otpadu, Pravilnika o vrstama otpada i Pravilnika okatastru emisija u okoliš.

Članak 121.

Potrebno je unutar zakonom propisanog roka saniratidivlja odlagališta otpada i otpadom onečišćene površine.S manjih površina potrebno je otpad prikupiti i odvestina velika odlagališta, a za sanaciju velikih odlagalištapotrebno je osigurati sredstva i mehanizaciju, te jeprovesti na propisan način.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNAUTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 122.

Mjere sanacije, očuvanja i unapre�enja okoliša injegovih ugroženih dijelova treba provoditi u skladus važećim zakonima, odlukama i propisima koji surelevantni za ovu problematiku.

Članak 123.

Unutar gra�evinskog područja naselja, odnosnou njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditigra�evine koje bi svojim postojanjem ili uporabom,neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i radljudi, odnosno uzrokovale vrijednosti emisija iznaddozvoljenih granica utvr�enih posebnim propisimazaštite čovjekova okoliša u naselju.

Gra�evine i vanjski prostori u kojima će se odvijatirad moraju biti udaljeni od stambenih zgrada u skladus propisima i odredbama ovog Plana kako bi sepovremeno opterećenje (bukom, vibracijama, dimom,ča�i, prašinom, mirisima i sl.) svelo na dozvoljenumjeru.

Članak 124.

Zaštita površinskih voda sastoji se u raznimmjerama kojima treba spriječiti pogoršanje kvalitetevode u vodotocima i jezerima:

- u vodotoke se ne smiju ispuštati nepročišćeneotpadne vode iz domaćinstava (osoka, otopine umjetnihgnojiva, kao i druge štetne tvari, posebno izgospodarskih objekata), kao ni iz proizvodnih pogona,radionica i sl.,

- izgradnja i ure�ivanje zemljišta uz vodotoketreba se izvoditi u skladu s posebnim vodoprivrednimuvjetima,

- sve značajnije onečišćivače na vodotocimatreba inventarizirati uz primjenu mjera zaštite prirodei okoliša.

Članak 125.

Nova namjena u prostoru ne smije utjecati nasmanjenje kvalitete vodotoka.

Do donošenja Prostornog plana područja posebnihobilježja za rijeku Dravu od novih namjena na područjuobuhvata tog plana (označenog na grafičkom prilogubr. 3.) dozvoljava se samo planiranje i korištenjeprostora u rekreacijske svrhe.

Članak 126.

Gospodarenje šumom i njena eksploatacija morajubiti takovi da se ne ugroze ljudi, vrijednosti krajobrazaili ekološka ravnoteža:

- šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenusamo prema Zakonu o šumama,

- šuma se može krčiti samo za potrebeinfrastrukturnih gra�evina predvi�enih ovim Planomi planovima višeg reda,

- nekvalitetno poljoprivredno i ostalo neobradivozemljište koje ekonomski nije opravdano koristiti upoljoprivredne svrhe može se pošumiti,

- u svrhu očuvanja i unapre�enja šumskog fondau privatnim šumama poželjno je korištenje postojećihosnova gospodarenja državnim šumama.

Članak 127.

Pri eksploataciji površinskog sloja zemljišta trebavoditi računa o zaštiti vodonosnog sloja:

- količine i vrste zaštitnih sredstava koje sekoriste u poljoprivredi treba kontrolirati u svrhusmanjivanja količine štetnih tvari u pitkoj vodi (prvivodonosni horizont),

- izgradnju podrumskih etaža većih gra�evinagraditi na način i sa sadržajima koji ne ugrožavajutlo,

- propisno izvesti sanaciju eksploatacijskih poljapo eksploataciji šljunka u vodonosnom području,

- unutar III B vodozaštitne zone crpilišta»Ivanščak« ne mogu se graditi gra�evine ni provoditiradnje koje su u suprotnosti s »Pravilnikom o zaštitnimzonama vodocrpilišta«.

Članak 128.

Ležišta podzemne pitke vode treba zaštititiizgradnjom sustava za odvodnju:

a) kad se na dijelu gra�evinskog područja izgradijavna kanalizacijska mreža, postojeće i nove stambenei ostale gra�evine se moraju priključiti na nju,

b) otpadne vode koje ne odgovaraju propisima osastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodnisustav moraju se pročistiti predtretmanom do togstupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijenteu koje se upuštaju,

c) do izgradnje javne kanalizacijske mreže, fizičkei pravne osobe dužne su sve otpadne vode upuštatiu vodonepropusne septičke jame s mogućnošćupražnjenja,


d) ako se odvodnja otpadnih voda u zatvorenisustav počne provoditi prije realizacije ure�aja zapročišćavanje, neophodno je odvo�enje otpadnih vodaprovoditi preko trodjelnih septičkih jama.

Članak 129.

Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepropusniza tekućinu i imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnujamu. Dno stijenke gnojišta do visine od 50 cm iznadterena mora biti izveden od nepropusnog materijala.

Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora seodvesti u jame ili silose za osoku i ne smije serazlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osokumoraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvoreza čišćenje i zračenje. U pogledu udaljenosti odostalih objekata i naprava, za jame i silose za osokuvrijede jednaki propisi kao i za gnojišta.

Članak 130.

Postojeće divlje deponije treba sanirati i zatvoriti.

Potrebno je istražiti utjecaj na okoliš napuštenihodlagališta otpada.

U cilju izbjegavanja nastajanja i smanjivanja količineproizvedenog otpada treba:

- organizirati sortiranje otpada i druge djelatnostiu svrhu smanjivanja količina i volumena otpada,

- unutar domaćinstava odvajati biootpad ikompostirati ga.

Članak 131.

Ukoliko se ocijeni potrebnim posebno zaštititipojedine dijelove okoliša na području Općine, mogućeje pokrenuti izradu Programa zaštite okoliša, sukladnoZakonu o zaštiti okoliša.

Općina treba iskoristiti zakonsku mogućnost izradePrograma zaštite okoliša za pojedina uža područjas obzirom na resurse, značajke i posebnosti sredine(npr. utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaštite okolišaza osobito vrijedne resurse: vodu, šume, tlo i krajolik,uvjete za proizvodnju zdrave hrane, uvjete za zaštituodre�enog područja Općine).

Članak 132.

U skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša i Planomintervencija u zaštiti okoliša, Općina je dužna izraditisvoj Plan intervencija u zaštiti okoliša.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade prostornih planova

Članak 133.

Na temelju prostorno-planskih dokumenata višegreda, te planskih usmjerenja i odre�enja u ovomPlanu, utvr�ena je potreba izrade Prostornog plana

područja posebnih obilježja (PPPPO) za područjerijeke Drave

Ovim Planom se područje obuhvata izrade PPPPO-a poistovjećuje s inundacijskim pojasom Drave (prostoriza planiranog obrambenog nasipa). S obzirom dase unutar granica Općine nalazi tek manji dio obuhvataovog Plana, prilikom njegove izrade granica definiranaovim Planom može se korigirati.

Članak 134.

Izrada urbanističkog plana ure�enja (UPU) zanaselje Veliki Bukovec kao i za ostala naselja nijeobavezna, jer se ocjenjuje svrhovitijim u ovoj fazirazvoja Općine poticati izradu detaljnih planova ure�enja(DPU-a) za pojedina žarišta buduće izgradnje.

Članak 135.

Izrada detaljnih planova ure�enja obavezna jeza neizgra�ene dijelove gra�evinskog područja naselja,koji su veći od 5 ha, ukoliko za te prostore ne postojipotrebna infrastruktura za formiranje gra�evinskogzemljišta, tj. nije osiguran logičan slijed parcelacije iizgradnje u odnosu na kontaktnu zonu.

Članak 136.

Izrada detaljnog plana ure�enja obavezna je zašportsko-rekreacijsku zonu s ugostiteljsko-turističkimsadržajima koja se planira izvan gra�evinskog područjana lokaciji »Trstika«.

Ovaj plan treba izraditi prije završetka eksploatacijeprvog otkopnog polja, odnosno u fazi kad će cca25% polja biti iskorišteno, te kad treba započetiparcijalnu sanaciju.

Članak 137.

Izrada detaljnih planova ure�enja (DPU-a) nepredvi�a se kao obveza, ali se preporuča za: zonucentra naselja Veliki Bukovec, za gospodarske zone(zone industrije, malog i srednjeg poduzetništva)veće od 5 ha, za dijelove mješovitih pretežito stambenihzona naselja u kojima je zaposjednutost manja od50 %, prvenstveno u naselju Veliki Bukovec.

Prioritet izrade dokumenata prostornog ure�enja,kao i njihove granice obuhvata treba odrediti u»Programu mjera za unapre�enje stanja u prostoru«.

Članak 138.

Stupanjem na snagu ovog Plana ne primjenjujese više dio Prostornog plana bivše općine Ludbregu dijelu koji se odnosi na područje Općine VelikiBukovec.

Članak 139.

Svi dokumenti prostornog ure�enja nižeg reda,kao i lokacijske dozvole moraju biti izra�eni u skladus ovim Prostornim planom.


Dokumentima prostornog ure�enja iz stavka 1.ovog članka mogu se propisati detaljniji (i stroži)uvjeti za izgradnju i ure�enje prostora.

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 140.

U cilju zaštite vodonosnika kao najvažnijegprirodnog resursa na području Općine ovim Planompredložene su i uvjetovane mjere za njegovu zaštitu:

a) izrada Plana intervencija u zaštiti okoliša,

b) sustavno rješavanje problema postupanja sotpadom,

c) odvodnja površinskih i otpadnih voda,

d) usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje nanačin primjeren zaštiti vodonosnika i tla (ograničenai kontrolirana upotreba zaštitnih sredstava),

e) izrade programa zaštite okoliša za proizvodnjuzdrave hrane,

f) unapre�enje stočarske i peradarske proizvodnjerješavanjem zbrinjavanja otpada i otpadnih voda nafarmama,

g) obaveza sanacije eksploatacijskih polja poeksploataciji šljunka u vodonosniku.

Članak 141.

Osnovne mjere zaštite od požara kod izgradnjei rekonstrukcije su:

- u svrhu sprječavanja širenja požara na susjednegra�evine, gra�evina mora biti udaljena od susjednihgra�evina najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže,uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenjapožara, karakteristike materijala gra�evina, veličineotvora na vanjskim zidovima gra�evina i drugo, dase požar neće prenijeti na susjedne gra�evine,

- alternativa, u pogledu udaljenosti od susjednihgra�evina može biti da gra�evina mora biti odvojenaod susjednih gra�evina požarnim zidom vatrootpornostinajmanje 90 minuta, koji u slučaju da gra�evina imakrovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krovvatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krovgra�evine najmanje 0,5 m ili završava dvostrukomkonzolom iste vatrootpornosti, dužine najmanje 1 mispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivogmaterijala najmanje na dužini konzole,

- radi omogućavanja spašavanja osoba izgra�evine i gašenja požara na gra�evini i otvorenomprostoru, gra�evina mora imati vatrogasni prilaz ipovršinu za operativni rad vatrogasaca odre�enuprema posebnom propisu, a prilikom gradnje ilirekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukolikone postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža.

Članak 142.

Prema »Procjeni ugroženosti« PU varaždinskeobveza izgradnje skloništa za slučaj rata u OpćiniVeliki Bukovec ne postoji.

Općina je dužna u naselju Veliki Bukovec osiguratiprostor za izgradnju javnog skloništa kapacitetaminimalno 200 sklonišnih mjesta u čijem radijusu (r= 250 m) će se nalaziti objekt osnovne škole, društvenogdoma, crkve i dvorca.

Zbog geološko-hidroloških uvjeta, tj. zbog visokihpodzemnih voda, skloništa u Velikom Bukovcu semogu graditi kao ukopana, poluukopana i kaonadzemna.

Članak 143.

U čitavoj zoni obuhvata Plana potrebno je osiguratidovoljno široke i sigurne evakuacijske puteve, teomogućiti nesmetan pristup vozilima hitne pomoći ivatrogasnim vozilima, u skladu s važećim propisimao zaštiti od požara, elementarnih nepogoda i ratnihopasnosti.

9.3. Rekonstrukcija gra�evina čija je namjenaprotivna planiranoj namjeni

Članak 144.

Postojeće gra�evine koje su u zonama Planompredvi�enim za drugu namjenu, uz uvjet da»Programom mjera za unapre�enje stanja u prostoru«nisu predvi�ene za rušenje, mogu se rekonstruiratiu opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta životai rada:

I. stambene, odnosno stambeno-poslovne i manjeposlovne gra�evine:

1. obnova, sancija i zamjena oštećenih idotrajalih konstruktivnih i drugih dijelovagra�evine u postojećim gabaritima;

2. priključak na gra�evine i ure�aje komunalneinfrastrukture, te rekonstrukcija svih vrstainstalacija;

3. dogradnja sanitarnih prostorija (WC,kupaonica), ukupne površine max 12 m2,

4. dogradnja, odnosno nadogradnja stambenihili pomoćnih prostora, s tim da ukupna bruttoizgra�ena površina svih etaža, uključujućipostojeće, ne prelazi 75 m2,

5. ure�enje potkrovlja ili drugog prostora unutarpostojećeg gabarita u stambeni prostor;

6. postava novog krovišta, bez nadozida kodobjekata s dotrajalim ravnim krovom ili snadozidom ako se radi o povećanjustambenog prostora iz točke 4. ovog stavka,

7. izgradnja nove ograde i sanacija postojećeograde.

II. gra�evine druge namjene (gra�evine za rad,javne, komunalne, prometne gra�evine):

1. obnova i sanacija oštećenih i dotrajalihkonstruktivnih dijelova gra�evine,


2. dogradnja sanitarija, garderoba, manjihspremišta i sl. do najviše 16 m2 za gra�evinedo 100 m2 brutto izgra�ene površine, odnosnodo 16 m2 + 5% ukupne brutto izgra�enepovršine preko 100 m2 za veće gra�evine;

3. prenamjena i funkcionalna preinakagra�evine unutar postojećih gabarita, alipod uvjetom da novoplanirana namjena nepogoršava stanje čovjekove okoline i svojimkorištenjem ne utječe na zdravlje ljudi uokolnim stambenim prostorima;

4. promjena tehnologija unutar postojećihgabarita

5. priključak na gra�evine i ure�aje komunalneinfrastrukture;

6. dogradnja i zamjena gra�evina i ure�ajakomunalne infrastrukture;

7. dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;8. sanacija postojećih ograda i potpornih zidova

radi sanacije terena.Rekonstrukcijom se smatra i rekonstrukcija javnih

prometnih površina, te rekonstrukcija gra�evina iure�aja infrastrukture na javnim prometnim površinama.


»Službeni vjesnik Varaždinske županije«, službeno glasilo Županije, gradova i općina. Glavni iodgovorni urednik: tajnik Skupštine Županije - Darinka Hajduk-Vučić, 42000 Varaždin, Kratka ulica 1.Telefon (042) 51-326 ili 312-377. Tehnički ure�uje, izdaje i tiska: »GLASILA« d.o.o. Petrinja, D. Careka2/1, tel: (044) 815-138 i te l / fax: (044) 815-498, www.glasila.hr. Pretplata za 2002. godinu po jednomprimjerku iznosi 150 kn + PDV. Cijena pojedinačnog broja iznosi 7,40 kn + PDV. O promjeni adresepretplatnik treba obavijestiti izdavača.

sluÆbeno glasilo varaÆdinske Æupanije i gradova: … · bukovec, maru©evec, petrijanec,...

Documents