smjernica 01 · 2018-07-09 · normi za gradnju pojedine zemlje. 1.5. korištenje vatrogasnog doma...

Skraćena verzija Gornja Austrija

SMJERNICA

Vatrogasni domovi

Sadržaj: Poglavlje Stanje

1. Općenito 05.06.2012.

2. Preduvjeti za građevinsko zemljište 05.06.2012.

3. Prostorni preduvjeti 05.06.2012.

4. Garažni prostor 05.06.2012.

5. Prostorije za opremu 05.06.2012.

6. Prostorije za održavanje 05.06.2012.

7. Intervencije 05.06.2012.

8. Školovanje i osposobljavanje 05.06.2012.

9. Vatrogasna mladež 05.06.2012.

10. Skladišni prostor 05.06.2012.

11. Vatrogasni toranj 05.06.2012.

12. Uprava 05.06.2012.

13. Ostale prostorije 05.06.2012.

14. Kućna tehnika 05.06.2012.

15. Obrana od poplava 05.06.2012.

16. Vanjski objekti 05.06.2012.

Odobreno na

313. sjednici Predsjedništva

dana 5. lipnja 2012. Zamjenjuje smjernicu iz 2000. 05.06.2012.

3. Izdanje

Smjernica 01

AUTRIJSKA SAVEZNA

VATROGASNA

ZAJEDNICA


UVOD

Ovu smjernicu s uputama za gradnju vatrogasnih domova izradila je stručna skupina 3.5

„Građevinski poslovi“, referat 3 – vatrogasne tehnike Austrijske savezne vatrogasne zajednice.

Godine 2000. javila se potreba izdati prerađeno 2.izdanje kako bi se zahtjevi prilagodili aktualnoj

tehnološkoj razini.

Ova smjernica služi kao informativni okvir i osnova vatrogasnoj zajednici te osobama koje su

nadležne za projektiranje i opremanje vatrogasnih domova.

Pridržavanjem ove smjernice moguće je vatrogasne domove opremiti na način da budu spremni

na sve nadolazeće izazove te na taj način osigurati intervenciju vatrogasaca.

Napomena:

Smjernica je podijeljena na poglavlja. Pojedina poglavlja se u slučaju nužne izmjene mogu zamjeniiti najnovijom

verzijom neovisno jedno od drugog.

Izradila: stručna skupina 3.5 ”Građevinski poslovi” Austrijske savezne vatrog.zajednice

Autorsko pravo: Austrijska savezna vatrogasna zajednica

Siebenbrunnengasse 21/3 1050 Beč

Telefon +43 (0) 1 / 545 82 30 Faks +43 (0) 1 / 545 82 30 - 13 E-Mail [email protected] Internetska stranica: www.bundesfeuerwehrverband.at


1. OPĆENITO

1.1. Vatrogasni domovi su građevine za smještaj vozila, strojeva i opreme. Osim toga, potrebno

je u njima predvidjeti prostoriju za komandno mjesto, interventne ekipe i vatrogasnu

mladež kao i od prostorije za školovanje, sanitarne prostore itd. Prostor mora odgovarati

zahtjevima vatrogasne službe te osigurati pouzdanu intervenciju.

1.2. Kod projektiranja je posebno važno pripaziti da građevina bude usmjerena na buduće

izazove vatrogastva, odnosno potrebno je promisliti o gospodarskom i infrastruktralnom

razvoju konkretnog prostora koji se projektira.

1.3. Vatrogasni domovi moraju biti samostojeće građevine, jer su okružene neophodnim

vanjskim objektima. Moguća je veza s ostalim građevinama ili pomoćnim jedinicama (npr.

s drugim hitnim službama). U svakom slučaju kod projektiranja se mora u obzir uzeti

mogućnost buduće nadogradnje.

1.4. Potrebno je pridžavati se svih relevantnih odredbi kao npr. zakona o gradnji<, te smjernica i

normi za gradnju pojedine zemlje.

1.5. Korištenje vatrogasnog doma za slučaj intervencije mora biti osigurano čak i za slučaj

katastrofe, stoga statika i infrastruktura zgrade mora ispuniti posebne uvjete (npr. otpornost

na potres, poplavu, vjetar ili snijeg, opskrba strujom u slučaju nužde itd.).

1.6. Kod projektiranja i izvedbe potrebno je pripaziti na ekonomsku vrijednost, svrsishodnost i

štedljivost, a u obzir je potrebno uzeti i buduće troškove održavanja građevine (npr. različita

temperaturna područja, vrsta grijanja,toplinska izolacija itd.).

1.7. Bitno je pripaziti da se po završetku glavnog projekta mora predati razna dokumentacija

(npr. projekt izvedenog stanja, statički izračuni, dokumentacija za kućnu tehniku, itd.).

Definicije pojmova:

Vatrogasni dom (ÖNORM F 1000) Građevina u kojoj su smještena vozila, strojevi i ostala oprema potrebna za intervenciju. Također može

sadržavati prostorije za školovanje, strojarske prostorije, radionice, tornjeve za vježbu, spavaonice i

slično.

Smjernica „Vatrogasni domovi“ stranica 2/2 Poglavlje 1 – Općenito stanje: 05.06.2012.


2. PREDUVJETI ZA GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE

Položaj zemljišta potrebno je uskladiti s urbanističkim planom mjesta.

Prilikom odabira zemljišta potrebno je pripaziti na:

Veličinu, stanje zemljišta, infrastrukturu, položaj pristupnih prometnica, dvorište,

parkiralište te prostor za vježbe kao i mogućnost proširenja i nadogradnje u budućnosti.

Ovi preduvjeti koje zemljište treba ispunjavatiti često stvaraju probleme. No to nikako

ne smije za posljedicu imati prihvaćanje neprikladnih kompromisnih rješenja. Ispravno

zemljište bitna je pretpostavka budućeg uspješnog vatrogastva. Trebalo bi izbjegavati

zemljišta u opasnim područjima (poplave, lavine, odron kamenja, itd.) ili ih razmotriti uz

dodatne mjere opreza.

Veličina

Kod veličine zemljišta u obzir se detaljno uzima građevinska površina, odgovarajuće

dvorište, parkirališni prostor, prometne površine, prostor za vježbe i ostale površine s

mogućnosti proširenja.

Stanje zemljišta

Nosivost tla, struktura tla (površinska, dubinska), zaostali otpad, kontaminacija, visina

razine vode, nagib.

Dostupnost

Položaj zemljišta mora udovoljiti prometno tehničke zahtjeve. Zemljište mora bili lako

dostupno te mora postojati jednostavan pristup. Trebalo bi izbjegavati željezničke

prijelaze, uske uličice i sl.

Infrastruktura

Moraju se osigurati komunalni priključci (struja, voda, kanalizacija, telekomunikacije, itd.).

Potrebno je detaljno isplanirati opskrbu vodom. Do povećane potrebe za vodom dolazi

zbog čišćenja vozila, punjenja spremnika vodom, pranja vatrogasnih cijevi te tijekom

izvođenja vježbi.

Na prostoru vatrogasnog doma potrebno je postaviti hidrant prema austrijskoj normi

ÖNORM F 2010.

Položaj pristupnih prometnica

U okolici građevina u kojima se okuplja velik broj ljudi (npr. škole, vrtići, sportske

dvorane, koncertne dvorane itd.) potrebno je urediti odvojene pristupne prometnice,

uzimajući u obzir opasnost za ljude koju predstavljaju vatrogasna vozila prilikom odlaska

na intervenciju. Izbjegavati prometna križanja, eventualno se može predvidjeti

jednosmjerna prometnica.

Smjernica „Vatrogasni domovi“ Stranica 2 / 3 Poglavlje 2 – Preduvjeti za građevinsko zemljište Stanje: 05.06.2012.


Dvorište, parkiralište i prostor za vježbe

Prilikom odabira zemljišta potrebno je posebno pripaziti na važnost ograđenog prostora

za vatrogasna vozila te na izgradnju dovoljnog broja parkirališnih mjesta za zaposlenike.

Također je moguće planirati prostor za izvođenje vježbi.

Mogućnosti proširenja i nadogradnje

Budući razvoj interventnog prostora i/ili dodatni zadaci mogu rezultirati povećanom

potrebom za prostorom u vatrogasnom domu.

Zato je potrebno planirati moguća proširenja.

Smjernica „Vatrogasni domovi“ Stranica 3 / 3 Poglavlje 2 – Preduvjeti za građevinsko zemljište Stanje: 05.06.2012.


3. PROSTORNI PREDUVJETI

Prostorni preduvjeti ovise o:

⇒ zadacima tijekom intervencije,

⇒ interventnim vozilima, strojevima i opremi,

⇒ stanju interventnog tima i ⇒

dodatnim zahtjevima.

Potrebno je imati u vidu razvoj prostora u budućnosti.

Vatrogasni se dom dijeli na sljedeće prostore:

a. interventni prostor

b. upravni prostor i prostor za školovanje

c. prostorije za održavanje i skladište.

a. Interventni prostor obuhvaća sve površine koje se koriste za vrijeme intervencije. Te

se površine moraju nalaziti na istoj etaži, ne smiju se križati te se prostorije moraju

smisleno nadovezivati jedna na drugu.

b. Upravni prostor i prostor za školovanje obuhvaća prostorije za opće vatrogasne

poslove te za obrazovanje.

c. Prostorije za održavanje i skladište obuhvaćaju sve prostore koji služe za održavanje

i popravke te za skladištenje strojeva i sredstava za intervenciju.

Raspodjela prostorija:

Opis prostorije/ prostor u

vatrogasnom domu Interventni

prostor Upravni prostor i

prostor za

školovanje

Prostorije za

održavanje i

skladište

Garažni prostor X

Dezbarijera X

Garderobe X

Prostorije za pranje i zaštitu

interventne opreme

X

Skladište odjeće X

Prostor za njegu i skladištenje

specijalne odjeće

X

Skladište strojeva X (X)

Smjernica „Vatrogasni domovi“ stranica 2/3 Poglavlje 3 – Prostorni preduvjeti


Opis prostorije/ prostor u

vatrogasnom domu Interventni

prostor Upravni prostor i

prostor za

školovanje

Prostorije za

održavanje i

skladište

Skladište vatrogasnih cijevi X (X)

Skladište sredstava za gašenje požara

i vezivnih sredstava X (X)

Skladište goriva i maziva (X) X

Radionice X

Prostorija za čuvanje opreme za

zaštitu dišnih organa X

Čuvanje vatrogasnih cijevi (X) X

Sušenje vatrogasnih cijevi (X) X

Komandni prostor X

Obavijesni prostor X

Prostorija za pripravnost X

Sanitarne prostorije X (X) (X)

Prostor za školovanje X

Prostor za vatrogasnu mladež X

Čajna kuhinja X (X)

Uredi i uprava X

Grijanje, skladište goriva, kućna

tehnika (X) (X) (X)

Arhiva X

Skladište sredstava za čišćenje (X) (X)

Ovisno o zadacima i aktivnostima tijekom intervencije vatrogasaca prostorije mogu biti

funkcionalno povezane.

Uvjeti za pojedine prostorije i vanjske građevine opisani su u slijedećim poglavljima.

Tamo navedene mjere su minimalni zahtjevi te ovise o potrebnim sigurnosnim razmacima

između vatrogasnih vozila, nužnoj širini vatrogasnih puteva u vatrogasnom domu, o mjestu za

skladištenje aparata, opreme i sredstava za intervenciju te o prostornim uvjetima za

intervenciju i školovanje.

Stranica 3/3 Smjernica „Vatrogasni domovi“

Stanje: 05.06.2012. Poglavlje 3 - Prostorni preduvjeti


4. Garažni prostor

Cilj je osigurati prostor za vozila bez stupova i pregradnih zidova između vozila. Od koristi može

biti natkriveni dio (minimalno 1 m) iznad izlaznih vrata.

U načelu je potrebno za svako parkirališno mjesto osigurati izlazna vrata.

Prostori s više parkirališnih mjesta i jednim izlaznim vratima dolaze u obzir ukoliko se hale

postojećih zgrada koriste kao garažni prostor.

Napomena:

Povećana potreba za prostorom za dodatne prometne površine (prometni trak), veći troškovi opremanja i

održavanja, trošenje podloge zbog skretanja prilikom korištenja lanaca za snijeg.

Potrebno je izraditi analizu troškova.

4.1. Položaj

Garažni prostor je u pravilu povezan s dvorištem (bez rampe) te se nalazi na istoj razini.

4.2. Širina parkirališnog mjesta

Od srednje osi parkirališnog mjesta do zida, potpornja ili ostalih ugrađenih elemenata iz

sigurnosnih razloga mora postojati razmak od 3,0 metra, dok se do susjednih parkirališnih

mjesta treba osigurati osovinski razmak od 4,5 metra.

Širina garažnog prostora unutar vatrogasnog doma sa samo jednim parkirališnim mjesto (bez

ugrađenih elemenata) iznosi stoga minimalno 6 metara.

Prilikom ugradnje vrata za pješake pored vrata za vozila potrebno je na odgovarajući način

povećati bočni razmak. (Vrata za pješake u sklopu vrata za vozila se trebaju izbjegavati.)

Za praonicu vozila minimalna širina također iznosi 6,0 metara.

Središnja os vrata je ujedno središnja os parkirališnog mjesta.

4.3. Dužina parkirališnog mjesta (dubina prostora)

Minimalna dužina parkirališnog mjesta iznosi 10,0 metara.

Dužina mjesta za specijalna vozila (vozila s dizalicom, automobilska ljestva, auto-cisterna tj

univerzalno vozilo za gašenje, vozilo s izmjenjivim kamionskim sandukom, itd.) mora iznositi

najmanje 14,0 metara.

Kod vozila koja su duža od 12,0 metara vrijedi: dužina vozila uvećana za 2,0 metra.

Smjernica „Vatrogasni domovi“ Stranica 2/4 Poglavlje 4 - Prostor za vozila


Također, kod definiranja dužine parkirališnog mjesta potrebno je uzeti u obzir i stražnju opremu

i strojeve na interventnim vozilima (platforma za utovar, rampa za utovar, automatska dizalica).

Za ugrađene elemente na stražnjoj strani parkirališnog mjesta (npr.: skladišna oprema, raspon

vrata, itd.) u obzir se dodatno uzima za to potrebna dubina ugradnje.

Minimalna dužina praonice iznosi 12,0 metara

za specijalna vozila: dužina vozila uvećana za 4,0 metra.

Praonicu treba klimatski odijeliti od garažnog prostora te ju opremiti separatorima ulja.

4.4. Visina parkirališnog mjesta

Unutarnja visina parkirališnog mjesta mora iznositi najmanje 4,5 metara.

Također, potrebno je obratiti pozornost na prostor za instalacije i ostale ugrađene elemente. U

prostoru između vozila (npr. stupovi za ulazna vrata, poprečne grede) unutarnja visina ne smije

iznositi manje od 4,0 metra.

4.5. Ulazna vrata

Kod otvorenih ulaznih vrata za vozila najmanja širina mora iznositi 3,6 metara (za specijalna

vozila najmanje 4,0 metra) te najmanja visina za prolaz 4,0 metra.

Temeljem praktičnog iskustva preporučaju se dvokrilna vrata ili vrata za skupne garaže (sekcijska

vrata, brzokretna vrata). Krilno podizna vrata se ne smiju ugrađivati.

Također nije preporučljivo unutar ulaznih vrata za vozila ugraditi vrata za pješake. Ukoliko su

potrebna, vrata za pješake se ugrađuju pored ulaznih vrata za vozila.

Kod vrata s elektromotorom mora se omogućiti i ručno otvaranje i zatvaranje vrate, bez tehničkih

pomagala.

Napomena:

Prilikom nabave, vrata moraju sadržavati atest. Također se preporuča da vrata barem jednom

godišnje pregleda za to stručna osoba.


Stanje: 05.06.2012. Poglavlje 4 - Prostor za vozila


4.6. Pod

Podna konstrukcija izvodi se sukladno statičkim zahtjevima (poprečno opterećenje i sl.).

Pod mora biti protuklizan, ne-abrazivan, otporan na ulje i ispiranje te imati mali nagib prema

natkrivenom podnom odvodnom kanalu. Otpadna voda skuplja se ili u središnjem oknu ili se

preusmjerava u kanalizaciju uz pomoć separatora ulja. Posebno je važno pripaziti na zakonske

odredbe koje reguliraju opisano.

4.7. Zidovi

Površina zidova mora biti otporna na abraziju i ispiranje te vlagu. Navedeno posebice vrijedi za

praonicu vozila.

4.8. Osvjetljenje

U načelu bi garažni prostor trebao biti osvijetljen prirodnom svjetlošću. Umjetni izvori svjetla

postavljaju se između pojedini parkirališnih mjesta.

Sistemska skica tlocrta garažnog prostora

Mjere u cm

Smjernica „Vatrogasni domovi“ Stranica 4/4 Poglavlje 4 - Prostor za vozila


5. Prostorije za opremu

„Prostorije za opremu“ su:

• Garderoba

• Dezbarijera

• Praonica i prostor za čuvanje interventne opreme

• Skladište opreme

• Skladište specijalne opreme

5.1. Garderoba

Predviđene su garderobne prostorije odvojene prema spolu (zaštićene od pogleda).

Prostorije za vozila nisu prikladne za čuvanje ormarića s odjećom i opremom, zbog niskih

temperatura, zagađenja štetnim česticama, potrebne higijene, vlažnosti zraka itd.

Ukoliko je moguće pristup prostorijama bi trebao biti neometan i bez križanja s drugim prolazima.

Potrebna veličina prostorija: Oko 1,2 m² po članu.

Mjere za vrata:

Korištenje mora biti moguće čak i s interventnom odjećom uključujući vatrogasnu kacigu.

Unutarnja širina prolaza: Najmanje 1,0 m

Unutarnja visina prolaza: Najmanje 2,2 m (prema garažnom prostoru)

Potrebno je izbjegavati direktnu UV (sunčevu) svjetlost na interventnoj opremi.

Ormarić za opremu:

Predložene su minimalne mjere:

Širina 45 cm

Dubina 50 cm

Pripaziti na:

- dužinu opreme

- zaseban pretinac za vrijedne predmete

- prozračivanje s donje strane - odmak od poda

- što otvoreniji ormarić

Smjernica „Vatrogasni domovi“ Stranica 2/4 Poglavlje 5 - Prostorije za opremu Stanje: 05.06.2012.


Sistemska skica tlocrta garderobe:

Mjere u cm

5.2. Dezbarijera

Dezbarijera se treba nalaziti između prostorija za presvlačenje i garažnog prostora („podjela

na čist/nečist“ prostor).

Ona također služi kao termička barijera između pojedinih temperaturnih područja.

Dezbarijera se izvodi kao vlažan prostor s odvodnim kanalom u podu (eventualno s

rešetkama).

Oprema:

• Pranje čizama:

• Odvod za pranje ruku:

• Zatvorena posuda za zaprljanu (kontaminiranu) interventnu opremu • priključak sa

stlačenim zrakom


Stanje: 05.06.2012. Poglavlje 5 - Prostorije za opremu


5.3. Praonica i prostor za čuvanje interventne opreme

Ove prostorije se koriste za skladištenje i čišćenje kontaminirane vatrogasne opreme.

Potrebno je planirati i mogućnost privremenog skladištenja. Ukoliko nije predviđeno

eksterno čišćenje uprljane (kontaminirane) interventne opreme, tada je potrebno u

vatrogasnom domu planirati vlastitu vlažnu sobu

Također treba računati i na mogućnosti sušenja opreme.

Opseg prostorija i odabir prostorija ovisi o zahtjevima u pojedinom slučaju.

5.4. Skladište opreme

Za ovo je skladište potrebno predvidjeti suhu i prozračenu prostoriju.

Potrebno je izbjegavati direktnu UV (sunčevu) svjetlost na interventnoj opremi.

5.5. Skladište specijalne opreme

Specijalnom se opremom smatraju npr. zaštitna odijela, ronilačka odijela itd.

Ukoliko postoji potreba treba predvidjeti odgovarajući prostor za čišćenje, sušenje i

skladištenje.

Smjernica „Vatrogasni domovi“ Stranica 4/4 Poglavlje 5 - Prostor za opremu Stanje: 05.06.2012.


6. Prostorije za održavanje

Ovim se prostorijama smatraju:

Radionice

Prostorija za čuvanje opreme za zaštitu dišnih organa

Prostorije za zaštitna odijela

Zaštita i sušenje vatrogasnih cijevi

Prostor za službu za čišćenje

6.1. Radionice

6.1.1. Automehaničarske radionice

Potrebno je planirati prostor za vlastitu radionicu u kojoj se mogu obaviti radovi održavanja

i sitni popravci. Taj bi prostor trebao biti na istoj razini kao i garažni prostor te s njim povezan.

Veličina prostora treba biti od 12 m² do 15 m² .

Pristupna vrata trebaju biti barem 1 metar širine.

Kod slaganja razmještaja prostorija potrebno je pripaziti na osvjetljenje i prozračivanje.

Podna površina treba biti otporna na udarce i nepropusna za ulje te lagana za održavanje.

Preporuča se ugraditi umivaonik za pranje ruku (od nehrđajućeg čelika ili umjetnog materijala)

te priključak stlačenog zraka.

U vatrogasnim domovima s do 2 parkirališna mjesta dozvoljena je i „niša“ za radionicu u

garažnom prostoru. No u tom slučaju se potreban garažni prostor ni u kom slučaju ne smije

umanjiti.

6.1.2. Radionice za preciznu mehaniku (npr. električarska, radionica za radiovezu)

Prostorija služi za radove precizne mehanike, električarske i radove na radiovezi. Sukladno

tome je prostor potrebno i opremiti te ga izvesti kao „čist prostor“.

6.2. Prostorija za čuvanje opreme za zaštitu dišnih organa

Ukoliko postoji oprema za zaštitu dišnih organa tada je potrebna i ovakva prostorija.

U novogradnji se ovakva prostorija mora predvidjeti.

Veličina prostorije ovisi o broju aparata za zaštitu dišnih organa koji su na raspolaganju;

minimalna veličina 8,0 m².

Smjernica „Vatrogasni domovi“ Stranica 2/4 Poglavlje 6 - Prostorije za održavanje Stanje: 05.06.2012.


Prostorija za čuvanje opreme za zaštitu dišnih organa je „vlažan prostor“, treba pripaziti na

dodatnu razinu higijene („čist prostor“).

Prilikom planiranja i opremanja treba u obzir uzeti slijedeće točke:

Širina vrata: najmanje 1,0 m

Predvidjeti odgovarajući način prozračivanja (napomena: vlažnost zraka, zagađenje zraka

mirisom dezinfekcijskih sredstava itd.)

Prostor bi ukoliko je moguće trebalo smjestiti na istoj razini s garažnim prostorom. Podna

površina treba biti otporna na udarce i laka za održavanje.

Oprema:

Umivaonik (duboka kada od nehrđajućeg čelika s glavom za tuš), pisaći stol (računalo,

priključak za internet), uređaj za provjeru zaštitnih maski, sušenje maski, dokumentacija,

rampa za punjenje aparata sa stlačenim zrakom i skladište izolacijskih boca praznih/punih

(prema potrebi), prostor za odlaganje sredstava za čišćenje i dezinfekciju, priključak sa

stlačenim zrakom.

Potrebno je obratiti pažnju na higijensko skladištenje zaštitnih maski (izoliranje u foliju).

Grubo čišćenje izolacijskih aparata provodi se u dezbarijeri (mogućnost cijeđenja).

Kompresorska stanica:

Potrebno je osigurati zasebnu prostoriju (zagađenje bukom, izolacija od zračne i strukturne

buke, zagrijavanje, ispuštanje svježeg zraka za disanje).

Opskrba električnom energijom: pripaziti na povećanu upotrebu energije, potrebno

predvidjeti daljinsko paljenje kompresora za zrak.

6.3. Zaštita i sušenje vatrogasnih cijevi

6.3.1. Zaštita vatrogasnih cijevi

Potrebno je planirati mogućnost pranja vatrogasnih cijevi.

Ukoliko postoji praonica, pranje cijevi se može vršiti u njoj.

Ukoliko se pak ugrađuje praonica za vatrogasne cijevi, tada ona treba biti povezana s

vatrogasnim tornjem ili nekom drugom prostorijom za sušenje vatrogasnih cijevi.

Pod praonice za vatrogasne cijevi mora biti otporan na udarce i klizanje te vodonepropusan.

Površina zida treba biti otporna na vodu.

Također, potrebno je ugraditi odgovarajući priključak za vodu i odvod u podu.


Stanje: 05.06.2012. Poglavlje 6 - Prostorije za održavanje


Električni priključci se trebaju zaštititi od prskanja vode.

Ostali aparati za zaštitu vatrogasnih cijevi su npr.:

Pokretni tlačni čistač

Aparat za pranje vatrogasnih cijevi

Automatski uređaj za zaštitu cijevi

6.3.2. Sušenje cijevi

Potrebno je predvidjeti mogućnost sušenja vatrogasnih cijevi.

Sušenje se može provoditi:

u vatrogasnom tornju (vidi poglavlje 11)

u ormarima za sušenje cijevi

na nosačima za sušenje

(napomena: nije više u upotrebi, zauzima puno prostora, stvara probleme ukoliko

prostor nije dovoljno visok te stvara klimatske probleme u garažnom prostoru)

Smjernica „Vatrogasni domovi“ Stranica 4/4

Poglavlje 6 - Prostorije za održavanje Stanje: 05.06.2012.


7. Intervencije

Interventne prostorije sastoje se od:

Komandne prostorije

Obavijesne prostorije

Prostorije za pripravnost

7.1. Komandna prostorija

Komandna prostorija služi za upravljanje intervencijom. U njoj se čuva dokumentacija i sve

podloge potrebne za intervenciju (npr. planovi za odaziv na alarm ili slučaj opasnosti, planovi

intervencija, planovi zaštite od požara, sigurnosna dokumentacija, planovi hidrantske mreže

za gašenje požara, planovi za slučaj katastrofe itd.).

Također treba predvidjeti odgovarajuće površine za odlaganje planova, karti i ostalih podloga

potrebnih za intervenciju, te projekcijske površine (mobilna ili fiksna projekcijska platna,

plutena ploča, flipchart itd.).

Komandna prostorija treba biti povezana s obavijesnom prostorijom.

7.2. Obavijesna prostorija

U obavijesnoj su prostoriji smješteni svi uređaji za alarmiranje i komunikaciju. Prostorija se

mora opremiti na način da se postojeća upravljačka tehnika može optimalno iskoristiti.

Isto tako, potrebno je voditi računa o fleksibilnom razmještaju te tehnološkom razvoju (npr.

dovoljan broj kanala za kablove).

7.3. Prostorija za pripravnost

Služi za privremeni boravak (rezervnih) interventnih snaga te za njihov oporavak te opskrbu

vatrogasaca.

Prostorija se također koristi i za svakodnevne poslove npr. za vježbu, razgovor o intervenciji,

podjelu zadataka itd.

Oprema i veličina ovise o gore navedenoj svrsi, specifičnim mjesnim karakteristikama te o

veličini vatrogasnog tima.

Općenito:

Prilikom definiranja razmještaja u obzir treba uzeti da sve interventne prostorije budu

međusobno vidljive i povezane jedna s drugom te s dvorištem odnosno s garažnim prostorom.

Moguće je smisleno spajanje gore navedene tri prostorije. No mora se osigurati neometano

korištenje upravljačke tehnike.


Poglavlje 7 - Intervencije Stanje 05.06.2012.


8. Školovanje i osposobljavanje

Prostorija za školovanje je obavezan dio vatrogasnog doma te služi za teoretsku nastavu i

osposobljavanje vatrogasaca.

Također se može koristiti i za zadatke tijekom zaštite od katastrofe.

Veličina ovisi o:

- broju članova vatrogasnog tima

- zadacima školovanja i osposobljavanja koje vatrogastvo obavlja

Veličina (korisna površina): najmanje 1,20 m² po osobi, svakako 40 m² .

Unutarnja površina prostorije: najmanje 2,6 m

Kod planiranja je potrebno obratiti pozornost na slijedeće:

- opremu za zamračivanje

- osvjetljenje i rasvjetu

- akustiku

- multimedijalnu opremu

- prozračivanje.

Također treba imati u vidu i sporedne prostorije:

- prostor za nastavna sredstva

- skladište stolova i stolica

- garderoba.

Smjernica „Vatrogasni domovi“ Stranica 2/2 Poglavlje 8 - Školovanje i osposobljavanje Stanje 05.06.2012.


9. VATROGASNA MLADEŽ

Za vatrogasnu mladež predviđa se zasebna prostorija. Ta prostorija služi za školovanje i

osposobljavanje članova vatrogasne mladeži, ali i kao društvena prostorija i prostorija za

slobodno vrijeme.

Veličina (korisna površina): Ovisno o broju članova vatrogasne mladeži, barem 25,0 m²

Unutarnja visina prostorije: najmanje 2,6 m

Položaj:

- odvojeno od interventnog prostora vatrogasnog doma - ne u podrumu

Kod planiranja potrebno je obratiti pozornost na slijedeće:

- fleksibilan razmještaj stolica, stolova

- kutak za sjedenje/odmaranje

- prirodno osvjetljenje - internet, multimedija itd.

- aparati za igru prikladni za mlade

- prozračivanje.

U obzir također treba uzeti:

- garderobu (garderobni ormarići s ključem).

Smjernica „Vatrogasni domovi“ Stranica 2/2 Poglavlje * - Vatrogasna mladež Stanje 05.06.2012.


10. SKLADIŠNI PROSTOR

Ovaj prostor služi za pohranu strojeva i dijelova opreme, koji nisu sastavni dio vatrogasnih

vozila. Također je predviđen za pohranu rezervne opreme te služi kao zaliha potrošne robe.

U skladišni prostor spadaju:

Skladište strojeva

Skladište vatrogasnih cijevi

Skladište sredstava za gašenje i vezivnih sredstava

Skladište goriva i maziva

Skladište opreme za zaštitu od katastrofe

Ostala skladišta.

Skladišne prostorije se projektiraju unaprijed uzimajući u obzir mogućnost proširenja. Prema

dosadašnjem iskustvu površina skladišnog prostora iznosi otprilike 1/4 parkirališne površine.

Iskoristiva površina treba iznositi barem 30 m² .

Prilazi se trebaju koristiti lako i bez opasnosti. Širinu vrata treba prilagoditi zahtjevima;

najmanje 1,0 m. Kako bi se olakšalo korištenje hidraulične dizalice s kotačima razina poda

mora biti istovjetna razini u garažnom prostoru.

Po podu skladišta se vozi te sukladno tome mora podnositi teret.

Kako bi se volumen prostora iskoristio što je bolje moguće, teži se opremanju s paletnim

regalima.

Ukoliko se smatra korisnim, skladišne se prostorije mogu spojiti.

10.1. Skladište strojeva

Skladište strojeva treba se nalaziti u području garažnog prostora i radionica.

10.2. Skladište vatrogasnih cijevi

Skladištenje cijevi u načelu se nalazi u regalima za cijevi.

Ti se regali mogu nalaziti ili u zasebnoj prostoriji ili biti dio prostorije za zaštitu vatrogasnih

cijevi.

10.3. Skladište sredstava za gašenje i vezivnih sredstava

Velike količine vezivnih sredstava uljnog i kiselog karaktera, agensa za pjenjenje, praha za

gašenje požara i sl., mogu tijekom korištenja stvoriti dosta prljavštine. Stoga se moraju odlagati

u zasebnom skladištu.

Smjernica „Vatrogasni domovi“ Stranica 2/3 Poglavlje 10 - Skladišni prostor Stanje 05.06.2012.


10.4. Skladište goriva i maziva

Prilikom skladištenja goriva i maziva potrebno je pridržavati se relevantnih zakonskih odredbi

i obratiti pozornost na dopuštene količine za skladištenje.

U najboljem slučaju treba uzeti u obzir odvodni kolektor, rešetkasti pod, djelotvorno

prozračivanje prema vanjskom prostoru, elektroinstalacije otporne na eksploziju te skladišni

prostor kao zasebnu protupožarna jedinica.

10.5. Skladište opreme za zaštitu od katastrofe

Ukoliko se u vatrogasnom domu nalaze strojevi i dijelovi opreme za prvu pomoć u zaštiti od

katastrofe, tada i za takvu opremu treba planirati skladište.

10.6. Ostala skladišta

Odlaganje opreme za osposobljavanje i natjecanje

Oprema vatrogasne mladeži (šator, aparat za natjecanje itd.)

Skladištenje opskrbnih sredstava itd.


Poglavlje 10 - Skladišni prostor


11. VATROGASNI TORANJ

Preporuča se podizanje vatrogasnog tornja koji treba ispunjavati slijedeće zadaće:

Sušenje cijevi

Sušenje dijelova opreme

Toranj za vježbu

Nosač uređaja za alarmiranje i komunikaciju.

Također se preferira statički povezan vatrogasni toranj sa središnjom zgradom, a ne

samostojeća varijanta tornja.

11.1. Sušenje cijevi

Vatrogasni toranj smatra se najprikladnijim načinom sušenja vatrogasnih cijevi. Ostali oblici

sušenja troše vrijeme, mjesto i energiju.

Visina tornja

S obzirom na dužinu cijevi koje se koriste u vatrogastvu, unutarnja visina prostora mora biti

najmanje 21,0 metar.

Ukoliko se cijevi suše na pola dužine, tada je dostatna visina od 11,0 metara.

U oba se slučaja u obzir dodatno uzima visina konstrukcije postolja za sušenje cijevi.

Postolje za sušenje cijevi

Ovo postolje čini bitan dio vatrogasnog tornja te mora ispunjavati sigurnosne kriterije.

Podna površina

Podna površina tornja ovisi o broju cijevi za sušenje odnosno ovisi o konstrukciji postolja za

sušenje. U obzir se uzima čista mjera od 2,0 m x 2,0 m.

Uz to treba računati i na prostor za pomoćne stepenice (npr. stepenice, ljestve s leđobranom).

Prozračivanje i odzračivanje

Iznad postolja za vješanje cijevi te u podnožju vatrogasnog tornja treba predvidjeti dovoljno

otvora za prozračivanje, na za to tehnički prikladnim mjestima. Dimenzije tih otvora trebaju

osigurati stvaranje prirodnog efekta kamina.

Smjernica „Vatrogasni domovi“ Stranica 2/5 Poglavlje 11 - Vatrogasni toranj


Otvori se trebaju zaštiti roletama te rešetkama za zaštitu od insekata.

Odvodnja

U podu treba predvidjeti odvod.

Grijanje

Vatrogasni toranj nije potrebno grijati.

11.2. Sušenje dijelova opreme

Vatrogasni toranj također omogućava sušenje dugačkih odnosno velikih komada opreme npr.

cerada, šatora, uljne barijere, itd.

11.3. Toranj za vježbu

Ukoliko je moguće, kod planiranja vatrogasnog tornja treba uzeti u obzir da se može koristiti i

za vježbu.

Za to je potrebno planirati slijedeće:

- stepenice ili ljestve s leđobranom

- prozorska okna

- platforme

- početnu točku za sigurnosne mjere.

Zid za vježbu

Kako bi se spriječila oštećenja i prljavština, zid za vježbu treba napraviti od prikladnih

materijala i konstrukcije.

Postolje

Ispred zida za vježbu postavlja se vodoravno, učvršćeno postolje za odlaganje ljestvi, dizalica

i sl.

Prozorska okna

Prozori se postavljaju na način, da se na visini od 4,25 m nalazi prvi prozor (mjereno od tla), a

daljnji prozori postavljaju se svaki na 3,30 m visine. Ove se mjere odnose na donji rub prozora.

Veličina otvora: 1,10 m x 1,80 m


Poglavlje 11 - Vatrogasni toranj


Platforme

Platforme se smještaju u unutrašnjosti vatrogasnog tornja kod pojedinih prilaznih vrata.

Unutarnja širina: 80 cm

Gornji rub platforme: 80 cm ispod donjeg ruba otvora u zidu.

Kao zaštita od padanja predviđeni su rukohvati ili ograde najmanje visine 100 cm.

Sistemska skica tornja za vježbu:

Pogled presjek

Smjernica „Vatrogasni domovi“ Stranica 4/5 Poglavlje 11 - Vatrogasni toranj

Odstojnik

1 ,10 m

,40 m 0

0 ,80 m


11.4. Nosač uređaja za alarmiranje i komunikaciju

Zbog svoje visine vatrogasni toranj je prikladan za smještaj uređaja za alarmiranje te uređaja

za daljinsku komunikaciju (npr. sirena, radio-antena).

Zid i krov trebaju se izvesti u većoj debljini. Također treba u obzir uzeti i statičke preduvjete

(npr. opterećenje vjetrom).


Poglavlje 11 - Vatrogasni toranj


12. UPRAVA

U načelu je za upravne prostorije vatrogasne komande kao i za pohranu i arhivu raznih

dokumenata, potrebno predvidjeti zasebne uredske prostorije.

Ukoliko je potrebno mogu se planirati dodatne prostorije:

arhiva

soba za sastanke

soba za veće kopirne uređaje, mrežne pisače itd.

ostale uredske prostorije.

Smjernica „Vatrogasni domovi“ Stranica 2/2 Poglavlje 12 - Uprava


13. OSTALE PROSTORIJE

13.1. Kućna tehnika

Ukoliko je potrebno mogu se planirati prostorije za slijedeće uređaje kućne tehnike:

Informatički server, uređaji za alarmiranje i komunikaciju, sigurnosni uređaji (npr. alarm,

sustavi kontrole pristupa i video nadzor).

Razdjelnik električnih i elektronskih uređaja (uređaj niskog napona)

Napajanje u slučaju nužde

Kompresor odnosno sustav tlačnog izbacivanja zraka

Uređaj za grijanje, kotlovnica

Uređaj za pripremu tople vode

Skladište goriva

Uređaj za prozračivanje i klimatizaciju

strojarnica lifta

itd.

Potreba za pojedinom prostorijom ovisi o veličini i izvedbi uređaja kućne tehnike (detalje vidi u

poglavlju 14 Kućna tehnika).

13.2. Sanitarne prostorije

sastoje se od:

Prostorije za WC

Kupaonice.

Potrebno je pripaziti na dovoljnu količinu higijenske opreme.

Prostorije za WC

Prostorije za WC zajedno s predprostorom s umivaonicima su u svakom vatrogasnom domu

podijeljene prema spolu.

Kako bi se ispunili svi zahtjevi i prostor izveo bez barijere potrebno je u obzir uzeti zakonske odredbe

zemlje.

Kupaonica

U kupaonici je potrebno predvidjeti barem jedan tuš.

13.3. Čajna kuhinja

Ugradnja čajne kuhinje povezana je s planiranjem prostora za pripravnost i školovanje. Potrebno je

predvidjeti i skladište.

Smjernica „Vatrogasni domovi“ Stranica 2/3 Poglavlje 13 - Ostale prostorije


13.4. Prometne površine u zgradi

U obzir treba uzeti da se prometne površine u domu koriste u slučaju alarma te ih sukladno

tome treba izvesti.

Smjer prometa u zgradi treba izvesti na način, da dolazeći vatrogasci ne ometaju vatrogasce

koji odlaze na intervenciju („jednosmjerni promet“).

Stoga se vatrogasnom domu ne smije moći pristupiti isključivo preko garažnog prostora.

13.5. Prostorije za tjelovježbu

U svrhu održavanja tjelesne pripremljenosti vatrogasaca može se planirati odgovarajuća

prostorija za tjelovježbu.

Pritom treba osigurati dovoljno prozračivanja.

13.6. Prostorija/ prostor za povijesnu opremu

Eventualno se može predvidjeti prostor za povijesnu opremu i uređaje, no potrebno je utvrditi

postojanje potrebe za to.

13.7. Sklonište

Kod planiranja skloništa u obzir se uzimaju zakonski propisi pojedine zemlje.


Poglavlje 13 - Ostale prostorije


14. KUĆNA TEHNIKA

Kućna tehnika u načelu obuhvaća slijedeće:

grijanje

prozračivanje

sanitarne instalacije

elektroinstalacije

ostale kućne instalacije.

14.1. Grijanje

Svaki vatrogasni dom opremljen je sustavom grijanja.

Sustav grijanja je potrebno ugraditi na način da je prilagođen načinu korištenja prostorija (podjela

na tople i hladne prostorije).

Standardne vrijednosti temperature prostorija su:

Garažni prostor i skladište + 5 °C

Društvene prostorije i garderoba + 20 °C

Radne prostorije + 17 °C

Sporedne prostorije + 10 °C

Rad sustava grijanja i upravljanje njime izvodi se na način da je moguće snižavanje temperature

kao i kratkotrajno zagrijavanje prostora.

No u svakom slučaju potrebno je osigurati zgradu od smrzavanja.

Ukoliko je potrebno garažni se prostor u svrhu školovanja ili održavanja može kratkotrajno zagrijati

i iznad gore navedene temperature.

14.2. Prozračivanje

U načelu treba težiti prirodnom prozračivanju svih prostorija. Uputno je koristiti rekuperator topline

(ušteda energije i troškova).

Dodatne su mjere potrebne za:

Garažni prostor

Garderobu (npr. mehaničko prozračivanje ovisno o razini vlažnosti u prostoriji)

Dezbarijera

Prostoriju za školovanje

Sušenje cijevi

Prostorije s ugrađenim agregatima

Prostoriju s informatičkom opremom i opremom za upravljanje

Prostor za punjenje akumulatora (opasnost od stvaranja eksplozivnih plinova)

Određene skladišne prostorije (npr. skladište potrošnih sredstava)


Prostorije bez mogućnosti prirodnog prozračivanja

Za garažni se prostor preporuča ugradnja odsisnog uređaja za ispušne plinove.

14.3. Sanitarne instalacije

Sanitarne instalacije izvode se prema najvišim standardima.

Dodatno treba pripaziti na:

Nadzemni hidrant:

U neposrednom okruženju vatrogasnog doma treba predvidjeti nadzemni hidrant koji

odgovara normi. Prije toga je površinu potrebno urediti za prihvat interventnih vozila.

Punjenje rezervoara vode za gašenje:

Treba predvidjeti barem jedan dovoljno velik vodni priključak (najmanje DN 50) za punjenje

rezervoara u interventnim vozilima te za čišćenje.

Proizvodnja tople vode:

Prednost se daje decentralnoj proizvodnji tople vode (nema gubitka topline zbog kratkih cijevi;

manja opasnost od zaraze legionelom).

Zbrinjavanje otpadnih voda:

Zbrinjavanje otpadnih voda provodi se prema mogućnostima te prema važećim propisima.

Posebne mjere potrebne su eventualno za garažni prostor, dvorište i praonicu.

14.4. Elektroinstalacije

Općenito:

Elektroinstalacije za opskrbu vatrogasnog doma izmjeničnom i trofaznom strujom treba

predvidjeti za tehničke uređaje kao npr. sirenu, kompresor zraka za disanje, stroj za pranje

cijevi, uređaj za prozračivanje i odvod zraka, radionice, rasvjetu i sl.

Potrebno je predvidjeti dovoljno vodova za radio opremu, telefon, IT opremu, panik rasvjetu i

alarmne uređaje.

Također treba planirati utičnice za punjače te utičnice za izmjeničnu struju.


Poglavlje 14 - Kućna tehnika


Rasvjeta:

Rasvjetna tijela u garažnom prostoru treba smjestiti između parkirališnih mjesta.

Prema potrebi rasvjeta u garažnom prostoru može se podesiti prema alarmu.

Rasvjeta dvorišta treba biti nereflektirajuća.

Panik rasvjeta:

Kako bi se u slučaju nestanka struje osigurala osnovna rasvjeta u interventnom prostoru, potrebno

je predvidjeti panik rasvjetu, prema tabeli 1. Ta se rasvjeta mora samostalno paliti u slučaju

nestanka struje te ju treba izvesti prema najvišim standardima i sa samopunjenjem.

Napajanje u slučaju nužde

Kako bi se u slučaju nestanka struje osigurao neophodan rad električnih i elektroničkih uređaja i

strojeva kao i osvjetljenje vatrogasnog doma, potrebno je predvidjeti napajanje uređaja u slučaju

nestanka struje (npr. uređaj za opskrbu strujom, samostojeći agregat).

Uzemljenje;

U vatrogasnom domu potrebno je predvidjeti odgovarajuće uzemljenje.

Vatrodojava:

Preporuča se ugradnja automatske vatrodojave u vatrogasnim domovima s više od 5 parkirališnih

mjesta.

Punjenje akumulatorske baterije vatrogasnih vozila:

Punjenje akumulatorske baterije treba predvidjeti za svako vatrogasno vozilo.

Sigurnosna tehnika:

Ovisno o potrebi mogu se predvidjeti sustavi zaključavanja i kontrole pristupa, te uređaji za video

nadzor i alarmiranje.

Alarmna tehnika:

Uključuje:

Komandnu tehniku (tehničke uređaje u obavijesnoj prostoriji)

Sirenu

Radio uređaje

Telefon i interne komunikacijske uređaje




Informatička oprema:

Slijedeće zadaće u vatrogastvu su podržane IT tehnikom:

Intervencija

Komunikacija i informiranje

Upravljanje

Održavanje i popravci

Školovanje i osposobljavanje

Ukoliko je potrebno pojedini se informatički uređaji mogu spojiti na mrežu. Potrebno je

osigurati pristup internetu.

14.5. Ostale kućne instalacije

Opskrba komprimiranim zrakom

Potrebno je predvidjeti opremu za opskrbu komprimiranim zrakom.

Slijedeće se prostorije opskrbljuju komprimiranim zrakom:

Garažni prostor (prenumatske kočnice)

Radionice

Prostorija za čuvanje opreme za zaštitu dišnih organa

Prostorija za zaštitna odijela

Dezbarijera

Opskrba alternativnom energijom:

Potrebno je provjeriti ugradnju opreme za opskrbu alternativnom energijom.

Uređaj za solarnu fotonaponsku energiju

Uređaj za solarnu energiju




Tablica 1:

Naziv prostorije/ prostor u

vatrogasnom domu Trofazna

struja Priključak

faze Panik

rasvjeta Napajanje u

slučaju

nužde

Računalna

tehnika Mreža

Internet

Telefon TV

Arhiva X

Prostorija za čuvanje

opreme za zaštitu dišnih

organa

B X B

Skladište opreme X

Prostorija za pripravnost X B B B B

Uredi i uprava X X X

Garažni prostor X X X X B

Skladište aparata X

Grijanje, skladište goriva,

kućna tehnika B X X

Komandna prostorija X X X X X B

Skladište sredstava za

gašenje i vezivnih sredstava X

Obavijesna prostorija X X X X X B

Skladište specijalne opreme X

Prostorija za sredstva za

čišćenje X

Prostorija vatrogasne

mladeži X B B

Sanitarne instalacije X

Skladište vatrogasnih cijevi X

Zaštita vatrogasnih cijevi B X

Sušenje cijevi B X

Dezbarijera X

Prostor za školovanje X X B B

Čajna kuhinja B X B

Skladište goriva i maziva X

Garderoba X X X

Praonica i prostor za

čuvanje interventne opreme B X

Radionice X X B B

x....nužno; B....prema potrebi


15. OBRANA OD POPLAVA

UVOD

Prilog smjernici RL FH-01, A1 za postavljanje „građevina i građevinskih objekata za obranu od

poplava“ sastavila je tadašnja stručna skupina 3.6 odbora za vatrogasnu tehniku Austrijske

savezne vatrogasne zajednice te je odobren na 287. sjednici predsjedništva 31.svibnja 2005.

Sadržaj je bez izmjena prenesen kao poglavlje „15. Obrana od poplava“ unutar ove smjernice

FH-01 „Izgradnja vatrogasnih domova“, te čini njen sastavni dio.

PODLOGE ZA PROJEKTIRANJE GRAĐEVINA I OBJEKATA ZA OBRANU OD POPLAVA

15.1. Općeniti zahtjevi

Vatrogasni domovi u službi obrane od poplava su objekti za pohranu uređaja i dijelova opreme

za obranu od poplava. Također služe i za smještaj plovila. Objekti također sadrže i tehničke,

strojarske te građevinske pretpostavke za korištenje tih uređaja (navoz za brodove, dizalicu

itd.).

U praksi su moguće slijedeće varijante građevina za obranu od poplava:

⇒ prostorije u službi obrane od poplava povezane s vatrogasnim domom. Plovila su

smještena na prikolicama te se do mjesta intervencije prevoze vučnim vozilima. Može se

koristiti cjelokupna infrastruktura vatrogasnog doma.

⇒ Odlaganje strojeva za obranu od poplava smješta se odvojeno od vatrogasnog doma te

se nalazi direktno ili u neposrednoj blizini vode.

Plovila se nalaze na prikolicama te se do mjesta intervencije prevoze vučnim vozilima ili se na

odgovarajući način direktno prenose na vodu.

⇒ Vatrogasna kućica za čamce

U tu se kućicu pristupa direktno brodom te se ona nalazi u vodi. Plovila su u načelu vezana

uz tip voda. Ovakav način rada osigurava brzu intervenciju na stajaćim vodama.


Poglavlje 15 – Obrana od poplava


Napomena:

S obzirom da se velik broj objekata gradi na zemljištima čija namjena prema urbanističkom

planu nije građevinska (livade i pašnjaci, uz potoke, rijeke ili jezera) , potrebno je objekte

projektirati na poseban način te pripaziti na građevinsku izvedbu uzimajući u obzir okoliš.

Kako postoji velik broj rješenja ne postoji zadani ogledni primjerak izvedbe.

Pri projektiranju je potrebno uzeti u obzir mogućnost građevinske izvedbe u budućnosti. Također

treba promisliti o ekonomskom i industrijskom razvoju interventnog područja.

Vatrogasni domovi se mogu izvesti kao samostojeći objekti ili mogu biti povezani s drugim

građevinama. U svakom slučaju treba uzeti u obzir buduće mogućnosti proširenja.

Potrebno se pridržavati svih relevantnih propisa kao što su zakon o gradnji, pravilnik o garažama,

norme Europske unije itd.

Svi propisi trebaju odgovarati zahtjevima službe obrane od poplava.

Uz vozila i strojeve za obranu od poplava, treba predvidjeti i prostorije za provođenje intervencije

obrane od poplava.

Kod projektiranja je bitno uzeti u obzir zaštitu prirode.




15.2. Položaj odnosno odabir zemljišta

Objekti za obranu od poplava trebali bi se nalaziti uz vode za koju postoji nadležnost. Položaj

zemljišta treba uskladiti s mjesnim urbanističkim planom te položaj mora ispunjavati preduvjete

za provođenje intervencije.

U urbanističkim planovima treba pravovremeno predvidjeti odgovarajuća zemljišta. Ukoliko

postoje prikladni objekti koji su dio obaloutvrde tada ih je potrebno uključiti u planiranje.

Zemljište mora ispunjavati prometne zahtjeve, te mora biti lako dostupno.

Također treba pripaziti na siguran položaj u slučaju poplave.

Kod odabira zemljišta u obzir treba uzeti da postoji dovoljno mjesta za asfaltirano parkiralište

vatrogasnih vozila te da postoji dovoljno parkirališnih mjesta za vozila vatrogasaca.

Eventualno se može predvidjeti prostor za vježbu.

Moraju se osigurati priključci za struju, vodu, kanalizaciju itd.

Ukoliko je vatrogasni dom povezan s drugim objektima, tada je potrebno detaljno planirati

prostor jer su naknadna proširenja jedva moguća.

Veličinu zemljišta treba dostatno izmjeriti, pazeći na mjesto za zgradu, dvorište (npr. za čišćenje

strojeva), parkiralište, površine za vježbe te na objekte za smještaj plovila u vodu.

Za kućice za plovila i navoz za plovila koja su direktno povezana s vodom treba planirati

dovoljnu dubinu vode kako bi se izbjeglo stvaranje mulja.




15.3. Tehnički zahtjevi

Ukoliko je moguće, treba osigurati opskrbu pitkom vodom. Pitka je voda potrebna za punjenje

cisterni, za čajnu kuhinju i sl.

Za poslove čišćenja i sanitarije treba planirati opskrbu industrijskom vodom (pranje cijevi, sanitarije,

čišćenje vozila itd.)

Službu obrane od poplava u vatrogasnom domu treba opremiti izmjeničnom i trofaznom strujom

(lokalna mreža ili generator). Opskrba strujom planira se za predviđene tehničke uređaje.

U vatrogasnim domovima koji su zbog svog položaja, veličine ili načina gradnje podložni udaru

munje, potrebno je predvidjeti ugradnju sustava za zaštitu od munje.

Teži se prirodnom prozračivanju svih prostorija.

Sustav odvodnje i uklanjanja fekalija ugrađuje se u skladu s lokalnim mogućnostima i propisima.

15.4. Prostorni zahtjevi

Prostor ovisi o:

⇒ zadacima tijekom intervencije,

⇒ opremi,

⇒ stanju timova ⇒ i dodatnim zahtjevima.

U obzir treba uzeti mogućnosti buduće nadogradnje.

Oprema za osnovne zadaće čini temelj prilikom definiranja broja parkirališnih mjesta.

Dodatne zadaće, kao npr. baza za ronjenje, također treba uzeti u obzir.




15.5. Plan raspodjele prostora, mjere, redoslijed i oprema prostorija

Plan raspodjele prostora obuhvaća:

• Garažni prostor

• Prostor za plovila

• Prostor za pohranu plovila

• Prostor za odjeću i specijalnu odjeću

• Skladište uređaja

• Skladište goriva i maziva

• Prostorije za održavanje, radionice, prostor za punjenje akumulatora

• Društvene prostorije, čajna kuhinja, sredstva za komunikaciju

• Sanitarne instalacije

Mjere, redoslijed i oprema prostorija

Mjere navedene u nastavku su minimalne veličine. Kako bi se ispunili sigurnosno tehnički

zahtjevi, mjere se odnose na vatrogasna vozila, koja odgovaraju građevinskim smjernicama

Austrijske vatrogasne zajednice, te na potreban prostor za prometovanje vozila, prostor za

odlaganje uređaja te na prostor za intervenciju i osposobljavanje.

Garažni prostor

Vidi poglavlje „Garažni prostor“.

Prostor za plovila

Mjere navedene u nastavku su minimalne veličine te se odnose na brodove na prikolicama,

koje odgovaraju smjernicama Austrijske vatrogasne zajednice.

Položaj

Garažni prostor se uglavnom nalazi u prizemlju te mu pripada vanjski predprostor

odgovarajuće veličine.

Širina parkirališnog mjesta

Od srednje osi parkirališnog mjesta do zida, potpornja ili ostalih ugrađenih elemenata iz

sigurnosnih razloga mora postojati razmak od 2,5 metara, dok se do susjednih parkirališnih

mjesta treba osigurati osovinski razmak od 4,5 metra. Središnja os vrata je ujedno središnja

os parkirališnog mjesta.

Dužina parkirališnog mjesta (dubina prostora)

Iskoristiva dužina parkirališnog mjesta iznosi najmanje 12,0 metara. Za ugrađene elemente

sa stražnje strane parkirališnog mjesta (npr.: police, ormari itd.) dodatno treba u obzir uzeti

dubinu ugrađenog elementa.




Visina parkirališnog mjesta

Unutarnja visina parkirališnog mjesta mora iznositi najmanje 4,0 metra.

Ako se ugrađuje stropna dizalica, tada treba na odgovarajući način povećati visinu

parkirališnog mjesta. Također, treba obratiti pozornost na ugrađene element, npr. instalacije

kućne tehnike.

Ulazna vrata

Kod otvorenih ulaznih vrata za prolaz vozila najmanja širina mora iznositi 3,5 metara, a

najmanja visina za prolaz 3,8 metara. U obzir treba uzeti stvarnu visinu u pojedinom slučaju

(brod i prikolica).

Temeljem praktičnog iskustva preporučaju se dvokrilna vrata ili vrata za skupne garaže

(sekcijska vrata).

Očuvala se praksa ugradnje 4-djelnih kliznih preklopnih vrata s odgovarajućim vodilicama.

Ukoliko se barke čuvaju jedna na drugoj, uzduž zida, tada širina skladišne površine treba

iznositi barem 2,0 metra.

Pod

Pod mora biti protuklizan, ne-abrazivan, otporan na ulje i ispiranje te imati mali nagib prema

natkrivenom podnom odvodnom kanalu. Otpadna voda skuplja se ili u središnjem oknu ili

se preusmjerava u kanalizaciju uz pomoć separatora ulja. Posebno je važno pripaziti na

zakonske odredbe koje reguliraju opisano.

Ukoliko se garažni prostor smješta u podrumske prostorije tada strop podruma mora

ispunjavati statičke zahtjeve.

Pri tome treba obratiti pozornost na naknadnu nabavu plovila veće mase.

Osvjetljenje i rasvjeta

Osvjetljenje bi trebalo biti danje svijetlo. Otvori za svjetla u zidovima se smještaju na način

da kod ugradnje garderobnih ormarića visina parapeta iznosi barem 2,2 metra.

Također se treba pobrinuti da postoji dovoljno umjetne rasvjete.

Umjetni izvori svjetla smještaju se na stropu između pojedinih parkirališnih mjesta.

Prozračivanje i odzračivanje

Potrebno je obratiti pozornost na zakonske propise za garaže (zakon o gradnji i sl. propisi).




Prostor za čuvanje plovila

Predviđaju se fiksna mjesta za čuvanje ili plutajući pontoni.

Minimalna dužina: 12,0 m

Dubina gaza: 1,0 m (pripaziti na motor i najmanju razinu vodostaja!)

Mjere plovila:

Dužina Širina

⇒ Radni brod 7 m 2,50 m

⇒ Vatrogasni čamac za spašavanje 6 m 1,70 m

⇒ Motorna barka 7 m 1,60 m

⇒ Vatrogasna barka 7 m 1,25 m

Prostorija za odjeću i specijalnu odjeću (prsluke za spašavanje, ronilačka odijela, itd.).

Prema potrebi se može predvidjeti i prostor za pranje, sušenje i skladištenje.

Obratiti pozornost na prozračivanje.

Skladište uređaja

Potrebno je predvidjeti dovoljno veliko skladište za potrebne uređaje odnosno tehničku opremu.

Zbog lakšeg utovara opreme, preporuča se direktna povezanost prostora za čuvanje plovila sa

skladištem.

Skladište goriva i maziva

Ukoliko je predviđeno skladište goriva i maziva, tada ono mora ispunjavati relevantne zakonske

propise.

Prostorije za održavanje, radionice, prostor za punjenje akumulatora

Potrebno je predvidjeti radionicu za izvođenje manjih popravaka.

Prostor za punjenje akumulatora projektira se i ugrađuje sukladno zakonskim propisima.

Društvene prostorije, čajna kuhinja, sredstava za komunikaciju

Ukoliko je potrebno, mogu se predvidjeti komandna i obavijesna prostorija, društvena prostorija

i čajna kuhinja. Veličina ovisi o pojedinačnim zahtjevima.

Sanitarne instalacije

Treba planirati najmanje jedan WC i element za pranje. Ukoliko postoji potreba mogu se ugraditi

tuševi.




15.6. Vanjski objekti

Vanjski objekti obuhvaćaju dvorište vatrogasnog doma, parkiralište za vozila vatrogasaca, te

prostor za vježbu i zelene površine.

Dvorište

Dvorište ispred vatrogasnog doma odnosno ispred ulaznih vrata mora biti barem jednake dužine

kao vučno vozilo s prikolicom (najmanje 15 m). Ukoliko nije moguće osigurati pravocrtan izlaz

vozila na cestu, tada se ispred dvorišta postavlja dodatna prometna traka širine 4,0 metra.

Prema važećim tehničkim propisima dvorište se mora izvesti na način da podnosi osovinski teret

od 10 t. Odvodnja se izvodi prema tehničkim propisima. Potrebno je predvidjeti odgovarajuću

rasvjetu.

Slobodna parkirališna mjesta

Za pripadnike vatrogasne službe potrebno je osigurati odgovarajući broj parkirališnih mjesta u

neposrednoj blizini vatrogasnog doma.

Objekti za postavljanje plovila u vodu

Kod objekata koji se nalaze uz vode i u kojima postoji mogućnost direktne intervencije plovilom

(rampa, navoz za plovila, kran, itd.) potrebno je za to predvidjeti dovoljno prostora. Također

treba predvidjeti mogućnost privezivanja plovila.

Rampa

Rampe služe za spuštanje u vodu plovila koja se prevoze na prikolicama.

One bi trebale biti pravocrtne, s nagibom u smjeru vodotoka. Nagib rampe ne smije prekoračiti

1:10, prijelaz iz vodoravne u strmu površinu treba izvesti na odgovarajući način. Širina rampe

treba iznositi najmanje 3,5 metara. Također treba uzeti u obzir da je učvršćena pruga u vodi

izvedena dovoljno široko, ispod najniže razine vode. (npr.: gotovi elementi) u neposrednoj

blizini rampe treba predvidjeti mogućnost privezivanja plovila.

Navoz za plovila

Navoz je fiksan mehanički uređaj koji služi za potapanje plovila, koja se čuvaju u neposrednoj

blizini navoza.

Plovila se spuštaju u vodu uz pomoć navozne prikolice, preko pruge koja sliči onoj na

kosom liftu.




Navozna prikolica moraju proći kontrolu za atest, u za to u nadležnoj stanici (npr. stanica za

tehnički pregled). Treba voditi atestnu knjižicu.

Prednost: Nije potrebno imati vlastitu prikolicu za spuštanje plovila u vodu.

Nedostatak: Plovilo se može koristiti samo lokalno.

Kran

Kran treba prilagoditi za određeni tip plovila te mora ispunjavati relevantne strojarsko-

tehničke uvjete. Treba pripaziti na odgovarajuće mjesto na kojem se koristi te na sajlu.




16. VANJSKI OBJEKTI

Vanjski objekti obuhvaćaju:

Dvorište ispred vatrogasnog doma

Parkirališna mjesta za vozila vatrogasaca

Pristupne ceste

Prostor za vježbu i osposobljavanje i

ostali objekti.

Ukoliko je potrebno ove se površine mogu ograditi ogradom, pločnikom i pomičnim rampama.

16.1. Dvorište

Dvorište ispred vatrogasnog doma odn. ispred izlaznih vrata za vozila u pravilu treba biti na istoj

razini kao i garažni prostor.

Nagib ne smije biti veći od 6 %.

Dvorište mora imati najmanje dimenzije kako slijedi:

Dubina: Dužina parkirališnih mjesta

Za specijalna vozila treba zasebno procijeniti veličinu prostora. (Npr. kotrljanje kontejnera s

kamiona)

Širina dvorišta: Zbroj širina parkirališnih mjesta

Ukoliko iz dvorišta ne postoji direktan pristup na prometnicu, tada ispred dvorišta treba planirati

dodatnu prometnu traku širine 4,0 metra. U obzir treba uzeti potreban radijus zavoja.

Prema važećim tehničkim propisima dvorište se mora izvesti na način da podnosi osovinski teret

od 11,5 t.

Potrebna odvodnja izvodi se prema važećim tehničkim propisima.

Potrebno je osigurati dovoljnu rasvjetu prometnih putova i prostora za utovar.

16.2. Slobodna parkirališna mjesta

Za pripadnike vatrogasne službe potrebno je osigurati odgovarajući broj parkirališnih mjesta u

neposrednoj blizini vatrogasnog doma.

Dio parkirališnih mjesta treba rezervirati za vozila na dva kotača te ih propisno označiti.

Smjernica „Vatrogasni domovi“ Stranica 2/4 Poglavlje 16 - Vanjski objekti Stanje: 05.06.2012.


Broj parkirališnih mjesta odgovara broju mjesta za vatrogasna vozila.

Ova su parkirališna mjesta namijenjena vatrogascima koji dolaze u službu te ih je potrebno

označiti.

Minimalna veličina po pojedinom parkirališnom mjestu iznosi:

Dužina 5,50 m

Širina 2,50 m

Preporuča se označavanje parkirališnih mjesta.

Površina kolnika treba biti identična kao i površina dvorišta, čak i ako se samo povremeno koristi

za vozila. No, ukoliko kolnik koriste isključivo osobna vozla, tada se površina može izvesti da

podnosi i manja opterećenja.

16.3. Prometne površine

Smjer prometa treba izvesti na način, da u slučaju alarma odlazna vozila ne ometaju vozila koja

se vraćaju s intervencije. Također treba pripaziti i na preglednu vezu s javnom prometnom

mrežom.

Prilazne ceste treba planirati sa što je moguće manjim nagibom.

Vatrogasni izlazni put treba označiti na odgovarajući način u dogovoru s upravom za cestovnu

infrastrukturu.

16.4. Prostor za vježbu i osposobljavanje

Ukoliko zemljišni odnosi dopuštaju treba predvidjeti prostor za vježbu i osposobljavanje (aktivnih

vatrogasaca i vatrogasne mladeži). Dvorište i dijelovi zelenih površina se također mogu uključiti

u taj prostor.

16.5. Ostali objekti

U dvorištu treba predvidjeti nadzemni hidrant ili odgovarajuću hidrantsku mrežu.

Ukoliko se praonica nalazi na otvorenom prostoru, tada treba ugraditi separator ulja i eventualno

ju pokriti krovom.

Potrebno je planirati i prikladno mjesto za odlaganje kanti za smeće.

Također, treba predvidjeti i mjesto za jarbole za zastave.


Stanje: 05.06.2012. Poglavlje 16 - Vanjski objekti


Ukoliko su u vatrogasnom domu smještene i druge radne jedinice, tada pristup tim jedinicama

treba osigurati zasebno od pristupa vatrogasnim objektima.

Nadalje, kod planiranja hortikulturalnog uređenja vanjskog prostora treba uzeti u obzir lokalne

specifičnosti.


Poglavlje 16 - Vanjski objekti Stanje: 05.06.2012.

smjernica 01 · 2018-07-09 · normi za gradnju pojedine zemlje. 1.5. korištenje vatrogasnog doma...

Documents