smjernice za podnositelje zahtjeva za...

Smjernice za podnositelje zahtjeva za 2018.

Priroda i bioraznolikost u okviru programa LIFE

Napomene: Neslužbeni prijevod

U slučaju odstupanja mjerodavna je izvorna verzija na engleskom jeziku: http://ec.europa.eu/environment/life/funding/life2018/index.htm

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike nije odgovorno za moguće pogreške ili kriva tumačenja nastala uslijed korištenja ovog dokumenta.

http://ec.europa.eu/environment/life/funding/life2018/index.htm

2 NESLUŽBENI PRIJEVOD

Trenutačne smjernice odnose se na pripremu projektnih prijedloga za podnošenje

javnom naručitelju u okviru potprograma za okoliš programa LIFE. Njihova je

namjena pomoći podnositelju zahtjeva da pripremi sadržaj projektnog prijedloga.

Ovaj dokument odnosi se isključivo na navedeni poziv na podnošenje LIFE

projektnih prijedloga („LIFE 2018.”). Nadalje, ove smjernice odnose se samo na

zahtjeve u vezi sa sljedećim vrstama „tradicionalnih” projekata u prioritetnom

području prirode i bioraznolikosti: „pilot-projekti”, „demonstracijski projekti” i

„projekti najbolje prakse”. Posebni dokumenti sa smjernicama dostupni su na web-

mjestu programa LIFE za druge komponente poziva za program LIFE za 2018.

Orijentacijskim dokumentom programa LIFE (koji je dostupan i na web-mjestu

programa LIFE) podnositeljima zahtjeva pružaju se smjernice u pogledu toga kako

prepoznati najprikladniji potprogram i prioritetno područje programa LIFE u okviru

kojih mogu podnijeti svoj projektni prijedlog.

Dokumentom se razmatraju i razlike među programom LIFE i drugim programima

izravnog financiranja EU-a.

Ove su smjernice dio paketa za prijavu projekata poziva na podnošenje ponuda za

2018. koji uključuje i sljedeće dokumente koje bi trebalo pažljivo pročitati prije

podnošenja projektnih prijedloga u okviru programa LIFE:

- vodič za ocjenjivanje LIFE projektnih prijedloga

- model ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE s posebnim i općim uvjetima.


Novosti u 2018.

1. Postupak podnošenja zahtjeva u dvije faze

U svrhu pojednostavljenja postupka podnošenja tradicionalnih projekata u okviru

programa LIFE, postupak podnošenja projektnog prijedloga bit će organiziran u

dvije faze:

• prva faza: opis projekta • druga faza: potpuni projektni prijedlog.

U okviru tog pristupa od dvije faze najprije se podnosi opis projekta od 11 stranica.

Samo podnositelji zahtjeva s najbolje rangiranim opisima projekta bit će pozvani

predati potpuni projektni prijedlog.

2. Nove teme projekata proizašle iz drugog višegodišnjeg programa rada za program

LIFE za razdoblje 2018. – 2020.

3. Revidirani kriteriji ocjenjivanja (vidi Vodič za ocjenjivanje za 2018.) 4. Ukinut je mehanizam nacionalnih dodijeljenih sredstava 5. Povećana su namjenska proračunska sredstva za prioritetno područje prirode i

bioraznolikosti (s 55 % na 60,5 %, članak 9. stavak 4. Uredbe o programu LIFE)

6. Promjena stopa sufinanciranja za prioritetna područja okoliša i učinkovitog

korištenja resursa i okolišnog upravljanja i informacija na 55 % ukupnih

prihvatljivih troškova projekta (članak 20. točka (b) Uredbe o programu LIFE).


Sadržaj

1. UVOD U PROGRAM LIFE ........................................................................................ 6

1.1. ŠTO JE PROGRAM LIFE? .................................................................................... 6

1.2. „TRADICIONALNI” PROJEKTI ............................................................................. 6

1.3. ULOGA TEMA PROJEKATA ................................................................................ 8

1.4. KAKO, GDJE I KADA PODNIJETI PROJEKTNI PRIJEDLOG? ........................... 8

1.5. KAKO ĆE SE BIRATI PROJEKTI U OKVIRU PROGRAMA LIFE? ....................... 9

1.6. OPĆE SMJERNICE ZA PODNOSITELJE ZAHTJEVA .......................................... 10

1.6.1. NA KOJEM SE JEZIKU OPIS PROJEKTA / POTPUNI PROJEKTNI

PRIJEDLOG MOŽE PODNIJETI? ......................................................................................... 10 1.6.2. TKO MOŽE PODNIJETI PROJEKTNI PRIJEDLOG? ................................................................. 10 1.6.3. KOJI JE OPTIMALAN PRORAČUN ZA PROJEKT U OKVIRU PROGRAMA

LIFE? ........................................................................................................................... 13 1.6.4. KOJA JE NAJVEĆA STOPA SUFINANCIRANJA EU-A U OKVIRU

PROGRAMA LIFE?.......................................................................................................... 13 1.6.5. KOLIKO BI KORISNICI PROJEKTA TREBALI DOPRINIJETI PRORAČUNU

PROJEKTA? .................................................................................................................... 13 1.6.6. KOJI JE OPTIMALAN DATUM POČETKA I TRAJANJE PROJEKTA? ............................................ 14 1.6.7. GDJE SE MOŽE PROVESTI PROJEKT U OKVIRU PROGRAMA LIFE? ....................................... 14 1.6.8. TKO BI TREBAO UPRAVLJATI PROJEKTOM U OKVIRU PROGRAMA

LIFE? ........................................................................................................................... 15 1.6.9. PODUGOVARANJE AKTIVNOSTI PROJEKTA ........................................................................ 15 1.6.10. POD KOJIM SE UVJETIMA U PROGRAMU LIFE PREDNOST DAJE

TRANSNACIONALNIM PROJEKTIMA? .................................................................................. 15 1.6.11. KOLIKO BI OPSEŽAN TREBAO BITI LIFE PROJEKTNI PRIJEDLOG? ...................................... 15 1.6.12. TEKUĆE AKTIVNOSTI ..................................................................................................... 16 1.6.13. ODRŽIVOST PROJEKTA I NJEGOVIH AKTIVNOSTI .............................................................. 16 1.6.14. ISTRAŽIVAČKE AKTIVNOSTI I VELIKE INFRASTRUKTURE .................................................... 16 1.6.15. KOMPLEMENTARNOST S DRUGIM PROGRAMIMA FINANCIRANJA EU-A ............................... 17 1.6.16. PROJEKTNI PRIJEDLOZI KOJI SE NASTAVLJAJU NA PRETHODNE

PROJEKTE U OKVIRU PROGRAMA LIFE ILI SE TEMELJE NA NJIMA ........................................ 18 1.6.17. BROJČANO IZRAŽAVANJE POZITIVNIH UČINAKA NA OKOLIŠ ............................................... 18 1.6.18. ZAHTJEVI U POGLEDU KOORDINACIJE VIŠESTRUKIH PROJEKTNIH

PRIJEDLOGA USMJERENIH NA ISTO/SLIČNO PITANJE .......................................................... 18 1.7. KLAUZULA O ZAŠTITI OSOBNIH PODATAKA ................................................... 18

2. PRIRODA I BIORAZNOLIKOST U OKVIRU PROGRAMA LIFE .............................. 20

2.1. ŠTO JE PRIORITETNO PODRUČJE PRIRODE I BIORAZNOLIKOSTI U OKVIRU PROGRAMA LIFE? ............................................................................................ 20

2.2. PODRUČJE PRIRODE U OKVIRU PROGRAMA LIFE ......................................... 22

2.2.1. OPĆI OPSEG I CILJEVI ..................................................................................................... 22 2.2.2. ZEMLJOPISNO PODRUČJE ................................................................................................ 23 2.2.3. TEME PROJEKATA ........................................................................................................... 23

2.3. PODRUČJE BIORAZNOLIKOSTI U OKVIRU PROGRAMA LIFE ......................... 25

2.3.1. OPĆI OPSEG................................................................................................................... 25 2.3.2. ZEMLJOPISNO PODRUČJE ................................................................................................ 25 2.3.3. TEME PROJEKATA ........................................................................................................... 25

2.4. KAKO OSMISLITI PROJEKTNI PRIJEDLOG ZA PODRUČJE PRIRODE ILI BIORAZNOLIKOSTI U OKVIRU PROGRAMA LIFE? ........................................ 27

2.4.1. OPSEG KONKRETNIH MJERA OČUVANJA (PRAVILO O „25 %”) ............................................. 27 2.4.2. PONAVLJAJUĆE AKTIVNOSTI UPRAVLJANJA PODRUČJEM ILI VRSTAMA ................................. 29


2.4.3. VRSTE AKTIVNOSTI ......................................................................................................... 30 3. KAKO PODNIJETI ZAHTJEV ................................................................................... 43

3.1. PRVA FAZA: OPIS PROJEKTA ............................................................................ 44

3.1.1. STRUKTURA PRVE FAZE .................................................................................................. 45 3.1.2. ADMINISTRATIVNI OBRASCI (OBRASCI A) .......................................................................... 46 3.1.3. OPĆI PREGLED PROJEKTA (OBRASCI B) ........................................................................... 49 3.1.4. FINANCIJSKI OBRASCI ZAHTJEVA ...................................................................................... 51

3.2. DRUGA FAZA: POTPUNI PROJEKTNI PRIJEDLOG ........................................ 53

3.2.1. STRUKTURA DRUGE FAZE ................................................................................................ 54 3.2.2. ADMINISTRATIVNI OBRASCI (OBRASCI A) .......................................................................... 56 3.2.3. OPĆI PREGLED PROJEKTA (OBRASCI B) ........................................................................... 60 3.2.4. DETALJAN TEHNIČKI OPIS PREDLOŽENIH AKTIVNOSTI (OBRASCI C) ..................................... 68

3.3. IZVJEŠĆA.............................................................................................................. 87

3.4. PRILOZI ................................................................................................................. 88

4. KONTROLNI POPIS ................................................................................................. 89

4.1. KONTROLNI POPIS ZA PRVU FAZU .................................................................................... 89 4.2. KONTROLNI POPIS ZA DRUGU FAZU.................................................................................. 89

PRILOG 1.: KALENDAR POSTUPKA OCJENJIVANJA I ODABIRA U OKVIRU POZIVA ZA PROGRAM LIFE ZA 2018. ............................................................................ 92

PRILOG 2.: VAŽNE POVEZNICE ................................................................................. 92

PRILOG 3.: ALAT EPROPOSAL.................................................................................. 94


1. Uvod u program LIFE

1.1. Što je program LIFE?

LIFE je europski Program za okoliš i klimatske aktivnosti za razdoblje od 1. siječnja 2014.

do 31. prosinca 2020. Pravna je osnova za program LIFE Uredba (EU) br. 1293/2013

Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013.1 (dalje u tekstu „Uredba o programu

LIFE”).

Program LIFE strukturiran je u dva potprograma: potprogram za okoliš i potprogram za

klimatske aktivnosti.

Potprogram za okoliš obuhvaća tri prioritetna područja:

okoliš i učinkovito korištenje resursa u okviru programa LIFE

priroda i bioraznolikost u okviru programa LIFE

okolišno upravljanje i informacije u okviru programa LIFE.

Tematski prioriteti svakog prioritetnog područja detaljnije su opisani u Prilogu III. Uredbi o

programu LIFE.

Potprogram za klimatske aktivnosti obuhvaća tri prioritetna područja:

ublažavanje klimatskih promjena u okviru programa LIFE

prilagodba klimatskim promjenama u okviru programa LIFE

upravljanje i informacije na području klime u okviru programa LIFE.

Ukupna financijska omotnica za provedbu programa LIFE iznosi 3,457 milijardi EUR, od kojih se 75 % dodjeljuje potprogramu za okoliš (2 592 491 250 EUR).

Prema članku 17. stavku 4. Uredbe o programu LIFE najmanje 81 % ukupnih proračunskih

sredstava dodjeljuje se projektima koji se podržavaju bespovratnim sredstvima za

aktivnosti ili, kada je prikladno, financijskim instrumentima. Drugim višegodišnjim

programom rada za program LIFE za razdoblje 2018. – 2020. predviđa se proračun od

1 243,81 milijuna EUR za potprogram za okoliš2.

Tijekom razdoblja 2014. – 2020. javni će naručitelj godišnje objaviti jedan poziv na

podnošenje LIFE projektnih prijedloga.

1.2. „Tradicionalni” projekti

Člankom 2. Uredbe o programu LIFE utvrđuju se različite vrste projekata koji se mogu

1 Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. objavljena u Službenom

listu L 347/185 od 20. prosinca 2013. http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2013:347:0185:0208:EN:PDF 2 Provedbena odluka Komisije (2018/210/EU) od 12. veljače 2018. o donošenju višegodišnjeg programa rada

za program LIFE za razdoblje 2018. – 2020., SL L 39 od 13. 2. 2018., str. 11.–79.; http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?qid=1518531793134&uri=CELEX:32018D0210

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2013:347:0185:0208:EN:PDF

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/


podržati programom LIFE za razdoblje 2014. – 2020. Dok su neke vrste projekata (npr.

„integrirani projekti” i „projekti jačanja kapaciteta”) nove u programu LIFE, ostale vrste

projekata slične su onima koje se već podržavaju programom LIFE+ i prethodnim

programima LIFE.

U „tradicionalne” vrste projekata ubrajaju se:

„pilot-projekti” znači projekti u kojima se primjenjuju tehnike ili metode koje se nisu primjenjivale ni testirale prije toga niti negdje drugdje i koje pružaju potencijalne prednosti za okoliš ili klimu u usporedbi s trenutnom najboljom praksom i koje se naknadno i u većem razmjeru mogu primijeniti u sličnim situacijama;

„demonstracijski projekti” znači projekti kojima se u praksi izvode, testiraju, ocjenjuju i šire mjere, metodologije ili pristupi koji su novi ili nepoznati u kontekstu specifičnom za projekt, npr. geografskom, okolišnom ili socioekonomskom kontekstu te koji bi se mogli primjenjivati drugdje u sličnim okolnostima;

„projekti najbolje prakse” znači projekti u kojima se primjenjuju odgovarajuće, isplative i tehnički najmodernije tehnike, metode i pristupi uzimajući u obzir poseban kontekst projekta;

„projekti informiranja, podizanja svijesti i širenja informacija” znači projekti kojima je cilj podržati komunikaciju, širenje informacija i podizanje svijesti na područjima potprograma za okoliš i klimatske aktivnosti.

Da bi se projekt smatrao pilot-projektom/demonstracijskim projektom, opća značajka

njegovih glavnih aktivnosti mora biti pilot/demonstracijska. Iako neke aktivnosti najbolje

prakse mogu biti uključene u projektni prijedlog, opći pristup mora imati jasnu

pilot/demonstracijsku značajku koja mora biti detaljno opravdana u projektnom prijedlogu.

U sljedećoj tablici prikazano je koja se vrsta projekta može podnijeti za koje prioritetno područje:

Potprogram Prioritetno područje Vrste prihvatljivih tradicionalnih

projekata

Okoliš Okoliš i učinkovito korištenje

resursa

Demonstracijski i pilot-projekti

Okoliš Priroda i bioraznolikost Projekti najbolje prakse,

demonstracijski i pilot-projekti

Okoliš Okolišno upravljanje i

informacije

Projekti informiranja, podizanja

svijesti i širenja informacija

Klimatske aktivnosti Ublažavanje klimatskih

promjena

Projekti najbolje prakse,


Klimatske aktivnosti Prilagodba klimatskim

promjenama

Projekti najbolje prakse,


Klimatske aktivnosti Upravljanje i informacije na području klime

Projekti informiranja, podizanja svijesti i širenja informacija


Iznos dostupan za bespovratna sredstva za sufinanciranje aktivnosti za sve vrste „tradicionalnih” projekata u okviru potprograma za okoliš okvirno je utvrđen na 217 000 000 EUR.

Projekti financirani programom LIFE prema jednom prioritetnom području izbjegavaju ugrožavanje okolišnih ili klimatskih ciljeva na drugom prioritetnom području i, kada je to moguće, promiču sinergiju između različitih ciljeva te upotrebu zelene nabave.

1.3. Uloga tema projekata

Višegodišnjim programom rada za program LIFE za razdoblje 2018. – 2020. utvrđuju se

teme projekata kojima se provode tematski prioriteti za potprogram za okoliš naveden u

Prilogu III. Uredbi o programu LIFE za pilot-projekte, demonstracijske projekte, projekte

najbolje prakse i projekte informiranja, podizanja svijesti i širenja informacija („tradicionalne”

projekte). Oni odražavaju prioritete na koje bi projekti trebali biti usredotočeni tijekom

odgovarajućeg razdoblja. Prihvatljivim projektnim prijedlozima koji ostvare ili prekorače

minimalne bodove za prolaz (vidi odjeljak 5.1.1. višegodišnjeg programa rada za projekt

LIFE za razdoblje 2018. – 2020.) i koji su usmjereni na odgovarajuću temu projekta dat će

se prednost pred projektima slične kvalitete koji nisu obuhvaćeni jednom od tema projekta.

Za dodatne podatke o dodjeljivanju bodova projektnim prijedlozima vidi i Vodič za

ocjenjivanje LIFE projektnih prijedloga za 2018.

1.4. Kako, gdje i kada podnijeti projektni prijedlog?

Postupak podnošenja projektnog prijedloga bit će organiziran u dvije faze:

prva faza: opis projekta

druga faza: potpuni projektni prijedlog.

Prva faza: Opis projekta

Opise projekta trebalo bi podnijeti internetskim alatom eProposal koji je dostupan na web-stranici programa LIFE. Alat za podnošenje zahtjeva sadržava sve potrebne administrativne (A), tehničke (B) i financijske (F) obrasce potrebne za podnošenje opisa projekta.

Za potpune podatke o obrascima zahtjeva potrebnima za prvu fazu pogledajte odjeljak 3. ovog dokumenta. Za potpune informacije o upotrebi alata eProposal pogledajte Prilog 3. ovom dokumentu.

Podnositelji zahtjeva svoje opise projekta moraju podnijeti javnom naručitelju putem

alata eProposal do 12. lipnja 2018. u 16:00 sati po lokalnom vremenu u Bruxellesu.

Opis projekta može se izmijeniti, provjeriti i (ponovno) podnijeti koliko god je puta potrebno do 12. lipnja 2018. do 16:00 sati po lokalnom vremenu u Bruxellesu. Preporučuje se da svoj nacrt (svoje nacrte) podnosite redovito tijekom cijelog razdoblja za podnošenje kako biste izbjegli probleme s internetskom vezom ili druge informatičke kvarove u zadnjem


trenutku. Svakim naknadnim podnošenjem briše se prethodno podnesena verzija (ranije se verzije ne arhiviraju i stoga više nisu dostupne).

Druga faza: potpuni projektni prijedlog

Podnositelji zahtjeva s najbolje rangiranim opisima projekta bit će pozvani (u listopadu 2018.) predati potpuni projektni prijedlog uporabom web-alata eProposal dostupnog na web-stranici programa LIFE.

Alat za podnošenje zahtjeva sadržava sve potrebne administrativne (A), tehničke (B i C) i

financijske (F) obrasce i funkcionalnosti za prilaganje odgovarajućih dokumenata (karata,

fotografija, dijagrama, grafikona, obveznih administrativnih i financijskih priloga). Za

potpune podatke o obrascima zahtjeva pogledajte odjeljak 3. ovog dokumenta. Za potpune

informacije o upotrebi alata eProposal pogledajte Prilog 3. ovom dokumentu.

Podnositelji zahtjeva koji su pozvani predati svoje potpune projektne prijedloge javnom

naručitelju to moraju učiniti do siječnja (rok za podnošenje bit će potvrđen u pozivnom

dopisu za drugu fazu).

Projektni prijedlog može se izmijeniti, provjeriti i (ponovno) podnijeti koliko god je

puta potrebno do roka za podnošenje za drugu fazu. Preporučuje se da svoj nacrt

(svoje nacrte) podnosite redovito tijekom cijelog razdoblja za podnošenje kako biste

izbjegli probleme s internetskom vezom ili druge informatičke kvarove u zadnjem

trenutku. Svakim naknadnim podnošenjem briše se prethodno podnesena verzija (ranije

se verzije ne arhiviraju i stoga više nisu dostupne).

Za projektne prijedloge obuhvaćene ovim smjernicama javni je naručitelj Izvršna agencija za mala i srednja poduzeća (EASME).

Pri pripremi projektnog prijedloga podnositelji zahtjeva mogu se odlučiti savjetovati s

odgovarajućom nacionalnom kontakt točkom programa LIFE; cjelovit popis imena i

kontaktnih adresa nacionalnih/regionalnih tijela za program LIFE u državama članicama

može se pronaći na web-mjestu programa LIFE na sljedećoj poveznici:

http://ec.europa.eu/environment/life/contact/nationalcontact/index.htm

1.5. Kako će se birati projekti u okviru programa LIFE?

Tehnička metodologija za postupak odabira projekata i kriteriji za odabir i dodjelu opisani

su u odjeljku 5. višegodišnjeg programa rada za program LIFE za razdoblje 2018. – 2020.

Za detaljan opis provedbe postupka pogledajte „Vodič za ocjenjivanje LIFE projektnih

prijedloga za 2018.”

Vrlo važno: Potrebno je napomenuti da će adresu e-pošte koju podnositelj zahtjeva

navede kao adresu e-pošte osobe za kontakt u obrascu A2 javni naručitelj rabiti kao

jedinu kontakt točku za svu korespondenciju s podnositeljem zahtijeva tijekom

postupka ocjenjivanja. Stoga navedena adresa mora odgovarati valjanom i aktivnom

http://ec.europa.eu/environment/life/contact/nationalcontact/index.htm


računu e-pošte koji se svakodnevno provjerava tijekom trajanja postupka

ocjenjivanja.

Očekuje se da će javni naručitelj pojedinačne ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava

početi potpisivati u srpnju 2019. (okvirni raspored nalazi se u Prilogu 1.).

Najraniji je mogući datum početka projekata 15. srpnja 2019.

1.6. Opće smjernice za podnositelje zahtjeva

U ovom se poglavlju odgovara na neka često postavljena pitanja o tome kako osmisliti LIFe

projektni prijedlog. Za posebne smjernice pogledajte odjeljak 2., a za preporuke o

ispunjavanju tehničkih i financijskih obrazaca pogledajte odjeljak 3. ovog dokumenta.

1.6.1. Na kojem se jeziku opis projekta / potpuni projektni prijedlog može podnijeti?

Opis projekta mora se podnijeti na engleskom jeziku. Javni naručitelj u pogledu potpunog projektnog prijedloga toplo preporučuje da podnositelji

zahtjeva tehnički dio te posebno financijski dio projektnog prijedloga popune samo na

jasnom engleskom jeziku, iako se mogu podnijeti na bilo kojem od službenih jezika EU-a,

osim irskog i malteškog.

Obratite pozornost na to da ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, upravljanje projektom,

službeno izvješćivanje, ključni isporučivi proizvodi i sva komunikacija s javnim naručiteljem

moraju biti na engleskom jeziku.

Naziv projektnog prijedloga i obrazac B1 („Sažeti opis projekta”) uvijek se moraju podnijeti

na jasnom engleskom jeziku. Obrazac B1 može se dodatno podnijeti i na jeziku projektnog

prijedloga.

1.6.2. Tko može podnijeti projektni prijedlog?

Projektni prijedlog može podnijeti svaka pravna osoba registrirana u Europskoj uniji. Subjekti koji sudjeluju u projektnom prijedlogu mogu se svrstati u tri vrste korisnika: (1)

javna tijela, (2) privatne komercijalne organizacije i (3) privatne nekomercijalne organizacije

(uključujući NVO-e).

Termin „javna tijela” prema definiciji se odnosi na nacionalna javna tijela, bez obzira na

njihov oblik organizacije – središnju, regionalnu ili lokalnu strukturu – ili različita tijela pod

njihovom kontrolom, pod uvjetom da ona djeluju u ime predmetnih nacionalnih javih tijela te

pod njihovom odgovornošću. Subjekti registrirani kao tijela privatnog prava koja u svrhu

navedenog poziva žele da ih se smatra jednakima „javnim pravnim tijelima” trebali bi

dostaviti dokaz da ispunjavaju sve kriterije koji se primjenjuju na tijela koja se uređuju

javnim pravom, a u slučaju prestanka djelatnosti tih organizacija, njihova prava i dužnosti,

obveze i dugovi bit će preneseni na javno tijelo. Za cjelovitu definiciju pogledajte prilog

„Izjava javnog tijela” koju moraju ispuniti svi korisnici koji žele da ih se smatra „javnim

tijelom” te tako postupa s njima. Jedina se iznimka odnosi na središnju (npr. ministarstvo) i


lokalnu upravu (npr. pokrajine, općine, regije itd.) za koje je očito da su „javno tijelo”.

Obratite pozornost na to da se „trgovci pojedinci” (tj. subjekti u vlasništvu pojedinca i pod

njegovim vodstvom kod kojih ne postoji pravna razlika između vlasnika i poduzeća)

smatraju fizičkim osobama i stoga ne mogu sudjelovati kao korisnik ili povezano društvo u

predmetnom pozivu.

Pogledajte dokument „Vodič za ocjenjivanje projektnih prijedloga za potprogram za okoliš u

okviru programa LIFE za 2018.” u pogledu svih podataka o obveznim administrativnim

dokumentima koje treba dostaviti uz projektni prijedlog, ovisno o pravnom statusu korisnika

koordinatora.

Kad se projektni prijedlog odobri za sufinanciranje, podnositelj zahtjeva postaje korisnik

koordinator koji je odgovoran za osiguravanje provedbe projekta. Korisnik koordinator bit

će jedina kontakt točka za javnog naručitelja i jedini korisnik koji izravno izvješćuje javnog

naručitelja o tehničkom i financijskom napretku projekta.

Korisnik koordinator prima financijski doprinos EU-a od javnog naručitelja i osigurava

njegovu raspodjelu kako je utvrđeno sporazumima o partnerstvu sklopljenima s pridruženim

korisnicima (ako postoje; vidi u nastavku). Korisnik koordinator mora biti izravno uključen u

tehničku provedbu projekta i širenje rezultata projekta.

Korisnik koordinator mora snositi dio troškova projekta i stoga financijski doprinositi

proračunu projekta. Prema tome, ne mogu mu se u potpunosti nadoknaditi nastali troškovi.

Korisnik koordinator mora dokazati svoj pravni status (popunjavanjem obrasca zahtjeva A2) kojim potvrđuje pravnu registraciju u EU-u.

Osim korisnika koordinatora, LIFE projektni prijedlog također može uključivati jednog ili više

pridruženih korisnika i/ili jednog ili više sufinancijera projekta.

Pridruženi korisnik uvijek mora tehnički i financijski doprinijeti projektnom prijedlogu i tako

biti odgovoran za provedbu jedne ili više aktivnosti projekta. Nadalje, pridruženi korisnik

mora korisniku koordinatoru dostaviti sve potrebne dokumente nužne za izvršenje njegovih

obveza izvješćivanja javnog naručitelja.

Ne postoji prethodno određeni broj pridruženih korisnika koji mogu biti uključeni u LIFE

projektni prijedlog. Projektni prijedlog podnesen bez drugog sudionika osim samog

korisnika koordinatora prihvatljiv je. S druge strane, korisnik se ne bi trebao ustručavati

povezati se s drugim korisnicima ako bi to osiguralo dodanu vrijednost projektu, kao npr.

kad bi partnerstvo osnažilo izvedivost ili demonstracijski karakter projektnog prijedloga,

njegovu europsku dodanu vrijednost, njegov učinak i/ili prijenos rezultata i stečenog

iskustva.

Javna poduzeća čiji je kapital u javnom vlasništvu i koja se smatraju instrumentom ili

tehničkom službom javne uprave te podliježu njezinoj kontroli, ali su u suštini posebni

pravni subjekti, moraju postati korisnici ako javna uprava namjerava povjeriti provedbu

određenih aktivnosti projekta tim poduzećima3.

3 Ovo vrijedi, primjerice, u Španjolskoj za „empresas públicas”, javne tvrtke poput TRAGSA ili EGMASA, i u

Grčkoj za regionalne razvojne agencije.


Pridruženi korisnik iznimno može biti zakonito registriran izvan Europske unije, ako su

aktivnosti izvan EU-a za koje je odgovoran (korisnik koordinator u svakom slučaju mora

imati sjedište u EU-u) nužne za ostvarivanje okolišnih ciljeva EU-a te osiguravanje

učinkovitosti intervencija koje se provode na području država članica na koje se primjenjuju

Ugovori. Drugim riječima, sudjelovanje subjekta s poslovnim nastanom izvan EU-a koji će

doprinositi samo svojim praktičnim iskustvom ili će sudjelovati radi provedbe aktivnosti u

EU-u neće se smatrati dovoljnim.

Svi pridruženi korisnici moraju dokazati svoj pravni status (popunjavanjem obrasca

zahtjeva A5) i dostaviti potpune podatke o državi članici ili trećoj zemlji u kojoj su

registrirani. Osim toga, svi korisnici, bez obzira na to jesu li registrirani u EU-u ili ne, moraju

izjaviti da nisu ni u jednoj situaciji predviđenoj člankom 106. stavkom 1. i člankom 107.

Financijske uredbe EU-a4 (potpisivanjem obrasca zahtjeva A3 ili A4; vidi upute u odjeljku 3.

ovog dokumenta).

U pogledu privatnih korisnika javni naručitelj može prihvatiti da povezani subjekti

korisnika sudjeluju u projektu dok god su ispunjeni svi uvjeti navedeni u modelu ugovora o

dodjeli bespovratnih sredstava i njegovu prilogu X. (financijske i administrativne smjernice).

Međutim, pridruživanje subjekata kao povezanih društava može strukturu projekta učiniti

složenijom i tako imati negativan učinak na njegovu tehničku i financijsku usklađenost.

Stoga je odluka o prihvaćanju povezanih subjekata u potpunosti diskrecijsko pravo

upravnog odlučivanja javnog naručitelja, a povezani se subjekti koji nisu u skladu s opisom

povezanih subjekata u nastavku ni u kojem slučaju neće prihvatiti kao javni korisnici ili

subjekti.

Povezani subjekti trebaju udovoljavati kriterijima prihvatljivosti i kriterijima isključenja koji se

primjenjuju na podnositelje zahtjeva i trebala bi postojati strukturna povezanost s

predmetnim korisnikom (tj. pravna ili kapitalna povezanost) koja nije ograničena na projekt

niti uspostavljena samo u svrhu provedbe projekta (dakle, veza postoji neovisno o dodjeli

bespovratnih sredstava; trebali bi postojati prije poziva na podnošenje projektnih prijedloga

i biti valjana nakon završetka projekta).

Kao povezani subjekti mogu se prihvatiti subjekti pod izravnom kontrolom korisnika (tj.

društva kćeri ili društva kćeri prve razine), subjekti koji kontroliraju korisnika (matično

društvo) ILI u slučaju članstava, korisnik mora biti pravno definiran kao mreža, savez,

udruženje u kojem sudjeluju predloženi povezani subjekti. Međutim, ako nekoliko korisnika

želi surađivati s istim „povezanim društvom”, to „povezano društvo” trebalo bi predložiti kao

„korisnika”.

Sufinancijer projekta projektu doprinosi samo financijskim sredstvima te nema nikakvih

tehničkih odgovornosti i ne može imati koristi od financijskog doprinosa EU-a. Nadalje, u

kontekstu projekta sufinancijer ne može djelovati kao podizvođač nijednog od korisnika

projekta.

Za posebne zadatke s određenim trajanjem projektnim se prijedlogom može predvidjeti

uporaba podizvođača. Podizvođači pružaju vanjske usluge korisnicima projekta koji za

4 Uredba (EU, EURATOM) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim

pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002, SL L 298 od 26. 10. 2012., str. 1.


njih u potpunosti pokrivaju troškove. Korisnici (uključujući njihove povezane subjekte) ne

mogu djelovati kao podizvođači. Podizvođači obično u projektnom prijedlogu ne bi trebali

biti navedeni nazivom, a ako jesu, i dalje treba poštovati opće uvjete modela ugovora o

dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE.

Za detaljniji opis predmetnih pravila u pogledu korisnika koordinatora, pridruženih korisnika,

povezanih društava, sufinancijera i podizvođača pogledajte opće uvjete modela ugovora o


1.6.3. Koji je optimalan proračun za projekt u okviru programa LIFE?

Ne postoji zadani najmanji proračun projekta. Dok su veliki ambiciozni projekti (s više od

5 000 000 EUR ukupnih troškova) dosad nekoliko puta financirani, manji projekti (ispod

500 000 EUR ukupnih troškova) rijetko su uspijevali zbog ograničenih izlaznih učinaka i

posljedične niske dodane vrijednosti.

1.6.4. Koja je najveća stopa sufinanciranja EU-a u okviru programa LIFE?

Tijekom trajanja drugog višegodišnjeg programa rada za program LIFE za razdoblje 2018.

– 2020., najveća stopa sufinanciranja EU-a za „tradicionalne” projekte u okviru programa

LIFE iznosi 55 % ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Iznimka su „tradicionalni” projekti u

okviru programa LIFE u prioritetnom području prirode i bioraznolikosti u okviru potprograma

za okoliš za koje stopa sufinanciranja EU-a može iznositi do 60 %, odnosno do 75 % u

određenim slučajevima.5

Predviđen je sljedeći raspored plaćanja:

Prvi predujam (može podlijegati primitku financijskog jamstva)

Daljnji predujmovi

Završno plaćanje

Nema izvješća na sredini razdoblja 70 % 0 % najviše 30 %

Jedno izvješće na sredini razdoblja 30 % 40 % najviše 30 %

Dva izvješća na sredini razdoblja 30 % 20 % najviše 30 %

1.6.5. Koliko bi korisnici projekta trebali doprinijeti proračunu projekta?

Očekuje se da korisnik koordinator i svi pridruženi korisnici u razumnoj mjeri financijski

doprinesu proračunu projekta. Financijski doprinos korisnika smatra se dokazom njegove

obveze provedbe ciljeva projekta; vrlo malen financijski doprinos stoga se može smatrati

nepostojanjem ili manjkom obveze.

Projektni prijedlog ne može se podnijeti ako financijski doprinos bilo kojeg od korisnika

proračunu projektnog prijedloga iznosi 0 EUR.

5 Ta viša stopa financiranja od 75 % primjenjivat će se samo na projekte kojima se dodjeljuje 50 % ili više

ukupnih procijenjenih troškova za konkretne mjere očuvanja, na mjere od izravne koristi za prioritetna staništa

ili vrste direktiva o pticama i staništima kad su mjere projekta potrebne za ispunjenje cilja očuvanja.


Osim toga, u projektima u koje su javna tijela uključena kao korisnik koordinator i/ili

pridruženi korisnik zbroj njihova financijskog doprinosa proračunu projekta mora

premašivati (za najmanje 2 %) zbroj troškova plaća pripisanih projektu za osoblje koje se

ne smatra „dodatnim”. Za više podataka pogledajte odjeljak 3.4. ovog dokumenta.

1.6.6. Koji je optimalan datum početka i trajanje projekta?

Pri pripremi vremenskog plana projekta korisnici bi trebali biti svjesni toga da se

potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte u okviru programa LIFE

za 2018. očekuje u lipnju ili srpnju 2019. Najraniji je mogući datum početka tih projekata

15. srpnja 2019. Svi troškovi nastali prije datuma početka projekta neće se smatrati

prihvatljivima i ne mogu biti uključeni u proračun projekta. Ne postoji unaprijed određeno

trajanje projekta u okviru programa LIFE. Općenito govoreći, trajanje projekta mora

odgovarati razdoblju potrebnom za dovršenje svih aktivnosti projekta i postizanje svih

ciljeva projekta. Projekti u prosjeku traju od tri do pet godina.

Samo u izvanrednim okolnostima javni naručitelj može odlučiti odobriti produljenje trajanja

projekta. Iskustvo prethodnih programa LIFE pokazalo je da su mnogi projekti imali

poteškoća sa završetkom svih aktivnosti unutar predloženog trajanja projekta, većinom

zbog nepredviđenih kašnjenja i poteškoća nastalih tijekom projekta. Korisnicima se zato

toplo savjetuje da uklope prikladnu granicu sigurnosti (npr. šest mjeseci) u raspored svog

projektnog prijedloga.

Korisnici bi također trebali biti svjesni toga da za projekt za koji se sve aktivnosti dovrše

prije očekivanog datuma završetka mogu podnijeti svoje završno izvješće prije rasporeda i

primiti završnu isplatu prije službenog datuma završetka navedenog u ugovoru o dodjeli

bespovratnih sredstava.

1.6.7. Gdje se može provesti projekt u okviru programa LIFE? Projekti LIFE provode se na području država članica Europske unije. Programom LIFE

mogu se financirati aktivnosti izvan EU-a i u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-

ovima), pod uvjetom da korisnik koordinator ima sjedište u EU-u i dostavljeni su čvrsti

dokazi da su aktivnosti koje će se provoditi izvan EU-a nužne za ostvarivanje okolišnih

ciljeva EU-a te osiguravanje učinkovitosti intervencija koje se provode na području država

članica na koje se primjenjuju Ugovori (npr. aktivnosti usmjerene na očuvanje ptica selica u

područjima hladnih klima ili aktivnosti koje se provode na prekograničnoj rijeci). Uzmite u

obzir da je to očita iznimka jer se aktivnosti inače trebaju provoditi u EU-u. Međutim, to je

moguće ako se predmetni problem ne može uspješno ili učinkovito riješiti bez provođenja

aktivnosti i u zemljama izvan EU-a. Radi opravdanja nužnosti takvih aktivnosti izvan EU-a u

opisu svake od tih aktivnosti na odgovarajućim obrascima treba navesti kvalitativne i

kvantitativne dokaze.

Kriteriji prihvatljivosti pripravljeni u obavijesti Europske komisije br. 2013/C-205/05

(SLEU C-205 od 19.7.2013., str. 9.–11.), koji se odnose na prihvatljivost izraelskih

subjekata i njihovih aktivnosti na područjima koje je Izrael okupirao od lipnja 1967. za

bespovratna sredstva, nagrade i financijske instrumente koje financira EU od 2014. nadalje

primjenjivat će se na sve aktivnosti obuhvaćene ovim pozivom na podnošenje projektnih


prijedloga, uključujući u pogledu trećih strana navedenih u članku 137. Financijske uredbe

EU-a.

1.6.8. Tko bi trebao upravljati projektom u okviru programa LIFE?

Očekuje se da upravljanje projektom obavlja osoblje korisnika koordinatora. Međutim, na

temelju prikladnog opravdanja, upravljanje može obavljati pridruženi korisnik ili podizvođač

pod izravnom kontrolom korisnika koordinatora. Također se toplo savjetuje da svaki projekt

ima voditelja projekta s punim radnim vremenom.

U projektnom se prijedlogu mora jasno opisati tko će biti zadužen za upravljanje projektom,

koliko osoblja i vremena će biti posvećeno zadatku te kako i tko će donositi odluke o

projektu tijekom razdoblja njegove provedbe (tj. kako i tko će kontrolirati upravljanje

projektom).

1.6.9. Podugovaranje aktivnosti projekta

Korisnici bi trebali posjedovati tehničke i financijske sposobnosti i kompetencije za

provedbu predloženih aktivnosti projekta. Stoga se očekuje da udio proračuna projekta

dodijeljen vanjskoj pomoći bude manji od 35 %. Veći udio može se prihvatiti jedino ako se

za to pruži odgovarajuće opravdanje u projektnom prijedlogu.

Opći uvjeti modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE moraju se

poštovati pri uporabi bilo kakve vanjske pomoći.

U skladu s člankom 19. Uredbe korisnicima se (javnim i privatnim) toplo savjetuje upotreba

„zelene” nabave. Europska komisija ustanovila je alat u tu svrhu. Više informacija može se

pronaći na sljedećoj adresi: http://ec.europa.eu/environment/gpp/toolkit_en.htm

1.6.10. Pod kojim se uvjetima u programu LIFE prednost daje transnacionalnim projektima?

Uredbom o programu LIFE utvrđuje se da javni naručitelj pri odabiru projekata za

sufinanciranje posebnu pozornost pridaje transnacionalnim projektima kada je

transnacionalna suradnja ključna za jamčenje zaštite okoliša ili prirode. Na temelju kriterija

za dodjelu 6. projektnom se prijedlogu mogu dodijeliti dodatni bodovi ako postoje dovoljni

dokazi u pogledu dodane vrijednosti transnacionalnog pristupa. Ako se takav dokaz može

dostaviti, projektni prijedlog razmotrit će se za dodjelu više bodova u postupku odabira

projekta i stoga će imati veće izglede da bude odabran za sufinanciranje.

NAPOMENA: Značenje „transnacionalan” kao što je predviđeno u Uredbi o programu LIFE

obuhvaća samo suradnju država članica te suradnju država članica i trećih zemalja koje

sudjeluju u programu LIFE u skladu s člankom 5. Uredbe o programu LIFE. Aktivnosti izvan

Unije ili u prekomorskim zemljama i područjima, iako su predviđene člankom 6. Uredbe o

programu LIFE, neće donijeti dodatne bodove za kriterij za dodjelu 6.

1.6.11. Koliko bi opsežan trebao biti LIFE projektni prijedlog?

Projektni prijedlog trebao bi biti što sažetiji i jasniji. Podnositelji zahtjeva trebali bi

izbjegavati opsežne projektne prijedloge i ne bi trebali dostavljati pretjerano detaljne opise

projektnih područja, tehnologija za zaštitu okoliša, popisa vrsta itd.

http://ec.europa.eu/environment/gpp/toolkit_en.htm


Međutim, trebalo bi dostaviti jasne i detaljne opise za sve aktivnosti projekta. Karte bi

trebalo priložiti kad god su korisne za prikaz mjesta predloženih aktivnosti (potrebno je

napomenuti da su u nekim slučajevima obvezne).

Ne bi se trebalo prilagati brošure, životopise i slične dokumente koji će se zanemariti ako

budu dostavljeni.

1.6.12. Tekuće aktivnosti

Aktivnosti koje već traju prije početka projekta nisu prihvatljive. Ako su aktivnosti koje će se provoditi tijekom projekta znatno drukčije od prethodnih ili

tekućih aktivnosti u smislu učestalosti ili intenziteta, one se ne smatraju tekućima.

Podnositelj zahtjeva mora pružiti odgovarajuće informacije u projektnom prijedlogu koje

omogućuju procjenu tog aspekta.

Iznimno, u slučaju aktivnosti koje su poduzete i dovršene u prošlosti te čije se ponavljanje

predlaže uz sličnu učestalost ili intenzitet tijekom projekta, podnositelj zahtjeva mora

dostaviti dokaz da se te aktivnosti ne bi provodile bez projekta u okviru programa LIFE.

1.6.13. Održivost projekta i njegovih aktivnosti

Projekti u okviru programa LIFE predstavljaju znatno ulaganje i Europska unija pridaje

veliku važnost dugoročnoj održivosti tih ulaganja. Održivost projektnih rezultata u srednjem

i dužem roku podrazumijeva sposobnost njihova održavanja nakon provedbe projekta

njihovim nastavkom, primjenom ili prijenosom. Obvezno je da tijekom čitavog trajanja

projekta korisnici razmatraju kako će se takva ulaganja osiguravati, održavati, razvijati,

iskorištavati ili primjenjivati u drugim područjima / prenositi u njih tijekom ili nakon završetka

projekta. Uspješan nastavak, primjena u drugim područjima i/ili prijenos u njih zahtijevaju

strategiju koja uključuje zadaće umnožavanja učinaka rješenja projekta i mobilizaciju šireg

prihvaćanja, koja će postići kritičnu masu za vrijeme projekta i/ili kratkoročno ili

srednjoročno po završetku provedbe projekta LIFE. To premašuje samo prijenos znanja i

umrežavanje i uključuje primjenu rješenja razvijenih i/ili primijenjenih u projektu u praksi

nakon razdoblja projekta, na drugim mjestima ili u drugu svrhu.

1.6.14. Istraživačke aktivnosti i velike infrastrukture

Iako su sredstva EU-a za istraživačke aktivnosti osigurana u okviru Okvirnog programa za

istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.)6, moguće je izvršiti i ograničeno

istraživanje unutar projekta u okviru programa LIFE s ciljem poboljšanja i unapređenja

podataka o saznanjima koja čine temelj projekta. Istraživanje mora biti strogo ograničeno i

suštinski povezano s ciljevima projekta, a podnositelj zahtjeva detaljno objašnjava kako se

uredna provedba projekta oslanja na te istraživačke aktivnosti, pokazujući da je postojeći

znanstveni temelj nedovoljan i kako će se dodatno znanje biti iskoristiti za provedbu

aktivnosti projekta. U tom slučaju znanstvene publikacije smatraju se važnim isporučivim

proizvodima projekta.

6 Uredba (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za

sudjelovanje u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i širenje njegovih rezultata te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1906/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 81.).


Projekti namijenjeni izgradnji velikih infrastruktura nisu obuhvaćeni programom LIFE i stoga

nisu prihvatljivi. Smatra se da je projekt namijenjen za izgradnju velikih infrastruktura ako je

stvarni trošak7 „pojedinačnog predmeta infrastrukture” veći od 500 000 EUR. „Pojedinačni

predmet infrastrukture” znači sve elemente opisane u obrascu F4a koji fizički osiguravaju

funkcionalnost infrastrukturnog ulaganja (npr. za ekodukt: most, pregrade, prometni znakovi

itd.). Navedeni iznos može se iznimno premašiti ako se u projektnom prijedlogu dostavi

potpuno tehničko opravdanje koje dokazuje potrebu za tom infrastrukturom radi osiguravanja

učinkovitog doprinosa ciljevima članaka 10.,11. i 12. Uredbe o programu LIFE.

1.6.15. Komplementarnost s drugim programima financiranja EU-a

Prema članku 8. Uredbe o programu LIFE aktivnosti podržane programom LIFE moraju

osigurati dosljednost i sinergije te izbjeći preklapanje s drugim programima financiranja

Unije. Posebno, javni naručitelj i države članice moraju osigurati koordinaciju s Europskim

fondom za regionalni razvoj, Europskim socijalnim fondom, Kohezijskim fondom,

Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj, Europskim fondom za pomorstvo i

ribarstvo te Obzorom 2020.

Zbog toga je od ključne važnosti da prije podnošenja projektnog prijedloga javnom

naručitelju korisnici temeljito provjere bi li se aktivnosti predložene u sklopu projekta u

praksi mogle financirati ili se financiraju iz drugih fondova EU-a.

Korisnici moraju obavijestiti javnog naručitelja o svakom povezanom financiranju

dobivenom iz proračuna EU-a, kao i o bilo kakvom povezanom tekućem zahtjevu za

financiranje iz proračuna EU-a. Korisnici isto tako moraju provjeriti da trenutačno ne

primaju bespovratna sredstva za poslovanje iz programa LIFE (ili drugih programa EU-a)

što bi moglo dovesti do dvostrukog financiranja.

U slučaju da se to ne navede u odgovarajućem obrascu A7, projektni se prijedlog

može odbiti.

Imajte na umu da je ovo sve problematičnije područje jer dokazi pokazuju da se sve

veći broj sličnih ili istih projektnih prijedloga podnosi za različite programe. Javni

naručitelji provode sve strože provjere i unakrsne provjere. Slučajevi kada se ne

dostavi izjava o tome je li isti ili sličan projektni prijedlog podnesen za drugi program

(ili u gorem slučaju, da je već djelomično financiran) mogu imati ozbiljne posljedice.

Nadalje, u fazi revizije projekta od nacionalnog tijela također se može zatražiti da navede

korake koji su poduzeti kako bi se osigurala koordinacija i komplementarnost financiranja iz

programa LIFE s drugim programima financiranja EU-a.

Suprotno tome, projekti kojima se stvaraju sinergije s politikama EU-a koje nisu

obuhvaćene programom LIFE i ostalim mehanizmima financiranja EU-a dobit će dodatne

bodove u fazi ocjenjivanja (kriterij za dodjelu 6.) ovisno o opsegu i kvaliteti tih sinergija.

Primjer takve sinergije može biti projekt usmjeren na poboljšanje gospodarenja otpadom

kojim se istodobno poboljšava socijalna integracija.

7 Stvarni trošak: Puni trošak infrastrukture bez ikakve amortizacije.


1.6.16. Projektni prijedlozi koji se nastavljaju na prethodne projekte u okviru programa LIFE ili se temelje na njima

Ako podnositelj zahtjeva predlaže nastavak prethodnog projekta u okviru programa LIFE,

treba u obrascu A7 jasno opisati zašto je nužna dodatna faza projekta i kako će to dopuniti

rezultate postignute prethodnim projektom. Podnositelj zahtjeva isto bi tako u pogledu

održivosti (obrazac B6) trebao objasniti kako će se daljnji nastavak osigurati sredstvima

izvan programa LIFE. I na kraju, no ne manje važno, u opisu svake ključne aktivnosti

(obrasci C) podnositelj zahtjeva trebao bi navesti precizne informacije o tome kako se ta

aktivnost nadovezuje na slične aktivnosti provedene u fazi prethodnog projekta te kako će

ih dopuniti.

Podnositelji zahtjeva isto tako trebaju pokazati da su uzeli u obzir druge projekte financirane u okviru programa LIFE koji su se bavili sličnim pitanjem. Moraju objasniti kako se njihov projektni prijedlog nadovezuje na druge ili razlikuje od njih i kako će se koordinirati s njima ako ti projekti još uvijek budu trajali.

Ti će se aspekti pažljivo provjeriti tijekom postupka ocjenjivanja. Ne dostave li se potpuni

podatci o tim aspektima, to će imati negativan učinak na konačnu ocjenu.

1.6.17. Brojčano izražavanje pozitivnih učinaka na okoliš

Veća uspješnost / prednosti predstavljene predloženim rješenjem moraju se brojčano

izraziti u pogledu očekivanih pozitivnih učinaka na okoliš. Te prednosti moraju u najvećoj

mogućoj mjeri biti konkretne, realistične i brojčano izražene te ih se prema potrebi treba

predstaviti opravdanošću u pogledu životnog ciklusa. To se mora učiniti njihovom

usporedbom s procijenjenim ili izmjerenim stanjem na početku projekta. U tom pogledu

osigurava se usklađenost potpunih projektnih prijedloga s pozitivnim učincima na okoliš

opisanima u odgovarajućim obrascima i vrijednostima navedenima u tablici ključnih

pokazatelja na razini projekta u okviru programa LIFE.

1.6.18. Zahtjevi u pogledu koordinacije višestrukih projektnih prijedloga usmjerenih na isto/slično pitanje

Dokazi pokazuju da se podnosi sve veći broj projektnih prijedloga usmjerenih na isto ili

slično pitanje, često u istoj državi članici, a bez jasne opravdanosti i mehanizma

koordinacije. To se češće događa u prioritetnom području prirode i bioraznolikosti.

Kako bi se izbjegle takve situacije, podnositeljima zahtjeva toplo se preporučuje da

se obrate nacionalnim kontakt točkama

(http://ec.europa.eu/environment/life/contact/nationalcontact/) kako bi provjerili bave

li se drugi podnositelji zahtjeva istom temom kao i oni. Ako je tako, podnositelji

zahtjeva potiču se da ostvare suradnju kako bi izbjegli moguća preklapanja i

povećali sinergije.

1.7. Klauzula o zaštiti osobnih podataka

Osobni podatci dostavljeni s vašim projektnim prijedlogom, odnosno naziv, adresa i drugi

podatci za kontakt korisnikâ i sufinancijerâ bit će pohranjeni u bazu podataka ESAP koja će

http://ec.europa.eu/environment/life/contact/nationalcontact/)


biti dostupna institucijama i agencijama EU-a te timu vanjskih ocjenjivača obvezanih

ugovorom o povjerljivosti. ESAP se koristi isključivo za upravljanje ocjenjivanjem LIFE

projektnih prijedloga.

Isti osobni podatci iz uspješnih projekata prenijet će se u drugu bazu podataka zvanu

BUTLER koja će biti dostupna institucijama i agencijama EU-a te vanjskom timu za

praćenje obvezanom ugovorom o povjerljivosti. BUTLER se koristi isključivo za upravljanje

projektima u okviru programa LIFE.

Sažetak svakog projekta, uključujući naziv i podatke za kontakt korisnika koordinatora, bit

će postavljen na web-mjesto programa LIFE i dostupan općoj javnosti. U određenom

trenutku korisnik koordinator bit će pozvan provjeriti točnost tog sažetka.

Popis uspješnih korisnika i odgovarajućih iznosa dodijeljenih odabranim projektima isto će

tako biti objavljen u javnoj bazi podataka zvanoj Sustav financijske transparentnosti (eng.

Financial Transparency System)8.

Javni naručitelj ili njegovi izvođači isto se tako mogu koristiti osobnim podatcima

neuspješnih podnositelja zahtjeva za naknadne aktivnosti povezane s budućim zahtjevima.

Tijekom čitavog postupka javni naručitelj i njegovi podizvođači poštovat će Uredbu (EZ)

br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi

s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju

takvih podataka. Međutim, imat ćete pravo pristupiti podatcima u našem posjedu koji se

odnose na vas i zatražiti ispravke.

Podnošenjem projektnog prijedloga podrazumijeva se da prihvaćate da osobni podatci iz

vašeg projektnog prijedloga budu dostupni kako je prethodno opisano. Osobni podatci neće

se koristiti ni u kakve druge svrhe osim onih prethodno opisanih.

8 Financial Transparency System (FTS) - European Commission

http://ec.europa.eu/budget/fts/about_en.htm


2. Priroda i bioraznolikost u okviru programa LIFE

2.1. Što je prioritetno područje prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE?

Prioritetno područje prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE posebno je

usmjereno na doprinos razvoju i provedbi politike i zakonodavstva EU-a u području prirode

i bioraznolikosti. Financirani projekti moraju imati europsku dodanu vrijednost i dopunjavati

aktivnosti koje se mogu financirati iz drugih fondova EU-a tijekom razdoblja 2014. – 2020.

Prioritetno područje prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE usmjereno je na:

- doprinos razvoju i provedbi politike i zakonodavstva EU-a u području prirode i

bioraznolikosti, u Strategiji Unije za bioraznolikost do 2020.9 i direktivama o pticama

i staništima10;

- podržavanje daljnjeg razvoja, provedbe i upravljanja mrežom Natura 2000; i

- poboljšanje baze znanja za razvoj, provedbu, procjenu, praćenje i ocjenjivanje

politike i zakonodavstva EU-a o prirodi i bioraznolikosti te za procjenu i praćenje

čimbenika, pritisaka i odgovora koji utječu na prirodu i bioraznolikost.

Postoje dva različita sektora projekata koji bi se trebali međusobno dopunjavati: projekti

područja prirode u okviru programa LIFE i područja bioraznolikosti u okviru

programa LIFE. Predloženi projekt podnesen za prioritetno područje prirode i

bioraznolikosti u okviru programa LIFE mora biti projekt za područje prirode ili

bioraznolikosti.

U Prilogu III. Uredbi o programu LIFE opisani su tematski prioriteti za svaki od tih dvaju

sektora:

Tematski prioriteti za projekte za područje prirode u okviru programa LIFE: aktivnosti za provedbu Direktive o pticama i/ili staništima, posebno:

(i) aktivnosti usmjerene na poboljšanje statusa očuvanja staništa i vrsta, uključujući

morska staništa i vrste te vrste ptica, koji su od interesa za Uniju;

(ii) aktivnosti pružanja podrške biogeografskim seminarima mreže Natura 2000;

(iii) integrirani pristupi za provedbu prioritetnih akcijskih okvira. Tematski prioriteti za projekte za područje bioraznolikosti programa LIFE: aktivnosti

za provedbu Strategije Unije za bioraznolikost do 2020., posebno:

(i) aktivnosti usmjerene na doprinos ostvarenju cilja 2.11;

(ii) aktivnosti usmjerene na doprinos ostvarenju ciljeva 3.12, 4.13 i 5.14.

9 COM (2011) 244 final – Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital: strategija EU-a za bioraznolikost do

2020. http://ec.europa.eu/environment/nature/biodiversity/comm2006/2020.htm 10

Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o očuvanju divljih ptica http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2010:020:0007:0025:EN:PDF Direktiva Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/index_en.htm 11

Cilj 2.: Održati i obnoviti ekosustave i njihove usluge

http://ec.europa.eu/environment/nature/biodiversity/comm2006/2020.htm


Stoga se područje prirode u okviru programa LIFE posebno odnosi na ciljeve Direktiva o

pticama i staništima, dok područje bioraznolikosti u okviru programa LIFE nije ograničeno

na ciljeve Direktiva o pticama i staništima, već podržava širu provedbu Strategije Unije za

bioraznolikost do 2020. Projekt očuvanja prirode čiji su isključivi ciljevi vrste/staništa iz

Direktive o pticama/staništima obično bi se trebao podnijeti za područje prirode u okviru

programa LIFE. Ostali projekti vjerojatno se bolje uklapaju u zahtjeve područja

bioraznolikosti u okviru programa LIFE (napomena: projektni prijedlozi podneseni za

područje prirode (NAT) ili bioraznolikosti (BIO) ocijenit će se u skladu s time, neće biti

moguća promjena kategorije).

Neovisno o prethodno navedenom potrebno je napomenuti da je mreža zaštićenih područja

Natura 2000 i dalje glavni doprinos EU-a u našoj borbi protiv gubitka bioraznolikosti. U

okviru klasičnih projekata za područje prirode s većinom se ciljeva navedenih u Strategiji

Unije za bioraznolikost do 2020. može učinkovito baviti u kontekstu mreže Natura 2000:

npr. kontrolom invazivnih stranih vrsta može se baviti putem kontrole i iskorjenjivanja na

područjima mreže Natura 2000 i oko njih, razvojem zelene infrastrukture putem dimenzije

povezivosti mreže i održavanjem ili poboljšavanjem usluga ekosustava (poput zaštite od

poplava, poboljšanja kvalitete vode itd.) putem aktivnosti očuvanja prirode koje dovode do

očuvanja ili poboljšanja navedenih funkcija za područje ili čitavu mrežu u regiji.

Područje bioraznolikosti u okviru programa LIFE bavi se ciljevima 2. do 5. Strategije Unije

za bioraznolikost do 2020. Najprikladniji projekti za područje bioraznolikosti u okviru

programa LIFE koriste se inovacijama ili istražuju sektore i postupke koji još nisu bili cilj

klasičnih projekata za prioritetno područje prirode u okviru programa LIFE. To ne isključuje

projekte temeljene na pristupima najbolje prakse, ali podnositelji zahtjeva trebali bi pažljivo

pročitati teme projekata za područje bioraznolikosti u okviru programa LIFE kako bi

razumjeli za koje bi se teme najbolja praksa mogla smatrati prioritetom.

Projekti za područja priroda i bioraznolikosti u okviru programa LIFE trebali bi prvenstveno

biti usredotočeni na očuvanje prirode i/ili zaustavljanje gubitka bioraznolikosti i degradacije

usluga ekosustava. Projekt koji možda ima pozitivan, ali sekundaran učinak na prirodu i

bioraznolikost, a čiji je glavni cilj povezan s drugim tematskim prioritetom okoliša (npr.

vodom) ne bi trebalo podnijeti u okviru prioritetnog područja prirode i bioraznolikosti

programa LIFE. Pogledajte dokumente Smjernice za podnositelje zahtjeva za prioritetno

područje okoliša i učinkovitog korištenja resursa u okviru programa LIFE za 2018. i

Orijentacijski dokument programa LIFE. Projekt s ciljem očuvanja prirode i/ili zaustavljanja

gubitka bioraznolikosti i degradacije usluga ekosustava čiji su glavni cilj kampanje

podizanja svijesti trebalo bi podnijeti u okviru prioritetnog područja okolišnog upravljanja i

informacija u okviru programa LIFE.

Samo divlja flora i fauna i prirodna te poluprirodna staništa mogu biti ciljevi projekata za prioritetno područje prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE. Projekti ili aktivnosti unutar projekata s ciljem očuvanja domaćih vrsta ili sorta biljaka ili životinja nisu prihvatljivi.

12

Cilj 3.: Povećanje doprinosa poljoprivrede i šumarstva bioraznolikosti. 13

Cilj 4.: Osiguranje održive uporabe resursâ ribarstva. 14

Cilj 5.: Borba protiv invazivnih stranih vrsta.


Iako je najveći dio mreže Natura 2000 sastavljen od područja gdje su ljudske aktivnosti

snažno oblikovale prirodu i krajolik, i dalje postoje značajni primjeri divljine ili područja u

blizini divljine. Europska komisija objavila je Smjernice za upravljanje divljinom u mreži

Natura 200015 pokazujući da bi se posebnu pozornost trebalo posvetiti tim dragocjenim

područjima. U europskom kontekstu, a posebno u kontekstu mreže Natura 2000, važno je

primijetiti da postoji spektar više ili manje divljih područja u skladu s intenzitetom ljudskih

intervencija. U tom je smislu divljina relativan koncept koji se može mjeriti prema

„kontinuumu”, s divljinom na jednom i granično rabljenim zemljištem na drugom kraju.

Obnova divljine postupak je vraćanja područja u više divlje stanje, u kojem je zadnja faza

divljina. Taj se postupak temelji na uporabi prirodnih procesa za uspostavljanje održivih i

isplativih sustava upravljanja područjima iz mreže Natura 2000 kako bi se izbjegle

ponavljajuće aktivnosti upravljanja. Podnositelji zahtjeva mogu razmotriti taj pristup kad god

uvjeti ukazuju na to da bi to mogao biti najisplativiji pristup za osiguravanje povoljnog

statusa očuvanja staništa i vrsta. Naravno, to ne bi bila zamjena za najbolje prakse koje su

trenutačno u uporabi, ali moglo bi se ispitati kao komplementarni način očuvanja

bioraznolikosti za vrste i staništa utvrđene u Direktivama o staništima i pticama. Prema

potrebi, podnositelje zahtjeva poziva se da razmotre prethodno navedene smjernice pri

pripremi svojih projektnih prijedloga.

Javni naručitelj pozdravlja projekte koje podnose poslovni dionici ili u koje su uključeni

poslovni dionici te koji su usmjereni na uključivanje pitanja bioraznolikosti u svoje planiranje

i djelovanje, u skladu sa zahtjevima prioritetnog područja prirode i bioraznolikosti u okviru

programa LIFE.

2.2. Područje prirode u okviru programa LIFE

2.2.1. Opći opseg i ciljevi

Projekti za područje prirode u okviru programa LIFE usmjereni su na podršku daljnjeg

razvoja, provedbe i upravljanja mrežom Natura 2000, posebno primjenom, razvojem,

testiranjem i demonstriranjem pristupa, najboljih praksi i rješenja.

Projekti bi trebali biti osmišljeni tako da pružaju dodanu vrijednost EU-a u smislu

pokrivenosti, koristi za očuvanje, mogućnosti primjene u drugim područjima, prenosivosti i

transnacionalnog dosega.

S područjem koje trenutačno pokriva gotovo 18 % kopnene površine država članica EU-a,

plus više od 217 000 četvornih kilometara morskog područja, Natura 2000 središnja je

okosnica bioraznolikosti Europske unije. Međutim, čak i u sklopu mreže Natura 2000,

znatan dio flore, faune i vrsta prirodnih staništa od interesa za Uniju, kako je utvrđeno u

Direktivama o pticama i staništima, i dalje je u nepovoljnom statusu očuvanja. Natura 2000

također je u središtu Europske zelene infrastrukture pružajući koristi kroz višestruke usluge

ekosustava.

U nadolazećim godinama projekti za poboljšanje upravljanja i/ili obnovu područja mreže

Natura 2000 stoga će ostati glavni prioritet financiranja u sklopu područja prirode u okviru

15

http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/wilderness/pdf/WildernessGuidelines.pdf

http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/wilderness/pdf/WildernessGuidelines.pdf


programa LIFE. Vrste i staništa na koje su usmjereni projekti područja prirode u okviru

programa LIFE moraju biti navedena u prilozima Direktive EU-a o pticama (2009/147/EZ) i

staništima (92/43/EEZ).

Projekti za područje prirode u okviru programa LIFE obično su usredotočeni na konkretne

mjere očuvanja i usmjereni su na rezultate, tj. njihova provedba mora dovesti do izravnih i

održivih poboljšanja statusa očuvanja vrsta i staništa za koje su predložena ili određena

područja.

Prihvatljivost aktivnosti projekta u sklopu sastavnice prirode u okviru programa LIFE ovisi o

ciljanim vrstama i/ili staništima i mogu se razlikovati na sljedeći način:

Aktivnosti temeljene na mjestu:

Vrste ptica na koje su usmjerene aktivnosti temeljene na mjestu moraju biti navedene u Prilogu I. Direktivi o pticama ili se mora raditi o vrstama ptica selica koje se redovito pojavljuju.

Svi ciljani stanišni tipovi / vrste osim vrsta ptica moraju biti navedene u Prilogu I. ili II. Direktivi o staništima. Aktivnosti temeljene na mjestu za vrste iz Priloga IV. koje nisu navedene u Prilogu II. mogu biti moguće pod određenim uvjetima (vidi odjeljak 2.4.3).

Aktivnosti povezane s vrstama (tj. koje nisu temeljene na mjestu):

Ciljane vrste ptica moraju biti navedene u Prilogu I. ili II. Direktivi o pticama ili moraju

biti vrste ptica selica koje se redovito pojavljuju.

Sve ciljane vrste osim vrsta ptica moraju biti navedene u Prilogu II., IV. i/ili V. Direktivi o staništima.

2.2.2. Zemljopisno područje

Projekti za program prirode u okviru programa LIFE moraju se provesti na kopnenom i/ili

morskom području država članica EU-a gdje se primjenjuju Direktive Europske unije o

pticama i staništima16. Međutim, određene aktivnosti izvan Unije mogu se financirati pod

uvjetom da podnositelj zahtjeva dostavi potpune podatke o tome zašto su takve aktivnosti

nužne za ispunjavanje okolišnih ciljeva EU-a u te za osiguravanje učinkovitosti intervencija

provedenih na području država članica na koje se primjenjuju Ugovori. Transnacionalna

suradnja potiče se u slučajevima u kojima poboljšava učinkovitost dodane vrijednosti EU-a

aktivnosti projekta.

2.2.3. Teme projekata

Prema višegodišnjem programu rada za program LIFE za razdoblje 2018. – 2020.,

prednost se daje sljedećim temama projekata koje doprinose cilju 1. Strategije za

bioraznolikost do 2020. za potpunu provedbu Direktiva o pticama i staništima:

1. Poboljšanje statusa očuvanja stanišnih tipova ili vrsta od interesa za Zajednicu17

na

16

Uzmite u obzir da se te dvije direktive ne primjenjuju na francuske prekomorske departmane i stoga projekti za područje prirode u okviru programa LIFE ondje nisu prihvatljivi. 17

Upućivanje na termin „interes Zajednice” u ovom kontekstu treba shvatiti kao „interes Unije”.


temelju direktiva o pticama i staništima, usmjereno na područja mreže Natura 2000

predložena ili namijenjena za te stanišne tipove ili vrste18.

2. Projekti usmjereni na poboljšanje statusa očuvanja stanišnih tipova ili vrsta od interesa za Zajednicu, pod uvjetom da njihov status nije „povoljan/siguran i nije u opadanju” ili „nepoznat” prema najnovijim ukupnim procjenama koje su države članice dostavile na mjerodavnoj zemljopisnoj razini u skladu s člankom 17. Direktive o staništima ili prema najnovijim procjenama u skladu s člankom 12. Direktive o pticama te prema procjenama ptica na razini EU-a.

3. Provedba pomorske komponente direktiva o staništima i pticama i povezane odredbe

u okviru deskriptora 1. Okvirne direktive o pomorskoj strategiji, kad su takvi projekti

usredotočeni na jednu ili više sljedećih aktivnosti:

- popunjavanje i dovršavanje nacionalnih inventara za uspostavu off-shore pomorskih područja mreže Natura 2000;

- obnova i upravljanje pomorskim područjima mreže Natura 2000, uključujući pripremu i

provedbu planova za upravljanje područjima;

- aktivnosti usmjerene na sukobe u vezi s vrstama, staništima ili mjestima između očuvanja

okoliša i ribara ili drugih „korisnika mora”, kao i aktivnosti u okviru kojih su kombinirane

mjere očuvanja s održivim korištenjem područja Natura 2000; i/ili

- demonstracijske ili inovativne pristupe za ocjenjivanje ili praćenje učinka ljudskih

aktivnosti na važna morska staništa i vrste i njihovu primjenu kao alata za usmjeravanje

konkretnih mjera za očuvanje okoliša.

Podnositelji zahtjeva trebali bi jasno objasniti može li se i zašto njihov projektni prijedlog

svrstati u najviše dvije od navedenih tema projekata.

Taj popis ne isključuje mogućnost podnošenja projektnih prijedloga za teme koje nisu

prethodno navedene, ali pripadaju u opći djelokrug i ciljeve područja prirode u okviru

programa LIFE. Međutim, uzmite u obzir da projektni prijedlozi koji ne pripadaju u

prethodno navedene teme projekata ne mogu dobiti bodove za kriterij za dodjelu 5.

„Doprinos temama projekata” i stoga je manje vjerojatno da će ih se zadržati i financirati za

razliku od drugih prihvatljivih projekata usporedive kvalitete koji su obuhvaćeni jednom od

tema projekata. Imajte na umu da projektni prijedlog mora biti u skladu s čitavim popisom

zahtjeva odgovarajuće teme kako bi se smatralo da je u skladu s nekom od tema projekata.

Uzmite u obzir da će se maksimalni bodovi (deset) za kriterij za dodjelu 5. „Doprinos

temama projekata” dodijeliti samo projektnim prijedlozima koji su jasno i u potpunosti u

skladu s najmanje jednom temom projekta; navođenje dviju tema projekta ne znači veći

broj bodova. Nije moguće odabrati više od dvije teme projekta. Ako ne odabere temu

projekta, podnositelj zahtjeva izjavljuje da projektni prijedlog ne ispunjava nijednu od tema

projekta i potvrđuje da se bodovi iz kriterija za dodjelu 5. ne mogu dodijeliti projektu.

Nadalje, razmotrit će se samo one teme koje podnositelj zahtjeva navede. Neće se

razmatrati odgovara li projekt možda nekoj drugoj temi osim one koja je navedena. Za više

podataka pogledajte Vodič za ocjenjivanje LIFE projektnih prijedloga za 2018.

18

Odgovarajući okvir za prioritetno djelovanje, akcijski planovi za staništa i/ili vrste alati su za provedbu ove teme projekta.


2.3. Područje bioraznolikosti u okviru programa LIFE

2.3.1. Opći opseg

Projekti za područje bioraznolikosti u okviru programa LIFE moraju doprinijeti provedbi ciljeva i aktivnosti Strategije EU-a za bioraznolikost do 2020., radi postizanja ciljeva naslovnog cilja do 2020. „zaustavljanja gubitka bioraznolikosti i degradacije usluga ekosustava u EU-u do 2020. i njihova obnavljanja koliko god je to ostvarivo, istovremenim povećavanjem doprinosa EU-a sprječavanju globalnog gubitka bioraznolikosti”, osim onih koje već obuhvaća područje prirode u okviru programa LIFE.

Projekti za područje bioraznolikosti u okviru programa LIFE moraju biti kompatibilni s

nacionalnim i/ili regionalnim strategijama za bioraznolikost (kad one postoje).

Projekti bi trebali biti osmišljeni tako da pružaju dodanu vrijednost EU-a u smislu

pokrivenosti, koristi za očuvanje, mogućnosti primjene u drugim područjima, prenosivosti i

transnacionalnog dosega.

Ako se projekti kojima se provode ciljevi 2., 3., 4. i/ili 5. Strategije za bioraznolikost do

2020. provode (pa i samo djelomično) u područjima mreže Natura 2000, predložene mjere

moraju biti u skladu s ciljevima očuvanja tog područja, planom upravljanja područjem ili

jednakovrijednim instrumentima i/ili aktom o određivanju posebnih područja očuvanja.

2.3.2. Zemljopisno područje

Projekti za područje bioraznolikosti u okviru programa LIFE općenito se odvijaju na

kopnenom i/ili morskom području država članica EU-a. To uključuje francuske prekomorske

departmane (DOM-ove). Međutim, aktivnosti izvan Unije (uključujući PZP-ove) mogu se

financirati pod uvjetom da podnositelj zahtjeva dostavi potpune podatke o tome zašto su

takve aktivnosti nužne za postizanje okolišnih ciljeva EU-a (npr. aktivnosti za podupiranje

Strategije EU-a za bioraznolikost) i za osiguravanje učinkovitosti intervencija provedenih na

području država članica na koje se primjenjuju Ugovori.

2.3.3. Teme projekata

Prema višegodišnjeg programu rada za program LIFE za razdoblje 2018. – 2020., prednost

se daje sljedećim temama projekata usmjerenim na provedbu ciljeva 2., 3., 4. i 5. Strategije

EU-a za bioraznolikost do 2020.:

1. Razvoj i provedba planova i aktivnosti za zelenu infrastrukturu19

kojima se poboljšava

stanje ekosustava i usluga koje pružaju20 i/ili povezanost između područja mreže Natura

2000 i/ili ostalih zaštićenih područja; ili

Razvoj i primjena metoda i/ili tehnika koje se mogu ponoviti i povezane su sa zelenom

infrastrukturom u cilju učinkovitog upravljanja negativnim učincima energetske ili prometne

infrastrukture na bioraznolikost jačanjem povezivosti. Takve tehnike i/ili metode trebale bi

19

Zelena infrastruktura (ZI) strateški je planirana mreža prirodnih i poluprirodnih područja s drugim okolišnim značajkama koje su osmišljene i kojima se upravlja u cilju ostvarenja velikog broja usluga ekosustava. Obuhvaća zelene prostore (ili plave ako se radi o vodnim ekosustavima) i druge fizičke značajke na kopnenim (uključujući obalnim) i morskim područjima. Na kopnu ZI postoji u ruralnim i urbanim okruženjima. Vidi http://eur- lex.europa.eu/legal- content/EN/TXT/?uri=CELEX:52013DC0249 20

http://ec.europa.eu/environment/nature/knowledge/ecosystem_assessment/index_en.htm

http://eur-/



biti ekonomičnije od kvalitativno jednakovrijednih rješenja koja se već nude na tržištu i,

prema potrebi, dovesti do zajedničkih rješenja ili razvoja tehničkih standarda.

2. Razvoj i primjena alata usmjerenih na uključivanje bioraznolikosti u financijske i

poslovne odluke kako bi se osiguralo da očuvanjem i obnovom provedenom tijekom

projekta ne nastane čisti gubitak bioraznolikosti i/ili povećani prihod od pružanja usluga

ekosustava21.

3. Teme usmjerene na ugrožene vrste ili staništa koja nisu uključena u priloge Direktivi o

staništima, ali imaju status „ugroženih” vrsta ili lošiji status na Europskim crvenim

popisima vrsta22 ili staništa23 ili za one vrste koje nisu obuhvaćene Europskim crvenim

popisima, na Crvenom popisu IUCN-a24.

4. Projekti koji se bave invazivnim stranim vrstama25 testiranjem i provedbom sljedećih

triju koraka u odgovarajućem prostornom opsegu unutar sveobuhvatnog okvira:

- sprječavanje uvođenja invazivnih stranih vrsta, posebno uklanjanjem prioritetnih putova

njihova uvođenja,

- uspostava sustava ranog upozoravanja i brzog iskorjenjivanja, i - iskorjenjivanje, kontrola ili ograničavanje uvedenih invazivnih stranih vrsta. Trebalo bi

uspostaviti projekte za poboljšanje postojećih, ili uvođenje novih, tehničkih, administrativnih

i/ili pravnih okvira na odgovarajućoj razini, posebno u pogledu vrsta, ali ne ograničavajući

se na njih, koje su obuhvaćene popisom invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u

Uniji u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i

Vijeća26.

Objašnjenje: ako je određeni korak već pokriven neovisno o projektu ili ne može biti

pokriven u kontekstu projekta, aktivnosti povezane s projektom moraju barem biti jasno

smještene u širem okviru kojim se povezuju sva tri koraka.

Projekti u okviru programa LIFE usmjereni na invazivne strane vrste potiču se na dijeljenje

svojih rezultata i podataka sa službenim informacijskim sustavom kojim se podržava

provedba Uredbe 1143/2014, npr. Europska mreža podataka o stranim vrstama27.

Podnositelji zahtjeva trebali bi jasno objasniti može li se i zašto njihov projektni prijedlog

svrstati u najviše dvije od navedenih tema projekata.

21

Za primjere vidi npr. platformu za poslovanje i bioraznolikost http://ec.europa.eu/environment/biodiversity/business/resources/index_en.htm 22

http://ec.europa.eu/environment/nature/conservation/species/redlist/index_en.htm 23

http://ec.europa.eu/environment/nature/knowledge/redlist_en.htm 24

http://www.iucnredlist.org/ 25

Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i

upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4.11.2014., str. 35.), i u okviru cilja 5.

Strategije za bioraznolikost ili radi doprinosa ostvarenju razine zaštite navedene u deskriptoru 2. –

Neautohtone vrste, Prilog I. točka 2. Direktive 2008/56/EZ. 26

Popis se redovito ažurira, npr. Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1141 od 13. srpnja 2016. o

donošenju popisa invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji u skladu s Uredbom (EU) br.

1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 189, 14.7.2016., str. 4.). 27

EASIN: https://easin.jrc.ec.europa.eu/

http://ec.europa.eu/environment/biodiversity/business/resources/index_e

http://ec.europa.eu/environment/biodiversity/business/resources/index_e

http://ec.europa.eu/environment/nature/conservation/species/redlist/index_en.htm

http://ec.europa.eu/environment/nature/knowledge/redlist_en.htm

http://www.iucnredlist.org/


Taj popis ne isključuje mogućnost podnošenja projektnih prijedloga za teme koje nisu

prethodno navedene, ali pripadaju u opći djelokrug rada i ciljeve područja bioraznolikosti u

okviru programa LIFE. Međutim, uzmite u obzir da projektni prijedlozi koji nisu obuhvaćeni

tim temama projekata neće dobiti bodove za kriterij za dodjelu 5. „Doprinos temama

projekata” i stoga je malo vjerojatno da će dobiti visok ukupan broj bodova. Imajte na umu

da projektni prijedlog mora biti u skladu s čitavim popisom zahtjeva odgovarajuće teme

kako bi se smatralo da je u skladu s nekom od tema projekata. Uzmite u obzir da će se

maksimalni bodovi (deset) pod kriterijem za dodjelu 5. „Doprinos temama projekta” dodijeliti

samo projektnim prijedlozima koji su jasno i u potpunosti u skladu s odabranom temom

projekta. Nije moguće odabrati više od dvije teme projekta. Ako ne odabere temu projekta,

podnositelj zahtjeva izjavljuje da projektni prijedlog ne ispunjava nijednu od tema projekta i

potvrđuje da se bodovi iz kriterija za dodjelu 5. ne mogu dodijeliti projektu. Nadalje,

razmotrit će se samo one teme koje podnositelj zahtjeva navede. Neće se razmatrati

odgovara li projekt možda nekoj drugoj temi osim one koja je navedena. Za pojedinosti

pogledajte Vodič za ocjenjivanje LIFE projektnih prijedloga za 2018.

2.4. Kako osmisliti projektni prijedlog za područje prirode ili bioraznolikosti u okviru programa LIFE?

Očekuje se da su projekti postavljeni na takav način da osiguravaju da se ključne aktivnosti

projekta potencijalno mogu primijeniti u drugim područjima i prenijeti te da stvore put

stvarnoj primjeni ili prijenosu predloženih rješenja na druga područja, najkasnije nakon

završetka projekta. Uzmite u obzir da potencijal primjene u drugim područjima ili prijenosa

rješenja projekta premašuje širenje, prijenos znanja i umrežavanje. Za više pojedinosti o

vrsti i opisu aktivnosti projekta pogledajte odjeljke 2.4.3. i 3.2.4.

2.4.1. Opseg konkretnih mjera očuvanja (pravilo o „25 %”)

Najmanje 25 % ukupnih prihvatljivih proračunskih sredstava projekta za područje

prirode ili bioraznolikosti u okviru programa LIFE mora se baviti „konkretnim

mjerama očuvanja”.

Toplo se preporučuje da projekti za područje prirode ili bioraznolikosti u okviru

programa LIFE uključuju znatno više od 25 % konkretnih aktivnosti očuvanja. Tijekom

ocjenjivanja projektnog prijedloga moguće je da se neke mjere ocijene kao neprihvatljive i

uklone iz projekta. Osim toga, podnositelj zahtjeva može smatrati određene mjere

konkretnima, a tim za odabir ne (npr. aktivnosti povezane s inventarima, vodičima za

upravljanje, praćenjem, komunikacijom s dionicima itd. ne smatraju se konkretnim mjerama).

Ako je postotak konkretnih mjera manji od 25 %, cijeli se projekt može odbaciti iz tog razloga.

Aktivnosti projekta za konkretno očuvanje moraju biti jasno prepoznatljive kao takve. Moraju se u potpunosti odnositi na konkretno očuvanje, a ne biti kombinacija konkretnog očuvanja s ostalim aktivnostima, osim ako su proračunska sredstva dodijeljena podaktivnostima jasno navedena.

Što su konkretne aktivnosti očuvanja?

U ovom kontekstu, „konkretne aktivnosti očuvanja” one su aktivnosti koje izravno

unapređuju (ili usporavaju/zaustavljaju/smanjuju opadanje) statusa očuvanja/ekološkog

stanja ciljanih vrsta, staništa, ekosustava ili usluga ekosustava.


Pripremne aktivnosti (npr. planiranje i priprema konkretnih mjera očuvanja) i kupovina

zemljišta/zakup/plaćanja naknade zbrajaju se u navedenih 25 % u mjeri u kojoj su izravno

nužni za izvršenje konkretnih aktivnosti tijekom trajanja projekta.

Praćenje ponovno uvedenih vrsta smatrat će se konkretnim očuvanjem samo ako praćenje

može preusmjeriti tijek aktivnosti ponovnog uvođenja.

U iznimnim okolnostima, preventivne mjere (uključujući praćenje) koje su nužne za

otkrivanje i sprječavanje velikih prijetnji koje bi mogle ozbiljno utjecati na ciljano stanište ili

vrstu mogu se smatrati konkretnim mjerama čak i ako ne unapređuju status očuvanja

ciljanog prirodnog ili poluprirodnog staništa, ekosustava ili divlje vrste tijekom trajanja

projekta. Te iznimne okolnosti smatrat će se ispunjenima ako:

- projektni prijedlog pruži jasan dokaz (npr. zapise o prethodnim događajima, statistiku itd.)

da su vjerojatnost sprječavanja događaja i ozbiljnost njegovih negativnih učinaka na ciljano

prirodno ili poluprirodno stanište, ekosustav ili divlju vrstu visoke;

- su sve potrebne mjere na snazi tijekom trajanja projekta kako bi se osiguralo da su

protumjere protiv negativnog događaja na snazi u slučaju da do njega dođe, kao i da su

temeljito ispitane u odgovarajućim razmjerima;

- korisnik utvrdi i objasni sve negativne učinke preventivnih mjera koje bi mogle utjecati na

prirodna ili poluprirodna staništa, ekosustave ili divlje vrste;

- korisnici budu predani nastavku praćenja i primjene mehanizama i mjera razvijenih za

razdoblje od najmanje tri godine nakon završetka projekta.

Pravna zaštita smatrat će se konkretnim očuvanjem samo ako se potpuno ostvari unutar

trajanja projekta.

Aktivnosti s ciljem utjecaja na ponašanje ključnih dionika (npr. poljoprivrednika, lovaca,

ribara, posjetitelja) radi neizravne koristi za ciljano mjesto/vrstu/staništa mogu se smatrati

konkretnim aktivnostima očuvanja samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

a) neprikladno ponašanje dionika u pitanju važna je prijetnja ciljanom mjestu/vrsti/staništu;

b) aktivnost za glavni cilj ima promjenu ponašanja određenih skupina dionika na određen način od kojeg će stanište/vrsta imati jasnu i određenu korist;

c) predviđeno je da će se predmetno ponašanje promijeniti tijekom trajanja projekta;

d) akcija je u dovoljnoj mjeri izražena brojčano (broj osoba do kojih će doprijeti; postotak čije će ponašanje biti povoljno promijenjeno tijekom projekta; ako je moguće, procjena povoljnog učinka na ciljanu vrstu/stanište...);

e) projekt izričito prati tu promjenu radi provjere rezultata.

Aktivnosti upravljanja posjetiteljima (npr. ograde, staze) smatrat će se konkretnim

aktivnostima očuvanja samo ako projektni prijedlog može pokazati da posjetitelji već imaju

izravan negativan učinak na status očuvanja ciljanog staništa/vrste.


Iznimke u pogledu zahtjeva za konkretne aktivnosti očuvanja Projektni prijedlozi u kojima se manje od 25 % proračunskih sredstava dodjeljuje

konkretnim aktivnostima očuvanja općenito će se smatrati neprihvatljivima. Međutim,

postoje dvije iznimke ovog pravila za projekte za područje prirode u okviru programa LIFE:

Projekti uspostave pomorskih područja: Projekti za inventare i planiranje uspostave novih pomorskih offshore područja mreže Natura 2000 (bilo u priobalju ili u teritorijalnim vodama) ili njihova proširenja ne trebaju uključivati konkretne aktivnosti očuvanja (za definiciju termina „priobalje” („offshore”) u kontekstu područja mreže Natura 2000 pogledajte stranicu 7. i odjeljak 2.6. dokumenta „Smjernice za uspostavu mreže Natura 2000 u morskom okolišu – http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/marine/docs/marine_guidelines.pdf). Svaki takav projektni prijedlog mora, međutim, sadržavati obvezu nadležnog ministarstva/tijela da će se predmetna područja uspostaviti kao područja mreže Natura 2000 prije završetka projekta, a nadležno tijelo mora biti korisnik projekta (korisnik koordinator ili pridruženi korisnik). Uspostava područja mora biti tema posebne aktivnosti u projektu, s nadležnim tijelom odgovornim za njegovu provedbu.

Projekti iz članka 11.: Projekti za područje prirode u okviru programa LIFE za podršku i/ili daljnji razvoj nadzora statusa očuvanja prirodnih staništa i vrsta obuhvaćenih Direktivama o pticama i staništima (u smislu članka 11. Direktive o staništima) ne moraju uključivati konkretne aktivnosti očuvanja. U takvim slučajevima, nadležno tijelo zaduženo za praćenje iz članka 11. mora biti korisnik projekta (korisnik koordinator ili pridruženi korisnik). Za projektne prijedloge za rutinsko praćenje ili tek lokalno poboljšanje praćenja neće se smatrati da zadovoljavaju uvjete navedene iznimke.

2.4.2. Ponavljajuće aktivnosti upravljanja područjem ili vrstama

Ponavljajuća aktivnost upravljanja jest aktivnost koju je potrebno provoditi periodički

(najmanje godišnje) radi održavanja statusa očuvanja vrsta, staništa ili ekosustava.

U skladu s općim pravilom o tekućim aktivnostima (vidi odjeljak 1.6.12.), tekuće

ponavljajuće aktivnosti općenito su neprihvatljive. Na primjer, sve aktivnosti nadzora

područja, periodičke košnje ili dugoročne aktivnosti praćenja koje su već trajale prije

početka projekta općenito su neprihvatljive.

Nove ponavljajuće aktivnosti u načelu su prihvatljive za financiranje u sklopu projekata za

područje prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE. Posebno, ponavljajuće aktivnosti

s jasnom pilot i demonstracijskom vrijednošću mogu se smatrati prihvatljivima za

financiranje.

Međutim, projekti kojima se predviđaju ponavljajuće aktivnosti moraju u dovoljnoj mjeri

dokazati dugoročnu održivost i europsku dodanu vrijednost predložene aktivnosti.

Podnositelj zahtjeva stoga se mora izričito obvezati na to da će korisnici projekta nastaviti

ponavljajuće aktivnosti započete i provođene tijekom projekta nakon njegova završetka te

objasniti kako će se pri tome financirati. Izvršavanje te obveze provjerit će se u trenutku

završnog plaćanja, kada će javni naručitelj provjeriti provode li se ponavljajuće aktivnosti

još uvijek u potrebnim vremenskim razmacima te jesu li ispunjeni svi administrativni i

http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/marine/docs/marine_guidelines.pdf

http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/marine/docs/marine_guidelines.pdf


proračunski uvjeti da bi se osigurao njihov nastavak u odgovarajućem trenutku. Ako nema

jamstva da će se ponavljajuće aktivnosti nastaviti nakon završetka projekta, svi će

povezani troškovi biti neprihvatljivi.

2.4.3. Vrste aktivnosti

Pri pripremi vašeg projektnog prijedloga moraju se jasno razlikovati sljedeće glavno vrste

prihvatljivih aktivnosti:

pripremne aktivnosti (aktivnosti A),

plaćanje u pogledu zemljišta/zakupa zemljišta i/ili naknade za prava uporabe zemljišta (aktivnosti B),

mjere očuvanja (aktivnosti C),

praćenje i procjena učinka aktivnosti projekta (aktivnosti D),

aktivnosti komunikacije i širenja informacija (aktivnosti E),

upravljanje projektom i napredak projekta (aktivnosti F). Da bi se smatrale prihvatljivima za financiranje, sve aktivnosti moraju ispuniti svaki od sljedećih uvjeta:

potreba za aktivnošću mora biti dobro opravdana u pogledu ciljeva projekta;

i

dugoročna održivost ulaganja mora biti zajamčena.


Pripremne aktivnosti (aktivnosti A)

Opće je načelo da se svim pripremnim aktivnostima moraju izraditi praktične preporuke i/ili

informacije koje se mogu primjenjivati i rabiti bez potrebe za daljnjim pripremama. Nadalje,

kada pripremne aktivnosti iznimno ne dovode do izravne provedbe tijekom projekta,

projektni prijedlog mora sadržavati dovoljan skup objašnjenja, obveza i jamstava kako bi se

pokazalo da je njihova potpuna provedba nakon projekta doista osigurana. Većina

projekata uključuje pripremne aktivnosti.

Pripremne aktivnosti:

trebale bi biti jasno povezane s ciljem/ciljevima projekta,

trebale bi biti znatno kraće od trajanja projekta te završiti puno prije završetka projekta,

ne bi trebale biti istraživačke aktivnosti, osim ako su obuhvaćene iznimkom iz točke 1.6.14. ovog vodiča,

ne bi trebale biti inventari novih ili postojećih područja mreže Natura 2000 (osim novih offshore pomorskih područja).

Pripremne aktivnosti uključuju, na primjer:

pripremne aktivnosti za mjere očuvanja u okviru projekta (tehničko planiranje, postupci pribavljanja dozvola, savjetovanje s dionicima itd.),

izradu nacrta planova za upravljanje područjima mreže Natura 2000;

izradu nacrta, praćenje i reviziju strateških inicijativa povezanih s ciljevima ili aktivnostima Strategije za bioraznolikost (na transnacionalnoj, nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) koje nisu usmjerene na mrežu Natura 2000;

razvoj akcijskih planova očuvanja za vrste/stanišne tipove iz Direktiva o pticama i staništima;

razvoj akcijskih planova za invazivne strane vrste, posebno za putove uvođenja i širenja ili razvoj planova nadzora i ranog upozoravanja;

preliminarne studije potrebne za poboljšanje integriteta i povezivosti mreže Natura 2000.

Kada su planovi za upravljanje, akcijski planovi, strategije ili drugi slični planovi izrađeni ili

izmijenjeni u okviru projekta za područje prirode ili bioraznolikosti u okviru programa LIFE,

moraju pravno stupiti na snagu prije završetka projekta. Stoga u državama članicama gdje

postoji postupak za njihovo pravno donošenje i/ili odobrenje, taj postupak mora biti dovršen

prije završetka projekta, inače će povezani izdatci biti neprihvatljivi. Podnositeljima zahtjeva

stoga se savjetuje da ne uključuju aktivnosti razvoja takvih planova osim ako nisu sigurni

da će oni pravno stupiti na snagu prije završetka projekta. Podnositelj zahtjeva trebao bi

uključiti raspored koji pokazuje kako i kada će razvijeni planovi pravno stupiti na snagu.

Plaćanje u pogledu zemljišta/zakupa zemljišta i/ili naknade za prava

uporabe zemljišta (aktivnosti B)

To uključuje:

kupovinu zemljišta i povezane troškove (npr. troškove javnog bilježnika, poreze itd.),

dugoročan zakup zemljišta i povezane troškove,

plaćanje jednokratne naknade za uporabu zemljišta i povezane troškove.


Napomena: Plaćanje kratkoročnog zakupa i/ili naknade može biti prihvatljivo za financiranje

samo ako služi demonstracijskim ili pilot aktivnostima; vidi u nastavku.

Plaćanja javnim tijelima u pogledu kupovine zemljišta, naknade ili zakupa nisu

prihvatljiva, uz iznimku plaćanja naknade ili kratkoročnog zakupa lokalnim tijelima

(tj. općinama i sl.).

Da bi iznimka bila valjana, mora biti izričito predviđena u projektu, a korisnici moraju

dokazati da je to jedino troškovno učinkovito rješenje za ostvarivanje ciljeva projekta.

Nadalje, preporučuje se da lokalna tijela prihod od tih plaćanja ponovno ulože u mjere

očuvanja ili podizanja svijesti javnosti u okviru mreže Natura 2000 ili Strategije za

bioraznolikost. Projektni prijedlozi koji uključuju obvezu predmetnih lokalnih tijela da to

učine razmotrit će se za dodjelu više bodova za dodanu vrijednost EU-a tijekom postupka

ocjenjivanja projekata i stoga mogu imati veće izglede da budu odabrani za sufinanciranje.

a) Kupovina zemljišta Prihvatljivost svih troškova za kupovinu zemljišta podliježe uvjetima u nastavku.

Podnositelj zahtjeva u svojem se projektnom prijedlogu mora dotaknuti svakog od

tih uvjeta objasnivši kako se svaki uvjet ispunjava ili će se ispuniti tijekom projekta.

(i) Kupovina zemljišta mora biti jasno povezana s ciljevima projekta.

(ii) Kupljena zemljišta moraju doprinijeti poboljšanju, održavanju ili obnovi integriteta mreže Natura 2000.

(iii) Kupovina je jedini ili najisplativiji način postizanja željenog učinka očuvanja.

(iv) Kupljena zemljišta dugoročno su rezervirana za uporabe koje su u skladu s ciljevima iz članka 11. Uredbe o programu LIFE putem najprikladnijeg oblika pravne zaštite.

(v) Korisnici moraju osigurati da ugovor o kupoprodaji/javnobilježnički akt i/ili upis u zemljišne knjige uključuje jamstvo toga da je zemljište konačno (bez vremenskog ograničenja) dodijeljeno svrhama očuvanja prirode. Kada postoje obje mogućnosti (ugovor o kupoprodaji i upis u zemljišne knjige), korisnici moraju uporabiti onu mogućnost koja pruža najsnažniju dugoročnu zaštitu. Potrebno je napomenuti da će korisnici najkasnije sa završnim izvješćem morati podnijeti presliku ugovora o kupoprodaji i/ili upisa u zemljišne knjige, uključujući prethodno spomenuto jamstvo. Ne dostave li te dokumente, odgovarajući će se troškovi kupovine zemljišta te povezani troškovi smatrati neprihvatljivima. U zemljama u kojima bi bilo nezakonito uključiti to jamstvo i u zemljišne knjige i u ugovor o kupoprodaji javni naručitelj može prihvatiti jednakovrijedno jamstvo, pod uvjetom da ono pruža istu razinu dugoročne pravne zaštite.

(vi) Zemljište mora kupiti jedan od korisnika projekta koji je dobro uhodana privatna organizacija (npr. NVO za očuvanje prirode ili nešto drugo) ili javno tijelo odgovorno za očuvanje prirode te ono mora ostati u njegovu vlasništvu do završetka projekta.

(vii) Projektnim prijedlogom mora se dokazati da svaki korisnik koji će izvršiti kupovinu zemljišta posjeduje potrebne sposobnosti i iskustvo u pogledu kupovine zemljišta za očuvanje prirode te da je planirani cilj realističan s obzirom na vremenski okvir projekta.

(viii) Ako je tijelo zaduženo za kupovinu privatna organizacija, njegovi statuti moraju uključivati odredbu o tome da će se u slučaju njegova prestanka zemljište prenijeti drugoj pravnoj osobi koja prvenstveno djeluje u području očuvanja prirode (npr.


drugom NVO-u za očuvanje ili odgovarajućem javnom tijelu). (ix) U projektnom prijedlogu se moraju dostaviti dokazi da je kupoprodajna cijena u

skladu s trenutačnim tržišnim cijenama za tu vrstu zemljišta i regije.

(x) Moraju se dostaviti dokazi da kupljeno zemljište nije bilo u vlasništvu javnog tijela 24 mjeseca prije datuma podnošenja zahtjeva za projekt.

(xi) Kupljeno zemljište tijekom projekta mora podlijegati posebnoj obnovi i/ili aktivnom upravljanju ili ograničenjima uporabe osim pravnih obveza i postojećih ograničenja koja se ne bi mogla nametati bez kupovine zemljišta. Kupovina zemljišta odličnog statusa očuvanja (tj. kojem nije potrebna obnova ili posebno upravljanje ili ograničenje uporabe) prihvatljiva je samo ako je strateška u odnosu na ciljeve projekta.

b) Plaćanje u pogledu dugoročnog zakupa zemljišta, kupovine prava i jednokratne naknade

Na tu se vrstu plaćanja prema potrebi primjenjuju isti prethodno navedeni uvjeti.

Podnositelj zahtjeva u projektnom se prijedlogu mora dotaknuti svakog od tih uvjeta

objasnivši kako se svaki uvjet ispunjava ili će se ispuniti tijekom projekta. Trajanje zakupa

mora biti dovoljno da bi se jamčila trajnost ulaganja u očuvanje (npr. 20 godina ili duže).

Pogledajte i opće uvjete modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program

LIFE.

c) Plaćanje u pogledu kratkoročnog zakupa zemljišta ili privremene naknade

Plaćanja u pogledu zakupa zemljišta ili naknade ograničenog trajanja, u okviru razdoblja

projekta, bit će prihvatljiva samo ako su nužna za demonstracijske ili pilot aktivnosti

korisne za status očuvanja ciljanih vrsta, staništa ili ekosustava. Potrebno je

napomenuti da će biti potrebno dostaviti primjereno opravdanje troškovne učinkovitosti

plaćanja kratkoročnog zakupa (usklađenost s trenutačnim tržišnim cijenama za tu vrstu

zemljišta i regije) sa završnim izvješćem projekta.

Aktivnosti očuvanja (aktivnosti C)

Aktivnosti očuvanja moraju biti usmjerene na izravno poboljšavanje (ili

usporavanje/zaustavljanje/smanjenje opadanja) statusa očuvanja/ekološkog stanja ciljane

vrste, staništa, ekosustava ili usluga ekosustava. Njihov učinak mora biti mjerljiv te se mora

pratiti i ocjenjivati tijekom projekta.

Održavanje ulaganja izvršenih tim aktivnostima mora se osigurati dugoročno nakon

završetka projekta. Među ostalim, kada se aktivnosti provode na zemljištu koje ne pripada

ni jednom od korisnika, oni s vlasnikom moraju sklopiti sporazum u kojem se on/ona

obvezuje da neće poduzeti nikakve radnje koje bi narušile ulaganja/obnovu koja se provodi

projektom. Taj se sporazum mora sklopiti na dovoljno dugo razdoblje (poželjno na 20

godina ili više). Sklapanje tih sporazuma mora se izričito navesti u opisu odgovarajuće(ih)

aktivnosti te u odjeljku o „očekivanim rezultatima”.

U svrhu ovih smjernica aktivnosti očuvanja temeljene na mjestu razlikuju se od aktivnosti

povezanih s vrstama (koje se ne temelje na mjestu). Aktivnosti temeljene na mjestu jesu

zemljišne aktivnosti izvršene na određenom mjestu, dok aktivnosti koje se ne temelje na

mjestu nemaju veze s određenim mjestom.


Ipak, neke aktivnosti očuvanja usmjerene na vrste, poput ponovnog uvođenja i prijenosa

(vidi točku (d) u nastavku) isto tako uključuju elemente temeljene na mjestu.

a) Aktivnosti očuvanja temeljene na mjestu u područjima mreže Natura 2000:

Za projekte za područje prirode u okviru programa LIFE aktivnosti usmjerene na

vrste ptica moraju se provoditi unutar područja očuvanja značajna za ptice (POP,

engleski SPA), aktivnosti usmjerene na staništa ili vrste iz Direktive o staništima

moraju se provoditi unutar vjerojatnih područja očuvanja značajnih za vrste i

stanišne tipove / područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove/posebnih

područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (vPOVS/POVS/PPOVS,

engleski pSCI/SCI/SAC).

U projektima za područje prirode aktivnosti usmjerene na vrste i staništa koje nisu

navedene na službenom standardnom obrascu Natura 2000 (SDF) nisu prihvatljive.

Podnositeljima zahtjeva savjetuje se da to pažljivo provjere. Spomenuti standardni obrasci

mogu se vidjeti na adresi http://natura2000.eea.europa.eu/ (napomena: ta javna stranica

obično se ažurira u roku od nekoliko mjeseci nakon što Komisija primi podatke od država

članica, međutim, u nekim slučajevima može proći i do šest mjeseci dok se ne dodaju

najnovije informacije). Kada su vrste/staništa zapravo navedena, ali nisu u standardnom

obrascu, aktivnosti usmjerene na njih na tom mjestu mogu biti prihvaćene samo ako

projektni prijedlog sadržava izjavu o obvezi nadležnog tijela da će ažurirati podatkovni list

prije završetka projekta.

Za projekte za područje prirode programa LIFE, aktivnosti očuvanja temeljene na mjestu

općenito se provode na području postojećih ustanovljenih područja mreže Natura 2000.

Projekti za područje bioraznolikosti u okviru programa LIFE isto tako mogu uključivati

aktivnosti na područjima mreže Natura 2000.

Za svako ciljano područje mreže Natura 2000, podnositelj zahtjeva trebao bi dostaviti opći

opis i (u prilogu) kartu područja na kojoj je označeno gdje će se svaka aktivnost provoditi.

Područje projekta bit će cijelo ciljano područje mreže Natura 2000 (stoga nije potrebno

dodatno precizirati područje projekta unutar područja mreže Natura 2000, osim ako za to

ne postoje posebni razlozi).

Podnositeljima zahtjeva savjetuje se da provjere da opsezi na njihovim kartama odgovaraju onima na pregledniku EU-a Natura 2000 dostupnom javnosti (http://natura2000.eea.europa.eu).

b) Aktivnosti povezane s područjem izvan područja mreže Natura 2000 za

poboljšanje ekološke povezanosti/povezivosti mreže Natura 2000:

One mogu biti uključene u projekte ako je ispunjen svaki od sljedećih uvjeta:

(i) Dostavljen je dokaz da predviđena ulaganja doprinose „poboljšanju ekološke

povezanosti mreže Natura 2000”;

(ii) Dostavljeno je jamstvo dugoročnog nastavka tih ulaganja u obliku obveze davanja

tim mjestima najprikladnijeg pravnog ili ugovornog statusa zaštite prije

završetka projekta, tj. u projektnom prijedlogu podnositelj zahtjeva mora pružiti

detaljne informacije o predloženom statusu zaštite i objasniti zašto se on smatra

http://natura2000.eea.europa.eu/

http://natura2000.eea.europa.eu)/


dovoljnim za osiguravanje dugoročne održivosti ulaganja;

(iii) Nacionalna mreža područja Natura 2000 smatra se dovoljnom za ciljane

vrste/staništa projekta.

Iznimno, status zaštićenog područja nije nužan za mjesta gdje će se nalaziti

infrastruktura koja djeluje kao migracijski koridor za životinje (npr. ekodukti, prolazi za

ribe) koji bi poboljšali mogućnosti migracije životinja ako je ispunjen svaki od sljedećih

uvjeta:

(i) U projektnom prijedlogu podnositelj zahtjeva objašnjava kako populacija ciljane

vrste već ima koristi od odgovarajuće uspostave područja mreže Natura 2000 na

njihovim glavnim područjima razmnožavanja, hranjenja i/ili odmora;

(ii) U projektnom prijedlogu podnositelj zahtjeva dostavlja dokaz da je buduća uporaba i

održavanje infrastrukture podržana odgovarajućim planiranjem uporabe zemljišta na

najmjerodavnijoj upravnoj razini.

c) Druge aktivnosti očuvanja utemeljene na mjestu izvan mreže Natura 2000

Projekti za područje bioraznolikosti u okviru programa LIFE mogu sadržavati aktivnosti očuvanja utemeljene na mjestu koje nisu povezane s mrežom Natura 2000.

Iznimno, projekti za područje prirode u okviru programa LIFE mogu uključivati aktivnosti za

poboljšanje statusa očuvanja vrsta navedenih u Prilogu IV., ali ne i u Prilogu II. Direktivi

o staništima. Troškovi aktivnosti očuvanja temeljenih na mjestu za očuvanje vrsta iz

Priloga IV. koje nisu navedene u Prilogu II. nisu uvjetovani statusom područja mreže

Natura 2000 ciljanih zemljišta. Međutim, mora se pružiti jamstvo održivosti svih takvih

ulaganja, u obliku obveze davanja tim mjestima najprikladnijeg statusa pravne zaštite

prije završetka projekta. Prilikom podnošenja projektnog prijedloga, podnositelj zahtjeva

mora pružiti detaljne informacije o predloženom statusu zaštite i objasniti zašto se on

smatra dovoljnim za osiguravanje dugoročne održivosti ulaganja. Kupovina zemljišta u tom

kontekstu nije moguća.

d) Ponovno uvođenje vrsta i drugo uvođenje u svrhu očuvanja/prijenosa

Konkretne aktivnosti čuvanja za ponovno uvođenje ili prijenos vrsta mogu se smatrati

prihvatljivima za financiranje samo kada projektni prijedlozi ispunjavaju sve uvjete

navedene u nastavku.

Podnositelj zahtjeva u projektnom se prijedlogu mora dotaknuti svakog od tih uvjeta

objasnivši kako se svaki uvjet ispunjava.

U slučaju ponovnog uvođenja i drugih projekata i aktivnosti očuvanja s prijenosom

projektnim se prijedlogom mora dokazati da je svaki od navedenih sljedećih uvjeta

ispunjen:

(i) aktivnosti su opravdane, očekuje se da imaju kvantitativnu korist očuvanja temeljenu na analizi troškova i koristi i imaju velike izglede za uspjeh prema temeljitoj analizi rizika i izvedivosti;

(ii) vjerojatno je da će ponovno uvedeni/preneseni organizmi biti sposobni nositi se s


novim patogenima i stresovima koje susretnu na odredištu i rizik je ponovnog uvođenja patogena u odredište sveden na najmanju razinu;

(iii) alternative ponovnom uvođenju/prijenosu procijenjene su kao manje učinkovite ili neizvedive kao sredstvo postizanja posebnih i jasno definiranih ciljeva očuvanja ponovnog uvođenja/prijenosa;

(iv) cilj su aktivnosti područja gdje su uklonjeni uzroci izumiranja vrste;

(v) uklanjanje jedinki iz njihova sadašnjeg staništa radi ponovnog uvođenja razmatra se jedino ako ne ugrožava populacije u zatočeništvu ili izvorne divlje populacije;

(vi) cilj su aktivnosti područja čija staništa i klima u predvidivoj budućnosti ispunjavaju uvjete potrebne za preživljavanje održive populacije vrste;

(vii) prethodni sporazum između svih uključenih strana (npr. između nadležnog tijela za populaciju davatelja i upravitelja područja ponovnog uvođenja) sklopljen je i dokumentiran;

(viii) cilj su aktivnosti jedino područja gdje je stajalište lokalnog stanovništva prema planiranom ponovnom uvođenju povoljno ili gdje postoji razumno očekivanje da se lokalno prihvaćanje može postići tijekom projekta;

(ix) ili

o organizmi se ponovno uvode samo u područja gdje su se prethodno

pojavljivali

ili

o organizmi se namjerno uvode/prenose izvan svojih autohtonih područja kako bi se

spriječilo izumiranje populacije središnje vrste gdje je zaštita od trenutnih ili vjerojatnih budućih prijetnji u trenutnom opsegu procijenjena kao manje izvediva nego na alternativnim mjestima ili

ponovno uspostavila ekološka funkcija izgubljena izumiranjem kroz uvođenje organizama koji su blizak rođak izumrle vrste, unutar su istog roda i koji pripadaju najbližoj i najsličnijoj dostupnoj populaciji (u smislu genetike, ekologije itd.).

U slučaju takvog uvođenja/prijenosa radi očuvanja mora biti moguće pouzdano procijeniti da ono/on predstavlja malen rizik.

(x) projektni prijedlog mora sadržavati pripremnu fazu, fazu ponovnog uvođenja i fazu praćenja, kao i izlaznu strategiju u slučaju da se prijenos/ponovno uvođenje ne odvija prema planu.

U projektima za područje prirode u okviru programa LIFE, ponovno uvođenje i drugi

projekti očuvanja s ponovnim uvođenjem/prijenosom te aktivnosti izvan postojećih

područja mreže Natura 2000 prihvatljivi su samo ako projektni prijedlog ispunjava svaki

od sljedećih dodatnih uvjeta:

(xi) uključuje obvezu nadležnog tijela za uspostavu područja mreže Natura 2000 radi

određivanja glavnog reproduktivnog područja i područja hranjenja (ponovno)

uvedene/prenesene populacije kao područja mreže Natura 2000 prije završetka

projekta (pod uvjetom da su (ponovno) uvođenje/prijenos uspješni);

(xii) osigurava da je nadležno tijelo za uspostavu područja mreže Natura 2000 korisnik

projekta (korisnik koordinator ili pridruženi korisnik). Posebna aktivnost koju

provodi nadležno tijelo za uspostavu mora biti uključena u projektni prijedlog.

Daljnje smjernice o ponovnom uvođenju i prijenosu radi očuvanja mogu se pronaći u

sljedećem dokumentu:


http://www.issg.org/pdf/publications/RSG_ISSG-Reintroduction-Guidelines-2013.pdf

e) Aktivnosti povezane s vrstama (koje nisu nužno temeljene na mjestu)

i. Aktivnosti očuvanja povezane s vrstama čiji su cilj vrste iz Direktiva o pticama i staništima

To se tiče svih aktivnosti osim aktivnosti temeljenih na mjestu koje su nužne za

poboljšanje statusa očuvanja vrsta obuhvaćenih Direktivom o pticama (Prilog I. ili II. ili

migracijske vrste koje se redovito pojavljuju) ili Direktivom o staništima (Prilog II., IV. ili V.).

Takve aktivnosti trebale bi se jasno razlikovati od onih koje se odnose na zaštitu mjesta i

moraju se baviti značajnim pitanjima očuvanja. U projektnom prijedlogu podnositelji

zahtjeva moraju detaljno objasniti planirane aktivnosti očuvanja i nužnost tih

aktivnosti u pogledu ciljane(ih) vrste(a) te pružiti jamstva i obveze da će izvršena

ulaganja biti dugoročno održana. Takvi projekti mogu između ostaloga uključivati:

Aktivnosti povezane s izravnom zaštitom životinjskih vrsta od nenamjernog ili slučajnog ometanja, skupljanja, lovljenja, trovanja ili ubijanja. One se posebno mogu odnositi na široko rasprostranjene ili mobilne vrste za koje uspostava područja mreže Natura 2000 i povezano očuvanje i upravljanje mjestima nije dovoljno za osiguravanje povoljnog statusa očuvanja. Na primjer, to se može odnositi na aktivnosti uklanjanja ili izmjene tehničkih uređaja ili infrastruktura poput električnih vodova, ribarske opreme itd.;

Aktivnosti za borbu protiv invazivnih stranih vrsta ili ublažavanja negativnog učinka klimatskih promjena, u mjeri u kojoj od toga ciljane vrste imaju izravne koristi.

ii. Aktivnosti očuvanja ex situ

One se odnose na aktivnosti poput uzgoja u zatočeništvu, banki sjemena itd. i mogu

uključivati održiva ulaganja u infrastrukturu/opremu. Kako bi bilo prihvatljivo i

smatralo se konkretnom aktivnošću očuvanja, očuvanje ex situ mora biti

povezano s ponovnim uvođenjem tijekom projekta. Iznimno, takva ulaganja

smatrat će se prihvatljivima u nedostatku planiranog ponovnog uvođenja ako se pruži

jasno opravdanje kako bi se dokazalo da je očuvanje ex situ trenutno jedina

moguća/korisna vrsta aktivnosti očuvanja za tu ili te vrste.

iii. Ostale aktivnosti očuvanja povezane s vrstama čiji su cilj vrste koje nisu obuhvaćene

Direktivama o pticama i staništima

Takve aktivnosti dopuštene su za projekte za područje bioraznolikosti u okviru

programa LIFE (vidi prethodni odjeljak 2.3.3. o temama projekata).

Praćenje učinka aktivnosti projekta (aktivnosti D – obvezno)

Za svaki će se projekt morati izvještavati o izlaznim učincima i utjecaju projekta. Projektnim

prijedlogom stoga će se morati predvidjeti aktivnosti praćenja koje će olakšati takvo

izvješćivanje uspostavljajući osnove i prateći napredak i rezultate svih aktivnosti koje

doprinose zaustavljanju i smanjenju gubitka bioraznolikosti, uključujući davanje podrške

mreži Natura 2000 i borbu protiv degradacije ekosustava;



Posebno, aktivnosti očuvanja (aktivnosti C) moraju dovesti do mjerljivog poboljšanja

statusa očuvanja ciljane vrste/staništa ili problema bioraznolikosti na koji je projekt

usmjeren. Praćenje tih učinaka trebalo bi se provoditi tijekom čitavog trajanja projekta i

rezultati praćenja trebali bi se redovito ocjenjivati. U tom pogledu svaki projektni prijedlog

koji uključuje aktivnosti očuvanja mora sadržavati odgovarajući broj aktivnosti praćenja

kako bi se mjerio njihov učinak na ciljanu vrstu/staništa/problem bioraznolikosti.

Nadalje, pilot-projekti/demonstracijski projekti moraju uključivati jasan skup aktivnosti za

ocjenu glavnih rezultata i ishoda projekta, uključujući troškovno učinkovitu mogućnost

primjene u drugim područjima ili prenosivosti aktivnosti i rezultata te mjera poduzetih kako

bi se osigurala stvarna primjena ili prijenos uspješnih pilot/demonstracijskih aktivnosti.

Projektne prijedloge koji ne zadovoljavaju u tim pogledima neće se smatrati

pilot/demonstracijskim projektnim prijedlozima.

Praćenje učinka projekta trebao bi timu za upravljanje projektom omogućiti da potvrdi

dostatnost razvijenih sredstava za rješavanje određenih problema i prijetnji ili da ih dovede

u pitanje i razvije nova sredstva za provedbu tijekom trajanja projekta ako je moguće. Na

kraju projekta, korisnici bi trebali moći brojčano izraziti ostvareni napredak, u smislu učinka

na ciljane vrste/staništa ili na ciljani problem bioraznolikosti.

Za svaki će se projekt morati izvješćivati o ishodu i učinku projekta uzimajući u obzir

ključne pokazatelje na razini projekta u okviru programa LIFE (vidi daljnje upute u

odjeljku 3.2.4.). Ti će pokazatelji doprinijeti ocjenjivanju učinka projekta u okviru programa

LIFE.

Svi izmjereni pokazatelji trebali bi biti dosljedni s problemom očuvanja ili bioraznolikosti na

koji je projekt usmjeren i vrstom aktivnosti tijekom projekta. Početna situacija od koje

projekt počinje treba biti procijenjena te bi se redovito trebao ocjenjivati napredak u odnosu

na nju.

Projekti koji se bave zelenim infrastrukturama kao podrška cilju 2. Strategije EU-a za

bioraznolikost moraju uključiti, ili kao dio praćenja učinka projekta na problem

vrsta/staništa/bioraznolikosti na koji su usmjereni ili kao zasebnu aktivnost, praćenje učinka

projekta na uvjete i usluge ekosustava. Za sve ostale projekte ta je aktivnost neobvezna.

Ocjenjivanje stanja ekosustava i njihovih usluga treba provesti u skladu s analitičkim

okvirom razvijenim u okviru inicijative EU-a za kartiranje i procjenu ekosustava i njihovih

usluga (eng. Mapping and Assessing Ecosystems and their Services – MAES) dogovorene

na europskoj razini u okviru aktivnosti 5. Strategije za bioraznolikost:


Za dodatne informacije podnositelji zahtjeva mogu pogledati vodič za korisnike „Procjena

ekosustava i njihovih usluga u projektima u okviru programa LIFE” koji je dostupan u

paketu alata za program LIFE http://ec.europa.eu/environment/life/toolkit/pmtools/index.htm

Aktivnosti komunikacije i primjene u drugim područjima

(aktivnosti E – obvezno)

Uzmite u obzir da su određeni isporučivi proizvodi komunikacije obvezni za projekte

najbolje prakse te demonstracijske projekte i pilot-projekte (web-mjesto projekta, oglasne


http://ec.europa.eu/environment/life/toolkit/pmtools/index.htm


ploče, uporaba logotipa programa LIFE/mreže Natura 2000 itd.) i stoga bi trebale biti jasno

predviđene u projektnom prijedlogu kao izlazni proizvodi aktivnosti E. Osim toga, projekti

moraju uključivati aktivnosti, osim komunikacije/širenja i umrežavanja, koje su usmjerene

na primjenu u drugim područjima i prijenos metoda/tehnika/rješenja primijenjenih u

projektu u druge regije, zemlje ili kontekste.

a) Komuniciranje i širenje informacija

Projekt najbolje prakse mora sadržavati odgovarajući broj aktivnosti komunikacije i širenja

informacija. One obično uključuju:

aktivnosti informiranja opće javnosti i dionika s ciljem olakšavanja provedbe projekta;

aktivnosti podizanja svijesti javnosti i širenja usmjerene na oglašavanje projekta i njegovih rezultata u općoj javnosti te među drugim dionicima koji bi mogli imati koristi od iskustva projekta,

aktivnosti podizanja svijesti o mreži Natura 2000 (obvezne za projekte koji se provode na područjima mreže Natura 2000).

Uključuje li projektni prijedlog razvoj općih smjernica za uspostavu planova za upravljanje

mjestima/stanišnim tipovima/vrstama u okviru mreže Natura 2000 ili smjernice za praktično

upravljanje njima, mora dokazati potrebu za takvim smjernicama i to da drugdje ne postoje

takve smjernice, a mora utvrditi i ciljanu „skupinu” te kako će joj se raspodijeliti te

smjernice.

Uključuje li projektni prijedlog izgradnju infrastrukture malih razmjera za posjetitelje, to u

proračunu projektnog prijedloga ne smije premašivati 10 % proračunskih sredstava

dodijeljenih konkretnim aktivnostima očuvanja te mora biti dobro opravdano i troškovno

učinkovito ili će se ukloniti iz projektnog prijedloga u fazi revizije.

Pilot-projekti i demonstracijski projekti moraju uključivati aktivno umrežavanje i aktivno

širenje informacija drugim dionicima koji bi mogli primijeniti rezultate. Stoga bi obično trebali

sadržavati dvije različite vrste aktivnosti:

aktivnosti informiranja i podizanja svijesti opće javnosti i dionika u pogledu projekta. Te aktivnosti općenito bi trebale početi rano tijekom projekta.

više tehničke aktivnosti širenja usmjerene na prijenos rezultata i stečenih znanja onim dionicima koji bi mogli imati korist od iskustva projekta. Te bi aktivnosti općenito trebale započeti samo kad se ocijeni metoda/tehnika koja se testira. Trebale bi trajati dovoljno dugo da bi se rezultati i stečena saznanja temeljito proširili prije završetka projekta.

Raspon je mogućih aktivnosti širenja za projekte najbolje prakse, demonstracijske i pilot-

projekti velik (medijski poslovi, organizacija događanja za lokalnu zajednicu, poučavanje u

školama, seminari, radionice, brošure, letci, bilteni, DVD-i, tehničke publikacije itd.), a

predložene bi aktivnosti trebale činiti usklađen paket.

Svakom se aktivnošću mora jasno utvrditi i opravdati njezina ciljana skupina i trebalo bi se

očekivati da ima znatan učinak. Da bi bile učinkovite, te bi aktivnosti općenito trebale

započeti rano u projektu.

Organizacija velikih i skupih znanstvenih skupova ili financiranje infrastruktura velikih


razmjera nije prihvatljivo.

Svaki projektni prijedlog mora uključivati aktivnost naziva „Umrežavanje s drugim projektima u okviru programa LIFE i/ili izvan njega”. To mora uključivati posjete, sastanke, razmjenu informacija i/ili druge slične aktivnosti umrežavanja s odgovarajućim brojem drugih primjerenih projekata u okviru programa LIFE (tekućih ili završenih). To može uključivati i slične razmjene s drugim projektima izvan programa LIFE i/ili sudjelovanje u platformama za informacije povezanim s ciljevima projekta (uključujući na međunarodnoj razini kada je to opravdano).

Vidi opće uvjete modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE za sve

podatke o zahtjevima u pogledu komunikacije i širenja. Web-mjesto programa LIFE

http://ec.europa.eu/environment/life/toolkit/comtools/index.htm sadržava i detaljne savjete o

aktivnostima komunikacije i širenja, posebno Komuniciranje s dionicima i općom javnošću

u pogledu prioritetnog područja prirode u okviru programa LIFE – primjeri najbolje prakse iz

mreže Natura 2000 i smjernice o tome kako oblikovati web-mjesto za program LIFE.

b) Primjena u drugim područjima i prijenos

Treba uključiti strategiju za osiguranje mogućnosti primjene u drugim područjima i prijenosa

rezultata projekta u druge kontekste. To znači korak dalje od obične obveze nastavka

projekta, a uključuje jasan i dobar plan koji se podržava aktivnostima projekta koje

omogućuju primjenu i prijenos provedenog rješenja u druge subjekte, regije ili zemlje.

Strategija za primjenu u drugim područjima uključuje zadatke umnožavanja učinaka projekta i mobilizaciju šireg prihvaćanja tijekom ili nakon projekta. To premašuje širenje i umrežavanje te uključuje pripremu temelja za primjenu tehnika, metoda ili strategija razvijenih ili primijenjenih u projektu u praksi na drugim mjestima. Sljedeće aktivnosti mogu se smatrati primjerima toga kako osigurati mogućnost primjene ili prenosivosti aktivnosti projekta:

1. Razrada analize načina na koji bi se predloženo rješenje ili metoda mogli primijeniti u drugim zemljopisnim područjima, na drugim staništima ili na drugim vrstama i koja izravno uključuje predmetne dionike.

2. Priprema poslovnih slučajeva kako bi predloženo rješenje moglo biti lakše prihvaćeno drugdje.

3. Studije/aktivnosti u vezi s pristupom izvorima financiranja kao i fizička identifikacija područja i dionika za mogućnost primjene u drugim područjima i prenosivosti.

4. Pregovaranje i planiranje prijenosa predloženog rješenja u druge kontekste: razvoj vjerodostojnog plana za mogućnost primjene u drugim područjima i prenosivosti.

Posebno, pilot ili demonstracijski projektni prijedlozi moraju sadržavati znatnu skupinu aktivnosti za ocjenjivanje i primjenu rezultata projekta u drugim područjima kako bi se ostvareni rezultati aktivno prenosili dionicima koji bi mogli primijeniti metode/rješenja/stečena znanja projekta. Projektni prijedlozi koji u tom smislu nisu dostatni neće biti smatrani pilot/demonstracijskim projektnim prijedlozima.

Upravljanje projektom (aktivnosti F – obvezno)

Svaki projektni prijedlog mora sadržavati odgovarajući broj aktivnosti upravljanja projektom

i kontrole kvalitete projekta. To obično uključuje barem sve sljedeće aktivnosti i povezane

troškove:

http://ec.europa.eu/environment/life/toolkit/comtools/index.htm


http://ec.europa.eu/environment/life/publications/lifepublications/lifefocus/documents/natcommunicat_lr.pdf



http://ec.europa.eu/environment/life/toolkit/comtools/resources/documents/website.pdf


Aktivnosti upravljanja projektom koje poduzimaju korisnici radi upravljanja projektom (upravni, tehnički i financijski aspekti), praćenje njegova napretka i ispunjavanje obveza izvješćivanja u okviru programa LIFE. Tehničko upravljanje projektom može se djelomično podugovoriti, pod uvjetom da korisnik koordinator zadrži potpuno svakodnevnu kontrolu nad projektom. U projektnom prijedlogu trebalo bi se jasno opisati kako će se takva kontrola jamčiti. Struktura osoblja za upravljanje projektom mora biti jasno prikazana (uključujući organigram i podatke o odgovornostima svake uključene osobe i organizacije). Toplo se preporučuje da osoblje za upravljanje projektom ima prethodno iskustvo u upravljaju projektima. Toplo se preporučuje da voditelj projekta bude zaposlen na puno radno vrijeme. Ako koordinator ili voditelj projekta osim toga izravno doprinosi provedbi određenih aktivnosti, prikladan dio troškova njegove/njezine plaće trebao bi se pripisati procijenjenim troškovima tih aktivnosti.

Osposobljavanje, radionice i sastanci za osoblje korisnikâ projekta kada je to potrebno za ostvarivanje ciljeva projekta.


3. Kako podnijeti zahtjev


3.1. Prva faza: opis projekta


3.1.1. Struktura prve faze

Administrativni obrasci (obrasci A)

- Obrazac A1 – Opće informacije o projektu

- Obrazac A2 – Korisnik koordinator

Opći pregled projekta (obrasci B)

- Obrazac B1 – Sažeti opisa projekta

- Obrazac B3 – Opće značajke projekta i dodana vrijednost EU-a

Financijski obrasci zahtjeva

- Obrazac R1 – Proračun projekta


Svi obrasci u opisu projekta moraju biti ispunjeni na engleskom jeziku. Savjetuje se da se

usredotočite na ključne elemente svojeg projekta. Potrebno je napomenuti da u toj fazi u

alatu eProposal nije moguće prenijeti priloge.

Pristup nacionalnih tijela: U slučajevima u kojima podnositelji zahtjeva daju pristup, sva

nacionalna tijela država članica koja sudjeluju u projektu moći će:

1. Pristupiti opisu projekta prije isteka roka poziva i nakon njega.

2. Pristupiti komunikaciji između Komisije i svakog podnositelja zahtjeva koji je projektni

prijedlog podnio putem modula poštanskog sandučića alata eProposal.

To odobrenje može se dati postavljanjem izbornog gumba na DA. Ako koordinacijski

podnositelj zahtjeva ne želi dati odobrenje, mora označiti gumb NE.

Odobrenje pristupa možete ukinuti u bilo kojem trenutku. Uzmite u obzir da to više nije moguće nakon isteka roka za podnošenje.

3.1.2. Administrativni obrasci (obrasci A)

A1 – Opće informacije o projektu

Naziv projekta (najviše 120 znakova): Trebao bi sadržavati ključne elemente i cilj projekta, poput naziva područja i/ili naziva glavne ciljane vrste/stanišnog tipa ili problema bioraznolikosti. Potrebno je napomenuti da javni naručitelj može zatražiti da promijenite naziv kako bi bio jasniji. Naziv projekta mora biti na engleskom, čak i ako se sâm naknadni projektni prijedlog podnosi na drugom jeziku, ako ste pozvani sudjelovati u drugoj fazi.

Pokrata projekta (najviše 25 znakova): Pokrata mora početi riječju „LIFE”, npr. „LIFE RIVER”. Nakon što se projektni prijedlog izradi u sustavu eProposal, svi tehnički i financijski obrasci te obrasci za izvješćivanje nosit će tu pokratu (npr.. 'Projektni prijedlozi / LIFE /RIVER Tehnički obrasci /

Prioritetno područje programa LIFE: Odaberite sektor iz padajućeg izbornika. Podnositelji zahtjeva moraju navesti podnose li projekt pod sektorom prirode ili sektorom

bioraznolikosti.

Očekivani datum početka: Upišite datum u obliku DD/MM/GGGG ili se koristite funkcijom kalendara. Najraniji je mogući datum početka 15. srpnja 2019. Datum bi početka trebao biti realističan. Potrebno je napomenuti da troškovi sudjelovanja u početnom sastanku za sve nove projekte možda neće biti prihvatljivi ako odaberete kasni datum.

Očekivani datum završetka: Upišite datum u obliku DD/MM/GGGG ili se koristite

funkcijom kalendara.

Jezik projektnog prijedloga: Opis projekta mora se podnijeti na engleskom, no budete li

pozvani u drugu fazu potpuni projektni prijedlog možete podnijeti na bilo kojem službenom

jeziku EU-a, osim irskog ili malteškog. Navedite jezik na kojem planirate podnijeti potpuni

projektni prijedlog budete li pozvani u drugu fazu.

https://webgate.acceptance.ec.europa.eu/eproposalWeb/proposal/editGeneralProjectData.do?proposalId=323&_proposalMode=edit

https://webgate.acceptance.ec.europa.eu/eproposalWeb/proposal/listProposals.do

https://webgate.acceptance.ec.europa.eu/eproposalWeb/proposal/listProposals.do

https://webgate.acceptance.ec.europa.eu/eproposalWeb/proposal/editGeneralProjectData.do


Kliknite na gumb „Next” („Sljedeće”) i popunite obrazac A2 (vidi u nastavku).

Imajte na umu da ćete nakon izrade opisa projekta (vidi u nastavku, obrazac A2) u obrazac A1 morati upisati sljedeće informacije:

Projekt će se provesti u sljedećoj(im) državi(ama) članici(ama)/regiji(ama) ili drugim zemljama:

- prema zadanim postavkama alat eProposal odabire državu članicu u kojoj je korisnik koordinator pravno registriran (prema obrascu A2). To možete promijeniti gumbom „Delete” („Izbriši”) i „Add” („Dodaj”);

- da biste dodali regiju, odaberite državu članicu, zatim regiju i kliknite gumb „Add” („Dodaj”); mora biti odabrana najmanje jedna regija.

Ako će se aktivnosti projekta provoditi izvan EU-a, odaberite zemlju iz padajućeg popisa.

Obrazac A2 – Korisnik koordinator

Skraćeni naziv (najviše 10 znakova): Korisnik će se na svim tehničkim obrascima,

financijskim obrascima i izvješćima označavati svojim skraćenim nazivom.

Adresa e-pošte: Javni naručitelj koristit će se tom adresom e-pošte kao jedinom kontakt

točkom za svu korespondenciju s podnositeljem zahtjeva tijekom postupka ocjenjivanja

(vidi Prilog 3. „Alat eProposal”, korak 3. „Komunikacija poslije podnošenja zahtjeva”).

Pravni naziv (najviše 200 znakova): Navedite puni naziv pod kojim je korisnik službeno

registriran.

Pravni status: Odaberite jednu od sljedeće tri mogućnosti: javno tijelo, privatno

komercijalno ili privatno nekomercijalno (uključujući NVO-e). Označite odgovarajuću kućicu.

Dodatne smjernice o tome kako razlikovati privatne od javnih subjekata može se pronaći u

odjeljku 1.6.2. ovog dokumenta. Označite kućicu „Is your company a SME?” („Je li vaše

poduzeće malo ili srednje poduzeće (MSP)?”) Ako ste MSP, ispunite polje „Number of

employees” („Broj zaposlenih”).

Broj obveznika PDV-a (PDV broj): Ako je primjenjivo, navedite PDV broj subjekta.

Povrat PDV-a: Potrebno je napomenuti to da je PDV koji se ne može odbiti prihvatljiv

trošak, osim za one aktivnosti koje odgovaraju konceptu suverene ovlasti koju izvršavaju

države članice. Ako vaša organizacija nije u mogućnosti dobiti povrat plaćenog PDV-a (za

javne subjekte može se odnositi samo na PDV povezan s aktivnostima koje ne odgovaraju

konceptu suverene ovlasti), možete odlučiti uključiti povrat PDV-a u svoje troškove

navedene u predmetnom projektnom prijedlogu. U tom slučaju označite kućicu „YES”

(„DA”), a u suprotnome označite kućicu „NO” („NE”).

Broj pravne registracije: Ako je primjenjivo, navedite broj nacionalne pravne registracije ili


šifru subjekta iz odgovarajućeg trgovačkog registra (npr. registra gospodarske komore),

poslovnog registra ili slično.

Datum registracije: Upišite datum u obliku DD/MM/GGGG ili se koristite funkcijom

kalendara.

Broj PIC (nije obvezno): PIC (identifikacijska šifra sudionika) jedinstvena je

devetoznamenkasta šifra koja se koristi za identifikaciju pravnih subjekata projekata koji se

financiraju u okviru više programa EU-a (npr. Sedmog okvirnog programa, Obzora

2020....). Ako vaša organizacija već jest registrirana, upišite svoj broj PIC.

Pravna adresa: Unesite naziv i broj ulice, broj poštanskog pretinca, grad, poštanski broj.

Država članica: Odaberite odgovarajuću državu članicu iz padajućeg izbornika.

Informacije o pravnom zastupniku: Unesite ime, prezime, ulicu i broj, broj poštanskog

pretinca, grad, poštanski broj (ako su isti kao oni pravne adrese, možete ih izravno

kopirati).

Podatci o osobi za kontakt: Unesite ime, prezime, ulicu i broj, broj poštanskog pretinca,

grad, poštanski broj (ako su isti kao oni pravne adrese, možete ih izravno kopirati).

Telefon/telefaks: Navedite podatke osobe za kontakt. Titula: Titula koje se obično upotrebljava u korespondenciji s osobom zaduženom za

koordinaciju projektnog prijedloga.

Funkcija: Navedite funkciju osobe zadužene za koordinaciju projektnog prijedloga. Primjer:

glavni direktor, voditelj projekta itd.

Naziv odjela/službe: Naziv odjela i/ili službe subjekta koja koordinira projektni prijedlog i u

kojoj osoba za kontakt radi. Podatci o adresi navedeni u sljedećim poljima moraju se

odnositi na odjel/službu, a ne pravnu adresu subjekta.

Web-mjesto (najviše 250 znakova): Navedite službeno web-mjesto korisnika. Kratak opis aktivnosti korisnika (najviše 2 000 znakova): Opišite subjekt, njegov pravni

status, njegove aktivnosti i sposobnosti u pogledu očuvanja prirode/bioraznolikosti,

posebno u pogledu predloženih aktivnosti. Navedeni opis trebao bi javnom naručitelju

omogućiti da ocijeni tehničku pouzdanost korisnika koordinatora, tj. posjeduje li on

potrebno iskustvo i stručna znanja za uspješnu provedbu predloženog projekta. Ako

predlažete uključivanje povezanih subjekata u svoj projektni prijedlog, nabrojite ih ovdje i

jasno navedite njihov pravni naziv, broj PIC (ako je dostupan) te pravni status i adresu. U

zasebnom dokumentu koji također treba učitati kao prilog u alat eProposal

(„Affiliates_ACRONYM beneficiary” – „Povezano društvo_POKRATA korisnik”) objasnite

kako povezani subjekti ispunjavaju uvjete opisane prethodno u odjeljku 1.6.2.

Za privatne nekomercijalne subjekte navedite ključne elemente koji dokazuju da se subjekt

prepoznaje kao takav.


Kliknite na gumb „Save” („Spremi”) dostupan na dnu obrasca.

Vaš opis projekta sada je izrađen u sustavu eProposal, a pokrata projekta

automatski se prikazuje na svim zaslonima i obrascima cijelog projektnog prijedloga.

3.1.3. Opći pregled projekta (obrasci B)

Obrazac B1 – Sažeti opis projekta

Navedite sažeti opis svojeg projekta. Opis bi trebao biti strukturiran, jezgrovit i jasan.

Trebao bi uključivati sljedeće:

Opis ciljane vrste/staništa/problema bioraznolikosti projekta (najviše 3 500 znakova): Jasno opišite problem okoliša/očuvanja na koji je vaš projektni prijedlog usmjeren, uključujući opis uzroka, predoperativnog konteksta i iznose kojima se definira osnova.

Ciljevi projekta (najviše 2 500 znakova*): Detaljno opišite glavne ciljeve projekta počevši od najvažnijeg prema manje važnima. Ti ciljevi moraju biti realistični (ostvarivi unutar vremenskog okvira projekta s predloženim proračunom i sredstvima) i jasni (bez dvoznačnosti). Trebali bi se uglavnom odnositi na pitanje(a) vrsta/staništa na koje je projekt usmjeren.

Uključene aktivnosti i sredstva (najviše 5 000 znakova):

Je li najmanje 25 % prihvatljivih troškova projekta namijenjeno konkretnim mjerama očuvanja? Označite kućicu Da/Ne – Imajte na umu da projekti za prioritetno područje prirode (NAT) moraju namijeniti najmanje 25 % prihvatljivih troškova projekta konkretnim mjerama očuvanja. U fazi opisa projekta morate potvrditi da je proračun projekta sastavljen tako da omogućuje ispunjavanje predmetnog uvjeta. Ako vaš zahtjev uđe u drugu fazu, predmetni će se uvjet ponovno provjeriti u potpunom projektnom prijedlogu. Ako kliknete na „No” („Ne”), vaš će zahtjev biti odbijen pri provjeri kriterija prihvatljivosti opisa projekta.

Navedite glavne aktivnosti projekta i objasnite što će, kako i gdje biti izvršeno tijekom projekta u svrhu ostvarivanja ciljeva projekta. Ako uspjeh projekta ovisi o uključenosti dionika, navedite ih u ovom odjeljku i pojasnite kako će biti uključeni.

* Imajte na umu da je to broj znakova koji su dostupni kada se tekst upisuje izravno u odgovarajući tekstni okvir u alatu eProposal. Toplo se preporučuje da obrasce ispunite upisom u ponuđene okvire.

Očekivani rezultati (najviše 3 000 znakova): Navedite glavne rezultate i učinke (koristi za okoliš/očuvanje) koji se očekuju na kraju projekta. Oni moraju biti izravno povezani s pitanjem(ima) vrsta/staništa/bioraznolikosti na koje je projekt usmjeren i ciljevima projekta. Očekivani rezultati moraju biti konkretni, realistični i izraženi brojčano u najvećoj mogućoj mjeri.

Održivost rezultata projekta (najviše 3 000 znakova): Opišite kako će se

nastavak nužnih aktivnosti projekta osigurati nakon završetka projekta. Pojasnite


kako ćete održavati ostvarene rezultate projekta i nadovezati se na njih, uključujući

prijenos i primjenu u drugim područjima te potrebna sredstva.

Teme projekta: podnositelji zahtjeva moraju navesti bavi li se njihov projektni

prijedlog temama projekata (najviše dvije) navedenima u odjeljku 2. ovog

dokumenta označivanjem odgovarajuće(ih) kućice(a). Ako se projektni prijedlog ne

bavi nijednom temom projekta, ne treba označiti nijednu kućicu. Podnositelji

zahtjeva mogu navesti razloge za svrstavanje njihova projektnog prijedloga u

odabranu temu ili više njih samo ako su odabrali najmanje jednu temu.

Razlozi zbog kojih se projektni prijedlog svrstava u odabranu temu projekta ili

više njih (najviše 1 250 znakova): Podnositelj zahtjeva mora ukratko objasniti

zašto smatra da se projektni prijedlog može svrstati u odabranu temu projekta ili

više njih.

Partnerstvo na projektu (najviše 3 000 znakova): U ovom obrascu opišite

strukturu partnerstva na projektu. Ako će se vaš projekt provoditi s pridruženim

korisnicima, navedite ključne partnere; objasnite njihovu ulogu u projektu, kao i

stručna znanja i aktivnosti koje će provoditi.

U ovom biste odjeljku trebali pojasniti i kako će se vaš projekt sufinancirati; hoće li

se financirati doprinosima korisnika ili će ga sufinancirati drugi subjekti. Potrebno je

napomenuti da se raščlambu financijskog doprinosa treba navesti u obrascu R1

(pogledajte stavak o financijskim obrascima zahtjeva u nastavku). Pojasnite i status

sufinanciranja (je li potvrđeno ili ga treba potvrditi). U predmetnoj fazi nije potrebno

podnositi obvezu korisnika ili sufinancijera u pisanom obliku.

Očekivana ograničenja i rizici povezani s provedbom projekta i strategijom

ublažavanja (najviše 1 500 znakova): Ovdje navedite glavna ograničenja i rizike

koji mogu nastati tijekom provedbe projekta. Pojasnite koju ćete strategiju primijeniti

za ublažavanje tih rizika.

Obrazac B3 – Opće značajke projekta i dodana vrijednost EU-a

Značajka najbolje prakse, pilot značajka, demonstracijska značajka projekta

(najviše 3 000 znakova)

Da bi projekt bio prihvatljiv za financiranje, mora biti imati pilot/demonstracijsku

značajku.

* Imajte na umu da je to broj znakova koji su dostupni kada se tekst upisuje izravno u odgovarajući okvir. Toplo se preporučuje da obrasce ispunite upisom u ponuđene okvire. Ako zalijepite tekst, tablice ili slike, upotrebljavate grafičke oznake ili uređujete font, broj stvarnih znakova može biti manji od prikazanog.

Pilot projekti znači projekti u kojima se primjenjuju tehnike ili metode koje se nisu

primjenjivale ni testirale prije toga, a koje pružaju potencijalne prednosti za okoliš u

usporedbi s trenutnom najboljom praksom i koje se naknadno i u većem razmjeru

mogu primijeniti u sličnim situacijama;


Demonstracijskim se projektima u praksi izvode, testiraju, ocjenjuju i šire mjere,

metodologije ili pristupi koji su novi ili nepoznati u kontekstu specifičnom za projekt,

npr. geografskom, okolišnom ili socioekonomskom kontekstu te koji bi se mogli

primjenjivati drugdje u sličnim okolnostima.

S obzirom na prethodne definicije navedite i obrazložite ima li vaš projekt

demonstracijsku ili pilot značajku.

Dodana vrijednost EU-a projekta i njegovih aktivnosti (najviše 3 000 znakova*):

Pojasnite kako projekt doprinosi ostvarenju jednog posebnog cilja prioritetnih

područja potprograma za okoliš programa LIFE ili više njih. Ti su ciljevi utvrđeni

člancima 10., 11. i 12. Uredbe o programu LIFE. Pojasnite i kako će projekt

doprinijeti provedbi, ažuriranju i razvoju politike i zakonodavstva Europske unije u

području okoliša.

3.1.4. Financijski obrasci zahtjeva

Obrazac R1 – Proračun projekta

U obrascu se sažima financijska struktura projekta tako što se pruža raščlamba proračuna

projekta i pregled financijskog plana. Taj se obrazac u drugoj fazi automatski generira (na

temelju podataka unesenih u tehničke i financijske obrasce), ali u fazi opisa projekta

podnositelji zahtjeva moraju sami unijeti većinu odgovarajućih podataka. Potrebno je

napomenuti da će se samo polja koja odgovaraju iznosima i vrijednostima izraženima u

postocima ispuniti automatski.

Podnositelji zahtjeva moraju navesti okvirni proračun projekta prema sljedećim kategorijama troškova:

1. Izravni troškovi osoblja

2. Putni troškovi i troškovi boravka

3. Vanjska pomoć

4. Trajna dobra

a. Infrastruktura

b. Oprema

c. Prototip

5. Zemljište

* Imajte na umu da je to broj znakova koji su dostupni kada se tekst upisuje izravno u odgovarajući okvir. Toplo se preporučuje da obrasce ispunite upisom u ponuđene okvire. Ako zalijepite tekst, tablice ili slike, upotrebljavate grafičke oznake ili uređujete font, broj stvarnih znakova može biti manji od prikazanog.


6. Potrošni materijal

7. Ostali troškovi

8. Režijski troškovi

Ukupne troškove morate navesti u EUR, a prihvatljive troškove u EUR za svaku kategoriju troškova.

U fazi opisa projekta morate navesti samo okvirni proračun za svaku kategoriju troškova.

Pri utvrđivanju prihvatljivih troškova u fazi opisa projekta toplo se preporučuje da u obzir

uzmete pravila i zahtjeve prihvatljivosti iz odjeljka 3.2.5.

U obrascu R1 opišite financiranje projekta od strane jednog ili više korisnika i/ili

sufinancijera, kao i doprinos EU-a koji je zatražio svaki od korisnika.

Imajte na umu da, uđe li vaš zahtjev u drugu fazu, smjeti promijeniti ukupno zatraženi

doprinos EU-a uz dopušteno odstupanje od 10 %. Ostale promjene proračuna (uključujući

ukupne troškove projekta) nisu ograničene, pod uvjetom da se ukupni doprinos EU-a ne

poveća za više od 10 %.


3.2. Druga faza: potpuni projektni prijedlog


3.2.1. Struktura druge faze

Projektni su prijedlozi u sustavu28 strukturirani na sljedeći način:

Administrativni obrasci (obrasci A)

28

Pogledajte Prilog 3. o uputama kako izraditi projektni prijedlog na mreži uporabom alata eProposal

- Obrazac A1 – Opće informacije o projektu

- Obrazac A2 – Korisnik koordinator

- Obrazac A3 – Izjava korisnika koordinatora

- Obrazac A4 – Izjava i ovlaštenje pridruženog korisnika

- Obrazac A5 – Pridruženi korisnik

- Obrazac A6 – Sufinancijeri

- Obrazac A7 – Drugi projektni prijedlozi podneseni za financiranje Europske unije

- Obrazac A8 – Izjava o podršci

Opći pregled projekta (obrasci B)

- Obrazac B1 – Sažeti opisa projekta

- Obrazac B2a – Opći opis ciljanog(ih) lokaliteta/područja projekta

- Obrazac B2b – Karte općeg položaja područja projekta

- Obrazac B2c – Opis ciljane vrste/staništa/problema bioraznolikosti projekta

- Obrazac B2d – Problemi i prijetnje očuvanja/bioraznolikosti i prethodni napori

usmjereni na očuvanje

- Obrazac B3

- Obrazac B4 – Uključeni dionici i ciljana skupina projekta

- Obrazac B5 – Očekivana ograničenja i rizici povezani s provedbom projekta i

strategijom ublažavanja

- Obrazac B6 – Nastavak/vrednovanje i dugoročna održivost rezultata projekta

nakon završetka projekta


Detaljne aktivnosti (obrasci C)

- Obrazac C0 – Popis predloženih aktivnosti

- Obrazac C1

A. Pripremne aktivnosti, razrada planova za upravljanje i/ili akcijskih planova B. Plaćanje u pogledu kupovine/zakupa zemljišta i/ili naknade za prava uporabe

zemljišta C. Aktivnosti očuvanja D. Praćenje učinka aktivnosti projekta (obvezno) E. Javna svijest i širenje rezultata (obvezno) F. Upravljanje projektom (obvezno)

- Obrazac C2 – Raspored izvješćivanja

Financijski obrasci zahtjeva

- Obrazac F1 – Izravni troškovi osoblja

- Obrazac F2 – Putni troškovi i troškovi boravka

- Obrazac F3 – Troškovi vanjske pomoći

- Obrazac F4.a – Troškovi infrastrukture

- Obrazac F4.b – Troškovi opreme

- Obrazac F4.c – Troškovi prototipa

- Obrazac F5.a – Kupovina zemljišta

- Obrazac F5.b – Zakup zemljišta

- Obrazac F5.c – Plaćanja jednokratne naknade

- Obrazac F6 – Troškovi potrošne robe

- Obrazac F7 – Ostali troškovi

- Obrazac F8 – Režijski troškovi

- Obrazac FC – Financijski doprinosi

Znatne promjene potpunog projektnog prijedloga nakon faze opisa projekta ne prihvaćaju

se. Više pojedinosti o tome potražite u obrascu A7 te pogledajte Vodič za

ocjenjivanje jer to može biti razlog neuspjeha povezan s kriterijima prihvatljivosti.

Imajte na umu da se, uđe li vaš zahtjev u drugu fazu, tekst koji navedene u obrascima A1,

A2, B1, B2 i B3 opisa projekta automatski prenosi u odgovarajuće obrasce / polja potpunog

projektnog prijedloga. Pri pripremi potpunog projektnog prijedloga moći ćete uređivati

prethodno navedene informacije.


3.2.2. Administrativni obrasci (obrasci A)

Obrazac A1 – Opće informacije o projektu

Pogledajte upute za fazu opisa projekta o tome kako ispuniti ovaj obrazac.

Obrazac A2 – Korisnik koordinator

Pogledajte upute za fazu opisa projekta o tome kako ispuniti ovaj obrazac.

Obrazac A3 – Izjava korisnika koordinatora

Predmetni je obrazac dostupan na kraju obrasca A2 pod naslovom „A3 – Izjava korisnika

koordinatora”.

Neke od informacija sadržane u tom obrascu (naziv korisnika, doprinos, aktivnosti u koje je

korisnik uključen i ukupni trošak) automatski će se dohvatiti iz podataka unesenih u druge

obrasce projektnog prijedloga.

Kliknite na gumb „Generate declaration” („Generiraj izjavu”) i ručno ispunite sljedeća polja:

„At….on….”: („U….dana….”:) Navedite mjesto i datum potpisa.

„Signature” („Potpis”): Taj se obrazac mora potpisati.

„Name(s) and status of signatory”: („Ime(na) i status potpisnika”:) Ime i status osobe koja potpisuje obrazac mora se jasno navesti.

Važno: Prije ispunjavanja tog obrasca provjerite da korisnik nije obuhvaćen nijednom od situacija

navedenih u čl. 106. stavku 1. i članku 107. Financijske uredbe br. 966/2012 od

25. Listopada 2012. (SL L 298 od 26.10.2012.), poveznica:


i da korisnik ispunjava sve odgovarajuće kriterije prihvatljivosti, kako je utvrđeno u

višegodišnjem programu rada za program LIFE za razdoblje 2018. – 2020. i pozivu na

podnošenje LIFE projektnih prijedloga, uključujući ove Smjernice za podnositelje zahtjeva.

U svrhu točnosti, pobrinite se da je predmetni obrazac generiran, potpisan i da je na njega stavljen datum nakon što ste unijeli sve tehničke i financijske podatke u svoj zahtjev.

Kad je obrazac popunjen, skenirajte ga kao slikovnu datoteku (ne kao .pdf datoteku,

pogledajte prihvatljive formate u odjeljku „Opća pravila” u prilogu 3.), zatim ga učitajte s

pomoću gumba „Upload declaration” („Učitaj izjavu”).

Obrazac A4 – Izjava i ovlaštenje pridruženog korisnika

Predmetni obrazac dostupan je na kraju obrasca A5 (vidi u nastavku) pod naslovom „A4 –



Izjava i ovlaštenje pridruženog korisnika”; kliknite na „Generiraj izjavu” („Generate declaration”).

Za ispunjavanje predmetnog obrasca pogledajte i upute za obrazac A3. Sljedeća polja automatski će se ispuniti:

Ime i prezime pravnog zastupnika budućeg pridruženog korisnika koji potpisuje

obrazac.

Ime i prezime pravnog zastupnika budućeg korisnika koordinatora projekta.

Morate ručno ispuniti sljedeća polja:

„At….on….”: („U….dana….”:) Navedite mjesto i datum potpisa.

„Signature” („Potpis”): Taj se obrazac mora potpisati.

„Name(s) and status of signatory”: („Ime(na) i status potpisnika”:) Ime i status osobe koja potpisuje obrazac mora se jasno navesti.

Obrazac A5 – Pridruženi korisnik

Kliknite na gumb „Create Associated Beneficiary” („Stvori pridruženog korisnika”): unesite

sve potrebne informacije i kliknite na gumb „Save” („Spremi”). Pridruženi korisnik zatim se

pojavljuje na popisu pridruženih korisnika.

Za ispunjavanje predmetnog obrasca pogledajte upute za obrazac A2. Ako pridruženi korisnik nije pravno registriran u EU-u, odaberite zemlju iz padajućeg popisa.

Obrazac A6 – Sufinancijeri

Ako će sufinancijer doprinijeti projektu, kliknite na gumb „Add Co-financier” („Dodaj

sufinancijera”): unesite sve potrebne informacije i kliknite na gumb „Save” („Spremi”).

Sufinancijer se zatim pojavljuje na popisu sufinancijera.

Za ispunjavanje predmetnog obrasca pogledajte i upute za prethodni obrazac A3. Imajte na umu da se doprinos sufinancijera mora upisati u obrazac FC (vidi u nastavku).

Status financijske obveze: navedite „Confirmed” („potvrđena”) ili „To be confirmed”

(„treba se potvrditi”). U slučaju statusa „treba se potvrditi”, to se mora objasniti. Potrebno je

napomenuti da ćete u kasnijoj fazi postupka odabira morati dostaviti obrazac A6 sa

statusom „potvrđena”.

Kad je obrazac popunjen, skenirajte ga kao slikovnu datoteku (ne kao .pdf datoteku,

pogledajte prihvatljive formate u odjeljku „Opća pravila” u prilogu 3.), zatim ga učitajte s

pomoću gumba „Upload declaration” („Učitaj izjavu”).


Važna napomena: Korisnik koordinator/pridruženi korisnik u projektnom bi prijedlogu trebao imati samo ulogu korisnika koordinatora/pridruženog korisnika, ne i sufinancijera. U slučaju da korisnik koordinator/pridruženi korisnik želi financijski doprinijeti projektu neto iznosom, svejedno bi trebao podnijeti samo obrasce A2/A3 ili A4/A5 u kojima njegov financijski doprinos može biti viši od njegovih predviđenih troškova.

Obrazac A7 – Drugi projektni prijedlozi podneseni za financiranje Europske unije

Ako ponovno podnosite projektni prijedlog, označite kućicu „Has this proposal been

submitted before?” („Je li ovaj projektni prijedlog već podnesen?”). Navedite referentnu

oznaku i pokratu prijašnjeg projektnog prijedloga. Na primjer: „LIFE11 BIO/zemlja/001040

POKRATA”.

Podnositelji zahtjeva ne bi trebali podcijeniti važnost predmetnog obrasca: Jasni i

potpuni odgovori moraju se navesti za svako pitanje (najviše 5 000 znakova za svako

pitanje). Korisnici moraju obavijestiti javnog naručitelja o svakom povezanom financiranju

dobivenom iz proračuna EU-a, kao i o bilo kakvom povezanom tekućem zahtjevu za

financiranje iz proračuna EU-a. Korisnici isto tako moraju provjeriti da trenutačno ne

primaju bespovratna sredstva za poslovanje iz programa LIFE (ili drugih programa EU-a)

što bi dovelo do dvostrukog financiranja.

U slučaju da se to ne navede u odgovarajućem obrascu, projektni se prijedlog može odbiti.

Ako podnositelj zahtjeva predlaže nastavak prethodnog projekta u okviru programa LIFE,

treba jasno opisati u predmetnom obrascu zašto je nužna dodatna faza projekta i kako će

to dopuniti rezultate postignute prethodnim projektom uz osiguranje da neće doći do

dvostrukog financiranja.

Projektima u okviru programa LIFE ne bi se trebale financirati aktivnosti koje će se bolje

financirati drugim programima financiranja EU-a (vidi odjeljak 1.6.15.). Stoga podnositelji

zahtjeva moraju pažljivo potvrditi taj aspekt i navesti što je više moguće informacija u

svojim odgovorima. Trebalo bi se dostaviti (u mjeri u kojoj je to moguće i prikladno)

popratne dokumente (npr. izvatke iz tekstova odgovarajućih programa). Obratite pozornost

na točku 1. izjave u obrascu A3 koju morate potpisati; od nacionalnih se tijela može

zatražiti da preispitaju tu izjavu.

Znatne promjene potpunog projektnog prijedloga nakon faze opisa projekta: morate

navesti i opravdati sve znatne promjene projekta izvršene tijekom druge faze. Znatne su

promjene one koje se odnose na aktivnosti, partnerstvo i proračun. Zatraženi doprinos EU-

a može se povećati za najviše 10 % iznosa zatraženog u opisu projekta. Imajte na umu da

promjene ne mogu dovesti do promjene prirode projekta te da to može uzrokovati neuspjeh

u fazi prihvatljivosti.

Obrazac A8 – Izjave o podršci

Projektni prijedlozi često sadržavaju aktivnosti za koje korisnik koordinator i pridruženi

korisnici nemaju ovlasti poduzeti potrebne odluke za osiguravanje njihova uspješnog

izvršenja. Tipični su primjeri aktivnosti poput odobrenja plana za upravljanje, uspostave ili


izmjene područja mreže Natura 2000 ili jednostavnog rada na zemljištu koja je dijelom ili u

potpunosti pod nadležnošću treće strane. Za te projektne prijedloge od ključne je važnosti

da nadležno tijelo službeno izrazi svoju podršku i obvezu prema projektnom prijedlogu.

Izbor javnog tijela koje bi trebalo popuniti i potpisati obrazac A8 ovisi o

nacionalnom/lokalnom upravnom kontekstu. Podnositeljima zahtjeva savjetuje se da

pažljivo ocijene potrebu za takvom podrškom. Projektni prijedlozi koji sadržavaju aktivnosti

koje zahtijevaju takvu vrstu podrške za koje nije popunjen i potpisan odgovarajući obrazac

A8 vjerojatno će dobiti malen broj bodova tijekom faze dodjele postupka odabira.

Za projekte koji se provode u više od jedne zemlje, predmetni obrazac (ako se smatra

potrebnim, vidi prethodni stavak), mora popuniti relevantno nadležno tijelo za očuvanje

prirode/bioraznolikosti svih zemalja koje sudjeluju. U tom slučaju, svako tijelo mora

popuniti po jedan obrazac.

Naziv i pravni status, puna adresa, broj telefona, broj telefaksa, adresa e-pošte i osoba za kontakt (ime i funkcija) svakog tijela mora biti navedena u obrascu.

Predmetno tijelo trebalo bi navesti podržava li taj projekt te zašto i kako to čini. Podrška

ili nedostatak podrške tijela projektu ne bi trebao biti dvosmislen. Tijelo bi posebno trebalo

naznačiti čine li predložene aktivnosti dio programa koji je sastavilo/odobrilo nadležno tijelo.

Trebalo bi opisati razloge zašto tijelo pruža svoju podršku. Ako bi nadležno tijelo trebalo

imati aktivnu ulogu u nekim aspektima provedbe projekta (kao npr. putem davanja dozvole,

odobravanja pripremljenog plana za upravljanje itd.), to bi isto tako trebalo detaljno izložiti.

Nadležna tijela koja nisu izravno uključena kao korisnici projekta ne trebaju popuniti

obrazac A8.

Ako projektni prijedlog sadržava aktivnosti koje zahtijevaju obvezu države članice da uspostavi nova područja mreže Natura 2000 prije završetka projekta, tu bi obvezu ovdje trebalo detaljno izložiti.

Isto je tako poželjno, ako je moguće, uključiti u predmetni obrazac obvezu javnog naručitelja da podrži ili osigura provedbu pripremnih aktivnosti (npr. sastavljanje planova za upravljanje) nakon završetka projekta (ako to nije osigurano tijekom projekta) i/ili širi i iskoristi inovativne tehnike demonstrirane u projektu.

Potpis: Obrazac mora biti potpisan i uz potpis se mora staviti datum. Ime i status osobe koja potpisuje obrazac mora se jasno navesti.

Kliknite na gumb „New declaration” („Nova izjava”): unesite sve potrebne informacije i

kliknite na gumb „Add” („Dodaj”). Izjava se zatim pojavljuje na popisu obrazaca A8. Kliknite

na ikonu „Print” („Ispiši”) kako biste generirali izjavu, ispišite je, potpišite i skenirajte kao

slikovnu datoteku (ne kao .pdf datoteku, vidi prihvatljive formate u odjeljku „Opća pravila” u

Prilogu 3.). Zatim na popisu obrazaca A8 kliknite na gumb „Edit” („Uredi”) koji odgovara

izjavi, idite na „Declaration scanned image” („Skenirana slika izjave”) na dnu zaslona i

učitajte je; kliknite na gumb „Save” („Spremi”). Možete je izbrisati klikom na gumb

„Remove” („Ukloni”).

Umjesto toga možete zatražiti nadležna tijela da se koriste dokumentom predloška u

Wordu koji se može uređivati i koji je uključen u paket za prijavu te da ga kasnije učitaju

kao zaseban dokument u odjeljku „Attachments” ('Prilozi') alata eProposal.


Predmetni se obrazac isto tako može koristiti za navođenje bilo kakve druge podrške

projektu važnih dioničkih tijela, upravnih tijela ili pojedinaca na koje se projekt može

odnositi. Podnošenje takvog(ih) obrasca(zaca) potiče se u svim slučajevima u kojima

izvedivost ili uspjeh provedbe projekta ovisi o suglasnosti bilo koje treće strane.

3.2.3. Opći pregled projekta (obrasci B) Obrazac B1 – Sažeti opis projekta (popunjava se na engleskom)

Pogledajte upute za fazu opisa projekta o tome kako ispuniti ovaj obrazac. Obrazac B2a – Opći opis ciljanog(ih) /lokaliteta/područja projekta

Za projekte s aktivnostima usmjerenim na dobro utvrđeno područje/mjesto:

Navedite opći opis jednog ili više lokaliteta/područja na koje je projekt usmjeren. Ako vaš

projekt uključuje nekoliko različitih podlokaliteta/potpodručja, ispunite jedan obrazac

za svako od njih; za to se koristite gumbom „Create new project site” („Stvori novu

lokaciju projekta”).

Uzmite u obzir da se za projekte s aktivnostima temeljenima na mjestu u okviru područja

mreže Natura 2000 ili kojima se namjerava poboljšati integritet mreže Natura 2000

smatra da područje projekta uključuje čitavo područje svih područja mreže Natura 2000

koje projekt obuhvaća, tj. podnositelj zahtjeva ne bi trebao odrediti opseg projekta unutar

područja mreže Natura 2000. Obrazac bi trebao uključivati sljedeće:

Naziv područja projekta (najviše 200 znakova): Navedite naziv područja. Navedeni bi naziv trebao biti kratak te se na svim kartama i tehničkim obrascima projektnog prijedloga mora koristiti dosljedno.

Površina (u ha): Navedite ukupnu površinu područja projekta u hektarima, zaokruženo na dvije decimale.

Status zaštite EU-a: Prema potrebi označite „SPA” („područje posebne zaštite”) i/ili „SAC/SCI/pSCI/none” („predloženo područje od značaja za zajednicu/područje od posebnog značaja za zajednicu/posebno područje očuvanja/nijedno”) i navedite odgovarajuću šifru područja mreže Natura 2000 ako je potrebno. U slučaju da je područje zaštićeno i Direktivom o pticama i Direktivom o staništima, trebalo bi navesti obje šifre mreže Natura 2000.

Drugi statusi zaštite prema nacionalnom ili regionalnom zakonodavstvu (najviše 500 znakova): Prema potrebi navedite bilo kakav drugi međunarodni, nacionalni i/ili lokalni status zaštite.

Glavne uporabe zemljišta i vlasništvo nad područjem projekta (najviše 1 000 znakova): Navedite koje su glavne uporabe područja projekta na datum podnošenja zahtjeva projekta. Primjeri su uporabe poljoprivreda, turizam, urbana uporaba, očuvanje prirode itd. Navedite približne postotke (u %) različitih uporaba i pobrinete se da je ukupan broj jednak 100 %. Isto tako navedite status područja/vrstu vlasništva nad područjem na datum podnošenja zahtjeva (npr. privatno, državno itd.). Navedite približni postotak (u %) različitih statusa/vrsta vlasništva i pobrinite se da je ukupan broj jednak 100 %.

Znanstveni opis područja projekta (najviše 10 000 znakova): Navedite globalni opis znanstvene vrijednosti područja projekta (botanička, zoološka, geološka, hidrološka itd.). Kad god je moguće, navedite glavne izvore vaših podataka za taj opis.


Važnost područja projekta za očuvanje ciljane vrste/stanišnog tipa ili pitanja bioraznolikosti na regionalnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a (najviše 10 000 znakova): Morate opravdati zašto ste odabrali to određeno područje za svoj projekt. Morate objasniti zašto je vaš odabir najprikladniji za postizanje ciljeva projekta. Navedite koje su aktivnosti planirane na tom području i na kojim lokacijama (kad je izvedivo, dostavite kartu područja/lokacije u formatu A4 ili A3 kojom se sažeto prikazuje gdje će se svaka aktivnost održati). Koliko je moguće, navedite kvantitativne informacije i navedite svoje glavne izvore informacija.

Karte su obvezne za projekte s aktivnostima temeljenima na mjestu. Trebalo bi

dostaviti najmanje jednu kartu po lokaciji projekta (potpodručju). Svaka bi karta prema

potrebi trebala bi uključivati:

Naziv (najviše 250 znakova)

Ako je potrebno, naznaku je li to područje područje očuvanja značajno za ptice (POP, engleski SPA) i/ili vjerojatno područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove / područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove/posebno područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (vPOVS/POVS/PPOVS, engleski pSCI/SCI/SAC), naziv i šifru područja mreže Natura 2000,

Lokaciju glavnih staništa/vrsta na koje je projekt usmjeren,

Lokaciju različitih aktivnosti temeljenih na mjestu, kako je planirano u projektnom prijedlogu (te aktivnosti moraju biti navedene u legendi),

Mjerilo i legendu karte. Legenda bi trebala sadržavati sve aktivnosti projekta koje su locirane na karti, navodeći njihov broj i naziv (npr. B1 – Kupovina zemljišta). Legenda bi također trebala sadržavati objašnjenje staništâ na karti. Navedite službene nazive i šifre tih staništa,

Prema potrebi granicu(e) područja mreže Natura 2000. Ako projektni prijedlog uključuje aktivnosti usmjerene na vrste/staništa iz Direktive o staništima, moraju se navesti granice predloženog područja od značaja za zajednicu/područja od posebnog značaja za zajednicu/posebnog područja očuvanja (SCI-ja/pSCI-ja/SAC-a). Ako projektni prijedlog uključuje aktivnosti usmjerene na vrste ptica Direktive o pticama, moraju se navesti granice područja posebne zaštite (SPA-a).

Granica(e) jednog ili više područja projekta samo ako su drukčije od granica područja mreže Natura 2000.

Radi informacije, i samo ako je korisno, granice koje se odnose na drugi status zaštite bilo na regionalnoj ili nacionalnoj razini.

Podnositelji zahtjeva osiguravaju da su sve karte vrlo dobre kvalitete i da sadrže sve

potrebne informacije. Karte bi trebalo dostaviti samo u formatima A4 ili A3.

Napomena: Projektni prijedlog za područje prirode u okviru programa LIFE temeljen na

mjestu može biti odbačen ako karte nisu dovoljno detaljne ili kvalitetne. Posebno, ako je

potrebno, karta mora omogućiti ocjenjivačima da utvrde hoće li ključne aktivnosti biti

provedene u okviru područja mreže Natura 2000 ili na područjima koja će utjecati na

integritet mreže Natura 2000.

Za projekte bez aktivnosti usmjerenih na dobro utvrđeno područje:

Ako projekt ne uključuje aktivnosti usmjerene na dobro utvrđeno područje, trebali biste što

preciznije opisati gdje će se projekt provoditi (u kojem gradu, području, regiji itd.). Koristite

se samo jednim obrascem koji bi trebao uključivati:


Naziv jednog ili više područja projekta (najviše 200 znakova): Navedite naziv grada, područja, regije itd. Navedeni bi naziv trebao biti kratak te se na svim kartama i tehničkim obrascima projektnog prijedloga mora koristiti dosljedno.

Površina (u ha), status zaštite EU-a, drugi statusi zaštite prema nacionalnom ili regionalnom zakonodavstvu, glavne uporabe zemljišta područja projekta i vlasništvo nad njim, znanstveni opis područja projekta: Navedite relevantne informacije (pogledajte prethodno navedene napomene za projekte usmjerene dobro utvrđeno područje ili lokalitet) ili odaberite „NOT APPLICABLE” („Nije primjenjivo”).

Važnost područja projekta za očuvanje ciljane vrste/stanišnog tipa na regionalnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a (najviše 10 000 znakova): Morate objasniti gdje će projekt biti proveden. Opravdajte zašto ste odabrali baš to područje za svoj projekt. Morate objasniti zašto je vaš odabir najprikladniji za postizanje ciljeva projekta.

Obrazac B2b – Karte općeg položaja područja projekta

Tom bi se kartom trebalo(a) prikazivati područje(a) projekta opisano(a) u obrascu(ima)

B2a. Njome bi se trebao prikazivati položaj područja projekta u zemlji te, ako je potrebno, u

predmetnoj(im) regiji(ama). Ako projekt ne uključuje aktivnosti usmjerene na utvrđeno

područje, trebali biste što jasnije naznačiti gdje se projekt provodi (u kojem gradu, području,

regiji itd.).

Moraju se navesti naziv i mjerilo karte. Karta treba biti visoke kvalitete i razlučivosti, po

mogućnosti u boji. Karta bi se trebala lako čitati. Trebala bi uključivati najmanje jasnu

legendu i pozadinske informacije (glavne gradove, glavna administrativna razgraničenja,

glavne rijeke, jezera i more(a) s odgovarajućim nazivima te glavne ceste). Osim toga, na

karti prema potrebi mogu biti označeni topografija i biljni pokrov.

Obrazac B2c – Opis ciljane vrste/staništa/problema bioraznolikosti projekta

Za projekte za područja prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE koji su usmjereni na utvrđene vrste/staništa:

Nabrojite glavne vrste i/ili glavna staništa koja su izravan cilj projekta i ukratko ih opišite

(najviše 10 000 znakova). Uzmite u obzir da bi trebalo opisati samo vrste i/ili staništa koja

su izravan cilj projekta.

Za svaku od glavnih ciljanih vrsta navedite:

Znanstveni naziv (na latinskom), kako je naveden u Direktivi EU-a o pticama ili staništima. Uzmite u obzir da bi se vrste ptica selica koje se redovito pojavljuju, a koje nisu navedene u Direktivi EU-a o pticama i cilj su projekta, trebalo navesti ovdje. Ako je vrsta prioritetna vrsta (prema Prilogu II. Direktivi o staništima ili se nalazi na popisu prioritetnih vrsta ptica spomenutih u „75 % sufinanciranja” u odjeljku općih načela), označite je zvjezdicom.

Prilog(zi) Direktive EU-a o pticama ili staništima u kojima je vrsta navedena.

Veličina populacije unutar područja projekta. U slučaju da projekt ne uključuje aktivnosti usmjerene na dobro utvrđeno područje, prema potrebi navedite veličinu populacije na regionalnoj, nacionalnoj ili multinacionalnoj razini.

Status očuvanja unutar područja projekta. Navedite potpune i kvantitativne


podatke. U slučaju da projekt ne uključuje aktivnosti usmjerene na dobro utvrđeno područje, prema potrebi navedite status očuvanja na regionalnoj, nacionalnoj ili multinacionalnoj razini.

Za vrste ptica navedite koristi li se područje projekta (ako je relevantno) za razmnožavanje, prezimljavanje i/ili gniježđenje.

Za svako od glavnih ciljanih staništa navedite:

Naziv i šifru mreže Natura 2000, kako je navedeno u Direktivi EU-a o staništima. Ako je stanište prioritetno stanište (prema Prilogu I. Direktivi o staništima), označite ga zvjezdicom.

Postotak pokrivenosti stanišnog tipa u čitavom području projekta i svakom potpodručju

Status očuvanja unutar područja projekta (prema potrebi). Navedite potpune i kvantitativne podatke.

Za sve ostale projekte za područje bioraznolikosti u okviru programa LIFE:

Opišite pitanje(a) bioraznolikosti na koje(a) je vaš projekt usmjeren i stanje

bioraznolikosti/očuvanja/ekološko stanje u području projekta. U slučaju da projekt

ne uključuje aktivnosti usmjerene na utvrđeno područje, trebali biste opisati stanje

bioraznolikosti/očuvanja/ekološko stanje na razini grada, područja, regije itd.

Obrazac B2d – Problemi i prijetnje očuvanja/bioraznolikosti i prethodni napori

usmjereni na očuvanje

Problemi i prijetnje očuvanja/bioraznolikosti (najviše 10 000 znakova): Utvrđivanje

prijetnji u području(ima) projekta za ciljanu vrstu/staništa ili pitanje(a) bioraznolikosti od

ključne je važnosti za utvrđivanje koje aktivnosti treba poduzeti. U predmetnom bi odjeljku

trebalo opisati te prijetnje (počevši od najvažnije prema najmanje važnoj) i njihovu važnost

za očuvanje ciljanih staništa/vrsta (unutar jednog ili više područja projekta i općenito) ili za

bioraznolikost općenito. Kad god je moguće, problemi/prijetnje trebaju biti locirani i izraženi

brojčano. Opis bi trebao uključivati: naziv prijetnje, njezin opis, lokaciju (ako je

relevantno), njezin učinak na bioraznolikost ili ciljana staništa/vrste (po mogućnosti

izražen brojčano) i objašnjenje kako će se ti problemi i prijetnje rješavati tijekom

projekta.

Prethodni napori usmjereni na očuvanje u području projekta ili za ciljana

staništa/vrste projekta (najviše 10 000 znakova): Opišite jesu li ikakve aktivnosti

prethodno poduzete na području ili u vezi s ciljanom vrstom/stanišnim tipom ili

pitanjem(ima) bioraznolikosti (npr. bilo kakav sastavljeni plan za upravljanje, provedene

ankete, kupljeno zemljište itd.). Navedite godinu i rezultate tih napora. Također navedite tko

je bio/jest odgovoran za te napore. Ako projekt pripada u regionalnu/nacionalnu/EU-ovu

strategiju očuvanja/bioraznolikosti, to bi ovdje trebalo jasno navesti i objasniti.

Obrazac B3

Značajka najbolje prakse projekta (najviše 10 000 znakova): Prema potrebi objasnite značajku najbolje prakse projekta. Za više podataka pogledajte odjeljak 1.2.


Demonstracijska značajka projekta (najviše 10 000 znakova): Prema potrebi objasnite

demonstracijsku značajku projekta. Za više podataka pogledajte odjeljak 1.2.

Pilot aspekti projekta (najviše 10 000 znakova): Prema potrebi objasnite pilot aspekte

svojeg projekta. Za više podataka pogledajte odjeljak 1.2.

Ako podnositelj zahtjeva predlaže pilot-projekt prema definiciji iz odjeljka 1.2., mora

dokazati da se tehnika ili metoda predstavljena u projektnom prijedlogu nije primijenila ili

testirala prije toga ili negdje drugdje na svijetu.

Ako podnositelj zahtjeva predlaže demonstracijski projekt prema definiciji iz odjeljka

1.2., mora opravdati da su predložene aktivnosti, metodologije ili pristupi novi ili nepoznati

u specifičnom kontekstu projekta, poput geografskog, ekološkog ili gospodarskog

konteksta.

Općenito za pilot-projekte i demonstracijske projekte, podnositelj zahtjeva mora

razraditi tehnički opis predloženih postupaka ili metoda u pogledu novih elemenata i

poboljšanja.

Podnositelj zahtjeva isto tako mora usporediti predloženo rješenje s postojećim najboljim

praksama opisujući prednosti i poboljšanja za okoliš. Dodana vrijednost EU-a projekta i njegovih aktivnosti (najviše 10 000 znakova):

Informacije navedene u ovom polju upotrebljavat će se, između ostalog, za ocjenjivanje

projektnih prijedloga prema sljedećim kriterijima za dodjelu (za dodatne podatke pogledajte

Vodič za ocjenjivanje LIFE projektnih prijedloga za 2018.):

Kriterij za dodjelu 3. – Opseg i kvaliteta doprinosa posebnim ciljevima prioritetnih

područja potprograma za okoliš programa LIFE

Navedite doprinosi li vaš projekt i na koji način ažuriranju, razvoju te provedbi

jednog ili više posebnih ciljeva prioritetnih područja potprograma za okoliš programa

LIFE kako je navedeno u člancima 10., 11. i 12. Uredbe o programu LIFE. Pozitivni

učinci na okoliš/očuvanje ocjenjivat će se prema predmetnom kriteriju i

smatrat će se pokazateljem opsega i kvalitete doprinosa; jasni su, znatni,

ambiciozni te vjerodostojni.

Brojčano izražavanje pozitivnih učinaka na okoliš/očuvanje: veća uspješnost/veće prednosti

predstavljene predloženim rješenjem moraju se brojčano izraziti u pogledu očekivanih

pozitivnih učinaka na okoliš tijekom trajanja projekta i pet godina nakon završetka projekta.

To treba učiniti jasnim navođenjem odabrane osnove. Nadalje, osigurava se dosljednost s

očekivanim rezultatima (obrazac B1) i vrijednostima navedenim u tablici ključnih

pokazatelja na razini projekta u okviru programa LIFE.

Kriterij za dodjelu 6. – Dodana vrijednost EU-a: sinergije i transnacionalnost Navedite pridonosi li vaš projekt i na koji način sljedećem: sinergijama, zelenoj javnoj


nabavi, znaku za okoliš EU-a, upotrebi rezultata istraživanja EU-a i transnacionalnosti. Dodatni bodovi za uzimanje u obzir rezultata istraživačkih projekata financiranih sredstvima

EU-a dodijelit će se samo ako se u predmetni obrazac uključi kratak, ali sveobuhvatan opis

tih rezultata te toga kako će se oni upotrijebiti za provedbu projekta u okviru programa

LIFE.

Dodatne smjernice o tome kako će se ti aspekti ocjenjivati potražite u odgovarajućim Smjernicama za ocjenjivanje.

Primjena u drugim područjima i prijenos (najviše 10 000 znakova): Opišite svoju strategiju primjene u drugim područjima i prijenosa (ocjenjuje se u okviru

kriterija za dodjelu 4.) tijekom i nakon provedbe projekta (za dodatne podatke vidi

odjeljak 1.6.13.). Kao što je objašnjeno u nastavku, moraju se predvidjeti posebne

aktivnosti projekta kojima će se poduprijeti ovdje navedene tvrdnje (vidi odjeljak 3.2.4.

„Detaljan tehnički opis predloženih aktivnosti (obrasci C)”).

U kontekstu predmetnog prioritetnog područja strategija za osiguravanje primjene u drugim

područjima i prenosivosti rezultata projekta u druge kontekste znači korak dalje od obične

obveze nastavka projekta, a uključuje jasan i dobar plan koji se podržava aktivnostima

projekta koje omogućuju primjenu u drugim sektorima, subjektima, regijama ili

zemljama/prenosivost u njih. Imajte na umu da se primjena u drugim područjima i prijenos

razlikuju od nastavka koji se obrađuje u obrascu B6. Međutim, primjena u drugim

područjima i prijenos dio su opće strategije održivosti.

Socioekonomski učinci i učinci na usluge ekosustava projekta (najviše 10 000

znakova):

Navedite vjerojatni učinak aktivnosti projekta na lokalno gospodarstvo i stanovništvo, kao i

na zaštitu i obnovu funkcija ekosustava.

Obrazac B4 – Uključeni dionici i glavna ciljana skupina projekta (najviše 12 000

znakova)

Navedite koji se dionici u projektnom prijedlogu namjeravaju uključiti i kako ih se namjerava

uključiti. Navedite kakav doprinos od njih očekujete i kako će njihovo sudjelovanje biti

iskorišteno u projektu i korisno i/ili potrebno za projekt.

Opišite ciljane skupine i metode za širenje znanja. Komentirajte aktivnosti za opću

promidžbu i/ili marketing koncepta tijekom i nakon provedbe.

Obrazac B5 – Očekivana ograničenja i rizici povezani s provedbom projekta i

strategijom ublažavanja (najviše 12 000 znakova)

Važno je da podnositelji zahtjeva prepoznaju sve moguće unutarnje ili vanjske događaje

(„ograničenja i rizike”) koji bi mogli imati znatne negativne učinke na uspješnu provedbu

projekta. Navedite ta ograničenja i sve rizike počevši od najvažnijeg prema najmanje

važnom. Isto tako navedite sva moguća ograničenja i rizike s obzirom na

socioekonomske uvjete Navedite kako mislite prevladati svako prepoznato ograničenje i

rizik.


Toplo vam se savjetuje da u ovaj odjeljak uključite i sve podatke o licencijama, dozvolama,

procjeni utjecaja na okoliš itd. i navedete kakvu vam potporu pružaju odgovorna nadležna

tijela za izdavanje tih odobrenja. Iskustvo programa LIFE pokazalo je da neki projekti imaju

poteškoća sa završetkom svih aktivnosti tijekom predloženog trajanja projekta zbog

nepredviđenih kašnjenja i poteškoća nastalih tijekom projekta. Važno je da podnositelji

zahtjeva prepoznaju sve moguće vanjske događaje („ograničenja i rizike”) koji bi mogli

uzrokovati takva kašnjenja. Jedan mogući razlog takvih poteškoća jest obveza izvršavanja

procjena koje nisu bili predviđene tijekom pripreme projekta u okviru programa LIFE,

posebno:

procjena utjecaja na okoliš prema Direktivi 85/337/EEZ (Direktiva o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš), kodificirana Direktivom 2011/92/EU od 13. prosinca 2011.29,

strateška procjena okoliša prema Direktivi 2001/42/WE (Direktiva o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš)30,

procjena propisana člankom 6. Direktive 92/43/EEZ (Direktive o staništima; procjena iz članka 6.)31

U sklopu prioritetnog područja prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE sufinanciraju

se projekti u području očuvanja prirode. Ipak, ponekad bi projekti u okviru programa LIFE

mogli uključivati „projekte” (u smislu Direktive o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih

projekata na okoliš) za koje se zbog same Direktive o procjeni učinaka određenih javnih i

privatnih projekata na okoliš ili nacionalnih propisa kojima se ona prenosi prethodno mora

provesti procjena utjecaja na okoliš. Iako je to malo vjerojatno, moguće je i da će aktivnosti

projekta u okviru programa LIFE zahtijevati izmjene postojećih planova ili programa (npr.

dokumenata u pogledu prostornog planiranja), što će pak zahtijevati stratešku procjenu

okoliša.

29 Kodificirana verzija Direktive o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš:

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2012:026:0001:0021:EN:PDF 30

Direktiva SPO: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2001:197:0030:0037:EN:PDF 31

Pročišćena verzija Direktive o staništima: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CONSLEG:1992L0043:20070101:EN:PDF

Navedene procjene mogu uključivati duge upravne postupke i analize prikupljanja

podataka. To obično nije problem ako su potrebno vrijeme i sredstva predviđeni u projektu.

Stoga bi prije podnošenja LIFE projektnog prijedloga podnositelji zahtjeva trebali saznati

hoće li se jedna ili više prethodno spomenutih procjena zahtijevati nacionalnim zakonom ili

zakonima EU-a.

Podnositelji zahtjeva trebali bi u obrascu B5 opisati kako su ta pitanja uzeta u obzir i kako

planiraju prevladati potencijalne probleme. Radi sprečavanja nepredviđenih problema

ključni su dobra komunikacija s nadležnim tijelima zaduženima za te postupke te

savjetovanje s njima. To bi se trebalo učiniti već na početku pripreme LIFE projektnog

prijedloga. Obrazac B5 odgovarajuće je mjesto za navođenje toga je li se izvršilo

savjetovanje s nadležnim tijelima zaduženima za postupke procjene te rezultata tih

savjetovanja.

Još je jedan rizik koji bi podnositelji zahtjeva trebali uzeti u obzir mogući negativni učinak




tekućih ili planiranih razvojnih projekata (projekti povezani s infrastrukturom ili industrijski

projekti) na aktivnosti ili lokacije LIFE projektnog prijedloga. Izravni ili neizravni učinci

razvojnih projekata mogu uzrokovati poteškoće pri provedbi projekta u okviru programa

LIFE. Stoga bi podnositelji zahtjeva prije podnošenja projektnog prijedloga trebali provjeriti

dokumente u pogledu prostornog planiranja za područja odabrana za prijedlog u okviru

programa LIFE te tekuće postupke procjene utjecaja na okoliš za razvojne projekte koji se

planiraju na lokacijama projektnog prijedloga u okviru programa LIFE ili u njihovoj blizini.

Podnositelji zahtjeva moraju biti svjesni da se kompenzacijske mjere koje su posljedica

provedbe razvojnog projekta (u smislu procjene utjecaja na okoliš ili članka 6. stavka 4.

Direktive o staništima) ne mogu preklapati s aktivnostima LIFE projektnog prijedloga.

Postoje četiri elementa kojima se utvrđuje ima li preklapanja, a to su:

zemljopisni – primjenjuju li se kompenzacijske mjere na potpuno istom području mreže Natura 2000 kao i mjere u okviru programa LIFE,

sadržajni – razlikuju li se mjere u okviru programa LIFE tehnički od kompenzacijskih mjera,

vremenski – primjenjuju li se aktivnosti u okviru programa LIFE i kompenzacijske mjere u različito vrijeme,

financijski – je li moguće jasno razlikovati sredstva koja se rabe za provedbu kompenzacijskih mjera od sredstava programa LIFE (na primjer, s pomoću dva različita računa).

Prema općim uvjetima modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE,

svi troškovi povezani sa svim aktivnostima koje se mogu smatrati kompenzacijskom

mjerom, koje su odgovornost države članice te o kojima je odluka donesena u vezi s

Direktivama o pticama i staništima nisu prihvatljivi.

Naposljetku, opišite kako ste prepoznate rizike uzeli u obzir pri planiranju projekta

(vremenskog plana, proračuna itd.) te utvrđivanju aktivnosti.

Obrazac B6 – Nastavak/vrednovanje i dugoročna održivost rezultata projekta nakon

završetka projekta

Opišite kako će se projekt nastaviti nakon završetka financiranja iz programa LIFE i koje su

aktivnosti potrebne za objedinjavanje rezultata kako bi se osigurao povoljan status

očuvanja ciljane vrste i/ili staništa i/ili aspekata bioraznolikosti. Opišite jasnu strategiju ili

mehanizam koji će se koristiti kako bi se osigurao nastavak rezultata projekta nakon

razdoblja financiranja. To premašuje širenje i plan nakon programa LIFE (After-LIFE plan).

Aktivnostima projekta trebala bi se pokazivati takva obveza i već pripremati za

nastavak projekta tijekom vremenskog okvira projekta.

Podaci iz predmetnog obrasca i aktivnosti projekta povezane sa strategijom nastavka

razmatraju se u okviru kriterija za dodjelu 4. (dodana vrijednost EU-a: održivost, točka

povezana s nastavkom). Imajte na umu da se nastavak razlikuje od primjene u drugim

područjima i prijenosa koje se obrađuje u obrascu B3. Međutim, nastavak je dio opće

strategije održivosti koji se ocjenjuje u okviru kriterija za dodjelu 4.

Imajte na umu da se informacije navedene u predmetnom odjeljku mogu ažurirati tijekom

trajanja projekta na temelju rezultata projekta. Posebno odgovorite na sljedeća pitanja:

Koje će se aktivnosti morati provoditi ili nastaviti nakon završetka projekta? (najviše 5000 znakova) Navedite te aktivnosti projekta s njihovom referentnom


oznakom (npr. A1, A2...) i nazivom.

Kako će se to ostvariti? Koji će resursi biti potrebni za provedbu tih aktivnosti? (najviše 5 000 znakova) Navedite kako će se prethodne aktivnosti nastaviti nakon projekta, tko će ih nastaviti, u kojem vremenskom okviru i kojim sredstvima. Ovdje opišite tehnička, financijska sredstva i ljudske potencijale.

Status zaštite ciljanih područja/vrsta/staništa prema nacionalnom/lokalnom zakonu (gdje je relevantno) (najviše 5 000 znakova): Navedite koji se status zaštite očekuje steći do kraja ili nakon kraja projekta i kada.

Kako će se i kada nakon završetka projekta koristiti pribavljena oprema te tko će se njome koristiti (najviše 5 000 znakova): Navedite glavne dijelove opreme koji će se kupiti u okviru projekta te podatke o njihovoj uporabi nakon završetka projekta. Imajte na umu da prema općim uvjetima modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE troškovi kupovine za trajnu robu nastali za javna tijela ili neprofitne organizacije u projektima za prioritetno područje prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE prihvatljivost trajne robe kupljene u sklopu projekta podliježe obvezi korisnika da konačno nastavi dodjeljivati ta dobra aktivnostima očuvanja prirode i nakon završetka projekta.

U kojoj će se mjeri rezultati i stečena znanja projekta aktivno širiti nakon završetka projekta onim osobama i/ili organizacijama koje bi ih mogle najbolje iskoristiti? (Navedite te osobe/organizacije) (najviše 5 000 znakova): Navedite kako će se aktivnosti širenja nastaviti nakon završetka projekta. Navedite osobe/organizacije koje su dosad utvrđene kao ciljane za te aktivnosti širenja.

Kako će se osigurati dugoročna održivost konkretnih aktivnosti projekta? (najviše 5 000 znakova): Navedite pojedinosti.

3.2.4. Detaljan tehnički opis predloženih aktivnosti (obrasci C)

Podnositelj zahtjeva mora navesti sve aktivnosti koje će se provesti projektom. Postoji

šest vrsta aktivnosti:

A. Pripremne aktivnosti, razrada planova za upravljanje i/ili akcijskih planova

B. Plaćanje u pogledu kupovine/zakupa zemljišta i/ili naknade za prava uporabe zemljišta

C. Aktivnosti očuvanja

D. Praćenje učinka aktivnosti projekta (obvezno)

E. Javna svijest i širenje rezultata (obvezno)

F. Upravljanje projektom (obvezno).

Da bi se smatrale prihvatljivima za financiranje, sve aktivnosti moraju ispuniti svaki od sljedećih uvjeta:

potreba za aktivnošću mora biti dobro opravdana u pogledu ciljeva projekta,

i

dugoročna održivost ulaganja mora biti zajamčena.

Za svaku vrstu aktivnosti (A, B, C itd.) podnositelj zahtjeva mora nabrojiti drukčije

aktivnosti: A1, A2..., B1, B2... C1, C2... itd. Redni brojevi iste kategorije aktivnosti

automatski se generiraju i njihov se redoslijed može promijeniti s pomoću strelica „Up↑”

(„Gore”) i „Down↓” („Dolje”).


U okviru svake aktivnosti (A1, A2, …., B1, B2 itd.) podnositelj zahtjeva može (ručno) dodati

posebne podaktivnosti (A1.1, A1.2 itd.) u odjeljak „Opis (što, kako, gdje, kada i zašto)”.

Pri strukturiranju projektnog prijedloga toplo se preporučuje ograničavanje broja aktivnosti

koliko god je to moguće njihovim razvrstavanjem u skupine homogenih aktivnosti i

pojašnjavanjem logičkog tijeka s pomoću podaktivnosti. Potrebno je imati na umu da bi

broj aktivnosti i podaktivnosti trebao biti ograničen na one strogo neophodne kako

bi se pojasnio logičan tijek projekta. Na primjeru u nastavku pogledajte što je

preporučeno, a što nije:

Preporučeno:

E – Javna svijest i širenje rezultata Aktivnost E1 – Planiranje i provođenje širenja

Opis (što, kako, gdje, kada, zašto)

Podaktivnost E1.1. – Plan širenja informacija i umrežavanje s drugim projektima (uključujući u okviru programa LIFE)

Podaktivnost E1.2. – Izrada paketa za širenje (uključujući web-mjesto, brošure,

izvješće za nestručnjake, videozapis o projektu, događanja)

Nije preporučeno:

E – Javna svijest i širenje rezultata Aktivnost E1 – Planiranje i provođenje širenja


Aktivnost E2 – Web-mjesto


Aktivnost E3 – Brošure


Aktivnost E4 – Radionice


Aktivnost E5 – Izvješće za nestručnjake



Aktivnost E6 – Umrežavanje s drugim projektima


Preporučuje se da se samo aktivnosti za koje se očekuje da imaju važan izlazni učinak za

projekt predstave kao zasebne aktivnosti.

Aktivnosti moraju biti opisane što preciznije moguće. Opisi se mogu popratiti kartama koje

prikazuju lokaciju aktivnosti, pojašnjavajućim grafikonima, tablicama ili slikama koje se

mogu uključiti u obrasce uporabom funkcije „Pictures” („Slike”). Aktivnosti ne treba

zamijeniti s isporučivim proizvodima.

Opis bi svake aktivnosti trebao jasno ukazivati na povezanost s drugim aktivnostima (npr.

aktivnost C2 slijedi nakon kupovine zemljišta iz aktivnosti B1, koja slijedi pripremu iz

aktivnosti A2) i jasno (izraženo brojčano) ukazivati na to kako doprinosi općim ciljevima

projekta. Treba postojati jasna usklađenost između tehničkog opisa aktivnosti i

dodijeljenih financijskih sredstava.

Za svaku aktivnost podnositelj zahtjeva trebao bi pružiti sljedeće informacije:

Naziv aktivnosti (najviše 200 znakova): Osigurajte da je naziv kratak (najviše 200 znakova) i da jasno odražava cilj aktivnosti.

Korisnik odgovoran za provedbu: Odabirom iz padajućeg izbornika navedite koji će od korisnika projekta biti zadužen za koordinaciju provedbe navedene aktivnosti. Ako je uključeno više od jednog korisnika, navedite potpune podatke o tome koji je korisnik odgovoran za što u tekstnom polju (najviše 500 znakova) dostupnom ispod padajućeg popisa.

Opis (što, kako, gdje, kada i zašto) (najviše 7 000 znakova): Opišite sadržaj aktivnosti navodeći što će biti učinjeno, s pomoću kojih sredstava, na kojoj lokaciji/području, s kojim trajanjem i u kojem roku. Ako je primjenjivo, navedite broji li se ta aktivnost u pogledu zahtjeva o 25 % za konkretne aktivnosti očuvanja i zašto. Navedite povezanost s drugim aktivnostima. Navedite zašto je aktivnost nužna i kako će doprinijeti ostvarenju ciljeva projekta. Za aktivnosti koje se provode izvan EU-a treba navesti potpune podatke o tome zašto su te aktivnosti nužne za ostvarivanje okolišnih ciljeva EU-a i osiguravanje učinkovitosti intervencija koje se provode tijekom projekta u okviru programa LIFE na području država članica na koje se primjenjuju Ugovori. Podnositelj zahtjeva može ručno uključiti posebne podaktivnosti (A1.1, A1.2, ...) u predmetni odjeljak (vidi prethodni primjer za aktivnost E).

Pretpostavke u pogledu glavnih troškova aktivnosti (najviše 2 000 znakova): Sažeto opišite metodologiju uporabljenu za procjenu troškova glavnih rashoda te aktivnosti (npr. broj ha * trošak/ha; broj dana * prosječan trošak/dan...). Uzmite u obzir da se ukupan trošak aktivnosti unesen u financijske obrasce prikazuje automatski (zbroj stavki troškova unesenih u obrasce F za određenu aktivnost); pri izradi nove aktivnosti, početna je zadana vrijednost tog troška 0 EUR. Morate detaljno iznijeti različite izračune i procjene na kojima se temelji navedeni ukupni trošak.

Isporučivi proizvodi: Nabrojite sve isporučive proizvode povezane sa svakom aktivnošću i odgovarajući rok završetka (dan/mjesec/godina) s pomoću gumba „Add” („Dodaj”). Isporučivi proizvodi svi su materijalni proizvodi koji se mogu isporučiti (npr. planovi za upravljanje, studije i drugi dokumenti, softver, videozapisi itd.). Za svaki isporučivi proizvod navedite rok njegova dovršetka (dan/mjesec/godina). Imajte na umu da će se svaki isporučivi proizvod javnom


naručitelju morati podnijeti kao zaseban dokument (s logotipom programa LIFE) zajedno s izvješćem o radu.

Prekretnice: Navedite sve prekretnice projekta povezane sa svakom aktivnošću i odgovarajući rok za ostvarivanje/postizanje (dan/mjesec/godina). Prekretnice projekta utvrđuju se kao ključni trenutci tijekom provedbe projekta, npr. „Imenovanje voditelja projekta”, „Prvi rad prototipa”, „Završna konferencija” itd. Odgovarajući dokumenti ne trebaju se podnijeti javnom naručitelju. U tehničkim izvješćima koje ćete slati javnom naručitelju morat ćete ga obavijestiti o tome je li prekretnica ostvarena.

Raspored: Za svaku aktivnost projekta označite odgovarajuće razdoblje provedbe. Pri planiranju razdoblja provedbe imajte na umu da projekt u okviru programa LIFE za 2018. ne može početi prije 15. srpnja 2019. Isto tako dodajte odgovarajuću granicu sigurnosti završetku projekta kako bi se omogućila neizbježna nepredviđena kašnjenja.

U nastavku se nalaze upute o dodatnim informacijama koje treba navesti za određene aktivnosti.

Obrazac C0 – Popis svih aktivnosti

Predmetnim se obrascem podnositelju zahtjeva omogućuje izrada svih predviđenih

aktivnosti projekta, prema vrsti aktivnosti (A, B, C itd.), s pomoću gumba „Add project

action” („Dodaj aktivnost projekta”). Kad izradite aktivnost, možete upotrijebiti gumb „Save

and next” („Spremi i sljedeće”) za izravnu izradu druge aktivnosti.

Vrlo važno: aktivnosti projekta treba izraditi prije upisivanja bilo kakvih troškova u

financijske obrasce F.

Obrazac C1

A. Pripremne aktivnosti, razrada planova za upravljanje i/ili akcijskih planova

Pripremne aktivnosti trebale bi obuhvaćati sve što se mora izvršiti da bi se omogućio

početak ili stvarna provedba drugih aktivnosti projekta navedenih pod kategorijama B, C, D,

E ili F. To uključuje pripremu tehničkih dokumenata (nacrta, pripremu inventara…) i nekog

upravnog ili pravnog postupka koji se treba provesti (savjetovanje, poziv na podnošenje

ponuda, rasprave, osposobljavanje itd.).

Ako je predviđena razrada plana za upravljanje i/ili akcijskih planova, u opisu odgovarajuće

pripremne aktivnosti trebalo bi se odrediti što će se učiniti kako bi se osigurala provedba tih

planova (npr. da nadležna tijela donesu plan prije završetka projekta).

Kada pripremne aktivnosti ne dovode do izravne provedbe tijekom projekta, njihov bi opis

trebao sadržavati dovoljan skup objašnjenja, obveza i jamstava kako bi se pokazalo da je

njihova potpuna provedba nakon projekta doista osigurana. U suprotnome se takve

aktivnosti mogu izbrisati iz projekta tijekom faze revizije.

B. Plaćanje u pogledu kupovine/zakupa zemljišta i/ili naknade za prava uporabe zemljišta

Posebno je važno da se u opisu svake aktivnosti jasno navede kako se ispunjava svaki od

uvjeta prihvatljivosti opisanih u odjeljku 2.4.3. o kupovini zemljišta.


Za svaku aktivnost naznačite status pregovora s vlasnicima zemljišta. Je li se s njima

provelo savjetovanje te slažu li se u načelu? Jasno navedite koja će se staništa

kupiti/zakupiti i gdje se nalaze. Navedite koliko će se zemljišta kupiti/zakupiti od svakog

stanišnog tipa i opravdajte predloženi trošak/ha u odnosu na trenutačne cijene zemljišta.

Ako će se zemljište kupiti zamjenom zemljišta, to jasno naznačite (da bi bila prihvatljiva,

zamjena se mora izvršiti prije završetka projekta). Ako će se zemljište kupiti ili zakupiti kako

bi se poduzele druge aktivnosti u sklopu projekta, navedite koje aktivnosti ovise o

ostvarivanju kupovine zemljišta. Ako je to prikladno, navedite „alternativno” zemljište koje

se može kupiti u slučaju da se pojave poteškoće sa zemljištem koje se prvotno

namjeravalo kupiti.

C. Aktivnosti očuvanja

Ako neka od aktivnosti ovisi o pripremnim aktivnostima ili kupovini/zakupu zemljišta, jasno

to navedite.

Kad je riječ o projektima za područje prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE koji su

usmjereni na određena staništa/vrste, za svaku predloženu aktivnost očuvanja navedite

koji su stanišni tip i/ili vrsta obuhvaćeni (i po mogućnosti navedite njihovu površinu i broj)

i koja je njihova veza s ciljevima projekta. Za sve druge projekte za područje bioraznolikosti

u okviru programa LIFE navedite kojim će se aspektima bioraznolikosti baviti i koja je

njihova veza s ciljevima projekta. Navedite jasne informacije o lokaciji i očekivanom učinku

tih aktivnosti. Precizirajte tko će se brinuti o održavanju, ako je potrebno, nakon završetka

projekta.

Ako korisnici trebaju graditi infrastrukturu ili kupiti opremu ili životinje (npr. stoku za

ispašu) za upravljanje očuvanjem, te stavke treba navesti, opisati i detaljno opravdati.

Prema potrebi objasnite kako će se, tko će i s pomoću kojeg izvora financiranja aktivnost

nastaviti nakon razdoblja projekta. Potrebno je napomenuti da predviđena plaćanja za

aktivnosti upravljanja izvršena nakon završetka projekta nisu prihvatljiva za financiranje u

okviru programa LIFE.

Izlazni učinak svih aktivnosti C trebao bi biti konkretan, mjerljiv i imati jasnu korist za

pitanje staništa/vrste/bioraznolikosti na koje je usmjeren projekt. Ta korist trebala bi biti

mjerljiva te bi se trebala mjeriti i ocjenjivati u okviru jedne ili više aktivnosti praćenja

kategorije D. Izlazni bi učinak svake aktivnosti trebalo izraziti brojčano ako je moguće.

Napomena: konkretne aktivnosti očuvanja trebalo bi navesti kao aktivnosti C. U mnogim se

zahtjevima kao aktivnosti C pogrešno navode aktivnosti koje nisu konkretne aktivnosti

očuvanja (npr. aktivnosti povezane s inventarima, planovima za upravljanje, praćenjem,

vodičima za upravljanje, komunikacijom s dionicima itd.).

D. Praćenje učinka aktivnosti projekta (obvezno)

Svi projekti uključuju posebnu(e) aktivnost(i) praćenja učinka radi mjerenja i bilježenja

učinkovitosti aktivnosti projekta u usporedbi s početnom situacijom, ciljevima i očekivanim

rezultatima. Potrebno je predvidjeti redovito izvješćivanje o praćenju. Stoga bi trebalo

predložiti posebnu aktivnost „praćenja” s vlastitim proračunom.


Za svaki projekt potrebno je sastaviti izvješće o ishodima i učinku projekta uzimajući u obzir

ključne pokazatelje na razini projekta (vidi tablicu programa Excel: Ključni pokazatelji na

razini projekta u okviru programa LIFE, poziv za 2018.). Ti će pokazatelji doprinijeti

ocjenjivanju učinka projekta u okviru programa LIFE. Preispitajte pokazatelje projekta i

dopunite ih učinkom predloženog rješenja tijekom ili na kraju projekta (uključite jasan

brojčani izraz u apsolutnom i razmjernom smislu). Isto učinite i za pet godina nakon

završetka projekta.

Tablica programa Excel s ključnim pokazateljima na razini projekta u okviru programa LIFE

mora se podnijeti putem alata eProposal kao prilog.

Dinamička baza podataka pokazatelja dostupna je uspješnim podnositeljima zahtjeva. Za

više informacija moguće je pristupiti pretpregledu baze podataka na sljedećoj web-stranici:

http://ec.europa.eu/environment/life/project/Projects/files/kpi/kpi_demo.htm. Ako web-

stanica ne radi (to se može dogoditi ako podnositelj zahtjeva nema dodatak Flash instaliran

u pregledniku), može se preuzeti film u formatu .mp4 sa sljedeće poveznice:

http://ec.europa.eu/environment/life/project/Projects/files/kpi/kpi_demo.mp4

Podnositelji zahtjeva u fazi podnošenja zahtjeva moraju popuniti danu tablicu u Excelu.

Dinamičku bazu podataka na mreži trenutačno nije moguće dovršiti te se prikazuje samo

kako bi se podnositeljima zahtjeva pokazala vrsta informacija koja će se od njih tražiti da se

navede ako i nakon što potpišu ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava.

Posebna aktivnost za praćenje i mjerenje učinka projekta (kojom će se podaci unositi u

mrežnu dinamičku bazu podataka pokazatelja), trebala bi biti dio projektnog prijedloga

zajedno s utvrđenim proračunom. Podaci o učincima projekta moraju se podnijeti s prvim

izvješćem (o napretku ili na sredini razdoblja) te završnim izvješćem.

Ocjena socioekonomskog učinka aktivnosti projekta na lokalno gospodarstvo i stanovništvo

dio je ključnih pokazatelja na razini projekta u okviru programa LIFE u fazi podnošenja i

kasnije kao dio praćenja ako projekt bude uspješan.

Ako je potrebno, rezultate procjene uvjeta ekosustava i njihovih usluga treba prijaviti i u

dinamičkoj bazi podataka pokazatelja.

Kad je riječ o projektima s demonstracijskom ili inovacijskom značajkom, ta aktivnost

trebala bi jasno uključivati i ocjenjivanje predstavljene tehnike ili metode.

E. Javna svijest i širenje rezultata (obvezno)

Projekti moraju sadržavati znatan skup aktivnosti koje su sintetički i homogeno razvrstane u

skupine nekoliko podaktivnosti (vidi primjer u odjeljku 3.3.3.) za širenje rezultata projekta.

Projekti bi u pravilu trebali uključivati sljedeće vrste aktivnosti komunikacije:

aktivnosti informiranja i podizanja svijesti opće javnosti i dionika u pogledu projekta.

Te bi aktivnosti načelno trebale početi u ranoj fazi projekta;

više tehničke aktivnosti širenja usmjerene na prijenos rezultata i stečenih znanja onim dionicima koji bi mogli imati korist od iskustva projekta;

umrežavanje.

http://ec.europa.eu/environment/life/project/Projects/files/kpi/kpi_demo.htm

http://ec.europa.eu/environment/life/project/Projects/files/kpi/kpi_demo.htm

http://ec.europa.eu/environment/life/project/Projects/files/kpi/kpi_demo.mp4


Projekti za područja prirode i bioraznolikosti u okviru programa LIFE isto tako moraju

uključivati značajne aktivnosti za osiguravanje primjene u drugim područjima ili

prijenosa. Te aktivnosti pružaju osnovu za troškovno učinkovitu primjenu ili prijenos

predloženih rješenja i rezultata postignutih tijekom ili nakon završetka projekta. To

premašuje samo prijenos znanja i umrežavanje i uključuje primjenu tehnika, metoda ili

strategija razvijenih ili primijenjenih u projektu u praksi i drugdje.

Uspješna mogućnost primjene u drugim područjima i prenosivosti zahtijevaju strategiju koja

uključuje zadaće umnožavanja učinaka rješenja projekta i mobilizaciju šireg prihvaćanja

koja će postići kritičnu masu za vrijeme projekta i/ili kratkoročno ili srednjoročno po

završetku provedbe projekta. Vidjeti odjeljak 2.4.3. za primjere.

Navedite i obrazložite ciljanu skupinu za svaku aktivnost. Ako aktivnost uključuje sastanke

(npr. s lokalnim dionicima), trebali biste procijeniti broj sastanaka, navesti ciljane dionike i

objasniti kako će to pomoći projektu. Ako se radnja odnosi na brošure, letke, publikacije,

filmove itd., navedite ciljanu skupinu. Odnosi li se aktivnost na pristup posjetitelja, navedite

što će se učiniti, gdje, koliko se posjetitelja očekuje, kako će to pomoći projektu itd. Ako

korisnici planiraju predstaviti rezultate projekta na nacionalnim/međunarodnim događanjima

(konferencijama, kongresima), važnost i dodana vrijednost projekta trebali bi se jasno

objasniti.

Za sve bi se aktivnosti trebali navesti očekivani rezultati u kvalitativnom i kvantitativnom

smislu (npr. veća podrška lokalne zajednice, 2 500 obaviještenih osoba, 3 000 biltena u

optjecaju...), s naznakom kako to služi ciljevima projekta.

Sljedeće aktivnosti širenja smatraju se obveznima i razvrstavaju se u jednu podaktivnost

koja uključuje sljedeći popis isporučivih proizvoda:

Oglasne ploče (isporučivi proizvod) s opisom projekta postavljaju se na strateškim mjestima dostupnim javnosti. Logotip programa LIFE trebao bi uvijek biti na njima. Na aktivnostima koje se provode na područjima mreže Natura 2000 ili čiji je cilj unaprjeđenje integriteta mreže Natura 2000 trebao bi se nalaziti logotip te mreže.

Novostvoreno ili postojeće web-mjesto (isporučivi proizvod) (prema potrebi s logotipom programa LIFE i logotipom mreže Natura 2000). Web-mjesto postavlja se na internet u roku od šest mjeseci nakon početka projekta i redovito se ažurira tijekom razdoblja projekta te se održava na internetu najmanje pet godina nakon završetka projekta.

Izvješće za nestručnjake (isporučivi proizvod).

Umrežavanje s ostalim projektima (uključujući projekte u okviru programa LIFE III, LIFE+

i/ili LIFE), aktivnosti razmjene informacija itd. trebalo bi predstaviti kao jednu posebnu

obveznu podaktivnost.

Medijski poslovi, organizacija događanja i sudjelovanje na događanjima, izrada

brošura i filmova, tehničke publikacije ne smatraju se obveznima, ali su predviđene u

mnogim projektima i poželjne su kao dokaz dobrog širenja.

Vidi opće uvjete modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE za sve


podatke o zahtjevima u pogledu komunikacije i širenja. Web-mjesto programa LIFE http://ec.europa.eu/environment/life/toolkit/comtools/index.htm sadržava i detaljne savjete o aktivnostima komunikacije i širenja te smjernice za oblikovanje web-mjesta za program LIFE.

F. Upravljanje projektom (obvezno)

Podnositelj zahtjeva trebao bi navesti različite aktivnosti (sintetički i homogeno razvrstane u

nekoliko podaktivnosti) s ciljem upravljanja/provođenja projekta i osiguranja kontrole

kvalitete i upravljanja rizikom, uključujući izradu kriznih planova. To obično uključuje

sljedeće aktivnosti i povezane troškove:

Opće upravljanje projektom: Svaki projekt mora sadržavati jednu podaktivnost nazvanu „Projektom upravljao (naziv

zaduženog korisnika)”. Ta bi podaktivnost trebala sadržavati opis osoblja za upravljanje

projektom i opis obveza upravljanja i izvješćivanja korisnikâ projekta, čak i ako se troškovi

toga neće obračunati projektu.

Dodajte dijagram upravljanja za tehničko i administrativno osoblje koje je uključeno. Taj

dijagram mora dokazivati da korisnik koordinator (voditelj projekta) ima jasnu ovlast i

učinkovitu kontrolu nad osobljem za upravljanje projektom, čak i ako bi se dio upravljanja

projektom podugovorio. Navedite ima li osoblje za upravljanje prethodnog iskustva u

upravljanju projektima.

Toplo se preporučuje da voditelj projekta bude zaposlen na puno radno vrijeme. Ako

koordinator ili voditelj projekta osim toga izravno doprinosi provedbi određenih aktivnosti,

prikladan dio troškova njegove/njezine plaće trebao bi se pripisati procijenjenim troškovima

tih aktivnosti.

Očekuje se da upravljanje projektom obavlja osoblje korisnika koordinatora. Međutim,

podugovaranje upravljanja projektom moguće je na temelju prikladnog opravdanja, pod

uvjetom da korisnik koordinator zadrži potpunu i svakodnevnu kontrolu nad projektom. U

projektnom bi se prijedlogu trebalo jasno opisati kako će se takva kontrola jamčiti.

Uključite i razlog za projektni konzorcij navodeći, za svakog korisnika, zemlju i ulogu u

projektu. Tablicu u nastavku dodajte kao „Upravljanje projektom”:

Zemlja Uloga u projektu

[Korisnik 1.]

[Povezano društvo korisnika 1.]

[Korisnik 2.]

[Korisnik 3.]

Ako predlažete uključivanje povezanih subjekata u svoj projektni prijedlog, navedite ih u

tablici.

Revizorsko izvješće (isporučivi proizvod): Prema potrebi (vidi opće uvjete modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru

programa LIFE), revizijom se ne bi trebalo potvrditi samo poštovanje nacionalnog

zakonodavstva i računovodstvenih pravila, već i potvrditi da su svi nastali troškovi u skladu






s općim uvjetima modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru programa

LIFE. U financijskim bi obrascima troškove revizije trebalo unijeti pod stavku proračuna

„Other costs” („Ostali troškovi”). Revizorsko izvješće mora se dodati na popis isporučivih

proizvoda. Nije potrebna nikakva posebna podaktivnost.

Plan nakon programa LIFE (After-LIFE plan): Korisnik koordinator mora izraditi „plan nakon programa LIFE” i podnijeti ga sa završnim

izvješćem. On je na jeziku korisnika, a po izboru i na engleskom, u papirnatom i

elektroničkom obliku. Planom nakon programa LIFE utvrđuje se kako će se aktivnosti

pokrenute unutar projekta u okviru programa LIFE nastaviti i razvijati tijekom godina nakon

završetka projekta, kako će se osigurati dugoročnije upravljanje

područjem(ima)/staništima/vrstama te kako će se drugdje podržavati primjena u drugim

područjima. U Planu nakon programa LIFE utvrđuje se i kako će se širenje rezultata i s

njima povezana komunikacija nastaviti nakon završetka projekta. U njemu bi se trebalo

navoditi koje će se aktivnosti provoditi, kada, tko će ih provoditi te s pomoću kojih izvora

financiranja. Projektnom bi prijedlogu za taj plan trebalo dodati zasebnu podaktivnost, a

plan se mora dodati na popis isporučivih proizvoda.

Obrazac C2 – Raspored izvješćivanja

Predviđena izvješća o radu: Korisnik koordinator izvješćuje javnog naručitelja o tehničkom i financijskom napretku

projekta. U tim bi se izvješćima trebali naglasiti ostvareni rezultati i mogući problemi

projekta.

Potrebno je napomenuti da ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, upravljanje projektom,

službeno izvješćivanje (osim priloga ili isporučivih proizvoda) i sva komunikacija s javnim

naručiteljem moraju biti na engleskom, čak i ako to nije jezik projektnog prijedloga. Troškovi

prijevoda izvješća (osim priloga ili isporučivih proizvoda) stoga su prihvatljivi.

Za projekte koji traju dulje od 24 mjeseca ili za koje se traži doprinos EU-a veći od

300 000 EUR mora se dostaviti izvješće na sredini razdoblja sa zahtjevom za drugom

isplatom predujma. Za projekte koji traju dulje od 48 mjeseci i za koje se traži doprinos EU-

a veći od 4 000 000 EUR, ako korisnik koordinator želi zatražiti treću isplatu predujma,

mora se podnijeti drugo izvješće na sredini razdoblja. Izvješće(a) na sredini razdoblja

mora(ju) se isporučiti, zajedno sa zahtjevima za predujam na sredini razdoblja, u skladu s

pragovima utvrđenima posebnim uvjetima modela ugovora o dodjeli bespovratnih

sredstava za program LIFE. „Završno izvješće sa zahtjevom za plaćanjem” predaje se

najkasnije tri mjeseca nakon datuma završetka projekta. Potrebno je predvidjeti i „izvješća

o napretku” kako bi se osiguralo primanje najmanje jednog izvješća svakih 18 mjeseci

(raspored izvješćivanja može se izmijeniti tijekom faze revizije). Pogledajte opće uvjete

modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE za sve podatke o

obvezama izvješćivanja za projekte u okviru programa LIFE.


3.2.5. Financijski obrasci zahtjeva

Važno: Proračun projekta mora uključivati samo troškove koji su u skladu s člankom II.19. općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE. Doprinos EU-a izračunat će se na temelju prihvatljivih troškova.

Opće napomene:

Provjerite jesu li svi troškovi zaokruženi na manji cijeli broj. Decimale se ne mogu

unijeti u obrasce.

Korisnik koordinator i pridruženi korisnici, subjekti navedeni kao „povezani subjekti” te ostala poduzeća koja su dio istih grupa ili holdinga ne mogu djelovati kao podizvođači.

Ispostavljanje internih računa (tj. za troškove koji su proizašli iz transakcija između

odjela korisnika) treba izbjegavati i dopušta se samo ako isključuje sve elemente

dobiti, PDV-a i režijskih troškova. Imajte na umu da bi se troškovi nastali za isti

pravni subjekt u načelu trebali navesti u ispravnoj kategoriji troškova (troškovi

osoblja, potrošna roba, ostali troškovi itd.).

Svi ugovori pripisani bilo kojoj kategoriji troškova moraju poštovati načelo izostanka

sukoba interesa, bez obzira na predmetni iznos.

Porez na dodanu vrijednost koji plaća korisnik prihvatljiv je osim za:

a) oporezive aktivnosti ili izuzete aktivnosti s pravom odbitka;

b) aktivnosti u kojima korisnik sudjeluje kao javno tijelo kada je korisnik državno,

regionalno ili lokalno tijelo ili drugo tijelo koje se uređuje javnim pravom.

Za svaku stavku troškova iz padajućih izbornika odaberite skraćeni naziv korisnika

za kojeg će nastati odgovarajući troškovi i broj aktivnosti na koju se odgovarajući

troškovi odnose.

Za dodavanje stavke troškova upotrijebite gumb „Add” („Dodaj”), a za brisanje stavke troškova upotrijebite gumb „Delete” („Izbriši”).

Svi financijski obrasci mogu se aktivirati tipkom tabulatora: za brzu izradu stavki

troškova možete se koristiti tipkom tabulatora na svojoj tipkovnici kako biste iz

jednog polja prešli u drugo, a zatim klikom gumba „Add” („Dodaj”) (zatim pritisnite

tipku „Enter” („Unesi”) i stavka je troška dodana).

Ako korisnici projekta žele biti uključeni u aktivnosti projekta uz trošak od 0 EUR

(navedite tu informaciju u izjavama A3/A4), u financijske obrasce F1 – F7 moraju

unijeti predmetnu aktivnost s odgovarajućim troškom od 0 EUR.

Ako korisnici projekta (privatne organizacije) u projekt žele uključiti svoja „povezana

društva”, u opisu predmetnih stavki troškova moraju navesti da će trošak nastati za

njihovo „povezano društvo + naziv”. Uzmite u obzir da bi uporabu povezanih

društava trebalo navesti u članku I.7. budućeg ugovora o dodjeli bespovratnih

sredstava.


Obrazac F1 – Izravni troškovi osoblja

Osoblje javnih tijela: Troškovi plaća osoblja javnih tijela mogu se financirati samo u onoj

mjeri u kojoj su povezani s troškom provedbe aktivnosti projekta koje odgovarajuće javno

tijelo ne bi provodilo da se projekt nije započeo. Predmetno osoblje, bez obzira na to rade li

na projektu puno radno vrijeme ili dio radnog vremena, mora biti posebno raspoređeno na

projekt/dodijeljeno projektu; pojedinačno raspoređivanje ima oblik ugovornog dokumenta ili

obavijesti o raspoređivanju koje je potpisala odgovorna služba ili tijelo odgovarajućeg

korisnika.

Osim toga, zbroj doprinosa javnih tijela (kao korisnika koordinatora i/ili pridruženog

korisnika) proračunu projekta mora premašivati (za najmanje 2 %) zbroj troškova plaća

pripisanih projektu za osoblje koje se ne smatra „dodatnim” (vidi članak II.19. stavak 2.

točku (a) podtočku iii. općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za

program LIFE). To će se automatski provjeravati u okviru Izvješća R4 – Usklađenost s

pravilom 2 % kad alat eProposal provjerava valjanost vašeg projektnog prijedloga prije

podnošenja te tijekom faze odabira i pri izračunu završnog doprinosa EU-a na kraju

projekta.

Definicija troškova „dodatnog osoblja” uključuje troškove sveg osoblja javnih tijela, trajnog

ili privremenog, čiji ugovori ili produljenje ugovora:

- počinju na datum početka projekta ili nakon njega ili na datum potpisivanja

ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava ili nakon njega u slučaju njegova

potpisivanja prije datuma početka projekta, i

- posebno su raspoređeni na projekt u okviru programa LIFE/dodijeljeni tom projektu.

Dodatne smjernice o prethodno navedenom nalaze se u prilogu X. modelu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Vrsta ugovora: Iz padajućeg izbornika odaberite dodatno osoblje ili ono koje to nije (u

skladu s prethodnom definicijom).

Potrebno je napomenuti da se ugovori o uslugama s pojedincima (tj. fizičkim osobama)

mogu pripisati toj kategoriji uz uvjet da se poštuje čl. II.19.2. toč. (a) modela ugovora o

dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE, tj. da ta osoba radi u uvjetima sličnima

onima u kojima radi zaposlenik (posebno u pogledu organizacije posla, zadataka koji se

izvršavaju i prostorija gdje se izvršavaju); rezultat rada pripada korisniku (osim ako je

iznimno dogovoreno drukčije); i troškovi nisu znatno različiti od troškova osoblja koje

obavlja slične zadatke u okviru ugovora o radu s korisnikom.

Važno: Vrijeme koje svaki zaposlenik provede radeći na projektu bilježi se i potvrđuje

pravovremeno (tj. svaki dan, svaki tjedan) s pomoću evidencija prisutnosti ili

jednakovrijednog sustava za bilježenje vremena, osim ako je zaposlenik posebno

raspoređen na projekt na puno radno vrijeme ili na postotak svojeg radnog vremena ili ako

u prosjeku u kalendarskoj godini radi manje od dva dana mjesečno na projektu u okviru

programa LIFE.

Kategorija / uloga u projektu: Trebali biste utvrditi svaku stručnu kategoriju na jasan i

nedvoznačan način kako biste javnom naručitelju omogućili da prati ljudske potencijale

dodijeljene projektu. Opis je kratak i jasan(npr.: viši istraživač). Primjeri su kategorija


osoblja/uloga u projektu: viši inženjer/voditelj projekta, tehničar/analiza podataka,

administrativno/financijsko upravljanje itd. Ako se stručnom kategorijom ne objašnjava

uloga koju će osoba igrati u projektu, dodatne informacije trebali biste dodati u odjeljku

„Pretpostavke u pogledu glavnih troškova aktivnosti” povezane aktivnosti (obrasci C). Na

primjer, ako je uloga višeg istraživača u području agrarne ekonomije, ovdje upišite samo

„viši istraživač”, a dodatne informacije uključite u povezanu aktivnost.

Dnevnica: Dnevnica za svakog člana osoblja izračunava se na temelju bruto plaće ili

nadnice uvećane za obvezne socijalne doprinose (pod uvjetom da su ti troškovi u skladu s

korisnikovom uobičajenom politikom nagrađivanja) isključujući sve ostale troškove (za

dodatne smjernice u ovome vidi prilog X. modelu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

za program LIFE). Kako bi se ustanovio samo prijedlog proračuna, dnevnica se može

izračunati na temelju okvirnih prosječnih troškova plaća koji su razumni za predmetnu

kategoriju osoblja, sektora, zemlje, vrste organizacije itd. U obzir je potrebno uzeti

predvidiva povećanja plaće pri procjeni prosječnih dnevnica za trajanje projekta.

Ukupan zbroj produktivnog vremena po godini po osobi treba izračunati na temelju ukupnih

radnih sati/dana u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, kolektivnim ugovorima,

ugovorima o radu itd. Primjer utvrđivanja ukupnog produktivnog vremena po godini mogao

bi biti sljedeći (pod uvjetom da se poštuje ono što je određeno odgovarajućim

zakonodavstvom):

Dani/godina 365 dana Umanjeno za 52 vikenda 104 dana Umanjeno za godišnji odmor 21 dan Umanjeno za zakonski propisane praznike 15 dana Umanjeno za bolovanje/drugo (prema potrebi) 10 dana = Ukupno produktivno vrijeme 215 dana

Uzmite u obzir da se dnevnice iskazane u prijedlogu proračuna ne smiju koristiti pri

izvješćivanju o troškovima projekta; mogu se zaračunati samo stvarni troškovi, tj. stvarne

dnevnice i stvarni sati/dani provedeni na projektu. Sva znatna odstupanja od proračunskih

troškova morat će se opravdati. Troškovi osoblja obračunavaju se na temelju

satnice/dnevnice dobivene podjelom stvarne godišnje bruto plaće ili nadnica uvećanih za

obvezane socijalne doprinose i druge zakonske troškove uključene u nagradu zaposlenika

stvarnim ukupnim produktivnim satima/danima tog zaposlenika. U slučaju da se stvarni

ukupni produktivni sati/dana zaposlenika ne bilježe u pouzdanom sustavu bilježenja

vremena (npr. kada osoba u prosjeku u kalendarskoj godini radi manje od dva dana

mjesečno na projektu u okviru programa LIFE ili kod punog radnog vremena ili rada na

osnovi fiksnog postotka radnog vremena kako je utvrđeno ugovorom o radu) koristit će se

zadana vrijednost od 1720 produktivnih sati.

Broj dana po zaposleniku: Broj dana po zaposleniku potrebnih za izvršenje projekta.

Izravni troškovi osoblja: Automatski se izračunavaju množenjem ukupnog broja dana po

zaposleniku za određenu kategoriju s dnevnicom za tu kategoriju.


Obrazac F2 – Putni troškovi i troškovi boravka

Napomena: Pod ovom bi kategorijom proračuna podnositelji zahtjeva trebali predvidjeti

putne troškove prisustvovanja dvije osobe na početnom sastanku s predstavnicima javnog

naručitelja.

Korisnik i broj aktivnosti: Odaberite korisnika i broj aktivnosti na koje se odnose putni

troškovi i troškovi boravka.

Odredište: Odaberite odgovarajuću vrstu odredišta: nacionalno, unutar EU-a, izvan EU-a.

Objašnjenje pretpostavki: Navedite kratko i jasno objašnjenje pretpostavke upotrijebljene

za izračun stope putnih troškova i troškova boravka.

Svrha putovanja mora se jasno opisati (uključujući broj dana i osoba koje putuju u istu

svrhu) kako bi se omogućila ocjena troškova u odnosu na ciljeve projekta.

(Primjeri za ispunjavanje polja „objašnjenje pretpostavki”: dvije osobe x jedan događaj

širenja „xxx” za dva dana; jedna osoba x jedan sastanak za tehničku koordinaciju x jedan

dan; tri osobe x tri posjete području projekta x dva dana).

Ovdje se moraju uključiti samo putni troškovi i troškovi boravka. Troškovi povezani s

posjetom konferencija, poput konferencijskih pristojbi, moraju se navesti pod „Ostalim

troškovima” (obrazac F7). Trošak sudjelovanja na konferenciji smatra se prihvatljivim samo

ako se projekt predstavlja na toj konferenciji. Broj sudionika na konferencijama ograničen je

na one za čiju prisutnost postoji valjano tehničko opravdanje.

Putni troškovi obračunat će se u skladu s internim pravilima korisnika. Korisnici će nastojati

putovati na najekonomičniji i ekološki najprihvatljiviji način; videokonferencije moraju se

razmotriti kao alternativa.

U izostanku internih pravila kojima se uređuje naknada za uporabu vlastitih automobila

organizacije (za razliku od privatnih automobila) troškovi povezani s njihovom uporabom

procijenit će se na 0,25 EUR/km. Ako su predviđeni samo troškovi goriva, i njih treba

navesti ovdje.

Troškovi boravka obračunavaju se u skladu s internim pravilima korisnika (dnevnice ili

izravno plaćanje obroka, hotelskih troškova, lokalnog prijevoza itd.). Osigurajte da obroci

povezani s putovanjem/sastancima korisnika nisu uključeni ako su troškovi boravka već u

proračunu kao dnevnice.

Stopa putnih troškova i troškova boravka te broj putovanja: Unesite stopu putnih

troškova i troškova boravka te broj putovanja. Polje „putni troškovi i troškovi boravka”

trebalo bi sadržavati cijenu jediničnog troška za jednu osobu, polje „broj putovanja” trebalo

bi sadržavati broj putovanja po osobi (tj. ako dvije osobe tri puta putuju na koordinacijski

sastanak, broj je putovanja šest).

Obrazac F3 – Troškovi vanjske pomoći

Općenito: Troškovi vanjske pomoći odnose se na troškove podugovaranja: tj.

usluge/radove koje izvode vanjska poduzeća ili osobe (osim onih za koje se troškovi mogu

uključiti u obrazac 1), kao i na unajmljivanje opreme ili infrastrukture. Ti su troškovi

ograničeni na 35 % ukupnih proračunskih sredstava osim ako viša razina nije opravdana u

projektnom prijedlogu.

Na primjer, izrada logotipa, uspostava plana širenja, oblikovanje proizvoda za širenje,


objavljivanje knjige ili unajmljivanje materijala trebali bi biti uključeni u vanjsku pomoć.

Potrebno je napomenuti da bi se sve usluge pružene u okviru podugovora, a koje se

odnose na razvoj prototipa, u proračunu trebalo unijeti pod stavku prototipa, a ne pod

stavku vanjske pomoći. Troškovi povezani s kupovinom ili zakupom (za razliku od najma)

opreme i infrastrukture u okviru podugovora (npr. usluge postavljanja) trebale bi se u

proračun unijeti pod te kategorije troškova, a ne pod vanjsku pomoć ako se i amortiziraju u

skladu s računovodstvenim pravilima.

Troškovi za zakup prava na uporabu zemljišta moraju se obračunati kao „vanjska

pomoć” samo ako se odnose na kratkoročan zakup koji istječe prije datuma završetka

projekta. Dugoročnije se zakupe mora unijeti pod dugoročni zakup zemljišta.

Postupak: Navedite postupak predviđen za podugovaranje poslova s pomoću „javne

nabave” za javna tijela te „izravnog ugovora”, „otvorenog natječajnog postupka”,

„višestrukih ponuda”, „okvirnog ugovora” za privatne subjekte. Podugovori se moraju dodijeliti u skladu s člancima II.10. i II.11. općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE i korisnikovim internim pravilima (u mjeri u kojoj su u skladu s prethodno navedenim člancima).

Opis: Navedite jasan opis predmeta usluge koja će se podugovoriti, npr. „izvođenje

procjene utjecaja”, „održavanje...”, „iznajmljivanje...”, „savjetovanje o ...”, „razvoj web-

stranice”, „unutarnja pomoć”, „organizacija događanja širenja” itd. Možete upotrijebiti

najviše 200 znakova za opis podugovora ako je to potrebno.

Opći komentari o obrascima F4.a, F4.b i F4.c – Trajna dobra

U toj kategoriji navedite samo ona dobra koja se prema računovodstvenim pravilima

predmetnog korisnika smatraju trajnim dobrima (uključujući dobra pribavljena financijskim

zakupom, tj. s mogućnošću kupovine). U toj kategoriji nemojte navoditi ništa što se prema

računovodstvenim pravilima predmetnog korisnika ne smatra trajnim dobrima.

U potkategorijama opreme i infrastrukture trebate navesti stvarni trošak te vrijednost amortizacije, u skladu s člankom I.13. posebnih uvjeta i člankom II.19.2. točkom (c) općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE. Samo je amortizacija prihvatljiv trošak projekta i sufinanciranje EU-a izračunat će se na temelju tog iznosa.

Važno: Amortizacija trajnih dobara koja su već u vlasništvu korisnika na početku projekta

nije prihvatljiva za financiranje u okviru programa LIFE.

Stvarni trošak: Puni trošak infrastrukture ili opreme bez ikakve amortizacije.

Amortizacija: Ukupna vrijednost amortizacije u financijskim izvještajima korisnika na kraju

projekta. U svrhu utvrđivanja proračuna projekta korisnici bi trebali što preciznije procijeniti

iznos amortizacije za svaku stavku, od datuma unosa u financijske izvještaje (prema

potrebi) do kraja projekta. Ta procjena temelji se na njihovim internim računovodstvenim

pravilima i/ili je u skladu s nacionalnim računovodstvenim pravilima.

Iznos amortizacije koji se može uključiti u prihvatljive troškove proračuna ograničen je na najviše 25 % stvarnog troška infrastrukture i najviše 50 % stvarnog troška opreme (tj. po stavci troškova). Ako se nisu poštovala ta pravila, prikazat će se blokirajuće poruke o pogrešci pri provjeri valjanosti projektnog prijedloga. Trebali biste imati na umu činjenicu da, iako se radi o najvišim postocima u programu LIFE, to ne znači da će se oni automatski prihvatiti jer amortizacija prvenstveno mora biti u skladu s vašim internim računovodstvenim pravilima/nacionalnim računovodstvenim pravilima kako


je prethodno spomenuto. Obratite pozornost na iznimke navedene u prilogu X. modelu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Iznimka 1.: Za prototipove su prihvatljivi troškovi jednaki stvarnim troškovima pod uvjetima

članka I.13. posebnih uvjeta i članka II.19.2. točke (c) općih uvjeta modela ugovora o


Iznimka 2: Za projekte u prioritetnom području priroda i bioraznolikost programa LIFE

trošak trajnih dobara koja su kupili korisnici koji su javna tijela ili privatne nekomercijalne

organizacije smatra se 100 % prihvatljivim ako organizacija ispunjava sve uvjete utvrđene

člankom I.13. posebnih uvjeta i člankom II.19.2. točkom (c) općih uvjeta modela ugovora o

dodjeli bespovratnih sredstava programa LIFE. U tom slučaju navedeni iznos amortizacije

trebao bi biti isti kao i stvarni trošak.

Obrazac F4.a – Troškovi infrastrukture

Postupak: Navedite postupak predviđen za ugovaranje poslova s pomoću „javne nabave” za javna tijela te „izravnog ugovora”, „otvorenog natječajnog postupka”, „višestrukih ponuda”, „okvirnog ugovora” za privatne subjekte. Ugovori se moraju dodijeliti u skladu s člancima II.10. i II.11. općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE i korisnikovim internim pravilima (ako su u skladu s prethodno navedenim člancima).

Opis: Navedite jasan opis i raščlambu infrastrukture prema stavci troškova, npr. „potporna čelična konstrukcija”, „temelj instalacije”, „ograda” itd.

Važno: Svi troškovi povezani s infrastrukturom, čak i ako se posao obavlja u okviru

podugovora s vanjskim subjektom, moraju se navesti pod ovim zaglavljem. Osim toga,

subjekt koji je izravni vlasnik ili će biti izravni vlasnik infrastrukturne imovine trebao bi biti

dio partnerstva na projektu.

Isto tako uzmite u obzir da troškovi izgradnje infrastrukture malih razmjera za posjetitelje u

proračunu projektnog prijedloga ne smiju premašivati 10 % proračunskih sredstava

dodijeljenih konkretnim aktivnostima te moraju biti dobro opravdani i troškovno učinkoviti ili

će se ukloniti iz projektnog prijedloga u fazi revizije.

NAPOMENA: Projekti namijenjeni izgradnji velikih infrastruktura nisu obuhvaćeni

programom LIFE i stoga nisu prihvatljivi. Smatra se da je projekt namijenjen izgradnji velike

infrastrukture ako je stvarni trošak (kako je prethodno utvrđen) „pojedinačnog predmeta

infrastrukture” veći od 500 000 EUR. „Pojedinačni predmet infrastrukture” znači sve

elemente opisane u obrascu F4a koji fizički osiguravaju funkcionalnost infrastrukturnog

ulaganja (npr. za ekodukt: most, pregrade, prometni znakovi itd.). Navedeni iznos može se

iznimno premašiti ako se u projektnom prijedlogu dostavi potpuno tehničko opravdanje koje

dokazuje potrebu za tom infrastrukturom radi osiguravanja učinkovitog doprinosa ciljevima

članaka 10.,11. i 12. Uredbe o programu LIFE.

Obrazac F4.b – Troškovi opreme

Postupak: Navedite postupak predviđen za ugovaranje s pomoću „javne nabave” za javna

tijela te „izravnog ugovora”, „otvorenog natječajnog postupka”, „višestrukih ponuda”,

„okvirnog ugovora” za privatne subjekte. Ugovori se moraju dodijeliti u skladu s

člancima II.10. i II.11. općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za

program LIFE i korisnikovim internim pravilima (ako su u skladu s prethodno navedenim

člancima).


Opis: Navedite jasan opis svake stavke, npr. „prijenosno računalo”, „softver za bazu

podataka (kupljen gotov ili izrađen u okviru podugovora)”, „mjerna oprema”, „kosilica” itd.

Obrazac F4.c – Troškovi prototipa

Prototip je infrastruktura i/ili oprema izrađena posebno za provedbu projekta koja nije

komercijalizirana i nije dostupna kao serijski proizvod. Ne smije se koristiti za komercijalne

svrhe tijekom trajanja projekta. (Vidi članak I.13. posebnih uvjeta i članak II.19.2. točku (c)

općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE). Trajna

dobra kupljena u sklopu projekta mogu biti prihvaćena u toj kategoriji troška samo kad su

od ključne važnosti za pilot ili demonstracijske aspekte projekta.






člancima).

Opis: Navedite jasan opis prototipa.

Važno: Svi troškovi povezani s prototipom, čak i ako se posao obavlja u okviru podugovora

s vanjskim subjektom, moraju se navesti pod ovim zaglavljem.

Obrazac F5.a – Troškovi kupovine zemljišta, Obrazac F5.b – Troškovi dugoročnog zakupa zemljišta/ prava uporabe i Obrazac F5.c – Troškovi jednokratnog plaćanja naknade

Općenito: U pogledu pravila o kupovini zemljišta pogledajte opće uvjete modela ugovora o

dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE. Ako bi kratkoročni zakup bio prikladan za

ostvarivanje ciljeva projekta, ti bi se troškovi trebali navesti pod vanjskom pomoći.

Opis kupovine zemljišta/dugoročnog zakupa/jednokratne naknade: Navedite jasan

opis svake stavke, npr. „kupovina kiselih travnjaka u potpodručju X”, „jednokratna naknada

za prava eksploatacije treseta u potpodručju Y” itd. Koristite se različitim retcima za različite

uporabe zemljišta/stanišnog tipa/u potpodručju ako se njihove cijene znatno razlikuju.

Procijenjeni trošak po hektaru: Procijenjeni trošak, isključujući poreze i ostala davanja, zaokruženo na najbliži euro.

Vaš projektni prijedlog mora uključivati dopis nadležnog tijela ili ovlaštenog javnog

bilježnika kojim se potvrđuje da cijena po hektaru nije viša od prosječne za tu vrstu

zemljišta i lokacije.

Obrazac F6 – Troškovi potrošne robe

Općenito: Potrošna roba navedena u predmetnom obrascu mora se odnositi na kupovinu,

proizvodnju, popravak ili uporabu predmeta koji nisu uneseni u inventar trajnih dobara

korisnika (poput materijala za pokuse, hrane za životinje, materijala za širenje, popravka

trajnih dobara pod uvjetom da to nije kapitalizirano i da je kupljeno za projekt ili se u


potpunosti koristi za projekt itd.). Ako projekt uključuje značajnu aktivnost širenja u kojoj se

u znatnoj mjeri koriste slanje poštom ili drugi oblici komunikacije, odgovarajući troškovi isto

se tako mogu navesti ovdje.

Troškovi potrošne robe moraju se posebno odnositi na provedbu aktivnosti projekta.

Opća potrošna roba/potrepštine (za razliku od izravnih troškova), poput troškova

telefoniranja, komunikacije, fotokopiranja, uredskog materijala, vode, plina itd. smatraju se

pokrivene kategorijom režijskih troškova.






člancima).

Opis: Navedite jasan opis vrste potrošne robe povezujući je s tehničkom provedbom

projekta, npr. „sirovine za pokusnu aktivnost 2.”, „pribor za pisanje za proizvode za širenje

(isporučivi proizvod 5.)” itd.

Obrazac F7 – Ostali troškovi

Općenito: Izravni troškovi koji ne pripadaju ni u koju drugu kategoriju troškova trebali bi se

navesti na predmetnom obrascu, na primjer, troškovi bankovnih naknada koje snosi

korisnik koordinator, konferencijskih pristojbi, troškovi osiguranja kada su nastali samo u

pogledu provedbe projekta itd. Uzmite u obzir da financijska potpora trećim stranama

(uključujući nagrade) nije prihvatljiva.

Revizijske troškove (SAMO za one korisnike koji traže doprinos Unije od najmanje 750 000 EUR) u vezi s revizijom financijskih izvještaja korisnika uvijek bi trebalo svrstati u ovu kategoriju proračuna.

Troškovi prijevoda, ako su potrebni, moraju se uvijek navesti u predmetnoj kategoriji.

Materijali za širenje informacija: troškovi povezani sa širenjem informacija i umnožavanjem (npr. kupovina ili ispisivanje materijala/proizvoda za širenje...).

Trošak bankovnog jamstva, ako ga zahtjeva javni naručitelj, mora se uvijek navesti u

predmetnoj kategoriji. Za više informacija pogledajte članke I.4.2. i I.4.9. posebnih uvjeta i

članak II.19.2. točku (e) općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za

program LIFE te Vodič za ocjenjivanje LIFE projektnih prijedloga za 2018.






člancima).

Opis: Navedite jasan opis svake stavke, povezujući ju s tehničkom provedbom projekta.

Obrazac F8 – Režijski troškovi

Iznos režijskih troškova: Naznačite opće neizravne troškove (režijske troškove) za

svakog korisnika. Kada bespovratna sredstva za poslovanje pokrivaju cjelokupnu


uobičajenu djelatnost korisnika, on nema pravo utvrditi nikakve prihvatljive neizravne

troškove u okviru bespovratnih sredstava za aktivnost. U tom slučaju bespovratna sredstva

za poslovanje pokrivaju cjelokupne režijske troškove potrebne za rad korisnika. Plaćanje

neizravnih troškova u okviru bespovratnih sredstava stoga bi dovelo do dvostrukog

financiranja. Kada bespovratna sredstva za poslovanje pokrivaju samo dio uobičajene

djelatnosti korisnika, neizravni troškovi u okviru bespovratnih sredstava za aktivnost u

okviru programa LIFE mogu se smatrati prihvatljivima ako korisnik može jasno dokazati da

bespovratna sredstva za poslovanje ne pokrivaju nikakve troškove (uključujući režijske) koji

se mogu potraživati na temelju bespovratnih sredstva za aktivnost.

Kako bi to dokazao korisnik mora: a. upotrebljavati analitičko troškovno računovodstvo koje omogućuje razgraničenje svih

troškova (uključujući režijskih) pripisivih bespovratnim sredstvima za poslovanje i

bespovratnim sredstvima za aktivnost. U tu svrhu korisnik mora upotrebljavati pouzdane

računovodstvene šifre i ključeve za raspodjelu kojima se osigurava da se raspodjela

troškova izvršava na pošten, objektivan i realističan način.

b. odvojeno voditi: sve troškove nastale za bespovratna sredstva za poslovanje (npr.

troškovi osoblja, opći tekući troškovi i ostali troškovi poslovanja povezani s dijelom

korisnikovih uobičajenih godišnjih aktivnosti) te sve troškove nastale za bespovratna

sredstva za aktivnost (uključujući stvarne neizravne troškove povezane s aktivnošću).

U slučaju da korisnik u budućnosti primi bespovratna sredstva za poslovanje (koji pokriva

neizravne troškove bespovratnih sredstava za aktivnosti u okviru programa LIFE) tijekom

(dijela) trajanja projekta, korisnik je dužan to prijaviti i unijeti izmjenu/ispravak u

proračunske tablice (obrasci F) prije završetka projekta, isključujući „režijske troškove”

uvrštene u proračun.

Režijski troškovi (navedeni i kao „neizravni troškovi”) prihvatljivi su po paušalnom iznosu koji će se odrediti u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava kao postotak ukupnih prihvatljivih izravnih troškova svakog korisnika, isključujući dugoročni zakup zemljišta/jednokratnu naknadu za prava uporabe zemljišta (te isključujući same režijske troškove s obzirom na to da su oni neizravni troškovi). U skladu s člankom II.19.3. općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE taj postotak ne smije biti veći od 7 % za svakog korisnika. Ako se to pravilo nije poštovalo, blokirajuća poruka o pogrešci prikazat će se u Izvješću R1 te pri provjeri valjanosti projektnog prijedloga.

Uzmite u obzir da stupac „Ukupni prihvatljivi izravni troškovi s izuzetkom troškova povezanih sa zemljištem” alat automatski popunjava na temelju troškova unesenih u obrasce F1 do F7.

Obrazac FC – Financijski doprinosi

Tim se obrascem opisuje financiranje projekta od strane jednog ili više korisnika i/ili

sufinancijera, kao i doprinos EU-a koji je zatražio svaki od korisnika.

Proizvodi ili usluge koji će se pružati „u naravi”, tj. za koje ne postoji predviđeni novčani

tok, nisu prihvatljivi za financiranje EU-a i ne bi ih se trebalo uključiti u proračun projekta.

Važno: Stupac „Ukupni troškovi aktivnosti u EUR” aplikacija automatski popunjava na temelju troškova unesenih u obrasce F1 do F8.

Doprinos korisnika koordinatora: Navedite iznos financijskog doprinosa korisnika


koordinatora. Taj iznos ne može uključivati nikakvo financiranje iz drugih javnih ili privatnih

izvora posebno namijenjenih za projekt ili njegov dio (što bi se trebalo prijaviti kao drugo

sufinanciranje).

Doprinos pridruženog korisnika: Navedite financijski doprinos svakog pridruženog

korisnika. Ti iznosi ne mogu uključivati nikakvo financiranje iz drugih javnih ili privatnih

izvora posebno namijenjenih za projekt ili njegov dio (što bi se trebalo prijaviti kao drugo

sufinanciranje).

Iznos zatraženog doprinosa EU-a: Navedite iznos financijskog doprinosa EU-a koji je

zatražio korisnik koordinator i svaki od pridruženih korisnika. Taj iznos mora biti u skladu s


program LIFE.

Iznos sufinanciranja u EUR: Navedite financijski doprinos svakog sufinancijera.

Iznosi koji odgovaraju vlastitim doprinosima i ukupnim troškovima automatski se prenose u

obrasce A3 i A4. Iznosi koji odgovaraju doprinosima sufinancijera automatski se prenose u

obrazac A6.


3.3. Izvješća

Izvješća alata eProposal sadržavaju detaljne financijske izračune i automatski se generiraju

na temelju podataka unesenih u tehničke i financijske obrasce.

Samo izvješća R1 – Proračun i R2 – Troškovi po aktivnosti bit će uključeni u pdf verziju

projektnog prijedloga koju generira alat eProposal. Drugim se izvješćima, međutim, pružaju

praktične financijske informacije.

Izvješće R1 – Proračun U obrascu se sažima financijska struktura projekta tako što se pruža raščlamba proračuna projekta i pregled financijskog plana.

Izvješća R2 – Troškovi po aktivnosti, R2a – Troškovi po korisniku, R2b – Troškovi po aktivnosti po korisniku, R2c – Troškovi po korisniku po aktivnosti Ti su obrasci vrlo korisni za povezivanje tehničkih izlaznih učinaka i troškova.

Izvješće R3 – Pravilo dobiti po korisniku Tim se izvješćem potvrđuje da nijedan od korisnika ne prima dio doprinosa EU-a veći od troškova koji će za njega nastati (vidi pravilo o zabrani ostvarivanja dobiti iz članka II.25.3. općih uvjeta modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE).

Izvješće R4 – Usklađenost s pravilom 2 % Tim se izvješćem pokazuje prelazi li zbroj doprinosa javnih tijela (kao korisnika koordinatora i/ili pridruženog korisnika) proračunu projekta (za najmanje 2 %) zbroj troškova plaća njihovih stalnih zaposlenika pripisanih projektu. Ako to nije slučaj, pri provjeri valjanosti projektnog prijedloga pojavit će se poruka o pogrešci.


3.4. Prilozi

Vrsta priloga: Odaberite iz padajućeg izbornika.

Naziv priloga: Naziv mora biti kratak (najviše 200 znakova).

Važno: svaki priloženi dokument ne smije biti veći od 2 MB.

U predmetnom odjeljku priložite odgovarajuće obvezne financijske priloge kao što je

objašnjeno u dokumentu Vodič za ocjenjivanje LIFE projektnih prijedloga za 2018.

Predlošci „Izjave javnog tijela”, „Pojednostavljenog financijskog izvještaja” i tablice

ključnih pokazatelja na razini projekta u okviru programa LIFE dostupni su u paketu

za prijavu na web-mjestu programa LIFE.

Karte su obvezne za projekte za područja prirode i bioraznolikosti u okviru programa

LIFE, uključujući aktivnosti temeljene na mjestu. Vidi zahtjeve za obrazac B2a.


4. Kontrolni popis

4.1. Kontrolni popis za prvu fazu

1. Je li podnositelj zahtjeva pravno registriran u EU-u?

2. Jeste li provjerili ispunjava li vaš projekt zahtjeve za projekt za područje prirode ili

bioraznolikosti u okviru programa LIFE?

3. Provode li se sve aktivnosti na europskom teritoriju EU-a (ili jesu li obuhvaćene

predviđenim iznimkama)?

4. Je li vaš opis projekta ispunjen na engleskom jeziku?

4.2. Kontrolni popis za drugu fazu

Svrha je pitanja u nastavku pomoći vam provjeriti je li vaš zahtjev najbolje moguće

pripremljen. Vaši bi odgovori u svim slučajevima trebali biti „da”. Međutim, popis pitanja nije

iscrpan i pitanja ne pružaju sve potrebne detaljne informacije; pogledajte detaljne

informacije uključene u druge odjeljke ovog dokumenta.

1. Jeste li provjerili je li vaš projekt za područje prirode ili bioraznolikosti u okviru programa LIFE?

2. Jesu li obrasci A3, A4 i A6 potpisani te je li na njih stavljen datum?

3. Jesu li obrasci A8 prema potrebi potpisani te je li na njih stavljen datum?

4. Je li obrazac B1 najmanje na engleskom jeziku?

5. Jeste li uključili granicu sigurnosti na kraju projekta kako bi se omogućila nepredviđena kašnjenja?

6. Je li podnositelj zahtjeva pravno registriran u EU-u?

7. Jeste li uključili obvezne priloge? A) Za korisnike koordinatore koji nisu javna tijela: (1) godišnja bilanca i račun dobiti i gubitka, (2) revizorsko izvješće ili godišnja bilanca i račun dobiti i gubitka koje je potvrdio revizor ako iznos bespovratnih sredstava ne premašuje 750 000 EUR (čak i ako prema nacionalnom zakonodavstvu vaši financijski izvještaji ne trebaju biti podvrgnuti reviziji), (3) pojednostavljeni financijski izvještaj. B) izjava javnog tijela za korisnike koordinatore koji su javna tijela.

8. Je li više od 25 % proračuna posvećeno konkretnim aktivnostima očuvanja (ili je li vaš projektni prijedlog obuhvaćen mogućim iznimkama)? Jeste li dopustili granicu sigurnosti?

9. Jeste li uključili značajne aktivnosti – osim prijenosa znanja i umrežavanja – kako bi se osigurala mogućnost primjene u drugim područjima i prenosivosti vašeg rješenja? Jeste li za svaku aktivnost očekivane rezultate izrazili brojčano koliko god je to moguće?

10. Jeste li isključili tekuće aktivnosti (koje su dopuštene samo u određenim slučajevima) i osigurali ispunjavanje odgovarajućih uvjeta za ponavljajuće aktivnosti?


11. Jeste li isključili pripremne aktivnosti kojima ne nastaju praktične preporuke?

12. Jeste li uključili usklađen paket aktivnosti komunikacije i širenja?

13. Jeste li uključili aktivnosti za praćenje učinka projekta i njegovih aktivnosti na ciljane vrste/staništa?

14. Jeste li uključili pokazatelje učinka vašeg projekta tijekom projekta i pet godina nakon završetka projekta?

15. Je li tim za upravljanje projektom dostatan? Je li dostavljen organigram? Postoji li koordinator projekta koji radi puno radno vrijeme (nije obvezno, ali se toplo preporučuje)?

16. Jeste li isključili sve aktivnosti koje bi se mogle bolje financirati drugim programima financiranja EU-a? U slučaju dvojbe, jeste li predvidjeli komplementarne aktivnosti ili ciljeve?

17. Jeste li detaljno iznijeli svoje napore u pogledu zelene nabave?

18. Jeste li vi i vaši pridruženi korisnici u potpunosti pročitali opće uvjete modela ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za program LIFE?

19. Za plaćanja u pogledu kupovine zemljišta/naknade, jeste li jasno objasnili kako ispunjavate sve uvjete prihvatljivosti?

20. Jeste li za ponovno uvođenje/prijenos vrsta jasno objasnili kako projektni prijedlog ispunjava sve potrebne uvjete?

Samo za projekte u području prirode:

1. Odvijaju li se sve konkretne aktivnosti očuvanja unutar službeno uspostavljenih

područja mreže Natura 2000 ili u svrhu poboljšanja integriteta mreže Natura 2000? Jesu li aktivnosti jasno označene na dostavljenim kartama s obzirom na područja mreže Nature 2000?

2. Jesu li ciljevi tih aktivnosti isključivo vrste i staništa mreže Natura 2000 (za aktivnosti temeljene na mjestu: Prilog I. Direktivi o pticama i/ili Prilozi I. ili II. Direktivi o staništima; za aktivnosti povezane s vrstama: Prilog I. ili II. Direktivi o pticama i/ili Prilozi II., IV. ili V. Direktivi o staništima)?

3. Provode li se sve aktivnosti na europskom području EU-a na kojem se primjenjuju Direktive o pticama i staništima (ili jesu li obuhvaćene predviđenim iznimkama)?

4. Jeste li uključili detaljne karte (veličina A3 ili A4)? Sadržavaju li one čitljivo mjerilo,

naziv i pozadinske detalje (npr. nazive sela, rijeke, itd.)?

Samo za projekte u području bioraznolikosti:

1. Jesu li za projekte koji se provode na područjima mreže Natura 2000 predložene

mjere u skladu s ciljevima očuvanja područja, planovima upravljanja područjem ili istovrijednim instrumentima i/ili aktom o imenovanju posebnih područja očuvanja?

2. Je li za projektne prijedloge povezane sa zelenom infrastrukturom u obzir uzeto pružanje velikog broja usluga ekosustava i je li to uvršteno u projektni prijedlog u pogledu ciljeva, aktivnosti, praćenja i rezultata?

3. U pogledu projektnih prijedloga povezanih sa zelenom infrastrukturom koji su usmjereni na poboljšanje uvjeta ekosustava i/ili povezanosti mreže Natura 2000, je li strategija na kojoj se temelje predložene aktivnosti dovoljno dokazana (tj. jesu li


predložene aktivnosti uključene u stratešku mrežu i plan upravljanja zelenom infrastrukturom)?

4. U pogledu projektnih prijedloga usmjerenih na razvoj metoda koje se mogu široko primjenjivati u drugim područjima i/ili tehnike koje ublažavaju negativne učinke energetske i prometne infrastrukture, je li plan mogućnosti primjene u drugim područjima i prenosivosti uključen u projektni prijedlog i jesu li aspekti troškovne učinkovitosti predloženih rješenja jasno uzeti u obzir i dokazani?


PRILOZI

PRILOG 1.: Kalendar postupka ocjenjivanja i odabira u okviru poziva za program LIFE za 2018.

Okvirni datum ili

razdoblje

Aktivnost

14. lipnja 2018. Rok do kojeg podnositelji zahtjeva moraju podnijeti opise projekta javnom naručitelju

listopad 2018. Obavijest podnositeljima zahtjeva, podnositelji zahtjeva s kratkog popisa pozivaju se na podnošenje potpunog projektnog prijedloga

siječanj 2019. Rok za podnošenje potpunih projektnih prijedloga

siječanj 2018. do

lipanj 2019.

Ocjenjivanje i revizija projektnih prijedloga

srpanj 2019. Potpisivanje pojedinačnih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

15. srpnja 2019. Najraniji mogući datum početka za projekte za 2018.

PRILOG 2.: Važne poveznice

a) Opći dokumenti za sve podnositelje zahtjeva:

Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013.

Višegodišnji program rada za program LIFE za razdoblje 2018. – 2020.

Poveznica na paket alata za komunikaciju programa LIFE

Financijska uredba

b) Priroda i bioraznolikost u okviru programa LIFE:

Direktiva Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune

Direktiva Vijeća 2009/147/EZ o očuvanju divljih ptica

Popis prioritetnih vrsta ptica iz Direktive 2009/147/EZ koje se smatraju prioritetnima za financiranje u okviru programa LIFE

Web-mjesto koje pruža geografski pregled ekološke mreže Natura 2000 http://natura2000.eea.europa.eu

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=OJ:L:2013:347:TOC


http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?qid=1520864848094&uri=CELEX:32018D0210



http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/index_en.htm

http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/habitatsdirective/index_en.htm

http://ec.europa.eu/environment/nature/legislation/birdsdirective/index_en.htm

http://ec.europa.eu/environment/nature/conservation/wildbirds/action_plans/docs/list_annex1.pdf






Komunikacija Komisije COM (2011) 244 final, Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital: strategija EU-a za bioraznolikost do 2020. http://ec.europa.eu/environment/nature/biodiversity/comm2006/2020.htm

Europski informacijski sustav za biološku raznolikost http://biodiversity.europa.eu/

Osnova bioraznolikosti http://www.eea.europa.eu/publications/eu-2010-biodiversity-baseline/

Smjernice IUCN-a za ponovno uvođenje i druge prijenose u svrhu očuvanja

http://ec.europa.eu/environment/nature/biodiversity/comm2006/2020.htm

http://biodiversity.europa.eu/

http://www.eea.europa.eu/publications/eu-2010-biodiversity-baseline/

http://www.eea.europa.eu/publications/eu-2010-biodiversity-baseline/



PRILOG 3.: Alat eProposal

Alat eProposal omogućuje podnositeljima zahtjeva za „tradicionalne” projekte u

okviru programa LIFE internetsku izradu i podnošenje projektnih prijedloga / opisa

projekta. Samo su projektni prijedlozi / opisi projekata predani putem alata

eProposal prihvatljivi za ocjenjivanje.

Sva isključivo informatička pitanja/probleme u pogledu alata eProposal šaljite isključivo

Službi za korisnike alata eProposal: [email protected]

Imajte na umu da je ta služba za korisnike namijenjena samo za informatička pitanja povezana s uporabom alata eProposal.

Odgovori na sva ostala pitanja o programu LIFE mogu se pronaći čitanjem dokumenata

uključenih u paket za prijavu, ili u slučaju da to bude potrebno, obraćanjem nacionalnoj

kontakt točki programa LIFE ili slanjem poruke e-pošte na adresu easme-

[email protected].

Potrebno je napomenuti da, ako ste se u alatu eProposal registrirali za pozive na

podnošenje LIFE projektnih prijedloga za 2012. – 2017., možete i dalje rabiti iste

korisničke podatke za registraciju te preskočiti korake 1. i 2. Međutim, možda ćemo

vas zamoliti da promijenite lozinku.

3.1. Korak 1.: stvorite svoj korisnički ID i lozinku za EU Login (za

sve korisnike)

Pristup stranici dobrodošlice alata eProposal omogućen je putem web-mjesta programa

LIFE. Posjetite https://webgate.ec.europa.eu/eproposalWeb.

mailto:[email protected]

https://webgate.ec.europa.eu/eproposalWeb


Uzmite u obzir da se alatu eProposal može pristupiti samo putem EU Logina (Servisa

Europske komisije za provjeru autentičnosti). Zato se prvo morate registrirati u EU Loginu i

dobiti korisnički ID i lozinku.

Nakon što potvrdite autentičnost svoje identifikacije, ne morate ponovno unositi svoje vjerodajnice (korisničko ime i lozinka) u istoj sesiji preglednika. U izborniku „New user?” („Novi korisnik?”) odaberite „Register” („Registracija”):

3.1.1. EU Login – stvaranje računa

Navedite potrebne podatke: Imajte na umu da domena vaše veze mora biti EXTERNAL (vanjska).


Kad unesete navedene podatke, kliknite na gumb „Create an account” („Stvori račun”).

Zatim biste trebali dobiti poruku potvrde.


3.1.2. EU Login – stvaranje lozinke

Od EU Logina primit ćete poruku potvrde na račun e-pošte koji ste unijeli. Napomena: može proći i do pola sata do primitka potvrdne e-poruke. Ako uopće ne primite

takvu e-poruku, provjerite svoj pretinac NEŽELJENE POŠTE prije nego što se obratite

Službi za korisnike alata eProposal.

Od trenutka kad vam je poslana poruka e-pošte imate 90 minuta za stvaranje svoje

lozinke za EU Login!

U poruci e-pošte s potvrdom kliknite „this link” („ova poveznica”). Odredite svoju lozinku (najmanje deset znakova s najmanje jednim velikim slovom i jednom

brojkom ili posebnim znakom) i podnesite je.

Nakon što ste je podnijeli trebala bi se prikazati potvrdna poruka:

Možete promijeniti svoju lozinku ili zatražiti da je se ponovno postavi u slučaju da je

zaboravite. Preporučujemo da sigurno čuvate korisnički identifikacijski broj/adresu e-pošte i

lozinku koju ste upotrijebili za registraciju i prijavu u alat eProposal (korak 2.).

3.2. Korak 2.: registrirajte se kao korisnik u alatu eProposal (za sve korisnike)

Posjetite stranicu dobrodošlice alata eProposal za program LIFE.

Odaberite „Are you an applicant?” („Jeste li podnositelj zahtjeva?”)


U tom izborniku kliknite na „Login” („Prijava”).

Bit ćete preusmjereni na sljedeću stranicu:

(1) Provjerite je li odabrana domena „External” („Vanjska”) (ako nije, promijenite je na „External” koristeći se poveznicom „Change it” („Promijeni”) i kad vas se upita „Where are you from?” („Odakle ste?”) odaberite „Neither an institution nor a European body” („Ni institucija ni europsko tijelo”) te kliknite na „Select” („Odaberi”)).

(2) Unesite svoju adresu e-pošte i lozinku (koje ste stvorili u koraku 1.). (3) Kliknite gumb „Login” („Prijava”).


Sada ste u alatu eProposal programa LIFE.

Odaberite vrstu računa Application User (Korisnik podnositelj zahtjeva):

Zatim unesite potrebne podatke (obvezna polja označena su crvenom zvjezdicom *) i

kliknite gumb „Save” („Spremi”) koji se nalazi na dnu zaslona.

Dobit ćete sljedeću poruku potvrde: „Your user account has been created” („Vaš je korisnički račun stvoren”).

Nakon što se registrirate kao korisnik, na popisu projektnih prijedloga vidjet ćete i svaki

projektni prijedlog koji ste stvorili (ili ste bili pozvani vidjeti ga) tijekom predmetnog poziva

za program LIFE ili poziva za program LIFE za razdoblje 2012. – 2017.

3.3. Korak 3.: stvorite projektni prijedlog / opis projekta (stvara ga

koordinacijski podnositelj zahtjeva)

Projektne prijedloge / opise projekata u alatu eProposal mogu stvarati samo

registrirani korisnici u svojstvu „koordinacijskog podnositelja zahtjeva”, tj.

„vlasnika” projektnog prijedloga / opisa projekta.

„Koordinacijski podnositelj zahtjeva” postat će „korisnik koordinator” ako projektni prijedlog

bude odabran za sufinanciranje putem programa LIFE.

Sada možete stvoriti projektni prijedlog / opis projekta u okviru programa LIFE klikom na

gumb „Create new proposal” („Stvori novi projektni prijedlog”) dostupan na dnu zaslona:


Od vas će se zatražiti da unesete osnovne informacije u pogledu vašeg projektnog

prijedloga / opisa projekta, na temelju odabranog prioritetnog područja programa LIFE. Te

informacije mogu se uređivati i nakon stvaranja projektnog prijedloga.

U tu svrhu bit ćete automatski preusmjereni na tehnički obrazac A1 (vidi u nastavku).

Uzmite u obzir da morate ispuniti obrazac A1 TE obrazac A2 kako biste stvorili novi

projektni prijedlog u alatu eProposal. Projektni prijedlog će se zatim moći prepoznati s

pomoću pokrate projekta unesene u tehničkom obrascu A1. Podatci koji su već uneseni

tijekom registracije u svojstvu podnositelja zahtjeva bit će dostupni u obrascima A1 i A2 za

projektni prijedlog koji ste stvorili.

Uzmite u obzir da zbog tehničkih razloga neće biti moguće digitalno „reciklirati” projektne

prijedloge iz programa LIFE+. Ne možete generirati novi projektni prijedlog za 2018. na

temelju LIFE projektnog prijedloga; morali biste preuzeti stari projektni prijedlog i kopirati i

zalijepiti sadržaj u obrasce zahtjeva za 2018.

3.3.1. Upravljanje pravima pristupa (nije obvezno)

Projektni prijedlog / opis projekta u okviru programa LIFE stvoren u alatu eProposal prema

zadanim je postavkama povezan sa svojim vlasnikom, korisnikom koji ga je stvorio.

Vlasnik projektnog prijedloga / opisa projekta može: - pregledavati i/ili uređivati projektni prijedlog / opis projekta,

- pozvati druge korisnike i dodijeliti im prava uređivanja,

- podnijeti projektni prijedlog / opis projekta.

Upravljanje pravima pristupa Kako bi vlasnik upravljao pravima pristupa i kako bi drugi korisnici povezani s projektnim

prijedlogom / opisom projekta vidjeli prava pristupa, morate izvršiti sljedeće radnje:

(a) Odaberite projektni prijedlog / opis projekta za koji želite dati prava pristupa drugom korisniku ili pozvati pridruženog korisnika;

(b) Idite na izbornik „Proposal/concept note” („Projektni prijedlog / opis projekta”),

„Access rights” („Pristupna prava”).


Ako je samo vlasnik povezan s projektnim prijedlogom, zaslon će izgledati ovako

Pozivanje drugog korisnika (nije obvezno)

(c) Za pozivanje drugog korisnika vlasnik projektnog prijedloga / opisa projekta

(koordinacijski podnositelj zahtjeva) mora navesti adresu e-pošte osobe koju poziva u donjem polju zaslona „List of proposal users” („Popis korisnika projektnog prijedloga”). Pozvana osoba MORA imati račun registriran u alatu eProposal.

(d) Ako je pozvani korisnik već registriran u alatu eProposal:

– Ime i prezime korisnika pojavit će se sa statusom „Pending” („Na

čekanju”) na popisu korisnika s pravima pristupa.

– Poruka s pozivom poslana je na adresu e-pošte koju je unio pozvani korisnik (nakon što se registrirao u alatu eProposal).

– Korisnik se prijavljuje u alat eProposal: na vrhu početnog zaslona vidljiv

je poziv. Korisnik ga može prihvatiti ili odbiti.

– Ako pozvani korisnik prihvati poziv, projektni prijedlog / opis projekta pojavit će na njegovu popisu projektnih prijedloga / opisa projekata i korisnik će ga odmah moći pregledavati. Vlasnik projektnog prijedloga / opisa projekta zatim može tom korisniku dati prava uređivanja.


(e) Ako pozvani korisnik još NIJE registriran u alatu eProposal:

– Ime i prezime korisnika pojavit će se sa statusom „Pending” („Na čekanju”) na popisu korisnika s pravima pristupa.

– Poruka s pozivom poslana je na adresu e-pošte pozvanog korisnika koju

je naveo vlasnik projektnog prijedloga. Ta poruka sadržava poveznicu za registraciju za EU Login (ako je potrebno, vidi korak 1.) te još jednu za registraciju u alatu eProposal (vidi korak 2.).

– Korisnik se prijavljuje u alat eProposal: na vrhu početnog zaslona vidljivi

su potvrda ili registracija i poziv. Korisnik može prihvatiti ili odbiti poziv.

– Ako ga pozvani korisnik prihvati, projektni prijedlog pojavit će se na korisnikovom popisu projektnih prijedloga i korisnik će ga moći odmah pregledavati. Vlasnik projektnog prijedloga zatim može tom korisniku dati prava uređivanja.

(f) Vlasnik projektnog prijedloga / opisa projekta može pozvati koliko god

korisnika želi slijedeći iste korake.

(g) Ako se više korisnika poveže s projektnim prijedlogom, zaslon pristupnih prava izgledat će ovako (za vlasnika projektnog prijedloga, a za druge povezane korisnike sve će kućice biti sive boje):

(h) Vlasnik projektnog prijedloga / opisa projekta uvijek je označen sivom bojom (najmanje jedan korisnik uvijek mora biti vlasnik projektnog prijedloga).

Korisnik(ci) koji su prihvatili poziv navedeni su, a kućice su u stupcima „Owner” („Vlasnik”), „Can view” („Može vidjeti”) i „Can edit” („Može uređivati”) aktivirane.


Ako su ime i prezime i dalje označeni s „Pending” („Na čekanju”), to znači da taj(ti) korisnik(ci) još nisu prihvatili poziv.

Vlasnik projektnog prijedloga može odlučiti i dodijeliti prava uređivanja drugom korisniku ili drugim korisnicima koji su povezani s tim projektnim prijedlogom / opisom projekta. Jedini je uvjet da je korisnik prihvatio poziv koji je poslao vlasnik. To omogućuje da više korisnika usporedno radi na istom projektnom prijedlogu.

Kako bi dodijelio prava uređivanja korisniku, vlasnik mora kliknuti na kućicu „No” („Ne”) u stupcu „Can edit” („Može uređivati”): ona će se zatim promijeniti u „Yes” („Da”). Kad se taj korisnik sljedeći put prijavi u alat eProposal, on/ona će moći uređivati taj projektni prijedlog / opis projekta.

Važno: Ako su korisniku dodijeljena prava uređivanja, on/ona će moći izvršavati iste aktivnosti kao i korisnik koordinator, tj. mijenjati, brisati, dodavati tehničke i financijske podatke itd., ali neće moći podnijeti projektni prijedlog / opis projekta i pozivati druge korisnike. Korisnik koordinator može izvršiti zamjenu načina uređivanja i pogleda za pridruženog podnositelja zahtjeva koliko god puta želi ili koliko god puta je potrebno.

Promjena vlasnika Korisnik koji mora postati vlasnik morao je već primiti poziv za projektni prijedlog / opis

projekta. Za promjenu vlasnika (izvorni) vlasnik mora kliknuti na kućicu „No” („Ne”) u stupcu

„Owner” („Vlasnik”) koji odgovara korisniku koji bi trebao postati novi vlasnik: poslije poruke

o potvrdi ona će se pretvoriti u „Yes” („Da”). Od tog trenutka „prijašnji” vlasnik više nema

mogućnost upravljanja korisničkim pravima. Kad se „novi” vlasnik sljedeći put prijavi u alat

eProposal, on/ona će moći upravljati korisničkim pravima tog projektnog prijedloga.

Svi podatci koji su već uneseni u tehničke i/ili financijske obrasce za koordinacijskog

podnositelja zahtjeva (npr. u odnosu na aktivnosti za koje je on odgovoran ili za troškove

koji nastaju za tog podnositelja) morat će se ručno urediti kako bi se uskladili s novim

postavom projektnog prijedloga.

3.3.2. Provjera valjanosti i podnošenje projektnog prijedloga

Uzmite u obzir da su oba koraka obvezna kako bi se osiguralo da projektni prijedlog / opis

projekta bude razmotren tijekom postupka ocjenjivanja!

Provjera valjanosti

Nakon dovršetka projektnog prijedloga / opisa projekta kliknite na gumb „Validate”

(„Provjeri”) dostupan u obrascu A1. Pokrenut će se niz prethodno utvrđenih provjera za

cijeli projektni prijedlog / opis projekta.


Poruke s pogreškama pri provjeri valjanosti ukazuju na podatke koji nedostaju ili su

netočni. One blokiraju podnošenje projektnog prijedloga.

Kad se provjera valjanosti obavi bez blokirajućih pogrešaka, dobit ćete sljedeću potvrdnu

poruku:

Uzmite u obzir da u ovoj fazi projektni prijedlog još NIJE podnesen.

Nakon uspješne provjere valjanosti projektnog prijedloga / opisa projekta alat eProposal

upitat će vlasnika želi li u tom trenutku podnijeti projektni prijedlog / opis projekta.

Podnošenje

Nakon što se projektni prijedlog / opis projekta provjeri te prije roka za podnošenje,

koordinacijski podnositelj zahtjeva (vlasnik projektnog prijedloga / opisa projekta) trebao bi

podnijeti projektni prijedlog / opis projekta klikom na gumb „Submit to Contracting Authority”

(„Podnesi javnom naručitelju”) (taj je gumb dostupan na obrascu A1 tek nakon što se

projektni prijedlog provjeri i nakon što više nema blokirajućih poruka).

Nakon klika na taj gumb dobit ćete sljedeću poruku kojom se potvrđuje da je projektni

prijedlog / opis projekta uspješno podnesen:


Projektni prijedlog / opis projekta može se izmijeniti, provjeriti i (ponovno) podnijeti koliko

god je to puta potrebno do roka za podnošenje. Svakim naknadnim podnošenjem briše se

prethodno podnesena verzija (ranije se verzije ne arhiviraju i stoga više nisu dostupne).

Taj rok za podnošenje bit će produžen samo u slučaju „više sile” ili pada sustava, a novi rok

(utvrđen na način da se njime nadoknadi razdoblje izvan funkcije) bit će odmah objavljen

na web-mjestu programa LIFE i stranici dobrodošlice alata eProposal.

Projektni prijedlog / opis projekta automatski će se proslijediti javnom naručitelju.

Nacionalna tijela država članica u kojima su korisnici pravno registrirani isto tako mogu

vidjeti projektni prijedlog / opis projekta ako vlasnik projektnog prijedloga označi kućicu

„National authorities access” („Pristup nacionalnih tijela”) (vidi opis na stranici XX.).

Svakom podnesenom projektnom prijedlogu / opisu projekta automatski se dodjeljuje

jedinstvena referentna oznaka projekta koja uključuje godinu poziva, prioritetno područje

programa LIFE i redni šesteroznamenkasti broj. Svi tehnički i financijski obrasci te obrasci

za izvješćivanje nosit će taj kod (npr. „Projektni prijedlozi / LIFE14 ENV/FI/000001 LIFE

Voda / Financijski obrasci / F1 – Izravni troškovi osoblja”). Na tu će se oznaku upućivati

u svoj korespondenciji s javnim naručiteljem tijekom postupka odabira i provedbe projekta

ako se projektni prijedlog prihvati za sufinanciranje putem programa LIFE. Projektni

prijedlog / opis projekta koji još nije podnesen nema tu oznaku.

Važno: podneseni projektni prijedlozi / opisi projekata mogu se izmijeniti i ponovno

podnijeti do roka za podnošenje. Javni naručitelj ocijenit će samo konačno podnesenu

verziju projektnog prijedloga / opisa projekta.

Ako želite da se vaš projektni prijedlog razmotri u postupku ocjenjivanja, kliknite na

gumb „Submit to Contracting Authority” („Podnesi javnom naručitelju”) prije roka za

podnošenje.


Gumb „Submit to Contracting Authority” („Podnesi javnom naručitelju”) deaktivirat će se po isteku roka za podnošenje . Javni naručitelj ne smatra se odgovornim ni za kakve probleme prouzročene sporim radom sustava ili sličnim poteškoćama. Podnositelji zahtjeva trebali bi poduzeti nužne korake kako bi izbjegli podnošenje „u zadnjem trenutku”.

Rok za podnošenje opisa projekta: 16. lipnja 2018. do 16:00 sati po vremenu u Bruxellesu.

Rok za podnošenje potpunog projektnog prijedloga: kraj siječnja 2019.

Komunikacija nakon podnošenja

Nakon što istekne rok za podnošenje, komunikacija s podnositeljima zahtjeva koji su

podnijeli projektni prijedlog / opis projekta vodit će se samo putem poštanskog sandučića

projektnog prijedloga.

Jedino vlasnici projektnog prijedloga / opisa projekta sa statusom „Received by Contracting

Authority” („Javni naručitelj primio”) (i kasnijim statusima) imat će pristup tom poštanskom

sandučiću.

TKO SE NJIME MOŽE KORISTITI?

- podnositelj zahtjeva: za čitanje poruka koje šalje javni naručitelj ili njegov savjetnik i odgovaranje na te poruke te za pisanje novih poruka upućenih javnom naručitelju ili njegovu savjetniku; - javni naručitelj ili njegov savjetnik: za slanje poruka bilo kojem podnositelju zahtjeva i za čitanje odgovora podnositelja zahtjeva. - nacionalna tijela: za pregled korespondencije povezane s projektnim prijedlogom kojem imaju pristup(podnositelj zahtjeva ili pridruženi korisnici s poslovnim nastanom u njihovoj državi članici).

KAKO ČITAM I ŠALJEM PORUKE? Postoje dvije mogućnosti pristupa porukama: - idite na popis projektnih prijedloga: ako imate novu poruku za određeni projektni prijedlog, u stupcu

„Unread” („Nepročitano”) vidjet ćete ikonu ; za izravan pristup poštanskom sandučiću kliknite

- ako ste već otvorili određeni projektni prijedlog / opis projekta, „Poštanski sandučić” je dostupan u padajućem izborniku pod „Proposal” („Projektni prijedlog”).

Te dvije mogućnosti vode na popis razgovora:


Razgovor povezuje sve poruke povezane istom temom (koju određuje onaj tko započne razgovor), fazom (faza postupka odabira na koju se poruka odnosi) i vrstom (npr. dopis o neprihvaćanju, upitnik, dopis s uputama ili drugo).

Razgovori se mogu stvoriti i zatvoriti. Službene razgovore (poput dopisa o neprihvaćanju, dopisa s uputama itd.) može stvoriti samo javni naručitelj. Podnositelji zahtjeva mogu stvoriti (i kasnije zatvoriti)

„ostale” vrste razgovora korištenjem gumba . Javni naručitelj i njegov savjetnik mogu

zatvoriti bilo koju vrstu razgovora.

Kad kliknete na ikonu za određeni razgovor, prikazuju se pojedinosti o razgovoru:

Taj zaslon vam omogućuje pregled sve prethodne korespondencije (zelena boja koristi se za poruke koje su poslali podnositelji zahtjeva, plava boja za poruke koje je poslao javni naručitelj i njegov savjetnik). Iste boje tamnije nijanse označuju novu poruku, a poruka svjetlije nijanse označava da je označena kao pročitana.


Svi podnositelji zahtjeva imaju mogućnost stvaranja jedne ili više novih poruka

klikom na gumb . Tako se i odgovara na poruke koje su im prethodno poslane

(odabir primatelja: javni naručitelj ili savjetnik klikom na ; prema potrebi se može učitati pojedinačni(e) prilog(e) najveće veličine od 2 MB; upotrebljavajte samo uobičajene formate kako bi ih i ostali korisnici mogli čitati).

Klikom na podnositelj zahtjeva može vidjeti poruku koja će biti poslana i provjeriti

njezin sadržaj i popis priloga. Za slanje nove poruke kliknite . Za nastavak uređivanja poruke

kliknite .

KAKO ĆE ME SE OBAVIJESTITI AKO JE DOSTUPNA NOVA PORUKA?

Podnositelji zahtjeva dobit će obavijest u poruci e-pošte na adresu e-pošte navedenu na obrascu A2 u kojoj je navedeno da imaju novu poruku u poštanskom sandučiću projektnog prijedloga. Savjetujemo podnositeljima zahtjeva da redovito provjeravaju poštanski sandučić projektnog prijedloga u alatu eProposal jer poruke s obavijestima ponekad ne stignu do primatelja (npr. filtriraju se kao NEŽELJENA POŠTA, promijenjena je adresa e-pošte, poštanski je sandučić pun itd.). Samo koordinacijski podnositelji zahtjeva primat će poruke s obavijestima.

Povlačenje projektnog prijedloga / opisa projekta

Podnositelj zahtjeva (vlasnik) zadržava pravo povlačenja projektnog prijedloga / opisa

projekta u bilo kojem trenutku nakon podnošenja. Povučeni projektni prijedlog / opis

projekta neće se razmatrati tijekom ocjenjivanja.

Za povlačenje projektnog prijedloga / opisa projekta:

– Pronađite ga na popisu svojih projektnih prijedloga / opisa projekta;

– Za taj projektni prijedlog kliknite na ikonu „Edit” („Uredi”) u odgovarajućem stupcu „Actions” („Aktivnosti”);

– U izborniku projektnog prijedloga / opisa projekta odaberite obrazac „Withdrawal”

(„Povlačenje”). Ondje ćete moći objasniti razlog(e) zbog kojeg(ih) morate povući projektni prijedlog / opis projekta (na primjer, očekivano financiranje nije se ostvarilo) i potvrditi činjenicu da ga povlačite.

– Klikom na gumb „OK”, dobit ćete sljedeću poruku o potvrdi:


Opća pravila - Preporučuje se uporaba preglednika Firefox i/ili Google Chrome.

- Za unos podataka u projektni prijedlog koristite način rada „Edit” („Uređivanje”); način „View” („Pogled”) isto je tako dostupan i možete se prebacivati iz jednog načina rada na drugi u bilo kojem trenutku tijekom pripreme projektnog prijedloga.

- Informacije možete unositi izravno u okvire ili ih kopirati i zalijepiti u jednostavnom tekstualnom formatu; uzmite u obzir da iz sigurnosnih razloga tekst koji je kopiran i zalijepljen iz dokumenta programa Word ili s html stranice možda neće biti u potpunosti prihvaćen. Stoga su jednostavni alati za uređivanje teksta poput programa Notepad prikladniji za predmetnu svrhu.

- Prije prebacivanja na drugi obrazac uvijek kliknite gumb „Save” („Spremi”).

- U sva je polja dopušteno unijeti ograničen broj znakova; ta su ograničenja jasno prikazana. Uzmite u obzir da se zbog osiguranja da se uneseni tekst u velikim tekstnim poljima može ispisati u pdf izvatka može koristiti samo sljedeće formatiranje: podebljavanje, kurziv i podcrtavanje. Samo će se jednostavni popisi (jednostavna nabrajanja 1, 2, 3, A, B, C itd. ili popisi s grafičkim oznakama) prikazati ispravno. Ako trebate umetnuti tablice, nemojte to činiti u tekstnim poljima: koristite se funkcijom „Add picture(s)” („Dodaj sliku(e)”) dostupnom na kraju većine obrazaca.

- Polja označena crvenom zvjezdicom * odnose se na obvezne informacije i moraju se ispuniti; pri provjeri valjanosti projektnog prijedloga prikazat će se poruke o pogrešci ako su obvezna polja prazna.

- Podatci između različitih tehničkih i financijskih obrazaca suštinski su povezani, zato će se u načelu informacije koje se jedanput unesu ručno zatim automatski prenijeti na druge povezane obrasce u zahtjevu.

- Onemogućena polja ne mogu se ručno popuniti jer se te informacije izdvajaju i/ili izračunavaju automatski iz drugih obrazaca.

- Moći ćete umetati objekte (poput karata, grafikona, tablica, fotografija) u određene obrasce gdje se pojavljuju naslovi „Maps” („Karte”), „Pictures” („Slike”) ili „Declaration” („Izjava”); smijete rabiti samo formate png, jpg, tif, gif i bmp; najveća je dopuštena veličina 2 MB.

- Sve datume unesite u obliku DD/MM/GGGG ili se koristite funkcijom kalendara gdje je dostupna.

- U bilo kojoj fazi možete pregledati svoj projektni prijedlog / opis projekta kao pdf dokument klikom na gumb „Request pdf” („Zatraži pdf”) koji je dostupan u odjeljcima alata eProposal „Proposal exports” („Izvozi projektnog prijedloga”) i „Attachments” („Prilozi”). Kad se pdf verzija vašeg projektnog prijedloga izradi, dobit ćete poruku e-pošte koja će vam omogućiti da je odmah preuzmete ili da to učinite u odjeljcima „Proposal exports” („Izvozi projektnog prijedloga”) i „Attachments” („Prilozi”) alata eProposal (nemojte zaboraviti osvježiti stranicu pritiskom tipke F5 na tipkovnici).

- Možete izdvojiti sadržaj projektnog prijedloga kako biste radili izvan mreže: o obrasce B i C u dokument programa Word koji se može uređivati klikom na

gumb „Download working copy” („Preuzmi radnu verziju”) koji je dostupan u odjeljku „Proposal exports” („Izvozi projektnog prijedloga”);

o financijske obrasce i izvješća u dokument programa Excel koji se može uređivati

klikom na gumb „Financial data export” („Izvoz financijskih podataka”) dostupan

u odjeljcima „Proposal exports” („Izvozi projektnog prijedloga”) i „Attachments”

(„Prilozi”);

o Uzmite u obzir da su to samo radni dokumenti za pripremu unosa u obrasce i polja alata eProposal. Nije moguće automatski prenijeti tekst iz programa Word


ili podatke iz programa Excel natrag u eProposal.

- Sav sadržaj projektnog prijedloga može se uređivati/pregledavati s pomoću izbornika „Proposal” („Projektni prijedlog”) dostupnog na vrhu zaslona:

smjernice za podnositelje zahtjeva za...

Documents