1

SMJERNICE ZA IZRADU STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI ZA ZAHVATE VJETROELEKTRANA

Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva APO d.o.o.

listopad 2010

2

UVOD Zakonom o zatiti okolia (Narodne novine, broj 110/07) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoli (Narodne novine, broj 64/08 i 67/09) propisana je provedba postupka procjene utjecaja zahvata na okoli. Donoenjem tih propisa postupak je sustavno ureen i usklaen s odgovarajuim direktivama EU: Direktivom Vijea 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni uinaka odreenih javnih i privatnih projekata na okoli, izmijenjena Direktivom Vijea 97/11/EZ od 3. oujka 1997., i Direktivom 2003/35/EZ Europskog Parlamenta i Vijea od 26. svibnja 2003. Pored toga, usvojeni propisi temelje se i na odredbama meunarodnog ugovora, kojeg je Republika Hrvatska potvrdila donoenjem Zakona o potvrivanju Konvencije o procjeni utjecaja na okoli preko dravnih granica (Narodne novine - Meunarodni ugovori, broj 1/6/96). Procjenom utjecaja zahvata na okoli sagledavaju se mogui izravni i neizravni utjecaji zahvata na tlo, vodu, more, zrak, ume, klimu, zdravlje ljudi, biljni i ivotinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu batinu, uzimajui u obzir njihove meuodnose. Procjena utjecaja zahvata na okoli mora osigurati ostvarenje naela predostronosti u ranoj fazi planiranja zahvata kako bi se utjecaji zahvata sveli na najmanju moguu mjeru i postigla najvea mogua ouvanost kakvoe okolia, to se postie usklaivanjem i prilagoavanjem namjeravanog zahvata s prihvatnim mogunostima okolia na odreenom podruju. Procjena utjecaja zahvata na okoli provodi se u okviru pripreme namjeravanog zahvata, prije izdavanja lokacijske dozvole za provedbu zahvata ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno. Zahvati za koje se provodi procjena utjecaja na okoli, nain provedbe procjene utjecaja zahvata na okoli, nain provedbe postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoli te nain rada povjerenstva propisani su citiranom Uredbom. Studija o utjecaju na okoli treba biti izraena temeljem zakonskih zahtjeva i sadravati sve toke obvezatnog sadraja prema Prilogu IV Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (Narodne novine, broj 64/08), uz uvaavanje ostalih zakonskih propisa podruja zatite okolia i prostornog ureenja i gradnje, specifinosti zahvata i podruja realizacije zahvata. Studija o utjecaju na okoli predstavlja strunu osnovu za daljnji postupak nadlenog Ministarstva, u upravnom postupku - Postupku procjene utjecaja zahvata na okoli, osnova za ocjenu opravdanosti planiranog zahvata sa stanovita zatite okolia i daje elemente za utvrivanje mjera zatite okolia i programa praenja stanja okolia za izgradnju i koritenje zahvata.

3

Ove Smjernice za izradu Studija o utjecaju na okoli za zahvate vjetroelektrana definirane su na nain, da nositelja zahvata i izraivaa Studije sustavno vodi kroz cijeli proces izrade Studija. Smjernice se temelje na steenim iskustvima u postupcima procjene utjecaja vjetroelektrana na okoli, budui da je do 2010. provedeno 36 postupaka na razini nadlenog Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva. Kljuna pitanja na koja treba obratiti pozornost Ovim Smjernicama, temeljem meuministarskog usuglaavanja i u raspravi sa javnou, nadleno tijela postavlja standarde koje izraivai Studija o utjecaju vjetroelektrana na okoli moraju uzeti u obzir u svom radu. Sukladno odredbama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (Narodne novine, broj 64/08) kako je propisano Prilogom IV OBVEZNI SADRAJ STUDIJE, Studija obvezno sadri deset poglavlja:

1. Opis zahvata: 2. Varijantna rjeenja zahvata: 3. Podatke i opis lokacije zahvata i podatke o okoliu: 4. Opis utjecaja zahvata na okoli, tijekom graenja i/ili koritenja zahvata 5. Prijedlog mjera zatite okolia i programa praenja stanja okolia, tijekom

graenja i/ili koritenja zahvata: 6. Saetak studije: 7. Naznaku bilo kakvih potekoa 8. Popis literature 9. Popis propisa 10. Ostale podatke i informacije

U daljnjem tekstu Smjernica detaljno se razrauje svako od navedenih poglavlja.

4

1. OPIS ZAHVATA U dijelu Studije OPIS ZAHVATA opisati fizika obiljeja cjelokupnog zahvata i drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata a prema dostavljenom Idejnom rjeenje zahvata. Za zahvat vjetroelektrana treba dati sljedee podatke.

1.1. Vjetroagregati broj vjetroagregata smjetaj (mikrolokacije) vjetroagregata (Gaus-Krgerove koordinate) i popis

katastarskih estica na kojima se izvodi zahvat izvod iz katastra osnovne podatke/tehnike karakteristike o klasi/tipu predvienog

vjetroagregata/zamjenskih vjetroagregata: proizvoa i jedinina snaga visina vjetroagregata visina stupa broj lopatica duljina lopatica promjer vrtnje lopatica tip generatora smjetaj transformatorskog postrojenja razine bune snage oprema (sustav obrane od poara, sustav kontrole

zaleivanja, sustav uzemljenja, i slino.) shematski prikaz

temeljenje vjetroagregata kabliranje vjetroagregata procijenjena godinja proizvodnja energije po vjetroagregatu 1.2. Pristupni putevi novi pristupni putovi (trasa, ukupna duina, irina) postojei pristupni putevi (trasa, ukupna duina, irina) 1.3. Trafostanica i energetska infrastruktura ukoliko se uz vjetroagregate planira i transformatorska stanica kao samostojei

objekt potrebno je dati njezin opis (dimenzije, smjetaj, oprema)

5

1.4. Prikljuak na elektorenergetsku mreu prijedlog naina prikljuenja vjetroelektrane na elektroenergetsku mreu

(postojee stanje okolne elektroenergetske mree i planirani zahvati) U opis zahvata ukljuiti i opis aktivnosti koje su potrebne za realizaciju zahvata tijekom:

(i) pripremnih radova i radova na graenju vjetroelektrane pripremni radovi na lokaciji zahvata graevinski radovi i plan izgradnje (pobrojati i opisati sve graevinske radove:

izgradnja pristupnih putova, izvedba temelja, postolje dizalica, kabliranje vjetroagregata, koritenje opasnih tvari i dr.)

transport dijelova vjetroagregata

(ii) rada i odravanja vjetrolektrane predvieni radni vijek koritenja opreme kontrola i poslovi odravanja prema uputama proizvoaa opreme popis tvari i koliina tvari koje se koriste tijekom rada vjetroelektrane.

U dijelu 1. OPIS ZAHVATA tekstualni dio treba biti potkrijepljen grafikim prilozima: I. izvod iz katastra

II. pregledna karta iz Idejnog rjeenja sa oznaenom situacijom zahvata: ucrtanim vjetroagregatima, pristupnim putevima (posebno iscrtanim postojeim pristupnim putem i planiranim), kabelskom mreom, dalekovodom i ostalim ve postojeim prikljucima i vodovima, ucrtanom granicom zone obuhvata (prema vaeem prostornom planu i obuhvatu Ministarstva gospodarstva) te smjetaj TS (razluiti postojee od planiranog).

Situaciju zahvata prikazati u mjerilu ne manjem od 1:25.000 sa ucrtanom legendom.

III. prikljuak zahvata na elektroenergetsku mreu IV. shematski prikaz vjetroagregata

2. VARIJANTNA RJEENJA ZAHVATA

U dijelu Studije VARIJANTNA RJEENJA ZAHVATA opisati:

razmatrana varijantna rjeenja zahvata s obzirom na njihove utjecaje na okoli obrazloenje razloga odabira varijante zahvata

6

3. PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIU U dijelu Studije PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIU opisati postojee stanje okolia na koje bi zahvat mogao imati znaajan utjecaj, ukljuujui posebice tlo, vodu/more, zrak, ume, klimu, zdravlje ljudi, biljni i ivotinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu batinu, uzimajui u obzir njihove meuodnose. Sukladno Zakonu, opisom treba biti obuhvaeno Podruje utjecaja koje je prema definiciji podruje na kojem se prostire znaajan utjecaj zahvata u okoli, bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoli ili sinergijom s postojeim ili planiranim zahvatima u okoli. 3.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

osnovni podaci o geografskom i geoprometnom poloaju lokacije zahvata stanovnitvo i naseljenost podruja

Prilog uz poglavlje: geografska karta ireg podruja lokacije sa ucrtanim obuhvatom zahvata 3.2. Podaci iz dokumenata prostornog ureenja Sukladno odredbi lanka 6. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN, broj 64/08 i 67/09) zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoli obavezno sadri podatke da je zahvat planiran vaeom prostorno planskom dokumentacijom to se dokazuje odgovarajuom potvrdom, uvjerenjem i sl. izdanog od strane tijela nadlenog prema zakonu kojim se ureuje prostorno ureenje. Za energetske graevine - elektrane instalirane snage 20 MW i vee s pripadajuim graevinama lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva sukladno odredbi lanka 2., toka 2. Uredbe o odreivanju zahvata u prostoru za koje Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili graevinsku dozvolu (NN, broj 116/07) isto je tijelo nadleno i za izdavanje navedene potvrde. Kada se radi o procjeni utjecaja na okoli za vjetroelektrane instalirane snage 10 20 MW predmetnu potvrdu izdaje tijelo nadleno za izdavanje lokacijske dozvole na upanijskoj razini.

U poglavlju vezanom za dokumente prostornog ureenja navesti sljedee:

strateka orijentacija i ciljevi realizacije zahvata

7

odgovarajui prostorno planski dokumenti kojima je zahvat definiran u prostoru uz navoenje izvora objave

analiza zahvata u prostoru u odnosu na relevantne odredbe prostorno planskih dokumenata.

Prilog uz poglavlje: ovjereni izvod iz odgovarajue prostorno planske dokumentacije (u tekstualnom i

grafikom obliku) kartografski prikaz: Infrastrukturni sustavi - izvod iz PP/PPUG/PPUO kartografski prikaz postojeih i planiranih graevinskih podruja u odnosu na obuhvat

zahvata izvod iz PP/PPUG/PPUO kartografski prikaz na kojem se vide obuhvat i karakteristike zahvata u odnosu na

kartografske prikaze iz prostorno planske dokumentacije (preklopljeni kartografski prikazi).

3.3. Meteoroloke i klimatske znaajke Analiza klimatskih i meteorolokih znaajki podruja na kojem se planira izgradnja vjetroelektrana znaajna je prvenstveno s gledita ekonominosti takve izgradnje, budui da ona gotovo iskljuivo ovisi o vjetru na promatranoj lokaciji. Uz to, poznavanje meteorolokih prilika na danom podruju daje uvid i u prilike koje mogu pogodovati nepogodnim utjecajima na okoli. U sluaju vjetroelektrane to je prvenstveno utjecaj buke koja ovisi o brzini vjetra i geografiji. Poglavlje u kojem se obrauju meteoroloke i klimatske znaajke lokacije vjetroelektrane sadri slijedee podatke.

3.3.1. Klimatske i meteoroloke znaajke ireg podruja lokacije zahvata

Podaci o meteorolokoj postaji sa koje su koriteni podaci za prikaz klimatskih prilika na irem podruju zahvata

(, , hp), razlog izbora meteoroloke postaje (udaljenost,

reprezentativni podaci isl.) udaljenost od lokacije planirane vjetroelektrane osnovni meteoroloki elementi koji se mjere i motre i

uestalost razdoblje s podacima na kojem se zasniva analiza koje se

koristi za analizu klimatskih znaajki Ope klimatske prilike ireg podruja (Kppenova klasifikacija klime) Analiza temperature zraka

8

godinji hod srednjih mjesenih, apsolutnih maksimalnih i apsolutnih minimalnih temperatura zraka

procjene oekivanih ekstrema temperature zraka Analiza oborine

osnovne karakteristike oborinskog reima Analiza vjetra

godinje i sezonske rue vjetrova s pripadajuim podacima estina pojavljivanja jaine vjetra maksimalne izmjerene trenutne brzine vjetra i pripadni

smjer

Za svaki od navedenih elemenata potrebno je navesti izvor i razdoblje podataka. U sluaju da na odabranoj meteorolokoj postaji ne postoje mjerenja brzine i smjera vjetra u duem vremenskom razdoblju, potrebno je usporediti postojee podatke s podacima u duem vremenskom razdoblju na lokaciji koja se nalazi u istom klimatskom podruju. Na taj nain potrebno je dokazati reprezentativnost analiziranih podataka.

Prilog uz poglavlje: grafiki prikaz sa oznaenom mjernom postajom/mjernim postajama sa koje su preuzeti

podaci i lokacijom zahvata

3.3.2. Ocjena meteorolokih prilika na lokaciji zahvata Imajui u vidu lokaciju objekta i poloaj meteorolokih postaja iji su podaci analizirani u prethodnoj toki, te poznavajui prostornu promjenjivost meteorolokih veliina ocjenjuju se i meteoroloke prilike na samoj lokaciji zahvata. U tu svrhu odabere se nekoliko toaka na lokaciji zahvata i u iroj okolici koje se nalaze u razliitom orografskom okruenju. Ocjena sadri:

analiza temperature zraka analiza oborine analiza vjetra

Potencijal energije vjetra planiranih lokacija uobiajeno se mjeri i in-situ mjerenjima veliina potrebnih za odreivanje potencijala energije vjetra. U nastavku Poglavlja Meteoroloke i klimatske znaajke potrebno je opisati osnovne znaajke mjerenja smjera i brzine vjetra na mjernom stupu. Analiza koja slijedi ima za cilj procjenu proizvodnje energije iz energije vjetra na podruju predvienom za realizaciju vjetroelektrane i obuhvaa:

opis mjernog stupa Gaus-Krgerove koordinate mjernog stupa, nadmorska

visina razdoblje mjerenja visina mjerenja

9

koritena opreme za mjerenje (atesti) prikaz rezultata reprezentativnost razdoblja s mjerenjima smjera i brzine

vjetra, odnosno korelacijska analiza dobivenih rezultata s meteorolokim znaajkama/podacima ireg podruja lokacije zahvata

procjena srednje godinje snaga vjetra na lokaciji zahvata procjena proizvodnje energije na lokaciji zahvata.

3.4. Zatiena podruja Sukladno Zakonu o zatiti prirode (NN, broj 70/05 i 139/08) zatiena podruja razvrstana su u devet kategorija: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, znaajni krajobraz, park-uma, spomenik parkovne arhitekture. U poglavlju ZATIENA PODRUJA opisati sljedee:

navesti zatiena podruja na lokaciji zahvata kao i na irem podruju utjecaja zahvata.

Prilog uz poglavlje: - kartografski prikaz s ucrtanim zatienim podrujima i lokacijom zahvata. 3.5. Ekoloka mrea Sukladno Zakonu o zatiti prirode (NN, broj 70/05 i 139/08) ekoloka mrea je sustav meusobno povezanih ili prostorno bliskih ekoloki znaajnih podruja, koja uravnoteenom biogeografskom rasporeenou znaajno pridonose ouvanju prirodne ravnotee i bioloke raznolikosti, koju ine ekoloki znaajna podruja za Republiku Hrvatsku, a ukljuuju i ekoloki znaajna podruja Europske unije Natura 2000. U poglavlju EKOLOKA MREA opisati sljedee:

opis poloaja lokacije zahvata u odnosu na podruja ekoloke mree u skladu sa Uredbom o proglaenju ekoloke mree (NN, broj 109/07), Takoer, potrebno je navesti, da li predmetno podruje predstavlja potencijalno podruje europske ekoloke mree Natura 2000.

za podruja ekoloke mree na i/ili uz lokaciju zahvata treba navesti ciljeve ouvanja podruja ekoloke mree.

Prilog uz poglavlje: ovjereni kartografski prikaz podruja ekoloke mree, izdan od strane Dravnog zavoda

za zatitu prirode.

10

Nain postupanja u pitanjima ekoloke mree s obzirom na planirani zahvat Sukladno Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloku mreu (NN, broj 118/09), prije postupka procjene utjecaja na okoli, provodi se ocjena prihvatljivosti za ekoloku mreu koja je obvezna za svaki planirani plan, program i za zahvat koji sam ili s drugim zahvatima moe imati znaajan utjecaj na ciljeve ouvanja i cjelovitost podruja ekoloke mree. Postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu sastoji se od prethodne ocjene zahvata i glavne ocjene zahvata s ocjenom drugih pogodnih mogunosti. Prethodna ocjena zahvata provodi se prije pokretanja postupka procjene utjecaja na okoli kako slijedi.

- temeljem lanka 12., Prethodna ocjena zahvata provodi se na temelju podnesenog zahtjeva nadlenom tijelu (Ministarstvo kulture ili nadleno upravno tijelo upanije, odnosno Grada Zagreba).

- nadleno tijelo, postupa po zaprimljenom zahtjevu, iji je sadraj propisan

lankom 15. i Prilogom III. Pravilnika i odluuje o daljnjem postupku.

- ukoliko nadleno tijelo utvrdi potrebu za provedbom postupka Glavne ocjene zahvata, sukladno lanku 31. Pravilnika Glavna ocjena zahvata provodi se u okviru postupka procjene utjecaja zahvata na okoli. U tom sluaju, studija o utjecaju zahvata na okoli sadri poglavlje Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu iji je sadraj propisan Prilogom V. Pravilnika.

Napomena: Poglavlje Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu sagledava iskljuivo ciljeve ouvanja i cjelovitost podruja ekoloke mree (opis, mogui utjecaji, mjere ublaavanja), dok se druga bioloka raznolikost i prirodne vrijednosti (flora, fauna, zatiena podruja, krajobraz, ) sagledava kroz ostala poglavlja studije o utjecaju na okoli. 3.6. Stanita Sukladno Zakonu o zatiti prirode (NN, broj 70/05 i 139/08) stanite je jedinstvena funkcionalna jedinica ekolokog sustava, odreena zemljopisnim i abiotikim svojstvima; sva stanita iste vrste ine jedan stanini tip. U poglavlju STANITA opisati sljedee:

opisati karakteristike stanita rasprostranjenih na lokaciji zahvata, prema Pravilniku o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te mjerama za ouvanje staninih tipova (NN, broj 7/06 i 119/09), s posebnim osvrtom na rijetke i ugroene stanine tipove

Prilog uz poglavlje: ovjereni izvod iz Karte stanita, izdan od strane Dravnog zavoda za zatitu prirode.

11

fotodokumentacija s provedenog obilaska terena 3.7. Fauna S ciljem utvrivanja ivotinjskih svojti koje obitavaju na podruju lokacije zahvata potrebno je izvriti prikupljanje i analizu postojeih podataka (literaturni podaci i sl.). Potrebno je obaviti rekognosciranje lokacije zahvata s ciljem utvrivanja potencijalnih stanita strogo zatienih vrsta (speleoloki objekti, lokve i sl.). U poglavlju FAUNA opisati sljedee: - na osnovu postojeih podataka i rekognosciranja terena navesti strogo zatiene ivotinjske svojte na koje bi zahvat mogao imati utjecaj. Uz opi pregled faune potrebno je detaljno obraditi ornitofaunu i faunu imia. Ornitofauna Cilj ornitolokog dijela studije utjecaja na okoli za zahvate izgradnje vjetroelektrana je odrediti i procijeniti potencijalne utjecaje vjetroelektrana na ptice te predloiti mjere za ublaivanje negativnih utjecaja i praenje uinkovitosti propisanih mjera. Ornitoloki dio studije izrauje se na temelju prethodne analize postojeih podataka o ornitofauni ireg podruja na kojem se planira zahvat i obavljenih terenskih istraivanja. Prikupljanje i analiza postojeih podataka ima za cilj utvrditi da li postoje podaci ili indicije koji bi upuivali na prisutnost osjetljivih (strogo zatienih vrsta ptica u RH koje pripadaju u skupine vrsta s poveanim rizikom kolizije s vjetrogeneratorima), ili osobito osjetljivih vrsta (ugroenih vrsta ptica prema Crvenoj knjizi ptica Hrvatske, kolonijalnih vrsta, a u sluaju kad se zahvat planira unutar vanog podruja za ptice (SPA) i vrste s Dodatka I Direktive o pticama koje su kvalifikacijske vrste za dotino vano podruje) odnosno na znaajan prelet ptica tijekom selidbi na tom podruju. Prethodnu analizu postojeih podataka neophodno je provesti kako bi se terenska istraivanja planirala i obavila na adekvatan nain. Potrebno je uzeti u obzir ire podruje u pojasu od oko 50 km od podruja zahvata, kako bi se u analizu ukljuile vrste s velikim ivotnim prostorom (engl. home-range) - npr. suri orao, bjeloglavi sup i dr. Terenska istraivanja ornitofaune, njihov intenzitet i radni napor za zahvate vjetroelektrana moe biti razliit, a ovisan je o veliini zahvata odnosno veliini podruja obuhvata zahvata, tipu i distribuciji stanita na lokaciji zahvata, broju oekivanih vrsta, prisutnosti osjetljivih vrsta i dr. Opseg i dinamika terenskih istraivanja ukljuuju sljedee:

12

obuhvatiti cjelokupno podruje zahvata kao i ire podruje do udaljenosti najmanje 1,5 km na sve strane od planiranih poloaja vjetroagregata, a za osjetljive vrste s velikim ivotnim prostorom (home range) treba pretraiti pogodna gnjezdilita i u irem krugu (minimalno 5 km) od granice obuhvata zahvata.

obuhvatiti cijeli godinji ciklus ptica (sezonu gnijeenja, proljetnu i jesensku selidbu te zimovanje) tijekom kojeg je potrebno osigurati najmanje jedan izlazak na teren mjeseno. Prema preporukama, za istraivanje podruja zahvata povrine od 15 do 20 km2, tijekom svakog terenskog izlaska na istraivanoj plohi provesti najmanje jedan istraiva/etiri dana i to na nain da se obuhvate dnevne i none vrste.

Mjerodavan prikaz strukture ornitofaune i kvalitetnu procjenu utjecaja mogue je dobiti samo uz primjenu standardnih ornitolokih metoda* i prikupljanjem dovoljnih koliina podataka. Kako bi se mogla ocijeniti kvaliteta provedenih ornitolokih istraivanja i na njoj temeljene procjene, metodologiju rada i rezultate u studiji potrebno je detaljno opisati i dokumentirati uz prikaz: naina prikupljanja podataka, koritenih protokola, kartografskih prikaza ruta prijeenih transekata i toaka s kojih se vrilo prebrojavanje, preciznih koordinata za sve istraene lokacije (GPS toke) i sl. Ovaj dio Studije utjecaja na okoli zahvat vjetroelektrane treba sadravati sljedee:

prikaz strukture ornitofaune na podruju obuhvata zahvata i u njegovoj blizini to ukljuuje:

o sistematski popis svih vrsta ptica koje redovito ili povremeno obitavaju na podruju obuhvata zahvata i u njegovoj blizini tijekom cjelogodinjeg ciklusa (sezona gnijeenja, proljetna i jesenska selidba te zimovanje),

o status ugroenosti svih zabiljeenih vrsta na nacionalnoj i meunarodnoj razini te statusu zatite svake vrste u Hrvatskoj i napomenu o njihovoj ukljuenosti na dodatke meunarodnih konvencija,

o status svake vrste ptica na podruju obuhvata zahvata (gnjezdarica, preletnica, zimovalica, sluajna vrsta i sl.),

o procjenu uestalosti, gustou populacija i rasprostranjenost zabiljeenih vrsta na podruju obuhvata zahvata, s posebnim osvrtom na sovke i sokolovke,

o opis pripadajuih zajednica ptica gnjezdarica na stanitima na podruju obuhvata zahvata sa procjenom veliine populacija gnjezdarica na podruju obuhvata zahvata.

Prilog uz poglavlje: kartografski prikaz podruja obuhvaenog istraivanjem ornitofaune sa ucrtanim

transektima i mjestima opaanja.

13

Izraiva studije treba uvati i prema potrebi prezentirati lanovima strunog povjerenstva i ostale detalje istraivanja, na primjer raspored i trajanje svih terenskih izlazaka (datum, poetak i kraj terenskih istraivanja), podatke o razini uloenog napora pri svakom terenskom izlasku (broj istraivaa, prikaz istraenih ruta, toaka i sl.) te prikupljene podatke na svakom terenskom izlasku (lista i brojnost vrsta na svakom izlasku/danu odnosno transektu ili toci motrenja). *Metodologija - preporuke

potrebno je koristiti standardne metode za istraivanje ptica: za utvrivanje kvalitativne strukture ornitofaune mogue je koristiti metodu nestandardiziranog pretraivanja podruja (engl. area searches), dok je za dobivanje kvantitativnih podataka (relativna gustoa populacija) potrebno ukljuiti i metodu brojanja u toki (engl. point count) i/ili metodu linijskog transekta (Bibby i sur. 2000, Gregory i sur. 2004). Pri planiranju transekata, toaka za brojanje i ruta obilazaka terena treba paziti da sva stanita budu adekvatno uzorkovana.

za istraivanje nono aktivnih vrsta potrebno je provesti i nona istraivanja. Za utvrivanje prisutnosti sova potrebno je primijeniti metodu zvukovnog vaba (engl. playback recording census technique - Fuller 1981, Fuller and Mosher 1987, Kochert 1986, Clark 1989) i to u razdobljima prikladnim za istraivanje svake vrste koje se, s obzirom na geografski poloaj i raspoloiva stanita, mogu oekivati na podruju istraivanja.

posebnu panju treba obratiti na krupnije vrste ptica s velikim ivotnim prostorima za koje treba pretraiti pogodna gnjezdilita (npr. litice) i u irem krugu (minimalno u pojasu od 5 km od granica zahvata).

Standardne metode motrenja i brojanja s odreenih pozicija (engl vantage point watches Scottish Natural Heritage 2005, 2009 ili fixed point observations- Morission 1998 ili watch count - Canadian Wildlife Service 2006) potrebno je primijeniti u sluajevima kad se pretpostavlja da se podruje zahvata nalazi na selidbenom koridoru veeg broj ptica selica te u sluajevima kad na podruju zahvata ili u njegovoj blizini obitavaju osobito osjetljive vrste. Ova metoda omoguuje procjenu rizika stradavanja ptica na lopaticama vjetroagregata. Ona ukljuuje praenje ponaanja (ukljuujui visinu leta i tipove letnog ponaanja) te duinu i uestalost zadravanja ptica na lokaciji zahvata. Primjena metode direktnog brojanja s odreenih pozicija (vantage point watches) za studije utjecaja vjetroagregata na ptice detaljno je prikazana u priruniku Scottish Natural Heritage 2005. Fauna imia

U svrhu sagledavanja mogueg utjecaja zahvata na faunu imia potrebno je obraditi postojee podatke i provesti terenska istraivanja imia na slijedei nain:

a) Prikupljanje i analiza postojeih podataka - na osnovu literaturnih podataka, karata rasprostranjenosti pojedinih vrsta imia, zranih snimki, topografskih karata i karte stanita, dostupnih podataka o podzemnim objektima na podruju obuhvata zahvata i nadzemnim objektima koje imii koriste, podataka o znaajnim kolonijama imia u iroj okolici zahvata i drugih izvora:

14

- navesti i obraditi podatke o postojeim i/ili potencijalnim lovnim stanitima i sklonitima koja imii koriste (osobito podzemna i nadzemna sklonita, vodena i umska lovna stanita), zabiljeenim vrstama imia na podruju obuhvata zahvata i okolnim podrujima, poznatim kolonijama (zimskim/hibernacijskim, ljetnim/porodiljnim, migracijskim), zabiljeenim i potencijalnim migracijskim i dnevnim koridorima i drugo.

b) Prethodna terenska istraivanja (potrebno ih je provesti prema navedenoj metodologiji radi dobivanja relevantnih podataka o populaciji imia na podruju planiranog zahvata)

Sklonita: - na temelju literaturnih podataka, karata rasprostranjenosti imia, podataka o podzemnim i nadzemnim objektima, topografskih podloga, podataka i informacija o postojanju kolonija imia te rekognosciranja terena, na podruju obuhvata zahvata i u zoni 5 km od podruja obuhvata zahvata utvrditi lokacije kolonija i sklonita koja imii koriste (u sluaju postojanja znaajnih kolonija imia u krugu od 20 km od podruja zahvata, uzeti u obzir i te lokacije), - tijekom najmanje jedne godine, u svim sezonama, provesti terensko istraivanje i utvrditi status svih sklonita znaajnih za imie (tip sklonita, vrste i brojnost imia, tip kolonije, razdoblje koritenja sklonita), - broj terenskih dana ovisi o konfiguraciji i istraenosti terena te broju zabiljeenih i potencijalnih sklonita.

Stanita: - na podruju obuhvata zahvata i u zoni 1 km od podruja obuhvata zahvata obaviti preliminarni pregled stanita i utvrditi koje elemente stanita imii koriste za boravak, lov i dnevne odnosno sezonske migracije, - na podruju obuhvata zahvata i u zoni 1 km od podruja obuhvata zahvata, na utvrenim kljunim elementima stanita koje imii koriste, pratiti aktivnost imia koristei se metodama hvatanja imia mreama, snimanja glasanja imia (eholokacijski transekt), telemetrijskog praenja i drugo, uz obavezno geopozicioniranje toaka i transekata na kojima je praena aktivnost imia, - dinamika terenskih istraivanja stanita: ovisno o prisutnim/oekivanim vrstama imia, geografskom poloaju zahvata, veliini lokacije zahvata i zone utjecaja, broju vjetroagregata te klimatskim i vremenskim uvjetima, terensko istraivanje aktivnosti imia mora obuhvatiti cijeli godinji ciklus, a minimalno: 15.veljae do 15.svibnja 6 dana* 15.svibnja do 15.srpnja 6 dana* 15. kolovoza do 30. rujna 6 dana* 01.listopada do 31.studenog 6 dana*

*napomena: 6 dana terenskog istraivanja mora biti rasporeeno u najmanje 2 x 3 dana, u razliitim mjesecima, - ovisno o veliini podruja i broju vjetroagregata te moguoj zahtjevnoj konfiguraciji terena, potrebno je poveati broj terenskih dana kako bi se obuhvatila cijela lokacija zahvata i zona utjecaja, - ako su tijekom terenskog izlaska vremenski uvjeti takvi, da se ne moe oekivati aktivnost imia potrebno je poveati broj terenskih dana, - ako su u nekom od navedenih razdoblja klimatske prilike na podruju zahvata takve, da nije realno oekivati aktivnost imia mogue je smanjiti broj terenskih dana, ali je isto potrebno obrazloiti.

15

Prikupljanje i analiza postojeih podataka te prethodna terenska istraivanja trebaju rezultirati: Analizom faune imia na irem podruju obuhvata zahvata (u zoni najmanje 5 km od podruja obuhvata zahvata):

- opis metoda i dinamike terenskih istraivanja sklonita i stanita (s izraenim brojem terenskih dana, napomenom ako u dijelu terenskog izlaska nije bilo aktivnosti imia zbog vremenskih uvjeta te obrazloenjem u sluaju neobavljanja minimalnog broja terenskih dana),

- pregled faune imia ireg podruja i podruja obuhvata zahvata, - kartografski prikaz utvrenih znaajnih sklonita, eholokacijskih transekata i

tokastih lokaliteta na kojima su obavljena istraivanja, - funkcionalna analiza stanita i zabiljeenih znaajnih sklonita za imie (tip

sklonita, brojnosti i sastava vrsta u sklonitu tijekom jedne sezone, tip kolonije, razdoblje koritenja sklonita i dr.),

- opis odnosa utvrenih kolonija imia i planiranog zahvata, - opis aktivnosti utvrenih vrsta imia na podruju obuhvata zahvata po sezonama.

3.8. Flora S ciljem utvrivanja biljnih svojti koje obitavaju na podruju lokacije zahvata potrebno je izvriti prikupljanje i analizu postojeih podataka (literaturni, vegetacijske karte i sl.). Na lokalitetima vjetroagregata, ukljuujui i radnu zonu, potrebno je izvriti rekognosciranje (terenski obilazak) kako bi se utvrdila prisutnost strogo zatienih biljnih svojti. Naglasak staviti na prostore temeljenja vjetroagregata, pristupne putove i servisne prostore. Rezultatima istraivanja flore treba biti obuhvaeno sljedee: Prikaz rezultata u odnosu na utvrene populacije strogo zatienih biljnih svojti na koje bi zahvat mogao imati utjecaj, posebno na one s uskim podrujem rasprostranjena. 3.9. ume i umsko zemljite Na temelju podataka o gospodarskoj jedinci Hrvatskih uma, u okviru koje se planira zahvat, u poglavlju u kojem se obrauju ume i umsko zemljite obraditi sljedee:

osnovni podaci o gospodarskoj jedinici sintaksonomski pregled glavnih umskih zajednica sa vrstama drvea koje su

utvrene u gospodarskoj jedinici procjena gubitka umske povrine i umske vegetacije kao i opekorisnih funkcija

uma, za potrebe realizacije zahvata.

Prilog uz poglavlje: karta podruja gospodarske jedinice sa prikazom umskog zemljita i umskih zajednica. 3.10. Geoloke i hidrogeoloke znaajke

16

U poglavlju koji obrauje podruje potrebno je obraditi sjedee: geoloka graa i sastav uz opis najvanijih stratigrafskih i litolokih jedinica (vrste

naslaga prema starosti i genezi) slivna podruja i hidrogeoloka klasifikacija stijena zone sanitarne zatite i zatita podzemnih voda u skladu s Pravilnikom o

utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita (Narodne novine, br. 55/02), Zakonom i planskim dokumentima.

Prilog uz poglavlje: odgovarajui List iz Osnovna geoloka karta (OGK). 3.11. Seizmoloke znaajke

temeljem seizmoloke karte za povratne periode odrediti osnovni stupanj seizmikog intenziteta.

3.12. Tlo i poljoprivredno zemljite S ciljem odreivanja vrste tala na podruju planiranog zahvata, u poglavlju tlo i poljoprivredno zemljite, obraditi sjedee:

osnovne pedogenetske znaajke ireg podruja lokacije zahvata opisati pedofiziografske znaajke prostora zahvata na nain da se odrede sistemske

jedinice tla i njihov postotni udjel na istraivanom podruju, uz odgovarajui opis osnovnih znaajki svake od njih

3.13. Kulturna dobra Sukladno Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN, broj 69/99, 151/03 i 157/03) kulturna dobra su: (I) pokretne i nepokretne stvari od umjetnikoga, povijesnoga, paleontolokoga, arheolokoga, antropolokog i znanstvenog znaenja; (II) arheoloka nalazita i arheoloke zone, krajobrazi i njihovi dijelovi koji svjedoe o ovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetniku, povijesnu i antropoloku vrijednost; (III) nematerijalni oblici i pojave ovjekova duhovnog stvaralatva u prolosti kao i dokumentacija i bibliografska batina i zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno uvaju ili izlau kulturna dobra i dokumentacija o njima. Kako bi se utvrdio utjecaj planiranog zahvata na kulturna dobra, potrebno je, kao podlogu za Studiju, izraditi konzervatorski elaborat. Elaborat predstavlja pregled spomenika kulturne batine koji e se nai u pojasu predvienom za gradnju vjetroelektrane te podrazumijeva identifikaciju i valorizaciju svih sauvanih kulturno-povijesnih vrednota na podruju predmetne lokacije te mjere zatite istih u odnosu na planiranu gradnju. Cilj elaborata jest zatita i ouvanje kulturne batine u skladu s citiranim Zakonom.

17

Za potrebu vrednovanja pojedinanih kulturnih dobara, odnosno arheolokih i etnolokih lokaliteta u podruju predvienog zahvata izvriti preliminarnu procjenu na temelju postojeih podataka iz evidencije slube zatite kulturne batine, raspoloive literature te prvenstveno na osnovu terenskih obilazaka. Terenskim istraivanjem kulturnih dobara treba biti obuhvaeno sljedee:

pregled mikrolokacije planiranih vjetroagregata i trase pristupnih putova, rekognosticiranje terena za internu kabelsku mreu kao i za pristupne putove unutar zone planiranog zahvata, te kartiranje poloaja).

Konzervatorski elaborat sadri sljedee:

povijesni pregled s posebnim osvrtom na lokaciju zahvata povijesna i kulturoloka obiljeja prostora utvrditi lokalitete koji se nalaze u obuhvatu zahvata (izravni utjecaj

150 m; neizravni utjecaj 150 500 m) analiza stanja po pojedinim lokalitetima

Svaki lokalitet komentirati i dati smjernice za postupanje, uz navoenje lokaliteta na kojima je potrebno imati arheoloki nadzor prilikom izvoenja graevinskih radova

kod izrade ovog poglavlja treba uzeti u obzir interdisciplinarnost (arheologija, etnologija, nematerijalna batina i dr.).

Prilog uz poglavlje: karta lokaliteta kulturnih dobara na irem podruju zahvata (sa oznaenom zonom

neposredne ugroenosti - zona unutar koje e biti obavezna arheoloka istraivanja i nadzor).

3.14. Krajobraz Sukladno Zakonu o zatiti prirode (NN, broj 70/05 i 139/08) krajobraz znai odreeno podruje vieno ljudskim okom, ija je narav rezultat meusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih imbenika, kao to su prirodni ili kultivirani predjel kopna ili kopna i mora. U poglavlju u kojem se obrauje analiza krajobraza potrebno je :

prema krajobraznoj regionalizaciji opisati iri kontekst unutar kojeg se nalazi lokacija zahvata

opisati postojee krajobrazne karakteristike lokacije zahvata i analizirati prirodne krajobrazne elemente (hipsometrijska analiza, prikaz ekspozicija, geomorfoloki oblici, posebno izraene reljefne formacije, tlo, vegetacija ) i antropogenih krajobraznih elemenata (koritenje prostora, infrastruktura, prometnice)

18

opisati i analizirati vizualne osobitosti krajobraza s posebnim naglaskom na one elemente krajobraza koji najvie utjeu na formiranje vizualne slike podruja.

Prilog uz poglavlje: kompozitna karta krajobraza (u mjerilu 1:10.000 ili 1:5.000) sa ucrtanim prirodnim i

antropogenim krajobraznim elementima. Na kompozitnim kartama dodati i druge informacije (npr. Arheoloka nalazita) potrebne kako bi se uope mogao kvalitetno procijeniti utjecaj zahvata na sami krajobraz. Idejni projekt koji treba sadravati i pristupne putove, prometnice i ostalu pripadajuu infrastrukturu potrebno je provjeriti na kompozitnoj karti krajobraznih struktura.

simulacije vizura na planirani zahvat s nekoliko najvanijih toaka s kojih je predmetna lokacija uoljiva kao to su prometnice, naselja i sl. (okolna naselja, autocesta i sl.) a koje su utvrene pri terenskom obilasku.

3.15. Analiza odnosa zahvata prema postojeim i planiranim zahvatima te prema

zatienim i podrujima ekoloke mree U dijelu poglavlja u kojem se obrauje zahvat u odnosu na planirane i postojee zahvate navesti sljedee:

opisati odnos postojeih zahvata (kao npr. postojee vjetroelektrane, dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenja, industrijska postrojenja, eksploatacijska polja i sl.) s planiranom vjetroelektranom,

opisati odnos planiranih zahvata iz vaee prostorno - planske dokumentacije s planiranom vjetrelektranom.

U dijelu poglavlja u kojem se obrauju zahvat u odnosu na zatiena podruja navesti sljedee:

opisati odnos zahvata prema zatienom podruju te analizirati potencijalnu vidljivost vjetroelektrane iz zatienog podruja.

U dijelu poglavlja u kojem se obrauju zahvat u odnosu na podruja ekoloke mree navesti sljedee:

podaci (potvrda ili miljenje) o provedenom postupku Prethodne ocjene prihvatljivosti za ekoloku mreu sukladno Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekoloku mreu (Narodne novine, broj 118/09).

Ukoliko je nadleno tijelo donijelo potvrdu navesti, da zahvat nee imati znaajan utjecaj na ciljeve ouvanja i cjelovitost podruja ekoloke mree.

Ukoliko je nadleno tijelo donijelo miljenje navesti, da se u sklopu postupka procjene utjecaja na okoli provodi i Glavna ocjena zahvata sukladno Pravilniku.

19

Prilog uz poglavlje: - potvrda ili miljenje o provedenoj Prethodnoj ocjeni zahvata za ekoloku mreu koju je izdalo nadleno tijelo. 4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI, TIJEKOM GRAENJA I/ILI

KORITENJA ZAHVATA

Mogue utjecaje na okoli za zahvat vjetroelektrana obraditi temeljem utvrenog stanja kakvoe okolia na osnovi obavljenih istranih radova, analiza i mjerenja, iskustvenih podataka o tehnologiji zahvata i planiranim aktivnostima tijekom pripreme, graenja i koritenja, i to u sluaju redovitog rada i u sluaju iznenadnih dogaaja. Utjecaje razmatrati s obzirom na njihovu prostornu rasprostranjenost, trajnost (kratkoroni, srednjoroni, dugoroni), uestalost (privremeni i povremeni), izravnost (izravni, neizravni, sekundarni i kumulativni) i da li su pozitivni ili negativni. Za zahvate vjetroelektrana analizirati sljedee utjecaje:

I. utjecaj zahvata na tlo i vode II. utjecaj zahvata na zatiena podruja

III. utjecaj zahvata na stanita IV. utjecaj zahvata na faunu

IV.a utjecaj zahvata na ornitofaunu Analizirati i procijeniti mogue utjecaje zahvata tijekom graenja i tijekom koritenja vjetroelektrane na populacije utvrenih vrsta ptica pri emu je potrebno izdvojiti vrste od posebnog interesa po kriterijima ugroenosti i njihovog udjela u nacionalnoj populaciji te vjerojatnosti da e vjetroelektrana na njih negativno utjecati. Potrebno je procijeniti utjecaj radi promjena u kvaliteti i opsegu stanita (direktan gubitak stanita izgradnjom temelja stupova vjetroagregata, manipulativnog platoa, pristupnih putova i dr., te promjene kvalitete stanita radi buke, rascijepanosti stanita i sl.) utjecaj radi mogue kolizije ptica s lopaticama vjetroagregata i vodovima te mogui utjecaj na prelete ptica tijekom proljetne i jesenske selidbe.

IV.b utjecaj zahvata na imie Analizirati i procijeniti mogue utjecaje zahvata na faunu imia tijekom graenja i tijekom koritenja vjetroelektrane (na temelju prikupljenih podataka i terenskih istraivanja):

a. utjecaji tijekom graenja pristupnih putova, temelja, manipulativnog platoa i dr. - gubitak lovnih stanita i/ili sklonita kolonija i dr,

b. utjecaji povezani s radom vjetroagregata - kolizija s lopaticama vjetroagregata, gubitak lovnih podruja, ometanje ili naruavanje koridora dnevnih migracija, ometanje ili naruavanje sezonskih migracijskih koridora, ometanje/gubitak sklonita kolonija i dr.

V. Utjecaj zahvata na floru

20

VI. utjecaj zahvata na krajobraz VII. utjecaj zahvata na kulturna dobra

VIII. utjecaj od buke Raunalnim programom izraditi proraun irenja buke u okoli zasebno za svaki vjetroagregat. U poglavlju utjecaj od buke potrebno je navesti najvie doputene razine buke u okoliu u skladu s vaeom regulativom. Utjecaj buke tijekom graenja

- Navesti izvore buke. Utjecaj buke tijekom rada vjetroelektrana

- Navesti izvore buke. Proraun buke

- Ulazni podaci koriteni za proraun razine buke - Opis koritene metode prorauna (program, norme i sl.) - Rezultati prorauna - Usporedba s doputenim razinama buke u okoliu - Zakljuak

Prilog uz poglavlje: i. Grafiki prikaz karta buke M1: 20 000 na

grafikom prilogu potrebno je oznaiti postojea naselja (odnosno najblie stambene objekte), a posebno granice graevinskog podruja sukladno prostorno planskoj dokumentaciji.

IX. utjecaj treperenja i zasjenjivanja Na osnovu poloaja vjetroagregata i stanja okolia lokacije zahvata potrebno je odrediti sljedee:

intenzitet i trajanje utjecaja zasjenjivanja i treperenja na okolna naselja;

intenzitet i trajanje utjecaja zasjenjivanja i treperenja na prometnice u iroj okolici zahvata

X. utjecaj na stanovnitvo i gospodarstvo XI. mogue ekoloke nesree

Na osnovi tehnologije rada vjetroelektrana prepoznati i analizirati opasnosti i posljedice, utvrditi rizik i vrednovati podnoljivost utvrenih rizika, ukljuujui utjecaj od zaleivanja.

21

5. PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA I PROGRAMA PRAENJA STANJA OKOLIA TIJEKOM GRAENJA I/ILI KORITENJA ZAHVATA:

5.1. Opis predloenih mjera zatite okolia za spreavanje ograniavanje ili ublaavanje negativnih utjecaja zahvata na okoli sa prijedlogom plana provedbe mjera zatite okolia ukljuuje:

mjere zatite okolia tijekom pripreme zahvata mjere zatite okolia tijekom graenja zahvata mjere zatite okolia tijekom koritenja zahvata mjere za spreavanje i ublaavanje posljedica moguih

ekolokih nesrea mjere zatite okolia nakon prestanka koritenja zahvata

Mjere zatite za ornitofaunu i faunu imia: U prijedlog treba ugraditi najuinkovitije mjere prema najnovijim spoznajama s podruja ublaavanja negativnih utjecaja vjetroelektrana na ptice i imie u svim fazama zahvata (tijekom pripreme, graenja, koritenja te prestanka koritenja zahvata).

- Faza pripreme zahvata odnosi se na rezultate koje je dala studija utjecaja na okoli vezano uz promjene planiranog broja, razmjetaja ili tipa vjetroagregata, razmjetaja vodova, prilaznih puteva, cesta te ostalih prateih objekata koji mogu smanjiti negativan utjecaj na ptice i imie, a koje je potrebno primijeniti pri izradi projektne dokumentacije,

- Faza graenja i prestanka koritenja (demontiranja) zahvata - potrebno je vodi rauna da se radovi izvode u razdoblju za koje je utvreno da e imati najmanji negativni utjecaj na imie, te u vrijeme kad je to najmanje tetno za populacije ptica koje na podruju zahvata obitavaju (openito izbjegavati sezonu gnijeenja ptica), a zahvate izvoditi na nain da se prirodna stanita to manje izmjene. Nakon zavretka radova graenja i/ili demontiranja potrebno je predvidjeti sanaciju podruja i stvaranje preduvjeta za obnovu prirodnih stanita,

- Faza koritenja zahvata odnosi se na prilagoavanje i/ili ograniavanje rada vjetroagregata u vrijeme utvrenih vrnih aktivnosti imia i ptica, osobito za vrijeme proljetnih i jesenskih sezonskih migracija i sl.

5.2. Prijedlog programa praenja stanja okolia sa prijedlogom plana provedbe praenja stanja okolia

Sukladno Zakonu o zatiti okolia (NN, broj 110/07) praenje stanja okolia (monitoring) je niz aktivnosti koje ukljuuju uzorkovanje, ispitivanje i sustavno mjerenje emisija, imisija, praenje prirodnih i drugih pojava u okoliu u svrhu zatite okolia.

22

Programom praenja stanja okolia obuhvatiti parametre koje treba pratiti, mjesto, nain i uestalost mjerenja utvrenih parametara. Za zahvat vjetroelektrana parametri praenja stanja okolia ukljuuje sljedee:

I. program praenja buke II. program praenja ornitofaune

III. program praenja imia I. Program praenja buke U cilju provjere modeliranjem procijenjenog prostiranja buke, tijekom probnog rada vjetroelektrane obaviti mjerenje buke na referentnim tokama potencijalnoj buci najizloenijih zaseoka koje su odreene na temelju modeliranjem procijenjenog prostiranja buke. Temeljem rezultata mjerenja, utvrene ocjenske razine buke usporediti s zakonski propisanim doputenim vrijednostima za dnevno i nono razdoblje. Za sluajeve prekoraenja propisanih razina buke poduzeti mjere zatite te regulirati zvunu snagu vjetroagregata kako bi ocjenske razine buke bile u granicama propisanim Pravilnikom o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN; broj 145/04).

Tijekom rada vjetroelektrane periodino ponavljati mjerenje buke svake dvije godine. Mjerenje provesti pri razliitim brzinama vjetra, uz smjer vjetra prema mjernim tokama, a rezultate mjerenja preraunati i na druge meteoroloke uvjete. Mjerenje buke obaviti i u sluaju pritubi. II. Program praenja ornitofaune tijekom prve dvije godine rada zahvata u cilju ustanovljavanja realnog utjecaja na ptice uvjetovan je osjetljivou podruja odnosno prisutnou osjetljivih vrsta. Program praenja ornitofaune tijekom koritenja vjetroelektrane ukljuuje sljedeu metodologiju:

program praenja stanja treba ukljuiti praenje stanja populacija gnjezdarica (subjekt praenja: zajednica ptica, varijabla: kvalitativni i kvantitativni sastav zajednice ptica) na podruju obuhvatu zahvata u prve dvije godine rada vjetroelektrane,

program praenja stanja za osjetljive lokacije (lokacija na selidbenom koridoru veeg broj ptica selica ili lokacija na kojoj obitavaju osjetljive vrste ptica), osim praenja stanja populacija gnjezdarica, treba ukljuiti i praenje prisutnosti, ponaanja i stradavanja* osjetljivih vrsta na podruju obuhvata zahvata. (*preporuka: Plan za traenje ostataka stradalih ptica izraditi prema preporukama navedenim u Scottish Natural Heritage, 2005., ili drugim relevantnim izvorima),

Praenje stanja populacija gnjezdarica te prisutnosti i ponaanja osjetljivih vrsta treba provoditi koritenjem istih standardnih metoda po istim protokolima (identini transekti, toke motrenja ili prebrojavanja, razdoblje istraivanja i dr.) koji su koriteni u inicijalnim istraivanjima.

23

Rezultate i analizu svih aktivnosti praenja stanja ornitofaune treba uredno biljeiti i dostaviti sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za poslove zatite prirode. Ovisno o rezultatima odrediti, da li je potrebno nastaviti praenje stanja ili poduzeti dodatne mjere zatite. III. Program praenja faune imia

a. Praenje stanja tijekom graenja - predvidjeti praenje stanja kolonija utvrenih tijekom prethodnih istraivanja i/ili tijekom graenja, pa i onih koje se nalaze u iroj zoni utjecaja.

b. Praenje stanja tijekom koritenja - predvidjeti praenje stanja u trajanju dvije godine nakon izgradnje, koje obuhvaa:

praenje ometanja/gubitka sklonita i stanita - utvrditi promjene u brojnosti i sastavu vrsta imia prisutnih na podruju obuhvata zahvata te promjene u ponaanju i/ili aktivnosti imia, utvrditi promjene u sastavu vrsta i brojnosti imia u kolonijama, pa i onima koje se nalaze u iroj zoni utjecaja, utvrivanje smrtnosti imia - u radijusu jednakom visini vjetroagregata, a svakako ne manjem od 70 m oko pojedinog vjetroagregata pretraiti podruje ispod svakog vjetroagregata (kombinirati s praenjem aktivnosti imia pomou ultrazvunog detektora koje je potrebno provesti u noi prije pretraivanja), zabiljeiti vrstu imia, GPS poziciju svake stradale jedinke, poloaj i udaljenost u odnosu na okolne vjetroagregate, stanje trupla, tip ozljede praenje migracija - vizualno promatranje zapoeti u popodnevnim satima, od sumraka nastaviti praenje ultrazvunim detektorom tijekom itave noi u kombinaciji s hvatanjem mreama, a mogue je koristiti i telemetrijsko praenje i druge metode.

Praenje stanja treba zapoeti im imii izau iz hibernacije i trajati dok god su imii aktivni, a najmanje po 4 dana mjeseno u razdoblju od oujka do listopada. Ovisno o veliini podruja i broju vjetroagregata te moguoj zahtjevnoj konfiguraciji terena, potrebno je poveati broj terenskih dana kako bi se obuhvatila cijelo podruje obuhvata zahvata i zona utjecaja. Rezultate i analizu svih aktivnosti praenja stanja faune imia treba uredno biljeiti i dostaviti sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za poslove zatite prirode. Ovisno o rezultatima odrediti, da li je potrebno nastaviti praenje stanja ili poduzeti dodatne mjere zatite. U sluaju da se utvrdi smrtnost imia, predvidjeti provedbu svih potrebnih mjera zatite, ukljuujui i prilagoavanje i/ili ograniavanje rada vjetroagregata u vrijeme vrnih aktivnosti imia, osobito za vrijeme proljetnih i jesenskih sezonskih migracija, kao i dnevnih migracija prema lovnom stanitu.

5.3. Prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata za okoli daje se na osnovi provedenih procjena.

6. SAETAK STUDIJE:

24

Izvadak samo bitnih podataka iz toaka 1. do 5. obveznog sadraja studije i zakljuke tih toaka ukljuujui i saeti prikaz Glavne ocjene zahvata ukoliko se ista provodi (u pravilu saetak studije ima 10 do 20 stranica).

Grafiki prilozi s ucrtanim zahvatom koji prikazuju odnos prema postojeim i planiranim zahvatima te u odnosu na zatiena podruja i ekoloku mreu.

7. NAZNAKA BILO KAKVIH POTEKOA Potekoama u smislu ove toke podrazumijevaju se osobito:

- tehniki nedostaci, pomanjkanja znanja i iskustva, nedostaci podataka i slino, s kojima su se nositelj zahvata ili ovlatenik, odnosno projektant suoili prilikom prikupljanja potrebnih podataka ili izrade studije odnosno projekta.

8. POPIS IZVORA (BIBLIOGRAFIJA) Popis literature koritene za potrebe izrade studije. 9. POPIS PROPISA Popis propisa koji se odnose na zahvat i primijenjeni su u Studiji o utjecaju na okoli. Uz propis treba navesti broj Narodnih novina u kojima je isti objavljen. 10. OSTALI PODACI I INFORMACIJE Podaci i informacije koje nositelj zahvata, ovlatenik i projektant smatraju potrebnim navesti u studiji primjerice: opis odnosa nositelja zahvata s javnou prije izrade studije, procjena trokova mjera zatite okolia i praenja stanja okolia u odnosu na njihov udio u trokovima graenja i koritenja zahvata i dr. Sastavni dio Studije je ne-tehniki saetak studije i to: Saetak toaka od 1. do 5. obveznog sadraja studije u tekstualnom i grafikom obliku

ukljuujui i saeti prikaz Glavne ocjene zahvata ukoliko se ista provodi, sainjen na nain da sadrajno bude razumljiv javnosti primjerice: izbjegavati tehnike izraze, detaljne podatke, znanstvena objanjenja i sl.

Saetak se daje kao privitak studiji u obliku posebnog elaborata.