ODGOVORI NA PITANJA IZ SOCIJALNE PSIHOLOGIJE!

1.

Metoda koja je koritena je korelacijska metoda. S obzirom na to da znanstvenici ele vie od opisa socijalnog ponaanja koriste korelacijsku metodu. Ona ima dva cilja:- procjeniti jesu li dvije ili vie varijabli povezane i procjeniti koja vea postoji izmeu varijabli. Odnosno tei se da se otkrije u kojoj se mjeri na osnovu jedne varijable moe predvidjeti druga. U naem primjeru je cilj utvrditi povezanost-korelaciju izmeu konzumiranja kafe i nivoa stresa. Ovakve osnose istraivai otkrivaju raunajui koeficijent korelacije. Pozitivna korelacija- porast vrijednosit u prvoj varijabli je povezan s porastom vrijednosti u drugoj varijabli K = 1. Negativna korelacija- porast vrijednosti u prvoj varijabli prouzrokuje smanjenje vrijednosti u drugoj varijabli K=-1. Neutralna korelacija-varijable su potpuno nepovezane K=0. Ova vrsta istraivanja ima i jedan veliki nedostatak: ne moe pruiti uzrono-posljedine dokaze. Dokazi za uzrok i posljedicu najbolje se mogu dobiti laboratorijskim eksperimentom.

2. Na osnovu ovoga ne moemo izvesti zakljuak o uzrono posljedinoj vezi izmeu temperature i agresivnog ponaanja. To se radi uz pomo laboratorijskog eksperimenta, al s obzirom na to da u prethodnom primjeru nemamo podatke o tome da se proveo laboratorijski eksperiment nego samo odnos izmeu temperature i agresivnog ponaanja to je korelacijska metoda. Jedini nain dokazivanja uzrono-posljedine veze je laboratorijski eksperiment u kojem istraiva manipulira dogaajame kako bi ga razliiti sudionici doivjeli na isti nain. Kako je utvreno da s porastom temperature raste broj agresivnih postupaka imamo pozitivnu korelaciju u kojoj, lako je zakljuiti, porastom jedne vrijednosti varijable dolazi do porasta vrijednosti i u drugoj varijabli.

3. a) da li se na osnovu opisane studije moe zakljuivati o kauzalnoj vezi izmeu anksioznosti i uspjeha na testu iz statistike ?

Ne moe. Korelacija nije uzrono-posljedina veza. Ona govori samo da li dvije ili vie varijabli povezane. Jedini nain dokazivanja uzrone povezanosti je metoda eksperimenta-u kojoj istraiva sluajno rasporeuje sudionike u razliite situacije istovjetne po svemu osim po nezavisnoj varijabli. A s obzirom na to da je ovdje provjeravan odnos-relacija izmeu anksioznosti studenata i njihovih retultata na testu koritena je korelacijska metoda.

4. Pod drutvenim kontekstom obino se podrazumijevaju takvi imbenici kao to su obiteljska struktura, kulturalna povijest i politiko-ekonomska organiziranost. Dokazi tome kako takvi faktori utjeu na razvoj openito i socijalizaciju posebno mogu se dobiti usporedbom: a) razliitih drutava; i b) razliitih subkultura unutar nekog drutva. vano je biti svjestan injenice da je svako drutvo sloeno od brojnih drutvenih okolina. Ipak, openito se moe rei: od roenja do adolescencije pojedinac je izloen brojnim

razliitim i esto suprotstavljenim utjecajima. U veini drutava obitelj je glavni izvor utjecaja na dijete sve do dobi od otprilike pet godina. Sve primarne veze su vane, poevi od one s majkom i znaajnim drugim ljudima (otac, brat/sestra, roaci). Iz tog relativno zatvorenog svijeta obitelji dijete poinje vie komunicirati sa susjedstvom u kojem ivi. Osobito je vaan utjecaj vrnjaka i vrnjakih grupa na drutveno ponaanje. Takvi imbenici nude iskustvo iz prve ruke i razvijaju svijest takvim stvarima kao to su razlike u statusu, poredak i osobe od autoriteta.

5. Jedna od najizrazitijih, ako ne i najizrazitija, razlika izmeu ljudi i ivotinja jest ta to posjedujemo govor koji nam omoguuje da mislimo, priamo i piemo o onom to vidimo i osjeamo, zamiljamo i prikazujemo svijet u kojem ivimo. Druge ivotinje posjeduju komunikacijske sustave ali nijedan nije tako razraen, dobro razvijen ili formalno nauen kao kod ljudi (Hockett, 1960). U svjetlu Wienerovih preduvjeta da bi se ponaanje moglo svrstati kao komunikativno, trebali bismo se na ponaanje ivotinja osvrtati kao na signalizaciju, a ne komunikaciju. Istraivanja na mnogim ivotinjskim vrstama sugeriraju da postoji snana bioloka osnova sustava signalizacije, ipak ako ivotinje nisu izloene signalizirajuem ponaanju odraslih (iste vrste), ti sustavi signaliziranja ne postanu toliko razraeni ili sloeni. Ljudi obraaju vie panje na neke znakove; na primjer, najvie vremena gledamo drugoga u podruje lica,

posebno u oi, i ramena, a nasuprot tome, vrlo malo vremena provodimo gledajui u stopala i noge te osobe. Gledanje je kad jedna osoba gleda drugu u podruje oiju bez obzira na to uzvraa li druga osoba pogled ili ne. Kontakt oima dogaa se kad oboje ljudi gledaju jedno drugo u podruje oiju. Obino su

razdoblja kontakta oima vrlo kratka. Kad su produena, ili kad jedna od osoba pokua produiti kontakt oima tako da pone buljiti u drugu, moe doi do pojave tjeskobe i to se moe protumaiti kao prijetnja (Ellsworth I Carlsmith, 1973). Pokazalo se i da su gledanje i kontakt oima sinkronizirani s govorom, posebno s izmjenama govornika izmeu dvoje ljudi (Kendon, 1967).

6. Navedite pristupe promjeni stavova, a posebno elaborirajte teoriju kognitivne disonance.

Stavovi su uglavnom definirani kao trajno vrednovanje ljudi, objekata ili ideja.

Pristupi promjene stavova su: teorija ravnotee, naelo kongruentnosti, kognitivna disonanca, kao i teorija samopercepcije, upravljanje dojmova o sebi, samoostvarena promjena stava.

Festingerova teorija kognitivne disonance je naistraivanija teorija spoznajne dosljednosti. I to zbog toga to ona prua optu teoriju ljudske socijalne motivacije i zato to ona ima irinu primjenjivosti koju teorija ravnotee i kongruentnosti nemaju. Festinger definira disonancu kao negativno nagonsko stanje koje se pojavljuje kad god pojedinac ima dvije spoznaje (ideju, uvjerenja, stavove) koji su psiholoki nedosljedne. Ova teorija poinje od toga da osoba eli stanje ravnotee i sklada izmeu uvjerenja, stavova itd. Sama teorija ima tako rairen raspon primjene jer se tie bilo kojeg primjera u kojem su dvije spoznaje pshiloki nedosljedne. esto je citiran Festingerov primjer o puenju cigareta i raku plua.

7. Objasnite kakvu ulogu ima teorija rtveno janje u predrasudama!

Traenje rtvenog janjeta je sklonost pojedinca da, kada su frustrirani ili nesretni, pomaknu agresiju prema grupama koje su neomiljene, uoljive i relativno nemone. Istraivanja (Weatherly, 1961.) su pokazala da antisemitski nastrojeni ljudi usmjeravaju svoju agresiju prema idovima, a ne prema drugim grupama ljudi.Ponaanje prema rtvenoj janjadi kao posljedica frustracije i agresije moe se razviti i zbog drugih faktora, kao to su loa ekonomska klima, prijetnja gubitka statusa i drugi socioekonomski faktori. Openito, ini se da kad stvari pou na loe i frustrirani smo, potrebno nam je neko tveno janje kako bismo izbjegli bolno iskustvo okrivljavanja samog sebe.

8. Stereotipi: definicija, funkcija i zato opstaju!

Stereotip je generalizacija o grupi ljudi, kojom se istovjetne osobine pripisuju gotovo svim lanovima te grupe, neovisno o stvarnim varijacijama izmeu lanova. Stereotipi imaju pozitivnu funkciju nametanja neke vrste reda i strukture u potencijalno kaotinu socijalnu okolinu. Bilo bi iznimno teko da se drutvene interakcije odvijaju onako glatko kao to se odvijaju bez stavljanja ljudi u pretinac. Mi jednostavno ne moemo komunicirati, upoznati se i razviti prijateljstvo sa svakim koga sretnemo trebamo imati jedan grub i gotov sustav koji e nas voditi. Stereotipi takoer mogu ustrajati i neprekidno se obnavljati preko konformizma prema prevladajuim drutvenim normama ili drutvenim vrijednostima koje postoje u vremenu ili u odreenom drutvenom kontekstu.

9. Objasnite pristrasnost u atribuiranju!

Tri su izvora pristranosti u atribuiranju: osnovna atribucijska pogreka, razlike izmeu izvoaa i promatraa i hedonistika pristranost.

Osnovna atribucijska pogreka sklonos podcjenjivanju vanosti situacijskih odrednica i precjenjivanju stupnja u kojem postupci i njihove posljedice odraavaju dispoicije izvoaa. Atribucije ljudi su pogrene jer se situacijske sile esto zanemaruju; ta je pogreka osnovna jer je podjela uzroka ponaanje na unutranje i vanjske osnovna za atribucijski pristup.

Razlike izmeu izvoaa i promatraa kada atribuiramo uzroke vlastitog ponaanja teimo naglaavanju situacijskih faktora. Ovo je poznato kao razlika izmeu izvoaa i promatraa: izvoa je osoba koja atribuira uzroke (uglavnom vanjske) vlastitog ponaanja; promatra je osoba koja atribuira uzroke (uglavnom unutranje) ponaanja drugih ljudi. Izvoai uglavnom donose vanjske, a promatrai unutranje uzroke.

Hedonistika pristranost ona postoji kad ljudi atribuiraju uzroke vlastitog ponaanja ili ponaanja drugih tako da uzdiu svoje sposobnosti i/ili uvaju svoje samopotovanje. Npr., ljudi koji doive uspjeh u nekom zadatku mogu atribuirati taj uspjeh osobnim (unutranjim) znaajkama kao to su sposobnosti i ulaganje napora. Nasuprot tome, ljudi koji doive neuspjeh mogu atribuirati taj neuspjeh vanjskim faktorima kao to su teina zadatka i loa srea.

10. Na primjeru eksperimenta o autokinetikom efektu Muzafera Sherifa (1936. godine), objasniti kako se formiraju grupne norme.Sherif je ustvrdio da se ljudi konformiraju prema grupnim normama kad se nau u dvosmislenim i novim situacijama. Da bi to dokazao, iskoristio je tzv. autokinetiki uinak: kada ste u tamnoj prostoriji uz reflektor usmjeren na platno, ini se da se nepokretna taka svjetla mie. Kod ispitanika koji su bili sami u sobi, njihove procjene pokreta svjetla ukazuju veliki varijabilitet. Kod ponavljanja zadatka, ispitanik stvara standardni raspon u koji ulazi veina procjena. Ispitivanje grupnih normi je ispitano tako to su tri ispitanika sastavili u jednu grupu, u kojoj su dva ispitanika imala slian standardni raspon i trei iji je raspon bio dosta razliit, od njih se trailo da naglas izgovore procjene pokreta svjetla. Sherif je pronaao da se nakon brojnih pokuaja tog zadataka grupa pribliavala zajednikom rasponu koji je bio jako slian rasponu dvojice ispitanika koji su se slagali u poetku. Devijantna osoba se konformirala sa normom grupe. U sljedeem istraivanju, Sherif je ustanovio da se konformizam prema veini procjena u grupi mjenja bre kad ispitanici nisu imali prijanjeg iskustva u tom zadatku. Kada neiskusni ispitanik sjedi u prostoriji sa dva iskusna ispitanika sa zajednikim standardnim rasponom, grupna norma postaje referenini okvir za osobu koja je nova.

to je situacija dvosmislenija i to manje iskustva osoba o toj situaciji ima, utjecaj grupe s prethodno postojeim normala je jai.

11. Navedite prednosti i nedostatke Kellyevog modela kovarijacije.

Kelley je predloio teoriju atribucije koja se moe primjeniti kad onaj koji donosi atribuciju ima informacije o a) kako se dotina osoba ponaala u prolosti i b) kako se drugi ljudi ponaaju. Kelley kae da ljudi koriste tri vrste informacija kada donose unutranje ili vanjske atribucije informacije o dosljednosti, razliitosti i suglasnosti. Kelley ovaj model naziva kovarijacijskim budui da donoenje unutranje ili vanjske atribucije ovisi o tome kako ta tri dijela informacija kovariraju da bi dali sveukupnu sliku. Kovarijacijski model moe tano oznaiti kako koristimo informacije dosljednosti, razliitosti i suglasnosti, on ne uspijeva ukljuiti ostale informacije koje ljudi smatraju jednako vanim kada se donose atribucije. Model je razraena teorija kako ljudi percipiraju ponaanje, ali zahtjeva puno dodatnih informacij o prethodnom ponaanju osobe i ponaanju drugih ljudi. Takoer pokuava predvidjeti kad emo donositi unutranje, kad vanjske, a kad atribucije okolnosti.

12. Navedite i objasnite situacije koje e najvjerovatnije izazvati konformizam zbog informacijskog socijalnog utjecaja. Kada je situacija nejasna Nejasnoa situacije je najvanija varijabla za odreivanje stupnja u kojem e ljudi koristiti jedni druge kao izvor informacija. Za utjecaj drugih smo najotvoreniji kada nismo sigurni ta je taan odgovor, prikladno ponaanje ili tana ideja. to smo nesigurniji, to emo se vie oslanjati na druge. Kada je situacija krizna Kriza se kao druga varijabla esto javlja istovremeno s dvosmislenou. U kriznoj situaciji nemamo vremena zastati i razmisliti kako bi se trebali ponaati. Npr. Ako se osjeamo uplaeno i panino i nismo sigurni ta bismo trebali uraditi, prirodna je reakcija pogledati kako drugi ljudi reaguju i uiniti isto. Meutim, i drugi ljudi koje oponaamo se mogu takoer osjeati uplaeno i panino i ne ponaati se racionalno. Kada su drugi ljudi strunjaci to je osoba strunija ili informiranija, u nejasnoj e situaciji vie vrijediti kao vodi. Meutim, strunjaci nisu uvijek pouzdani izvor informacija. Npr. Zamislite strah koji je osjeao mladi koji je, sluajui emisiju Rat svjetova, nazvao policijsku postaju u potrazi za objanjenjem i pritom saznao da i policija takoer misli da su dogaaji opisani na radiju stvarni.

13. U svakodnevnom ivotu normativni socijalni utjecaj djeluje na mnogo razina. Navedite na koji nain i u kojim situacijama. U svakodnevnom ivotu normativni socijalni utjecaj djeluje na mnogo razina. Odjea koju nosimo samo je jedan primjer. Iako je malo tko od nas rob mode, svejedno smo skloni odijevati ono to se smatra prikladnim i odgovara odreenom vremenu. Mukarci su nosili iroke kravate u 1970-ima; zatim su u 1980-tima nosili uske, i sigurno e jednog dana ponovno nositi iroke kravate. Takoe, rub na enskim suknjama se u prolom stoljeu sputao i dizao. Normativni socijalni utjecaj je na djelu kad god primijetite izgled kojeg dijele ljudi u odreenoj grupi. Drugi primjer normativnog utjecaja je pomodarstvo. Odreene aktivnosti ili predmeti mogu iznenada postati popularni i preplaviti zemlju.14. Prema teoriji socijalnog utjecaja Bibba Latanea (1981), vjerovatnost da emo reagirati na socijalni utjecaj ovisi o nekoliko varijabli. Navedite koje su to varijable i obrazloite odgovor.Prema teoriji Bibba Lattana vjerovatnost da ete reagirati na socijalni utjecaj drugih ljudi ovisi o tri varijable: 1. vanosti odnosi se na to koliko vam je grupa ljudi vana; 2. blizini odnosi se na to koliko vam je grupa prostorno i vremenski blizu tijekom pokuaja utjecaja; 3. broju ljudi odnosi se na to koliko je osoba u grupi.- Konformiranje se poveava s poveanjem vanosti i blizine. Mejutim, broj ljudi djeluje drugaije. Kako se poveava brojnost grupe, svaka dodatna osoba ima slabiji uinak. (npr. Poveanje neijeg ukupnog bogatstva za 1$ izgleda mnogo vee ako poetno imamo samo 1$ nego ako ve imamo 1000$)15. Objasnite spolne razlike u konformiranju. Spolne razlike u konformiranju Mnogo je godina preovladavalo miljenje da se ene se konformiraju vie nego mukarci. Meutim, u posljednjih nekoliko godina, provodi se metaanaliza. To je statistika tehnika koja omoguuje kombiniranje rezultata velikog broja istraivanja i rezultira smislenim statistikim saetkom. Potvreno je da je samo 56% mukaraca manje podlono utjecaju od prosjene ene. Spolne razlike u podlonosti utjecaju su malo, i ovise o vrsti pritiska ka konformiranju koji na ljude djeluje. Spolne razlike e se najvjerovatnije utvrditi u situacijama grupog pritiska. ene ue ee iskazivati slaganje i davati podrku, dok mukarci ue biti vie nezavisni pri suoavanju s izravnim socijalim pritiscima. ene e se vjerojatnije konformirati u nepoznatim situacijama koje su osmislili eksperimentatori mukarci.16. Objasnite ulogu propisujuih i uobiajenih normi za poticanje poeljnog ponaanja. Obavezno potkrijepiti primjerom. Propisujue norme su opaanja ljudi o tome koja ponaanja drugi odobravaju ili ne odobravaju. Motiviraju ponaanja obeavajui nagrade (ili kazne) za normativna (ili nenormativna) ponaanja. Npr. U amerikoj kulturi propisujua je norma da je oneiavanje neto loe.Obiajne norme su opaanja ljudi o tome kako se ljudi stvarno ponaaju u odreenoj situaciji, neovisno o tome odobravaju li drugi to ponaanje ili ne. Obiajne norme motiviraju ponaanje informirajui ljude o tome to je djelotvorno ili adaptivno ponaanje. Npr. Svi znamo da je oneiavanje loe i takoe znamo da postoje situacije i trenuci kada je vjerovatno da e se ljudi tako ponaati npr. Bacajui ljuske od kikirikija na pod na koarkakoj utakmici. Dakle, obiajna norma je ono to se uobiajeno radi, a propisujua norma je ono to se uobiajeno odobrava ili ne.17. Navedite koja je tehnika poputanja dugorono djelotvornija i zato? Poputanje je promjena ponaanja zbog izravnog zahtjeva druge osobe. Za dugotrajno poputanje treba se koristiti tehnika nazvana tehnika noga u vratima. Ljudima se prvo postavi mali zahtjev, za koji oekujemo da e mu udovoljiti, nakon ega slijedi vei zahtjev za kojeg se nadamo da e mu takoe udovoljiti. Ova tehnika izaziva informacijski socijalni utjecaj pri kojem ljudi poputanjem prvom zahtjevu primaju informaciju o sebi samima. Pristajui na manji zahtjev, poinju se smatrati osobom koja pomae pri vanim pitanjima u zajednici. Kada se javi takva slika, spremniji su udovoljiti i drugom, veem zahtjevu ako se on kasnije pojavi.18. U Milgramovom eksperimentu istraivanja pokoravanja autoritetu djelovao je i normativni i socijalni utjecaj. Objasnite na koji nain!Normativni pritisci ljudima oteavaju odbijanje. Ako neko stvarno eli da neto uinimo, moe biti teko rei ne. To je osobito istina kada je osoba u poloaju autoriteta nad nama. Sudionici u Milgramovom eksperimentu su vjerovatno mislili da e ako odbiju nastaviti eksperimentator biti razoaran ili slino. Vano je rei da je ovo istraivanje bilo organizovano tako da je eksperimentator aktivno pokuavao izazvati konformiranje ljudi. Usprkos snazi normativnih pritisaka, oni nisu jedini razlozi pokoravanja ljudi. Informacijski socijalni utjecaj je naroito snaan kada je situacija nejasna, kada se radi o kriznoj situaciji i kada su drugi ljudi strunjaci. Situacija s kojom su se suoili Milgramovi sudionici je bila oito zbunjujua, nepoznata i uznemirujua. Sudionici nisu eljeli nikoga povrijediti ali su pristali sudjelovati u istraivanju i slijediti upute. Za njih je bilo prirodno da se za pomo pri odluivanju o tome kako ispravno postupiti oslone na strunjaka eksperimentatora.19. Koja od dvije teorije (teorija socijalne razmjene ili teorija jednakosti) bolje objanjava meuljudsku privlanost.Obrazloiti odgovor.Za razliku od modela ulaganja, evaluaciju partnerskog odnosa, a time i zadovoljstvo samim odnosom, pokualo se alternativno objasniti teorijom jednakosti odnosno relativnim omjerom dobitaka i gubitaka, odnosno primanja i davanja svakog od partnera. Osobe su najzadovoljnije u vezi kada je omjer izmeu primanja i davanja u vezi jednak kod oba partnera. Pritom jednakost ne znai da su partneri doslovno jednaki, da rade iste stvari, ve je ona subjektivni doivljaj stanja meusobnog potovanja i ravnopravnosti. Ako se ti omjeri percipiraju nejednakima, javit e se osjeaj nezadovoljstva, koji je to vei to su razlike vee. Osjeaj nezadovoljstva javlja se kod partnera iji je omjer primanja i davanja manji, ali i kod partnera iji je omjer vei. Jasno je da se osobe koje su zakinute u vezi osjeaju nezadovoljno, ali nije posve jasno zato bi osobe koje su u boljoj poziciji u vezi osjeale nezadovoljstvo. Teoretiari jednakosti pretpostavljaju da razlog lei u kulturalnim normama, po kojima ljudi trebaju teiti pravednosti i jednakosti za sve. Povlatene osobe osjeaju nezadovoljstvo koje je uzrokovano osjeajem krivnje. 20. Evolucijsko objanjenje ljubavi. Evolucijski pristup ljubavi zakljuuje da se reproduktivni uspjeh dvaju spolova pretvara u dva vrlo razliita obrasca ponaanja. Navodi se da evolucijski pristup objanjava razliite strategije mukaraca i ena u romantinim vezama. Bruss objanjava da pronalaenje (i zadravanje) partnera zahtijeva pokazivanje vlastitih resursa aspekata sebe koje e se moguim partnerima initi privlanima. Prema ovom pristupu, ljudska su bia tokom tisuljea evoluirala tako da reagiraju na odreena vanjska obiljeja suprotnog spola. ene e, traiti mukarca koji moe priskrbiti resurse i podrku koja im je potrebna za podizanje djeteta. Mukarci e traiti ene koje se ine sposobnima za uspjenu reprodukciju. Specifinije, mukarci e reagirati na fiziki izgled ene, a ene e reagirati na ekonomska postignua i postignua u karijeri mukaraca. Evolucijski pristup ljubavi primio je svoj dio kritika. Neki socijalni psiholozi smatraju da je teorija neprovjerljiva : ne moemo sprovesti eksperiment kako bismo dokazali da su evolucijske sile primarni uzrok trenutnog ljudskog ponaanja. Drugi navode da je ona pretjerano pojednostavljenje iznimno sloenog ljudskog ponaanja.21. Refleksija rane privrenosti na intimne veze. Ljudi koji su imali siguran odnos sa svojim roditeljima ili odgajateljima, sposobni su razviti zreo i trajan odnos u odrasloj dobi, a ljudi koji su imali izbjegavajui odnos sa svojim roditeljima, manje su sposobni vjerovati drugima te im je teko razviti bliske, intimne veze. Ljudi koji su imali anksiozni / ambivalentni odnos sa svojim roditeljima u odrasloj dobi ele razviti bliskost sa svojim partnerima, ali su zabrinuti da im njihovi partneri nee uzvratiti naklonost. Teorija privrenosti predvia da stil privrenosti koji usvojimo kao dojenad i mala djeca ostaje s nama kroz ivot i poopava se na sve nae veze s drugima ljudima.22. Strukturalna organizacija grupa. Za svaki element strukture grupe navesti primjer. Kad su pojedinci u grupama slobodni u interakciji jedni s drugima, dodatni skup varijabli djeluje na ponaanje pojedinih lanova. Te varijable su osobine strukture grupe, koja se definira kao "relativno stabilan obrazac odnosa koji postoje izmeu lanova grupe". Varijable koje utjeu na ponaanje lanova: kohezivnost grupe, uloge i status te komunikacijska strukturu. Kohezivnost grupe odnosi se na mjeru u kojoj lanovi grupe privlae jedni druge i u kojoj ih privlai grupa kao cjelina. Jedan nain procjene kohezivnosti grupe je uestalost rijei "mi" koju koriste pojedinci kad se pozivaju na grupu. Kohezivnost je vana za grupni uradak jer ako se svakom lanu ne bi sviali ostali lanovi grupe, tada bi grupa neuinkovito djelovala i ne bi dugo ostala zajedno. Uloga se obino definira kao "ponaanje oekivano od osobe koja zauzima odreeni poloaj u grupi"; na primjer, uloge majke i oca razlikuju se u obiteljskoj grupi. Uloge su normativne po tome to se od ljudi koji ih preuzimaju oekuje da se konformiraju s oekivanjima grupe i kulture. Vrednovanje je status tog poloaja. Postoji razlika izmeu pripisanog i ostvarenog statusa: prvi ne odraava zasluge pojedinca, ve nastaje zbog, na primjer, dobi, spola ili drutvenog poloaja obitelji u kojoj je ta osoba roena. Drugi odraava sposobnosti i postignua (ili neuspjehe) te osobe. Ljudi visokog statusa vie se konformiraju, ali i vie odstupaju, od normi grupe, nego ljudi niskog statusa. -Centraliziranije mree proizvode bolji grupni uradak, ali i manje zadovoljstvo lanova koje se moe poveati variranjem sloenosti zadatka ili prirode informacija koje posjeduju periferni lanovi, a grupe koje rade zajedno tijekom dueg vremenskog razdoblja razvijaju vlastite podstrukture u decentraliziranim mreama.23. Objasnite implicitne teorije linosti. Implicitna teorija linosti je vrsta sheme koju ljudi koriste kako bi grupirali razliite osobine linosti. Svatko od nas ima svoje implicitne teorije linosti uvjerenja o tome koje osobine su meusobno povezane, a koje nikako ne mogu biti prisutne kod iste osobe. Koritenje ovih teorija pomae nam da brzo stvorimo detaljne dojmove o drugim ljudima na osnovi samo nekoliko informacija koje imamo o njima praznine popunimo osobinama koje smatramo da su povezane s ovima o kojima smo primili informaciju. Hoffman i suradnici otkrili su da kulturalne implicitne teorije linosti utjeu na to kakve dojmove ljudi stvaraju o drugima. Samoispunjavajue proroanstvo: sluaj kada ljudi imaju oekivanje o tome kakva je druga osoba, to utjee na njihovo ponaanje prema toj osobi, to izaziva da se ta osoba ponaa u skladu s poetnim oekivanjima, inei tako da se ta oekivanja pokau istinitima.24. Objasniti funkcionalni pristup stavovima i koje su praktine implikacije ovog pristupa. Funkcionalni pristup sugerira da stavovi unapreuju dobrobit pojedinca tako to, zapravo, vre etiri funkcije. To su funkcija prilagodbe, spoznajna funkcija, funkcija samoizraavanja i funkcija obrane ega. Osnovna je ideja da stavovi pomau osobi u posredovanju izmeu unutranjih zahtjeva vlastitog ja i vanjskog svijeta (posebno materijalnih, drutvenih i informacijskih aspekata). Funkcionalni pristup ima implikacije na to kako treba postupati u promjeni stavova: da bi se promijenilo stav neke osobe treba poznavati dvije stvari: a) stav koji posjeduje; i b) funkciju koju taj stav vri za osobu. Da bi izvrio promjenu stava, ovaj bi se pristup trebao slagati s funkcijom; na primjer, vjerojatno je da e se stav koji slui spoznajnoj funkciji promijeniti ako osobu izloimo novim informacijama. S druge strane, stav koji slui funkciji obrane ega vjerojatno se nee promijeniti predstavljanjem novih informacija25. Objasnite odnos izmeu moralnog rasuivanja i moralnog ponaanja.Istraivanja su pokazala da nivo moralnog rasuivanja nema velike veze sa ponaanjem pojedinaca. Emler i saradnici su ustanovili da je konvencionalna ili postkonvencionalna razina moralnog rasuivanja s obzirom na politike stavove dobar indikator stepena moralnog rasuivanja koji ljudi mogu postii. Ono to proizilazi iz proturjeja rezultata s obzirom na moralno rasuivanje i ponaanje, jest to da kontekst moe biti vaan.

Ne mora biti da su moralno rasuivanje i moralno ponaanje jako povezani, primjeri pokazuju da se ljudi na nivou rasuivanja pomou naela (postkonvencionalna) esto uputaju u, po kriterijima mnogih, vrlo nemoralno ponaanje. Stoga moralno ponaanje moe vie biti proizvod drutvenog konteksta, nego naina na koji pojedinac misli.

26. Osnovna obiljeja individualnog pristupa predrasudama.

Individualni pristup stavlja veliki naglasak na linost pojedinca ili na emocionalnu osnovu predrasuda. Individualni pristup takoe pokuava otkriti kakko svakodnevni stresovi i pritisci, koji rezultiraju frustracijom, mogu dovesti do predrasuda: misli se da ponovljeni doivljaji frustracije dovode do agresije koja se oslobaa ili premjeta na rtvenu janjad

Individualni pristup se usredotouje na proces unutar pojedinca. Linost i emociije, takoe se zanima za razlike meu ljudima.

Adorno i saradnici tvrde da se autoritarna linost pokorava autoritetu drugih koji su vii po statusu ili moi, i u isto je vrijema autoritarna prema onima ispod ili niima po statusu od sebe. Takvu linost oznaavaju pretjerano i slijepo pokoravanje autoritetu.

Jedan eksperiment je pokazao da isfrustrirani ispitanici pokazuju porast predrasuda

27. Koja su najvanija metodoloka pitanja koja se odnose na istraivanja neverbalne komunikacije?Razlikujemo tri aspekta metodologije: a) istraivanja o kodiranju i dekodiranju, b) terenska istraivanja i laboratorijski eksperimenti; i c) fina mjerenja. Kodirajui pristup usredotouje se na osobu koja alje ili kodira neverbalno ponaanje. Takvi eksperimenti variraju odnos izmeu poiljatelja i primatelja. Kod dekodirajueg pristupa' arite panje je na primatelju (dekoderu) a neverbalno ponaanje postaje nezavisna, a ne zavisna varijabla tako da se mjere percepcije primatelja na promjene u neverbalnom ponaanju. Vano je pokazati dosljedne rezultate i kod kodirajueg i kod dekodirajueg pristupa jer se neverbalno ponaanje moe smatrati komunikativnim tek kad i koder i dekoder jednako protumae specifino neverbalno ponaanje. Istraivanja o neverbalnoj komunikaciji koriste i terenska istraivanja i laboratorijske eksperimente. Terenska istraivanja mogu biti dvovrsna - terenski eksperimenti i opaanje u prirodnim uvjetima. Ako su rezultati dosljedni, takva istraivanja imaju ekoloku valjanost i pruaju dokaze da se nalazi iz laboratorijskih eksperimenata mogu generalizirati

i pojavljuju se u "stvarnom svijetu". Laboratorijski eksperimenti pruaju visoku razinu kontrole nad nezavisnim i intervenirajuim varijablama, dok terensko istraivanje prua tek nisku razinu kontrole tako da moe dati rezultate koje je prouzroila nekontrolirana varijabla. Analiza i mjerenje neverbalnog ponaanja esto je vrlo detaljno: postoji i piktografski sustav koji je koristio Kendon (1967) pri svojoj "okvir po okvir" analizi razgovora dvoje ljudi. Kendona je (1967) zanimalo otkrie jesu li gledanje i kontakt oima sinkronizirani s govorom (posebno sa zavrecima i poecima dugih izjava). On je razvio sustav koji povezuje neverbalno ponaanje s govorom i mjerio poloaj glave, usta, obrva, oiju i gledanje svake osobe pri razgovoru.

28. Prednosti i nedostaci metode opaanja?

Metoda opaanja odnosi se na sistematsko opaanje i mjerenje ponaanja koje se dogaa, bez pokuaja ili namjere da se utie na situaciju ili na ponaanje na bilo koji nain.

Na sistematski nain opaamo procese i na odgovarajui, unaprijed pripremljeni nain ih biljeimo.

Opaanje u prirodnim uvjetima je korisna tehnika u pilot istraivanjima, koja stvaraju ideje za dalja istraivanja. Takoe pozitivna strana ove tehnike je ta to je relativno jeftina.Ogranienja metode opaanja: Odreene vrste ponaanja je teko opaati jer se javljaju rijetko ili samo u privatnosti, ograniena je na odreenu grupu ljudi, opisuje obrasce ponaanja, ali ne dovodi do razumijevanja odnosa meu varijablama ili uzroka ponaanja, i nema kontrolu nad onim to se dogaa.

29. Unutranja i vanjska valjanost eksperimenta. Pokazati na primjeru eksperimenta (Latanea i Draleya) u uinku broja ljudi na spremnost ka pomaganju.

Unutranja valjanost podrazumijeva stepen sigurnosti da nita osim nezavisne varijable nije moglo utjecati na zavisnu varijablu. To se postie kontrolom svih irelevantnih varijabli i sluajnim rasporedom ljudi u razliite eksperimentalne situacije.

Vanjska valjanost je stepen u kojem se rezultati istraivanja mogu generalizirati na druge situacije i druge ljude.

U eksperimenta Latanea i Draleya nezavisna varijabla je varijabla koju istraiva mijenja kako bi provjerio ima li uinak na neku drugu varijablu (broj ljudi koji su bili svjedoci epileptinog napada), a zavisna je ona koju istraiva mjeri kako bi provjerio je li pod uticajem nezavisne varijable.

Rezultati eksperimenta kau da to je vei broj posmatraa napada epilepsije to je manja vjerovatnoa da e neko pruiti pomo. Pored broja ljudi koji prisustvuju napadu postoje i drugi faktori koji utiu na to da li e neko pomoi osobi koja ima napad (npr znanje o bolesti).

Eksperimentatori su pazili da sauvaju visoku unutarnju valjanost eksperimenta metodom sluajnog rasporeda u situaciji. Sluajno su rasporedili sudionike eksperimenta u razliite situacije, malo je vjerovatno da su ba svi oni koji su znali najvie o epilepsiji zavrili u istoj situaciji.

to se tie vanjske valjanosti, na druge ivotne situacije moemo prenijeti injenicu da u sluaju nekog napada na ulici moemo oekivati pomo jedne ili dvije prisutne osobe jer one osjeaju odgovornost da pomognu obzirom da su jedine prisutne, ali kada napadu prisustvuje vea grupa prolaznika manja je mogunost da e neko prii i pomoi jer svi oni misle da nisu dovoljno kompetentni te da e neko drugi pruiti bolju pomo.

30. Objasniti Kohlbergovu teoriju moralnog razvoja.

Kohlberg (1976) shvaa moralnost kao pravdu ili estitost. Pravda za Kohlberga utjelovljuje naela slobode, jednakosti i uzajamnosti i kao takva je temeljna za ljude koji misle i djeluju na zrele i odgovorne naine. Kohlberg je predloio teoriju moralnog razvoja koja kae da moralno rasuivanje osobe prolazi tri razvojne razine, sa dva stupnja na svakoj. Tri razine su predkonvencionalna, konvencionalna i postkonvencionalna. Konvencionalno znai konformiranje i pridravanje pravila, oekivanja i konvencija drutva i autoriteta. Napretkonvencionalnoj razini pravila su vanjska prema vlastitom ja, dijete nema koncepciju ispravnog i pogrenog. Na postkonvencionalnoj razini samoizabrana naela odreuju moralno rasuivanje, tj. pravila drutva ili simboli moi. Stupnjevi 1 i 2 nalaze se preteno kod mlade djece. Stupanj 1, kazna i pokornost, je taj u kojem se ispravno i pogreno temelje na ideji da su dobre stvari ugodne i da se magrauju, dok su loe stvari neugodne i kanjavaju se. Stupanj 2, instrumentalna svrha, je taj u kojem ispravno i pogreno predstavlja pokoravanje pravilima. Ovaj stupanj predstavlja napredak u odnosu na prethodni jer se prepoznaju interesi drugih ljudi, ali ispravno i pogreno je relativno budui da ono to je ispravno za jednu osobu (nagrada) moe biti pogreno za drugu osobu (kazna). Stupnjevi 3 i 4, na konvencionalnoj razini, oznaavaju znaajnu promjenu. Na stupnju 3, meuljudskim oekivanjima i konformizmu, rasuivanje ispravnog i pogrenog temelji se na oekivanjima drugih koja vode do zadobivanja njihova odobravanja. Stupanj 4, odravanje drutvenog sustava i savjesti, je taj u kojem moralnost znai pridravanje konvencija, drutvenih pravila i vrijednosti: ono to je ispravno jest zakon i red onakvi kakvi postoje u drutvu u to vrijeme. Vriti neiju dunost je vrlo vano, kao to je i potovanje autoriteta vano. Stupnjevi 5 i 6, na postkonvencionalnoj razini, jesu najvii, najnapredniji, i prema Kohlbergu, najpoeljniji stupnjevi moralnog razvoja koji se mogu postii. Kohlberg ne daje striktne smjernice dobi u kojoj je najvjerojatnije da e ljudi biti na jednoj od tih razina ili stupnjeva. Ipak, priblino se odreuje: smatra se da je pretkonvencionalno u djetinjstvu a konvencionalno u adolescenciji. Nakon adolescencije manje je sigurno hoe li se pojedinac nastaviti razvijati: Kohlberg tvrdi da mnogi ljudi ostaju na konvencionalnoj razini moralnog rasuivanja, posebno na stupnju 4, tijekom cijelog ivota. Samo mali postotak napreduje na stupanj 5, a tek rijetki na stupanj 6. Nadalje, moe biti da neki pojedinci nikada ne napreduju dalje od stupnja 2.