spavanje i poremećaji spavanja
TRANSCRIPT
U širem smislu ,svest se odnosi na budnostanje, odnosno znači biti budan .U užem smislupredstavlja svesnost o određenim aspektimarealnosti .(Npr. Iako smo pri svesti (budni),nismosvesni buke koja dopier sa ulice .)
Vrste svesnosti :1) Čulna svesnost (nju čine čulni doživljaji, tj. Oseti i
opažaji)2) Unutarnja svesnost(nju čine doživljaji kao što su
misli,emocije,želje,snovi…)
Spavanje i snovi su izmenjena stanja svesti. Spavanje i budno stanje su rezultat različitogritma u radu mozga.
San je priča u slikama čiji sadržaj je čestonerealan i čiji smisao nam nije jasan.
Pomodu elektroencefalografa (EEG) snima se ritan rada mozga koji se menja tokom spavanja.Te promene su prokazane u obliku moždanih talasa.
• U budnom stanju talasi su kratki i brzi i nazivaju se alfa talasi.
• Prilikom dremanja ritam se usporava i pajavljuju se beta talasi.
Postoje 2 faze spavanja:1. NREM2. REM
NREM faza se sastoji od 4 stadijuma :1. Stadijum lakog sna (traje 30-40 min.;na EEG-u se javljaju teta talasi) 2. Stadijum dubljeg spavanja3.i 4. stadijum predstavljaju duboko spavanje ;na EEG-u se javljaju delta talasiNakon otprilike 90 min. spavanja nastupa REM faza.Za ovu fazu karakteristično
je sledede:brži rad srca, brže disanje i brži očni pokreti. Ona traje oko 15 minuta,nakon toga rad mozga ponovo prolazi kroz svih 5 stadijuma. Za vreme REM faze sanjamo.Ako osoba prespava ostalih 4 stadijuma i probudi se u REM stadijumu efekat je isti kao i da uopšte ne spava.
Za vreme spavanja :
• organizam se psihički odmara od napetosti usled svakodnevnih problema i stresova
• tokom fizičkog odmora organizam se oslobađa od toksina koji se gomilaju za vreme pojačanih metaboličkih procesa u budnom stanju
• spavanje je važno za aktiviranje novih sinapsi u mozgu i za proces rasta.
To zavisi od uzrasta:0-2 meseca :12-18 sati dnevno3-11 meseci:14-15 sati dnevno1-3 .godine:12-14 sati dnevno3-5. godina:11-13 sati dnevno
5-10. godina:10-11 sati dnevno11-17. godine:8-10 sati dnevno
Vise od 18 godina :7-9 sati dnevno
Ova grupa poremedaja uključuje :1) DISOMNIJE:kod njih je dominantan poremedaj u
dužini,kvalitetu ili u ciklusu spavanje-budno stanje.Unjihovoj osnovi se nalaze emocionalni uzročnici.(to sunpr.insomnija, hipersomnija…)
2) PARASOMNIJE:to su nenormalna epizodična zbivanja koja se dešavaju tokom spavanja.(to su npr. Hodanje u snu, nodni strahovi i nodne more)
U mnogim slučajevima poremedaj spavanja predstavlja jedan od simptoma nekog drugog poremedaja,bilo mentalnog ili telesnog.
Insomnija je poremedaj koji se karakteriše nezadovoljavajudim kvalitetom ili kvantitetom spavanja, a koji traje tokom dužeg perioda vremena.
Osobe koje imaju insomniju :• Imaju teškode u uspavljivanju• Često se bude tokom spavanja• Preokupirani su nesanicom i preterano su zabrinuti oko njenih posledica
i tokom dana i tokom nodi.(često su napeti,zabrinuti,depresivni .... )-Simptomi insomnije se javljaju najmanje 3 puta nedeljno,tokom najmanje
jednog meseca.-Pacijenti često pokušavaju da leče ovaj poremedaj uzimanjem lekova i
alkohola.-Pacijenti sa hroničnom insomnijom negiraju postojanje emocionalnih
problema-Postoje i ,,prolazne insomnije”’
Hipersomnija je stanje koje se ispoljava bilo preteranom pospanošdu tokom dana i napadima spavanja, bilo prolonginarnim prelaskom do potpuno budnog stanja, posle buđenja.
• Ispoljava se svakog dana tokom više od 1 meseca• Odsutni su simptomi narkolepsije (paraliza u spavanju, hipnagogne
halucinacije) ili klinički dokazi za nodnu apneu (nodni prestanak disanja, tipični zvuci hrkanja)
Razlike između hipersomnije i narkolepsije : Pacijent sa narkolepsijom ne može sa se odupre napadima spavanja i oni ga
osvežavaju.Pacijent sa hipersomnijom sposoban je da se odupire napadima spavanja
Kod hipersomnije je učestalost dnevnih napada spavanja manja nego kod narkolepsije.
Kod hipersomnije napadi spavanja su dužeg trajanja.
• Somnambulizam je stanje izmenjenesvesti u kome su kombinovanifenomeni spavanja i budnosti.
• Ako osoba sa ovim poremedajembude uznemirena u toku sna, tada se primitivni deo mozga prebacuje u budno stanje dok sve ostalo spava.
• Karakteristike:• Za vreme epizoda hodanja u
spavanju osoba ustaje iz kreveta , obično tokom prve tredine nodnog spavanja i šeta.
• Tokom hodanja pogled i izraz lica takvih osoba deluje prazno
• Nakog hodanja osoba se najčešde samostalno vrada u krevet
• Osoba se obično ne seda epizode šetanja u toku spavanja
• Glavni uzroci somnambulizma su stres i umor
Noćni strahovi su nodne epizode ekstremnog straha i panike povezane sa intenzivnom vokalizacijom i motalitetom,kao i visokim nivoima autonomnog pražnjenja.
Karakteristike:
• Osoba tokom prve polovine nodnog apavanja ustaje iz kreveta sa paničnim vriskom
• Epizode naglog buđenja iz sna traju od 1 do 10 minuta
• Kad drugi pokušavaju da pomažu desto je bezuspešno i osoba sa nodnim strahovima postaje dezorijentisana
• Osobe se obično ne sedaju epizoda nodnih strahova
Noćne more predstavljaju snove ispunjene anksioznošdu ili strahom čijih sadržaja se osoba do detalja seda.
Karakteristike:• Snovi su veoma jasni i obidno ukljuduju teme koje se
odnose na pretnje životu,sigurnosti ili samopoštovanja• Mogu se javiti u bilo kom periodu spavanja• Kada se osoba probudi posle doživljavanja zastrašujudih
snova brzo postaje svesna i orijentisana-Nodne more kod dece su obidno povezane sa specifičnim
fazama emocionalnog razvoja.-Upotreba određenih psihotropnih lekova doprinosi javljanju
nodnih mora.