ZAPOŠLJAVANJE ŽENA NA ZAPOŠLJAVANJE ŽENA NA SELU SELU

Akademik, dr Marija Knežević

Univerzitet za poslovne studije, Banjaluka

FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO

O MENI ....Rođena sam u selu Gornji Pervan kod Banjaluke, a u Banjaluci

sam završila osnovnu školu i GimnazijuFilozofski fakultt (odsjek sociologija naselja: urbana u ruralna

sociologija) završila sam u Beogradu. Magistirala sam u Beogradu, na Sociologiji naselja 1986.g, sa

tmom: “Mjest sociologa u planiranju razvoja grada”, kod prof.dr. Sretna Vujovića

Doktrirala sam u Beogradu na Turizmu i hotlijerstvu sa tmom: “Dizajniranje menadžment procesa hotlskih sistma”, kod

prof. Dr. Život Radosavljevića Stalno sam zaposlena na Univerzittu za poslovne studije u

Banjaluci, gdje sam i dekanica Fakultta za turizam i hotlijerstvo

Objavila sam preko 30 radova: udžbenika, monografija, radova u časopisima

Trenutno pišem udžbenik „Hotlijerski menadžment “ i monografiju: „Menadžment

smještaja“

2012. sam postala član Srpske Kraljevske akademije nauka Republike Srbije

U tku je izbor za vanrednog profesora

UČEŠĆA NA KONFERENCIJAMA

Aktivno pratim sva dešavanja u okruženju, a posebno po pitanju seoskog turizma, učesnik sam sva tri

kongresa Seoskog turizma u Hrvatskoj i prvog kongresa u Srbiji, te I konferencije o seoskom turizmu u RS

Član sam svih organizacija, asocijacija i udruženja koja pomažu privatne biznise, a

posebno žene:Potpredsjednik sam Udruženja privatnih poslodavaca RS, osnovanog 1992. godinePredsjednica sam Odbora za turizam iz

reda Srpskog naroda u Vanjsko-tgovinskoj komori BiH

Član sam BH-ŽEM, žene početnice u biznisu

Član sam Odbora za turizam Privredne komoreRS

Potpredsjednica sam evropske asocijacije žena inovatrki, osnovane u Banjaluci

„EWI“Nisam nikad bila politički aktivna

BIZNIS:

Sama sam se školovala i stalno sam radila: u toku školovanja, u toku studija u Beogradu (OZ „DUNAV“, Studentska zadruga), a od 1980.g sam radila u srednjim školama u Banjaluci, 12 godina, na državnim fakultetima 5 godina kao Viši asistent i sada sam na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo već 5 godina i dekanica sam tog fakulteta.

Od 1989. godine sam ušla u privatni biznis:

Kompanija “EKO&MMM” (proizvodnja i prodaja građevinskih materijala: „Od temelja do krova“; GP “EKODOM”, izvođenje građevinskih radova (napravila sam preko 1000 kuća za povratnike širom BiH);

Seosko gazdinstvo “Jug Bogdan i devet Jugovića”.

3 porodična hotela:

“ Motel Dragana”, “Hotel Ideja” i “Hotel Zamak“

Privatno: odhranila sam 3 djece, suprug profesor geografje se nikad nije zaposlio kao profesor i on mi je bio glavni motiv

otvaranja privatnih biznisa.

Životni moto: Prosječna žena u RS ima muža i 2 djece, a sa nekih 40g shvati da u stvari ima 3 i da je jedno sa „posebnim

potrebama“

Seosko gazdinstvo: „Jug Bogdan i 9 jugovića“* „bašta bez motike“ *proizvodnja zdrave hrane * Izletište

*Starački dom u sklopu centra za odvikavanje (u toku je izgradnja )* Seoski turizam, agroturizam, ekoturizam* Sportsko-rekreativni turizam

Zbog čega je selo dobilo na značaju:Svjetska turistička organizacija -WTO je u 2012. godini objavila 10 top vrsta turizma u Svijetu među kojima su:- seoski turizam-brdski biciklizam- hodočasni turizam-turizam na vodama i oko voda- avanturistički turizam- turizam u netaknutoj prirodi

Zbog čega je selo dobilo na značaju:

1. Zbog promjenjenih interesovanja savremenih turista;2. Zbog napuštanja koncepca “masovni turizam” i “hotelski lanci” “pasivni odmor”(more, plaža, sunce); 3. Zbog približavanja turizma i ostalim slojevima društva (ne samo privilegovanim);4. Zbog preferiranja povratka prirodi;5. Zbog sve veće brige savremenog čovjeka o zdravlju, hrani, fzičkoj i psihičkoj kondiciji;6. Zbog avanturizma savremenih turista i traganja za novim i nepoznatim destinacijama

Sandra Cafao (sekretarica WTO) je u 2010. godini objavila rezultate istraživanja i predviđanja po kojima će BiH do 2020. godine izbiti na 3. mjesto po interesovanju turista?

OTKUD TO?

1. Turizam je grana u porastu zadnjih 100 godina2. Turizam je grana koja najbrže izvlači iz krize3. Turizam je postao generator razvoja Balkana4. BiH je u samom centru Balkana5. Građani BiH imaju najviše zemlje u vlasništvu po glavi stanovnika u Evropi

ŠTA SU NAŠE SNAGE?

Geografska lokacija: blizina emitivnih turističkih tržišta; Raznovrsnost svega na malom prostoru: klime, reljefa, istorije, naroda, vjera, politika, manifestacija, običaja; Očuvana priroda i izobilje “netaknute prirode” što je novost u savremenom svijetu, pitka voda, višak električne energije; Nova i neistrošena turistička destinacija, mnogo neispričanih bajki: piramide, Međugorje, podzemni grad u Bugojnu i Konjicu, podzemni aerodrom u Bihaću; drekavac na Manjači... Prirodne ljepote i atraktivnosti, zanimljive novim i mladim turistima; Mogućnost kombinacije raznih oblika turizma: more, selo...

ŠTA SU NAŠE SNAGE: Međunarodno prepoznatljivi događaji i ličnosti: olimpijska zemlja, zemlja dobitnika Nobelove nagrade i Oskara, Svjetsko prvenstvo u raftingu, rat, socijalizam, sadašnje političko stanje (pluralizam i multietičnost); Naše ličnosti u svijetu (samo u Holandiji ima 36 profesora iz BiH!); Gastronomija Gostoljublje

ŠTA SU NAŠE SNAGE:- Tradicija koja se njeguje- Raznovrsnost manifestacija i običaja koji se čuvaju- Više žena od muškaraca i njihova emancipacija koja je vidljiva u svim oblastima

NAŠE ŽENE I NAŠE SELO

„Muškarci su odveli žene sa sela, a žene će vratiti muškarce na selo“ Zašt?

PREDNOSTI ŽENA U BIZNISU:

Žene su kreativnije i inovativnije, Žene bolje organizuju svoje vrijeme,Žene su prirodno zdravije i otpornije,Žene su komunikativnije,Žene su odgovornije u svemu, Žene rade sve poslove s ljubavlju, Žene rade za budućnost porodice, Žene rade više poslova istovremeno, Žene su bolji rukovodioci, pedagozi, Žene nisu karijeristi, nisu pohlepne i pare im nisu najvažniji rezultat biznisa.

ŽENSKI BIZNISI U SELU:Proizvodnja: građevinskih materijala koji su u gradu bučni: pletene žice i ograde, eksera, mreža, blokova, kreča, pjeska; drvene ograde, drvene ambalaže: gajbi, sanduka, varićaka, brema, paleta, lemeza za sijeno, kolja za ograde, kućica za cvijeće, ptice, pse, stolica i baštenskih drvenih stolova, pletene ograde od pruća; plastificiranje: papira, metala, izrada akvarijumske opreme; tapaciranje: namještaja za kućuproizvodnja komposta.

Proizvodnja: proizvodnja staklenika i plastenika, tkalačka radionica i proizvodnja svega sto se tka i prodaja, sakupljanje i proizvodnja ljekovitih trava i čajeva, sakupljanje i pakovanje divljih plodova, sušenje voća i povrća proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda. proizvodnja kolača i hrane za slavlja sakupljanje puževa, gljiva, proizvodnja trske, konoplje, užadi, proizvodnja zimnice, glista, žaba.

ŽENSKI BIZNISI U SELU:

ŽENSKI BIZNISI U SELU:Zanatstvo: izrada montažnih alarmnih

uređaja, servisiranje poljopriv. mašina, bicikala i ostalih kućnih i poljoprivrednih alata; servisiranje kompjutera i ostale elektro opreme u domaćinstvu; bravarska radionica,izrada reklamnih samoljepljivih naljepnica, antikorozivna zaštita, i svi biznisi preko računara za cijeli svijet.

Zanatstvo i zanatski poslovi: vulkanizerska radnja, perionica automobila i poljoprivrednih mašina; izrada, montaža i servis etažnih peći i svih vrsta šporeta; izrada i montaža kamina; Stolarska radionica: daska, brodski pod, lamperija, drvostrugarska radionica, igračke ; stari ručni i zanatski radovi

ŽENSKI BIZNISI U SELU:

BIZNISI U SELU KOJE MOGU RADITI ŽENE Elektro radionica, popravke i održavanje, Vodovodna radionica: ugradnja i održavanje vodovodnih instalacija, izrada i pražnjenje septičkih jama, Sakupljanje i obrada kamena, Izrada bazena i rezervoara, dovođenje vode sa izvora-rezervoari, Izrada kartonažne konfekcije za sve: kese, gajbe, kutije, korpe, fascikle, Sitne rukotvorine: pletenje, vezenje, heklanje, šivanje cegera, izrada goblena, keranje, tkanja, tapiserije, pletena ambalaža.

  ŽENSKI BIZNISI U SELU:

Uslužni radovi sa: bagerom,traktorom, kosilicom, mlinom za žito, mlinom za kamen, uređenje dvorišta i bašti, riješavanje i odvoz sekundarnih sirovina, sakupljanje staklene ambalaže, reciklaža otpada, pravljenje sanduka za kompost, molersko-farbarski radovi unutrašnjih i spoljnih zidova, stolarije, limarije, popravka krovova, dimnjačar; Auto-kamp Restoran domaće hrane, makrobiotički restoran, mlječni restoran; Iznajmljivanje konja za jahanje.

Turstička Agencija za čuvanje starih osoba, Vodič kroz sela, Izdavanje soba, svojih i ostalih,

Spremanje i održavanje soba,

Zaštita voća i povrća Kalemljenje voća Veterinarska stanica sa prodajom sjemena,sredstava za zaštitu i slično Sve vrste prevoza.

ŽENSKI BIZNISI NA SELU:

Obuka i intelektualne usluge:

Obuka za proizvodnju hrane, organsku proizvodnju; Obuka za proizvodnju: jagoda, grožđa, maslina, jabuka i sl.; Kursevi iz kuvanja dom. hrane,stranih jezika za prijem gostiju; Turistička agencija za smještaj; Sportski animator:igrališta, obuka i prostor za boravak; Organizacija udruženja,zadruga,

klastera, obuke, seminari; Izrada horoskopa, natalnih karti, bioenergetičarske usluge; Dresure raznih životinja; Škola u prirodi; Dječiji vrtići.

ŠTA ŽENE MOGU RADITI NA SELU: Proizvodnja i prodaja sve opreme za lov i ribolov; Obuka lova i ribolova, kursevi planinarenja; Pravljenje i održavanje staza za brdski biciklizam; Pravljenje i održavanje staza za sportsko pješačenje; Ture za zdravstveni turizam: pješačenje, trčanje, boravak u prirodi.

KAKO ŽENE MOGU LAKŠE RADITI NA SELU

1. Informisanjem,2. Udruživanjem,3. Razmjenom iskustava,4. Podrškom,4. Stalnim obrazovanjem.

NEKE PREPORUKE ZA POČETI BIZNIS?U čemu je tajna uspjeha? Pitanje za uspješne1. Činite dobro: kad god možete, na koji god način možete, kojim god sredstvima možete, svim ljudima kojima možete i sve dok možete2. Sanjajte velike snove i radite na njihovom ostvarenju: nisu uspjeli oni koji su samo sanjali i oni koji su odustali3. Komunicirajte: tako koristite energiju drugih ljudi i uvećavate svoju, jer stalno čujete kritike i podrške4. Nije novac najvažniji kapital za početak: ideja, zdravlje, upornost, volja i plan, a onda novac dolazi sam5. Pratite promjene i stalno im se prilagođavajte

KOJI I KAKVI KADROVI ĆE POSTIĆI DA BOSNA I HERCEGOVINA BUDE

MEĐU NAJPOSJEĆENIJIM

ZEMLJAMA SVIJETA?

Postojeći kadrovi to neće postići jer:

nema ih dovoljno,nisu adekvatno obrazovani.

KAKO POJAČATI NAŠE MJESTO U TURIZMU?

Konkurentske prednosti imamo, treba ih pretvoriti u turističke proizvode (valorizovati ih!)

Jačati sektor hotelijerstva i gastronomije, koji su zapostavljeni u postojećem obrazovnom sistemu.

Povezati turizam sa ekologijom, jer “održiv razvoj turizma” mora biti komplementaran sa “ekološkom odgovornošću”.

Specijalitt BiH kuhinje Utkana je povijest Bosne i

Hercegovine kao zemlje na razmeđi svjetova između istoka i zapada.

Sažet je često i dio istorije, kulture i tradicionalnog načina života.

Većina regija u bih su poznate po nekom od specifčnih tipičnih prehrambenih ili neprehrambenih proizvoda ili tradicionalnih gastronomskih specijaliteta.- treba ih brendirati

Tradicionalnim obilježjima pripada i posuđe i način ponašanja pri serviranju i konzumiranju.

Specijalitti naše kuhinje koji se spremaju za brendiranje

Specijalitti domaće kuhinje koji se spremaju za brendiranje

Etno sela kao najtaženije turističke destinacije na

Balkanu

Slow Food mreža: Preko 100000 članova u 160 zemalja u 1300 konvivijuma, kao i škola, bolnica, ustanova, opština i gradova, zajedno sa 2000 zajednica hrane, 1000 kuhara, 400 naučnika i 1000 studenata i mladih proizvođača iz 160 zemalja koji predstavljaju i učestvuju

Terra Madre (Majka Zemlja), organizacija osnovana 2006. godine

Stotine škola, bolnica, opština i gradova, i drugih organizacija koji s nama sarađuju.

Sta je KONVIVIJUM?

Dio organizacije Slow Food na lokalnom nivou. Konvivijum čine ljudi koji vode računa o tome šta jedu. U cilju promovisanja hrane koja se proizvodi lokalno kao i njenih proizvođača, konvivijum organizuje aktivnosti kao što su: degustacije, radionice, posjete poljoprivrednim gazdinstvima, prikazivanje flmova, školski vrtovi i radionice o hrani za djecu, prigodne promotivne i prodajne tržnice.

Primjer: Agrojapra i Promotur Prijedor www.agrojapra.com

Čime se Slow Food bavi?• Brani naše pravo na uživanje u hrani;• Promoviše dobru, čistu i ispravnu (fer,pravičnu) hranu;• Pruža podršku lokalno proizvedenoj hrani

Kako bi sve t postigao, Slow Food:• povezuje proizvođače i su-proizvođače;• obrazuje potrošače i djecu;• štiti biodiverzibilitet prehrane;• organizuje manifestacije i kampanje za zdravu hranu;• promoviše umrežavanje i razmjenu iskustava.

Koja vrsta hrane je Slow?

DOBRA + ČISTA + FAIR

Dobra: dobrog je okusa, pruža nam užitak dok je jedemo

Čista: čisti način proizvodnje koji poštuje životnu sredinu, dobrobitživotinjskog svijeta i naše zdravlje

Fair: ispravne, fer ,cijene= održiva kvalittna hrana

Svjež okus: sezonski proizvodi, koji se beru/žanju kada su savršeno dozreli, varijeteti koji odgovaraju lokalnojpodlozi umjesto onih koji su odabrani zbog svoje karakteristike “daizdrže prevoz na daljinu”; Hrana koja je “malo prešla”: manje transporta i pakovanja znači manje zagađenja; Bolje poznavanje i veća kontrola nad time šta jedemo ikako je ono što jedemo proizvedeno; Obezbjeđenje opstanka tradicionalnih,održivih metodaproizvodnje, autohtonih sorti, vrsta i varijeteta hrane; Očuvanje i zaštita lokalnog pejzaža i regionalnosti.

Zašt teba jesti lokalno proizvedeno?

1. Jake veze između proizvođača, potrošača, kuhara,škola, organizacija, bolnica, lokalnih vlasti i Slow Foodkonvivijuma koji stvaraju jaku lokalnu zajednicu. 2. Stvaranje jake i efektivne lokalne zajednice podrazumijeva:

Obrazovanje potrošača kako bi postali su- proizvođači, Promovisanje kratkih proizvodnih lanaca sa što manje prevoza:između njive i trpeze te približavaju proizvođače su-proizvođačima.

ZAŠTO JE VAŽNA PROIZVODNJA NA LOKALNOM NIVOU?

EDUKATIVNE FARME:

Obrazovanje u skladu sa Slow principima je pristup koji omogućava da djeca i odrasli razumiju hranu, kako se ona pravi, ko je pravi i odakle dolazi; Programi obuke o proizvodnji hrane i okusima, uključujući “Putovanje do prapočetaka okusa”; Školski vrtovi; Posjete proizvođačima; Časovi i konferencije; “Menza iz snova” programi za školu i ostale ustanove;

www.slowfood.com/education

Lepeza okusa nastala 1996. godine i katalogizuje hranu kojoj prijeti izumiranje usljed industrijalizovanog sistema prehrane 900 vrsta u svijetu; lepeza okusa danas broji 947 proizvoda.

Prezidijumi nastali 2000. godine-projekti podrške grupama, malih proizvođača odabranih proizvoda u okviru 300 projekata širom svijeta.

Mala preduzeća su osnovni oblik organizacije i funkcionisanja naše privrede i to će biti i u skoroj budućnosti, 92% preduzeća je ispod 10 zaposlenih

Porodična preduzeća polazna i preduzeća sa najdužom linijom života.

 

KAKVA SU NAŠA PREDUZEĆA?

PREDNOSTI: SLABOSTI:- Lakše organizovati - Nestručnost - Upravlja jedan čovjek - Skupa promocija- Prilagodljivija su na - Skupa edukacijapromjene - Veliki troškovi:- Manji troškovi: kontrole, knjigovodstva, komunikacije prevoza- Svi se poznaju - Previše se poznaju

 

MALA PREDUZEĆA

PORODIČNA PREDUZEĆA?

Iskustva zapadnog svijeta u porodičnom biznisu (preko 70% slučajeva):Prva generacija zarađuje i stvara kapital

Druga generacija t sve potoši sve potoši

Treća generacija kreće ispočetka

PORODIČNA PREDUZEĆA?

Značaj prodičnog biznisa za Evropu Procjena:

oko 17 miliona porodičnih preduzeća Zapošljava 45 miliona radnika

Ostvaruju 65% brut nacionalnog proizvoda i radnih mjesta

85% svih kompanija u Evropi u porodičnom vlasništvu

PORODIČNA PREDUZEĆA?

Moraju imati pomoć od države oko:

- kako početi- kako upravljati (porodični sastanci)- kako prenijeti na II generaciju- edukacija, promocija, izlazak na tžišt- izgradnja porodičnih i poslovnih normi

PORODIČNA PREDUZEĆA?

Preporuke za uspješno porodično preduzeće:- odvojit poslovni novac od porodičnog- nagrađujet prema radu, a ne prema ljubavi

- problematične članove porodice držit dalje od biznisa

Rasprave ostavit za kod kuce

PORODIČNA PREDUZEĆA?

- Što je preduzeće manje veća je potreba da posluje uvezano zbog naglašenih slabosti

Udruživanja mogu biti:

1. zadruga, primjer Agrojapre 2. Klasteri, novi oblik povezivanja: istih djelatnosti ili proizvođača i dobavljača sa kupcima

POTREBA UVEZIVANJA - KLASTERI

Prednosti uvezivanja, ili umrežavanja su: jeftinije kreiranje ciljne grupe, poboljšanje produktivnosti, manji troškovi promocije, reklame, brenda, podjela rada između organizacija koje se bave soskim turizmom, bolja raspodjela ljudskih resursa po pitanju stručnosti i osposobljenosti.

Klasteri su u mogućnosti da potpomognu: lobiranje u organima vlasti na lokalnom nivou i niovu države, u međunarodnim organizacijama i fnansijskim institucijama, mogu olašati pristup savremenim znanjima i iskustvima, da se ne istražuje već istraženo i da se koriste iskustva iz okruženja.

Nešto novo i nema modela koji se može uzeti za primjer.

Ne postoje ni razrađena pravila u procesu uvezivanja seoskih turističkih proizvođača u agroturistički klaster.

Jedini primjer se može uzeti iz Republike Slovenije koja je prva uvela model klastera kao oblika operativnog povezivanja turističkih i drugih subjekata u cilju jačanja seoskog turizma.

Agroturistički klastr

Ministarstvo poljoprivrede RS Ministarstvo trgovine i turizma RS Agencija za razvoj malih i srednjh preduzeća u RS Razvojna agencija grada Banjaluka (Razvojne agencije pojedinih gradova) Fond za razvoj sela Agencija za promociju stranih ulaganja FIPA Investiciona razvojna banka. Privredne komore, regije i RS

Ko se sve bavi pomaganjem razvoja novih preduzeća i preduzetništva u selu RS?

SOCIJALNO PREDUZETNIŠTVO I SELO

- Preduzetništvo u kome nije osnovni cilj proft, nego zapošljavanje i zdrav život- Pomaže ga država, jer brine o stanovništvu- Ne privlači „tajkune“, „biznismene“ ni „političare-preduzetnike“, jer ne donosi brzo dobit- Važna je ličnost preduzetnika – humanost, orijentacija na zapošljavanje, dobrobit društva i zaštita životne sredine – ekološka odgovornost

GDJE TREBA DJELOVATI DA BI SE POPRAVIO AMBIJENT ZA RAZVOJ PREDUZETNIŠTVA U NAŠEM SELU?

politička stabilnost, smanjiti predrasude raznih vrsta, popravljati baze podataka: o stanovništvu, turizmu, ponudi, mišljenjima i željama gostiju, koristiti iskustva iz okruženja, popravljati imidž zemlje i destinacija, brendirati i zaštititi naše proizvode: sir, kajmak, meso, edukacija-obrazovanje svih aktera turizma u selu

ZAKLJUČAK

Seoski turizam u kombinaciji sa poljoprivrednom proizvodnjom i

agroturizmom je sigurni generator održivog razvoja RS i BiH za duži period.

Ako to ne prepoznamo stranci će doći gazdovati našom zemljom, a mi ćemo biti

najamnici na sopstvenom ognjištu

Akademik dr Marija Knežević,

Dekanica Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, Banjaluka

marija.knezevic@hotmail.com

HVALA NA PAŽNJI