SPECIFIČNE TEŠKOĆE ČITANJA I

PISANJA

Sanja Kovačević, prof. logoped

DISLEKSIJA

Grč. “dys” (slab, loš, neprimjeren) i “lexsis”

(jezik, riječ)

Disleksija je specifična teškoća u učenju,

konstitucionalnog podrijetla, prisutna u jednom

ili više aspekata - čitanja i pisanja te pisanog

jezika koja može biti udružena s teškoćama u

brojnim područjima. Vezana je uz korištenje

pisanog koda (alfabetskih, numeričkih i muzičkih

zapisa) premda često pogađa i oralni jezik do

nekog stupnja (British Dyslexia Association,

1989)

DISLEKSIJA

Bitno obilježje poremećaja u čitanju je dostignuta razinačitanja (tj. točnost u čitanju, brzina i razumijevanjemjereni individualizirano standardiziranim testovima)koja je znatno niža od očekivane s obzirom nakronološku dob osobe, izmjerenu inteligenciju iobrazovanje primjereno dobi. Smetnje u čitanju znatnoutječu na dostignutu akademsku razinu ili svakodnevneaktivnosti u kojima se zahtijeva vještina čitanja. U osobas poremećajem u čitanju glasno čitanje karakteriziranoje iskrivljavanjem, zamjenama ili ispuštanjima, sporošću ipogreškama u razumijevanju (DSM IV, 1996)

Disleksija i disgrafija nisu "mentalne smetnje ili bolesti",već teškoće u učenju vezane uz čitanje i pisanje koje sepojavljuju pod utjecajem organskih, psihičkih i socijalnihčimbenika vezanih uz rast, razvoj i sazrijevanje djeteta,uvažavajući individualni pristup i posebnost svakogdjeteta (Buljubašić-Kuzmanović, Kelić 2012)

DISLEKSIJA U UŽEM SMISLU - smetnje u brzini i

točnosti čitanja koje su različite od nespecifičnih

poremećaja čitanja uzrokovanih zaostajanjem u

mentalnom razvoju, oštećenjem vida ili sluha,

nedovoljno razvijenim govorom ili zanemarenošću

djece iz nepovoljnih obiteljskih prilika

DISLEKSIJA U ŠIREM SMISLU - teškoće pri čitanju

(disleksija u užem smislu), teškoće pri pisanju

(disgrafija), teškoće u matematici (diskalkulija) i ostale

srodne teškoće (učenja, pamćenja, organizacije

vremena i prostora itd.), koje su u svake pojedine

osobe zastupljene na različit način i u različitom

intenzitetu

Dijagnoza nakon drugog razreda (u dobi od 8 ili 9

godina), 5-10% djece školske dobi

UZROCI DISLEKSIJE

. Nisu do kraja razjašnjeni

Pojednostavljeno – disleksiju uzrokuje disfunkcijamoždanih hemisfera u integriranju različitih vještina isposobnosti (jezičnih, vidnih, slušnih, motoričkih)koje su angažirane u procesima čitanja i pisanja

Djeca s disleksijom i disgrafijom - nedovoljnaovladanost jezikom, poteškoće u fonološkojsvjesnosti i brzini procesiranja informacija, lošeradno pamćenje i pamćenje općenito, poteškoće usekvencioniranju, auditivnoj i vizualnoj percepciji imotoričkim vještinama

Često se javlja u pojedinim obiteljima –nasljedna (nekao bolest već nego kao stanje)

Češće prisutna kod dječaka

Češća i kod ljevorukih osoba

DISGRAFIJA

Stabilna nesposobnost djeteta da svlada vještinupisanja (prema pravopisnim načelima određenogajezika), koja se očituje u mnogobrojnim, trajnim itipičnim pogreškama koje nisu povezane sneznanjem pravopisa

Pogreške trajno zastupljene bez obzira nadovoljan stupanj intelektualnog i govornograzvoja, normalno stanje osjetila sluha i vida teredovito školovanje

Disleksija i disgrafija često istodobne

U nekim slučajevima specifične teškoće u pisanjupostoje zasebno

SIMPTOMI DISLEKSIJE I DISGRAFIJE

teškoće pri čitanju – slovkanje, nepovezivanje riječi

teškoće pri pisanju - izostavljanje slova u pisanju, zamjenaslova ili slogova

neuredan rukopis

teškoće u pronalaženju primjerenog značenja riječi

teškoće u razumijevanju teksta

teškoće pri izražavanju misli u pisanom obliku

poteškoće pri upotrebi zamjenica i priloških oznaka

zabune u orijentaciji “ lijevo-desno” ili “ gore-dolje”

neprecizno i pogrešno ponavljanje onog što čuje

teškoće u matematici, vezane uz nizove brojeva iliredoslijed matematičkih operacija

teškoće u orijentaciji "jučer – danas - sutra" (što je bilojučer, što je danas, a što će biti sutra) te pri orijentaciji nasatu

KARAKTERISTIČNE POGREŠKE U

ČITANJU I PISANJU nesposobnost povezivanja grafema s fonemom (glas –

slovo)

poteškoće povezivanja glasova i slogova u riječi

strukturalne pogreške, tj. promjene nastale uslijed

premještaja redoslijeda ili umetanja slova ili slogova u

riječima (iz-zi, do-od, po-op, mi-im, Ivo-ovi; vino-novi, vrata-

trava...)

zamjenjivanje slova – grafički ili fonetski sličnih (d-b, b-p,

m-n, n-u, a-e; d-t, b-p, g-k, z-s, v-f, l-r; beba-deda, bili-pili, nema-

mena, moj-noj; drži-trži, brati-prati, grije-krije) i slogova (na-an,

on-no, je-ej, mi-im, do-od)

izostavljanje slova i slogova (prozor-pozor, krava-kava,

davnina-davni)

dodavanje slova i slogova (oblak-obalak, noj-nojovi,...)

zamjene riječi – pogađanje pri čitanju (mračni-mačka, dobar-obad)

smisleno mijenjane teksta pri čitanju priča – greške se javljaju kada dijete potpuno promjeni riječ, ali ona po smislu odgovara tekstu koji čita

dodavanje i/ili izostavljanje dijela i/ili čitavih riječi (maramama, dosjetilili)

riječ koju dijete ne može pročitati bez pomoći

teškoće u praćenju slovnog ili brojčanog niza (val-lav, 23-32,..)

teškoće u slijedu pravca čitanja (gore-dolje, lijevo-desno)

vraćanje na već pročitani red, preskakanje redova, tj. izostavljanje jednog ili više redova

KARAKTERISTIČNE POGREŠKE U

ČITANJU I PISANJU

Ne treba već pri najmanjim teškoćama učitanju i pisanju sumnjati na disleksiju idisgrafiju (djeca koja malo teže shvaćaju ilikojima je lakše oštećen vid, sluh ili govor nemoraju imati i specifične teškoće u čitanju ipisanju)

Bitne vrste pogrešaka i veliki broj uvijek istihkarakterističnih pogrešaka

Vrlo inteligentna djeca uspijevaju u prvimrazredima dosta često i dugo prikrivati svojeteškoće u čitanju i pisanju

PRIMJERI DISLEKSIJE

Tekst: "Gospodin Nosko traži prijatelja":

"Jedne noći je hodajuće drvo gospodina Noska ponovo otišlo do nastambe

gavranova. Gospodin Nosko je bio jako sretan kad je to vidio. Ali je onda iz

prkosa rekao sam sebi da više nikad prvi neće prići gavranu. Gavran bi se njemu

trebao ispričati. Ali gavran nije došao. Dugo nije došao. Tako dugo dok gospodin

Nosko nije postao nestrpljiv i ipak otišao k drugim gavranima i pitao gdje je

njegov prijatelj.”

ČITANJE DJEVOJČICE IZ PETOG RAZREDA:

Jedne noći hodati će drvo gospodina Noska ponovo da (Zastaje, čita prvi dio

riječi "nastamba", ali je ne može iščitati, odustaje i izgovara: "nastave") nastave

gavrana. ("Nastamba" je pretvorena u riječ "nastave" i rečenicu nije razumjela.)

Gospodin Nosko bio je jako sretan kad je to vidio, ali je on (Stanka, razmišlja je li

to "b" ili "d") onda iz - izprosio i rekao sam sebi da više nikad neće prići gavranu.

(Riječi "iz prkosa" pretvorene su u "izprosio" što nije ugrozilo razumijevanje

ostatka rečenice.) Ali gavran nije došao. Dugo nije došao tako dok gospodin

Nosko nije po, nestao i ipak otišao drugim gavranima i pitao gdje je njemu

prijatelj. (U drugoj se rečenici briše točka, i ona se stapa s trećom, riječi "postao

nestrpljiv" se stapaju inverzijom u "nestao", riječ "njegov" postaje "njemu", što sve

zajedno prilično narušava razumijevanje.)

ČITANJE DJEČAKA IZTREĆEG RAZREDA:

K-a-d-a se spremi za da-dalast n-ap-u-n-i m-o-r-s-k-e vodepodmornica p-o-s-tav-i se te, teža do-od vode koja je o-k-r-u-ž-u-j-e u-z-di-ž-e (Gubi smisao i provjerava je li preskočio red,vraća se.) okru-žuje te tone. (Čita slovo po slovo, riječ "balast"zbog zamjene "d" i "b" pretvara u "dalast", razumije rečenicu ina pitanje što je to dalast, odgovara da je to neko specijalnogorivo koje je teško da podmornica može biti što teža.) Kadase u s-p-r-e-m spremnike pu-mpa pumpa bo-do-v-dovede z-rzrak i tako i-z-da-c-i izbaci voda podmornica g-ub-i pa se uz-bi-ž-e uzdiže na p-o-vr-š-i-n-u. (Nastavak čitanja pokazuje dadječak jako dobro vlada kontekstom i mada počinje iščitavati"sprem", jako se brzo prisjeća da je to riječ "spremnike". Iakopreskače dio rečenice: "gubi na težini", nastavlja uzrazumijevanje dalje. Riječ "uzdiže" počinje krivo čitati jer se "d"pretvara u "b", ali opet, zbog dobrog kontekstualnograzumijevanja, brzo je prepravlja u "uzdiže".)

PRIMJERI DISLEKSIJE

VRSTE DISGRAFIJA

1. Fonološka disgrafija◦ Greške u pisanju su uzrokovane teškoćama u izgovoru

i/ili međusobnom slušnom razlikovanju glasova

Artikulatorno - akustička disgrafija◦ neispravno izgovara glasove, piše tako kako izgovara

("gora - kora","rijeka - jeka")

Fonemska (akustička) disgrafija◦ teškoće u međusobnom slušnom razlikovanju glasova

koji se slično izgovaraju i zvuče.("tavno" umjesto "davno", "sagonetka" umjesto"zagonetka", "šisalka" umjesto "šišarka")

2. Jezične disgrafije Disgrafija jezične analize i sinteze◦ najčešći oblik

◦ neformiranost jezične analize i sinteze na različitimstupnjevima: fonemske, slogovne, morfološke isintaktičke analize i sinteze)

◦ teškoće u rastavljanju teksta na rečenice, rečenice nariječi, riječi na morfeme (korijen, prefiks, sufiks),slogove i foneme

◦ npr. "za plakao", "ja je", "nadrvo", "pas tele boja" umjesto"pastelna boja", "svakamen" umjesto "svaki kamen","tamrlja" umjesto "tamna mrlja", "glupatka" umjesto"glupa patka")

Disgramatična disgrafija◦ pogreške na razini rečenice ("medvedni rep", "vodna

biljka", "olujano more", "veliko plavo mrlja", "njega nijezadovoljavalo život na selu")

DISGRAMATIČNA DISGRAFIJA, djevojčica, 9

godina, domaća zadaća

3. Vizualna disgrafija

Povezana s teškoćama u

vizualno-prostornoj percepciji,

analizi i sintezi vizualno-

prostornih podataka i

prostornog razlikovanja

Dobro razvijeni usmeni govor

Teškoće u verbaliziranju

prostorno-vremenskih

Dijete teško usvaja grafički

oblik (optičku sliku) pojedinih

slova, a u kasnijim razredima

miješa vizualno slična slova

Iste teškoće i u svladavanju

čitanja

4. Motorička disgrafijaDječak, 8 godina, diktat

• Povezana s nedostatnom

razvijenošću suptilnih

motoričkih funkcija

• Rukopis obično neravan,

neujednačen (neka slova

su veća, a neka manja,

mijenja se nagib pisanja)

ODNOS DISLEKSIJE I DRUGIH

TEŠKOĆA

Postoji samostalno i u kombinaciji s drugimstanjima su (poremećaj pažnje, ADHD-deficitpažnje/ hiperaktivni poremećaj, neke vrste dječjihepilepsija, PJT-posebne jezične teškoće)

EEG (elektroencefalografija) utvrđuje stanjeelektrične aktivnosti mozga-može potvrditipostojanje specifičnih promjena u toj aktivnosti,ako je riječ o spomenutim stanjima

Dijete s disleksijom koje nema dodatnihsmetnja- najčešće nema promijenjen EEG

POZNATE OSOBE I DISLEKSIJA

A. Enstein, T.Edison, L. Da Vinci, A. Christie, W. Churchil, J.Lenon, Cher,

O. Magic, M. Ali, W. Goldberg, T. Cruise, L. Tyler, B. Navojec

POSLJEDICE DISLEKSIJE

Mogu biti razorne (ako se na vrijeme ne prepozna, dijagnosticira i pravilno tretira)

Nerazumijevanje okoline

Gubitak samopouzdanja

Istaknuti djetetove dobre strane i sposobnosti

Cijeloživotni problem

Rano prepoznavanje problema, rana dijagnostika, pružanje ciljane i pravovremene pomoći - lakše čitanje i pisanje

PRILAGODBA TEKSTA UČENICIMA S

DISLEKSIJOM

Koncipiranja teksta

Pišite u kratkim rečenicama

Izbjegavajte velike tekstualne cjeline

Pišite u kraćim odlomcima

PRILAGODBA TEKSTA UČENICIMA S

DISLEKSIJOM

Slova i znakovi

Upotrebljavajte "sans serif" slova (slova bez

kratkih crtica na krajevima), kao što su Arial i

Comic Sans

Nastojite da veličina slova bude 14 pt ili više

Upotrebljavajte podebljana (bold) ili istaknuta

(highlighted) slova, izbjegavajte kosa slova (italic)

i podcrtani tekst

Izbjegavajte podcrtavanje naslova ili nizova

riječi(uzrokuje vizualno spajanje riječi)

PRILAGODBA TEKSTA UČENICIMA S

DISLEKSIJOM

Izgled teksta

Neka redci budu poravnani na lijevoj

strani, izbjegavajte obostrano poravnanje

Uvlačite pojedine retke teksta da biste

razdijelili tekst u manje cjeline

Nastojte tekst organizirati u natuknicama

ili s pomoću numeričkog nabrajanja u

odvojenim redcima, a ne u kontinuiranom

nizu

PRILAGODBA TEKSTA UČENICIMA S

DISLEKSIJOM

Odvajajte rečenice dvostrukim razmakom

Ne počinjite rečenicu na kraju retka

Upotrebljavajte široke margine

Pišite naslove i podnaslove

Ostavljajte prazan redak između

odlomaka

Rabite mat papir umjesto sjajnoga bijeloga

papira (najbolje blijedožuta boja)

0blikovanje stranice treba biti jednostavno

(pozadinska grafika-teže čitljiv tekst)

Preporučuje se:

U ispitnom materijalu ne zahtijevati da se

učenik izražava semantički i sintaktički

složenim rečenicama

Usmeno i pisano dati mogućnost

nadopunjavanja odgovora ili zaokruživanja

točnih odgovora kada riječi u odgovorima

koji se traže nisu međusobno fonološki

slične, a riječi za koje se pretpostavlja da

učenik ne razumije treba dodatno

pojasniti

Preporučuje se:

Koristiti načinom provjere znanja koji

njemu više odgovara(dati prednost

usmenom odgovaranju) i mogućnost

temeljite pripreme prije ocjenjivanja

Pojasniti pjesničke slike i figure u

tekstovima teške za razumijevanje

Vrijeme za rješavanje pisanih zadataka

produljiti za 50% u odnosu na uobičajeno

Nepoželjno je:

Tjerati dijete da glasno čita pred

svima u razredu, ako to samo ne želi

Uspoređivati ga s drugom djecom,

naglašavajući njegove nemogućnosti

“Zacrveniti” mu pismeni rad

negativnim primjedbama i nepravilnim ispravljanjem grešaka

Nepoželjno je: zadavati mu velike domaće zadaće i

dodatne vježbe (posebno ne prepisivanje)

stalno tražiti od djeteta da piše urednije (iako se ono jako trudi i rukopis je čitljiv)

zahtijevati od djeteta da u jednakom vremenskom slijedu kao i ostali, riješi zadatke

Smanjiti količinu činjenica koje dijete mora naučiti

Smanjenje opsega gradiva

Neprimjeren pristup za učenika koji već zbog

svojih specifičnih teškoća nema jednake

mogućnosti stjecanja znanja, a raspolaže

kognitivnim kapacitetima koji omogućuju

svladavanje svih obrazovnih sadržaja

Dovodi do novih frustracija i gubitka motivacije

Specifične teškoće učenja podrazumijevaju da

dijete može svladati sve obrazovne

sadržaje, ali uz odgovarajuću terapiju i podršku

obrazovnog sustava

LITERATURA

Posokhova, I.(2007). Kako pomoći djetetu s teškoćama u

čitanju i pisanju. Ostvarenje, Lekenik

Ronald D. Davis; Eldon M. Braun (2001). Dar disleksije.

Alinea, Zagreb

Bird, R. Diskalkulija. Ostvarenje, Lekenik, 2009.

Buljubašić-Kuzmanović V., Kelić M (2012.). Ocjenjivanje

djece s teškoćama u čitanju i pisanju. Život i škola,Osijek

http://www.hud.hr/index.html

http://www.bdadyslexia.org.uk/

http://www.dyslexia.eu.com/

“Ako dijete ne može učiti na način kako ga

poučavamo, trebamo ga poučavati na način kako

može učiti”.

HVALA NA PAŽNJI !