• Blagdan Sv. Lucije (13. prosinca) na Korčuli ima značenje koje drugdje ima Sv. Nikola jer se tada, darivaju djeca. Navečer se na uzglav-lje stavi ‘bičva’, iz koje

dejca ujutro izvlače manje igračke, bomboni, naranče itd.

• Nekadašnji običaj koledavanja po kućama se izgubio, a održao se samo u

dubrovačkom kraju.

• U Lumbardi se i danas pale velike vatre po selu i oko njih se jedu prikle (fritule) te ispija vino iz istoga ‘pota’.

Božićni običaji na Korčuli

Tomislav, Irena, Sara i Vito Kaštela

najviše se vesele božićnom ozračju

Kada je zagrebačka obitelj Kaštela prije dvije godine provela Božić kod rodbine u malom švicarskom mjestu Vitznau, svećenik je misu održao na službenom njemačkom jeziku (a ne lokalnom dijalektu), njima u čast. Boravak ove vesele obitelji ni u Švicarskoj nije prošao bez pjevanja tradicionalnih hrvatskih božićnih pjesama i najfinijeg slatkog reper-toara korčulanskih kolačića poput cukarina, klašuna, amareta, Marko Polo bombica, harubica (kolač od rogača) i bruštulanih bajama (uše-ćerenih badema).

Pjesme i topli mirisi Dizajnerica nakita Irena Kaštela (37) rodni otok Korčulu uvijek nosi u srcu, a s obzirom na to da je njezin suprug Tomislav (44), dipl. inžinjer zračnog prometa, pravi purger, Božić slave sjedinjujući običaje hrvatskoga sjevera i juga.‘Kićenje božićnog drvca s najviše nestrpljenja svake godine išče-kuju naša djeca, Sara (12) i Vito (6)’, kaže Irena dok ona i suprug Tomislav u kuhinji pripremaju ba-kalar ili ribu, nezaobilazno posno jelo na Badnjak. U pomoć im pristigne i baka Dunja

koja u pripremi kolača zapošlja- na svečani ručak k Tomislavovim Spoj sjevera i toplog juga

U domu Kaštela uvijek je... ...puno smijeha ,zabave i veselja

Obitelj je na Božić uvijek na okupu

Vito i Sara vesele se darovima

va i najmlađe pa ovaj dan uvijek prođe uz mnogo smijeha i veselja. Upotpunjeni toplim mirisima jela što se šire svakim kutkom stana te uz slušanje božićnih pjesama sa svih strana svijeta, trenuci obiteljskog okupljanja svima su najdraži. ‘Božićni duh koji se osjeti na svakom koraku, veća bliskost među ljudima i buđenje dobrote u svima nama, ono je najljepše što nam donosi Božić. Osobno mislim da su ljudi u suštini svi dobri, no to najčešće ne pokazuju koliko bi trebali’, kaže Irena, koju nje-zine prijateljice zbog velikog senzibi-liteta za nevolje drugih od milja često nazivaju ‘dobrom samaritankom’. I upravo u vrijeme božićnih blag-dana, kada se darivaju najmiliji, obitelj Kaštela se uvijek sjeti i po-mogne onima koji zbog financijskih (ne)mogućnosti ne mogu doživjeti sve blagodati ovog blagdana. U tome potiču i svoju djecu pa je tako Sara ove godine s prijateljicama iz razreda skupljala novac za jednu samohranu majku s djecom.

Polnoćka i svečani ručak Na Badnju večer svi se svečano odjenu i odlaze na polnoćku u crkvu svetog Ivana Krstitelja u zagrebačkoj Novoj Vesi, a kad se vrate kući još dugo prepričavaju najljepše dojmove i dogodovštine iz djetinjstva.Kada blagdane slave u Zagrebu, na sam Božić nezaobilazan je odlazak

roditeljima, Slobodanu i Dunji. Tada se na svečanom blagdanskom stolu uvijek nađu purica i mlinci, orahnja-ča i druge delikatese, tradicionalne u zagrebačkom kraju. Potom svi zajedno otvaraju darove koji se kriju ispod božićnog drvca. Ti su trenuci ispunjeni radošću, smijehom i prisjećanjem na razne obiteljske posebne trenutke. Potom svi odlaze do zagrebačke kate-drale i s posebnom pozornošću gle-daju žive jaslice, prošetaju gradskim trgom i pozdrave se s prijateljima te dragim poznanicima.

Okupljanje obitelji Irena otvoreno priznaje da je njezino srce uvijek napola na Korčuli pa obitelj često slavi Božić i na jugu Hrvatske. A kada su na njezinu dragom otoku, prigoda je to da se na svečanom ručku kod mame Đuste okupe svi članovi obitelji: brat Rikard s obitelji, drugi brat Robert te sestra Ivona s obitelji, dok se Sara i Vito po-sebno vesele trenucima provedenim s djedom Koljom. Gazdarica kuhinje, Đusta, tada udo-voljava svima pa se na stolu nađu jela i s otoka i sa sjevera Hrvatske - od ribe, pečenke, purice i mlinaca do nezaobilaznih kolača koji često naru-če i kod Smiljane Matijace, poznate korčulanske slastičarke čiji su kolači završili i na stolu nekih od najpozna-tijih holivudskih zvijezda.

Očuvana tradicija Najpoznatiji su pučki običaji predbožićne noći, očuvani još samo na selu, unošenje panja i slame u kuću.

• Tri velika panja, simbol Svetoga Trojstva, unose se u kuću na Badnju noć i stavljaju na ognjište. Njihovim se žarom pripaljuju sve svijeće u kući. Panjevima koji tinjaju prinosilo se malo hrane s bladganskog stola i vina koje se pilo. Vjerovalo se da će vatra velikih panjeva donijeti dobro domu i svim ukućanima.

• Trenutak kada domaćin unosi slamu u kuću označa-vao je službeni početak proslave Božića. Slama bi se rasprostrla po podu pod stolom, manji se dio stavljao na stol i pokrivao stolnjakom, a dio se klasja vezivao u snopove ili pleo u vijence. Nakon večere svi bi ukućani od stola pošli do slame gdje bi sjedili i razgovarali do odlaska u crkvu...

Lisa �� Lisa