srednjoskolac 2011 v2.01 master strane za …suadmuric.weebly.com/uploads/1/0/1/7/10178033/...pri...

$: Srednjoskolac 2011 V2.01 MASTER strane za …suadmuric.weebly.com/uploads/1/0/1/7/10178033/...pri likom daqeg {kolo-vawa. êsto je prisutna zabluda da se na fakultetu moè lako nadoknaditi$
Sredwo{kolacList u~enika i nastavnika Sredwe stru~ne {kole u Pqevqima • Godina V • Broj 5 • Novembar 2011. godine

Takmi~enje iz podru~ja rada -ma{instvo i obrada metala

ZAVIDAN USPJEHNA[IH UÊNIKA

(Strana 3)

U razgovoru sapljevaljskim unjetnikom

MIRKOVA STATUAAFRODITE

(Strana 10)

U znak sje}anja navelikog nau~nika

OVOGODI[NJI DOBITNICINOBELOVE NAGRADE

(Strana 16)

http: //www.mojaskola.me/strucna-pv/skola/

• Gospodine Joksovi}u,hvala Vam {to ste i poredniza obaveza na{li vreme-na za razgovor sa nama. Uje -dno izraàvamo svoje li -~no zadovoqstvo {to smou~e nici {kole koju ste Vipoha|ali i iz koje ste kre -nuli u svijet nauke. S tim uvezi, èqeli bismo da Vaspitamo kakva su Va{a sje -}awa na ovu {kolu i ko li -ko Vam je znawe ste ~e no uwoj koristilo u daqem{kolovawu?

- Pre svega, hvala vama iva{oj profesorici Sne a -ni Gruji~i} na pozivu.

Svaka pomisao na tovreme, pa i ova podstaknu-ta va{im pitawem, budi umeni najlep{a se}awa.Mada mi tada nije izgleda-lo, posmatrano iz ove vre-menske perspektive, poslegotovo tri decenije, ipakmi se ~ini da su to godineiz kojih sam poneo naj lep -{e uspomene koje me pratekroz ceo ìvot.

Naravno da mi je znawekoje sam stekao u va{oj{ko li, na {ta sam veomapo nosan, mnogo pomoglopri likom daqeg {kolo-vawa. êsto je prisutnazabluda da se na fakultetumoè lako nadoknaditi ono{to je propu{teno u sred-woj {koli. Akademske stu -dije ne prekidaju kontinu-itet sa sredwo{kolskimgra divom, {to je u mnogimslu~ajevima osnovni pre-duslov za uspe{no pra}ewenastave i sticawe novihsaznawa, a samim tim i zaefikasno studirawe, na ro -~ito u oblastima prirod-

nih i tehni~kih nauka. • Smatrate li da se od tog

vremena do danas mnogo togapromijenilo u sistemu{ko lovawa i odnosu u~e -ni k a prema nastavi?

- Naàlost, nisam u dovo-qnoj meri upu}en u sada -{wi sistem sredwo{kol-skog obrazovawa da bih gamogao uporediti sa onim odpre 30 godina. Generalno,promene u sistemu {kolo-vawa su rezultat savre-

menih potreba dru{tva kojediktira neverovatna ek -span zija informacionihtehnologija. Tokom mog{ko lovawa ìva re~ pre-dava~a bila je presudna uz

oskudnu dostupnu literatu-ru koja se uglavnom svodi-la na jedan obavezan ux be -nik iz datog predmeta.Dana{wa globalna mreàpruà neslu}ene mogu }no -sti kori{}ewa velikogbroja baza podataka, kwiga,

~asopisa i sl. pomo}u kojihje mogu}e ste}i, sistemati-zovati i prezentovati svojeznawe. Time se mewa i od -nos u~enika prema nastavi,a predava~ od ranijeg ne -

pri kosnovenog medija-tora znawa dobija sveve}u savetodavnu uloguu smislu ukazivawa naodgovaraju}e izvoreinformacija. Na ovajna~in se podsti~u is -tra iva~ke, a naro -~ito kreativne sposob-nosti u~enika, odnosnostudenata.

• Otkuda qubavprema hemiji?

- Pre bi se moglogovoriti o intereso-vawu za hemiju kadasam posle prve dve go -di ne op{teg obrazova -wa u va{oj {koli iza -brao hemijski smer, sobzirom da je tada{wisistem sredweg usme re -nog obra zovawa name -tao uè usmerewe ve} utre}em razredu. Qubav

je bila rezervisana za poez-iju. Kasnije, visok prosek utoku studija mi je omogu}ioostanak na fakultetu ipo~etak nau~no-istra iva -~kog rada. Tek tada samshva tio da zaista radimposao koji volim...

(Nastavak na 2. strani*)

U nizu u~enika - maturanata koji su se svojim kvalite-tima mogli na}i na naslovnoj strani na{ih novina, opredi-jelili smo se za razgovor sa Milanom Baj~etom, u~enikomobrazovnog profila elektrotehni~ar ra~unara. Ono {toovog u~enika ~ini posebnim jesu wegov entuzijazam, upornosti voqa kojom sve postiè. Milan je ne samo uspje{an u~enik,ve} i odli~an glumac, recitator i pjesnik. Dobitnik jebrojnih nagrada za literarno stvarala{tvo i ~lan Amater-skog dramskog pozori{ta u Pqevqima. Uvijek je nasmijan ipun optimizma i pored ~iwenice da ve} odavno brine o svo-joj porodici i preuzima na sebe obaveze sa kojima ni mnogostariji od wega nisu u stawu da se izbore.

Biv{i |aci – uspje{ne li~nosti

GODINE U SVIJETU NAUKEMilan Joksovi}, biv{i u~enik na{e{kole, danas ìvi i radi u Kragujevcukao profesor na studijskoj grupi hemi-ja Prirodno-matemati~kog fakulteta.Qubav prema kwizi, znawu i naucinaslijedio je od svoje majke Milene-Mile, uglednog prosvjetnog radnika,u~iteqice koja je izwedrila brojne gen-

eracije uspje{nih u~e nika. @eqeli smoda na ovaj na~in oìvimo wegovasje}awa na {kolu iz koje je krenuo naput nauke i saznamo koliko napora, vre-mena i odricawa zahtijeva takav put.Sigurni smo da }e wegova iskustvakoristiti svim u~enicima i pomo}i imda se izbore za svoje mjesto u dru{tvu.

U~enici od kojih se u~i

Q U B A V

POKRETA^ USPJEHA

• Milane, za po~etak raz-govora htjeli bismo da tepitamo u ~emu nalazi{snagu i voqu da sve uspije{i svuda stigne{.

- Prije svega, èleo bihda vam se zahvalim na pa -`wi koju ste mi pruìliovim razgovorom. Mislimda je qubav uop{e u ivotuglavni pokreta~ svega.Takoje i kod mene. Qubav, u we -nom univerzalnom zna~ewu,daje mi snagu i voqu daradim ono {to èlim i dastignem sve {to èlim.

• Otkuda tvoja qubavprema glumi?

- Ponekad mi se ~ini daje qubav prema glumi odu-vijek postajala u meni.Mo`da se ona javila iz e -qe da nekako pobjegnem odstvarnosti, od svih prob-lema koji me okruùju, daproniknem u du{u ra zli -~itih likova i proìvimdio wihovih sudbina. Nataj sam na~in shvatio da~ovjek nikad i ni u ~emunije sam, ni prvi, ni jedi-ni i da upravo zato treba dapri|e sa osmijehom svemu{to mu ivot donese. Jedi-no tako moè biti sre}an.

• Da li si se ve} opredi-jelio za fakultet koji bi

èlio da studira{?- Jo{ uvijek sam u dile-

mi oko odabira fakulteta.Mnogo faktora treba uzetiu razmatrawe jer je u pi -tawu odluka za cio ìvot.Znam da zvu~i nelogi~no,ali izbor }e biti ili elek-trotehnika ili gluma.

• Koji }e{ doga|aj izsredwe {kole uvijek pam -ti ti?

- Mnogo je divnih uspom-ena iz ove {kole koje }usvuda sa sobom nositi. Ipak,vjerujem da doga|aj koji }edati poseban pe~at mom{kolovawu, tek predstoji.Bi}e to matursko ve~e.

Pitawa pripremile:Tamara Glu{~evi} i

Nikolina Damjanovi}, I2

Milan Joksovi}, biv{i u~enik na{e {kole, profesor na studijskoj

grupi hemija Prirodno-matemati~kog fakulteta u Kragujevcu

Milan Baj~eta

Po{tovani ~itaoci, ovih dana, napore-do sa proslavom Dana {kole, {kolskilist “Sredwo{kolac” slavi svoj petiro|endan. U protekle ~etiri godine onnas je vjerno pratio u svim na{imaktivnostima, bavio se temama iz {kol-skog ìvota, pronalazio najzanimqivi-je sadràje iz svih struka i svih podru~jarada i kao takav, postao ogledalo nassamih.

U~e{}e velikog broja u~enika u wego -voj izradi, kao i obiqe najraznovrsnijihsadràja i tema, od po~etka su bilinajve}i kvalitet “Sredwo{kolca” ipostali znak wegovog raspoznavawa. Tosu oni kvaliteti koje }emo wegovati i unarednom periodu i kojima }emo mjeritisvoju uspje{nost. Ove godine smo ipakodlu~ili da osvjeìmo na{ listuvo|ewem rubrika koje se bave aktuelnimpitawima iz svakodnevnog ivota, daju}iprednost dru{tvenim nad stru~nim

temama. To je jo{ samo jedan u nizu pokaza-teqa da su na{i u~enici ne samo osobeupu}ene za rad u privredi u okvirimasvoje struke, ve} i svestrane li~nostikoje imaju {irok pogled na svijet i pos-jeduju kvalitetno op{te obrazovawe.

Svoju najiskreniju zahvalnost upu}ujemsvim svojim kolegama, u~enicima i sarad-nicima koji su svojim prilozima i su ge -stijama doprinijeli da peti broj na{eglista ugleda svijetlo dana. Posebnu zah-valnost dugujem u~enici Tijani Dromqakkoja se, naporedo sa aktivnostima naure|ivawu lista, maksimalno trudila davjernim okom kamere zabiqeì svedoga|aje i aktuelnosti iz {kolskogìvota.

U nadi da ni ovoga puta nismo iznev-jerili va{a o~ekivawa, ja vas u svojeli~no ime i ime svih ~lanova Ure |i -va~kog odbora, najsrda~nije pozdravqam.

Sneàna Gruji~i}, prof.

R I J E ^ U R E D N I K A

Mladi novinari

2Sredwo{kolacNovembar 2011. godineAktuelno

Broj u~enika u posljednjih pet godina imatrend zna~ajnog pada (2010/11. upisano je 85u~enika manje u odnosu na {kolsku 2006/7.godinu). Zahvaljuju}i intenzivnoj kampanji,{kolske 2011/12. upisali smo 827 u~enika, {toje za 24 vi{e u odnosu na 2010/11. (pobolj{anjeza 2.98 %) . Broj programa koji se realizuju u[koli posljednje dvije godine zna~ajno je ve}i

u odnosu na raniji period.Pra}enje uspjeha u~enika tokom {kolske

godine vr{i se prikupljanjem podataka nasvakom klasifikacionom periodu. Ostvareni usp-jeh je razli~it i pokazuje trendove rasta u odno-su na prethodne {kolske godine (2006/7. razredje ponavljalo 49, a 2010/11. samo 4 u~enika).

Radan Kartal, pedagog

REZULTATI NA STRU^NOMISPITU 2010-11.

Stru~ni ispit u~enici su polagali iz ~etiri dijela:1. maternji jezik i knjièvnost;2. strani jezik ili matematiku; 3. stru~no teorijski predmet i 4. stru~ni rad sa odbranom.Prva dva dijela ~ine eksterni dio ispita. Oni su u organizaciji

Ispitnog centra, a druga dva dijela su interni dio ispita i onisu u organizaciji {kole.

Stru~ni ispit je polagalo 108 u~enika (106 redovnih i 2vanredna), tj. ra|eno je 216 testova. Ispit je poloìlo 99u~enika, dok je 9 u~enika upu}eno na popravni ispit u avgus-tu (maternji jezik -4, matematika -3, engleski jezik – 1, fran-cuski jezik - 1 u~enik).

Uspje{nost rije{enosti testova iz pojedinih predmeta:• maternji jeziki knjièvnost - 96.30 % , srednja ocjena - 3,10;• engleski jezik - 98,21 %, srednja ocjena - 2.70;• ruski jezik - 100 %, srednja ocjena - 2.50;• francuski jezik - 75 %, srednja ocjena - 1.80;• matematika - 86.96 %, srednja ocjena - 2.48.

Uspje{nost rije{enosti svih testova iznosi 95.83 % (207/216).Prolaznost 91,67 % (99/108).


UPIS U [KOLSKOJ 2011/12. GODINIOve {kolske godine upisano je ukupno 827 u~enika koji su raspore|eni u 32 odjeljenja.Broj u~enika po razredima, podru~jima rada, obrazovnim profilima i stepenima stru~ne

spreme dat je u sljede}em pregledu:

Radan Kartal, pedagog.

POSTIGNU]A UÊNIKA U JUSREDNJA STRU^NA [KOLA - PLJEVLJAPostignu}a u~enika u JU Srednja stru~na {kola, posljednjih pet {kolskih godina, ogledaju

se kroz indikatore koji su dati u tabeli:

Ne samo u pljevaljskoj op -{ti ni ve} i {irom Crne Gore,zna se za volonterski radsrednjo{kolaca sa djecom izNVO “Zra~ak nade”. U~e -ni~ke aktivnosti u cilju razvi-janja humanosti i razbijanjapredrasuda, podràva ve}inaprofesora Srednje stru~ne{kole Pljevlja, s obzirom dasu volonteri u znatnom brojuupravo u~enici na{e {kole.Me|utim, inkluzija je jo{ uvi-jek pomalo stran pojam, apredrasude su svuda prisutne.U tom cilju su volonteri Zra -~ka organizovali u prostori-

jama Srednje stru~ne {koletribinu na temu: “Kako pobi-jediti predrasude”.

Tribina je odràna 18.marta 2011. godine. Kako semo glo ~uti iz izlaganja volon-tera, ovi mladi ljudi su volon-tiraju}i razbili predrasude istekli nezaboravno iskustvo.@eljeli su da organizovanjemtribine podijele to iskustvo saprofesorima i drugovima.Ljudi, po mi{ljenju volontera,jo{ uvijek nisu razbili pre-drasude, a razli~itosti te{koprihvataju. Suze u o~ima pri -sutnih posvjedo~ile su da je

pri~a o srednjo{kolcima i nji-hovim drugovima sa smetn-jama u razvoju, dirnula mno -ga srca.

Nema dileme da je tribinabila jako uspje{na, jer seneposredno nakon nje znatanbroj u~enika prijavio za vo -lonterski rad u Zra~ku nade.

Lejla Kadi}, II2

Tribina u Srednjoj stru~noj {koli

ISKUSTVA VOLONTERA

U Srednjoj stru~noj {koli organizovanje seminar obuke za 19 direktora iz cijeleCrne Gore, od pred{kolskog do sred-njo{kolskog obrazovanja. Dvodnevni sem-inar 27. i 28. maja 2011. god, je ~etvrtiovakav organizovan u Pljevljima, a prijeSrednje stru~ne {kole, doma}ini su biliGimnazija “Tanasije Pejatovi}” i osnovne{kole “Salko Alj ko vi}” i “Bo{ko Buha”.

- Mi doista odabiramo najuspje{nije{kole i najuspje{nije direktore, zato smoodabrali Srednju stru~nu {kolu... Ono {toje ovdje na evropskom nivou jeste na~inrukovo|enja. Ovom {kolom rukovodi

takozvani timski lider. Ova {kola, tako|e,ima evropski sertifikat o kvalitetu svograda. Smatram da je ovo jedna od tri {koleu Crnoj Gori koje su dostigle evropskestandarde. Ovdje moraju dolaziti pred-stavnici institucija iz Podgorice, ne u studi-jski boravak, nego da u~e - istakao jeLjubomir Kova~evi}, samostalni savjet-nik za obuku direktora u Zavodu za {kol-stvo u Podgorici.

Obuka direktora je po~ela sa reformom{kolskog sistema 2004. godine, a obuku jepro{lo preko 250 direktora.

M.T.

“PLJEVALJSKE NOVINE” br. 1300, 01. 06. 2011.

Obuka direktora u Srednjoj stru~noj {koli

DOSTIGLI EVROPSKE STANDARDE

MOJ DOMMoj dom je mali kao orah i velik je kao sre}a,nije bitno kolko ima{ve} kako se ko osje}a.

U svijetu, me| tu|inom,samo}a je u srcu mome,tek u njemu, makar sama,uvijek sam svoj na svome.

Ovdje je svakom pru ena rukai svima vrata otvorena,i kad ti srce zarobi mukautjehu da}e ti njedra njena.

Svi putevi vode me ovudaka ovom spoju neba i mora,svakom je najljep{a njegova gruda,a meni moja CRNA GORA!

Lejla ]irlija, II2

Budi ljubazan prema onomekoga sretneš kad se penješ uz

brdo, jer se moè dogoditi da gasretneš ponovo i kad se budeš

spuštao niz brdo.Mahmud TajmurUrednik rubrike

Alema Vlahovljak

3Sredwo{kolacNovembar 2011. godine Aktuelno

SERVIS CENTAR CRNOGORSKIHPREDUZE]A ZA VJE@BU

“Li~ne karte” preduze}a za vje`bu u JU Srednja stru~na{kola – Pljevlja

TIMBER MONT DOONaziv PZV-a: TIMBER MONT DOO Adresa: VUKA KARAD@I]A 15 [kola: SREDNJA STRU^NA [KOLA Grad: PLJEVLJABroj telefona: +382 52 356245 Broj faxa: +382 52 356245 Broj ìro ra~una: E-mail: [email protected] Web page: http://sites.google.com/site/timbermontpv/Datum osnivanja: 08.10.2007.g.Djelatnost PZV-a: TRGOVINA NA VELIKO DRVETOM IGRA\EVINSKIM MATERIJALOMRadno vrijeme: UTORAK 07.45-09.15h; ETVRTAK 07.45-09.15hBroj u~enika: 15 Odgovorni nastavnik: NADA JOVI]

PLANINSKI SIRKO-MILK DOO Naziv PZV-a: PLANINSKI SIRKO-MILK DOO Adresa: VUKA KARAD@I]A 15 [kola: SREDNJA STRU^NA [KOLA Grad: PLJEVLJABroj telefona: +382 52 356245 Broj faxa: +382 52 356245 Broj ìro ra~una: E-mail: [email protected] Web page: http://sites.google.com/site/pzvsirkomilk/Datum osnivanja: 15.10.2009.g.Djelatnost PZV-a: PRODAJA MLIJE^NIH PROIZVODANA VELIKORadno vrijeme: UTORAK 13:45h-15:15h; ÊTVRTAK13:45h-15:15hBroj u~enika: 15Odgovorni nastavnik: MILICA ÔLOVI]

U~enici II razreda obra-zovnog profila automeha-troni~ar, posjetili su i ovegodine Sajam automobila uBudvi. Sajam je bio otvorendo 9.oktobra 2011. godine, pasu ovi u~enici upravo togposljednjeg dana krenuliautobusom za Budvu u ranimjutarnjim ~asovima. Vo|aputa bio je i ove, kao i pre tho -dne {kolske godine, profesorsaobra}ajne grupe predmeta una{oj {koli, Radenko Lacman.Osim njega, sa u~enicima jekrenuo i nastavnik prakti~nenastave Sredoje Cmiljani}.

Sajam automobila spada ugrupu najposje}enijih i naja-traktivnijih manifestacija uokviru Jadranskog sajma,izme|u ostalog i zato {to setom prilikom bira i najljep{ahostesa. Lijepe djevojke i lijepiautomobili privukli suinteresovanje na{ih u~enikakoje ni niz oteàvaju}ih fak-tora vezanih za ovaj odlazaknije mogao sprije~iti da drugi

put zaredom organizuju je -dno dnevnu ekskurziju u Bu -dvu. Najnoviji modeli fran-cuskih, japanskih, ita li janskih,korejskih, ~e{kih, {panskih,ameri~kih i kineskih proiz-vo|a~a automobila, samo supoja~ali ina~e prisutnu ljubavu~enika ovog obrazovnog pro-fila prema automobilizmu.Mogli su se vidjeti i najsavre-meniji auto-dijelovi, prate}aoprema i motocikli. Posebnoje zna~ajno bilo prisustvo liz-ing kompanija, banaka i osig-uravaju}ih dru{tava koji suomogu}avali kupcima da urekordnom roku do|u do auto-mobila.

Za najljep{u hostesu jeizabrana Budvanka KristinaKalu|erovi}. Na{i u~enici se,naravno, nisu vratili u Pljevl-ja sa novim tipom automobi-la ili motocikla, ali jesu samnogo prijatnih doìvljaja inezaboravnih utisaka.

Rade Babi} i OgnjenGrbovi}, II6

INTERNA OBUKAU SREDNJOJ

STRU^NOJ [KOLIU organizaciji tima za

PRN[ (Profesionalni razvojna nivou {kole), odràn jeprvi, interni dio obuke zapobolj{anje “u~iti kako seu~i” kompetencije .

Aktivnosti, organizovanetokom osmo~asovnog radnogdana, za 16 polaznika, pre-dava~a u Srednjoj stru~noj{koli, podrazumijevale suvi{e radionica razli~itogsadràja, od samoprocjenesvog stila u~enja do formi-ranja grupe prakti~ara. Uplanu su jo{ dvije ovakveradionice tokom narednogperioda, a svi polaznici }edobiti uvjerenja da supoha|ali ovu obuku.

Svetlana Drobnjak, prof.

Projekat “Reforma stru -~nog obrazovanja u pravcuunapre|enja zapo{ljavanja”(VET) organizovan je nanivou Crne Gore za nas-tavnike koji predaju predmeteiz podru~ja rada: arhitektura,gra|evina, elektrotehnika,turizam, trgovina, ugos-titeljstvo, ma{instvo, meha-

tronika . Osnovni cilj Projek-ta je pobolj{anje mogu}nostizapo{ljavanja svr{enih u~e -nika srednjih stru~nih {kola umjerama kontinuiranog obra-zovanja. Projekat se realizu-je od septembra 2006. godinedo decembra 2011. godine ivrijedan je 3.500.000 eura. Udecembru 2010. godine pot-

pisan je Ugovor za III fazuProjekta koja }e se realizo-vati u 2011. godini, ~ija vri-jednost iznosi 530.000 eura.Sedam pilot {kola (SM[“Mladost” Tivat, SS[ Nik{i}(elektrotehnika), SM[ “Dani-lo Ki{“ Budva, SS[ “SergijeStani}” Podgorica, SS[ “IvanUskokovi}” Podgorica, SS[

“Ing. Marko Radevi}” Pod-gorica i SS[ Pljevlja) je ini-cijalno planirano za saradnjuna Projektu. Aktivnosti kojese realizuju u okviru Projek-ta su: razvoj kurikuluma,obuka nastavnika, nabavkaopreme, obuka za upravu{kola, profesionalno usmjer-avanje, finansiranje u~e{}ana sajmovima u~enika,obezbje|ivanje kvaliteta,razvoj ud`benika i strate{kihdokumenata, finansiranjestudijskih posjeta.

Predava~i u na{oj {koli -Vladan Avramovi} i VidakVukovi} prisustvovali su sed-mom po redu seminaru iz oveoblasti. Seminar je organizo-van u Srednjoj stru~noj {koli“Ivan Uskokovi}” u Podgori-ci (radionica za automeha-troniku) na temu “CommonRail sistem, recirkulacijaizduvnih gasova i punjenjemotora pod pritiskom”od17.do 19.aprila 2011. godine.

Seminar je vodio g-din DirkHars iz Srednje stru~ne {koleza automehatroniku iz Ham-burga.

Naredni seminar iz oveoblasti organizovan je 28, 29,30 i 31. juna 2011. godine uTivtu na temu “Sistem ubriz-gavanja benzina, indirektnoubrizgavanje benzina, direk-tno ubrizgavanje benzina,smanjivanje emisije {tetnihprodukata izduvnih gasova iosnovni elementi ABS sis-tema”. Sljede}i korak u ovomnizu seminara bi}e odlazakNjema~ku, u Srednju stru~nu{kolu u Hamburgu radi razm-jene iskustva u okviru ovestruke. Jedan dio opremeneophodan za rad na ovomobrazovnom profilu jeisporu~en i nalazi se u na{oj{koli, a drugi dio se o~ekujedo kraja godine.

Vidak Vukovi}

Njema~ko dru{tvo za me|unarodnu saradnju (GIZ)

“REFORMA STRU^NOG OBRAZOVANJA U PRAVCUUNAPRE\ENJA ZAPO[LJAVANJA” (VET)

Automehatroni~ari ponovo na Sajmu automobila

IZVJE[TAJ SA14. SAJMA

AUTOMOBILA

Prvo dràvno takmi~enje iz podru~ja radaMa{instvo i obrada metala odràno je uBijelom Polju 7. maja 2011. god. U~enici suse takmi~ili iz nastavnih predmeta: tehni~kocrtanje i ma{inski elementi.

Na takmi~enju koje su organizovali: Min-istarstvo prosvjete, Centar za stru~no obra-zovanje i {kola doma}in, u~estvovale su 23ekipe iz devet obrazovnih ustanova.

Na{u {kolu na ovom takmi~enju pred-stavljale su tri ekipe. Ekipa koju su ~inili:Marko Despotovi}, Stevan Cveki} i Du{ica

Perunu~i} (u~enici 44 odjeljenja, obrazovnogprofila Tehni~ar numeri~ki upravljanihma{ina), osvojila je drugo mjesto iz nas-tavnog predmeta ma{inski elementi. Iz nas-tavnog predmeta tehni~ko crtanje takmi~ilesu se ekipe u sastavu: Borko Vuka{inovi},Andrija Ljiljani}, Lazar Novi}evi} ( 37 odjel-jenje) i Milo{ Draga{, Jovica Jelovac, MiladinLon~ar ( 27 odjeljenje), obrazovnog profilaTehni~ar za kompjutersko konstruisanje iupravljanje.

Sabina ]irlija, prof.

Takmi~enje iz podru~ja rada – ma{instvo i obrada metala

ZAVIDAN USPJEH NA[IH UÊNIKA

* Nastavak sa 1. strane

• Jasno nam je da je put usjeha punuspona i padova. Kako istrajati na tomputu i sti}i do èqenog ciqa?

- Poku{a}u ilustrativno da odgovorimna ovo pitawe koriste}i sopstveni pri -mer posla kojim se bavim. Merilo uspe -{nosti nau ~nog rada ogleda se u broju ikvalitetu publikovanih nau~nih radovau eminentnim svetskim ~aso pisima. Nekadsu potrebni meseci labo rato rijskih iteorijskih istraìvawa da bi se do{lodo finalnog koncepta nau~nog rada koji}e biti poslat u odgovaraju}i ~asopis.Informacija da je va{ rad pozitivnoocewen od strane svetskih eksperata izuske nau~ne oblasti i prihva}en za pub-likovawe, stvara zadovoqstvo i pro-fili{e ose}awe vrednosti i zna~ajaonoga {to radite i ~ime se bavite. Time,uz odgovaraju}i publicitet u nau~nimkrugovima, dobijate satisfakciju zaprethodni i ogroman podsticaj za daqirad. Drugim re~ima, ako maksimalnocrpite “pozitivnu energiju” iz svakogdobrog rezultata ili uspeha, onda ja~ateveru u sopstvene mogu}nosti i stvarate po -tre bno samo po uzdawe koje vam je ne op ho -dno da lak{e prebro dite neuspehe ipadove koji su sastavni deo svakog posla.

• Da li je uvijek mogu}e uskladitiposlovne i privatne obaveze i kako Viuspijevate u tome?

- Nije lako, ali je mo gu}e. Nekada samimorate da defini{ete {ta vam je pri-oritet u datom tre nutku. Potreban jetako|e i visok stepen ra zu mevawa va{egnajblièg okruèwa. [to se mene ti~e,

u zavisnosti od situacije poku{avam dana|em optimalan balans.

• Moète li nam re}i na {ta u~enicisredwe {kole posebno treba da obratepa`wu da bi se {to boqe sna{li na fa -kul tetu?

- Najva`nije je napraviti pravi izboru meri u kojoj je to mogu}e, uzimaju}i uobzir i neke objektivne okolnosti koje~esto prate takve si tu acije. S jednestrane, imate jasne sopstvene sklonostiprema odre |enom pozivu koji ste ve ro -vatno profilisali u zavr{nim razred-ima sre dwe {kole, a sa druge, po stojetzv. atraktivna ili boqe re~eno defici-tarna zanimawa koja vam omo gu }avajurelativno lako za po slewe poslezavr{etka stu dija. Za one koji buduimali visok prosek u toku studirawa ibudu èleli da upi{u doktorske studi-je postoje zaista dobre mogu }nostiusavr{avawa u re no miranim svetskimuniverzitetskim centrima koje su pro-pra}ene povoqnim stipendijama. Nar-avno, znawe ste~eno u va{oj {koli bi}evam od neprocewive vrednosti za bilokoju vrstu odluke u pogledu izborabudu}eg ìvotnog poziva.

• Hvala jo{ jednom i mnogo uspjeha udaqem radu!

- Zahvaqujem se jo{ jednom na va{empozivu sa èqom da provedete lepetrenutke u va{oj, odnosno na{oj {koli,kojih }ete se kasnije rado se}ati. Isto -vre meno vam èlim us pe {no daqe{kolovawe.

Pitawa pripremili: Nata{a Mija-tovi} (I2), Nikola Popovi} i Bogdan

Gruji~i} (IV4)

Biv{i |aci – uspje{ne li~nosti

GODINE U SVIJETU NAUKE

4Sredwo{kolacNovembar 2011. godineVodi~ za maturante

Ne opstaju ni najs-

na`nije, ni najin-

teligentnije vrste, ve}

one koje se najbrè pri-

lago|avaju promjenamaârls Darvin

Ako èlite da studirate u Beogradu

WEB ADRESE NEKIH FAKULTETA BEOGRADSKOG UNIVERZITETAwww.ekof.bg.ac.rs/ EKONOMSKI FAKULTET U BEOGRADUwww.etf.rs/ ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U BEOGRADUwww.fb.bg. ac.rs/ FAKULTET BEZBJEDNOSTI U BEOGRADUwww.fon.rs/ FAKULTET ORGANIZACIONIH NAUKA BEOGRADwww.f.bg.ac.rs/ FILOZOFSKI FAKULTET U BEOGRADUwww.agrif.bg.ac.rs/ POLJOPRIVREDNI FAKULTET U BEOGRADUwww.ius.bg.ac.rs/ PRAVNI FAKULTET U BEOGRADUwww.rgf.bg.ac.rs/ RUDARSKO – GEOLO[KI FAKULTET U BEOGRADUwww.sf.bg.ac.rs/ SAOBRA]AJNI FAKULTET U BEOGRADUwww.sfb.bg.ac.rs/ [UMARSKI FAKULTET U BEOGRADU

Ako èlite da studirate u Sarajevu

NEKE WEB ADRESE FAKULTETA SARAJEVSKOG UNIVERZITETAwww.pa.unsa.ba/ PEDAGO[KA AKADEMIJA U SARAJEVUwww.mef.unsa.ba/ MA[INSKI FAKULTET U SARAJEVUwww.ff.unsa.ba/ FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVUwww.fsk.unsa.ba/ FAKULTET ZA SAOBRA]AJ I KOMUNIKACIJU U SARAJEVUwww.fasto.unsa.ba/ FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA U SARAJEVUwww.fpnsa.unsa.ba/ FAKULTET POLITI^KIH NAUKA U SARAJEVUwww.etf.unsa.ba/ ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVUwww.efsa.unsa.ba/ EKONOMSKI FAKULTET U SARAJEVUwww.pf.unsa.ba/ PRAVNI FAKULTET SARAJEVOwww.pmf.unsa.ba/ PRIRODNO- MATEMATI^KI FAKULTET U SARAJEVU

Ako èlite da studirate u domovini

NEKE WEB ADRESE FAKULTETA U CRNOJ GORIweb: www.etf.ac.me ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U PODGORICIweb: www.mf.ac.me MA[INSKI FAKULTET U PODGORICIweb: www.gf.ac.me GRA\EVINSKI FAKULTET U PODGORICIweb: www.pmf.ac.me PRIRODNO- MATEMATI^KI FAKULTET U PODGORICIweb: www.ekonomija.co.me EKONOMSKI FAKULTET U PODGORICI web: www.pravni.net PRAVNI FAKULTET U PODGORICIE-mail: [email protected] FAKULTET POLITI^KIH NAUKA U PODGORICIweb: www.ff.ac.me FILOZOFSKI FAKULTET U NIK[I]U

web: fthkotor.me FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO U KOTORUWeb sajt: www.fsnk.ac.me FAKULTET ZA SPORT I FIZI^KO VASPITANJE U NIK[I]U(Bliè informacije o svim fakultetima u Crnoj Gori moète prona}i na adresi: http://www.ucg.ac.me/cg/clanice.htm)

Pripremio: Bogdan Gruji~i}, IV4

Samo za maturante

NEPOVRATNAPESMA

Miroslav Anti}

Nikad nemoj da se vra}a{ako stvarno u svet kre}e{.Nemoj da mi ne{to petlja{.Nemoj da mi ho}e{ – ne}e{.Opasno je kao munja,opasno je kao metakkad u tebi ve~no kunjai {unja se tvoj po~etak._ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _Ne gu`vaj se, ne sapli}io sopstveni rep i trag.[ta ti zna~i staro sunce?Stare staze? Stari prag?To je ono za ~im moèda se pati.To je ono ~emu moè{srce dati.Al ako se ikad vrati{mora{ znati, tu }e{ statii ostati._ _ _ _ _ _ _ _ _Opasno je kao zmija,opasno je kao metak,kad u tebi ve~no klijai }arlija tvoj po~etak.Ti za koren nisi stvoren,ceo ti je svet otvoren.Pa daj budi takvo ~udo{to ne ume ni{ta malo,ve} kad krene{ – kreni ludo,ustreptaloradoznalo.Ko zna kud }e{?Ko zna za{to?Ko zna {ta te tamo ~eka?Sve su èlje uvek beljekad namignu izdaleka.Pa ako se i pozlati{il sve te{ko,gorko plati{,uvek samo napred idinikad nemoj da se vrati{.

Kako izabrati fakultet. Prije nego što do -ne sete odluku o svom budu}em školovanjui zanimanju, prvo pro~itajte ovaj tekst isaznajte kako izabrati odgovaraju}i fakul-tet. Bez obzira da li imate završenu opštu ilistru~nu srednju školu, moète konkurisatiza bilo koji fakultet. Za ovaj korak nikadanije kasno, bez obzira na godine. Pa`ljivopromislite i dajte sebi vremena da done-sete pravu i kona~nu odluku.

Izabrati odgovaraju}i fakultet uz našvodi~ koji slijedi nije uopšte teško:

1) Nabavite listu svih fakulteta sa svihsmje rova, odsjeka i ostalih informacija. Sa -stavite listu svojih favorita, ne uzimaju}i uobzir njihove me|usobne razlike.

2) Izra~unajte broj bodova iz srednje ško -le. Imajte u vidu da svaki fakultet razli~itoboduje i da za neke od njih broj bodova ni -je od presudnog zna~aja. Zbog toga pri ku -pite sve informacije o kriterijumima za ko -nkurisanje.

3) Uzmite u obzir i lokaciju. Ukoliko vašizbor podrazumijeva i preseljenje raspita-jte se o studentskim domovima, iznajmlji-vanju smještaja ili stana. Obratite pa`nju nabudèt jer ovo predstavlja dodatni trošak.Raspitajte se da li neko vama blizak imasli~ne planove što se ti~e stanovanja. Pod-

jela troškova moè mnogo da pomogne.4) Pretraìte sajtove i popri~ajte sa stu-

dentima tih fakulteta. Fakulteti tako|eimaju studentske slu`be gde se moètedodatno raspitati i informisati za sve što vaszanima.

5) Studiranje u inostranstvu. Danas jestu diranje u inostranstvu sve ~eš}e, i akokod nas ne moète da prona|ete èljenismjer potraìte, razmislite i o alternativi uinostranstvu.

6) Obratite pa`nju na zanimanja kojimase moète baviti prilikom odabira fakulte-ta. Imajte na umu da na razli~itim fakulte-tima moète na}i sli~ne smjerove. U tomslu~aju se specijalno raspitajte o programui uslovima.

7) Ne dozvolite da vas mišljenja drugihpokolebaju u vašem izboru. Vaša intereso-vanja i mogu}nosti su najbitnija. Isto takone isklju~ite mogu}nost da vam nastavl-janje porodi~nog posla moè obezbijeditibolju budu}nost nego zapo~injanje novog.

Napomena: Teìna fakulteta je subjek-tivna stvar, zato se ne oslanjajte na tu|amjerila i iskusta. Ono što za vas moè bitilako, nekome je teško i obratno.

Pripremila Redakcija Srednjo{kolca

KAKO IZABRATI FAKULTET

5

Biti uspje{an u oba vqa -wu bilo koje profesije go -tovo je nemogu}e bez konti -nu iranog profesional nograzvoja koji se moè sa -gledati u kontekstu kon ce -pci je doìvotnog u~e wa.Ako èlimo da na{i nas-tavnici uspje{no po ma ui podràvaju proces u~e wau~enika, onda oni sa mimoraju da budu uspje{niu~enici. Ako su na{e {ko -le organizacije u kojima seu~i, onda i one same morajubiti organizacije koje u~e.

Kao organizacija kojau~i, {kola treba sama dapra ti i evaluira svoj rad,te da ga na osnovu toga una -prije|uje.

U {koli koja u~i:• u centru svega su djeca i

wihovo u~ewe• nastavnici su podsta -

knuti da i sami budu onikoji u~e

• nastavnici se podsti~uda sara|uju i u~e jedniod drugih

• {kola (svi oni koji ~ine{kolu) u~e kako da na -preduju

• direktor je vode}i u~e nik

[ta jeprofesionalni razvoj?Profesionalan razvoj

nastavnika, u osnovi , jesteproces unapre|ivawa vje -{tina i kompetencija nas-tavnika u ciqu unapre|ewakvaliteta nastave, kao iu~ewa i postignu}a u~e -nika. Osim seminara kojise nude eksterno, zna~ajandio profesionalnog razvo-ja pojedinca odvija se u{koli. Profesional-ni razvoj jestedugoro~an integra-tivni proces tokomkojeg se, kroz u~ewe,prakti~an rad i

istraìva~ked j ela tnos ti ,razvijaju i una -pre |uju zna we, vje {tine i

spo sobnosti pojedinaca.Prola ze }i kroz ovaj pro-ces, nastavnik postajeprakti~ar koji promi{qai u skladu sa svojim potre-bama i potrebama {koleposta vqa ciqeve vlastitogprofesionalnog razvoja.Iako je ciq gore navedenognastavnik koji uspje{nopo maè i podràva procesu~ewa u~enika i on samtreba da postane uspje{anu~enik. To zna~i da trebada bude odgovoran za odlukekoje se ti~u sopstvenogprocesa u~ewa i sposobanda osmisli li~ne strategi-je u~ewa koje su u direktnojvezi sa razvojnim potreba-ma cijele {kole.

Da bi profesionalnirazvoj odista bio konti -nuirani proces, on se moraodvijati u {koli, kroz raz -li ~ite vidove planiranogpreno{ewa i razmjene zna -wa na osnovu jedne ili vi -{e {kola.

Za{to je vaànprofesionalni razvoj?Profesionalni razvoj

nastavnika omogu}ava kon-tinuirano sticawe, pro {i -rivawe i produbqivawezna wa, razvijawe vje{tinai sposobnosti koje su re -lati vne za uspje{nost nas-tavnih i vannastavnihakti vnosti u~enika.

Isto tako, pruà mogu -}nost spajawa znawa i vje -{tina kojima se obezbije|ujekvalitetna i us pje {na sa -ra dwa sa ko le gama i upravom{kole, kao i kva li tetanodnos sa ro di teqima i

lokalnom zajednicom. Nastavnicima se nu -

de razli~ite mo gu -}nos ti profesion-alnog razvoja: one

koje dolaze

spoqa (seminari, kursevi,konferencije, …) i one kojese do ga |aju u {koli (radi -onice, ogledni ~asovi, is -tra ivawa, stru~ni tek-stovi, analize, saop{tewa,pri ru ~nici i sl.)

U~estvuju}i u razli ~i -tim aktivnostima profe-sionalnog razvoja i popu -wavaju}i dokazima svojprofesionalni portfolio,nastavnici sti~u uslove zadobijawe jednog od vi{ezvawa. Sistem vi{ih zvawaima motivi{u}i faktor~iji krajwi ciq jeste po di -zawe kvaliteta nastave, a uskladu sa tim, po sti gnu}au~enika.

Nastavnici-nosioci vi -{ih zvawa su oni koji daqepodr a va ju i pokre}u pro-fesionalni razvoj u {kolii {ire (~lanovi tima zaprofesionalni razvoj u{koli, treneri u sistemu,treneri na nivou {kole,inovatori i sl.)

^lanovi tima za profe-sionalni razvoj u Sredwojstru~noj {koli su: TawaTodori}, Milenko [arac,Nada Jovi} Nada Koruì},Radan Kartal i VericaPopovi}.

Verica Popovi}, prof.

KQU^NE

KOMPETENCIJEU organizaciji CSO i

ETF-a, od septembra pro -{le, pa sve do novembra ovegodine, sprovo|ene su razneaktivnosti (radionice,seminari, okrugli stolovi)~iji je ciq bio poboq{aweznawa,vje{tina i stavovaiz oblasti osam kqu~nihkompetencija. Projektom jeobuhva}eno devet pilot{kola sa teritorije CrneGore, ukqu~uju}i i na{uskolu. U kqu~ne kompeten-cije za cjeloìvotno u~ewespadaju: komunikacija namaterwem jeziku, komu-nikacija na stranom jezi -ku, matemati~ka pismenosti osnovne kompetencije unauci i tehnologiji, digi-talna kompetencija, u~itikako se u~i kompetencija,interpersonalne gra|anskekompetencije, predu zet ni -{tvo i kulturolo{ka ek -spre sija. Za nas je od naj ve -}eg zna~aja “u~iti kako seu~i” kompetencija i jedanod zadataka nastavnikakoji su u~estvovali u ovomprojektu jeste da svojaznawa i iskustva podijelesa kolegama iz [kole i da,zajedno, radimo na po boq -{awu ove kompetencije ikod na{ih u~enika, {to ijeste svrha i krajwi ciqovog projekta.

Svetlana Drobwak, prof.

Na konstitutivnom sastanku Naci -onalnog savjeta za obrazovawe, odrànomsredinom maja u Podgorici, formirana sustalna radna tijela tog organa: Odbor zaop{te obrazovawe, Odbor za stru~no obra-zovawe i Odbor za obrazovawe odraslih.Nacionalni savjet se bira na ~etirigodine, a odluku o wegovom formirawudonosi Vlada Crne Gore.

Predsjednik Nacionalnog savjeta jeprof. dr Zoran ]ulafi} (UniverzitetCrne Gore).

Nadle`nosti Nacionalnog savjeta su:dono{ewe posebnog dijela obrazovnog pro-grama za osnovno obrazovawe i vaspitawei sredwe op{te i stru~no obrazovawe,dono{ewe standarda za pripremu uxbeni-ka za pred{kolsko vaspitawe i obrazo-vawe, osnovno obrazovawe i vaspitawe,sredwe op{te i stru~no obrazovawe,utvr|ivawe obrazovnih programa za obra-zovawe djece sa posebnim potrebama,vaspitnih programa za domove u~enika,kao i prilago|enih programa za obrazo-vawe odraslih, predlagawe op{teg dijelaobrazovnog programa za osnovno obrazo-vawe i vaspitawe i sredwe op{te istru~no obrazovawe, predlagawe posebnihprograma osposobqavawa, prekvali-fikacije, dokvalifikacije, usavr{avawai specijalizacije zaposlenih i neza-poslenih lica, odobravawe uxbenika inastavnih sredstava za pred{kolskovaspitawe i obrazovawe, osnovno obrazo-vawe i vaspitawe, sredwe op{te i stru~noobrazovawe itd.

Odbor za op{te obrazovawe ~ine: prof.dr Vesna Kilibarda (Filozofski fakul-tet), Rena Rak~evi} (O[ “Pavle Rovins-ki”- Podgorica), Zdenka Mi{kovi} (O[“Dr Dragi{a Ivanovi}”- Podgorica), AnaBojovi} (Gimnazija “Slobodan [kerovi}”-

Podgorica), Jadranka Radulovi} (Zavod za{kolovawe i profesionalnu rehabil-itaciju djece i omladine - Podgorica),prof. dr Marko Camaj (Medicinski fakul-tet) i Dragana Kneèvi} (JPU “\inaVrbica” -Podgorica).

U Odboru za obrazovawe odraslih su:Borislav Ka{}elan, Zvonko Pavi}evi}(Sindikat prosvjete), Vesna Radulovi}(Privredna komora), Ivan Saveqi} (pred-stavnik sredwih stru~nih {kola) iMehmed Feratovi} (profesor u Baru).

U Odboru za stru~no obrazovawe su:Zoran Klikovac (S[ “Sergije Stani}”-Podgorica), Vesna Damjanovi} (Sredwaekonomsko-ugostiteqska {kola - Nik{i}),Branislav Kneèvi} (Sredwa poqo-privredna {kola - Bar), Dragan Mira-novi} (Sredwa gra|evinsko-geodetska{kola “ In`. Marko Radevi}”- Podgori-ca), dr Nermin Abdi} (Medicinska {kola- Podgorica), Milica So{i} (Sredwahemijska {kola - Podgorica) i Sabina]irlija (Sredwa stru~na {kola -Pqevqa).

Na tri dosad odràne sjednice Odbora zastru~no obrazovawe razmatrani su sqede}iobrazovni programi: Prodava~ i Autome-hani~ar (programi sa prilago|enimizvo|ewem i dodatnom stru~nom pomo}i),Prodava~, Policajac i Menaxer kuli-narstva, kao i sqede}i standardi zani-mawa: Higijeni~arka, Komunalni higi-jeni~ar, Ra~unovodstveni tehni~ar,Turisti~ki vodi~, Planinski vodi~,Bebisiterka, Omladinski aktivista, Orga-nizator rada socijalne inkluzije, Sarad-nik socijalne inkluzije i Kroja~. Razma-trani obrazovni programi i standardizanimawa upu}eni su Nacionalnom savje-tu na usvajawe.

Sabina ]irlija, prof.

AKTIVNOSTI NACIONALNOG

SAVJETA ZA OBRAZOVAWE

Profesionalni razvoj na nivou {kole

KAKO NASTAVNIK MO@E

NAPREDOVATI U POSLU

Svi znamo da je eksterna matu-ra provjera uspje {nostiu~enika u usvajawu neophod-

nih znawa. Eksterna provjera znawaomo gu}ava testirawe pod is timuslovima za sve ma tu rante u CrnojGori. Na izvjestan na~in, ona jezamjena za nekada{we prijemneispite i najrealniji pokazateqkvaliteta na{eg rada i rada na{ihpredava~a. Posmatrana na taj na~inona nije, ili barem ne bi trebalo dabude, bauk za one u~enike koji susvojim radom zadovoqili minimumznawa i vje{tina predvi|enihpedago{kim standardima. Kaè seda eksterna matura omogu}avaravnopravnost svih u~e ni ka.

U teoriji, sve je odli~no za mi -{qeno. Pitawe je samo da li je upra ksi sve sprovedeno kako treba.Da li smo zaista svi ravnopravni?Da li su ocjene na maturskomispitu istinski pokazateq na{ihpostignu}a i znawa? Na stru~nomispitu u~enici stru~nih {kolapolaù ~etiri predmeta: materwijezik, matematiku ( ili stranijazik) i dva uè stu~na predmeta.Jasno je re~eno da je na u~enicima

da izaberu ho}e li polagati matem-atiku ili strani jezik. Ako zaistapostoji ravnopravnost u polagawumature, o kojoj se od po~etka tolikogovori, za{to onda u~enici obra-zovnog profila tehni~ar mar-ketinga i trgovine nemajumogu}nost izbora izme|u stranogjezika i matematike, kao {to imajusvi drugi obrazovni profili?Jedino tehni~ari marketinga itrgovine moraju, èqeli ili ne,da polaù strani jezik. Me|u wimaima odli~nih ma te ma ti~ara kojibi èqeli da se upi{u na fakul-tet koji podrazumijeva dobro poz-navawe matematike, ali oni nama-ju pravo da po la u matematiku. Dali je to ravnopravnost?

U~enici obrazovnog profilaekonomski tehni~ar (vrlo bliskogprofilu tehni~ar marketinga itrgovine) imaju mogu}nost izbora.

Zbog ~ega su u~enici jednog obra-zovnog profila u neravnopravnompoloàju u odnosu na ostale u~enike?Odgovor na ovo pitawe traìli smone samo od svojih predava~a ve} i odpredstavnika Ispitnog centra, alinikakav jasan i konkretan odgovornismo dobili. Tako je odlu~eno –jedino je obrazloèwe za koje mi dosada znamo. Toliko o ravnopravnos-ti na eks ter noj maturi.

Drugi dio problema odnosi se narealnost prilikom ocjewivawazadataka, naro~ito kada je u pitawumaterwi jezik. îwenica je da ninajboqe organizovana izrada pis-menih zadataka, odnosno eseja, nemoè biti oslo bo|ena izvjesne sub-jektivnosti pregleda~a. îme seina~e moè objasniti ~iwenica daje jedan u~e nik na pilot testu oci-jewen maksimalnim brojem poenai ocjenom 5, a da taj isti u~enik

nije imao dovoqan broj poena zaprolaznost na stru~nom is pitu izistog predmeta? Osim toga, ako sutri pregleda~a ozbiqno i odgov-orno pregledala jedan rad, otkudaonda toliko slu ~ajeva da nakonuloène albe i ponovnog pregle-da komisija utvrdi neku druguocjenu? Sve ovo dovodi u pitaweosposobqenost po je dinih pregle-da~a za ozbiqan posao koji im jepovjeren i ra|a dilemu – da li jeeksternom provjerom znawa zaistaobezbije|ena ravnopravnost svihu~enika i jesu li dobijani rezul-tati vjeran odraz u~eni~kih znawai vje{tina, kao {to se govori.

Naravno, na{a {kola moè bitizadovoqna rezultatima eksterneprovjere znawa u prethodnoj {kol-skoj godini ( na ispitu iz materwegjezika i matematike bili smo usamom vrhu u rangu stru~nih{kola), pa na{e sugestije neproizilaze iz subjektivne proc-jene situacije, ve} iz objektivnogsagledavawa okolnosti pod kojimaje ispit organizovan.

Marijana Jakovqevi} (IV2) iMilan Baj~eta (IV3)

Iz ugla u~enika

EKSTERNA MATURA

Urednik rubrike


Ako djeca ne mogu da u~e

onako kako ih mi podu ~a -

vamo, onda je na{a odgo vor -

nost da ih podu~avamo na na~in

na koji mogu da u~e.C. Klackhon

Sredwo{kolacNovembar 2011. godine Pedagogija

6Sredwo{kolacNovembar 2011. godineMladi i dru{tvo

“Droge” novog doba

INTERNET,

KOCKA,

KUPOVINAU stroju sa narkomani-

jom, pu{ewem i alko-holizmom, posqedwih god-ina stoji i zavisnost od{opinga, estetske hirurgi-je, fitnesa, izbjeqivawazuba… “Droge novog doba”ne tretiraju se kao psi-hoaktivne supstance, alije istraìvawem utvr|enoda mogu da izazovu isteposqedice kao i psihoak-tivne supstance. Svaka~ovjekova djelatnost pred-stavqa mentalni problemako od svoje svrhe prerasteu na~in prevazilaèwanesigurnosti i neraspo-loèwa.

Kupovina je uobi~ajenaaktivnost. Kupujemo ne{to{to nam je potrebno. Ali,ako od {etawa po pro-davnicama zavisi na{eraspoloèwe i sigurnost,onda svrha kupovine dobi-ja psiholo{ku dimenziju.Kada se osnovna funkici-ja djelatnosti pretvori u“nagradu” bez koje osoba nemoè da funkcioni{e,onda govorimo o zavisnos-ti.

Kod nas se “droge novogdoba” nisu jo{ tolikopojavile koliko ih ima usvijetu. Kod nas je ~e{}iproblem druge prirode. Toje problem osoba kojeprekomjerno koriste in -ter net i kompjuter. Ovajproblem je vi{e izraènme|u djecom i omladinom.Vrlo mali broj wih traìpomo} od stru~waka, jerroditeqi misle “da mu jedijete bezbjednije u ku}i,za ra~unarom, nego naulici sa lo{im dru -{tvom”.

Zavisnost od heroinaposmatra se kao uàs, a akoje neko stalno ispred ra ~u -nara, to je prihva tqi vo.Is to kao {to je i alkoholprihvatqiviji od dro ge.

Prvi pokazateq da ne {tonije u redu je kada prekom-jernim kori{}ewem inter-neta ugrozite svoje svakod-nevno funkcionisawe. Sverje|e se vi|ate sa prijate-qima, imate lo{e ocjene u{koli… Tu je i ne mo gu } -nost obuzdavawa èqe,kada se odlagawe “osta}ujo{ pet minuta na Face-book-u“ pre tvori u sat ipet minuta. Zato je moj pri-jedlog da se dru{tvo, ali iroditeqi, ozbiqno poz-abave ovim problemom.Marijana Jakovqevi}, IV2

Alkoholizam iz dana udan uzima sve vi{e maha.Danas }ete alkoholi~aresresti ne samo me|u qudimasredwe ìvotne dobi ve} ime|u mladima. Za pa wuje~iwenica gdje sve moèmovidjeti ba~ene pivske fla -{e i gdje mo e mo srestimla de qude koji pod dej -stvom alkohola nisu u sta -wu da odu do ku}e.

Poznato je da je alkoho li -zam jedna od bolesti zavis-nosti koje se najteè sti~ui najduè lije~e. Potrebnesu godine sa mo uni {tavawada bi ~ovjek po~eo dakrizira zbog ma wka alko-hola u krvi. Zlo dana{wiceje dostupno svima i u svakomtrenutku, ali obi~no nismoni svjesni na koji nas na~innevidqiva ruka steè i po -lako ali sigurno vodi u pa -kao. Otuda se javila potre-ba da sagledamo put kojimlada osoba pro|e od momen-ta kada prvi put okusialkoholno pi}e do momentakada po sta ne alkoholi~ar.Period: od 13 do14 godina

- Po~iwe mom~ewe iizlasci u grad. Obi~no sadrugovima iz odjeqewa. Ve}poslije nekoliko izlazakaodlu~i{ se da popije{ al -koholno pi}e. Po~iwe se sa3-4 pi}a i obi~no su to bam-bus ili malo pivo (pi ls).Po{to nema{ para za vi{eod nekoliko pi}a, pravi{se da si pijan, jer je to cool.Period: od 14 do 16 godina

-Izlasci u grad postajusmisao ìvota. Sad ve}ima{ malo vi{e para (dajuti tvoji jer si, boè moj,dobro dijete). Vi{e se nepravi{ pijan, sad sistvarno “razvaqen” svakivi kend. Misli{ da si faca,jer su te drugovi do nijeliku}i. Probavaju se sva pi}a,ne boji{ se mi je {awa. Sadsi ve} u “fo rmi”, mo’{popiti (to je i bio ciq). Period: od 16 do 19 godina

-Postao si iskusan. Ko jelud da pije u kafi}ima ukojima je pi}e skupo!? Na -lazite kafanu, koju nazi-vate va{om, i tamo se “raz -bijate” prije grada. Ovo jeprelomni trenutak, jer u tojkafani nalazi{ nove dru-gove. Drugove koji su malostariji, lu|i i opasniji, a{to je najbitnije -”volepiti i budale biti”. Pi}asu pivo (veliko), pe lin -kovac, {pricer i votka.Kad stigne{ “u grad” ve}si razbijen. Jo{ uvijekèstinu “gasi{“ sokom.

Period: od 19 do 24 godine- Pije{ ~e{}e nego ikad.

@ivi{ odvojeno od rodite-qa, tako da ni za kafanomnema prijeke potrebe. Pi}ese kupuje u diskontima iorganizuju se ku}ne ùrke(~itaj pijanke). Pijan si 3-4 puta nedjeqno. Pi}a supivo, pelinkovac, rakija,vino (u tetrapaku) i viwak.@estinu gasi{ vodom. ê -sto ima{ seks, dru{tvo tije ogromno i nikad nijedosadno. Oboàva{ svojìvot.Period: od 24 do 34 godine

- Dru{tvo se polako ras-pada. @ene, djevojke i po -sao. Nalazi{ nove drugare“po fla{i”. Vi{e nijetoliko zabavno, ali nemave ze. Svejedno je najbitnijeda se napije{ (svaki dan).Piju se samo mu{ka pi}a:pivo, viwak, rakija i bije-lo vino ({pricer). Ne ga -si{ èstinu, to rade mla -kowe.

Javqaju se i zdravstveniproblemi. Mrzi{ svoj ì -vot.Period: poslije 34 godine

Zna{ da si zavistan odalkohola, ali ba{ te briga.Ne moè{ da zaspe{ akonisi pijan, a ima{ i drugezdravstvene probleme kojelije~i{ tako {to se napi-je{. Ponovo se kre}e{ pokafanama, ali sjedi{ samza stolom. Naru~uje{ samoviwak ili rakiju i decikisele. Zaqubquje{ se ukonobarice. Voli{ qudekoji piju, mrzi{ narkomane.Narkomani su olo{, ti siboqi od toga. Ciroza jetre irak prostate su u pri pra -vno sti.Jelena Matovi}, biv{a u~e -nica Sredwe stru~ne {kole

Obi~no se o narkomaniji govori kao oporoku novog doba. Ve}ina mojih drugovavjeruje da su se opojna sredstva i narkoti-ci pojavili tek u 20.vijeku, a da je wihovaupotreba dostigla kulminaciju po~etkomovog vijeka. Me|utim, vi{e hiqada godinana pojedinim kontinentima qudi koristeneke vrste biqaka sa narkoti~kim svo-jstvima kao lijek ili ih upotrebqavajuprilikom religioznih ceremonijala. Prvo-bitno su opojne droge kori{}ene iskqu~ivou medicinske svrhe, uglavnom zaublaàvawe bolova. Razvojem civilizaci-je do{lo je do nekontrolisane upotrebeopojnih droga koje u svom krajwem ishodurazaraju ~ovjekovu li~nost i dovode dosamouni{tewa. Kako su posqedice upotrebedroga katastrofalne ne samo za ~ovjeka ve}i za ~ovje~anstvo, do{lo je vremenom douvo|ewa zabrana.

Prva zabrana upotrebe opojnih drogadonijeta je 1778.godine u Indiji. Ona seodnosila na zabranu, odnosno ograni~enupro iz vodwu biqaka od kojih se dobijajuopojne droge. Godine 1912. Svjetska zajed-nica je sazvala Me|unarodnu konferenci-ju u Hagu gdje je usvojena Konvencija o opo-jnim drogama. Drugo zasjedawe Me|unarodnekonferencije odràno je u @enevi1925.godine, a tre}e 1931.godine. Tom suprilikom potpisani me|unar-odni ugovori o kontrolipri upotrebi narkotika.

Droga je postala opas-nost izuzetnih razmjera ife no men savremenogsvijeta. Wenu su{tinu ipogubnost ~ovje~anstvojo{ uvijek nije u dovo-qnoj mjeri shvatilo.Mo`da bi se ~ak mogloraspravqati o tome da lizabrane i pri~e sarazli~itih tribina o{tetnim svojstvima droga,stvaraju kontraefekat i bude equ da se barjednom u ìvotu oproba “za bra weno vo}e”.Nema dileme, ta prva droga svakako jenajopasnija. Droge se mogu podijeliti premave}em broju kriterijuma, ali prema svomdejstvu na ~ovjeka, dijele se na: haluciogene,depresogene i stimulativne. @ivimo u vre-menu razorenih i dezorganizovanih porod-ica, vremenu dru{tvenog i tehni~kognapretka, vremenu kada mnogo imamo i mnogodobijamo, ali ìvotnu radost gubimo. Gubese pravi uzori, a uzori postaju zatvorenegrupe sumwivog pona{awa. Prije ~etiridecenije na{e roditeqe je fasciniralasubkultura hipika. Na po~etku ovog vijeka,na scenu stupa extasy generacija. Droga jepostala civilizacijska neuroza, a svijetkao da u panici uzvikuje: “ Planeta je dro-girana!” Zloupotreba droga kod mlade gen-eracije prolazi kroz 5 faza: faza radoz-nalosti, faza eksperimentisawa, po~etakre do vne upotrebe, redovna upo treba i fazaprego rijevawa.

U fazi radoznalosti mlada osoba je podrizikom, jer tada sti~e i prva iskustva sadrogama. U pitawu je uvijek osoba koja nemarazvijeno samopouzdawe, a ima sna`nu

èqu da bude prihva}ena me|u vr{wacimakoji piju ili koriste droge, jer joj se ~inida }e je oni boqe razumjeti. Lako prihva-ta mitove da to svi rade, da nije ni{tastra{no, da sve moè pro}i bez posqedica.

U fazi eksperimentisawa, mlada osobau~i kako se koriste droge i otkriva dapomo}u wih moè mijewati svoje raspo-loèwe. Koristi ih samo povremeno, obi~nosamo vikendom i iskqu~ivo sa dru{tvom.Obi~no je konzumira onda kada neko drugidonese drogu. U ovoj fazi se obi~no koristetzv. “uvodne droge”: alkohol, duvan, mari-huana i lijekovi za smirewe. U ovom seperiodu ne razmi{qa o posqedicama, jerspoqa se ni{ta ne primje}uje, a osje}ajzadovoqstva se pove}ava. Svjesna je da ~inine{to lo{e, mu~i je osje}aj stida i kriv-ice i otuda ~esto pribjegava laìma.

Faza po~etka redovne upotrebe podrazu-mijeva nalaèwe svojih li~nih izvora zanabavku ( dilere). U to vrijeme mlada osobapo~iwe da koristi “svoj pribor”.Kori{}ewe droge se vi{e ne vezuje za grupuvr{waka, ve} za odre|ene situacije u koji-ma mlada osoba èli da se “opusti”. Prvepromjene na osobi primje}uju se tek u ovojfazi, a posqedica su dejstva droge na mozak.Sve se rje|e druì sa onima koji ne koriste

droge, a istovremeno se udaqavaod porodi~nih i {kolskihobaveza.

Faza redovne upotrebezapravo je faza zavisnosti.Osoba postaje preokupiranadrogom. Gubi kontrolu nadsvojim ìvotom. Sve wene

misli i aktivnosti usmjerenesu ka nabavci i kori{}ewudroge. Kad nema droge djeluje

bolesno, razdra`qivo, apati~no,depresivno i konstantno umorno.

Sve se iz temeqa remeti. Porod-ica je u haoti~nom stawu, amlada osoba gubi voqu za ìvo-

tom i realno{}u i razmi{qa jedino o iluz-iji stvarnosti. êsto razmi{qa osamoubistvu, a ujedno je sklona rizi~nompona{awu.

U posqedwoj fazi, fazi pregorijevawa,droga vi{e ne predstavqa nikakvo zadovo-qstvo. Zavisnik je uzima samo da bi izbjegaokrizu i umawio neraspoloèwe, koje je u ovojfazi gotovo konstantno prisutno. U wemu sesukobqavaju osje}aji kajawa, krivice, bijesa,stida...Uzima sve ja~e droge i u ve}imkoli~inama, naj~e{}e intravenskim putem.Odba~ena je od dru{tva i porodice. Pati odposqedica pothrawenosti, hroni~nog bron-hitisa, oboqewa jetre, infekcija...

Eto, to je droga savremenog doba. To je,naàlost, sudbina mnogih mojih vr{waka.Nije to vi{e bezopasno `vakawe ove ilione trave kao u davna vremena.Ugroàvaju}i mlade, droga ugroàvadru{tvo kao cjelinu. I jo{ jednom istopitawe: kada }e ovo dru{tvo od beskrajnoduge i dosadne pri~e na ovu temu, kona~nopre}i na djela? Jer, nije u pitawu jedanìvot, jedna sudbina, jedna porodica...Upitawu je opstanak ove planete!

Erol Vrevi}, I2

Urednik rubrike

Nata{a Bonovi}

Mladi u iluziji stvarnosti

DROGA – STARA

TEMA U NOVOM RUHU

Kuda ide ovaj svijet????

KAKO SE POSTAJE

ALKOHOLIÂR

Gde i kod koga uraditi pirsing? Prvo bu{ewe?Kako izbe}i probleme nakon bu{ewa?

Pirsing je normalna pojava u 21. veku. Pirs-ing na pupku je u Evropi postao sasvim nor-malan, kao {to je kod nas na Balkanu bu{eweu{iju. Ali, toliko qudi ima predrasude o osobikoja nosi pirsing. Utisak je naj~e{}e da je osobakoja ima vi{e od dva pirsinga luda, da je narko-man, da je raspu{tena. Moj tekst nije namewenonima koji tako misle. Pi{em za mlade kojinemaju dilemu {ta ele, ali postavqaju pitawe:“Joj, da li boli? Kome da se obratim? Kako daizbegnem probleme?”

Pirsing ne sme vam da radi bilo ko. Zapravo,treba se odlu~iti za najboqeg pirsing majstorai “oti}i u sigurne ruke”. I nema problema, nar-avno. Bol je uvek prisutna, ali svega nekolikominuta nakon bu{ewa, sasvim nestaje. Pirsingnije stra{an ako se pravilno odràva i ako garadi profesionalac.

Pirsing na obrvi:Obrva se uglavnom bu{i pod uglom od 35 ste-

peni. Razlog tom uglu je da se pirsing boqesmesti uz lice. Nije definisano gde ta~no trebabu{iti obrvu. Mogu}e je bu{iti duìnom celeobrve, direktno iznad oka, pa skroz do krajaobrve. Bu{ewe van te zone moè biti rizi~no, jersu mogu}a razna o{te}ewa o~nih nerava i zatose strogo uvek preporu~uje da Vas profesionalacbu{i. Nakon bu{ewa, obrvi je potrebno od 6 do8 nedeqa da potpuno ozdravi i zaraste, da bi se

pirsing mogao mewati bez nelagodnosti i komp-likacija. Za razliku od ostalih pirsinga, obrvitreba malo vi{e pa`we. [to se ti~e ~i{}ewa,uglavnom se ~isti sa obi~nim rastvorom slanevode (1 ka{ika soli na 1 dl vode). Dva- tri putadnevno je dovoqno. Tokom prvih dana malo gnojaizlazi iz rupe. To je najlak{e odstraniti{tapi}ima za u{i i slanom vodom. Hidrogen,alkohol i ostale preparate nije potrebno koris-titi (osim ako je ba{ prqavo oko rupe).

OP[TA NEGA I ODR@AVAWE PIRSINGA(Vaì za usnu, nos, mesto izme|u obrva, gorwe-

dowe resice, koren nosa, hrskavicu, vrat… ):Pre ~i{}ewa rana, naro~ito kod sveè

bu{enih pirsinga, obavezno dobro oprati ruke.Najboqe i ujedno najjednostavnije sredstvo za~i{}ewe jeste slana voda, {to je 99% destilo-vane vode i 1% soli. Moè se kupiti u apoteciili se moè napraviti kod ku}e. Ako se odlu~iteza ku}nu varijantu, treba uraditi slede}e: u~istoj ~iniji prokuvati 1 dl vode i u to dodati~etvrtinu ka{i~ice ~iste soli; ostaviti sastrane da se ohladi, a zatim vatu umo~iti u vodui tako ~istiti ranu, ali pa`qivo. Ako je upitawu pupak, moète ~a{u sa slanom vodompoklopiti na pirsing i tako dràti nekoliko

minuta. Kad ste zavr{ili, nemojte vi{e dirati,nema potrebe da se ispere ~istom vodom, niti dase maè kojekakvim kremama. NI SLUÂJNO!!!Svaki pirsing morate svaki dan da promrdate,bio on ravan, zakrivqen ili karika. Gurnite ganapred-nazad, ako je ravna {ipka okre}ite ga,~isto da vam se ne bi zalepio za koù i ranu. Nepreporu~uje se kupawe, jer se tako rana moè na -to piti ostacima sapuna, {ampona i uzrokovatiinfekciju. Boqe je da se u po~etku samo tu {i -rate.Potreban period za kompletno zarastawe rupa:

Hrskavica: 2 mesecaU{i: 6-8 nedeqaObrva: 6-8 nedeqaOko usne: 6-8 nedeqaUsna: 6-8 nedeqaPupak: 6 meseci do 1 godineJezik: 4-6 nedeqaNos: 2 meseca

Ako ispo{tujete pravila odràvawa, koja }evam i sam pirsing majstor dati, a koja su samodonekle data u ovom ~lanku, mo}i }ete dugo dauìvate u svom pirsingu. [to se ti~e okoline,nije bitno gde je pirsing, ve} kako se nosi. Za svetreba imati svoj stil. Potrebno je prona}i ide-alno mesto za bu{ewe, tj.znati koji deo telaèlite da ukrasite, da se ne biste pokajali kadve} bude kasno za kajawe.

Nata{a Bonovi}, III6

Ne biste tako

~esto govorili u

dru{tvu kada

biste znali ko li -

ko vas malo razumiju...

Johann Wolfgang

Von Goethe

P I R S I N G

7Sredwo{kolacNovembar 2011. godine Mladi i dru{tvo

Bombasti~ni naslovi kojigovore o tome kako klinciprebijaju jedni druge naulici, u {koli, kako dilu-ju drogu i obijaju trafike,postaju deo svako dne vice.Sve ~e{}e vidimo u nov-inama slike na{ih vr {w -aka koji su se predo ziraliili su li{eni slobode.Retko se ko zapita: “[ta jeuzrok svemu tome?”

Roditeqi nemaju vremenaza decu, nastavnici im gov-ore da su leni i glupi, apoliti~ari im poru~ujukako su ovi drugilopovi, a ovi tre -}i izdajnici. Po -ro dica je osnovna}elija dru{tva ,ali s obzirom dasu dana{we majkeprezauzete poslomu istoj meri kao io~evi, u ve}inipo ro dica dolazido gubqewa auto -ri teta.

Maloletni deli -kventi su emo-cionalno nezreleosobe. Oni se odli -kuju ne mo gu }no {}ukontrole emocija.Nisu u stawu da odloèsvoje zahteve, ve} bi da od -mah ostvare ono {to suzacrtali. Oni èle li~nozadovoqstvo i traumati~noreaguju na ve}inu obi~nihìvotnih situacija.

Za “normalne” adoles-cente bitan je skladan raz -voj li~nosti i dru {tve noprilago|en odnos sa sredi-nom. Maloletni de li kven tine ispuwavaju ni je dno nidrugo. Za wih je karakter-isti~no stalno protivqewe,~esta razdra qi vost, ne po -slu {nost, poplava besa i sl.

I u socijalnom pogledu,maloletni delikventi sunezrele osobe. Svi malolet-ni delikventi koji pre ki -

daju sa {kolom ili su ne -uspe{ni u radu, socijalnosu nezreli. Utvr|eno je ipakda kada se malolenti de li -kventi ukqu~e u zdravusredinu i rade ono {to ihintresuje, postiù zadi-vquju}e rezultate. U svojimantisocijalnim sta vovimanaj~e{}e se protive auto -ritetu, tvrdoglavi su, sum -wi~avi, ~esto nezadovoqnii neraspoloèni .

Sa Sawom Karovi}, psi -ho logom u Zavodu za soci-jalno starawe u Pqevqima,

razgovarala sam o pro blemumaloletni~ke delikvenci-je. Uzroke maloletni~kedelikvencije ona vidi uslede}em: “Prezaposlenostroditeqa , ~esti razvodi,ekonomska nesigurnost…remete odnose u porodici,jer dolazi do odsustva qu ba -vi i topline dok je istovre-meno pove}an ekonomskipritisak i na me tawe auto -ri teta. Tako|e je do{lo doru{ewa tradicionalnogvaspitawa u porodicama ido nedostatka emocija odnajranijeg djetiwstva. Uko-liko su roditeqi sklonidelikvenciji ili su i samidelikventi, dijete je opte -re}eno sa jedne strane na -

sqe |em, a sa druge stranenavikom. Treba zna ti da seosim sklonosti ka krimi-nalu, ovi mladi qudi oba -vezno odaju po ro cima: alko-holu, drogi, kocki…”

Osvrt na sve ~e{}i prob-lem dana{wice, posmatransa sociolo{kog sta no vi {ta,dala mi je i profeso ri casociologije i filozofije una{oj {koli, Slavojkaêpi}. Ona kaè: “Socio-lo{ka istraìvawa supokazala da me|u onima koji

se devijantnopona{aju pos-toji tendenci-ja da kontak-tiraju jednidruge i da segru pi {u. Nataj na~in onistva raju svojusubkulturukoju ne kis o c i o l o z inazivaju ikontrakul-turom. Kako}e dru{tvoreagovati naovu pojavuzavisi od

ekonomskih, politi~kih ikulturnih odnosa u dru {tvu.Na dru{tveno reagovaweveliki uticaj imaju predra-sude, neznawe, po gre {neinformacije. Su{tina reak-cije je prinuda pojedinca dapo{tuje op{teprihva}enenorme i obi ~no se sastoji upri mje ni neke sankcije.Naravno, pitawe je kolikobilo koji vid prinude moèrije{iti o~igledan prob-lem u dru {tvu.”

O istom problemu razgo-varala sam i sa pedagogom uSredwoj stru~noj {koli,Radanom Kartalom. Premawegovim re~ima: “Vr {wa ~konasiqe u {kolama postoji inaj~e{}e se manifestuje uobliku oma lo vaàvawa, vri -je|awa i ru nog izra avawajednih o drugima. Svakioblik u~e ni~ke agresije ilibjeàwa sa nastave pred-stavqa po ten ci jalnu opas-nost i upu }uje na problem de -li kven cije. Nezdravi odnosiu po rodici u 90% slu~ajevasu uzrok maloqetni~ke de -li kvencije .”

I na kraju, zanimao me jepravni aspekt ovog proble-ma. Sa pravnikom u na{oj{koli, Alemom Vlahovqak,razgovarala sam i ona mi jerekla: “U crnogorskomkrivi~nom zakonodavstvu,za dijete starosne dobi od14 do 18 godina, zakoni ko -riste termin maloqetnik.Vr{ewe krivi~nih djela uovom ìvotnom dobu nazivase maloqetni~ka delikven-cija. Prema maloqetnikukoji je u vrijeme izvr{ewakrivi~nog djela napunio 14godina do napuwene 16-tegodine (mla|em maloqet-niku), mogu se izre}i samovaspitne mjere. Prema mal-oqetniku koji je u vrijemeizvr{ewa krivi~nog djelanavr{io 16 godina, a nijenavr{io 18 godina (starijemmaloqetniku), mogu seizre}i vaspitne mjere iizuzetno kazna maloqet-ni~kog zatvora.”

Nata{a Bonovi}, III6

Sve se mijewa... i qudi ivrijednosti i vrijeme, pa iqubav. Volim te – nekada jeto bila najskupqa re ~enica.Pla}ala se glavom, krvqu,zemqom. I nikada nije izgo-varana usput, tek da sene{to kaè. To nije bilare~enica ve} lavinaosje}awa. Bujica koja jeizlazila jedino iz du{e.Umu je to bilo nepojmqivo.

Qubav se nikada nijepisala rije~ju kao danas.Niti je ikada bila jef-tinija nego danas. Bila jeto nekada skupa igra~ka,luksuz. Ali, ko je imao, bioje bogat. Wome se kupovalonebo, ona se pla}ala ìvo-tom... A danas???

Postala je samo vodakojom razne svjetske poganiispiraju usta. I niko is -tin ski ne voli. I niko nijespreman da pogine za wu.

Nekada se qubav izme|umomka i djevojke urezivalau stabla, {aputala u sijenu,na mjese~ini ili u vo }waku.Bila je skrivana, ali iskre-na. I pored svega, imala jemnogo pravih svjedoka.ûvali su je svi. I mjesec jeprestajao sijati kada sudvoje mladih stajali uqubavi, dok ih je drve}esvojim granama skrivalo, avjetar sna`no huktao da nebi odao cvokot usana koje suvapile za dodirom drugih.Ta no} provedena u sijenu, uvo}waku, u strahu i skri-vawu od tu|ih pogleda, bilaje “skupqa vijeka”. Dragoc-jenija od bilo ~ega na svi-jetu.

Usta su rijetko kad izgo-varala VOLIM TE, ali suo~i to neprestano radile,~ak i u mraku mrkle jeseweno}i.

Usne su je pisale po qup -

cima, o~i pogledom, lice os -mje hom, tijelo dodirom. Bi -la je nijema, a o~igledna.Vidjela se u jutarwoj kapirose, u prvom zra~ku sunca,u bistroj djevoja~koj suzi.I u mutnoj rijeci sijala jekao biser. Nepojmqiv, aliblaga vrijedan osje}aj.

Danas je taj biser po cr -nio. Uprqan je raznim usna-ma koje su bile nedostojnepoqupca, o~ima koje su ne -do stojne pogleda i tijelomkoje je nedostojno dodira.Zaboravile su je i poqa ilivade, i mjesec, i vjetar, ivo}wak i sijeno. Sada jepam te samo masovne memo-rije ra~unara. Vi{e je neodaju o~i, ve} smajlovi.Pi{e se na Facebooku samokao status veze i sastoji seu lajkovawu. @alosno.

Nema vi{e {apata ispodprozora... zamijenili su gamobilni telefoni. Nemavi{e qubavnih pisama pre-punih otisaka usana... zami-jenili su ga mejlovi pre-puni smajli}a.

Nestala je. Jo{ pokatkad~u~i u nekom koga ve} uve-liko smatraju ludakom, boe-mom, pijanicom.

Ponekad je prepoznam ujutarwim zracima sunca inadam se da }e probjenuti izapaliti iskre u nama. DajBoè da bude tako!

Milan Baj~eta, IV3

Kad god se pomene tema pu{ewa, svipu{a~i koji me poznaju prevr}u o~imai mole me da pri~amo o ne~em drugom.Me|utim, stupawem na snagu Zakona ozabrani pu{ewa na javnim mjestima,ova tema je neizbje`no postala sveprisutnija i me|u mladima, kao i me|uonima koji to odavno vi{e nisu. OvimZakonom pu{ewe se zabrawuje u svakomzatvorenom radnom i javnomprostoru, kao i u prostorukoji nije zatvoren, ali fun -kcioni{e kao dio prostorau kome se obavqa djelatnostzdravstvene za{tite, vas pi -tawa i obrazovawa, dru -{tvene brige o djeci, soci-jalne za{tite, ukqu~uju}i idvori{ni prostor. Pu{eweje zabraweno i u javnom pre-vozu: autobusu, tramvaju,trolejbusu, taksi vozilu,avionu, vozu, brodu, trajek-tu i splavu. Tako|e, pu{eweje zabraweno i u prostorukoji funkcioni{e kao ~e -kaonica ili stanica javnogprevoza.

Nakon {to Zakon ozabrani pu{ewa iz 2004.godine nijedao eqene rezultate, dono{ewe novogzakona izazvalo je brojne polemike.Pu{a~i tvrde da su ugroèna wihovaprava, zaboravqaju}i da iza ovakveodluke stoje zabriwavaju}i podaci.Prema tim podacima, u Crnoj Gori 300qudi godi{we umre od karcinomaplu}a, ~iji je uzro~nik iskqu~ivoduvanski dim. Pu{ewe se, tako|e, dovo-di u vezu da karcinomom usne dupqe,`drijela, grkqana, jedwaka, pan kre -asa, stomaka, debelog crijeva, mo kra} -nih kanala i be{ike… Na Nacional-noj konferenciji o kontroli pu{ewa,saop{teno je da u Crnoj Gori godi{weumre oko 1.500 osoba od posqedica

pu{ewa. Ne smijemo zaboraviti da sui pasivni pu{a~i podjednako izlo -èni riziku od obolijevawa, te dagodi{we umre oko 100 pasivnih pu -{a~a od posqedica duvanskog dima.Statisti~ki podaci kaù da je duvan-ski dim PRVI uzro~nik smrti u svi-jetu. Prvo on, pa tek onda saobra}ajnenesre}e.

Kada sve ovo znam, ne mogu a da nebudem i zabrinuta i ogor~ena posma-traju}i svoje drugove kako, umjesto navazduhu, provode odmor u toaletugu{e}i se u oblacima dima. Svi oniznaju koliko je cigareta opasna. Znajuda u duvanu postoji 4.000 {tetnihmaterija, a da se industrijskomproizvodwom dodaje jo{ 600 kompo-nenti: sumpor, olovo, azbestno vlakno,titan-dioksid, antifriz...Ve}ina{tetnih materija u cigareti dovodi doosje}aja zavisnosti. Me|u mojim dru-govima ima onih koji bi mo`da ièqeli da ostave cigarete, ali su ve}nakon pola godine konzumirawaduvana postali zavisnici. Nije se

obistinilo uvjerewe koje su imalinakon prve ispu{ene cigarete da onimogu da se odupru svakom poroku i dane}e postati strastveni pu{a~i. Nar-avno, ve}ina je uzela prvu cigaretuni iz kakvog drugog razloga osim zbogpotrebe da budu odrasli, samostalni,dio grupe kojoj pripadaju, da pokaù davi{e nisu djeca…Jo{ uvijek za mnoge

od wih mo`da nije kasno,ali se brane la`nim uvje -rewem da ih cigareta smi -ruje ili da }e jednog dana,ka da budu malo zreliji, pre -stati da pu{e.

Posmatraju}i sve ovo, pi -tam se da li }e i ovogo-di{wi Zakon o zabrani pu -{ewa propasti kao i onajod prije sedam godina. Vo qe -la bih da se varam, ali mis-lim da ho}e. U prilog ovommom uvjerewu stoji ~iweni-ca da inspekcija za kon-trolu pu{ewa prolazi mir -no pored u~enika koji u{kolskom dvori{tu pu{e.Tako|e, koji prodavac po -{tuje uputsvo, koje odavno

sto ji u wegovoj radwi, da ne smije mal-oqetnim licima prodavati cigarete?Da li ste i vi doìvjeli kao i ja da ubolnicama, u prostoriji za medicin-sko osobqe, nai|ete na oblak dima igomilu opu{aka kada krenete dapozovete nekog od wih da pomognubolesnoj osobi? I tako redom… Svedok proizvodwa i prodaja cigaretabude legalizovana, pomaka ne}e biti.Ko zna? Mo`da bi drasti~no po sku -pqewe jedne kutije najobi~nijih cig-areta (sa jedan na 10 eura) moglo do -vesti do nekog pomaka, ali {ta bi utom slu~aju radila duvanska indus-trija?

@eqka Petrovi}, III2

Sve ~e{}i problem dana{wice

MALOLETNI^KA DELIKVENCIJA

Qubav nekad i sad

JESMO LI ZABORAVILI

DA VOLIMO

Tamo gdje tek procvalipoqupci radoznalo glav-ice izdiù i gdje se mirismladosti sa zadahom tru -leì prepli}e, po~iwemoja pri~a. Pri~aju vamje hrizanteme koje su è -qele da naglo procvjetaju.Ruè koje su mislile danisu dovoqni moderne.Qubi~ice koje su htjele dapostanu kaktusi. Orhi dejekoje su se osmjelile da za -vire u korov i {i pra je.Moji prijateqi kojimaposeban izazov pre dstavqada prkose svijetu i radeba{ ono {to im se brani.Zabraweno vo}e je uvijeknajsla|e.

Ne znam ko je i kadado{ao na ideju da posijeotrovno sjeme u ba{tuìvota. Znam samo da se osjemenu uba~enom u vrtmladosti pri~alo odavno.Jo{ onda kad su na{emajke i o~evi bili tekprocvali poqupci. Na -slu}ivalo se da zlo sjemepostoji. Pri~alo se o we -mu. Poneki izgubqenicvjetak bi omirisao wegovsmrdqivi dah, ali on jebio rijetkost. O sjemenu seuglavnom znalo na osno vupri~a. Ali, korov se brzo{irio. Podlo. Neosjetno.Nekako je iz na{eg nez-nawa nicao i malo pomalo,pro{irio se ~itavim vr -tom. U me|uvremenu su na -{e majke i o~evi stasali.Postali su predivni cvje-tovi, spremni da za{titesvoju djecu. Oni dobroznaju sve zamke cvjetawa.Znali su za opasnu snaguzlog sjemena. A sjeme je svevi{e cvjetalo i sve se ja~e

{irilo. Cvjetalo je ug la -vnom no}u. No} je wegovovrijeme. Budilo je ma{tu iinteresovawa. Svi su zna -li da je opasno, ali ba{zato je budilo radoznalost.Mladost je ~udna. Buntov-na. Lako mi slena. Misli dasve moè i smije. Da moèda ra {i ri latice, prih-vati no}nu igru i uradiupravo ono {to joj se bra -ni. Kakva zabluda! Sjeme jesamo to ~ekalo. Ni{ta vi -{e mu nije ni trebalo. Onoprocvjeta u tami ba{ ten -ske no}i i pokaè se kaooli ~ewe sre}e, mo }i iqepote. Za~ara. Za vede. Usvijet mladih izda nakaulije uvjerewe da je sve{ala. Proba{ jednom. Ni -{ta. Ne nastaje smak svi-jeta. Ma daj ! Odrasli kaoi obi~no pretjeruju. Drugaproba i jo{ ve}a ~ar.Tre}i put… êtvrti…Sta jawa nema. E, tek tadashvati{ sve. Vidi{ is -tinu. Ali uzalud. Zlo sjemecaruje. Kida jednu po jednula ticu. Su{i mlade pupo-qke. Umjesto opojnog mi -ri sa, iz tek proniklihhrizantema, lala i ru a…{iri se jezivi smrad. Tru -le`. Vrt mladosti po stajetruli pakao. DO KLE?

Sve dotle, moj druè naj-draì, cvijete jo{ nesa -zre li, dok tvoja ra do zna -lost bude ve}a od tvojeodlu ~nosti. Sve do tle doktvoj revolt bude ja~i odtvoje mudrosti. Dotle dokne nau~i{ da kaè{ – NE!Vidim i znam {ta je zlo.JA SOBOM VLADAM, JANE]U TO !!!

Ana Damjanovi}, II2

Prvonagra|eni rad

DROGA JE ZLO,

JA NE]U TOUz Zakon o zabrani pu{ewa na javnim mjestima

SREDWO[KOLCI – STRASTVENI PU[AÎ

8Sredwo{kolacNovembar 2011. godineInkluzija

Ovo je prvi put od kada sampostala svjesna da imam prob-lema sa ~itanjem, da otvorenoi javno govorim o to me.Odabrala sam ovu temu jeruo~avam koliko ljudi ne zna{ta je disleksija i kakve sveposljedice moè da rodi na{eneznanje. Ljudi su skloni da senasmiju svemu {to je neuo-bi~ajno i druga~ije. Ola koosude, prebrzo donose za klju -~ke, ne razmi{ljaju}i kritiku-ju. Zato je cilj ovog teksta dakroz sopstveni pri mjer po ka -èm da nikada i ni koga netreba ismijavati, jer svi smoli~nosti za sebe. U ne ~e mu smoslabiji, u ne ~e mu bo lji od dru -gih, ali nam u su{tini svimatreba razumijevanje.

Bila sam tre}i razred osno -vne {kole kada sam postalasvjesna da imam problema sa~itanjem, pa i sa pisanjem.Osje }ala sam se neprijatno ka -da me je drugarica upitala doksmo uvje`bavale ~itanje teks-ta koji nam je u~iteljica za da -la: “Za{to sri~e{? Zar u III ra -zre du mora{ da ~ita{ naslo gove?”. Sje}am se da samjoj odgovorila: “Ali jedino takomogu da zaustavim slova kojaposkakuju. Ona }e mi po bje}iako ne ~itam jedno po jedno.Nikada ne}u dru ga~ije ~itati,jer ovo je jedini na~in da shva-tim {ta sam pro~itala”. înimi se da i da nas ~ujem njensmijeh i konstataciju da nisamnormalna. Zaboljelo me {toona tako lijepo ~ita, a ja, makoliko se trudila, ne mogu toda po stignem. Pomislila samda je problem u meni jer neuvje bavam dovoljno ~itanje ipo~ela sam da vje`bam i vje -`bam. Satima… Danima…Pomak je bio jedva vidljiv, alizadovoljila sam se time {touop{te mogu da ~itam i razu-mijem {ta sam pro~itala.

Zaokupljena svakodnevi-com, a zadovoljna ~injenicomda sam pro~itala sve knjige iz{kolske lektire, gotovo da samvremenom zaboravila na svojproblem. On je ponovo izbiona vidjelo u VII razredu osno -vne {kole i ponovo kod menerodio osje}aj srama, a koddrugih potrebu da mi se po -dsmje hnu i da me osude. Nas-tavnica je donijela novinskitekst i kao zainat, meni prvojdala da ~itam. I prije nego {tosam pro~itala prvu rije~, osjeti-la sam crvenilo na licu,ubrzane otkucaje srca i u pa -nici stegla znojave ruke. Znalasam {ta me ~eka… îtala samslu{aju}i glasan smijeh dru-gova. Ipak nisam prestajala da~itam, sve dok u jednomtrenutku nastavnica nijeironi~no rekla: “Kakva bruka!

Sedmi razred, a ovako ~ita”.Osjetila sam strahovito po ni -ènje. Malo nakon toga, dru -{tvo je po~elo da me izbjegava.îni mi se da sam svuda okosebe ~ula {apat: “ Odli~an |ak,a ne umije da ~ita. Bru ka…”Od tog momenta izbjegavalasam ~asoveknji evnosti sa -mo ako bihzna la da jeplanirano ~ita -nje. Izmi{ljalasam hiljadurazloga za svojizostanak sa~asa, a ujednosvake ve~eri ~i -tala pri~e izîtanke da bi ihuvje`bala i bo -lje ~itala akome nastavnicaopet prozove.Sli ~no je bilo isa pisanjem,ma da ne u tolikoj mjeri kao sa~itanjem. Uvijek sam imaladobru ideju, znala {ta i kakore}i, ali nikada nisam dobiladovoljno vi so ku ocjenu zbog “gutanja” ili dodavanja slova.Pitala sam se u ~emu je prob-lem. Kako je mogu}e da jeneko ko je to liko knjigapro~itao i dalje slab ~ita~?Pitala sam se kako mogu danau~im najteè lekcije izprirodnih nauka, a ne moguda savladam ono {to svak zna.

U srednjoj {koli sam shvati-la da nije problem u nedovo -ljnom ~itanju, ve} je rije~ odisleksiji - jednoj od te{ko}a uu~enju. Spoznala sam svojproblem i prihvatila ga onogamomenta kada sam uo~ijednog ~asa maternjeg jezikana kome je trebalo da naglas~itamo, otkrila profesorici svojproblem. Odlu~ila sam da gov-orim o njemu, da se informi -{em, da saznam {to vi{e po da -taka o disleksiji. Na sebi sampoznala sve simptome dislek-sije: te{ko}a pri ~itanju naglas,izostavljanje slova, dodavanjeslova, zamjena re doslijedaslova, usporeno brojanjeunazad…îni mi se da sampostala sre}na tek u momentukada sam shvatila razlog svogoteànog ~itanja naglas. Tektada je nestalo ono prepoz-natljivo: crvenjenje, preznoja-vanje, osje}aj inferiornosti,podsmijeh drugova… Znalasam da bih sada kada bi mi sedogodila sli~na situacija kaou VII razredu, bila u stanju daustanem i otvoreno kaèm:“Ne èlim da naglas ~itam. Upitanju je disleksija. Neosu|ujte i ne ismijavajte ni{tai nikoga prije nego {to upoz-nate su{tinu stvari. “. Da sam

u VII razredu znala sve ovo {toznam sad, uskratila bih sebimnoge neprospavane no}i,mnoga poniènja i uvrede.

Neophodno je da svi profe-sori znaju {ta je disleksija ikako se manifestuje. Postojeu~enici koji slova vi de na ra zli -

~ite na ~ine. Unjihovim o~imase re~enice sta -paju, ta~ku ilizarez ne mogupratiti pogle-dom, rije~i segube premakrajevima re~e -nica. To nara -vno ne zna~i daosoba koja patiod di sle ksije nemoè ni{ta pro -~i tati. Moj pri -mjer to po tvr -|uje. Dje ca sd i s l e k s i j o mmogu ~itati na

mnogo razli~itih na~ina, jer jedisleksija skup razli~itih simp-toma i razli~itih stupnjeva svihtih simptoma. Problem nasta-je kad treba glasno ~itati. Neko}e dijete, recimo, i{~itavatislovo po slovo, ~ita}e sporo, ali}e razu mjeti ve}inu rije~i jerima bo gat rje~nik. Ima isituacija kad }e dijete ~itatislogovno i po ne kad gotovote~no, a onda }e se zaglavitina nekoj rije~i koju ne razu-mije i nakon toga }e izgubiti nitrazumijevanja pro~itanoga.Mnoge osobe koje su u svojimprofesionalnim ìvotima po -sti gle znamenite karijere, kojesu zaduìle ~ovje~anstvo epo-halnim otkri }ima, u ~ijimumjetni~kih ostvarenjimauìvaju generacije, imale sudisleksiju. Me|u njima nalazese neki ~uveni umjetnici,nau~nici, sportisti, politi~ari,~ak i vrlo plodni pisci, kao {toje bila Agata Kristi. Mnogi odnjih ostavili su nam svje -do~anstva o svojim te{ko}ama,o problemima u {kolovanju,nerazumijevanju okoline. Nji-hovi primjeri ohrabrenje su zasvaku mladu osobu s disleksi-jom, ali i za roditelje djece sdisleksijom. Oni pokazuju dadisleksija nije trajna ko~nicau intelektualnom napretku, ve}te{ko}a s kojom se moèuspje{no raditi i zadovoljnoìvjeti. Ve}ina disleksi~ara suizuzetno inteligentni ljudi.Dovoljno je znati da su dislek-si~ari bili nau~nici: Edison,Njutn, Faradej... slikari:Leonardo de Vin~i, Pikaso,Rodin, Volt Dizni… pisci:Agata Kristi, Mark Tven, Gus-tav Flober, Ernest Hem-ingvej…

Enisa Softi}, II2

U na{em Udruènju fun kci -o ni{e volonterski servis ukome rade srednjo{kolci pru -àju}i podr{ku djeci sa smet-njama u razvoju. Djeca u {ko -lama imaju jako malovan na stavnih aktivnosti i~esto su prepu{tena sama sebiu organizovanju slobodnogvremena. Rad u volonterskomservisu im iz tog razloga mno -go zna~i.

Razvoj volonterizma u“Zra ~ku nade” po~inje 2009.godine u okviru projekta“Volonterizam kaovid po dr {ke uobrazovanju djecei omla dine sate{ko}ama u ra -zvo ju”. U tom pe -ri odu za rad sadjecom sa smetn-jama u razvojuedu kovano je 20volontera. Na{i vo -lo nteri su svojimdrugovima pri~alio Udruènju, djecii razli~itim akti -vnostima u koje suuklju ~eni, tako dase broj volonterastalno pove}avao.Danas ima mo vi{eod 50 volontera od kojih je 20iz Srednje stru~ne {kole.

Mi smo shvatili da su mladiljudi ti koji sa sobom nosepromjene, pa smo i po~eli savolonterskim servisom. Me |u -tim, kako se broj volonterapove}avao, kako su na{a djecabila sve nasmijanija i sre}nija,kako su se sve vi{e oslanjalina volontere i kako su ihpo~eli posmatrati svojim prav-im, iskrenim prijateljima i mismo po~eli volontere da sma-tramo dijelom na{e porodice.Oni su postali neizbjeàn diosvake na{e aktivnosti.

Na{i volonteri su uklju~eniu gotovo sve segmente ìvotai rada Udruènja i nosioci suvelikog broja aktivnosti. Ovimladi ljudi nisu ni svjesni ka -ko oni druènjem sa djecom,{etnjama, izlascima... razbi-jaju predrasude i {ire inklu -zivni duh. Kako bi se dje ca sasmetnjama u razvoju na {tobolji na~in uklju~ila u dru -{tve ni ivot na{e zajednice, miedu kujemo volontere i takogradimo sistem vr{nja~kepodr{ke djeci i omladini sasmetnjama u razvoju.

Na{i volonteri su ve} odsamog po~etka sa djecom ost-varili prijateljski odnos, pa imvolontiranje danas ne pred-stavlja obavezu. Njima je toza bava, igra, druènje, najbol-

je mogu}e provedeno slobod-no vrijeme. Iako oni ne ra zmi -{ljaju o volontiranju kao oobavezi, postoje odre|enapravila koja su na{i volonteriprihvatili i po kojima se upra -vljaju.

Osnovna obaveza volonterajeste pruànje podr{ke djecisa smetnjama u razvoju pri-likom izvo|enja svakodnevnihaktivnosti u prostorijamaUdruènja, kao i prilikomakti vnosti koje se izvode vannjega. Obaveza volontera zav-

isi od aktivnosti koja se obavl-ja, tako da oni nemaju nekesvoje standardne obaveze. Nji-hova najbitnija obaveza jesteda djeci bezuslovno dajuljubav, budu drugari u igri,da im pomaù prilikom izradedoma}ih zadataka, da sa nji -ma prave priredbe, da im bu -du partneri u plesu i pjevanju,podr{ka u u~enju i vje`banju...Jednom rije~ju, njihova najbit-nija obaveza je da djeci buduPRIJATELJI.

Na{a borba da djeca sasmetnjama u razvoju buduravnopravni ~lanovi zajednice,traje ve} 10 godina. To je te -{ka, naporna i duga borba. Ovimladi ljudi su na{oj borbi dalinovu snagu, udahnuli joj noviàr. Oni nikada ne posustaju,bore se do kraja, pobje|uju.Ve} sad je jasno da upravo oniimaju snagu koja je potrebna.Oni za nas nisu samo volon-teri.. Vra}aju nam snagu, jerkad vidimo njih, kada vidimokoliko im je stalo do djece,shvatamo da }e ba{ oni, kadnas vi{e ne bude bilo, da nas-tave borbu koju smo mi po~eli.I znamo da }e ta borba biti jo{ja~a, sna`nija, po`rtvovanija.Oni su ti koji }e djeci sa smet-njama u razvoju svijet u~initiboljim mjestom za ìvot.

Volonteri “Zra~ka nade”uspijevaju da djeci otvore

vrata u svijet. Oni im pomaùda se uklju~e u zajednicu iobavljaju sve aktivnosti ra -vno pravno. Zajedno su i{li nautakmice, u kafi}e, restorane.I{li su na izlete, u {etnje... Timzajedni~kim druènjima vanUdruènja, priredbama iostalim aktivnostima, onipokazuju da na djecu sa smet-njama u razvoju ne treba gle-dati kao na problem, ve} kaona ravnopravne ~lanove ovezajednice. Oni tako djecu vodeu ravnopravnost, u inkluziju...

Koliko su na{ivolonteri istrajni uradu, po`rtvovanii vrijedni, pokazu-ju i nagrade kojesu dobili. Jo{ uprvoj godini radavolonterskog ser -vi sa, 4.decembra2009. godine, na{ivolonteri su dobiliZID-ovu nagraduza razvoj volon-terske kulture iposeban doprinosrazvoju volonter-izma. Sljede}e go -dine, 2. decembra2010. godine, na{ivolonteri su dobili

ISKRINU na gra du za svesr-dan doprinos razvoju dru{tvajednakih mogu}nosti za sve.

Na{i volonteri su ve}inomsrednjo{kolci. Istina, me|u nji -ma ima i djece iz osnovnih {ko -la, studenata, kao i ljudi koji suzaposleni, ali svoje slobodnovrijeme poklanjaju na{oj djeci.Svi oni na razli~ite na~ine dajudoprinos radu Udruènja.Neki od njih nam odràvajusajt, neki su tu za pomo} oko{kolskih predmeta i sl.

Na{i volonteri kaù: “Vo -lon tiranje je vi{e od sameakti vnosti. Za nas je Zra~aknade mjesto iz kojeg se te{koizlazi kada se jednom u|e.Volontiranje za nas pred-stavlja na~in ìvota. To jemotivacija zasnovana dadobroti, razumijevanju,po{tovanju sebe i drugih,dobrim namjerama i èljama.Mi smo kroz igru i druènjesa djecom sa smetnjama urazvoju nau~ili da volimo ivotna jedan poseban na~in. Na u -~i li smo da treba da cijenimositnice, jer ba{ one ìvot ~inevrijednim. Jo{ samo moèmoda kaèmo da se iskustvo kaoovo nikada ne zaboravlja, jersa djecom iz Udruènja smostekli velika prijateljstva, pri-jateljstva za cijeli ìvot. . .”

Azra Hamzi}, psiholog u“Zra~ku nade”

“Zra~ak nade” o volonterima

VOLONTERIZAM KAONAÎN @IVLJENJA

Udruènje roditelja djece sasme tnjama u razvoju “Zra -~ak nade” osnovano je 1. feb-

ruara 2002. go di ne sa ciljem da radina pobolj{anju poloàja djece iomladine sa smetnjama u razvoju ipodsti~e njihovu integraciju udru{tvenu sredinu.

Udruènje zastupa stav da djeci sasmetnjama u razvoju treba pru itiizjedna~ene {anse za odrastanje kaoi drugoj djeci da bi se ka da odrastuuklju~ili ravnopravno u sve sfere i -vo ta.

NEKI ODREALIZOVANIH PROJEKATA

• Biblioteka igra~aka - 8. maja2002. godine

• Svakom sunce isto sija, svojepravo ho}u i ja – 2004. godina

• Jednake mogu}nosti kao pravona ìvot – 2004/2005. godina

• Ja nisam dijete sa druge planete– 2005. godina

• @ivite sa nama, a ne pored nas –2005. godina

• Pomozite mi, ho}u da odrastem –2006. godina

• Dnevni boravak za djecu sa smet-njama u razvoju – 2007/2008.godina

• Dnevni centar za djecu sa te{ko}ama

u razvoju – 2007. godina • Dnevni centar kao socijalni servis

na lokalnom nivou – 2008. godina • Sun~ane radionice • Personalni asistenti i asistenti u

nastavi za djecu i omladinu sate{ko}ama u razvoju

• Kreativne radionice za osobe sainvaliditetom

• I ja imam pravo na zaposlenje –podrì me

• [kola svakodnevnih ìvotnihaktivnosti

• Budi drug, promijeni svijet • Dnevni centar – korak ka soci-

jalnoj inkluziji Vizija Udruènja: Demokratsko

dru{tvo u kome je ostvarena inkluzijaMisija Udruènja: Promovisanje

izjedna~enih mogu}nosti za sve ipuna participacija djece sa smetnja-ma u razvoju u dru{tvenu sredinu.

Nakon osnivanja Udruènja i rea -li zovanog prvog projekta, u na{emgradu se po~inje prvi put glasno gov-

oriti o djeci sa smetnjama u razvoju.Po~elo je medijsko predstavljanjeUdruènja. Polako se mijenjala svi-jest ljudi i sve vi{e su nudili pomo}.

Broj djece sa smetnjama koja po -sje }uju Udruènje svakodnevno sepove}avao, tako da je po~etkom2007.godine Udruènje imalo 80 ~la -nova.

Roditelji djece sa smetnjama u ra -zvoju su, uz svu podr{ku koju suimali, do danas pre{li dug put odsaàljavanja njihove djece douvaàvanja njihovih prava. Bio jeto teàk, ali zna~aj put, na kojemsmo svi zajedno mnogo nau~ili i osebi i o drugima.

Mi, volonteri u Zra~ku, nau~ilismo da u djeci sa smetnjama urazvoju na traìmo ono {to je zauvi-jek izgubljeno, ve} one sposobnostikoje tek treba razvijati.

Nau~ili smo da udruìmo znanje iljubav, jer samo tako dobijamo praverezultate. Nau~ili smo da uvaàvamo

i slu{amo druge ako ho}emo da drugiuvaàvaju nas.

Nau~ili smo {ta je istinska ljubav,ljubav bez interesa i granica. Nau~ilismo da mora{ voljeti da bi i ti biovoljen. Nau~ili smo {ta moèmo mi,ali i {ta mogu na{i mali drugari.

1. oktobra 2011. godine po~eo je sa

radom Dnevni centar za djecu sasmetnjama u razvoju. Osniva~i DCsu Op{tina Pljevlja i Udruènje“Zra~ak nade”.

Otvaranjem Dnevnog centra uPljevljima rije{en je problem djece iomladine sa te{ko}ama u razvojukoja zbog svojih ograni~enih sposob-nosti nisu bila obuhva}ena nijed-nim oblikom zbrinjavanja, rehabil-itacije, obrazovanja, vaspitanja.Ovim servisom na lokalnom nivouobezbije|eno im je osnovno pravoda ìve u porodici.

Marijana Jakovljevi}, IV2

Volonteri o “Zra~ku nade”

OD SA@ALJAVANJA DO UVA@AVANJA

Iz li~nog iskustva

ZNAMO LI [TA JE DISLEKSIJA

“Personalna asistencija po -dra zumijeva pruànje pomo}iosobi s invaliditetom za oba -vljanje aktivnosti koje u sva -ko dnevnom ìvotu ne moèobaviti bez pomo}i drugoglica. Princip personalne asis-tencije kao poseban vid dru -{tvene podr{ke za osobe sinva liditetom definisan je uokviru Standardnih pravilaUN-a o izjedna~avanju mo -gu }nosti osoba s invalidite-tom. Pri tom, personalni asis-tent podrazumijeva jednuosobu koja pruà pomo} osobis invaliditetom. Data uslugase pruà u skladu sa individ-ualnim potrebama svakogkorisnikapersonalne asisten-cije pojedina~no, pri ~emu

korisnik odre|uje vrijeme imjesto gdje mu se pruà uslu-ga, dok personalni asistentpruà pomo} korisniku isklju -~ivo na na~in na koji koris-niku najvi{e odgovara.

U dràvama u kojima pos-toji servis personalne asis-tencije, istovremeno postojei obuke personalnih asistena-ta koje podrazumijevajuobu~avanje prevashodno opotrebama osoba s invali di -tetom kao {to je osnovno zna -nje o pomagalima, socijalnommodelu invalidnosti, za{titisopstvenog zdravlja u radu saklijentima, kao i o na~inuupravljanja uslugom, na~inuzapo{ljavanja asistenta i sl.Asistent mora posebno izu~iti

specifi~ne potrebe svakogkorisnika pojedina~no, pri~emu mora biti njegovanposeban odnos povjerenja iuvaàvanja, sobzirom da asis-tent prilikom rada postajesastavni dio privatnog ivotakorisnika. Sa druge strane,osoba s invaliditetom, kaokorisnik personalne asisten-cije, sama bira personalnogasistenta pri ~emu mu moraukazati na svoje potrebe,mora voditi evidenciju o sati-ma rada, po{tovati prava asis-tenta kao radnika i sli~no.

Servis personalne asisten-cije je u evropskim zemljamaustanovljen jo{ od sedamde-setih godina pro{log vijeka.U po~etku su pomo} pruàleprivatne agencije, a odnosilase na pomo} u ku}i. Kasnijesu se usluge postepenopro{irile i uklju~ile aktivnos-ti socijalnog karaktera.”

Od prvog razreda osnovne{kole pratim redovnu nastavu,jer u mom slu~aju ne postojipotreba za usmjerenjem.Potrebna mi je, me|utim,pomo} personalnog asistentazbog oteànog kretanja. Mojasistent je gospo|a Mira Dam-janovi}. Upoznala sam je uNVO “Zra~ak nade” i od tadaona je ne samo moj asistent,ve} i moj prijatelj. Ponekad mise ~ini da se cijeli ivot znamo,iako je na{e druènje po~elood prije dvije godine. Mi njegu-jemo poseban odnos povjeren-ja i obostranog uvaàvanja. Toje i logi~no, jer je Mira sas-tavni dio mog svakodnevnogìvota. Sa njom po~inje mojejutro, jer zajedno odlazimo do{kole. Za vrijeme {kolskogodmora boravim sa njom i prikraju radnog dana sa njom

odlazim ku}i. Mogu da joj sepovjerim, mogu da se na njensavjet oslonim. Osje}am njenulju bav i nadam se da i onaosje}a {ta zna~i u mom ivotu.Za vrijeme ljetnjeg raspusta~esto smo zajedno odlazile u{etnju, radovale se svakomsun~anom danu i bile zado-voljne i sre}ne. Ona je moj veli-ki prijatelj, moj oslonac i mojapodr{ka u svemu. Sa njommogu da podijelim svoje velikei male tajne i da osjetim njenorazumijevanje. Svaki njen sav-jet, savjet jeroditelja. Tu jekad treba dap r e v a z i | e mtremu zbog pis-menog zadatka,tu je da podijelimoju radost zbogdobre ocjene, tuje da me podstakne i ohrabrikad ne uspijem. Za nju suumor i nervoza nepoznate

rije~i. Nekada osjetim kakonjen vedri duh prelazi i namene. Dovoljno je da mepogleda i pogledom ohrabri.

Iako se ponekad ne ~initako, biti personalni asistentvelika je obaveza i odgov-ornost. Ovim izuzetno huma -nim poslom ne moè da sebavi bilo ko. Personalni asis-tant mora biti ne samo obu -~ena i odgovorna osoba. Tomora biti osoba koja voliljude, voli ìvot, voli svojp o s a o .

Personalni asistent jeprije svega veliki ~ovjek, patek onda savjestan radnik.

Tijana Mrdak, I2

9Sredwo{kolacNovembar 2011. godine Inkluzija

N E M O JNemoj me gledati sa àljenjem. Nemoj me gledati sa ga|enjem.Nemoj misliti da sam zarazan. Nemoj gledati moje roditelje kao da su oni krivi. Nemoj misliti da moja majka pije ili koristi drogu. Nemoj misliti da je moj tata udarao moju majku dok sam bio u stomaku.

Nemoj se àliti {to te bole noge zbog cjelodnevnog {etanja,ja mo`da nikada ne}u osjetiti taj bol. Nemoj jaukati zato {to si umoran od {etanja po svojoj kancelariji, ja mo`da nikada ne}u imati takvu {ansu. Nemoj se umoriti od pri~anja preko telefona, ja mo`da nikada ne}u pri~ati.

Nemoj se ljutiti {to tvoje dijete zabada nos svugdje kada prohoda, moji roditelji }e plakati od sre}e. Nemoj u}utkivati svoje dijete kada pri~a previ{e, moja majka }e liti suze radosnice zbog toga. Nemoj grditi svoje dijete {to te ljubi kada si zauzet, moj otac }e me ~vrsto zagrliti zbog toga.

MOJI RODITELJI ]E MISLITI DA JE TO PRAVO ÛDO


Tajne istinskog prijateljstva

MOJ DRUGTARIK

Ve} tri godine sam volonter uNVU “Zra~ak nade”. “Zra ~ak”je postao moj drugi dom, a dru-gari koje sam tamo upoznalamoji najve}i prijatelji. Njihovosmjeh kada me ugle daju, nji-hova ljubav kad mi se obrate,njihova radost kada smo zaje -dno... u~inili su moj ìvotljep{im i smislenijim. Upozna}uvas sa jednim od njih.

Moj drug Tarik ima auti-zam, ali to nama ne smeta dase satima smijemo, grlimo,tr~imo. Njemu mogu otkritisvaku tajnu i podijeliti sa njimsvaku radost. Iako izgleda dame ne slu{a, znam da }e osjeti-ti moje raspoloènje i jednimiskrenim zagrljajem rije{itisve. Iako izgleda potpunonezainteresovano za ljude okosebe, on voli da se druì.Potrebno je samo da vas upoz-na i ima}ete kraj sebe pri-jatelja sa ~istom dje~ijomljubavlju.

Vi sigurno i ne pretpo sta -vlja te da moj drug Tarik radi{pagu bolje od bilo koga, dabo lje od svih nas osje}a i razu-mije muziku, da ~uje i naj-manje zvukove. Vi ne znate daon ìvi u dva ra zli ~ita svijeta;jedan je samo NJEGOV, drugije NA[. @ivite li vi u dva svi-jeta? Naravno da ne! Shvatateli sada koliko je on jedinstveni darovit, ali isto tako kolikomu je te{ko? Vi ivite u jednomsvijetu pa imate bezbroj prob-lema. Zamislite kako je njemuu njegova dva svijeta – POT-PUNO RAZLIÎTA. Ali on jebolje od nas nau~io da se nosisa tim.

Shvatate li da je moj drugTarik poseban, da ga ove nje-gove jedinstvene sposobnostimogu napraviti superherojem.On je uspio da otklju~a nekedijelove mozga i prodre udrugi svijet. Mi to nikadane}emo uspjeti.

Zato – ne odbacujmo olakoone koji su samo naizgleddruga~iji od nas! Ne zanosimose time da smo vredniji samozato {to smo brojniji. Za vi -rimo u svijet i srca drugih ljudii otkri}emo bogatstvo za kojenismo ni znali da postoji.


Ponekad mi se ~ini da je uop{toj eri promjena na svimpoljima i u svim oblastimaìvota, najteè promijenitiljudsku sklonost ka predra-sudama. Sre}emo ih svuda...ûjemo ih u svakom razgov-oru...Vidimo ih u ljudskomprezrivom osmijehu kojimproprate svakoga ko je dru -ga~iji od njih. I ~ini mi se daone ne zaobilaze nikoga: nimlade, ni stare; ni neuke, nione pune znanja; ni ljude sig-urne u sebe, ni one koji tonisu. Kako se sa njima izbori-ti? Kako ih prevazi}i?

Prije svega, moramo pre-poznati predrasudu. Moramoje u sebi vidjeti i snagom voljei ljubavi savladati. Moramoznati da na{e predrasude odrugima (ili o nekim dru -{tvenim pojavama), {kodenama samima. Bacaju u zas-jenak svaku na{u vrijednost.Zato, krenimo naprijed uborbu protiv predrasuda. Tekkada ih pobijedimo, shvata-mo da je ovaj svijet ljep{inego {to nam se ~inilo, da suljudi vredniji nego {to smomislili, da je ìvot bogatiji,topliji i smisleniji. Poku{ajmoda upoznamo prije nego {toosudimo; da saslu{amo prijenego {to odbacimo; da po gle -damo prije nego {to od ne~egaglavu okrenemo.

Ja nemam predrasude. Ni okome i ni o ~emu. To je os nov -ni razlog zbog koga mogu zasebe re}i da sam sre}na oso -ba. Ko zna, mo`da bih se i jakao mnogi, gu{ila u sopstve -nim predrasudama da nisamjo{ kao djevoj~ica upoznalanali~je mnogih pojava. Da ni -je moje sestrice Medine, pi -tanje je da li bih saznala da jeunutra{nji ìvot svakoga od

nas dubok kao more i velikkao nebo. Medina ima cere-bralnu paralizu. Kada sesamo sjetim komentara,prezira, odbacivanja, saà lje -nja... kojim je jo{ po njenomro|enju propra}ena ova poja-va. Bila je, a ponekad je idanas, `rtva izvje{ta~enihosmijeha, uàsnutih pogleda,la`ne ljubaznosti, podlih ogo-varanja i jo{ podlijih tragan-ja za uzrocima ove pojave.Niko od njih nije ni pomisliokoliko je duboka njena du{a.Niko od njih nije shvatao daMedina punim srcem doìvl-java sve pojave oko sebe, dase raduje obi~nim stvarima,da osje}a vrijednost onogapored ~ega mi pro|emo nesv-jesni da to postoji i da posto-ji upravo zbog nas. Nikad menije bilo sramota {to je onamoja sestra od tetke. Napro-tiv...Bila sam i jo{ uvijek sam,veoma ponosna na nju.

Oni koji to ne mogu dashvate, moraju biti svjesni danegdje u njihovoj du{i posto-ji ogromna barijera. Ako eleda budu sre}ni, da vide daljeod mjesta do kog njihov po -gled seè, moraju tu barijerusru{iti. To moraju u~initi zbogsebe i ljudi oko sebe. Ne doz -vo lite da se sapli}ete o sop-stveno neznanje pothranju-ju}i svoje predrasude odru gima. Ne moèmo izabratikada }emo se i gdje roditi,kako }emo izgledati, ko }enam biti roditelji...Ali, odlu-ka o tome ho}emo li biti ljudiili ne, ostaje zauvijek samona {a. I to je jedino {to nasrazdvaja, jedina karakteris-tika koju i kada sve drugo ne -stane, sa sobom svuda nosi-mo.

Lejla Kadi}, II2

Zovem se RijadKrije{torac. U~eniksam drugog razre-da Srednje stru~ne{kole, smjer – te hni -~ar prodaje. Nas-tavu pratim poinklu zivnom obra -zovanju. Svjestansam da imam te -{ko}e u razvoju. Tomi ipak ne sme ta daidem naprijed. Na -dam se da }u jednogdana biti koristan~lan dru {tva.

Osnovnu {kolusam zavr{io kaou~enik “ specijal -nog odjeljenja” uOsnovnoj {koli“Bo {ko Buha”. Na -sta vu sam tada pratio sa dru-govima koji su imali te{ko}eu razvoju. Poznavao sam dru-gove koji prate redovnu nas-tavu. Raspitivao sam se da lije njihov program teàk. @eliosam da nau~im vi{e. Vjerovaosam da to mogu. Nisam odus-tajao, bio sam uporan. Jedinome je pla{ilo kako }u biti pri-hva}en.

Imam prijateljicu koja ne -ma te{ko}e u razvoju. Ona mije veliki prijatelj. Odli~an je|ak i divna osoba. Ime joj jeLejla Kadi}. Sa njom sam na -u ~io prva slova. Nau~io samuz nju i ra~unske opera cije.Ona mi je bila nada. Vje -rovala je u mene. Hrabrila meje. Mnogo sam od nje nau~io.Ona kaè da je i ona nau~ilaod mene kako biti uporan.êsto smo razmjenjivali mi -

{lje nja. To je pravi prijatelj.Uz nju sam povjerovao damogu da se uklju~im u re -dovnu nastavu po inklu zi -vnom sistemu. Najljep{e jebi lo kada sam nakon zavr{eneosnovne {kole proslavio ma -turu zajedno sa drugovimakoji redovno prate nastavu.Plesao sam sa Lejlom. Osjetiosam da smo svi isti ~ak i kadsmo druga~iji.

Upisao sam se u srednju{kolu. Prvi razred sam zavr{iosa vrlo dobrim uspjehom. Mojnastavni program jeste skra -}en, ali elim da radim i u~im.Ne èlim poklonjene ocjene.Pisao sam literarne radove.Dobijalo sam nagrade nakonkursima za moju kate-goriju. To mi je mnogo zna -~ilo.

Ravnopravan sam sa vr -

{nja cima. Prihva}en sam isre }an. Imam podr{ku dru-gova, profesora i roditelja.Mislim da svi treba da budusre}ni. Sre}an si kad si prih-va}en i kad ide{ naprijed.Moji roditelji su ponosni namene. Kaù da sam vidnonapredovao. I profesori mika u da ove godine bolje ho -dam nego prethodne. Sigu -rniji sam u sebe.

Ne razumijem ljude koji neprihvataju inkluziju. Mislimda su to oni koji o njoj maloznaju. Inkuzija je korisna i zaosobe sa smetnjama i za onekoji nemaju smetnje. Kroz njuse u~imo ljubavi i jednakosti.Kroz nju svi napredujemo.Svaki moj korak naprijed zamene je uspjeh.

Rijad Krije{torac,II razred

U~enik u procesu inkluzivnog obrazovanja

LJUBAVLJU I VOLJOMSVE SE POSTI@E

Predrasude i kako ih prevazi}i

JA NEMAM PREDRASUDE - A TI

Vaàn korak u razvoju inkluzije

ULOGA PERSONALNOG ASISTENTA U NASTAVI

Rijad sa prijateljima

Tijana Mrdak i Mira Damjanovi}

Urednik rubrike

Mirjana Jakovljevi}i Lejla Kadi}

Svi ljudi su isti kao svi ljudi.

Neki ljudi su kao neki ljudi.

Nijedan ~ovjek nije isti kao

drugi ~ovjek.C. Klackhon

10Sredwo{kolacNovembar 2011. godineUmjetnost

Urednik rubrikeNikolinaBajovi}

Vjerovatno ste primi-jetili da tzv. komerci-jalna muzika sve vi{e

uzima maha. Rije~ je o muzi-ci koja nema smisla, muzicisvedenoj na nekoliko najpro -stijih mogu}ih akorda pomi-je{anih sa nekakvom vrstom“elektronskog” zvuka kojipodsti~e ljude da se prepustei “uìvaju”. Da li zaista slu -{ate to {to vam se servira, dali u tome uìvate? Zapitajtese nije li u pitanju obi~naèlja da ne {tr~ite iz mase.Treba slu{ati ono {to imasmisla, ono {to budi osje -}anja, ono u ~emu nalazitesebe. Muzika je izvan svihpodjela, ona spaja ljude raz -li~i tih boja, nacija, opredjel-jenja... Uz pravu muziku sverazlike postaju NEBITNE.

Ja li~no ne shvatam ljudekoji ne vole muziku! Vje ro -vatno ovako razmi{ljam zato{to se i sama trudim da o~u -vam jednu vrstu muzike, onu~iji je opstanak trenutnodoveden u pitanje. Mega Po -

lis - moj bend, trudi se daafirmi{e rock. Rock je na~inìvota. Ili jesi ili nisi za to!Istinski muzi~ari su bunto v -nici; njihova parola je da jemuzika razlog ìvljenja, dase svaka situacija moè sa -gle dati iz drugog ugla. Se -dam desete, osamdesete i de -ve desete godine pro{logvijeka bile su udarne za raz -voj rock-a. Na svim televiz-ijskim programima su pu -{ta ni najve}i svjetski hitovi.Danas je druga~ije; na tzv.“estradi” postoji svega neko-liko talentovanih i {kolo-vanih umjetnika, ostalo suproma{aji! Da li je mogu}e

pro sperirati u ovom poslutalentom, eljom za ivotom,muzikom?! Moramo se zala-gati da iz svega lo{eg isplivaprava muzika. Pazite!!!!Uop{te ne favorizujem pra -vac ve} muziku, muziku kaoumjetnost!!! U Pljevljimaima dosta mladih neafir-misanih bendova koji traèsvoju {ansu.

Muzika je najbolji na~inda pobjegnete od svega {toboli! Muzika nije moda itrend, muzika je smisao ì -vota. Mogu}e je da }e vasovaj tekst natjerati darazmislite o tome {ta slu{atei da li u tome uìvate. Da lije u pitanju va{ izbor?!!!Radite ono {to vas ~inisre}nim: SLU[AJTE MU ZI -KU, ivite svoje snove i nika-da se ne obazirite na tu|iukus. BUDITE ONO [TOJESTE! NE POKU[AVA-JTE DA KOPIRATE DRU -GE! @ivite svoj ìvot onakokako vi mislite da treba!

Nikolina Bajovi}, III2

Na fotografiji koju vidite prikazana jestatua Afrodite, ru~ni rad pljevaljskogumjetnika Mirka Kotlaje. Statua je izra|enaod drveta i predstavlja gr~ku boginjuljubavi, najljep{u me|u boginjama, u njenojprirodnoj veli~ini. Statua je visoka 2.3m iizra|ena je 1996.godine. Od tog vremenado danas njen autor je dobijao mnogoizuzetnih ponuda za njen otkup, ali je svakuodbio, rekav{i da nema cijene po kojoj bi seodrekao svog najdraèg umjetni~kog djela.Ovim stavom autor potvr|uje neprolaznuistinu da je pravo umjetni~ko djelo uvijekunikat, da je jedinstveno i neponovljivo zabilo koga, pa i za samog autora. U vremenukada je sve, ili gotovo sve, komercijalizo-vano, istinske ljubitelje umjetnosti radujeovakav odnos umjetnika prema sopstvenomumjetni~kom djelu. Prije svega, raduje nassaznanje da i danas postoje vrijednosti ja~eod novca i umjetnici koji u svoje djelo unosedio sebe i to onaj najljep{i i najvredniji dio,koji svakako nije na prodaju.

Mada po struci diplomirani inènjer elek-trotehnike i informatike, Mirko se izradompredmeta od drveta bavi od svojesedamnaeste godine. Za izradu statueAfrodite koristio je posebnu vrstu drveta,kru{ku, koja je do finalne obrade pro{lavrlo komlikovan proces pripreme. Su{enjedrveta vr{i se tradicionalnom metodom,tako {to se kompletan komad drveta punihdeset nedjelja drì u bra{nu. Nakon togastatua se oblikuje bru{enjem, ali sam posebi ovaj proces je izuzetno dug, komliko-van, traì potpunu predanost i naravno, tal-

enat umjetnika. Treba re}i da je Mirko osim statue

Afrodite izradio jo{ znatan broj predmeta oddrveta: skulptura, statua, ikona, ikonos-tasa... a njegov jaguar od drveta i danas senalazi u Ameri~koj ambasadi u Beogradu.Za Mirka i njegova djela ~ulo se dalekoizvan granica ovog grada. Name}e se pitan-je da li se i u ovom slu~aju moè potvrditidobro poznata istina da su pravi umjetnicipoznatiji i vrednovaniji u tu|em svijetunego u svom mjestu.

Sla|ana Kotlaja, I2

êsto se prepiremo saodraslima o grafitima, hip-hop muzici, rep muzici. Onitvrde da su grafiti vandal-izam, a mi da su umjetnost.Ovo pitanje se postavlja ve}dugo vremena i diglo jemnogo pra{ine.

Ve}ina odraslih se bori pro-tiv “problema” grafita, sma-traju}i autore delikventima. Sdruge strane, mladi umjetni-ci stvaraju prava umjetni~kadjela.

Grafiti su grana umjetnos-ti koja podsti~e kreativnost italenat mladih. Ako niste dosad pimijetili, grafiti su slo-

bodna umjetnost iza koje sene krije elja za novcem, {to jedanas veoma rijetko.

Me|utim, treba razlikovatipravi grafit od obi~nog imenanapisanog sprejom. Mnogiostavljaju svoja imena narazli~itim mjestima po gradu,pa ~ak i na spomenicima. To

nije umjetnost. Pravi grafiti se danas sve

vi{e cijene i izloèni su sve~e{}e. Pravo rje{enje ovogproblema je osnivanje “legal-nih” zidova gdje bi praviumjetnici slobodno pokazalisvoj talenat.


Da bi postao glumac, mora{ voljeti ìvot.Mora{ voljeti druge, po{tovati sebe i uvijek bitisre}an. Osmijeh glumca mora blistati i ondakada mu se pla~e.

Da bi postao glumac, mora{ ma{tati, mora{sanjati kao dijete i letjeti kao ptica. Zbogovog }es vrlo ~esto biti neshva}en, nazvanludakom, ali zapamti - lud je samo onaj ~ijase ludost ne poklapa sa ludo{}u ve}ine.

Zato mora{ biti svoj. Pazi - ti ima{ velikumo}. U ~asu moès da bude{ i kralj i sluga, ada prstom ne mrdne{. Dovoljno je samo dapoèli{, da ovaj poziv voli{ i naravno, da ima{dovoljno upornosti i dara.

Da bi postao glumac, mora{ voljeti sve {tose moè voljeti. Glumu, me|utim, nijedovoljno samo voljeti. Nju mora{ ìvjeti.Mora{ je ìvjeti svuda, a naro~ito na “daska-ma koje ìvot zna~e”. Te daske moraju dabudu tvoj ivot, tvoje bojno polje na kojem }e{se uvijek iznova i iznova boriti za svoj djeli}neba.

Da bi postao glumac, mora{ ivjeti Hamle-ta i u srcu osjetiti istu njegovu dilemu: “Bitiili ne biti”. Ne zaboravi da se mora{ boriti zadobro svih, a umrijeti sam. Hiljadu puta mora{umrijeti i istinski osjetiti hladni dodir smrti,ali u isto vrijeme, smrt mora{ prezirati. Mora{biti veliki zavodnik kao Romeo i spreman daza ljubav u~ini{ sve. Popi}e{ otrov zaradljubavi, istinski osje}aju}i njegovu gor~inu.

Da bi postao glumac, mora{ biti boem kaoMitke, zarobljen u dru{tvu, slobodan u srcu.Mora{ znati da je svijet pun gospo|a Fema, aliti ne smije{ da pobjegne{ od sebe. Ako to odtebe traì gluma, preko no}i i sam mora{postati Fema. @ivot pod reflektorima je vrloskup , a ti budi spreman da ga plati{ kaoAntigona.

Zato, ako èli{ da postane{ glumac, ponesina scenu samo svoje srce i ma{tu. Ne odbaciih pod budnim okom reflektora i uìvajpruàju}i uìtak drugima.

Ivan Baj~eta, I2

Tambura je ì~ani muzi~kiinstrument po kome su, zah-valjuju}i Pljevaljskim tam-bura{ima, Pljevlja nadaleko~uvena. Postoje razli~itatuma~enja porijekla rije~i“tambura”. Jedno je da nazivpoti~e od persijske rije~i “Tn”{to zna~i ìca. Prema nekimdrugim tuma~enjima nazivtambura se moè dovesti uvezu sa persijskom rije~judenbar i arapskom tambur.U na{im ju`nim krajevima tajse instrument nekad zvaopandora, pandzora ili paòra.Osim ovih naziva, nalazimojo{ nazive kao {to su: ba gla -ma, bodluk, }itelija, {argija,saz, ~unar, ~ingr, ~ingrija,~an guri, bazuk, karaduzen,sedefli tambura, samica, dan-gubica, bisernica, cika, ciku -{a, ~andrkalica, bugarija,dvo telnik, trotelnik, tikvara...Danas su sve aktuelniji nazivikoji poti~u iz latinskog jezika:prim, tercprim, basprim, ter-cbasprim, kontra, bas... kojiozna ~avaju ulogu instrume-nata u orkestralnom sastavu.Prema nekim legendama, ta -m bura se razvila iz ì~anogin stru menta poznatog ve} ustaroj kulturi Mesopotamijei Egipta. Postoje i slike instru-menta dugog vrata i malogkru{kolikog korpusa koje suurezane u kamene blokove , apoti~u iz 3.vijeka prije noveere. O prvobitnim oblicimatam bure sa~uvani su i likovnispomenici u Tebi i Egiptu,gdje se takav instrument zovelauta.

U na{im krajevima tambu-

ra se prvi put pominje 1551.godine u spisima putopiscaN. Nikolaja, koji je boravioovdje kao pratilacfrancuskog kon -zula na putu zaTursku.

Od samice suse vremenom ra -zvile tamburera zli~itog oblikai veli~ine kao{to su: je dno -glasne, dvogla -sne, troglasne, ~etvo -roglasne i vi{e glasne.

JEDNOGLASNE tambureimaju 2-4 ìce koje su ugo -|ene ({timane) jednako tj.unisono.

DVOGLASNE tambureimaju prete`no 2-4 ìce, auga |aju se tako da su dvije ilitri ìce ugo|ene na jedan tonunisono, a ~etvrta druga~ije(naj~e{}e za kvartu ili kvintuniè).

TROGLASNE tambureima ju tako|e ~etiri ìce, auga|aju se tako da su prvedvije jednako ugo|ene tj.unisono, a tre}a i ~etvrtarazli~ito.

ÊTVOROGLASNE tam-bure imaju, kao i troglasne,~etiri ìce i uga|aju se svakarazli~ito.

VI[EGLASNE tambureimaju ve}i broj ica i uga|ajuse na razli~ite na~ine. Naj ~e -{}e su dvije i dvije jednakougo|ene tj. unisono. Pod tam-bura{kim orkestrom se po -dra zumijeva skup vi{e tam-bura{a koji zajedni~kimu ziciraju na tamburama

razli~ite veli~ine i oblika. Nji-hovo sviranje moè biti u: ter-cetu, kvartetu, kvintetu, sek-stetu, sepstetu, oktetu, ali i u

mnogo ve}im sastavi-ma.

Pod okriljemNVO “Omla di n skikulturni centar”osnovan je ta mbu -ra{ki orke star, sa -sta vljen od mla dihljudi, ugla vnom sre -dnjo {kolaca, koji na -stoje da o~uvaju zvu -ke tambure u

Plje vljima. Orke star broji 11~lanova: Danko Petri} i ErolVrevi} (prim); Belmin uturi},Vahid Kavazovi}, Edin Geri-na, Nikola Vra ne{ i BobanDamjanovi} (basprim); MarkoPetri} (bas); Marija Borovi}(gitara), Alen Bajrovi} ( ~elo) iEmir Preki} (kontra). EmirPreki}, jedan od ~lanovaorkestra, ujedno je i u~itelj utambura{kom orke stru.Op{tina Pljevlja i Omla dinskikulturni centar bili su doma}iniFestivala tambura{ke muzikekoji se ve} pet godina orga-nizuje u Pljevljima. Festival jetrajao od 12.do 20. avgusta2011. god, a u~e snici Festivalasu tambura{i iz evropskihzemalja gdje je tambura diomuzi~ke tradicije i nacionalnogkulturnog bla ga. U osam danaFestivala u Pljevljima nastu-palo je pre ko 200 tambura{aiz: Pljevalja, Bijelog Polja, Pod-gorice, Uìca, Subotice, NovogSada, Slavonske Poège, BanjaLuke i Slovenije.

Erol Vrevi}, I2

Uz zvuke tambure

“SVI PLJEVALJSKI TAMBURA[I...”Iz ugla glumca – amatera

KAKO POSTATI GLUMAC

Umjetnost ili vandalizam

ART ORCRIME

U razgovoru sa pljevaljskim umjetnikom

MIRKOVA STATUA AFRODITE

DA LI JEROCK’N ROLL

ZAISTA“MRTAV”

Umjetnost bez nauke je

sirotinja, a nauka bez umjet-

nosti je varvarstvoJ.V. Gete

11Sredwo{kolacNovembar 2011. godine Ekonomija

CRNA GORA je dràva republikanskogoblika vladavine u jugoisto~noj

Evropi. Nezavisnost je dobila 3.juna 2006. godine, istupanjem iz dràvnezajednice sa Srbijom, tako da spada ured naj mla |ih evro pskih dr a va. Zasta-va Crne Gore je crvene boje, a oivi~ena jepozla}enim okvirom, razmjere 1:2, u ~ijojsredini se nalazi grb.

Crna Gora se prostire izme|u 41º51’ i43º33’ sjeverne geografske {irine. Njenanajju`nija ta~ka nalazi se na u{ -}u Bojane u Jadransko more, a najsjev-ernija na obroncima planine Kova~, blizuâjni~a. Rastojanje izme|u njih iznosi193 km vazdu{ne linije. Spu{taju}i se do41º51’ N, Crna Gora se pribliàva Sre-dozemnom moru vi{e od svih ju`nosloven-skih dràva. Tako je od Bara do Otrant -skih vrata rastojanje 180 km vazdu{nelinije. @eljezni~ka pru ga Beograd -Bar meridijanskim pravcem povezuje jad-ranski i panonski basen, odnosno ju`nu isrednju Evropu.

Kopnene granice Crne Gore duge su614 km. Najduà je granica prema Bosnii Hercegovini – 225 km, odnosno 36,6%ukupne kopnene granice, a najkra}aprema Hrvatskoj na zapadu – 14 km ili2,3% ukupne kopnene granice. Na jugo-istoku Crna Gora se grani~i sa Albani-jom ( 172 km ili 28% ), a na sjeveroistokui istoku sa Srbijom ( 203 km ili 33,1% ).Na jugozapadu Crna Gora duìnom od293,5 km izlazi na Jadransko more, {toodgovara skoro polovini duìne njenihkopnenih granica. Ujedno, priobalni diomora, uz me|unarodne vode, ~ini granicusa Italijom, koja je u nekim dijelovimaCrne Gore, u periodima mleta~ke domi-nacije, ostvarila i vrlo velik kulturolo{kiuticaj.

Najve}i gradovi u Crnoj Gori su:• Podgorica, glavni grad (185 937 ili 30%

ukupnog stanovni{tva Crne Gore)• Nik{i} (72 443 stanovnika ili 11.68%

ukupnog stanovni{tva Crne Gore) • Bijelo Polje (46 051 stanovnika ili 7.43

% ukupnog stanovni{tva Crne Gore)• Pljevlja (30 786 stanovnika ili 4.97%

ukupnog stanovni{tva Crne Gore)Op{tine sa najmanjim brojem stanovni-

ka su [avnik (2 070), Pluìne (3 246) i@abljak (3569). U naseljima gradskog ti -pa ivi 392 020 stanovnika {to predstavlja63% ukupnog stanovni{tva, dok u ostal-im naseljima ìvi 228 009 stanovnika.

Prema popisu iz aprila 2011. god. CrnaGora ima 620 029 stanovnika. Stanovni-ka mu{kog pola je 49.39%, a ènskog50.61%. Prosje~ni ivotni vijek mu{kara-ca je 71, a èna 76 god.

U Crnoj Gori postoje ~etiri nacionalnaparka: Nacionalni park Durmitor (osno-van 1952.godine), Nacionalni park Lov}en(osnovan 1952.godine), Nacionalni parkBiogradska gora (osnovan 1952.godine) iNacionalni park Skadarsko jezero (osno-van 1983. god).

Rijeke Crne Gore pripadaju Crnomor -skom i Jadranskom slivu. Najduà rijekaje Tara (141 km) koja proti~e kroz kan-jon dubok 1.300 metara. Jedina plovnarijeka je Rijeka Crnojevi}a. Najve}e jeze-ro Crne Gore je Skadarsko jezero, koje jenajve}e jezero na Balkanskom poluostrvu.

Crna Gora raspolaè sa 518.000 hektarapoljoprivrednog zemlji{ta, od ~ega je

180.000 hektara obradivih povr{ina.Izraèno po stanovniku, to iznosi 0,80hektara poljoprivrednog zemlji{ta ili 0,29hektara obradivih povr{ina, {to je znat-no iznad raspoloìvih povr{ina u poje-dinim zemljama Evrope. Od ukupnepovr{ine Crne Gore, na {ume i {umskozemlji{te otpada 743.609 ha ili 54%, aoko 60% stanovni{tva je vezano za selo iprostore koji su bogati {umama. Po ste-penu {umovitosti, Crna Gora pripadasamom evropskom vrhu, sa 0,9 ha {umapo glavi stanovnika, {to je ~ini jednom odnaj{umovitijih zemalja u Evropi, savisokom vrijedno{}u i ogromnim poten-cijalom za rekreaciju i turizam.

Uku pna duìna puteva u Crnoj Gorije oko 7.000 km, a duìna magistralnih iregionalnih puteva je 1.847 km. Od oko5100 km lokalnih i nekategorisanih pute-va, oko 50% je u ~vrstoj podlozi (asfalt,beton).

U srednje {kole u Crnoj Gori napo~etku {kolske 2010-11.godine upisanoje 32 126 u~enika, od ~ega je 49% enskapopulacija. Gimnaziju poha|a 32%u~enika, ekonomiju, pravo i adminis-traciju 16%, trgovinu, ugostiteljstvo iturizam 15%, a ostala podru~ja rada 37%u~enika.

Bruto doma}i proizvod Crne Gore u2010.godini je 3.104 miliona eura, a per-capita je 5006e. Realni rast ekonomije je2,5% , dok je u EU 1,8%, Japanu 4%,Sloveniji 1.4%, Gr~koj -4.5% (izvorEUROSTAT). Ukupno zaposlenih u CrnojGori je 161.740 stanovnika, a u obrazo-vanju je zaposleno 11.854. Prosje~na netozarada u septembru 2011.god.je 479 e, aminimalna potro{a~ka korpa za~etvoro~lano doma}instvo iznosila je zaseptembar 2011. 762.2e (izvor MONSTAT- Zavod za statistiku Crne Gore).

Pripremila Tijana Dromljak II2

Broj regionalnih ekonom-skih integracija u svijetu stal-no raste. Uglavnom svakiregion u svijetu ima svojuregionalnu ekonomsku inte-graciju. Ekonomske integra -cije stvaraju sopstvene reìmeza odvijanje trgovine unutarregiona.

Regionalne integracije obu -hvataju zemlje jednog regiona,dok subregionalne integracijevr{e povezivanje jednog regi -ona sa drugim dijelovima svi-jeta.

Najpoznatije regionalneekonomske integracije uEvropi su: • Evropska unija (EU) • Evropsko udruènje slo-

bodne trgovine (EFTA)European Free Trade Asso-ciation

• Centralnoevropski spo-razum o slobodnoj trgovini(CEFTA) Central EuropeanFree Trade Agreement Evropska unija se smatra

najzna~ajnijom ekonomskomintegracijom u svijetu. Ovajmodel integracije je uzor zamnoge druge regione u svijetu.Evropska unija je danas naj -ve}i uvoznik na svijetu i veo -ma vaàn subjekat ukupnihme|unarodnih odnosa.

Temelje Evropskoj uniji daoje Rimski ugovor iz 1957. go -di ne. Tim ugovorom su os no -vane:• Evropska ekonomska zaje -

dnica (EEC)i• Evropska zajednica za

atomsku energiju (Euro a -tom).Za integraciju u oblasti

trgovine najzna~ajnija orga-nizacija je EVROPSKA EKO -NOMSKA ZAJEDNICA. Ko -na ~ni cilj Evropske eko nomskezajednice je bio stvaranjezajedni~kog evropskog trì{ta,kroz uklanjanje necarinskihbarijera unutar nje.

Godine 1986. usvojen jeJedinstveni evropski akt.Osnovni cilj ovog dokumentaje bio uspostavljanje zajed-ni~kog trì{ta sa slobodnimprotokom robe, rada i kapita-la. Ovim aktom je bilo pred-

vi|eno uklanjanje grani~nihkontrola robe i putnika nagranicama u okviru zajednice,ujedna~avanje poreskih re i -ma u dràvama ~lanicama. Je -din stveno evropsko trì{te jekompletirano 1. januara 1993.godine.

Evropska zajednica postajeEvropska unija (EU) 1. novem-bra 1993. god.

Sljede}i korak Evropskeunije je bio uspostavljanjemonetarne unije. Uspostavl-janje monetarne unije se odvi-jalo fazno i obuhvatalo jeuklanjanje kontrole kretanjaizme|u zemalja ~lanica iuskla|ivanje monetarnih sis-tema zemalja ~lanica. Zao kru -ìvanje monetarne unije jezavr{eno osnivanjem Evropskecentralne banke i uvo|enjemjedinstvene evropske valute(eura). Uvo|enjem eura 1. jan-uara 2002. godine kompleti-rana je monetarna unija.

Broj zemalja ~lanica Evro -pske unije se stalno uve}ava.Tako je 1957. godine bilo 6zemalja (osniva~i Unije), da bi2007. godine taj broj porastaona 27 zemalja ~lanica. To su:Belgija, Njema~ka, Francus-ka, Italija , Luksemburg,Holandija, Danska, Irska,Velika Britanija, Gr~ka,[panija, Portugalija, Aus-trija, Finska, [vedska,Kipar, ê{ka Republika,Estonija, Ma|arska, Letoni-ja, Litvanija, Malta, Poljska,Slova~ka Republika, Sloveni-ja, Bugarska i Rumunija.• 15. oktobra 2007. je pot-

pisan sporazum o stabi-lizaciji i pridruìvanju saEU u Luksemburgu.

• 15. decembar 2008. CrnaGora predaje aplikaciju za~lanstvo u EU.

• 30. novembra 2009. SavjetEU dodjeljuje bezviznireìm za gra|ane CrneGore.

• 1. maja 2010. Sporazum ostabilizaciji i pridruìvan-ju stupa na snagu, nakon{to je ratifikovan od stranesvih 27 ~lanica EU.

• 9. novembra 2010. Evrops-

ka komisija daje pozitivnomi{ljenje o aplikaciji CG za~lanstvo u EU, a Crna Goradobija status kandidata za~lanstvo. Vrhovni organ Evropske

unije je Savjet Evropske unije.Sa~injavaju ga ministri izodgovaraju}ih oblasti.

Izvr{ni organ EU je Evrop-ska komisija.Ona predlaèdono{enje propisa Savjetu EU,upravlja budètom Unije,stara se o sprovo|enju zakon-odavstva EU i predstavljaUniju u inostranstvu.

Ostali organi EU su: Evrop-ski parlament (predstavni~kiorgan gra|ana EU), Sudpravde, Evropski revizorskisud, Evropski savjet, Evrops-ki ombudsman, Evropski nad-zornik za za{titu potro{a~a i

Evropskac e n t r a l n a

banka.Evropsko udruènje slo-

bodne trgovine(EFTA) je osno-vano 1960.god. u [tokholmu.

Inicijator formiranja EFTEje bila Velika Britanija.

Ova organizacija pripadaredu me|unarodnih nevla-dinih organizacija ~iji je za -datak regulisanje trgovinskihodnosa dràva ~lanica u skla -du sa konvencijom iz [to khol -ma. Ova konvencija je pred-vi|ala uspostavljanje zoneslobodne trgovine izme|uzemalja ~lanica i ukidanje svih

carina i kvantitativnih ogra -ni~enja u trgovini industri-jskih proizvoda izme|u zemal-ja ~lanica.

Prema zvani~noj statisticiiz 2004.godine, EFTA je bilaregionalna ekonomska inte-gracija koja je imala najve}iizvoz po glavi stanovnika.Neke zemlje, koje su nekadabile ~lanice EFTA, sada su~lanice EU.

CEFTANa incijativu EU, 1991.

godine je usvojena deklaraci-ja o saradnji na putu ka evrop-skim integracijama. Ovu de -kla raciju su usvojile trievro pske zemlje (êhoslo-va~ka, Poljska i Ma|arska).Osnovni cilj ove deklaracije jebio priprema ovih zemalja za~lanstvo u EU kroz njihovointenzivnije trgovinsko pove -zivanje. Na osnovu ove dekla -racije, izme|u iste tri zemlje u

Krakovu, 1992. godine, za -klju ~en je centralnoevrop-ski sporazum o slobodnoj

trgovini (CEFTA).CEFTA predstavl-

ja subregionalnuekonomsku integraciju

privremenog tipa, do~lanstva u EU. ^lanice

CEFTE su uglavnombiv{e socijalisti~ke zemlje

centralne i isto~neEvrope.

Cilj CEFTA iz2006. godine jestvaranje zone slo-

bodne trgovine za robu izme|uzemalja ~lanica, do kraja 2010.god., uz uklju ~ivanje poljo pri -vrednih proi zvoda i usluga uovaj ara n`man u bliskoj budu -}nosti. Ovim sporazumom sekreira subregionalna trgovin-ska integracija u ZapadnojEvropi. CEFTA }e postojatisve dok sve zemlje ZapadnogBalkana ne postanu ~laniceEU. Neke od njih su nadobrom putu da u tome i uspi-ju. Cilj EU je da u bliskojbudu}nosti obuhvati ~itavkontinent Evrope, ~emu senadaju zemlje CEFTA 2006.

PripremilaEnisa Softi}, II2

Na putu ka Evropskoj uniji

REGIONALNE I SUBREGIONALNEEKONOMSKE INTEGRACIJE U SVIJETU

Nezaposleni ste, a èlite daobezbijedite bolji ìvot za se -be i svoju porodicu? Misliteda moète vi{e od onoga {toste sada? Imate ideju, èliteda uspijete, volite izazove ipromjene, strpljivi ste i sa mo -disciplinovani, vrijedni ste imarljivi, spremni da se pot-puno posvetite poslu?

U tom slu~aju - biznis je va{pravi izbor.

No, odakle krenuti? ime seuop{te baviti? [ta je sve po -trebno da bi se biznis za po -~eo? Odakle na}i potrebannovac da bi se biznis pokren-uo? Kako organizovati biznis,kako voditi knjigovodstvo? Dali imate trì{te za svo ju ideju,koji su papiri neophodni dabiste registro vali djelatnost?

Na ova, ali i mnoga drugapi tanja, budu}i preduzetnicimoraju da imaju odgovoreprije nego se upuste u real-iziciju svoje ideje.

O~igledno je da u vremenukoje je pred nama, {ansu zauspjeh imaju samo oni pre-duzetnici, menadèri, vlasni-ci … koji su spremni da sesuo~e sa potrebama modernogna~ina poslovanja. Stoga jeneophodno poznavanjeosnovnih uslova pri vre -|ivanja, pra}enje promjena uzakonodavnoj oblasti, uoblasti trì{nih odnosa i stal-no oboga}ivanje i pro{irivan-je znanja.

Preduzetnik je fizi~ko licekoje za svoj ra~un obavljaneku djelatnost radi sticanjaprofita. Naj~e{}a djelatnostigdje se registruju preduze tni -ci su oblast zanatstva, kao ipromet usluga.

Osnovne karakteristike pre-duzetni~ke djelatnosti su:• Preduzetnik vr{i odre|enu

privrednu djelatnost zasebe i za svoj ra~un

• Preduzetnik nema statuspravnog lica

• Preduzetnik za svojeobaveze koje preuzima uposlu odgovara cjelokup-nom svojom li~nom imovi-nom

• Preduzetnik svoj posaomoè obavljati pod svojimili pod drugim imenom

• Preduzetnik je duàn daukoliko poslove ne obavljapod svojim imenom, izvr{isudsku registraciju izabra-nog imena

• Preduzetnik treba daraspolaè poslovnim pros-torom za obavljanje djelat-nosti

• Preduzetnik koji se sudskiregistruje, evidentira se uZavodu za statistiku RCG

• Preduzetnik ima pravo naregulisani radni sta`

• Preduzetni~ki biznis jepogodan za jednostavneindividualne, porodi~ne iposlovne aktivnosti man-jeg obima

• Preduzetnik je duàn da odnadle`nih op{tinskihorgana pribavi neophodnedozvole radi dobijanjaodobrenja za rad.

Za poslovni prostor u kome}e se obavljati djelatnost, po -tre bno je od op{tinskog se kre -ta rijata za gradjevinarstvo iurbanizam obezbijeditisljede}u dokumentaciju:- gra|evinsku dozvolu za

objekat ili dio objekta- tehni~ki prijem objekta - rje{enje o namjeni objekta

Za pribavljanje ove tehni -~ke dokumentacije, potrebnasu zna~ajna sredstva u za vi -snosti od veli~ine objekta,namjene, zone u kojoj se na -lazi, a razlike postoje od op {ti -ne do op{tine.

Ovu dokumentaciju, uzzahtjev, treba priloìti sekre-tarijatu, odnosno odjeljenjuza privredu op{tine za dobi-janje odobrenja za rad, kao isljede}u dokumentaciju:- zahtjev op{tinskom sekre-

tarijatu za privredu (ko{taod 2eura do 7eura u zavis-nosti od op{tine)

- dokaz o upisu u Centralniregistar Privrednog suda uPodgorici (registracionaizjava ko{ta 10eura)

- dokaz o vlasni{tvu – direk-cija za nekretnine (ko{ta8eura)

- sanitarna saglasnost – izda-je Ministarstvo zdravljaRCG (ko{ta 35eura)

- rje{enje o ispunjavanjuminimalnih tehni~kih uslo-va (ko{ta 25eura i vi{e)

- dokaz o stru~noj spremi –ovjeren prepis diplome

- uvjerenje o izmirenimporeskim obavezama –direkcija javnih prihoda(ko{ta 10eura)

- ljekarsko uvjerenje – domzdravlja (ko{ta 18eura)

- dokaz o pla}enoj komunal-noj taksi – javno komunal-no preduze}e (ko{ta 80eura)

- rje{enje o za{titi na radu –Ministarstvo rada i soci-jalnog staranja CG (ko{ta38eura)

- potvrda o nezaposlenosti –zavod za zapo{ljavanje(besplatno)

- uvjerenje o poslovnojsposobnosti – centar zasocijalni rad (besplatno)

- atest o mjerenju otporauzemljenja elektri~neenergije (od 50eura panavi{e, u zavisnosti odveli~ine objekta)

- u zavisnosti od op{tine doop{tine, potrebna je jo{poneka potvrdaNakon dobijanja odobrenja

za rad, izra|uje se pe~at iotvara ìro ra~un.

@iro-ra~un se otvara kodposlovne banke i preko njegase vr{e pla}anja i primanjauplata.

Pe~at je okruglog oblika i nanjemu se upisuje naziv fi rme,oblik djelatnosti i sje di{te.Koristi se za ovjeru do ku menatauz potpis ovla {}e nog lica.

[tambilj je ~etvrtastog obli-ka i sluì za evidenciju doku-menta u arhivi preduze}a.Pripremili u~enici II1 – eko no -m ski tehni~ar, Anvar Plakalo i

Dimitrije Kova~evi}

Biznis – va{ izbor

REGISTRACIJADJELATNOSTI

PREDUZETNIKA

Organizacija je

umjetnost posti-

zanja neobi~nog uz

pomo} obi~nih ljudi.

Funky Business

CRNA GORAU BROJKAMA

jes’ malena, al’ lijepa

Urednik rubrike

Fadlija [abani}

12Sredwo{kolacNovembar 2011. godineKwièvnost

Svima nama ~esto nai|u neki trenu-ci kada nam nije ni do ~ega. Sve {tonam tre ba u tom trenutku je do brakwiga koja }e nam po mo}i da se opus-timo i bar na kratko zaboravimo nasvoje probleme i uplovimo u nekinovi, boqi svijet... Predloì}u vamnekoliko kwiga koje su zanimqive,in trigantne, smije{ne i opu{taju}e,a u kojima sam ja istinski uìvala:

“Besnilo” jekwiga koja nasintrigira... Pr -i ~a o ha osu kojije nastao na ae ro -dromu u Londonu,kada se me |uqudima po ~elo{i riti bjesnilousqed mu ta cijetog vi ru sa u jed-noj laboratori-ji... Vi rus poga|aci vi lizaciju ,niko nije bezbjedan, qudi snose po -sqedice za ono za {ta su sami krivi...Napeto, uz bud qivo i pogodno za onekoji vole “nadrealne” kwige.

Kwiga o pri-jateqstvu imo}i koju onoima... Dva dje -~aka koja pri-padaju totalnor a z l i ~ i t i md r u { t v e n i mslo jevima, tra -è na~in da po -bijede zlo i svepre preke kojese nalaze iz me -|u wih... Kwigauz koju }ete pla kati, predstavqarealnost i stvarno stawe u svijetu...Koliko novac, mo}, po loàj... moguda odvoje qude i stvore izme|u wih“zid”... A najgore od svega je {to zbogtoga ispa{taju mlade generacije... Sajedne strane, bogatstvo i mo}, a sa

druge ni{tavilo i pusto{... Zajed-ni~ka im je nesre}a.

ôvjeka kojije nesre}an na -kon otmice ine stanka k}er -ke, tajanstveneporuke navodeda ode i posjetimje sto na kojemje wegova k}e -rka ubijena...Saznaje ~i tavuistinu, dobijaodgovore na svapitawa koja suga mu~ila godinama, i to ba{ odBoga... Ova kwiga govori o umjetnos-ti pra{tawa i olak{awu kojeopro{taj nosi...

Svaki dio“ K u p o h o l i -~arke” je jed-nako smije{ani uzbudqiv...Kada vam jepotrebno opu -{tawe i smi -jeh, pro~itajtejednu od kw igaove au tor ke...Trudno}a, su -mwa u mu e -vqevu vjernost,atraktivna aku {er ka i nedovoqnopara za {o -ping... Sve pra -}eno ogro mnomdozom humora...Smijeh, smi jehi samo smijeh...

Svaki put ka -da sam ne ras po -loèna, vra }amse ovoj kwi zi...Toliko ko mi - ~nih scena inesta{luka...Gimnazija, eks -

kur zija, do bro dru{tvo, jo{ boqa za -bava... Profesori koji gube nerve odu~enika i u~e ni ci kojima ni kad nijedovoqno problema i zabave... Gene ra -cija koja se ne za bora vqa... Laju i nazvijezde...

Prijateqst-vo... Jedna odn a j b i t n i j i hstva ri u ì -votu... Pogotovoako je u pi tawuono pravo, dje -~ije... Ne kad gane znamo cijen-iti, a trebalibismo... @ivotdva druga izdjetiwstva, ve -seo, bezbriàn, pun igre, za bave, dje -~ije radosti, a kas nije sudbina kojaih vodi na razli~ite strane. Su ze,bol, a tako malo sre }e... Cijena pravogprijateqstva je velika po one kojidaju sve {to imaju... Po one koji }euvijek i u bilo kojoj situaciji re}i:“Za tebe i 100 puta ako treba”...

Za sve one ko -ji vole miste -ri je i kwige ukojima se ni -{ta ne moèotkriti do sa -mog kraja... Dje -vojci je nestalaporodica prekono }i. îtavì vot je imalaproblema zbogtoga, stalno sepitala {ta sedesilo, kako, {to joj ni{ta nisu ja -vili, jesu li je napu stili??? A nikonije imao odgovor: ni policija, nikom {ije, niko...Sve do je dnog danakada misterija po~iwe polako da serazrje{ava... Ne biste povjerovali{ta se u stvari de silo...

Marija ]uzovi}, III2

Ki{a traì grom da izlije tugu novembarskuKap po kap, presipa se iz kabla u san bez sna,Kapqe ko dozvana obrednom igrom uz pjesmu dodolskuKli~e u ritmu sata koji broji: jedan – dva.

Rije~i brze ko svjetlica koje nigdje nemaRazli{e se niz ramena bezvremenog putnika,Rizi~no je odmjerio vrijeme ko da je èna – stijenaRano je tama pustila poj iz opere Nabuka.

[aputawe èdne nimfe u valceru poludjelih vena,Dozva{e i muwe bogiwe {to oluje sprema.Zaplesa{e Bolero u protoku odbjeglog trenutkaHor pjesnika, otkri odaje ki{e bez putnika.

Veselinka- Buba Baji}

Preporu~ujem vam za ~itawe

KWIGE U KOJIMA ]ETE U@IVATI

K I [ A

Urednik rubrike

Marija ]uzovi}

Rijetko kad

osje }amo qepotu

materweg jezika

tako jasno kao kad

nam dopre do u{iju

ispod tu|eg neba

Johan Volfgang Gete

Ko se jo{ nije bavio ovim“unosnim |a~kim poslom”?Prepisivawe na ~asovimaje postalo toliko raspros-traweno, da se sa dozom po -dozrewa gleda na one ri je -tke pojedince koji nikadanisu prepisivali. Vje{ti -na u prepisivawu postala jeogledalo na{e sposobnostii snala qi vo sti. Uzaludpri~a o moralnim kodeksi-ma, “zabraweno vo}e” jeipak najsla|e. Ova “vje -

{tina” je toliko usa vr {e -na da po ne -kad us pi -j e v a m opre pisati idok profe-sor stojipred nama.Na~ina jemno go, a novemetode pre -pisivawa us -tu paju mje stotradici o nal -nim. Mo dabi nam zau~ewe lekci-je trebalo ta -man tolikovremena ko li -ko i za pra -vqe we “pu {ki ca”, ali kobi se odrekao ~ari prepi-sivawa. Otkri}emo vamneke, odavno poznate “pre -pi si va~ke me tode”.

PU[KICE – su ustaqeninaziv za papiri}e na koji-ma je najsitnijim slovimaispisano ono {to je potreb-no znati. Pogodne su, jer sulake za no{ewe i jednos-tavne za kori{}ewe.Moèmo ih donijeti na ~asu xepu ili pernici, a nakon{to prepi{emo, uz olovkuili gumicu, proslijeditidrugima. Mi smo tolikovje{ti u kori{}ewu pu -{ki ca da profesori vrlorijetko uspijevaju da nas“uh vate”.

PISAWE NA RUKAMA-je veoma stara metoda, alije i dan – danas u upotrebi.Obi~no se koristi kadatreba prepisati neku for-

muluili sloènu rije~ koju neuspijevamo da za pam timo. Kojo{ nije na ru kama nosiomnogobrojne fo r mule izmatematike, he mije ili fi -zike?

PISAWE NA KLUPAMA– se uvo|ewem kabinetskenastave sve rje|e koristi, aponekad se koristi i vari-janta ove metode, odnosnopisawe na papiru preko ko -ga se postavi sveska iliotkucani test. Sveska ilikontrolni prekrivaju klu -pu, tj. papir sa koga pre -pisujemo, a onda u pogodnomtrenutku (kad profesor po -gleda na drugu stranu) blagopomjerimo kontrolni i“posao” je odra|en.

PREPISIVAWE ODDRU GOVA - je veoma jed-nostavan metod prepisi-vawa, ali je bitno da ispredili iza nas sjedi dobaru~enik. Blagim, gotovo ne -

o sjetnim iz -di zawem pa -pira ili ne -primijetnimokre tawem,mo gu }e je pre pisati.Tre ba bitisamo dovo-qno oba zrivi vje{t.

Naravno,ovim kra -tkim spi -skom prepi-s i v a ~ k i hme toda, ni -sam iscr-pila ni po -

lovinu od onoga {to jeaktu elno me|u |a cima. Naj -z a nimqivije metode ni samhtjela da otkrivam. Osta -vqam profesorima da ihsami otkriju, jer su oni utome iskusni i vje{ti, sko -ro isto onoliko koliko imi u prepisivawu.

Bojana Bo{kovi}, I2

TI SI ME NAUÎOTi si me nau~io STRPQEWU. Da se radujem malim stvarima.

Ti si me nau~io TOLERANCIJI. Da prihvatim da su tvoja mi{qewa druga~ija, i da zasluùju po{tovawe.

Ti si me nau~io HRABROSTI.Da se borim za tebe kada niko drugi ne}e.

Ti si me nau~io IZDR@QIVOSTI. Da idem daqe i kada mislim da ne mogu vi{e.

Ti si me nau~io HUMANOSTI.Da prihvatim kada ne mogu da popravim

stvari naboqe, ali mogu biti ovdje za tebe.

Ti si me nau~io DA VOLIM,Dubqe nego {to sam mislila da je mogu}e.

MARIJANA JAKOVQEVI], IV2

Snaga pozitivnog razmi{qawa

SVE [TO UM MO@E DA ZAMISLI,

MO@E I DA SE OSTVARIKad odbacite pesimizam i turobnost i po~nete da

wegujete stav pun optimizma i entuzijazma, u va{emìvotu pokaza}e se zadivquju}i rezultati. âk i ako suva{a sposobnost, obrazovawe i iskustvo mawi nego koddrugih, dinami~nim entuzijazmom moète da nadoknaditegotovo svaki nedostatak.

Postoje nivoi psihi~kog ìvota do kojih nervoza ifrustracija ne mogu da dopru. Smireno razmi{qaweuzdiè vas na nivo gdje ni{ta ne moè pretjerano da vamsmeta. Konstantan dotok energije nastaje onda kad gajitemisli kao {to su nada, samopouzdawe, pozitivnost idobra voqa. Kad va{im umom dominiraju ovakve misli,rezultat je visok nivo energije.

Radost koju dobijate bi}e srazmjerna onoj koju pruàte.To je zakon preciznog reciprociteta. Radost se pove}avaako je pruàte i smawuje ako poku{avate da je zadrìteza sebe. Zapravo, ako je ne dajete, na kraju }ete ostati bezwe. Pruàju}i radost, nagomila}ete je u sebi vi{e nego{to ste ikad vjerovali da je mogu}e.

Mnogi qudi, mo`da ve}ina, nikad ne iskoriste poten-cijalnu snagu svoje li~nosti. U vama postoji ogromni rez-ervoar snage, mo} podsvjesnog uma. Vjera osloba|a ovu mo}.Za wom izrawaju psihi~ka, emocionalna i duhovna snaga,koje su vi{e nego dovoqne da pobijede va{e poraze, jer:

“Ako misli{ da si poraèn - jesi;Ako misli{ da ne smije{ - i ne smije{;@eli{ li pobjedu, a misli{ da ne moè{,Gotovo je sigurno da i ne}e{.Misli{ li da }e{ izgubiti, izgubqen si;Jer saznajemo stalno,Uspjeh po~iwe od ~ovjekove voqe;Ve} prije ili poslije, pobjednik budeôvjek koji misli da moè!”

Pripremila: Fadlija [abani}, prof.

O ^ IU moru tvojih o~ijuMoja se du{a ogleda

U plamenu tvoga pogledaI moj je pogled plamtio

U ti{ini tvoga odsjajaI moj je odsjaj }utao

Pogledom sve je po~eloPogledom sve je nestaloJedino jo{ je ostaoPepeo na{ih pogledaKao trag jedne qubaviKoju su o~i otkrileI prve tame odnijele

N.N. 1. razred

Male tajne velikih prepisiva~a

PREPISIVAWE NA ÂSOVIMA

13Sredwo{kolacNovembar 2011. godine Kwièvnost

Ovaj nepravedno zabo-ravqeni pisac, koga s pra -vom nazivaju srpskim @ilVernom, ro|en je u selu Ko -mar nici kod Pqevaqa,1839. godine. Terzijski za -nat izu~io je u Vaqevu, gdjese naselila wegova porodi-ca bjeè}i iz zavi~aja odtur skog zuluma. Nakon {toje izgubio oba roditeqa -do {ao je u Beograd, gdje jeradio kod jednog majstoranaporedo u~e}i gimnaziju.

Na{av{i se na odbrambe -nim barikadama 1862. go di -ne, kada su Turci sa Kale-megdana topovskom vatromobasuli Beograd, Komar~i}je rawen u desnu ruku, izgu-biv{i tri prsta. Po{tovi {e nije mogao da se bavizanatom, odlu~io je da pozavr{enom sedmom razredugimnazije poloì u~iteqs-ki ispit, nakon ~ega se za -po slio kao u~iteq u seluLi pama kod Smedereva.Odatle je pre{ao u CrnuBa ru kod [apca 1874. go -di ne, kada je po~eo da se ba -vi novinarstvom i kwi ev -no{}u.

Lazar Komar~i}, pisac inovinar, utemeqiva~ je sr -pske nau~ne fantastike iautor prvog nau~no-fan -tasti ~nog romana na srp-skom jeziku. On je danas go -tovo zaboravqen pisac i owemu se moè pro~itatitek po koji redak u enci -klo pedijama i istorijamasr pske kwièvnosti. Ve}du go vremena wegova sedjela ne {tampaju, o wemuse ne pi{u rasprave i eseji.Istori~ari srpske litera-ture, po~ev{i od Skerli}apa nadaqe, redovno su gazao bilazili, izuzimaju}iJovana Dereti}a koji mu usvojoj monumentalnoj “Is -to riji srpske kwi e v no -sti” posve}uje tek stranicui po. Malo ko, me|utim, znada Komar~i}eva kwiga “Je -dna uga{ena zvezda”, ilus-trovani roman, izdat 1902.u Beogradu, predstavqa vje -ro vatno prvi srpski nau~nofanta sti~ni kwièvniis kaz ovog obima do danaspoz nat.

Najprije je objavqivaopri ~e u listu “[umadin-ka”, a potom je sara|ivaosa listovima “Srbija” i

“Budu}nost”, da bi 1875. uKra gujevcu pokrenuo listza politiku, ekonomiju inauku – “Zbor”, koji ne}edugo izlaziti i na koji }epotro{iti svu svoju u{te -|evinu. Wegov novinarski ikwièvni rad prekinu}erat Srbije sa Turskom(1867-1878), u kome je Ko -mar ~i}, iako invalid, kaodobrovoqac u~estvovao itom prilikom upoznao mno -ge tada{we srpske pisce.Na wihov nagovor, po zavr -{etku rata pre{ao je u Beo -grad, gdje }e postati jedanod aktivnih publicista ikwièvnika obreno vi}ev -ske epohe.

U Beogradu se prikqu~ioNaprednoj stranci IlijeGara{anina, kome }e kas-nije posvetiti svoj roman“Jedna uga{ena zvezda”.Pronicqivi Gara{anin jeuo ~io Komar~i}eve spisa -teqske sposobnosti i pov-jerio mu ure|ivawe stra -na~kog glasila “Videlo”1882. Ovu du`nost }e oba -vqa ti sve do 1886, kada jeraspu{tena Napredna stra -n ka. Od tada se potpuno pos -vetio pisawu. Umro je 22.januara 1909. u Beogradu, usiroma{tvu, odgurnut i za -bo ravqen od srpske presto -nice.

Kao pisac romana i pri -po vjedaka, bio je za svojevri jeme prili~no plodan.Ogledao se u raznim vi do -vima romana. “Dragocenaogrlica”, “Dva amaneta” i“Prosioci” su romani kri -mina listi~kog sadràja, au romanu “Moj ko~ija{“ ba -vio se politi~kom prob-lematikom. Nedovr{eniroman “Bezdu{nici” je

poku{aj pisawa dru {tve nogromana, dok wegov istorijs-ki roman “Mu ~e nici” tre-tira teme iz i vota srpskognaroda u Bosni i Herce-govini. Roman “Je danrazoren um”, ozna~io je upi{~evom stvarala{tvuzaokret prema me tafi zi -

~kim i nau ~nofanta sti ~nimsadr a jima, a tu }e te matskuliniju nastaviti wegovonajzna~ajnije djelo-roman“Jedna uga{ena zvezda”.

Komar~i}ev roman “Jednauga{ena zvezda”, potrebnoje to odmah re}i, predsta -vqa literarni i kulturo-lo{ki domet koji ne bimogle da ignori{u ni mnogebogatije kwièvne ba{ -tine. To je bio poku{aj una{oj tada{woj literaturida se u|e u svemirske pros-tore, u nepregledne oblastikoje se prostiru izvan “nesamo kwièvnih, ve} i nau -~no-spekulativnih shva -tawa svog doba”.

S obzirom da ovaj romanpredstavqa prvo na{e nau -~no-fantasti~no ostvareweovog obima, Lazara Komar -~i }a moèmo smatrati ute-meqiva~em srpske nau~nefantastike. Wegova kwi -èv na sudbina mo`da naj -bo qe svjedo~i o mijeni ivar qivosti kriti~arskihukusa i senzibiliteta. Nijebio po ukusu neprikosno -venih kwièvnih arbitarasvoga doba, ali je danas pot-puno jasno da je wegovo mje -sto u vertikali srpskekwi evnosti visoko.

Pripremila IvanaTaba{, III1

Za sve one koji vole da~i taju i koji odmor i ra zo -nodu traè u kwigama raz -li~itih anrova, od 13. do24. septembra 2011. godi ne,bio je otvoren prvi i du -goi{~ekivani sajam kwi gau na{em gradu. Tokom ovihdesetak dana mogli smo dase upoznamo sa naj po zna -tijim i najnovijim kwi -èvnim izdawima. Ovamani festacija je okupilapetnaest izdava~a iz Srbi-je, Crne Gore i Bosne iHer cegovine.

Salon je bio revijalnog ikupoprodajnog karaktera.Kwige su mogle da se kupepo veoma povoqnim cijena-ma i za sva~iji ukus bilo jepone{to. Tako|e, velikiakcenat je stavqen na {ta -nd lokalne izdava~ke pro-dukcije, na kojem su se osimIstorije Pqevaqa moglana}i sva ostala izdawapqevaqskih pisaca. Uokviru same manifestaci-je, obiqeèn je i 24. septe -m bar, Svjetski dan ~itawapoezije. Tim povodom sunastupili pjesnici i mladirecitatori. Recitatori subili u~enici Gimnazije ina{e {kole . Jedan dio wihje ~itao pjesme po svomizboru, a drugi kazivaosopstvene stihove. Sve jebi lo propra}eno muzikomi dobrom atmosferom. Nar-avno, treba napo me -nuti da je organiza-tor ove zna~ajnemanifestacije bioSe kret arijat zadru{tvene djelat-nosti Pqevqa iUdru ewe izdava~ai kwiàra CrneGore, a pod pokro vi -teq stvom Mini star -stva kulture.

Mno{tvo kwiga,od naj poz natijihpisaca do onih mawepoznatih, bilo je iz -lo eno na {tan-dovima. Rijetko je koiza{ao ne nose}i uruci bar jednu kwi -gu po svom izboru.Ipak, nedostajalo je“ne {to”. To “ne{to”nije te {ko odrediti.Falilo je vi {e mla -dih. Te{ko je ne za -

pitati se ~emu nas vodeFacebook i televizija. Dali }e vremenom kwiga dagu bi sve vi{e i vi{e nazna~aju? Da li }e qudi pre -stati u potpunosti da ~itajuba{ zato {to za ve }inupopularnih kwiga imamofilmsku verziju? Is tina jeda moramo probuditi mlade,moramo se boriti za “staravremena”, ona vremena kadsmo uì vali ~itaju}i prvelektire, one trenutke kadsmo se radovali svakoj novojstra nici, a àlili zasvakom pro~itanom. Lek-tire da na{ we omladine semogu na }i u filmskoj verz-iji i da ne bi “tro{ilivrijeme”, mladi odgledajufi lm. Ne znaju da }e ukwizi na}i puno toga {tonisu uspjeli da vide nafilmu i da }e svaka pro ~i -tana kwiga otvoriti vrataje dnog novog svijeta. Da ine pomiwemo koliko ~i -tawe doprinosi razvoju li -~ nosti, izgradwi pisme -nosti i wegovawu op{tekul ture. Puno dobijamo ra -zvojem tehnologije, ali jo{vi{e gubimo. Apelujem namlade da {to vi{e ~i taju,jer ako se nastavi ova ko,izgubi}emo ono bez ~ega namnema budu}nosti – pra ve,neprolazne vrijednostiìvota.

Marija ]uzovi}, III2

Kwièvna nagrada “Svitawe” za mlade stvaraoce sana{eg podru~ja, prvi put je dodijeqena ove godine. Orga-nizator ove kulturne manifestacije je Biblioteka “Ste-van Samarxi}” iz Pqevaqa. Radovi su grupisani u dvijekategorije: za uzrast do 16 godina i za uzrast od 16 do 25godina. Izbor teme je bio prepu{ten takmi~arima, a lit-erarni rad je mogao biti u proznom ili u poetskom obliku.

Dodjela nagrada organizovana je na Kwièvnoj ve~eri,5.maja 2011.godine, u Sali Skup{tine op{tine Pqevqa.Uvodnu rije~ imao je predsjednik ìrija, gospodinMilenko Jovi}, a prisutne goste pozdravili su i ostali~lanovi ìrija, kao i direktor Biblioteke “ StevanSamarxi}”. Prvu nagradu u kategoriji mla|ih u~esnika( do 16 godina) dobio je Matija Vrane{, u~enik Gimnaz-ije “ Tanasije Pejatovi}”, za pjesmu pod nazivom: “Probu-di se”. Prva nagrada u kategoriji starijih u~esnika (preko 16 godina) dodijeqena je Milanu Baj~eti, u~enikuSredwe stru~ne {kole, za literarni rad pod nazivom : “Wego{ i ja”. Ovu nagradu je Milan dijelio sa MarkomPejatovi}em, u~enikom Gimnazije.

U nastavku Kwièvne ve~eri mladi pjesnici su sedruìli sa starijim pjesnicima, onima ~ije su pjesme ve}u{le u anale na{eg pjesni{tva i |a~ke ~itanke - Dobri-com Eri}em i Todom Nikoleti}em. Opu{tena atmosfera

i predivno poetsko ve~e, u~inili su ovaj doga|aj nezabo-ravnim ne samo na{im drugovima, ve} i prisutnimqubiteqima lijepe rije~i .

Tijana Dromqak, II2

Zaboravqeni pqevaqski pisac

LAZAR KOMARÎ](1839-1909)

Prvi put u Pqevqima

PQEVAQSKI

KWI@EVNI SALON

Izvje{taj sa kwièvne ve~eri

NAGRADA ZA NA[EG MILANA

BAJKA O BISERNOJ [KOQKI

Nekada davno, bio jedan Kamen~i}..Tuàn, ruàn, usamqen... Bio na obali mora..A u moru, ìvjela jedna [koqka..Neèqena, netraèna, nikakva..Taj put se dogodio jak vjetar. Bacio je Kamen~i} u more.Padao je siroti Kamen~i} i padao ka morskom dnu...I gle ~uda!Vidjela ga [koqka, rasporila svoju utrobu, otvorila svoje srce!Od sre}e plakala i plakala...Vi{e nije bila sama!Od wenih suza qubavi, ru`ni kamen~i} postadePrekrasni BISER!A {koqka, nekada obi~na, neugledna, postadeBISERNA [KOQKA!

Fadlija [abani}, prof.

Naravou~enije: - QUBAV OPLEMEWUJE- QUBAV POBJE\UJE SVE

KAD SAM S

TOBOM [ETAO

POD RUKU

Kad sam s tobom {etao pod rukuu {koli su digli silnu buku.Vikali su: “Zaqubqeni! Klinci!Sram vas bilo!Ua!!!!! Qubavnici!”

Saznali su roditeqi na{i- Jo{ su mladi - kaù- To nas pla{i.

A rodbina brine tu|u brigu:- Boqe da ste prihvatili kwigu!Kruìla su {aputawa mnoga:- Bi}e posla i za pedagoga.

Zakqu~ak je Nastavni~kog vije}a:- O~igledan uticaj proqe}a!Rekao je tad direktor {kole:- Ma pustite djecu, nek’ se vole!

Dragana Vasilijevi}, I2

14Sredwo{kolacNovembar 2011. godineEngleski jezik

Long ago in a small, far away village,there was a place known as the House of1000 Mirrors. A small, happy little doglearned of this place and decided to visit.When he arrived, he bounced happilyup the stairs to the doorway of the house.He looked through the doorway withhis ears lifted high and his tail waggingas fast as it could. To his great surprise,he found himself star-ing at 1000other happy lit-tle dogs withtheir tails wag-ging just as fastas his. He smileda great smile,and was answered with 1000 greatsmiles just as warm and friendly. As heleft the House, he thought to himself,“This is a wonderful place. I will come

back and visit it often.” In this same village, another little dog,

who was not quite as happy as the firstone, decided to visit the house. He slow-ly climbed the stairs and hung his headlow as he looked into the door. When hesaw the 1000 unfriendly looking dogsstaring back at him, he growled at them

and was horri-fied to see 1000little dogsgrowling backat him. As heleft, he thoughtto himself,

“That is a horribleplace, and I will never go back thereagain.”

All the faces in the world are mirrors.What kind of reflections do you see inthe faces of the people you meet?

The Pencil Maker took the pencilaside, just before putting him into thebox.

“There are 5 things you need toknow,” he told the pencil, “Before Isend you out into the world. Alwaysremember them and never forget, andyou will become the best pencil youcan be.”

“One: You will be able to do manygreat things, but only if you allowyourself to be held in Someone’s hand.”

“Two: You will experience a painfulsharpening from time to time, butyou’ll need it to become a better pen-cil.”

“Three: You will be able to correctany mistakes you might make.”

“Four: The most important part of

you will always be what’s inside.”“And Five: On every surface you are

used on, you must leave your mark.No matter what the condition, youmust continue to write.”

The pencil understood and promisedto remember, and went into the boxwith purpose in its heart.

Now replacing the place of the pen-cil with you. Always remember themand never forget, and you will becomethe best person you can be.

One: You will be able to do manygreat things, but only if you allowyourself to be held in God’s hand. Andallow other human beings to accessyou for the many gifts you possess.

Two: You will experience a painfulsharpening from time to time, by going

through various problems in life, butyou’ll need it to become a stronger per-son.

Three: You will be able to correctany mistakes you might make.

Four: The most important part ofyou will always be what’s on the inside.

And Five: On every surface you walkthrough, you must leave your mark.No matter what the situation, you mustcontinue to do your duties.

Allow this parable on the pencil toencourage you to know that you are aspecial person and only you can fulfillthe purpose to which you were born toaccomplish.

Never allow yourself to get discour-aged and think that your life is insignif-icant and cannot make a change.

Horror gripped the heart of the World War Isoldier as he saw his lifelong friend fall in bat-tle. Caught in a trench with continuous gunfirewhizzing over his head, the soldier asked hislieutenant if he might go out into the “no man’sland” between the trenches to bring his fallencomrade back.

“You can go,” said the lieutenant, “but i don’tthink it will be worth it. Your friend is probablydead and you may throw your life away.” Thelieutenant’s advice didn’t matter, and the soldierwent anyway. Miraculously he managed to reachhis friend, hoist him onto his shoulder and bringhim back to their company’s trench. As the twoof them tumbled in together to the bottom of thetrench, the officer checked the wounded sol-dier, and then looked kindly at his friend.

“I told you it wouldn’t be worth it,” he said.

“Your friend is dead and you are mortallywounded.” “It was worth it, though, sir,” said thesoldier.

“What do you mean; worth it?” responded theLieutenant. “Your friend is dead.”

“Yes, Sir” the private answered. “But it wasworth it because when I got to him, he was stillalive and I had the satisfaction of hearing himsaying, “Jim…, I knew you’d come.”

Many times in life, whether a thing is worthdoing or not, really depends on how u looks atit. Take up all your courage and do somethingyour heart tells you to do so that you may notregret not doing it later in your life. May eachand every one of you be blessed with the com-pany of TRUE FRIENDS. A true friend is onewho walks in, when the rest of the world walksout.

Happiness is something you decide on aheadof time.

The 92-year-old, petite, well-poised andproud lady, who is fully dressed each morningby eight o’clock, with her hair fashionablycoifed and makeup perfectly applied, eventhough she is legally blind, moved to a nursinghome today.

Her husband of 70 years recently passedaway, making the move necessary.

After many hours of waiting patiently in thelobby of the nursing home, she smiled sweetlywhen told her room was ready.

As she maneuvered her walker to the eleva-tor, I provided a visual description of her tinyroom, including the eyelet sheets that had beenhung on her window. “I love it,” she statedwith the enthusiasm of an eight-year-old hav-ing just been presented with a new puppy.

“Mrs. Jones, you haven’t seen the room .... justwait.”

“That doesn’t have anything to do with it,”she replied. “Happiness is something you decideon ahead of time. Whether I like my room or not

doesn’t depend on how the furniture is arranged,it’s how I arrange my mind. I already decidedto love it. It’s a decision I make every morningwhen I wake up. I have a choice; I can spend theday in bed recounting the difficulty I have withthe parts of my body that no longer work, or getout of bed and be thankful for the ones that do.Each day is a gift, and as long as my eyes openI’ll focus on the new day and all the happymemories I’ve stored away, just for this time inmy life.”

She went on to explain, “Old age is like abank account, you withdraw from what you’veput in. So, my advice to you would be to deposita lot of happiness in the bank account of mem-ories Thank you for your part in filling myMemory bank. I am still depositing.”

And with a smile, she said: “Remember the five simple rules to be happy: 1. Free your heart from hatred. 2. Free your mind from worries. 3. Live simply. 4. Give more. 5. Expect less.”

PARABLE OF THE PENCIL

Proizvo|a~ olovaka izdvojio jejednu drvenu olovku na stra nuprije nego ju je stavio u kutiju.

“Postoji 5 stvari koje mora{znati”, rekao je olovci, “prije ne go tepo {a ljem u svijet. Uvijek ih zapamtii ni kad ih nemoj zaboraviti i uvijek}es bi ti naj bo lja olovka. “

“Prva stvar: Mo}i }es da ra di{mno ge sjajne stvari, ali sa mo akodo zvoli{ da te Neko drì u ruci.”

“Druga stvar: Osjeti}es bolno o{ -tre nje s vremena na vrijeme, ali to }eti biti potrebno da bi postala boljaolovka.

“Tre}a stvar: Mo}i }es da is pra vi{svaku gre{ku koju na pra vi{.”

“êtvrta stvar: Najva`niji dio tebebi}e ono {to je u tebi.”

“I peta stvar: Gdje god da bude{kori{}ena, na bilo kojoj po vr{ini,mora{ ostaviti trag. Bez obzira nauslove, mora{ na staviti da pi{e{.”

Olovka je razumjela i obe}ala da}e se toga uvijek sje}ati. Oti{la je ukutiju sa odre|enom svrhom u svom

srcu.Sada zamijenite mjesto sa olo -

vkom. Uvijek zapamtite i ni kadane za boravite i bi}ete naj bolja osobakoja moè po sta jati.

Pod jedan: Mo}i }e{ da radi{ mno -ge sjajne stvari, ali samo ako dozvoli{sebi da te Bog drì u ruci. I da do zvo -li{ ostalim lju dskim bi}ima da tipri|u zbog mnogih darova koje po -sje duje{.

Pod dva: Osjeti}e{ bolno o{tre njes vremena na vrijeme, prolaze}i krozra zli~ite probleme u ìvotu, ali isti}e ti biti potrebni kako bi postaoja~a oso ba.

Pod tri: Mo}i }e{ da ispravi{

bilo koju gre{ku koju napravi{.Pod ~etiri: Najva`niji dio tebe bi}e

ono {to je unutra.I pod pet: Bilo kojom stazom ko -

jom krene{, mora{ ostavititraga. Bez obzira na si tu -aciju, mora{ nastaviti daizvr{ava{ svo je obaveze.

Neka te ova parabola odr ve noj olovci ohrabri dazna{ da si posebna osobai da samo ti mo e{ ispu -niti ono za {ta si ro|enda ispu ni{.

Nikada ne dozvoli dase obes hrabri{ i da mi -sli{ da je tvoj ivot be -zna ~ajan i da ne mo e{

na pra viti promjenu. Preveli: Milo{ ]irovi}

i Denis Sijami} II4

TRUE FRIEND

Uàs je stegao srce vojnika u Prvom svjet-skom ratu kad je ugledao svog starog dobrogprijatelja kako pada u bici. Za ro -bljen u rovu usljed konstantne va -tre i metaka koji su zujali oko nje-gove glave, vojnik je upitaopo ru ~nika da li moè da iza|e do“ni~ije zemlje”, izme|u rovova,da donese svog ranjenog druga.

“Da, moè{ po}i,”rekao jeporu~nik, “ali mislim da nije vri-jedno toga. Tvoj prijatelj je vje -rovatno mrtav, a ti }e{ uzaludizgubiti ivot. “ Poru~nikov savjetnije bio vaàn, vojnik je svakako krenuo. Divn-im ~udom uspio je do}i do druga, podi}i ga narame i donijeti nazad sa sobom u zajedni~ki rov.Kad su se stropo{tali u rov, komandir je provjerioranjenog vojnika, a potom ljubazno pogledao unjegovog druga.

“Rekao sam ti da ne}e biti vrijedno”, rekao je.

“Tvoj prijatelj je mrtav, a ti si smrtno ranjen.”“Ipak je bilo vrijedno, gospodine”, rekao je

vojnik.“Kako misli{; vrijedno? Tvoj pri-

jatelj je mrtav?” “Da gospodine”,odgovorio je vojnik,

“bilo je vrijedno jer kad sam do{ao donjega, bio je jo{ uvijek ìv i imao samzadovoljstvo da ga ~ujem kako kaè:“Dìm…, znao sam da }es do}i”.

Mnogo puta u ìvotu, bez obzira dali ne{ta izgleda da je vrijedno uraditiili ne, zaista zavisi od toga kako gle-date na to. Skupite hrabrost i uradite

ne{ta {to vam srce govori da uradite kako ne bisteàlili kasnije u ìvotu. Neka ste svi viblagosloveni dru{tvom PRAVOG PRIJATELJA.Pravi prijatelj je neko ko ostaje kad svi ostaliodlaze.

Prevele: Bojana Bo{kovi} i KristinaKuburovi} I2

PRAVI PRIJATELJ

Jednom davno u malom, udaljenom selu,nalazila se ku}a poznata kao Ku}a sa 1000ogledala. Mali, sre}ni pas saznao je za ovomjesto i odlu~io da ga posjeti. Kada je sti-gao, skaku}u}i veselo, uspeo se uza ste-penice do ulaznih vrata. Pogledao je unutrapodignutih u{iju i ma{u}i repom {to je brèmogao. Na njegovo veliko za do voljstvo,na{ao se o~i u o~i sa 1000 dru gih sre}nihpasa koji su tako|e veselo mahali repomkao i on. [iroko se osmje hnuo, a za uzvratje dobio 1000 osmjeha, isto tako toplih idruèljubivih. Dok je odlazio, pomislio je:“Ovo je sjajno mjesto. esto }u do}i ovdje”.

U istom selu, jo{ jedan mali pas, kojinije bio ba{ sre}an kao ovaj prvi, odlu~ioje da posjeti ku}u. Polako se uspeo uzastepenice, oprezno uvukao glavu i pogle -dao unutra. Kada je vidio 1000 nepri-jateljski nastrojenih pasa kako bulje unjega, zareào je na njih i bio za pre -pa{ten kada je vidio da ti isti psi , svih1000, reì na njega. Dok je odlazio,pomislio je: “Ovo je uàsno mjesto, nika-da se ne}u vratiti ovamo”.

Sva lica u svijetu su ogledala. Kakavodraz vidi{ na licima ljudi koje sre}e{?

Prevela: Tijana Mrdak I2

THE HOUSE OF 1000 MIRRORS

KU]A SA 1000 OGLEDALA

Sre}a je ne{to za {ta se unaprijed odlu~ite.92-di{nja, si}u{na, izuzetno staloèna i ponos-

na dama, sjajno odjevena svakog jutra prijeosam sati, kose moderno podignute u pun|u isjajno na{minkana, ~ak iako je bila slijepa,preselila se danas u dom za stare.

Njen mu` kom je bilo 70 je nedavno pre-minuo, {to je iziskivalo da se ona preseli u dom.

Nakon {to je vi{e sati strpljivo ~ekala u holudoma za stare, ljupko se osmjehnula kad su jojrekli da joj je soba spremna.

Dok je polako i{la ka liftu uz pomo} {etalice,opisivao sam joj sobicu, uklju~uju}i i vrpce zapovla~enje roletni na njenom prozoru. “ Divnaje”, po~ela je odu{evljenjem osmogodi{njegdjeteta kome su upravo pokazali novo ku~e.

“Gospo|o Dòuns, niste jo{ vidjelisobu…samo sa~ekajte.”

“To nema veze sa tim”, odgovorila je. “Sre}aje ne{to za {ta se unaprijed odlu~ite. Da li semeni svi|a soba ili ne, ne zavisi od toga kakoje ure|en namje{taj, ve} kako sam ja uredilasvoj um. Ja sam ve} odlu~ila da mi se svi|a. Toje odluka koju ja donesem svakog jutra kada se

probudim. Imam izbor; mogu da provedem danu krevetu prebrajaju}i te{ko}e koje imam spojedinim dijelovima mog tijela koji vi{e nefunkcioni{u, ili da iza|em iz kreveta i da budemzahvalna onima koji jo{ uvijek rade. Svaki danje dar, i sve dok otvaram o~i fokusira}u se nanovi dan i na sve divne uspomene koje samostavljala na stranu, ba{ za ovaj period svogìvota.”

Nastavila je: “Starost je kao bankovni ra~un,uzima{ sa njega ono {to si na njega stavio. Takoda bi moj odgovor bio da stavljate dosta sre}ena va{ bankovni ra~un uspomena. Hvala ti natvom udjelu u popunjavanju moje bankeuspomena. Ja jo{ uvijek ulaèm.”

I osmjehnuv{i se, rekla je:“Zapamti pet jednostavnih pravila da bi bio

sre}an:1. Oslobodi srce mr`nje.2. Oslobodi srce briga.3. @ivi jednostavno.4. Daj vi{e.5. O~ekuj manje. “

Prevela: Lenka Durkovi} I4

WHAT IS HAPPINESS? [TA JE SRE]A?

PARABOLADRVENEOLOVKE

Jezik ljubavi je jedini strani

jezik koji svi razumijuItalijanska izreka

Urednik rubrikeVida Mili}, prof.

THE GIFT OF LISTENING...But you must REALLY listen. No interrupt-

ing, no daydreaming, no planning your response.Just listening.

THE GIFT OF AFFECTION...Be generous with appropriate hugs, kisses,

pats on the back and holds. Let these smallactions demonstrate the love you have for fam-ily and friends.

THE GIFT OF LAUGHTER...Clip cartoons. Share articles and funny stories.

Your gift will say, “I love to laugh with you.”THE GIFT OF A COMPLIMENT...

A simple and sincere, “You look great in red,”“You did a super job” or “That was a wonder-ful meal” can make someone’s day.

THE GIFT OF A WRITTEN NOTE...It can be a simple “Thanks for the help” note

or a full sonnet. A brief, handwritten note maybe remembered for a lifetime, and may evenchange a life.

THE GIFT OF A FAVOR...Every day, go out of your way to do something

kind.THE GIFT OF SOLITUDE...

There are times when we want nothing betterthan to be left alone. Be sensitive to those timesand give the gift of solitude to others.

THE GIFT OF A CHEERFUL DISPOSITION...The easiest way to feel good is to extend a

kind word to someone, really it’s not that hardto say, Hello or Thank You.

EIGHT GIFTS THATDO NOT COST A THING

DAR SLU[ANJA…Ali mora{ ZAISTA slu{ati. Bez prekidanja,

bez sanjarenja, bez planiranja sopstvenog odgov-ora. Samo slu{anje.

DAR LJUBAVI…Budi velikodu{an kad su zagrljaji u pitanju,

poljupci, tap{anja po ramenu i ~vrsti zagrljaji.Neka ovi mali znaci pa`nje pokaù tvoju ljubavprema porodici i prijateljima.

DAR SMIJEHA…Gledajte crta}e. Razmjenjujte ~lanke i smije{ne

pri~e. Tvoj dar }e ti re}i, “Volim da se smijem stobom.”

DAR KOMPLIMENTA…Jednostavno i iskreno, “Izgleda{ sjajno u

crvenom,” “Odradila si super posao”ili “To je biosjajan obrok”moè nekome uljep{ati dan.

DAR PISANE RIJEÎ…To moè biti prosto ceduljica sa “Hvala ti na

pomo}i”sadràjem ili cijeli sonet. Saèta cedulji-ca ispisana rukom moè se pamtiti do kraja ivotai moè ~ak promijeniti nekome ìvot.

DAR USLUGE…Svakoga dana, izdvoj vremena da uradi{ ne{to

ljubazno.DAR SAMO]E…

Nekada prosto èlimo da nas svi ostave namiru. Budite osje}ajni onda kada je nekome tajdar samo}e potreban.

DAR RAZDRAGANE NAKLONOSTI…Najlak{i na~in da se osjetite dobro je da se

nekome obratite ljubazno; zaista nije tako te{kore}i: Zdravo ili Hvala ti.

Prevela: Sabrina Gerina, III2

OSAM DAROVA KOJINE KO[TAJU NI CENTA

15Sredwo{kolacNovembar 2011. godine Ruski jezik

Молодой служащий в банкепопросил у директора прибавкизарплаты. Директор ответил ему:

В году 365 дней. Вы работаете8 часов в день, то есть 1/3 (однутреть) суток или 121 день в году.Из этого числа надо вычесть поодному воскресенью в неделю– 52 дня. Остаётся 69 дней. Увас свободна половина дня в су -боту – 26 дней. Остаётся 43.

Каждий день 1 час уходит назавтрок – за год 13 дней. Оста -ётся 30. Каждий год у вас дву -хнедельный отпуст – 14 дней.Остаётся 16. В течение года 12пра здничных дней. Остаётся 4.По болезни вы не приходите наслужбу 4 дня. Остаётся 0 (ноль).

За что же я должен вам при -бавить зарплату?

А.С. Пушкин родился вМоскве 26. мая 1799. года (6. маяпо новoму стилю). В Москвепрошли его детские годы, сюдаон постоянно возвращался взрелую пору. В Москве поэтпровёл около трети жизни.

Дом в котором родился поэт,не сохранился. На этом местетеперь Стоит здание школы,которая носит имя поэта. Передшколой его бюст из бронзы. Асовоем недалеко , на этой же ули -це, находится библиотека имениА.С. Пушкина. Каждый год 6.июня, в день рождения поэта, вшколе собираются почитателиего таланта.

В семье Пушкиных высокоценились образование. Первойего настоящей воспитательницибыли бабушка Мария Але ксе -евна Ганнибал и его няня АринаРодионовна Яковлева, которыес первых лет жизни ввеле поэтав волшебный мир русских на ро -

дных сказок, пе -сен, преданий.

Уже в детскиегоды Пушкинмно го читал. “Чте -ние – вет лучшееучения”, любилпо вторять он.

В Русской ли те -ра туре бесспорно,все пути ведут кАлександру Сер -ге евичу Пушкину.Пушкин ро до на -чальник новой ру -сской литературы.Своим тво рче с -твом он утвердитнормы русскогоязыка. Ето гла -вные произве де -ния роман в сти -хах “ЕвгениеОне гин”, “ Сказка о цареСалтане”, “ Капитанская до чка”.

В 1831. году Пушкин женился

на Наталье Гончаровой. Шесть лет спустя Пушкин

был убить на дуэли.

Самаякарoткаякнига на

светеИнтересно узнать о выходе

на свет самoй кароткой книгена све те.

Кроме обложки, в книге всегодве страницэ.

Всё садержание книги уло -жилось в два слова всего в пятьбукв!... Между тем книга ка са -ется жгучей проблемы волну -ющей всё человечество, и напоставленный вопрос даёт ис -чер ивающий ответ. Вот эты дваслова на языке страны, где жи -вёт её автор!

Рат?! Не !Нужно сказать, что тут же в

кни ге дан перевод её со дер жа -ния ещё на четыре языка: рус -ский, ан гле ский, французкий ине мецкий. В переводе на рус -ский язык тект означает:

Война?! Нет!Эту оригинальную книгу из -

дал И.С Стефанович.

Најкраћакњига насвијету

Занимљиво је сазнати о обја -вљивању најкраће књиге на сви -јету!

Осим корица, у књизи су све -га двије странице.

Цио садржај ове књиге стао је удвије ријечи и свега пет сло ва!...Између осталог, књига тре тирапроблем који узнемирава цијелочовјечанство и на по ста вљенопитање даје исцрпан од го вор. Евоте двије ријечи на је зику земљегдје живи њен аутор: Рат?! Не!

Треба рећи да је у књизи датпревод њеног садржаја на че -тири језика: руском, енглеском,француском и њемачком. У пре -воду на руски језик текст гласи:Война? Нет!

Ту оргиналну књигу издао јеИ.С. Стефанович.

Превела:Жељка Петровић, III2

Сделайтенаоборот

Один молодй художник ска -зал старому знаменитому мас -теру что он с трудом прадаётсвои картины:

- Я рисую картину два-тридня чтобы продать её, нужнодва-три года.

Старий художник посмотрелна юношу, каторий так неудачнорисовал, и посоветовал:

- А вы сделайте наоборот!Рисуйте одну картину два-тригода, и тогда вы продадите её задва-три дня.

Урадитеобрнуто

Један млади сликар рекао јестаром познатом умјетнику даон са муком продаје своје слике.

- Ја сликам своје слике два -три дана, а да би их продао,потребне су ми двије - тригодине.

Стари сликар погледао јемладића, који је тако неуспјешносликао и посавјетовао га:

- А ви урадите обрнуто! Сли -кајте једну слику двије - три го -дине и тада ћете је продавати задва-три дана.

Невена Марковићи Ивана Сокић, III4

A.S. Pu{kin je ro|en uMo skvi 26. maja 1799. go di -ne (6. maja po novom kalen-daru). U Moskvi je proveodje tiwstvo i u wu se vratiou zrelim godinama. U Mos -kvi je pjesnik proveo okotre }inu svoga ìvota.

Ku}a u kojoj je ro|en pjes-nik, ne postoji. Na tom mje -stu sada stoji zgrada {kole,koja nosi wegovo ime. Pored{kole nalazi se Pu{kino-va statua od bronze. A veomablizu, u sqede}oj ulici, na -lazi se biblioteka koja no -si naziv Aleksandar Ser ge -je vi~ Pu{kin. Svakog 6.ju na, na ro|endan pjesnika,u {koli se okupqaju po -{to vaoci wegovog talenta.

U Pu{kinovoj porodicivisoko je cijeweno obrazo-vawe. Prvi wegovi u~iteqibili su baka Marija A. Ha -ni bal i wegova dadiqaAri na Jakovqeva, koje suod prvih godina ìvotapjesnika uvele u ~arobnisvi jet ruskih narodnih baj -ki, pjesama i legendi.

Ve} u djetiwstvu, Pu -

{kin je ~itao mnogo. “î -tawe je boqe od u~ewa - pje -snik je volio da kaè. Uruskoj literaturi, bez su -mwe, svi putevi vode od Pu -{ki na. Pu{kin je ro do -na~elnik nove ruskekwi evnosti. Svojim radomon je usvojio norme ruskogkwi evnog jezika. Wegovonaj ve }e djelo je roman u sti-hovima “Evgenije Owegin”,a zatim “Bajka o caru Sal -ta nu“, “Kapetanova k}i.”

1831. godine, Pu{kin seoè nio Natalijom Gon~a -ro vom.

[est godina kasnije, ubi-jen je u dvoboju.

Milan Baj~eta, IV3

АлександрСергеевич Пушкин

(1799-1837)

AleksandarSergejevi~Pu{kin

(1799-1837)

Mladi slu`benik u ba -nci zatraìo je od direk-tora pove}awe plate. Dire -ktor mu je odgovorio:

U godini imamo 365 dana.Radimo 8 ~asova dnevno, tj.1/3 (jednu tre}inu) dana ili121 dan u godini. Od togabroja potrebno je oduzetije dnu nedjequ u sedmici – 52dana. Ostaje 69 dana. Imateslobodnu polovinu danasubotom – 26 dana. Ostaje

43. Svaki dan 1 sat idetena doru~ak – godi{we 13dana. Ostaje 30. Svake go di -ne imate dvonedjeqni odmor– 14 dana. Ostaje 16. Tokomgo dine imate 12 prazni~nihdana. Ostaje 4. Zbog bolestine dolazite na posao 4 dana.Ostaje 0 (nula).

Za{to sam duàn da vampove}am platu?

Prevela: MarijanaJakovqevi}, IV2

СИЛА СТАТИСТИКИ

MO] STATISTIKE

Мали дјечак каже:- Тата, у задатку који си ми ти

ријешио било је грешака. - Шта кажеш? Каква непријатност!- Не љути се, друге тате су такође

направиле грешке.

- Мама наша учитељица је такодобра! Ја је много волим:

- Драго ми је кћери.- Ето због тога ја остајем у првом

разреду и друге године.

Невена Ментовић и Ивана Савић, III4

А шта је на свијету боље одјезика?

Уз помоћ језика изучавамонауке и стичемо знања, по сред -ством језика људи се договарајуједни са другима, рјешавају ра -зли чита питања, траже, моле,поздрављају, мире се, испуњавајумолбе, изражавају радост, изја -вљују љубав. Зато нема ништа

боље од језика.А шта је на свету горе од је -

зика?Посредством језика људи могу

нанијети душевну бол и ра зо -чарати једни друге. Посредством

језика можемо бити лицемјерни,лагати, варати, свађати се. Језикможе учинити људе непри јатљима,он може изазвти рат, може унијетиу наш живот бол и невољу, издајуи увреду. Постоји ли на свијетунешто горе од је зика?

Превеле:Ана Дамјановић и

Николина Петровић II2

А что на свете лучше язика...При помощи языка мы

изучаем науки и получаемзнания.. При помощи языкалюди могут обьясняться друг сдругом.. решать различныевопросы...просить приветство -ват?, мириться, выполнаят про -

сьбы, выpaжать радость, обья -сныться в любви. Поэтому нетни чего лучше язика.

А что на свете хуже язика. По -

сред ством язика можно лице -мерить, лгать, обманыивать,ссори ться. Язык может сделатьлюдей врагами, он может вы -звать войну, он может вносить внашу жизнь горе и зло, пре да -вать, оскорблять. Может ли бытьчто- нибидь хуже язика.

Язык

Језик

КатюшаРасцветали яблони и груши,Поплыли туманы над рекой;Выходила на берег Катюша,На высокий берег, на крутой.

Выходила, песню заводилаПро степного, сизого орла,Про того, которого любила,Про того, чьи письма берегла.

Ой, ты песня, песенка девичья,Ты лети за ясным солнцем вслед,И бойцу на дальнем пограничьеОт Катюши передай привет.

Пусть он вспомнит девушку простую,Пусть услышит, как она поёт,Пусть он землю бережёт родную,А любовь Катюша сбережёт.

КаћушаРасцвjетале јабуке и крушке,развила се магла над риjеком.Излазила на обалу Каћуша,На високу обалу, на стрмину.

Излазила, пjесму задиjевала,о степском, сињем орлу,о оном, кога је вољела,о оном, чија писма чувала.

О, ти пјесмо, дјевојачка пјесмо,ти лети за јасним сунцем,и борцу на далекој граници,од Каћуше пренеси поздрав.

Нек' се сјети дјевојке обичне,Нек' послуша, како она пјева,нек' земљу чува родну,а љубав ће Каћуша сачувати.

Уральская рябинушка(Текст: М. Пилипенко Музика: Е. Родыгина)

Ветер тихой песнею над рекой плывëт,Дальними зарницами светится завод.Где-то поезд катится точками огня,Где-то под рябинушкой парни ждут меня.

Припев (Рефрен):Ой, рябина кудрявая,Белые цветы,Ой, рябина, рябинушка,Что взгрустнула ты?..

Лишь гудки певучие смолкнут над водой,Я илу к рябинушке тропкою крутой.Треплëт под кудрявою ветер без концаСправа кудри токаря, слева - кузнеца.

Рефрен...

Днëм в цеху короткие встречи горячи,А сойдëмся вечером - сядëм и молчим.Смотрят звезды летние молча на парнейИ не скажут, ясные, кто из них милей...

Рефрен...

Укрывает инеем землю добела,Песней журавлиною осень проплыла.Но всë той же узкою тропкой между горМы втроëм к рябинушке ходим до сих пор.

Рефрен...

Кто из них желаннее, руку сжать кому?Сердцем растревоженным так и не пойму.Хоть ни в чëм не схожие, оба хороши...Милая рябинушка, сердцу подскажи.

Ой, рябина, рябинушка,Оба хороши.Ой, рябина, рябинушка,Сердцу подскажи!

Маленкий мальчик говорит:- Папа, в задаче, которую ти мне

решил, оказалась oшибка.- Что ты говоришь? Как неприятно!- Не огорчайся, другие папы тоже

сделали ошибки.

- Мама, у нас такая хорошаяучительница. Я очень любю её.

- Я очень рода, дочка.- Вот поэтому я остаюсь в первом

классе на второй год.

Анегдоты

Анегдоте

Duh nekog jezika

najjasnije se ogleda u

wegovim rije~ima koje

je nemogu}e prevesti

Tomas Man

Urednik rubrike

Milenka Cupara, prof.

16Sredwo{kolacNovembar 2011. godineMatematika

Milenijumski problemi susljede}i (abecednim redom):1) Hipoteza Ber~a i Sviner-ton-Dajera (Birch andSwinnerton-Dyer Conjec-ture),2) Hodòva hipoteza (HodgeConjecture),3) Navje—Stouksovejedna~ine (Navier-StokesEquations),4) P vs NP,5) Poenkareova hipoteza(Poincaré Conjecture),6) Rimanova hipoteza (Rie-mann Hypothesis),7) Jang—Milsova teorija(Yang-Mills Theory).

Danas ih je {est, jer je RusGrigorij Pereljman rije{ioprije nekoliko godina Po en -ka reov problem ili Poenkare-ovu enigmu tj. slutnju kojomsu se matemati~ari bavilibezuspje{no ~itavo stolje}e.[ta je Poenkareova teorema?Najlak{e je objasniti na ovomprimjeru: mogli bismo uzetigumenu traku i razvu}i jepa`ljivo oko povr{ine jabuke,a onda je suziti pomjeraju}i jepa`ljivo, a da pri tome trakune pokidamo niti odmaknemood povr{ine. Ako umjestojabuke stavimo krofnu (kojaima ono suènje po sredini)traku ne bismo mogli sma -knu ti do podno`ja krofnedru ga~ije osim da traku poki-damo ili da ona ne padne sakrofne.

Su{tina je da, dovoljno ko -lo kvijalno re~eno, kada bismoolju{tili jabuku koja postojiu trodimenzionalnom pros-toru, njenu koru bismo mogli“jednostavno i neprekinuto”razvu}i u dvijema dimenzija-ma, odnosno koru bismomogli tako razvu}i da se onanigjde ne prekine, ne defor-mi{e i ne slijepi.

1904 . Poinkare je postavioovaj problem.

Za jednodimenzionalnislu~aj je banalno, Za 2D jestvar rije{ena prije Poinka -rea.

Za dimenzije ve}e od 4(5,6,7,...) 1961. godine jena|eno rje{enje.

Za 4D je rije{ena 1982. g.Bila je ostala samo neri-

je{ena stvar za 3D(dimenzije). Interesantno, jer je na{ uni-verzum li~i na to , 3D “ne{to”

u 4D prostor-vremenu. Od te1904.g., kada je Poenkarepostavio problem koji nijeuspio da dokaè, nebrojenomatemati~ara i fizi~ara razbi-jalo je glavu. Bezuspje{no. Zaprostore ve}ih dimenzijaproblem je tokom XX vijekarije{en i za to su razni ma te -ma ti~ari nagra|ivani.

Grigorije Pereljman jeobjavio 2002. prve radove kojiukazuju na rje{enje jedne odnajve}ih nerije{enih ma te ma -

ti~kih enigmi. itavu 2003. jeproveo zavr{avaju}i i dotje -ruju}i dokaz da bi kona~nokrajem 2003. i tokom 2004.god. obznanio da je problemrije{en.

O kako va`nom rje{enju jerije~ da se zaklju~iti po tome{to su neki od vode}ih svjet-skih ~asopisa za popular-izaciju nauke Pereljmanovrad svrstali u pet otkri}a2004. godine, uz prvo kloni-ranje ljudskog embriona,otkri}e kompletnog ljudskoggenoma, “vo`nju” robota popovr{ini Marsa i ulazak sondeHasini-Higens u Saturnovuorbitu.

Pereljman, tada 37-ogo di -{njak, ve} je bio renomiranimatemati~ar - pobjednik Ma -tema ti~ke olimpijade – naj -pre sti`nijeg takmi~enja ta -len to vane djece, nakon togadoktor matemati~kih nauka,istraìva~ na presti`nim insti-tutima i fakultetima: ruskomSteklovu i na ameri~kom

Berkliju. Pereljman odbijasvaki kontakt sa medijima.Ipak, razlog za njegovusamoizolaciju moè se na}i ujednoj od davnih izjava kojuje dao prijatelju novinaru: “Ime|u matemati~arima pos-toje vi{e ili manje po{teniljudi, ali skoro svi oni su kon-formisti – i oni po{teni sprem-ni su da trpe one koji sune~asni. Zato se u izolaciji nenalaze oni koji naru{avajueti~ke norme, nego takvi kao

ja”. Ovaj stav potvrdio jeodbijaju}i da primi evropskunagradu za matematiku uzobrazloènje da su je dodi-jelili “nekompetentni ljudi”.Prema nekim neprovjereniminformacijama, Pereljman sevi{e ne bavi naukom jer je“razo~aran”.

Sergej Kisljakov, direktorInstituta Steklova, ruske aka -demije nauka, u kome je nau -~nik radio, rekao je novinari-ma da je Pereljman dao otkaz2006. godine i da se od tada uinstitutu nije pojavljivao. “Pi -ta te me da li je on normalan.Znate, pojam normal nog jerelativan. Da kaèmo ovako –svi mi imamo neke ~udneosobine, samo ih neki imajuvi{e. Pereljman ih ima vi{e oddrugih. Neobi~an ~ovjek, nar-avno”, objasnio je on.

Osim evropske, ~uveni na -u ~nik je odbio da primi i Fil -dso vu medalju koja je tako|epra}ena sa milion dolara,2006. godine. Predsjednik

Svje tskog saveza mate ma ti -~ara, Dòn Bol, je dolazio uPeterburg i dva dana ga ubje -|ivao da otputuje u Madrid iprimi nagradu, ali uzalud.Fildsova nagrada predstavljamatemati~ki analog Nobe -lovoj nagradi.

Ovaj poznati ruski mate -ma ti~ar, ovih dana je jo{ jed-nom zadivio svijet. Po svemusude}i, on ne}e primiti na -gra du od milion dolara kojumu je dodijelio Klejev institutiz Masa~usetsa za dokaz Poe-nakreove hipoteze, {to sesmatra jednim od mate ma -ti~kih zadataka milenijuma.To je prva u istoriji dodjelatakve nagrade i prvi od rije -{enih zadataka. Zadacimamilenijuma nazvano je sedammatemati~kih problema “kla -si~nih zadataka ~ije rje{enjenije nikad na|eno”. Klejevinstitut smatra da bi dodjelaovako visokih nagrada zasvaki od njih, ne samo ubrza-la rje{avanje problema, negoi “razvejala zabludu dru{tvada je u matematici sve ve}ura|eno i da je ona umnogo -me ve} ’mrtva’ nauka” . Kle-jev i Poenkareov institutnamjeravaju da 8. i 9. juna uParizu organizuju konferen-ciju posve}enu Poenkareovojhipotezi i njenom dokazu. Dali }e se na njoj pojaviti i Grig-orij Pereljman, nije poznato.

Najteì problem na svijetu I:Poincare-ova pretpostavka

Za sve cijele brojeve n > 2,data jedna~ina ne moè bitirije{ena sa pozitivnim cijelimbrojevima a, b i c.

Pripremila:Jelena Lacman, IV3

Sedam milenijumski nerje{ivih zadataka

NEOBIÂN NAU^NIK

Najteì problem na svijetu II: Riemenova hipoteza

Nobelova nagrada je inter-nacionalna nagrada koja seod 1901. godine dodjeljuje zaizuzetna dostignu}a iz obla -sti: hemije, fizike, medicine,knjièvnosti, a od 1968. go di -ne dodjeljuje se i nagrada zamir. [vedska banka je otvo-rila instituciju Nagrada izeko nomskih nauka u znaksje}anja na Alfreda Nobela(1833 - 1896), osniva~a No -be love nagrade.

Nobel je {vedski hemi~arkoji je prona{ao dinamit. Nje-gova porodica se preselila uRusiju 1842.godine, gdje suAlfreda podu~avali privatniu~itelji. Njegove studije suobuhvatale hemiju i petsavremenih jezika. Studije jenastavio u Parizu 1850. godi -ne, a 1859. godine se vratio uRusiju, a potom i u [vedsku.Veoma ga je interesovalaupotreba eksploziva u gra |e -vi narstvu. Gliceril-trinitratje po~eo da proizvodi 1865.godine, ali je u rukovanjueksplozivnom te~no{}u dola -zilo do nesre}nih slu~ajeva.Otkrio je 1866. godine da jeeksploziv bezbjedan ako gaapsorbuje kiselgur (infuzornazemlja). Mje{avina je proda-vana u {ipkama premazanimvoskom kao “dinamit”. Nje-govi pronalasci su bili razno -vrsni i pokriveni sa 355 pate-nata. Veliki dio svogog ro mnog bogatstva jeostavio Fondu za dodjelu No -be love nagrade. Element sared nim brojem 102 dobio jepo njemu ime nobelijum. Um -ro je u Italiji.

Ovogodi{nji dobitnik No -be love nagrade za hemiju jeizraelski nau~nik Danijel [e -htman. Njegovo otkri}e jeobra zac u atomima tzv.“kvazikristala”, nalik “fasci-nantnim arapskim mozaici-ma reprodukovanim na nivouatoma”. Aprila 1982. godineDanijel [ehtman je pod mi -kro skopom vidio ne{to {to jedo tada djelovalo nemogu}e iprotivilo se zakonima pri ro -de – vidio je da atomi krista -l ne re{etke ~vrstih tijela nisuraspo re|eni na pravilan i pe -ri odi~an na~in.

Dobitnici Nobelove na gra -de za fiziku su tri ameri~kana u~nika: Sol Perlmuter,Brajan [mit i Adams Gis, kojisu na osnovu posmatranja ek -splo ziva dalekih zvijezda do -kazali da se svemir {iri, alivelikim ubrzanjem, zbog pris-ustva tzv. tamne energije,odnosno neke vrste antigrav-itacije. To istovremeno zna~ida se svi objekti u svemiruubr zano hlade, a time se svevi {e me|usobno udaljavaju.

Pripremile: AnaDamjanovi} i Enisa Softi}, II2

U znak sje}anja na velikog nau~nika

OVOGODI[NJI DOBITNICINOBELOVE NAGRADE IZ

OBLASTI - HEMIJA I FIZIKA

Danijel [ehtman

Indijski metod mnoènjaje veoma prakti~an kada seradi o mnoènju velikih bro-jeva, jer je potreba zapam}enjem i “preno{enjem”svedena na minimum. Mno -ènje se svodi prakti~no namnoènje jednocifrenih pa -rova i, potom, sabiranjerezultata, ali tako|e pojed-nostavljeno - sabiraju secifre po kolonama.

U ovom primjeru, pomno -ìo sam broj 824.532 bro-jem 798 i dobio sam rezultat657.976.536.

Dakle, napravio sampravougaonik, kao {to viditena slici, potom sam ga izdi-jelio na onoliko polja odkoliko se cifara sastoje bro-jevi koje treba da pomno -ìmo.

Nakon toga, povukao samdijagonale kroz svako poljei tada po~eo sa mnoènjemparova. Prou~ite sliku i vi -dje }ete parove i na~in kakose unosi proizvod – koji jeuvi jek dvocifren.

Kada izmnoìmo parove,onda sabiramo redom dijag-onale. Kre}emo od prve(dolje desno), u ovom slu -~a ju je to dijagonala u kojojje samo cifra 6.

Kada saberemo sve cifre ujednoj dijagonali, pi{emosamo zadnju cifru, a prvu“pre nosimo” naprijed.Udrugoj dijagonali sabiralismo 8 + 1 + 4 = 13, daklepi{emo 3, a moèmo stavitioznaku ispred sljede}ekolone +1, da ne bi pamtili.

Nastavljamo dalje tre}u.U njoj imamo 4 + 1 + 7 + 2 +0 i dodajemo mu onaj +1 odmaloprije i to je 15. Ponovopi{emo 5, kao rezultat sabi-ranja kolone, a pamtimo ilistavljamo naznaku +1 ispodsljede}e dijagonale. I takoredom,…Poslije tako jed-nostavne operacije, ukaènam se i rezultat koji, kao{to vidite, glasi –657.976.536.

Pripremio:Jovica Stani}, IV3

“INDIJSKI” NAÎN MNO@ENJA

Mada porijeklom Pljevljak, NikolaDamjanovi} je osnovnu i srednju {koluzavr{io u Podgorici, a potom i Prirodno-matemati~ki fakultet (matematika ira~unarske nauke) kao najbolji studentsvoje generacije. Od Evropske komisijeje, kao talentovan matemati~ar, dobiostipendiju za {kolovanje u Francuskoj, uBordou. Od ove godine je u Milanu, namaster studijama. Iskoristili smo nje-gov kratak boravak u Pljevljima za ovajrazgovor. Tom prilikom nam je rekao:

“Kao i sve u ivotu, tako i proces u~e -nja mora biti uslovljen nekim vi{im cil-jem. Jako je bitno da to profesori imajuna umu kada izlaù materiju |acima.Ja sam imao sre}u da i u osnovnoj i u sre -dnjoj {koli imam za predava~e osobekoje su znale da na pravi na~in objasne|acima kako i za{to matematiku trebavoljeti. Matematika zaista zasluùje tit-ulu kraljice nauka. Druga bitna stavkau mom {kolovanju je takmi~arski duh,koji sam uspijevao da ispoljim namnogim takmi~enjima iz matematike ifizike. Interesantno je da mnogi matem-atiku vezuju sa rje{avanjem mate ma -ti~kih zadataka. Jako mali broj ljudi zna

da su zadaci zapravo finalni proizvodobimnih i apstraktnih matemati~kihteorija. Prema tome, teorijski dio moraprethoditi izradi zadataka koji u sebinose ideje te teorije. Svakako, ni studi-ranje matematike, kao ni bilo koje drugeoblasti, nije nikakvo robovanje. Pravil-nim rasporedom obaveza i sre|enimnizom prioriteta, moè se i mnogonau~iti, i dobro zabaviti, i putovati, jed-nostavno – uìvati u studentskom ivotu.Studiranje ne traì bilo kakvo `rtvo-vanje, osim ako sebe neradom ne do ve -dete u tu poziciju.”

Zamolili smo Nikolu da uporedi men-talitet na{ih ljudi sa francuskim menta -li te tom, na {ta nam je odgovorio da jefrancuski narod po mnogo ~emu dru ga -~iji od nas. Njihov ìvot i navike su,prema njegovim rije~ima, uslovljene~injenicom da ìve u jednoj od najsta-bilnijih i najbogatijih zemalja Evrope.Me|utim, pojedina~ne psihologije ljudisu svuda iste, {to zna~i da mogu biti idobri i lo{i, i interesantni i manje intere-santni, prijatelji ili neprijatelji… Ukazaonam je i na zna~aj poznavanja ve}egbroja stranih jezika, bez obzira na poje-

dina~na interesovanja i sklonosti. Onsam govori ruski, engleski i francuskije zik, a trenutno u~i italijanski.

Za kraj ovog razgovora, Nikola jeporu~io na{im u~enicima, budu}im stu-dentima: “Budite iskreni prema sebi ipravilno ocijenite svoje mogu}nosti. Toje jedini put uspjeha. Bilo za koji fakul-tet da se opredijelite, a za matematikuposebno, znajte da vas ~eka: rad, rad isamo rad. Ali osje}aj koji slijedi nakonjedne savladane prepreke, ne moè seni sa ~im uporediti. Onda shvatite da jerad zapravo zadovoljstvo. “Razgovor obavila: @eljka Petrovi}, III2

Grigorij Jakovljevi~ Pereljman

Razgovor s povodom

NIKOLA DAMJANOVI]USPJE[AN MATEMATIÂR

Nikola Damjanovi}

17Sredwo{kolacNovembar 2011. godine Matematika

1. Marijin otac ima pet k}erki:1. Nana, 2. Nena, 3. Nina, 4. Nona. Kako se zove peta

k}erka?2. Ako u pono} pada ki{a, moè li se o~ekivati da }e nakon

72 sata vrijeme biti sun~ano ?3. ôvjek mora preko rijeke prevesti vuka, kozu i kupus.

U ~amac se mogao smjestiti samo ~ovjek, a s njim ili vuk, ilikoza, ili kupus. Ali ako ostavi vuka s kozom, tada }e vukpojesti kozu; ako ostavi kozu s kupusom, tada }e koza pojestikupus, a u prisustvu ~ovjeka “niko nikog ne jede”. ôvjek jeuspio prevesti preko rijeke vuka, kozu i kupus. Kako je on touradio ?

4. Koji broj treba stajati na mjestu upitnika ?

5. Koji broj treba stajati umjesto upitnika ?

6. Petar treba da plati knjigu 19 eura. On ima samo kovan-ice od dva eura, a blagajnica samo nov~anice od pet eura. Moèli on, imaju}i takav novac, platiti ra~un ?

7. Koja rije~ od ~etiri slova ima pet O ?(rje{enja zadataka na}i }ete u sljede}em broju Srednjo{kolca,

a najnestrpljiviji neka se obrate profesoru)Sakupila: Tanja Todori}, prof.

L O G I ^ K I Z A D A C I

Razgovarali advokat, ljekar i ma -temati~ar o ènama.

- Najbolje je imati ljubavnicu;ako se oènite, u slu~aju razvodamoète imati grdnih pravnih i fina -nsijskih problema – kaè advo kat.

- Ma, najbolje je imati enu. Si gur -nost koju vam pruà dugotrajna vezagarantovano sniàva stres i prob-leme vezane za njega - re~e lje kar.

- Obojica grije{ite. Najbolje jeimati i enu i ljubavnicu. Dok enamisli da ste kod ljubavnice, aljubavnica kod ène, na miru semoète baviti matematikom.

• - • - •

I{li fizi~ari i matemati~ari na izletvozom. Na èljezni~koj stanicifizi~ari kupili svaki po kartu, a svimatemati~ari samo jednu.

- Pa, kako }ete putovati?- Bez brige, sna}i }emo se - reko{e

matemati~ari.Voz krenuo, uskoro dolazi kondu -

kter i matemati~ari se povukli u WC.Kondukter precvika karte fizi~arima,do|e do WC-a, pokuca i re~e:

- Kartu na pregled, molim!Jedan od matemati~ara od{krinu

vrata i pruì je kondukteru. Ovaj jeprecvika i vrati.

Fizi~ari bili ljuti zbog toga, te su upovratku svi kupili samo jednu kar -tu, ali matemati~ari nisu ni je dnu!

- Kako }ete bez karte? - pita{efizi ~ari.

- Bez brige za nas, sna}i }emo se- odgovori{e matemati~ari.

Sjedo{e u voz i kada je po~eo do -la ziti kondukter, povukli se fizi~ariu WC. Nakon nekog vremena, za~ -uju kucanje na vratima:

- Kartu na pregled, molim!Jedan od fizi~ara lagano od{krinu

vrata i pruì kartu - i kartu ne dobi-je nazad.

Kako se matemati~ari vrije|aju?- Za svaki ε>0 je tvoj mozak ma -

nji od njega!

• - • - •

Donio matemati~ar slike narazvijanje.

- 10x15?- 150. Za{to?

• - • - •

I{li + i - na krstarenje. Brodpotonuo i oni sada plutaju u ~amcuza spa{avanje. - je uàsno depresi-van i stalno kuka kako ne}e pre -ìvjeti... a + mu kaè: “Daj, ne budivi{e tako negativan!”

• - • - •

Sjede fizi~ar, biolog i matema ti -~ar u kafi}u, dugo pijuckaju kafu igledaju ku}u preko puta u koju lju -

di ulaze i izlaze. Najprije su vidjelida su u{le dvije osobe, a zatim, na -kon nekog vremena iza{le su tri.

Fizi~ar: To je sigurno gre{ka umj e renju.

Biolog: Mora da su se razmnoìli. Matemati~ar: Ako sad u|e ta~no

jedna osoba, ku}a }e biti prazna!

• - • - •

Jednom su fizi~aru i matema ti ~arudali zadatak da skuvaju ~aj. Najpri-je su fizi~aru dali ovakve podatke:ima{ lonac napunjen vo dom, uga{eniplamenik, upalja~ i vre}icu ~aja.Fizi~ar je ovako rije{io zadatak:

Najprije upalim plamenik, stavimlonac s vodom, sa~ekam dok vodane zavri, stavim vre}icu ~aja u klju -~alu vodu i za pet minuta ~aj }ebiti pripremljen.

Zatim su matemati~aru daliovakav zadatak: ima{ lonac napun-jen vodom, upaljen plamenik, upal-

ja~ i vre}icu ~aja. Matemati~ar jeovako elegantno rije{io zadatak:

Ugasimo plamenik i zadatak sve -demo na prethodni.

• - • - •

Igraju `murke Arhimed, Njutn iPaskal. Arhimed broji, Paskal po -bjegne i sakrije se, ali Njutn se nekri je, nego stane odmah iza Arhi me -da, nacrta na zemlji kredom kvadratjedan sa jedan i stane u nje ga.

Arhimed odbroji, okrene se iodmah ga vidi:

- Ha, Njutn!!!A Njutn kaè:- Ne, to je Njutn po metru kva -

dratnom, {to je Paskal.

• - • - •

Kako matemati~ar doziva ko ko {ke?3.14! 3.14! 3.14! 3.14! 3.14! 3.14!

Sakuπla: Tanja Todori}, prof.

MATEMATI^KE [ALE

Nizovi u matematici, fizici,hemiji, programiranju imnogim drugim naukama,imaju veliku primjenu. Me -|u tim, pri pomenu nizova inji hove primjene, jedan nizposebno nam zapada za oko.Niz koji je otkriven u 12. vi -je ku, od strane italijanskogmatemati~ara Leonarda Fi -bo na~ija, koristi se i danas umnogim nau~nim oblastima.

Fibona~ijev niz je ma tema -ti~ki niz primije}en u mnogimfizi~kim, hemijskim i bio -lo{kim pojavama. Predstavljaniz brojeva u kome zbir pre -thodna dva broja u nizu da juvrijednost narednog ~lananiza. Niz po~inje od nu le, aprva dva ~lana su mu 0 i 1.

Matemati~ki zapis niza:

Zadatak:Nastaviti niz – 0, 1, 1, 2 ....?

Rje{enje moète pogledati nakraju ~lanka.

Zbir kvadrata brojeva bilokoje duìne Fibona~ijevogniza je jednak proizvoduposljednjeg kori{}enog brojai njegovog sljedbenika, tj: 12 +12 + . . . + F(n)2 = F(n) * F(n+1),a kroz primjer to izgledaovako: 12 + 12 + 22 + 32 + 52 =5 * 8. Ovaj je odnos u zlatnojspirali koju vi|amo u galak-sijama i puèvima (uklju~u ju -}i i ko{~icu “pu`” u u{ima).

Nastanak nizaFibona~i je do otkri}a do -

{ao zanimljivim putem. Nai -me, on je posmatrao ra zmno -àvanje ivotinja. Preciznije –ze~eva.

Postavljeni uslovi misaonogeksperimenta su bili sljede}i.

Eksperiment po~inje sa jed-nom enkom i jednim mu ja -kom koji su tek ro|eni. Zamje sec dana zec postaje zreoza oplodnju. Gesticijski peri-od zeca traje mjesec dana.Pretpostavljamo da }e ènkauvijek na svijet donijeti je -dnog mu{kog i jednog èn -skog zeca. Tako|e, pretpo -stavljamo da ze~evi nikadane umiru.

Dakle: “Koliko parova ze -~eva }e reprodukovati jedanpar za godinu dana ako sepre tpostavi da svakog mjese-ca jedan par rodi novi par kojiza dva mjeseca postane repro-duktivan?”

Ovaj eksperiment Fibo -na~ija je doveo do sljede}egrezultata:• Na po~etku imamo jedan

par ze~eva.• Nakon mjesec dana ze~evi

}e dosti}i zrelost za oplod-nju, ali se jo{ uvijek ne}eokotiti, tako da postojijedan par ze~eva.

• Kada pro|e dva mjeseca,na svijet dolazi jedan parze~eva, {to zna~i da ukup-no imamo dva para.

• Nakon tre}eg mjeseca, prvipar se ponovo razmnoàvai daje jedan par ze~eva,dok drugi par postaje zreoza oplodnju. U skladu satim, imamo tri para ze~eva.

• Nakon ~etvrtog mjesecaprvi par ponovo daje novipar ze~eva, drugi partako|e, tre}i par tekdostiè polnu zrelost. Iztoga proizilazi da imamopet parova ze~eva.

• Nakon petog mjeseca svakipar koji je ìvio do prijedva mjeseca daje novi par,tako da je kona~ni brojparova ze~eva jednak brojuosam.Kona~ni redoslijed broje-

va do kojih je Fibona~i do{aonakon pet mjeseci rada jetakav da nakon prvog i dru-gog mjeseca imamo jedan parze~eva, nakon tre}eg mjesecaimamo tri para ze~eva, nakon~etvrtog pet parova ze~evaitd.

Tek u XIX vijeku ovaj nizbrojeva je Edvard Lukasoslovio sa Fibona~ijevi broje-vi.

Fibona~ijeva spiralai primjeri u prirodi

Kada pominjemo Fibona~i -jev niz, tako|e moramo po -me nuti i Fibona~ijevu spiralu.

[ta je to uop{te “Fibona -~i jeva spirala” ? Fibona~ijevaspirala je spirala generisanacrtanjem lukova oko kvadra-ta brojeva iz Fibona~ijevogniza. Ova spirala se moè vrlo~esto primijetiti u prirodi,ra~unarskoj grafici, i sl. DNKtako|e posjeduje sli~nuzakonitost, odnos visine i{irine je 21:34 (angsterma).Osim spiralnih galaksija ime|usobna rastojanja plane-ta u svojim sistemima odre -|ena su po udaljenosti pre -thodnih planeta. Kod biljaka,grananje, cvjetanje, listanje,pupoljci… sve je povezano sasli~nom zakonitosti. Nekebolesti (mononukleoza) na -pre duju sa istim vremenskimintervalima, p~ele uvijek ima -ju isto pore|an broj mu{kih

predaka, itd.

A nastala je iz sljede}e{eme:

Kao {to sam ve} pomenuo,ovakvu spiralu moèmo vid-jeti u prirodi. Jedan od poz-natijih primjera u prirodi jeprimjer suncokreta.

Zlatni presjekZlatni presjek se javlja kao

proporcija rastu}ih oblika uprirodi i vjekovima je pri vla -~io pa`nju matemati~ara iumje tnika.

Odnos zlatnog presjeka sedobija ako se jedna du` podi-jeli na takav na~in da je odnosve}eg dijela prema cijelom istikao i odnos manjeg dijela pre -ma ve}em: 0.6180339887.

Za ozna~avanje zlatnogpresjeka koristimo gr~koslovo fi (Φ). Tako|e, kori sti -}emo slovo Phi za inverznuvrijednost 1.6180339887.

Neprekidnu podjelu zla -tnog presjeka zapaàmo usamoj prirodi na mno{tvu bil-jaka, koliko u op{tem sklopu,toliko i u njihovim dijelovima,cvjetovima, listovima itd., a uzapanjuju}em savr{enstvu ulju{turama morskih puèva.Zlatni presjek se jasno man-ifestuje u sklopu ~ovjekovog

tijela. Danas je op{teprihva}eno

mi{ljenje da je gr~ki arhitek-ta primjenjivao zlatni pres-jek kao najljep{u proporcijuza najskladnije oblike arhi -tekture. Proporcija zlatnogpresjeka je traèni zakon lje-pote koji se nalazi u sra zmjer -nosti izme|u pojedinih dijelo-va i dijelova prema cjelini.

Kroz istoriju, pravougaonikstranica 1 i 1.6180339887...smatran je najprijatnijim zao~i. Gr~ki vajar Fidija izgra-dio je Partenon i mnoge figurena njemu. Prisutna je pro-porcija zlatnog presjeka unjegovim radovima koji suprona|eni u Atini, u Gr~koj.

Pripremio:Jezdimir Lon~ar, IV3

FIBONAÎJEV NIZ

Leonardo Fibona~i (1170- 1250) je tako|e poznat ikao Leonardo iz Pize. Onje bio italijanski mate ma -ti~ar koji je u svom radu izaritmetike i algebre “Ra -~un, tj. knjiga o abakusu”,glorifikovao Hindu-ara -pski sistem brojeva. Jedaniz njegovog du gog nizapro blema je upravo niz na -zvan po njemu.

Pokreta~ matem-atike nije zaklju -~ivanje, nego ma{ta.August

DeMorgan

Urednik rubrikeTanja Todori}

Nikad ne}u shvatitimatematiku...

18Sredwo{kolacNovembar 2011. godineElektrotehnika

Trebalo bi da znamo

INFORMATI^KAPISMENOST I

KOMJUTERSKEIGRICE

Ponekad zaista nismo nisvjesni {ta zna~i informati~kapismenost. Vjerujemo da smoinformati~ki obrazovani akoimamo veliki broj igrica nara~unaru i ako ih maksimal-no koristimo. Mojim vr{njaci-ma ra~unar sluì samo zaigra nje igrica. Provode sate isa te za komjuterom, pa nji-hova okupiranost igricamapostaje jedna vrsta bolestizavisnosti. Da ironija budeve}a – i pored tolike opsjed-nutosti kompjuterima, oniostaju informati~ki nepis-meni.

Poznavanje rada na ra~u -naru mjeri se nekim mnogozna~ajnijim parametrima.Ono podrazumijeva rad sapro gramima, kao {to su:

- projektovanje- pravljenje li~nih softvera- rad sa Microsoft office

paketom i sl.Postoji ~itav niz softvera

koji vam mogu pomo}i pri-likom projektovanja u razli -~itim tehni~kim oblastima.Oni najkvalitetniji nisu be -spla tni, ali postoje bes platnealternativne varijante sa os -novnim funkcijama dostupnesvim zainteresovanim koris-nicima. Istina, za ozbiljan radna projektovanju neo phodnaje kvalitetna obu ka.

Poznavanje osnovnih pro-gramskih jezika neminovanje dio informati~ke pisme -nosti. Pri tome, informati~kipi smena osoba bi trebalo dapoznaje programske jezikekao {to su: Pascal, C++, Ba -sic... Za bliè informacije oprogramskim jezicima koris-tite sljede}i sajt://http://Info.biz.hr/Typo3/typo01/dummy-38.0/indeks.php

Strahinja Jaki}, I6

Danas su poslovi vezani zainformacione tehnologije ite -kako primamljivi. Svjedocismo da svakodnevno tehnikanapreduje, ali naàlost, pogo-

tovo u na{oj zemlji, stru~nogkadra za upravljanje novimma{inama, za odràvanje sis-tema – nema dovoljno.

Jedan od takvih poslova jeposao programera kojim se jabavim ve} duì niz godina. Upo~etku, programiranje jebilo vi{e hobi nego posao. Ni -s am ni razmi{ljao o tome da}e mi ono nekad postati pro-fesija. Me|utim, kako je vri-jeme odmicalo, taj posao meje sve vi{e privla~io.

To je posao u kome ima do -sta dinamike, koji se ne svodisamo na sjedenje pred ra ~u -narom, ve} je posao u komeimate priliku da budete kre -ativni, posao u kome imatemogu}nost da kontroli{etema {inu da postupi ta~noonako kako èlite i date jojuputstva da uradi zadatakkoji vam je potreban.

Biti programer je samo posebi veoma {irok pojam. On semoè podijeliti na poslove:web programer, programeraplikativnog softvera za Win-dows ra~unare, programiran-je niskog nivoa za razneure|aje i tako dalje.

Web programiranje je vrstaprogramiranja koja je menenajvi{e privukla. Zamislitejedan Facebook, Google,Yahoo, kao i mnoge druge saj-tove – nijedan od njih ne bipostojao da nije web pro-gramera i web orijentisanihprogramskih jezika.

Kada ste web programer,imate priliku da pi{ete u vi{e

programskih jezika u kojeubrajamo i HTML, PHP,JavaScript i mnoge druge. Svioni zajedno, sa bazom u poza-dini, ~ine jedan web sajt.

Pri odabiru posla, naravno,ne treba zanemariti ni eko -nomsku stranu pri~e, a to jene{ta gdje ovaj posao zaistadolazi do izraàja. Plata us -pje {nog programera se kre}eu prosjeku od 500 eura, pa dopar hiljada eura, u zavisnos-ti od znanja, programskogjezika i dràve. Konkretno, u[vajcarskoj, plata PHP pro-gramera u ozbiljnijoj firmi je2000 eura.

Osoba koja nema volju dase konstantno unapre|uje usvom poslu, koja ne èli dabu de u toku sa novim teh no -logijama, koja ne voli ra ~u na -re, ne treba da odabere ovajposao.

Rijetko se mladim progra -merima i IT entuzijastima nana{im prostorima ukaè pri-lika da unapre|uju svojeznanje i da rade sa osobamakoje su zaista eksperti u svo -me poslu. Ja trenutno radimsa ljudima iz firme “Bild Stu-dio” – Podgorica, pa bih elioda iskoristim ovu priliku ipozovem sve ljude koji imajuèlju da se usavr{avaju u ovojoblasti da me kontaktiraju ucilju uspostavljanja i una -pre|ivanja saradnje u ovomveoma ozbiljnom i odgovo -rnom poslu.

Jezdimir Lon~ar, IV3

U Tivtu je u periodu od 12.do 16. januara 2011. godineodràn tre}i po redu seminarza usavr{avanje profesora inastavnika elektro grupepredmeta. Organizatori sem-inara su Centar za stru~noobrazovanje i Njema~kodru{tvo za tehni~ku saradnju(GIZ). Obuka je organizovanau sklopu projekta “Reformastru~nog obrazovanja upravcu unapre|enja zapo{lja-vanja”. Program obuke“Evro pska instalaciona sabir-nica i izrada kompleta zaprakti~nu nastavu, bio je ivi{e nego inspirativan za sveu~esnike seminara. Prvugrupu poha|ala su 24 u~esni-ka iz Pljevalja, Podgorice iBijelog Polja.

Upotreba instalacionihsabirnica i odgovaraju}ih sis-tema i ure|aja je novi videlektri~nih instalacija koji seu potpunosti razlikuje odstarih na~ina instalacija.Prednost novih tehnologija jeu manjem broju kablova,manjem broju ure|aja i ve}ojfleksibilnosti. KNX je ve}postao svjetski otvoreni stan-dard za upravljanje opremomu ku}ama i zgradama. Razm-jena informacija vr{i se KNXmedijima i oni mogu biti:upredene parice, radio fre -kven cije, napojne linije ili IP

Ethernet. Na jedan medijpriklju~uju se svi sabirni~kiure|aji. Sabirni~ki ure|ajimogu biti senzori ili aktuatorikoji sluè za kontrolu opremeu zgradama kao {to su: osv-jetljenje, roletne, sigurnosnisistemi, grijanje, ventilacija,sistemi klimatizacije, signal-ni i sistemi nadgledanja, sis-temi za kontrolu objekta,daljinsko upravljanje, broji-la, audio i video kontrola. Sveove funkcije se mogu kon-trolisati, nadgledati i signal-izirati pomo}u standardizo-vanog sistema elektronskihsabirnica.

Uz novu tehnologiju elek-trinstalacionih sabirnica, pro-fil elektroinstalatera se u pot-punosti mijenja. ETSpre dstavlja evropski softver-ski alat koji se koristi za real-izaciju EIB-a. ETS je komer-cijalni softver kojim sepro gramira i projektuje sis-tem sa instalacionom sabir-nicom. Proces programiranjakod novog projekta odvija seuvijek kroz pet faza: utvr |i -vanje strukture objekta, utvr -|i vanje ure|aja na projektu,definisanje imena grupnihadresa, pridruìvanje funkci-ja ure|aja pravoj grupi i pro-ces pu{tanja u rad.

Prof. Vladan Avramovi},dipl.in`.el.

U Podgorici je odràn za vr -{ni seminar profesora elek-tro i ma{inske grupe pred-meta u vremenu od29.09.2011. go di ne do02.10.2011. godine. Aktivnos-ti su bile vezane za modul 4 –usavr{avanje nastavnikaElektrotehnike i Ma {instvana temu elektro-pneumatika.Seminar je realizovan uradionici Srednje ma{inske{kole u Podgorici. Seminar jezavr{ila prva od ~etiri grupepredava~a iz srednjih stru -~nih - elektro i ma{inskih{ko la iz Pod-gorice, Berana,Tivta i Pljeval-ja. Ova obukaje nastavakakti vnosti GIZ-a kojim se za -vr {ava plani-rani ciklususa vr{avanjapredava~a upolju ma{inst-va i elektro te -hnike. Rad jetrajao ~etiri da -na i rezultataktivnosti je izrada komple-ta elektro i hidrauli~nih ele-menata na plo ~ama koje }ese koristiti za obuku u~enikai rad na prakti~noj nastavi po{kolama. Grupe koje suizradile makete za nastavubile su kombinacija elektro ima {in skih predava~a. Cilj jebio da se razmijene iskustva iznanja izme|u ~lanova grupejer se nijedan teì projekat nemoè uraditi bez tima ukojem su elektroni~ar, ma -{inac, informati~ar i pravilneraspodjele posla unutar

grupe. Za izraduprojekta potreb-no je znanjepne umatsk ihkola npr. jed-nosmjerni cilin-dar, dvosmjernicilindri i sl., kaoi elektronskihkola npr. bro -ja~i, bistabili,

osnovna logi~ka kola i sl. Cilj~itavog projekta je bio da serazviju prakti~ni didakti~kimaterijali u formi eksperi-mentalnih modula i takoolak{a prakti~na obuka uSrednjim stru~nim {kolama.Sva prakti~na znanja kroz svemodule usvajana su krozproblemske situacije, {toomogu}ava pripremu u~enikaza budu}a radna mjesta ilogi~ko razmi{ljanje.

I ovoga puta svaka {koladobila je po jednu projekto-vanu maketu kao i dva pri ru -

~nika koja sadrè osnovnaznanja i vje{tine potrebne zavr{enje elektropneumatskekontrole i upravljanja kom-ponentama u prakti~nojprimjeni.

Poslije zavr{enih radioni-ca predava~i }e biti u stanjuda : • ~itaju, razumiju i prepoz-

naju pneumatske i elek-tronske simbole kompone-nata

• sastavljaju i realizujuprostije i sloènije elektro-pneumatske {eme

• upore|uju pneumatska ie l e k t r o - p n e u m a t s k arje{enja u primjeni

• planiraju, dizajniraju iizra|uju elemente za prak-ti~nu nastavu

• razumiju i znaju da ~itajudijagrame, grafikone kaoi logi~ke dijagrame.Prof. Vladan Avramovi},

dipl.in`.el.

Seminar u Tivtu, januar 2011. godine

EVROPSKA INSTALACIONASABIRNICA – BUDU]NOSTELEKTRI^NIH INSTALACIJA

Slika 1. Primjer realizacije projektaPodgorica, septembar 2011. godine

IZRADA ELEKTRO-PNEUMATSKIHKOMPLETA ZA OBUKU UÊNIKA

Dobro do{li u svijet vi -rusa, trojanaca, crva… Da -nas je toliko napasti kojena padaju ra~unare, da je -dno stavno neiskusni koris-nici ne znaju kako da seodbrane. Ra~unarski virusisu programi pisani radi ote -àvanja rada na ra~unaru.Dijele se na destruktivnei nedestruktivne. Oviprvi su jako {tetni, doksu ovi drugi sve rje|i.Ra ~u narski virus jepisan tako da se samkopira na razna mjesta,naj ~e{ }e na kraj progra-ma koji se trenutnoizvr{ava, ~ime se taj pro-gram produàva. Virusise {ire preno{enjemzaraènih programa sara~unara na ra~unarputem CD-ova, prekoInterneta, otva ranjemdokumenata, otvaran-jem sumnjivih e- mailo-va…Virusi mogu da iza-zovu veliku {tetu.Problem po~inje kadprimijetimo da neki pro-

gram ne radi, a za vr {ava sauni{tenjem lo gi~ke struk-ture diska i gu bitka svihpodataka na njemu.

Za borbu protiv virusada nas se koriste antivirusi.Ovaj program treba da budenezaobilazni dio softverava{eg ra~unara. Bitno je da

se anivirus stalno osvjeàva(update) novim definicija-ma virusa. Antivirusi kojitrenutno pruàju najve}uza{titu ra~unarima su :Kasperski Anti Virus, Nor-ton AntiVirus, Nod 32, BirDefender 10.

Jelena Lacman, IV3

“Bolesti” ra~unara

V I R U S I

Li~na iskustva

POSAO PROGRAMERA

Urednik rubrike

Vladica Avramovi}

Nau~nici su

na kit zemaljski,

a zvije zde nebeskiûang Ce

19Sredwo{kolacNovembar 2011. godine Zabava

1) Koliko je trajao stogo-di{wi rat?2) Koja zemqa proizvodipa namske {e{ire?3) Od koje ìvotiwe do bi -jamo ma~ija crijeva (za te -ni ske rekete i guda~ke in -stru mente)?4) U kom mjesecu Rusi obi -q e ` a v a j ugo di {wicuoktobarskerevo lucije ?5) Od ~ega jenapravqena~etkica odka miqe dla -ke?6) Po kojojsu ìvoti-wi nazvanaKanarska ostr va u Pa ci -fiku ?7) Koje je pravo ime Kra qaXorxa?8) Koje je boje qubi~astaze ba?9) Odakle je kineski ogro -zd?10) Koje je boje crna kutijau putni~kim avionima?Sve je zavr{eno?Provjerite svoje odgovore!

ODGOVORI:

1) Koliko je trajao stogo-di{wi rat? -116 godina2) Koja zemqa proizvodipanamske {e{ire? - Ekva -dor3) Od koje ìvotiwe dobi-jamo ma~ija crijeva? - *Od

ovce i kowa4) U kom mjesecuRusi obiqeàvajugodi{wicu okto-barske revolucije ?- U novembru5) Od ~ega je napra -vqena ~etkica odkamiqe dlake? -*Od vjeveri~ijegkr zna!6) Po kojoj su ivo -

tiwi nazvana Ka na rskaostrva u Pacifiku? * Popsu7) Koje je pravo ime KraqaXorxa? - * Albert8) Koje je boje qubi~astazeba? -*Grimizne9) Odakle je kineski ogro -zd? * Sa Novog Zelanda10) Koje je boje crna kutijau putni~kim avionima? *Naranxaste, naravno!

TA^NOST PISAWASmao pmaetni qdui mgou ~titai ovo.Moe`te li vejoratvi da ja svtanro mgou rzmjautei {to

sam npaiaso.Femnoleanla slia qoduksg mzoga, pemra its`raiw-

vau na Cmabrigde Uinervtisjyu, wie btino po kjoem rdeusu sovla sol`nea, vàno je smao da su pvro i poqsdewesovlo na pavrom mesjtu.

Osatatk mòe btii u ptpouonm nredu a vi jo{ ujviekmètoe ~titai bez porbemla.

Ovo je ztao {to qoduksi mzoak ne ~tia skvao sovlopobesno, ngeo rjie~ kao cjielu. Zidvqau}uje zar ne?

A ja sam ujivek mslilia kkao je t~onsot psiawa vàna!Pripremila: Marijana Jakovqevi}, IV2

PERICA RJE[AVA

UKR[TENICU:Sve~ano odijelo (4 slova) ............................CRNOTelefonski poziv (3 slova).........................ZVRGrad u Italiji (3 slova) ..............................TRSVrsta ìvotiwe s ku}icom (3 slova) ........PASNije gladan (3 slova) ....................................JEOVidi sliku (5 slova) .....................................VIDIO@enin brat (5 slova) ....................................MARKOVrsta metala (4 slova)..................................PLEHNeophodan za~in (2 slova)...........................CEDio pribora za jelo (3 slova) .....................ZUB@ensko dijete (3 slova) ................................ONANajmawi trocifreni broj (3 slova) ..........000Mjera za teìnu (4 slova)............................UTEGHladno oru`je (7 slova)...............................PENDREKInicijali pjesnika Jesewina ....................PJMorski greben (2 slova) ...............................MGZlato (2 slova) ...............................................ZLBiblijska li~nost (3 slova)........................POPMjera za dragocjenosti (5slova) .................NOVACDragi kamen (4 slova) ...................................MILIZajednica mu{karca i ène (4 slova) ......STANKoko{iji proizvod (4 slova)......................SUPANeizqe~iva bolest (3 slova).......................KAP

Pripremila: Sandra Zukovi}, 1. razred

NAJLAK[I KVIZ

NA SVIJETU(Prolazi se sa ~etiri ta~na odgovora)

Nastavnikov qubimacUvijek ima za~ešljanu kosu, ~iste

uši, uredne nokte, uglancane cipele,ura|en doma}i i uvijek, ali uvijek,spremnu olovku da je doda nastavni-ci. Prona}i }eš ga u prvoj klupi,na spram katedre, ~ak i za vrijemeodmora. Doìvotni je predsjednikodjeqenjske zajednice.

AntihristUìva u tome da nagovori druge da

urade ono što im ina~e nikad ne bipalo na pamet. Lako upada u nevoqe iuvla~i sve i svakog (~ak i Nasta vni -kovog Qubimca).

]utqivacNerijetko i Stidqivac. Za uspo -

sta vqawe komunikacije sa ovim ti -

pom u~enika neophodan je }utološkirje~nik*. Preporu~uje se za igrawepantomime i za komemorativne sku -pove.

*]utološki rje~nik:Klimawe glavom - Ho}u ; Odma hi -

vawe glavom - Ne}u ; Crvenilo naobra zima - Hvala; Aha! - Svakako!Svakako!; Mh! - Potpuno si u pravu,i ja tako mislim!; Hm! - Pri~aš glu-posti! Ne slaèm se sa tobom!; Ha! -Baš smiješno!; Ha! Ha! - Umirem odsmijeha!

BrbqivacOvaj tip je u narodu poznat i kao

Ala pa~a i Jezi~ara. Ne priznajeposlovice “Ispeci pa reci” i “}u -tawe je zlato". Omiqeno štivo mu je“U cara Trojana kozije uši". Pre-poru~uje se za više~asovno pri~awetelefonom, drvenog advokata, spletka -rewe i ogovarawe.

SilexijaNe baš lijep, ne baš pametan i ve -

oma snaàn u~enik koji se muva podvo rištu i kiwi sve koji su mla|i isla biji od wega. Nerijetko im otimauìnu, patike i novac. Odli~an je zaizbjegavanje. Napomena: Na crteù jeprikazan muški siledìja. O è n -skom siledìji sve najboqe. Što jesigurno, sigurno.

Pla~qivacU~enik koji rado: slini, kmezi,

kukumav~i, kme~i i cvili. Raspoz-

naje se po nabubrelom nosu, pod-nadulim o~ima i slinavim marami-cama. Naj~eš}e pla~e: jer kisjelekiše uništavaju šume; zato što suse raspali Bitlsi; jer nastavnicabiologije ide u penziju; zbog lošeocjene na pismenom i jer ga niko nevo li.

ZombiU~enik koji po ~itavu no} sjedi za

kompjuterom, buqi u TV ili se muvasa društvom po kraju. Prezire jutro,fizi~ko vaspitawe i Brbqivca. Jedvahoda i jedva govori. Spava na ~asovi -ma.

ŠaqivxijaSjedi u posqednjoj klupi i u kra}im

vremenskim intervalima glasno izgo-vara kratke re~enice koje izazivajusmijeh ~itavog razreda. Razlikujemoviši i niì tip Šaqivxije. Prvipri~a nove i smiješne viceve, a drugista re i glupe. Prvi se koristi za za -qu bqivawe, a drugi za izbjegavawe.

Za Šaqivxiju vaì nastavni~kakletva. Ko se zadnji smije, najsla|e sesmije!

TuìbabaNajrasprostraweniji tip u~enika.

Javqa se u velikom broju varijanti:Doušnik, Drukator, Taster, Wuška-lo, Gad, Potkaziva~... Tuìbaba tuìpo horizontali (u~enike u~enicima),po vertikali (u~enike nastavnici-ma) i po dijagonali (nastavnikedirektoru). Znak raspoznavawa: ve -li ke uši i odli~an sluh. U stawu jeda ~uje ~ak na 60 metara daqine. Poje-dini primjerci su razvili i sposob-nost ~itawa sa usana."

TIPOVI UÊNIKA PO PONA[AWU

[AQIVI RJE^NIKBrak: udruìvawe dvoje qudi radi rje{avawa zajed-

ni~kih problema, koje ina~e ne bi imali da se nisuudruìli

Veza: proces tro{ewa ogromnih koli~ina novca,vre-mena i energije s ciqem boqeg upoznavawa nekog ko }evam se u budu}nosti vjerovatno svi|ati mawe

Nimfomanka: termin koji mu{karci koriste zaènu koja èli seks ~e{}e od wih

Programer: osoba koja ti rije{i problem koji nisini znao da ima{, na na~in koji ne razumije{

Ekonomista: stru~wak koji }e znati sutra za{to seono {to je predvidio ju~e nije dogodilo danas

Diplomat: onaj koji ti kaè da ide{ k vragutako da jedva ~eka{ da po~ne putovawe

Izvi|a~-skaut: dje~ak obu~en kao kreten komezapovijeda kreten obu~en kao dje~ak

Psiholog: onaj koji gleda sve ostale kad neka zgod-na èna u|e u prostoriju

Konsultant: onaj koji ti skine sat, kaè koliko jesati i to ti naplati

Laka èna: termin koji se upotrebqava za ènu samoralnim vrijednostima mu{karca

Timski rad: mogu}nost prebacivawa krivice nadruge

Pripremila: Bojana Bo{kovi}, I2

PISMENI

ISPITStudenti su na pismenom

ispitu. Vrijeme isti~e isvi uùrbano predaju ra -dov e, samo jedan jo{ pi{e.

“Kolega poùrite, jo{samo minut”, opomiwe gaprofesor, ali ovaj i daqepi{e. Nakon deset minuta,profesor }e opet:

“Kolega, uzalud pi{ete,va{ rad ne}u primiti,vri jeme je odavno isteklo.”

Ovaj na to ustaje, prila -zi katedri i pita profe -sora:

“A znate li vi ko samja?”

“Ne znam i ne zanimame”, odgovori profesor.

“Odli~no!”, re~e studenti ugura svoj list me|u ra -do ve ostalih studenata.

Pripremila:Marijana Jakovqevi}, IV2

20Sredwo{kolacNovembar 2011. godineTrgovina

Jedan od bitnih dijelovana stave u Srednjoj stru~noj{koli je prakti~na nastava,koja se u zavisnosti od smjerakoji u~enik poha|a, odvija urazli~itim preduze}ima. Zna -nje koje se u okviru stru -~noteorijskih predmeta sti~ene bi imalo puni efekat ako sene bi primijenilo u praksi.Tek uspje{nim povezivanjemteorije i prakse, na{i u~enicimogu re}i da su nakon sred-nje {kole osposobljeni za radu privredi.

U okviru obrazovnog pro-fila Tehni~ar prodaje organi-zovana je kvalitetna prak-ti~na nastava, koja je na ovompodru~ju rada od izu zetnogzna~aja. Osnovna zna nja otrgovinskom poslova nju oviu~enici ne sti~u samo u {kolive} i u razli~itim prodajnimobjektima. Ovako or ga nizo -vana nastava omo gu }a vau~enicima ovog obra zovnogprofila da po stanu do bri tr go -vci, ospo so bljeni za rad i unaj ve}im trgovinskim pre-duze}ima. Tokom prakti ~nenastave u Srednjoj stru ~noj{koli, ovi u~enici morajusavladati sljede}e vje{tine:umiju koristiti registar kase,znaju da izvr{e kalkulaciju,odnosno odrede cijenu pro -izvoda, zna ju da sortiraju pro -izvode u trgovinskim radnja-ma bilo kog tipa, poznajupsi hologiju kupaca i vje{tinuopho|enja sa njima, znajunamjenu pojedinih proizvo-da i vje{tom komunikacijomuspijevaju da privuku po tro -{a~e. Dobrom trgovcu mu{ter-ija se uvijek vra}a, a vlasniktrgovinske ra dnje je svjestanda uspje {nost njegovog poslo-vanja zavisi u velikoj mjeriod osposobljenosti trgovca zaovaj posao.

U~enici ovog obrazovnogpro fila moraju shvatiti da jeu~enje cjeloìvotna aktivnosti da znanja sti~u ne samo od

svojih predava~a ve} i od us -pje {nih trgovaca u radnjamau kojima obavljaju prakti~nunastavu. Nijedan preduzetnikne}e zaposliti radnika kojilo{im drànjem, nera s polo -ènjem, nespretnom komu-nikacijom, neznanjem i ne -sna laènjem za kasom odbijakupca. Sama po sebi, diplomadanas ne zna~i ni{ta. Svakood nas mora stajati iza onoga{to u toj diplomi pi{e.

Jedna od te{ko}a u izvo -|enju prakti~ne nastave naovom obrazovnom profiluogle da se i u tome {to pojedi-ni preduzetnici nisu raspo-loèni za saradnju sa {kola-ma, tako da vrlo te{kopri ma ju u~enike na obuku.Rije~ je obi~no o predu zet -nicima koji ne shvataju vi{e -struku korist od obavljanjaprakti~ne nastave u njihovompreduze}u. Umjesto bojaznida u~enici mogu ometati nji-hove radnike u poslu, oni bitre balo da shvate da u sva -kom dobro obu~enom u~e -niku mogu sutra dobiti prov-jerenog i pouzdanog radnikakoji }e doprinijeti njihovomuspje{nom poslovanju.

Naravno, postoje i oni pri-vatni preduzetnici koji susvjesni zna~aja prakti~ne nas-tave i koji samim tim os tva -ruju uspje{nu saradnju sa na -{om {kolom. Prodajni objektikoji omogu}avaju prakti~nuobuku na{im u~enicima su:DOO Slavija komerc, AD@itoprodukt, DOO Katarina,Metalac market, Danicasport, AS-2004, DOO Herc,A&A, i DOO Albatros.

Ovom prilikom bih èljelada se, u ime svih u~enikaobra zovnog profila Tehni~arprodaje, zahvalim privatnimpreduzetnicima koji su namiza{li u susret i omogu}ilikvalitetno obavljanje prak-ti~ne nastave.

Ivana Bailovi}

RECEPTZA SRE]U

2 uvr{ne {oljice strpljenja.Srce puno ljubavi.2 {ake velikodu{nosti.Malo osmijeha i jedna glava puna razumijevanja.Poprskati obilato ljubazno -{}u i vjerom, a zatim svedobro promije{ati.RASPOREDITI RAVNO -MJERNO PO SVOM @IVO -TU I POSLU@ITI SVAKO-GA KOGA SRETNETE.

Lejla Kadi}, II2

Registar kasa sa fiskalnommemorijom je ure|aj za reg-istrovanje podataka o vrijed-nosti prodatih proizvoda iizvr{enih usluga koji se naodgovaraju}i na~in saop{ta-vaju kupcu, odnosno koris-niku usluga, uz istovremenoevidentiranje na kontrolnimpodlogama i u fiskalnoj mem-oriji, o ~emu se izra|uju odgo-varaju}i izvje{taji. Elektron-ska registar kasa sa fiskalnommemorijom je ure|aj sa apli-kacionim programom kojiima svoju bazu podataka oproizvodima ili uslugama,koji se mogu mijenjati kori -{}e njem isklju~ivo definisanefunkcije aplikacionog pro-grama.

Ukoliko trgovina koristi tzv.POS sisteme, odnosno PC ra -~u nare umjesto kasa, postojimogu}nost dodavanja fis kal -nog {tampa~a sistemu, kakobi se do{lo do sistema ko jije u skladu sa za ko nom.Fis kalni {tam pa~ je {tam -pa~ sa fis kal nom memo-rijom ko ji moè da radisa bilo kojim aplika-tivnim progra mom ko -riste}i isklj u~ivo pos-toje}i in ter fejs.Fis kalni {tam pa~ima potpuno istufun kci o nal nost kaoi fis kal na kasa -osim, na ravno, neo -pho dno sti tastature zaunos podataka. On komunicirasa ra~u narom specifi~nim pro -to kolom i softver ra~unaramora podràvati konkretan tipfiskalnog {tam pa~a. U skladusa tim zahtjevima, postoje mod-eli fiskalnih kasa koje mogu da

rade i u reìmu fiskalnog{tampa~a.

Rad sa fiskalnom kasomnije sloèn, ali je, naravno,po trebno poznavanje os nov -nih dijelova fiskalne kase, kaoi njihove namjene. Ovogaputa }u objasniti izgled tas-tature na fiskalnoj kasi, uka -zuju}i na namjenu pojedinihtastera.Taster - TRAKA- sluì zavu~u ra~una i kontrolnetrake.Taster – UNOS GOTOVINE- sluì za uno{enjedepozita ukasi.

Taster - ISPL.GOT. - sluìza isplate gotovine iz kase.Taster - C- sluì za brisanjeekrana.

Taster – POVRAT - ovajtaster sluì za povratartikala prije zaklju~enjara~una, kao i za poni{tenjera~una.Taster [-] - umanjenje cijeneu iznosu.Taster [-%] - taster zapopust u procentima.Taster [+%] - uve}anjecijene u procentima.Taster [X] - taster zamnoènje.Taster [PLU] -kuca se posli-je svake {ifre artikla.Taster [CIJENA] -taster zauno{enje cijene artikla pri-likom prodaje.Taster - ME\.SUM. - sluì

za sabiranje svihkucanih stavki ra~unado tada.Taster [OPER] - za prom-jenu reìma rada i pri-

javljivanje operatera.Taster [VIRMAN] - zavirmansko pla}anje.Taster [KARTICA] -pla}anje pomo}ukreditne kartice.Taster [GOT] -gotovinsko pla}anje.

U slu~aju neke gre -{ke na ka si, konstantno}e se ~uti beep ton izka se. Pritisnite ta dataster “c” i ton }e pre -stati, a na kasi }e sepojaviti {i fra gre{ke kojaje uzrokovala alar mniton. Nijedna ope racijana kasi se ne mo e uradi -ti bez pri javlji vanja oper-

atera. Svaki put kada upal-imo kasu obavezno je prijavitioperatera (taster 1, taster oper,password 000 i taster got.)

Ivana Bailovi}, III3

Savremena trgovinska djelatnost

FISKALNE REGISTAR KASE

RJE^NIKTRGOVINSKOGPOSLOVANJATR@I[TE- su~eljavanje

ponude i tra`nje u odre|enovrijeme i na odre|enom pros-toru, a u cilju ostvarivanjaro bno-nov~ane razmjene.

• • •

NELOJALNA KONKU -REN CIJA - sve radnje koje suprotivne poslovnom moralu idobrim poslovnim obi~aji -ma..

• • •TRGOVINSKI BILANS -

odnos izme|u vrijednostiukupnog izvoza i ukupnoguvoza robe jedne zemlje uodre|enom periodu vreme-na.

• • •PLATNI BILANS - odnos

ukupnih nov~anih primanjai nov~anih pla}anja jednezemlje prema inostranstvupo svim osnovama u odre -|enom vremenskom periodu.

• • •POSLOVNI OBIÂJI -

nepisana pravila pona{anjaprivrednih organizacija natrì{tu.

• • •EFEKTIVNE BERZE -

organizovana trì{ta na koji-ma se trguje hartijama odvrijednosti.

• • •POSLOVNI MORAL -

poslovanje koje je u skladu saop{teprihva}enim dru{tve -nim normama i mjerilima.

• • •MONOPOLSKI POLO@AJ

- poloàj privredne organi-zacije koja nema odgovara-ju}eg partnera sa kojimkonkuri{e na trì{tu.

Pripremila:Erna Vlahovljak, III3

Danas je ve} nau~no po -tvr|eno da na na{e zdravljeosim nasljednih faktora uti~ui na{e navike u ishrani. Trkaza zaradom nametnula jesvoja pravila i mi neizo -stavno: brzo radimo, brzoìvimo, brzo jedemo...U tojop{toj trci i brzini ~esto nerazmi{ljamo {ta u svoj orga-nizam unosimo. Kupujemo,a ne stièmo da provjerimoni rok trajanja pojedinih pro -izvoda, ni njihov sastav, nikalori~nu vrijednost . [tetnodejstvo pojedinih emulgatoraodavno nam je poznato, alitreba zastati i pro~itati kojiemulgatori su prisutni u poje-dinim namirnicama. Nekimo`da i nisu {tetni, neki susumnjivi, a neki sasvim si -gurno opasni. Neka vas ovajspisak emulgatora opasnihpo zdravlje podsjeti da prijenego {to kupite proizvod pro -vjerite njegov sastav. Obra titepa`nju na vrstu emulgatora upojedinim namirni cama!

Pripremila:Nata{a Mijatovi}, I2

Prakti~na nastava na obrazovnom profilu Tehni~ar prodaje

KAKO POSTATIUSPJE[AN TRGOVAC

SPISAK MATERIJA (EMULGATORA)OPASNIH PO ZDRAVLJE

(koriste se za konzerviranje i uljep{avanje izgledai ukusa prehrambenih proizvoda)

E 102 – opasan E 216 - izaziva~ rakaE 103 – zabranjen E 217 - izaziva~ rakaE 104 – sumnjiv E 221 - poreme}aj crijevaE 105 – zabranjen E 222 - poreme}aj crijevaE 110 – opasan E 223 - poreme}aj crijevaE 111 – zabranjen E 224 - poreme}aj crijevaE 120 – opasan E 226 - {tetan za koùE 121 – zabranjen E 231 - {tetan za koùE 122 – sumnjiv E 232 - {tetan za koùE 123 - VEOMA OPASAN !!! E 241 – sumnjivE 124 – opasan E 250 - preme}aj pritiskaE 125 – zabranjen E 251 - preme}aj pritiskaE 126 – zabranjen E 311 - izaziva osipE 127 – opasan E 312 - izaziva osipE 130 – zabranjen E 320 – holesterolE 131 - izaziva~ raka E 322 - poreme}aj èlucaE 141 – sumnjiv E 339 - poreme}aj èlucaE 142 - izaziva~ raka E 340 - poreme}aj èlucaE 171 – sumnjiv E 341 - poreme}aj èlucaE 173 – sumnjiv E 407 - poreme}aj crijevaE 180 – sumnjiv E 450 - poreme}aj èlucaE 210 - izaziva~ raka E 461 - poreme}aj èlucaE 211 - izaziva~ raka E 462 - poreme}aj èlucaE 212 - izaziva~ raka E 463 - poreme}aj èlucaE 213 - izaziva~ raka E 465 - poreme}aj èlucaE 215 - izaziva~ raka E 466 - poreme}aj èluca

Zastanimo i razmislimo...

KOLIKO BRINEMO O ZDRAVLJU?

- Na{i modeli imaju dvanaest posto manje reklamacija negokod konkurencije!!!

21Sredwo{kolacNovembar 2011. godine Ugostiteqstvo

• U restoran uvijek ulaziprvo mu{karac, dok prilikomizlaska iz restorana naprijedide èna.

• U restoran ulazimo i iznje ga izlazimo bez pozdra -vljanja. Jedino ako nema mje -sta za stolom, onda }emo sela gano nakloniti onima za ~ijisto èlimo da sjednemo i pi -

tati da li je slobodno.• Mu{karac ne}e sjesti za

sto dok prethodno ne po mo -gne eni da se udobno smjesti.Mu{karac obi~no sjeda prekoputa ène ili sa njene lijevestra ne.

• Kada ste ve} zauzeli mje -sto za stolom, èni pripadaprvenstvo prilikom izbora jela.

• Ako ste pozvani kao gostna ru~ak u restoran, onda vibirate jelo. U tom slu~aju bibi lo nekulturno izabrati naj -skuplje jelo, ali ne treba biratini najjeftinije.

• Pravila lijepog pona{anjane dozvoljavaju da èna sje -de }i za stolom u restoranu po -pra vlja {minku ili namje{ta

frizuru.• Razgovor se za stolom

oba vlja tiho, paze}i da nesme tate gostima za susjednimstolovima. Naravno, nikad netreba pri~ati sa punim ustima.

• Kelnera poziva i ra~un odnjega traì isklju~ivo mu{ka -rac. Ra~un se pla}a diskretno,bez primjedbi ili prepiranjaoko toga ko }e platiti. Akosmo zadovoljni jelom i uslu-gom, saop{tavamo to kelneruili {efu sale. Tako|e, ako ni -smo zadovoljni uslugom,poà li}emo se kelneru ili {efusale.

• Ako ste vi pozvali nekogana pi}e ili ve~eru, onda jeosnovno pravilo da vi platitera~un.

• U slu~aju da vam padneto kom jela pribor sa stola ilise desi neka druga nezgoda,ko nobar je duàn da vam do -nese novi pribor ili promijenistolnjak.

• Neukusno je ulaziti u re -sto ran u bikiniju tokom bo -ravka na moru.

• Srkanje i mljackanje zastolom je jako neukusno.

• Nikada se u supu ne drobihljeb, niti se supa jede sa hlje-bom.

• U restoranu se sve vrstevo}a i povr}a jedu uz pomo}noà i vilju{ke (izuzetaka jevrlo malo).

Pripremila:Jelena Jelovac, I5

- Salvete se nikada ne postavljaju utanjir, obi~no stoje sa lijeve strane. Trikda se “pribor” zamota u salvetu ne prili~iformalnoj ve~eri, pa poku{ajte da to izb-jegavate .

- Fla{e sa pi}em bi bilo poèljno dràtina nekom odvojenom stolu, jer zauzi-maju mnogo mjesta na glavnom stolu.

- Moète da stavite dvije vilju{ke (ilivi{e, zavisi {ta planirate da iznesete zajelo - ako je riba u pitanju, ra~unajteda vam treba vilju{ka vi{e) - jedna je zasalatu i ona stoji pored salvete, a drugaje ve}a i stoji pored tanjira. Sa desnestrane stavite dva noà (o{trica noà jeokrenuta prema tanjiru), a jedan je zasalatu, drugi za meso i na kraju ka{ikaza supu. Iznad tanjira moète da staviteka{i~ice i vilju{kice koje }e da se koristeza desert. Pravilo koje treba slijediti zapostavljanje “pribora” je sljede}e: krenu-ti sa spolja{nje strane prama unutra.Zna~i, ako imamo supu za predjelo,ka{ika za supu treba da stoji zadnja(najdalja) od tanjira, sa desne strane.

- Trebalo bi da imate tri vrste ~a{a nastolu. Jedna za vodu, jedna za bijelo vinoi jedna za crveno.

- â{e bi trebalo da stoje sa desnestrane, iznad pribora.

- a{a za vodu je duboka i ima manju“dr{ku”, ~a{a za bijelo vino je duà iuà, a ~asa za crveno vino je ne{to dubl-

ja od prethodne i {ira. - Kokteli se ne sluè za vrijeme ve~ere.

Moète da ih sluìte prije ili poslije, alinikako u toku jela.

Naravno, sve je ovo relativno i nije

ozakonjeno, sve zavisi koliko prostora nastolu imate i sa ~im raspolaète. Usvakom slu~aju, nadam se da }e bar nekood vas na}i ne{to korisno za sebe.

Pripremila: Danijela Iri}, I5

SLANA TORTA SAOBLANDAMA

Sastojci:• pakovanje oblandi• 400g mladog sira• 6 kuvanih jaja• 100g majoneza• sitno sjeckana {unka

ili kuvano bijelo meso• 1 pakovanje milerama• malo susama

PRIPREMA :Izrendati barena jaja i sjediniti ih sa mladim sirom, majone-

zom, {unkom i mileramom. Od toga napraviti fil kojim }emopremazati oblande. Postaviti prvu oblandu na tacnu za tortu,a zatim je premazati filom. Preko nje postaviti slede}u i pon-avljati postupak sve do poslednje oblande. Poslednju oblandune mazati ve} je poklopiti sa ne~im {to }e vr{iti lagan priti-sak na tortu, recimo tacnom. Poèljno je tortu odloìti ufriìder preko no}i kako bi kore omek{ale. Ujutru i posljed-nju koru premazati sa malo milerama ili pavlake i posutisusamom.

PILETINA SAKARFIOLOM IBROKOLIJEM

Sastojci:• pile}a prsa• 1 glavica luka• malo vode• karfiol i brokoli• 2 ka{ike bra{na• ka{ika ulja,• vegeta, biber i malo soli

PRIPREMA :Na malo ulja proprìti luk. Isje}i piletinu na kockice i

dodati luku.Dodati za~ine i dinstati na laganoj temperaturi.U slanoj vodi obariti brokoli i karfiol, ocijediti i ostaviti sastrane. Omek{aloj piletini dodati bra{no i izmije{ati.Podlitisa malo vode i kr~kati minut- dva. Dodati brokoli i karfiol pazaliti sa malo vode.Kr~kati oko 10minuta, pa ma}i sa pe}i.Servirati samo ili sa riòm, a moè i sa krompirom.

MERING ROLATOD JAGODA

Sastojci:

Za tijesto:• 5 bjelanaca• 275 g sitnog {e}era• 20 g listi}a badema

Za fil:• 200 ml slatke pavlake• {e}era po èlji• 180 ml milerama• 250 g jagoda

PRIPREMA:Zagrijati pe}nicu na 200°C i obloìti papirom za pe~enje pleh

33×23 cm, (ne mazati ga nikako).Umutiti bjelanca sa vrlo malo soli u ~istoj posudi pri

najve}oj brzini miksera i potom uz stalno miksanje dodavatika{iku po ka{iku {e}era dok se sve ne potro{i.

Rasporediti masu u pleh, izravnati, posuti listi}ima bade-ma i staviti u zagrijanu pe}nicu i pe}i 10 minuta, a potomsmanjiti temperaturu na 160°C i pe}i jo{ 15 minuta da budehrskavo i tvrdo na dodir.

Izvaditi iz pe}nice i preokrenuti na drugi papir za pe~enjetako da strana sa bademima bude dolje. Ostaviti da se ohla-di 10 minuta i filovati.

Za fil umutiti slatku pavlaku, pa dodati mileram i umije{atii dodati {e}era po èlji, rasporediti preko kore i posuti odoz-go jagodama koje su isjeckane na komadi}e.

Uz pomo} papira zarolati u rolat. Va`no je da se rolat uzpomo} papira dobro steè pri rolovanju. Uviti ga u papir zape~enje i dobro ohladiti u friìderu prije serviranja. Odmo-tati papir kad se rolat dobro stegne i servirati.

Pripremila:Danijela Iri}, I5

Zlatna pravila lijepog pona{anja

BONTON U RESTORANU

Mo`da je i to dobro da znate

AKO SE SPREMATE ZA SVEÂNU VEÊRU

U~enici kuvaju za vas

IZ \A^KE KUHINJE

UrednikrubrikeDanijela Iri}

Knjiga nije

hra na, ali je

po sla sticaTin Ujevi}

Prije nego {to se podvrgnete bilo kojoj dijeti, neophodno jeupoznati svoje tijelo i znati za{to ve}ina dijeta stvara tzv."jo-jo efekat". Usporavanje ili ubrzavanje metablizma igra usvemu klju~nu ulogu. Usporavanjem metablizma organizamprelazi na "program za gladovanje", pa se kilogrami odràvaju,jer je tro{enje kalorija svedeno na minimum. Nutricionisti pre-poru~uju dijete sa precizno odre|enim individualnim kalori-jskim unosom hrane i te~nosti. Me|utim, sa dijetama se morabiti oprezan.

S druge strane, bezbroj puta sam bila u situaciji da vidimsvoje drugarice koje kukaju zbog "vi{ka kilograma" kojizapravo i ne postoji. Izgleda da ~esto nismo ni svjesni {ta jeidealna teìna. Bombardovani slikama "izgladnjelih " foto-modela, vjerujemo da je gladovanje uslov lijepog izleda. Ovapojava me je podstakla da podsjetim sve one koji su na to zab-oravili, {ta je INDEKS TJELESNE MASE i kako se

izra~unava.Formula za izra~unavanje indeksa tjelesne mase:Teìna (kg) / visina2 (m2) = ITM (indeks tjelesne mase).Dakle, podijelite broj svojih kilograma sa kvadratom svoje

visine izraène u metrima i dobi}ete indeks tjelesne mase.To je jedini siguran pokazatelj da li imate ili ne zadovoljava-ju}u teìnu.

Na primjer: ako ste te{ki 65 kilograma, a visoki 1,70m, va{indeks tjelesne mase iznosi 22,5, {to predstavlja idealnu teìnu.

Pripremila:Hanna

Za one koji èle postati ili ostati vitki

INDEKS TJELESNE TE@INESTAROST OPTIMALNI ITM

od 19 do 24 godine od 19 do 24





22Sredwo{kolacNovembar 2011. godineModa

Istorija nakita seè u da le -ku pro{lost, a vremenski sepoklapa sa istorijom ~o vje -~anstva. U tim drevnim vre-menima nakit je imao posvedruga~iju funkciju u svakod-nevnom ìvotu nego danas.

Ljudi su se kitili da bi seza{titili, iskazali po{tovan-je nekom boànstvu ili pakda istaknu pripadnostodre|e nom plemenu.

U dana{nje doba, nakitima funkciju ukra{avanja u

kome uìvaju prvenstvenoène, ali i mu{karci. Na izv-jestan na~in, nakit je ogleda-lo li ~no sti koja ga nosi. U zav-isnosti od osobe, njenog stilai karaktera, bira se i nakit.Ne kaè se slu~ajno da odre -|eni sku pocjeni nakit trebaznati nositi.

Prvi jesenji dani su predna ma, no ki{ne dane u trenu}e te razvedriti impresivnimkomadima nakita pa`ljivoukomponovanim sa vamakarakteristi~nim modnimdetaljima. No, iako su ljetnidani daleko iza nas, ne postojipisano pravilo da se zbog togamorate odre}i i komada naki-ta koje ste rado nosili u vrelimdanima. Na primjer, drveninakit, ukoliko je na~injen uta mnosme|im nijansama,itekako uspje{no moète isko -mbinovati sa jesenjim dnevn-im, ali i ve~ernjim odjevnimva rijantama.

Tirkizno je uvijek "in"!Tirkizna boja pun je pogo-

dak, jer nagla{ava prirodnutamnoputost ili onu ste~enutokom ljetnih dana. Tako}ete, strogo}u male crne

haljine ublaìti nau{nicamasa tirkiznim detaljima, te jena taj na~in uspje{no iskori -stiti za leèrni poslovni sas-tanak ili ~ak i vru}i sastanaksa odabranikom va{eg srca,ukoliko kombinaciju fini -{irate kakvom otka~enom tor-bicom i cipelama.

Uz tirkizne komade nakita,ne dozvolite da u zaborav pa -dnu ni duga~ke ogrlice sa~i -njene od nanizanih kuglicako je uspje{no imitiraju bis-ere.

Medaljoni na dugom lancuodu vijek su krasili vratovena{ih majki i baka. Stoga nepostoji dovoljno dobar razlogda taj modni detalj ne biste ivi ponosno nosili, iako vamse taj komad nakita ~inisasvim nespojivim sa odjevn-im predmetima iz va{eg or -ma ra. Koliko god se medaljonoko vrata ~inio na prvi pogledkao potpuno nespojiva kom-binacija sa va{im omiljenimpantalonama, uz malo hra -bro sti uvidje}ete da je so -pstve ni doìvljaj mode uvijekin!

HannaOmiljene farmerke su

vam tijesne, malo vam “ki -pi" sa strane, pa ste u prob-lemu. Sigurno se svaka da -ma barem jednom na{la unedoumici {ta da obu~e uta kvoj situaciji. Pogledajteka ko moète, pravim izbo -rom garderobe, najbolje daprikrijete stoma~i}.

ZABORAVITENA USKE MAJICE

Izraèniji stomak pred-stavlja problem kada èliteda nosite top ili uske majice.Birajte bebi-dol modele odpamuka ili lana koji }e nagl-asiti poprsje.

NE NOSITEPANTALONE

SA D@EPOVIMANe nosite pantalone uske

na butinama, a {iroke nadnu. âk i ako ste se zalju-bili u njih na prvi pogled,ne kupujte ih. Poku{ajte dabirate modele sa bo~nimraj fe{lusom. Izbjegavajtepan talone sa velikim dè -po vima.

KOMOTAN SAKOSako, blejzer, dèmper na

preklop… izaberite modelkoji nije uzak, ne steè, a

samim tim i ne isti~e stom-ak. Ako èlite da "zavaratepubliku", izaberite kop~anjedo grudi {to }e izgledatidodatno atraktivno.

PA@LJIVO BIRAJTEMATERIJALE

Vjerovali ili ne, haljine, anaro~ito ako su od poli-estera ili likre, dodatno uk -ru pnjavaju stomak. Pamet-nije je da se odlu~ite zadvo dijelnu kombinaciju:neka zgodna majica i su -knja.

TA[NA ÛVASTOMAK

I modni detalji vam mogu“i}i naruku" u skrivanju.Ako nosite {al omotan okotijela ili malu torbicu, to }esmanjiti izgled va{eg stom-aka.

Evo vam najbolje prilikeza eksperimentisanje, jer je -sen koja dolazi pruà tolikomogu}nosti kada su boje upitanju da bi stvarno biloàlosno propustiti neku odnjih. Pogledajte {ta se svenudi i prona|ite ne{to novoza vas. Prona|ite novu sebeu jednoj od sljede}ih boja…

Hanna

Predstavljamo vam top 5 savje-ta o stilu i modi koje morateposlu{ati ako èlite da izgle-date stylish ove jeseni i zime!Ove korisne informacije prim-

jenite na svoje odijevanje i ne}ete pogri-je{iti!

Kako da nosite pantalone u jarkimbojama?!

Po{to smo svi ve} apsolvirali da suboje trend, kako ljetnje tako i jesenje, ovesezone nosite skinny color block pan-talone na salonke, basic majicu i sako iizgleda}ete neodoljivo!

Kako da nosite print zvjezdice?!Ove sezone hit print su zvjezdice!Na prvi pogled ovaj print djeluje

obavezuju}e i ograni~avaju}e u smislu daga ne moète kombinovati uz ostatakstvari koje ve} imate. Me|utim, akonosite e{arpu sa zvjezdicama ili hulahop ~arape mo}i }ete lako da uklopite uostatak garderobe. Ako ste smjeliji,odaberite neku maxi haljinu sa printomzvjezdice i nosite na crne lakovane bale-tanke!

Kako da nosite haljinu a la sixties!?Sixties are back in town!Primijeti}ete da su radnje preplavl-

jene haljinicama krojeva kao iz {ezde-setih, u jarkim bojama ili u nijansamabraon boje. Ovakvu haljinicu nosite nabaletanke u dnevnoj varijanti, a uve~ernjoj na platforme i ja~u {minku.Svratite i do nekih second hand pro-

davnica i nabavite sebi jednu original-nu haljinu iz {ezdesetih koju }ete imatisamo vi!

Kako da nosite parka jaknu?!Parka jakne su hit ove sezone, pa iako

na prvi pogled mu{ka i sportska jakna,ovaj model moè izgledati vrlo enstvenoako ga uklopite sa odgovaraju}imdetaljima i outfitom. Ukoliko je ukrasitevelikim bro{em sa cirkonima, i na skin-ny jeans obujete ~izme na veliku {tiklui sve to za~inite velikom torbom bi}etevrlo primije}eni. A ukoliko vam je potre-ban opu{teniji izgled, ova jakna }e seodli~no uklopite na va{e ugg boots iligumene ~izme.

Kako da nosite bijelo, a danemate mrlje?!

Kako je bijelo ove sezone

vrlo trendi, po prodavnicama po graduprimijeti}ete pune rafove i {tenderebijele odje}e. Iako mislite da mo`da nisteprava osoba za bijelo, jer putujete auto-busom i niste dovoljno pa`ljivi, pla{ite seda se ne uflekate, mi vam savjetujemokako da nosite bijelo bez fleka. Birajtenijanse bijele koje nisu snje`no bijela i~isto bijela, nego vi{e biserna i sivkastobijela. Ukoliko ste ba{ nepa`ljivi, izbje-gavajte bijele pantalone ili sakoe, a {to

se ti~e ostale odje}e,navalite. Dobro je imati

i bijeli detalj, poputnao~ara za sunce

ili torbe.

Kutak za “elegantno popunjene” dame

KAKO SAKRITISTOMAK

Sitnice koje ìvot zna~e

N A K I T

RUBR

IKU

URE\

UJE

HANA

HOD

OVI]

TOP PET STAVOVAZA JESEN - ZIMU

23Sredwo{kolacNovembar 2011. godine Moda

Frizura moè da bude vrlovaàn faktor u cjelo ku pnomva{em izgledu, po gotovu akoèlite da skrenete pa`nju nekeposebne osobe. Ponekad ba{ inismo raspoloèni za ~esteodlaske kod frizera, niti zafe ni ranja svakog drugog da -na. Zato prona|ite alterna -tivne na~ine da svoju kosuu~i nite privla~nom.

Na modnim defileima mo -ète se upoznati sa trendovi-ma koji }e obiljeìti sezonu“jesen-zima”. Jo{ po~etkom2011. god. po~eli smo da slav-imo povratak kovrdà, a nji-hovu popularnost dokazujejo{ jedan u nizu razli~itih sti -lova. Svaki trend prolazi kroznekoliko faza, pa tako ove se -zone kovrdàva frizura dobi-

ja ne{to druga~iju formu.Gornji dio kose je ravan i zal-izan, a donji bogat uvojcima.

Probajte da napravite ovufrizuru pomo}u {to ve}egbroja toplih viklera i gela uspreju. Zatim nakvasite dla -nove i smirite kosu na tje-menu, a {i{ke ostavite da seosu{e prirodno. Ukoliko imateprirodno kovrdàvu kosu, do -voljno je da je prosu{ite fe -nom sa difuzerom. Djevo jka -ma sa ravnom kosompre dlaèmo da upotrijebefigaro pomo}u kojeg }e dobitispiralne, leèrne lokne. Veli -~ina kovrdà zavisi od gus-tine pramena koji se uvija.

Najve}i “IN” za tinejdère jefarbanje bezbojnim farbama,koje sadrè do 98% priro dnihderivata, ne sadrè amo nijak ikoriste se bez hi dro gena. Kosidaju sjaj, ali je ujedno i hrane.

Ako spadate u nje`ne,romanti~ne du{e, odgovara}evam fantasti~ni oblici lokni inje`ne nijanse boje sa dodaci-ma zlata ili pepela....(slika)

VOLITE LI KRATKO?

Modni dizajneri za ovu se -zonu predlaù kratke frizure,plave nijanse i lepr{ave {i{ke.Hit ove zime bi}e sjajna krat-ka kosa. Nanesite malo voskapovla~enjem pramenova pre -ma gore. Uz kratku frizurudosta je bitna adekvatna {mi -nka.

Razbaru{ite kosu dok jesu{ite, a kasnije je moèteu~vr stiti voskom ili lakom.Kada osjetite zasi}enost odkratke kose, osvjeìte je pra-menovima zlatnih nijansi.Kako god da stilizujete kra -tku kosu, uz dobru boju i do -bro {i{anje ona izgleda apso-lutno fantasti~no.(slika)

ZALIZANA PUN\A...

Nemate obi~aj da vezujetekosu pri ve~ernjim izlascima?Ali, takve frizure izgledajuveoma glamurozno i neodolji-vo. Neka vam modeli sa mod-nih pista posluè kao inspi -racija. Zagladite kosu, a

pu n |u ~vrsto zaka~ite. Akovam je kosa “nesta{na” i nemoète besprekorno da jezaliète, smirite”nemirne”pramenove upotrebom voskaili gela.(slika)

KOKETNE [I[KE

Obezbijedi}e vam {arm inaglasiti va{ zavodljivi pogled(slika). Kovrdè… bob {i{ke...kosa srednje duìne… moèse osvjeìti na razne na~ine...Kao {to je bitno da kosa budeoblikovana i lijepa na prvipogled, bitno je da bude zdra-va. Zato vam predlaèmoprirodno pakovanje. Osvjeà -va ju}a mje{avina avokadaulja, ulja gro`|a, aloe i kra -sta vca obnavlja dlaku i {titikosu. Prirodne maske }e va{ukosu u~initi zdravijom, sja-jnijom i ljep{e oblikovanom.

Pripremila: Hanna

Koliko kosa doprinosi ukupnom utisku o vama

IZABERI SVOJU FRIZURU

“Previ{e preparata naba-canih na lice ~ini vas znatnostarijima nego {to to zaistajeste. Ako ispod o~iju imatetamne krugove ili mrlje odsunca, utapkajte malo korek-tora u unutra{nje uglove o~ijuili na ciljana podru~ja, ali nepo cijelom licu”, savjetujekozmeti~arka Chrisanne Da -vis. “[to vi{e prirodne koèpokaète, to bolje”. “Sve dokje dobro hidratizirana, svjeàkoà izgleda mla|e nego {tobi izgledala sa {minkom”,upozorava dermatolog SandyLinter.

Posvijetlite seTonirane kreme sa svije-

tle}im ~esticama ili laganite~ni puder, najbolja su solu-cija za problemati~nu koù.“Za razliku od gustog pud-era koji zagu{uje koù i ~ini jeznatno starijom, lagani te~nipuder sa svijetle}im ~estica-ma daje iluziju koè kojablista“, kaè Davis. Kako biste ovaj preparat nanijeli bezgre{ke, koristite sun |er ~i} ili~etku za nano{enje pu derapreko cijelog lica, ali u malimkoli~inama. Za kraj, mogli biste nanijeti i malo pudera uprahu kako bi sve ostalo namjestu i kako se ne bi stvar-ale linije nakupljenog pud-era.

Otvorite o~iUvija~ za trepavice, svje -

tlucava sjenka, maskara i olo -vka za obrve mogu vas u~initiznatno mla|ima, baremprivremeno. “Uvijanje trepa -vica i nano{enje svjetlucavesjenke najlak{i je na~in dao~i u~inite naizgled ve}ima,{to vas automatski ~ini mla -|ima”, kaè Davis. Umjestomaskara u boji, potraìtenajcrnju maskaru koju mo -ète prona}i. Ne zaboravitedati definisani oblik va{imobrvama, jer malo deblje,punije obrve “skidaju” godi -ne s va{eg izgleda.

Koristite svjetlije bojeSjenka u boji koè i mati-

rani bronzer ne izgledajudobro na koì, ~ine vas naiz-gled starijima, “isu{enijima”i umornijima, pa radije ispro -bajte sjaj roza boje, kao i ru -ì~asto rumenilo. Ta kombi-nacija pristaje svim tonovimakoè i znatno osvjeàva va{izgled.

Defini{ite oblik usana“Prirodni oblik va{ih usana

s godinama po~inje blijedjetizbog ~ega ru` nerijetko ‘skl-izne’, ne ostane tamo gdje bitrebalo. Obrubite usne olo -vkom kako bi ru` ostao namje stu”, kaè Davis.

Pripremila: Hanna

Lagano sa {minkom

IZGLEDATILIJEPO, A

NENAPADNO

Kravata je vaàn dodatak odijelu i treba dabude, po sastavu materijala, uzorku i boji,skladno ukomponovana u na{u garderobu.Njena boja, po pravilu, ne bi smjela biti istov-jetna sa bojom odijela ili ko{ulje.

Priloèna tabela vam moè pomo}i priodabiru razli~itih kombinacija.

Kada ste ve} rije{ili problem vezan zaodabir odgovaraju}e boje, pojavljuje se onajosnovni – ne umijete vezati kravatu. Nemarazloga za paniku i nervozu! Niste jedini kojito ne zna. Postoji nekoliko vrsta ~vorova. Sobzirom da ste vi tek zakora~ili u svijetodraslih i ozbiljnih, elegantno odjevenihmladih ljudi, bi}e dovoljno da vam za po~etakpredloìmo jednu vrstu ~vora. To je jednos-tavan ~vor koji se preporu~uje pri leèrnomna~inu odijevanja i odli~no odgovara sport-skoj ko{ulji, kakvu }ete, pretpostavljamo,obu}i za matursko ve~e. Ostale }ete nau~itisami kada za to do|e vrijeme.

Po~etniku je za vezanje kravate potrebno 5do 10 minuta.

Pripremili ~lanoviNovinarsko – dramske sekcije

Za sve one koji se spremaju da prvi put zaveù kravatu

KAKO ODABRATI I PRAVILNO VEZATI KRAVATUOdijelo ili sako zelena

kravatasme|a

kravatasiva

kravatacrna

kravatabijela

kravata

Tamnoplavo DA NE DA NE NE

Tamnozeleno DA NE DA NE NE

Sme|e DA DA NE NE NE

Sivo DA NE DA DA NE

Crno NE NE DA DA NE

Bijelo-be` DA DA NE NE NE

Odijelo ili sako crvenakravata

plavakravata

ùtakravata

ljubi~astakravata

bordokravata

Tamnoplavo DA DA NE DA DA

Tamnozeleno NE DA DA NE NE

Sme|e NE NE DA NE NE

Sivo DA DA NE DA DA

Crno DA DA NE DA DA

Bijelo-be` DA DA NE DA DA

Do|ete sa raspusta u {kolu i nastavnikvas vrati ku}i da se presvu~ete jer nisteprikladno odjeveni za {kolu. Da, bi}ejo{ toplih dana, ali to ne zna~i da bi u{kolu, ~ak i kada je “te{ka” vru}ina, tre-balo dolaziti kao da idete na plaù.

Uniforme u na{im {kolama ne posto-je, {to vam daje dosta slobode u izboruonoga {to }ete obu}i (i mogu}nost dasvakog dana u {koli pravite malu modnureviju), ali neka pravila pristojnosti iprikladnog obla~enja ipak postoje. Tapravila kaù da u {koli ne treba nositi{ortseve, mini suknje (ma koliko vamnoge super izgledale u njima), topove isli~no.

Stop tiraniji, pustite nas da seobla~imo kako ho}emo - rekli bi neki.Uglavnom vam i jeste dopu{teno da se

obu~ete kako èlite, dokle god pristo-jno izgledate. Razmislite: da li vam jezaista toliko bitno da ba{ ultrakratkimini} obla~ite kad idete u {kolu? Akovolite takve suknje, moète ih nositi van{kole (kad izlazite, na urkama i sli~no),zar ne?

Normalno je da, kao tine-jdèri, osje}ate potrebu da sebunite; ali za{to biste tro{ilienergiju na sukob s profesori-ma zbog ne~ega {to vam, u kra-jnjoj liniji, i nije previ{e bitnoni za {kolski ni za privatanìvot? âk i da dobijete tu bitku, samobiste se zamjerili profesorima, a su{tin-ski ne biste ostvarili ba{ ni{ta zna~ajnoni vrijedno.

Lagane letnje pantalone ili ne{to duà

suknja, lijepa tanka haljina ili neka kom-binacija sa dìnsom... bilo {ta od togau~ini}e da izgledate lijepo i atraktivno.Zapravo, znatno atraktivnije nego dasve svoje “atribute” ponudite kao natacni. [to se dje~aka ti~e, ne bi bilo lo{eda znaju da mu{ke maljave noge u {ortsu

ne izgledaju ba{ privla~no.Pravila obla~enja u {koli

nisu toliko restriktivnakao {to bi nekima mogloda izgleda. U principu,skoro sve je dozvoljeno -dokle god izgledate kao da

ste do{li u {kolu, a ne na plaù.Uostalom, kultura odijevanja zna~i prijesvega sposobnost da razlikujete kojuvrstu odje}e treba obu}i u kojoj prilici.

Hanna

Izbor odje}e za {kolu

PRAVILA ODIJEVANJA KOJA (NE)PRIMJENJUJEMO

24Sredwo{kolacNovembar 2011. godineSport

Danijela Xakovi} je 2008.i 2010. godine progla{enaza perspektivnu igra~icugrada Pqevaqa. Iza we su22 medaqe, od kojih je 11zla tnih, 10 srebrenih i 1bronzana. Dobila je {estpe hara za najboqu igra~icui sme~erku i ~etiri pla -ke te. Izu zetni sportskirezultati omogu}ili su jojbrojna putovawa na kojimaje stekla nezaboravna is -ku stva. Kaè da je od svihzemaqa koje je obi{la naj -ja~i utisak na wu ostavilaItalija. Odgovara joj wi -hov na~in ìvota, mental-itet qudi, {arm, qu baz -nost... Wena velika èqaje da zaigra jednog dana zaneki italijanski klub.

Ina~e, Danijela je odli -

~na u~enica tre}eg razreda,obrazovnog profila eko -nomski tehni~ar. Kaè dajoj je te{ko da uskladitreninge, obaveze u {koli,druèwa i porodi~ne oba -veze. Me|utim, ako postojidovoqno voqe, qubavi idobre organizacije, ni re -zul tati ne}e izostati.Mnogo joj zna~i podr{kapo ro dice i prijateqa, jeruz wihovu pomo} svi na po -ri izgledaju lak{i, a us -pje si qep{i.

Namjerava da se upi{e nafakultet i da ga zavr{i,ali odbojka ostaje wenaprva i najve}a qubav od ko -je je ni brojne obaveze u bu -du }nosti ne mogu odvojiti.

Razgovor obavila:@eqka Petrovi}, III2

Moj drug Milan Jelovacje najboqi primjer da us pje -{an sportista moè biti iuspje{an |ak. Fudbalom sepo~eo baviti od svoje sedmegodine, a ovaj sport (kao ipoziciju golmana) zavolioje gledaju}i sjajne paradelegendarnih golmana XoHarda, Bufona i drugih.

Od po~etka je znao da nijela ko uskladiti {kolskeobaveze sa treninzima iuta kmicama. Tako|e je biosvjestan ~iwenice da nesmi je `rtvovati sopstvenoobrazovawe zarad fudbala.Uspio je ipak, jer se upor -no{}u i voqom u svemu us -pijeva, da bude i sjajanspor tista i vrlo dobar u~e -nik ~etvrtog razreda Sre -

dwe stru~ne {kole.Odigrao je veliki broj

utakmica i bio kqu~ni ak -ter u mnogima, ali su wemunajdraè dvije utakmice:protiv Partizana (gdje jeigrao kao golman àbqa -~kog “Durmitora”) i pro-tiv Mogrena (na kojoj je od -bra nio dvije stopostotneprilike i donio pobjedusvojoj ekipi).

Trenutno je drugi golmancrnogorskog prvoliga{a,Fudbalskog kluba “Rudar”,a pro{lu polusezonu pro -veo je u Drugoj crnogorskojligi, kao prvi golman Fud-balskog kluba “Pqevqa”.Aktivno brani i za omlad-ince “Rudara”.

Milan Baj~eta, IV3

Sindikat prosvjete Crne Gore, u saradwi sa Ministarstvom prosvjete i sporta,organizovao je u âwu V sportsko- rekreativni susret prosvjetnih radnika od 15-18.septembra 2011.godine. Na susretima je u~estvovalo 520 predstavnika gradskih iseoskih {kola i vrti}a iz 21 op{tine.

Manifestaciju su otvorili ministar prosvjete i sporta Slavoqub Stijepovi} igradona~elnik Bara @arko Pavi}evi}, a u~esnike je pozdravio i predsjednik Sindika-ta prosvjete Crne Gore, Zvonko Pavi}evi}.

Takmi~arska ekipa iz Pqevaqa i @abqaka sastojala se od 37 prosvjetnih radnikaiz sredwih i osnovnih {kola i vrti}a.Takmi~ilo se u 14 sportskih disciplina, poveoma lijepom vremenu. U ukupnom plasmanu, ène ove ekipe su osvojile tre}e mjesto,mu{karci sedmo, a kompletna ekipa se na{la na {estom mjestu, od ukupno 18 ekipa,{to nije lo{ plasman. Bilo je i pehara:

• ko{arka, mu{karci: prvo mjesto• {utirawe trojki: prvo mjesto• ko{arka, ène: drugo mjesto• nadvla~ewe konopca, mu{karci: tre}e mjesto• nadvla~ewe konopca, ène: drugo mjesto• streqa{tvo, pojedina~no ène: prvo mjesto

Ekipa iz Pqevaqa se na{la na utje{nom ~etvrtom mjestu iz sqede}ih disciplina:odbojka- mu{karci, odbojka na pijesku- ène, stoni tenis- ène, streqa{tvo- ène.

Natjecawe na sportskim terenima je bilo fer i korektno, tako|e i su|ewe, a druèwena ve~erwim zabavama odisalo je pozitivnom energijom i poznatim veselim mentalitetomprosvjetara, koji umiju biti i sportski disciplinovani i fe{tarski opu{teni.

Pripremila: Fadlija [abani}, u~esnik igara

Sredwa stru~na {kola Pqevqa seodazvala pozivu bjelopoqskih sredwih{kola (Gimnazije, Sredwe stru~ne {kolei Elektro – ekonomske {kole) da povodomwi ho vog Dana {kole u~estvuje naturniru u ma lom fudbalu. Turnir jeodràn 21.04.2011. godine

Ekipu na{e {kole sa~iwavali susqede}i u~enici:

1. Peruni~i} Danilo2. Kon~ar Nikola3. Draga{ Veselin4. Lekovi} Momir5. Vukovi} Mirko6. Malki} AldinSa u~enicima su u

Bi jelo Poqe i{liMilika Popovi}, pro-fesor fizi~kog va spi -tawa i DesimirMojovi}, pomo}nikdire ktora. Prevoz jeobez bijedio “Marko-turs” Pqevqa.

Pobjednik turnirabila je ekipa Gimnaz-ije, dok je Sredwastru~na {kola Pqe -vqa osvojila tre}emje sto. Svi u~esnicisu dobili garniturudresova, poklon firme“Bravera” iz BijelogPoqa.

Druèwe u~enika,profesora i uprave

{kola nastavqeno je i izvan sportskedvorane “Nikoqac”.

Zajedni~ki stav svih prisutnih je daova manifestacija treba da preraste utradiciju, sa ukqu~ivawem svih sredwih{kola sa sjevera Crne Gore.

Aktiv nastavnikafizi~kog vaspitawa

PETI SPORTSKO-REKREATIVNI

SUSRETI PROSVJETNIH RADNIKA

U razgovoru sa odbojka{icom

PERSPEKTIVNA

IGRAÎCA GRADA

PQEVAQA

IZDAVA^:J.U. Sredwa stru~na

{kola Pqevqa

DIREKTOR:Mervan Avdovi}

GLAVNI IODGOVORNIUREDNIK:

Sneàna Gruji~i}

FOTOGRAF:Tijana Dromqak

URE\IVA^KIODBOR:

Tawa Todori}Fadlija [abani}Vladan Avramovi}

Vida Mili}Milenka Cupara

Radan KartalNata{a Bonovi}

Marijana Jakovqevi}Lejla Kadi}

Marija ]uzovi}Hana Hodovi}

Nikolina Bajovi}Danijela Iri}

PRIPREMA:Rade Kneèvi}

TIRA@:1000

Sredwo{kolacSport i {kola mogu zajedno

MILAN

USPJE[AN

GOLMAN

Druèwe Bjelopoqaca i Pqevqaka

T U R N I R U M A L O M

F U D B A L U

Detaq sa utakmice u Bijelom Poqu

srednjoskolac 2011 v2.01 master strane za …suadmuric.weebly.com/uploads/1/0/1/7/10178033/...pri...

Documents