sretko radišić zenica, bih, 2020....u svježem sjećanju dio svog života kog smo živjeli u...

Sretko Radišić

Zenica, BiH, 2020.

Život u SFRJ za vrijeme Tita I SKJ

___________________________________________________________________________

1

Danas je poželjno još jednom pogled baciti na vrijeme u kome smo

živjeli nakon oslobođenja posebno u pedesetim, šezdesetim,

sedamdesetim i osamdesetim godinama života u prošlom vijeku. Mnogi

sudionici života u tom perioda bez obzira na generacijsku pripadnost

kažu da je to bio lijep i sretan period života koji smo živjeli.

Jugoslavija do koje se došlo preko mosta NOR-a od 1941-45 godine

bila je sasvim druga stvarnost u odnosu na siromaštvo i nerazvijenost u

kojoj su ljudi živjeli prije drugog svjetskog rata. Kao sudionici držimo

u svježem sjećanju dio svog života kog smo živjeli u savremenoj i

modernoj Jugoslaviji.

Mi kao savremenici imali smo sreću da živimo zajedno u jednoj državi

koja je stvarana po mjeri čovjeka i koja je formirana kao zajednica

života. Živjeli smo na prostranstvu od Slovenije, kao najsjevernije

Socijalističke republike do Makedonije kao najužnije Republike. Da se

podsjetimo i ukratko prođemo tim vremenom i prostranstvom.


___________________________________________________________________________

2

SR SLOVENIJA

Socijalistička republika Slovenija bila je po prostranstvu i broju

stanovnika među manjima u SFRJ. Međutim Slovenija i Slovenci su

imali svoj osobejan duh koji je oplemenjivao našu zajednicu. Unutar

Slovenije je bila naša najveća planina Triglav ispod koje izvire naša

najveća rijeka Sava. Najveći grad i glavni grad SR Slovenije bila je

Ljubljana. Pored Ljubljane veći gradovi bili su: Maribor, Celje,

Velenje, Portorož, Postojna, Krško, Murska Sobota, Novo Mesto,

Kranj, Bled, Koper, Sežana i još neka mjesta. Slovenija je imala svoju

obalu Jadranskog mora, i predivna jezera Bohinjsko i Bledsko. To su

njena neotuđiva prirodna bogatstva. Brdo kod Kranja je bilo poznato

rezidencijalno mjesto druga Tita. Iako mala po površini Slovenija je bila

u privrednom pogledu jako razvijena Republika. Među najvećim

fabrikama u periodu SFRJ bile su Željezare u: Jesenicama, Štorama i

Ravnima, zatim tvornica pumpi Litostroj u Ljubljani, Lesnina-

Ljubljana, TAM-Maribor, fabrika lijekova Krka-Novo Mesto, fabrika

konfekcije Mura- Murska Sobota, Rudnici u Velenju, koje se u periodu

SFRJ zvalo Titovo Velenje, preduzeće za proizvodnju auto guma Sava

u Kranju, fabrika filtera za prečišćavanje zraka Donit u Medvodama,

Novoteks u Novom Mestu itd.

Prva nuklearna elektrana izgrađena je u Krškom.

Slovenija je bila perjanica u zimskim sportovima zahvaljujući

planinama, koje su pogodovale izgradnji velikih zimskih sportsko-

rekreativnih odmarališta. Među njima je prednjačila Kranjska Gora.

Iako lider u zimskim sportovima Slovenija je ipak dala prvog slavnog

sportistu tog vremena iz gimnastike, osvajača zlatne olimpijske medalje

gimnastičara Miroslava Cerara. Jugoslovenska nacija, iako nije kao

nacija zvanično postojala je zdušno isčekivala svaki Cerarov nastup u

disciplini „konj sa hvataljkama“ i navijala sa velikim patriotskim

zanosom tada na jugoslovenskom nivou.

U zimskim sportovima naše generacije pamte: skakače uvis braću Zajc,

Primoža Ulagu, zatim skijaše Bojana Križaja, jednog od najboljih na

svijetu u slalomu i veleslalomu, Juru Franka, osvajača srebrne

olimpijske medalje u veleslalomu na XIV Zimskim Olimpijskim


___________________________________________________________________________

3

igrama održanim 1984.godine u Sarajevu. Kako je samo Sarajevo na

veličanstven način proslavilo osvajanje ovog visokog olimpjiskog

odličja sa transparentom i devizom „Više volim Jureka nego bureka“!

Među istaknutim Slovenskim sportašicama bila je Mima Jaušovec,

teniserka. U plivanju svjetske rezultate je postizao Borut Petrič. Tu je

bio i poznati atletičar Jože Međimurec koji je trčao utrke na dužim

stazama.

Slovenija je Jugoslovenskoj košarci dala i sjajne košarkaše među

kojima su najbolji: Ivo Daneu, Vinko Jelovac i Peter Vilfan.

Poznati fudbalski klubovi iz Slovenije su bili Olimpija i Maribor.

Mnoge poznate nogometaše koji su igrali za reprezentaciju Jugoslavije

dala je Slovenija među kojima su najpoznatiji: Branko Oblak, Srećko

Katanec, Vili Ameršek, Danilo Popivoda, Džoni Novak, Marko Elzner,

Tomislav Prosen, Darko Milanič, Zlatko Zahovič i drugi. Hokej na ledu

je bio zimski takmičarski sport i on je u Sloveniji imao svoje uporište i

prvi poznati hokejaški klub u to vrijeme najpoznatiji i najjači u SFRJ,

ali jak i u Evropskim razmjerama bio je Jesenice.

Među književnicima o kojima smo učili u tom vremenu najznačajnije

mjesto pripada Ivanu Cankaru, Francu Prešernu i Tonetu Seliškaru. Svi

su oni bili Slovenački ili Slovenski pisci veliki domoljubi, međutim

Tone Seliškar je bio partizanski pisac i rijetko ko od nas nije pročitao

njegovu knjigu Orlovi rano lete.

Među muzičarima i to onima koji su najavljivali moderno muzičko

vrijeme prvijenci su bili Lado Leskovar i Majda Sepe. Istaknuti

kompozitor i skladatelj bio je Mojmir Sepe.

Jedna od prvih poznatih melodija koja se pjevušila bila je „Potraži me

u predgrađu“ koju je baš pjevao Lado Leskovar:

Ova dvorišta puna neba i ptica

udju, ko muzika stara, nekud duboko u nas

i tu uvijek ostanu.

Tu nas čekaju davno poznata lica.

Jedan je kuštravi dječak uvijek u proleće tu,

ti znaš zašto dolazi.


___________________________________________________________________________

4

Tko je nekada nosio

prvo sunce po dvorištima,

nikada sasvim ne ostavlja

ovaj žvot u predgradjima…

Potraži me u predgradju,

na ulici, na raskršću,

gdje ti je jorgovan rasuo perle,

gdje nam je proleće dotaklo usne i pobjeglo.


kraj vlakova što prolaze,

bićemo sami u svitanje dana,

bićemo sami u pjesmama ptica, ko nekada.

Drijemaju jedra od rublja i cvijeća,

čekaju vjetar da nekuda plove.

Čujes li – naše nas predgradje zove,

traže te kuće i ulice stare.


poljubi me u sjećanju,

bar onih sati kad ostaneš sama,

ako me sada još imalo voliš –

potraži me.

Ti nemaš prsten sa našeg venčanja,

al’ pamtiš streju na kraju grada,

bez mnogo cvijeća, bez vela i zlata,

bila si lijepa i sretna ko nikad.

U drugoj melodiji koju interpretira popularna pjevačica Ljupka

Dimitrovska sa naslovom „Ko zasliši Ljubljanski zvon“ u stihovima se

pjeva:

Natanko ob osmih pod starim zvonikom,

bim, bam, bom, bim, bam, bom,

naj ura odbije, da dan poslovi se,


___________________________________________________________________________

5

bim, bam, bom, bim, bam, bom, bom.

Ko zaslišim ljubljanski zvon,

mi razbija srce močno,

z doma grem, saj me čaka on,

da bi šla po skrivnost.

Ko pozvanja ljubljanski zvon,

srečna vsa mu hitim v objem,

najina naj ljubezen bo,

večna, kakor ta zvon.

Zvoni ob večerih, ko čas je za zmenke,

bim, bam, bom, bim, bam, bom,

vse sanje in želje tedaj nam izpolni,

bim, bam, bom, bim, bam, bom, bom.

Ko zaslišim ljubljanski zvon,

mi razbija srce močno,

z doma grem, saj me čaka on,

da bi šla po skrivnost.

Ko pozvanja ljubljanski zvon,

srečna vsa mu hitim v objem,

najina naj ljubezen bo,

večna, kakor ta zvon

Među političarima u SR Sloveniji u okviru SFRJ najpoznatiji su bili

Edvard Kardelj prvi Titov saradnik u SFRJ. Edvard Kardelj je bio

izuzetan teoretičar socijalističkog radničkog sistema samoupravljanja.

Napisao je iz te oblasti na desetine knjiga. Pisao je o Organizacijama

Udruženog rada, o Radnim organizacijama i OOUR-ima. Bio je

teoretski tvorac i Ustava SFRJ iz 1974.godine. Pisao je o pluralizmu

političkih interesa i političkim subjektivnim snagama socijalističkog

samoupravnog sistema. Kao i Tito bio je pristalica Marksističke

filozofije. Slijedio je ideju Manifesta komunistčke partije čiji su tvorci

Karl Marks i Fridrih Engels „Proleteri svih zemalja ujedinite se!“.


___________________________________________________________________________

6

Među istaknutim političarima tog vremena u Sloveniji bili su: Mitja

Ribičić, Boris i Sergej Krajger, Stane Dolanc, Janez Stanovnik i u

novijem periodu SFRJ Janez Drnovšek, Štefan Korošec i Milan Kučan.

Slovenci su urezali svoj dubok trag u životu svih naroda zajedno u SFRJ

i svi Jugoslovenski narodi su ih poštovali. Slovenci su bili i preteča i

najava da zajedništvo poslije odlaska druga Tita neće biti lako održivo

i opredjelili se za samostalnost od 1990. godine.

Teza da SFRJ može biti i bez Slovenaca u određenom broju javnih

krugova veoma je diskutabilna i obzirom na duh vremena koji je vladao

Jugoslovenskim prostorima od 1945-1990.godine teško se može

potvrditi i odobriti.


___________________________________________________________________________

7

SR MAKEDONIJA

Najjužnija Republika, ali mi smo imali državu odnosno ljepše rečeno

domovinu SFRJ od „Vardara, pa do Triglava“, a Makedoniju je u to

sretno i lijepo vrijeme opjevao Dado Topić jedan od najpopularnijih

pop rok muzičara tog vremena u Jugoslaviji sa stihovima:

Tamo gdje vjecno sunce sja

tamo je Makedonija

narod i zemlja koju volim ja

Dok Vardar grli polja zrelog zita

ponosna i gorda kao gorska ptica

pjesmom je svojom zemlja ta ocarala srca sva

i vino sa izvora njenih sad pijem ja

Besmrtna k'o srce sto vjekovima bije

tudjinska nikad ona bila nije

zastava njena nek' se vjecno vije

Kad si sam, kad je sve tuzno, ti se sjeti nje

Makedonija ti pruza ljubavi sve

Makedonija ti pruza ljubav

u svojoj već kultnoj pjesmi „Makedonija“.

Socijalistička Republika Makedonija je takođe bila među manjima i po

prostranstvu i po broju stanovnika slično kao i Slovenija.

Iako se u himni „Hej Sloveni“ pominje duh Slovenski tog duha u suštini

ne bi bilo bez Makedonaca, naroda kojeg smo svi voljeli i doživljavali

kao svoj narod.


___________________________________________________________________________

8

Glavni grad Makedonije Skoplje snažno se razvio i urbanizovao u

velegrad u socijalističkom periodu, ali je početkom šezdesetih godina

doživio katastrofalan razoran zemljotres u kojem je živote izgubilo više

stotina građana. Tada se na djelu pokazala Jugoslovenska solidarnost,

nesebičnost, humanost i Skoplje je ponovo stalo na noge i pokazalo svoj

sjaj. Nije moglo biti neke veće nesreće kao što je pomenuti zemljotres

ili rudarskih nesreća da tadašnji Jugoslovenski narodi i narodnosti nisu

iskazivali iskreno žaljenje i nisu pritrčali u pomoć.

Rijeka Vardar je najveća u tom dijelu države, a jezera kao što su:

Ohridsko, Mavrovsko i Prespansko jezero bila su među najljepšima u

bivšoj državi. Putovati Makedonijom i slušati Makedonsku muziku

poseban je doživljaj, čežnjiv, nostalgičan, emotivan. Jedna takođe od

kultnih pjesama koja se uvijek rado sluša bila je „Biljana platno beleše

na Ohridski te jezeru....“.

Rok grupa poznata i popularna na Jugoslovenskom planu bila je Leb i

sol. I oni su imali rok melodije čiji melos je bio zavičajnog karaktera.

Posebno je bila popularna njihova pop-rok kompozicia posvećena

Skoplju čiji stihovi su:

Skopje ima mikroklima, izgor leto kocan zima

gradski cigli goli brda, sino nebo, zemja tvrda

Maten Vardar brzo tece, tajni nosi, vreme vlece

Skopje pravi padni stani, ima devet luti rani

Skopje ima slavni maala -debar mala nije sala

Skopje java brzo konjce, a bre momce makedonce

Nasmevni se, ne beri gajle, namigni mi, ajde nazdravje, Skopje

Gradov posti, gradov pie, gradov demne, gradov spie, rano utro

skembe corba, posle sekoj svoja borba

Mladi momi ljubov vodat, dusa vadat, oci bodat

Razni belji prvaat deca, site ke gi papam meca


___________________________________________________________________________

9

Nasmevni se, ne beri gajle, namigni mi ajde nazdravje, Skopje

Jas i ti sme braka stari takva ljubov cini pari, ti me cuvas, ti me

svakas, ti za kusur ne mi fakas

Iako su Makedonci govorili svoj maternji jezik Makedonski mnogi od

nas su ih razumjeli, a najveći broj Makedonaca govorio je u to vrijeme

i srpsko-hrvatskim jezikom.

Makedonija kao jedna od šest Socijalističkih republika u okviru SFRJ

nije bila toliko privredno razvijena kao Slovenija. Među najvećim

preduzećima bile su Skopske Željezare u okviru RMK-a, Metalski

zavodi Tito - MZT-Skoplje, zatim fabrika duvana Pobeda iz Prilepa,

tekstilna konfekcija Teteks-Tetovo, farmaceutska industrija“Alkaloid“

Skoplje.

Glavni grad Makedonije je Skoplje koji je doživio razoran zemljotres,

ali se ipak oporavio i doživio snažan nivo urbanizacije. Kroz grad je

proticala najveća Makedonska rijeka Vardar. Skoplje je sa više stotina

hiljada stanovnika bio jedan od najvećih Jugoslovenskih gradova. Imao

je i svoj aerodrom.

Od većih Makedonskih gradova koji su svoj moderan urbani izgled

dobili u vrijeme SFRJ tu su: Kumanovo, Titov Veles, Bitolj ili Bitola,

Tetovo, Prilep, Ohrid, Gostivar i još neka mjesta.

Najpoznatiji fudbalski klub iz Makedonije je Vardar koji je dao niz

poznatih fudbalera kao što su: Metodije Spasovski, Dragan Mutibarić,

Kiril Dojčinovski, Darko Pančev, Nikica Klinčarski, Blagoje Istatov,

Vasil Ringov,Vujadin Stanojković i mnogi drugi.

Među afirmisanim imenima Jugoslovenske muzičke estrade iz

Makedonije bili su: Zafir Hadžimanov, Esma i Usnija Redžepova,

Dragan Mijalkovski, pop rok grupa Leb i sol, Ljupka Dimitrovska i

drugi.


___________________________________________________________________________

10

Među poznatim političarima iz Makedonije na Jugoslovenskom planu

bili su: Lazar Mojsov, Kiro Gligorov, Lazar Koliševski i u novije

vrijeme Vasil Tupurkovski. Ostaće zapamćeno da je Lazar Koliševski

bio prvi Predsjednik Predsjedništva SFRJ nakon smrti druga Tita

4.maja, 1980.godine.

Vasil Tupurkovski je bio iz mlađe plejade Jugoslovenskih političara

koji je u to vrijeme uz Bogića Bogićevića iz BiH bio među najmlađim

političarima u posljednjem sazivu Predsjedništva SFRJ.

Makedonija je u istoriji davno dobila svoje ime i ima svoje postojanje,

ali nije podsticala proces razgradnje SFRJ. Iako je imala status manje

razvijene republike u privrednom smislu Makedonci su živjeli duh

Jugoslovenstva i bili su sretni što žive sa drugim narodima u slozi i

bratstvu i jedinstvu.


___________________________________________________________________________

11

SR BOSNA I HERCEGOVINA

Bosna i Hercegovina je bila srce SFRJ. Dugo je Bosna bila Bosna, a

Hercegovina je bila Hercegovina, ali u SFRJ to je bila Bosna i

Hercegovina i to Socijalistička republika. Sve nas iz Bosne zvali su

Bosanci, a one iz Hercegovine Hercegovci. Bosna i Hercegovina je bila

republika koja je i po prostoru i po broju stanovnika bila na nekoj

sredini upoređujući je sa drugim Republikama iz SFRJ. Bosnu i

Hercegovinu su uvijek razaznavali jer je u nacionalnom pogledu bila

mješovita republika. U njoj su živjeli: Muslimani, Srbi i Hrvati i mnogi

drugi narodi i narodnosti među kojima dugu tradiciju življenja imaju

Romi i Jevreji. BiH je bila srce zajedništva u SFRJ. U njoj su u

socijalističkom periodu zapodjenuti mnogi mješoviti brakovi.

Mnogi gradovi u SR BiH su izgrađeni potpuno novi ili su urbanizovani

i dat im je novi i moderni izgled.

Glavni grad BiH je Sarajevo. Bio je pandan Beogradu i Zagrebu. Bio je

stjecište svjetova i kulture i Zapada i Istoka. Sve je se to ukomponovalo

u jedan prelijep kolor i Benbaša i Baš čaršija i Novo Sarajevo i Ilidža

nadomak Sarajeva. Sarajevo je bio prvi veliki grad koga smo

upoznavali i sa strepnjom mu uvijek iznova prilazili.

Osim Sarajeva veliki gradovi u SR BiH bili su:

Zenica, koja je nakon rata u potpunosti izgrađena kao novi grad uz

izgradnju Željezare Zenice. Svjedočanstvo o izgradnji ovog grada je i

film“ Uzavreli grad“, koji je zorno prikazao ta vremena zanosa i

izgradnje.

Slično Zenici gradila se je i Tuzla i izgradila u veliki urbani centar.

Banja Luka je imala uvijek svoje čari, ali ova kako su je često zvali

Krajiška ljepotica snažno je uzdrmana i razorena u zemljotresu koji se

dogodio tokom sedamdesetih godina. I na tom primjeru pokazala se

velika solidarnost svih Jugoslovenskih naroda i narodnosti. Svi su

davali od sebe da se Banja Luci pomogne. Banja Luka je ponovo

izgrađena u svoj svojoj ljepoti koju je oduvijek posjedovala.


___________________________________________________________________________

12

Mostar je uvijek bio najveći grad u Hercegovini i ulazna kapija

Mediterana. Kad si u Mostaru već si blizu mora. Snažan nivo

urbanizacije davao je onom tradicionalnom i poseban moderan i

savremen kolor ovom gradu. Stari most je sinonim Mostara još iz

perioda orijentalne izgradnje i to je ostao za sva vremena.

SR BiH je imala još velikih gradova koji su izgrađeni u socijalističkom

periodu. Čovjek se jednostavno zapita odakle tolika moć da se toliko

gradi. Ali, gradilo se je i lijepi gradovi su nicali i bili naša stvarnost u

kojoj smo se budili iz sna.

Iako je tada sve bilo na Jugoslovenskom nivou ipak kada bi se birala

pjesma perjanica tog vremena u kojoj je Bosna i Hercegovina opjevana

na najbolji mogući način onda je to „Bosno moja divna mila“ čiji stihovi

su:

Bosno moja, mila, divna

lijepa, gizdava, haj

u tebi je Sarajevo

puno sevdaha

U tebi su gore mnoge

Gore visoke

i studene izvor vode

Bosne ponosne

Bosno moja, mila, divna

lijepa, gizdava

u tebi je Banja Luka

uzdah momaka

Bosna i Hercegovina je bila stjecište industrijske proizvodnje. U njoj je

bio najveći broj rudnika i željezara. Nije to bila atraktivna proizvodnja,


___________________________________________________________________________

13

naprotiv to je bila teška i bazna industrija, ali je zapošljavala veliki broj

radnika i obezbjeđivala plate.

Najveća Željezara je bila u Zenici sa četri visoke peći i sa 22,5 hiljada

zaposlenih. U Zenici je bilo razvijeno vatrostalstvo sa vodećom firmom

Vatrostalna, zatim tu su bili Rudnici mrkog uglja. U Sarajevu najveća

preduzeća su bila Energoinvest, zatim Unioninvest, Hidrogradnja,

Šipad, Pretis-Vogošća, Tvornica žice-Alipašino polje u sastavu RMK-

a, Zora-fabrika čokolade i bonbona, kasnije će se zvati Sarabon, Fabrika

duhana Sarajevo i druga velika preduzeća. U Banja Luci najveća

preduzeća su bila Rudi Čajavec i Jelšingrad, u Prijedoru Celuloza, U

Tuzli: HAK, Soda so, Termoelektrana, u Mostaru Hepok i Soko, u

Čapljini - Lasta, u Kaknju i Brezi - Rudnici mrkog uglja u Visokom -

KTK, Vispak i Viteks, u Maglaju Natron, u Olovu Stupčanica, u

Kiseljaku - Sarajevski Kiseljak, u Kreki i Banovićima - Rudnici mrkog

uglja, u Fojnici ŠIP Vranica, u Travniku - Borac, u Bugojnu - Slavko

Rodić, u Novom Travniku-Pucarevu-Bratstvo, u Vitezu - Vitezit,

Busovači-Medijapan, Mrkonjić gradu-Tvornica vijaka, Foči-Maglić,

Srebrenici-Tvornica akumulatora i Guber, Varešu-Željezara i Tvornica

rezervnih dijelova, Tešnju-Pobjeda, Žepču - Mahnjača, Zavidovićima-

Krivaja, u Ključu Sana, Drvaru –Tvornica pumpi, Kaknju-

Termoelektrana i Cementara.

Najveća hidroelektrana sa najvećom vještačkom akumulacijom od koje

je nastalo Jablaničko jezero napravljeno je na rijeci Neretvi u mjestu

Jablanici u Hercegovini.

U Sarajevu, kao bumu tog vremena izgrađena je velika sportska

dvorana sa propratnim kulturnim i drugim sadržajima Skenderija, koja

je imala kapacitet od najmanje 5 hiljada mjesta. Kao simbol zajedništva

i bratstva i jedinstva u Sarajevu će se u novijem periodu izgraditi dva

nebodera koji su bili neposredno jedan uz drugog i koje su popularno

zvali Momo i Uzeir. U Sarajevu je u tom periodu bila jedna od najvećih

kasarni Maršal Tito gdje su pripadnici JNA služili vojni rok. Tu je nikla

i velika savremena Vojna bolnica. Izgrađena su moderna zdanja

Skupštine SR BiH i zgrada Izvršnog vijeća. Novo Sarajevo je pravi

izazov i model izgradnje jednog novog urbanog izgleda Sarajeva.


___________________________________________________________________________

14

U Sarajevu su bila dva kluba koja su simbol grada i tog vremena

Sarajevo i Željezničar. To su bila dva suprotstavljena, nepomirljiva

tabora. Jedan od najvećih gradskih derbija između Želje i Sarajeva

igrani su na dva stadiona Koševo i Grbavica.Sarajevo i Bosna i

Hercegovina su dali veliki broj izuzetnih fudbalera i drugih sportista

koji su s ponosom branili boje Jugoslavije na sportskim borilištima

širom planete. Legende su ispričane i ispjevane o Asimu Ferhatoviću-

Hasetu, zatim Ivici Osimu-Štrausu, Škiji Katalinskom, Vahidinu

Musemiću, Alojzu Reniću, Ibri Biogradiliću, Josipu Bukalu, Josipu

Laliću, Mustafi Hukiću, Rizahu Meškoviću. Poseban primjer je bio

BMV –Bajević, Marić, Vladić iz Veleža koji je ilustrovao kroz taj

čuveni triling asova bratsvo i jedinstvo tog vremena.

Osim Sarajeva i Želje poznati klubovi iz BiH bili su: Sloboda, Čelik,

Borac, Velež, Rudar, Radnik, Jedinstvo i drugi.

Sarajevo i Željezničar su po jednom bili šampioni u Prvoj saveznoj ligi

SFRJ, a Borac i Velež su bili osvajači Kupa Maršala Tita.

Čelik je dva puta bio osvajač Srednje-evropskog kupa.

U košarci vrhunac svega je bio Košarkaški klub Bosna koja je

1979.godine postala Evropski šampion prvi iz SFRJ. Bila je predvođena

velikim asom i legendom Mirzom Delibašićem, a uz njega velika imena

su bili Žarko Varajić, Ratko Radovanović, Sabit Hadžić, Svetislav Pešić

i drugi predvođeni velikim trenerom i strategom Boškom Tanjevićem.

Kao kruna svega Sarajevo postaje organizator, sredinom osamdesetih

prethodnog stoljeća XIV Zimskih olimpijskih igara u kome su susreli

na Bjelašnici, Jahorini, Igmanu i Trebeviću sportisti iz cijelog svijeta.

SR BiH je bila osobena po svojoj kulturi i kulturnoj tradiciji. U njoj su

rođeni velikani poput Meše Selimovića i Ive Andrića-Nobelovca.

Najveći partizanski pisci bili su: Branko Ćopić, Advan Hozić, i

pjesnici-antifašisti Skender Kulenović i Ivan Goran Kovačić. U svojoj

potresnoj poemi „Jama“ I.G.Kovačić u jednom dijelu prikazuje strašan

prizor:

Posljednje svjetlo prije strašne noći


___________________________________________________________________________

15

Bio je bljesak munjevita noža,

I vrisak, bijel još i sad u sljepoći,

I bijela, bijela krvnikova koža;

Jer do pojasa svi su bili goli

I tako nagi oči su nam boli.

U novije vrijeme u BiH će se pojaviti novo veliko književno ime

Abdulah Sidran. Po njegovim tekstovima radiće se scenariji za filmove

koje je režirao tada jedan od najtalentovanijih filmskih režisera ne samo

za Jugoslovenske pojmove nego i daleko šire Sarajlija Emir Kusturica.

Među najpoznatijim filmskim ostvarenjima je film “Otac na službenom

putu“.

Kad je o filmu riječ treba istaći da je SR BiH imala jaku filmsku

produkciju. Među istaknutim režiserima u BiH koji su režirali

partizanske filmove bio je Hajrudin Šiba Krvavac, a njegovo najveće

filmsko ostvarenje je kultni film „Valter brani Sarajevo“.

Tu je bila narodna muzika u kojoj je preovladavao sevdah i sevdalinka,

a među najistaknutijim interpretatorima bili su: Zaim Imamović, Safet

Isović, Nada Mamula, Zehra Deović, Zora Dubljević, Beba Selimović,

dr Himzo Polovina i drugi. Mlađi interpretatori su bili: Nedeljko Bilkić,

Duško Kuliš, Hašim Kučuk-Hoki, i iz najnovijeg perioda Halid Bešlić,

Hanka Paldum i mnogi drugi.

Čuvena je bila Sarajevska muzička Sarajevska muzička škola iz koje su

iznikli Kemal Monteno sa svojom svojeversnom himnom posvećenom

Sarajevu “Sarajevo ljubavi moja“ koja počinje stihovima:

Zajedno smo rasli

Grade ja i ti

Isto plavo nebo poklonilo nam stih

Ispod Trebevića sanjali smo sne

Ko će brže rasti

Ko će ljepši biti


___________________________________________________________________________

16

Ti si bio velik

A rodio se ja

S Igmana uz osmijeh

Slao si mi san

Dječak koji raste zavolio te tad

Ostao je ovdje vezan

Za svoj grad

Bilo gdje da krenem

O tebi sanjam

Putevi me svi tebi vode

čekam s nekom čežnjom

Na svijetla tvoja

Sarajevo ljubavi moja

Pjesme svoje imaš

I ja ih pjevam

želim da ti kažem šta sanjam

Radosti su moje i sreća tvoja


Kada prođu zime

I dođe lijepi maj

Djevojke su ljepše

Ljubavi im daj

Šetalište tamno

Uzdasima zri

Neke oči plave

Neke riječi nježne

Sad je dječak čovjek

A zima pokri brijeg

Park i kosa bijeli

Al' otići će snijeg

Proljeće i mladost

Ispuniće tad

Sarajevo moje

Jedini moj grad


___________________________________________________________________________

17

Bilo gdje da krenem

O tebi sanjam

Putevi me svi tebi vode

čekam s nekom čežnjom

Na svijetla tvoja


Pjesme svoje imaš

I ja ih pjevam

želim da ti kažem šta sanjam

Radosti su moje i sreća tvoja



Ova kompozicija je osvojila prvo mjesto na „Malom šlageru sezone“

jednoj od najvećih smotri, odnosno festivalu zabavne muzike koji je

svake godine održavan u Sarajevu.

Grupa Ambasadori sa čuvenom interpretarkom Ismetom Dervoz

lansiraće pjesmu zavičajnog karaktera koja je patriotski zanos svih tada

Jugoslovena podizala na najviši nivo. U pjesmi ZEMLJO MOJA

počinju stihovi:

Vidim polja sto se zitom zlate

I na brijegu vidim rodni dom

Svakog trena mislim na te

Zemljo moja,

Zemljo moja

A u polju moja dusa spava

U sred zita kao zlatna klas

Postelja joj meka trava

Zemlja moja,

Zemlja moja.

I dok ja nisam tu

Pokraj nje, da skupa predamo se snu

Svaku noc cujem glas

Koji zove, dodji, sreca ceka nas.


___________________________________________________________________________

18

Ovdje noci nisu tako plave

Nigdje sunce nema takav sjaj

Ovdje nisu takve trave

Zemljo moja,

Zemljo moja

U tom klasju nek mi ljubav spava

Nek me ceka, ja cu brzo doc'

Nek je ljubi tvoja trava

Zemljo moja, zemljo moja

I dok ja nisam tu



Koji zove, dodji, sreca ceka nas

I dok ja nisam tu



Koji zove, dodji, sreca ceka nas

Zdravko Čolić, Sarajlija, jedinstvena pojava u pop-rok muzici i jedan

od najpopularnijih pjevača u bivšoj Jugoslaviji i uzor mladih takođe nije

ostao bez duga domovini i drugu Titu. Zavjetno čitava Jugoslavija je

pjevala:

Godine su prošle pune muka.

Ginulo se za slobodu nijemo.

Ili s pjesmom umesto jauka,

Druže Tito mi ti se kunemo.

Veselje se širi na sve strane,

sad slobodno po zemlji idemo.

Al' velike pamtićemo dane,


Praznik silazi na ulice naše,

u oblake da letimo smjelo.

Naše pjesme svi neka se plaše,



___________________________________________________________________________

19

Tu su bile i dvije legendarne pop-rok grupe Bijelo dugme i Indeksi.

Bosna i Hercegovina je u socijalističkom periodu imala i svoje istaknute

političke funkcionere kako na saveznom tako i republičkom nivou.

Među njima najistaknutiji poziciju su imali Hamdija i Hakija Pozderac

iz čuvene Krajiške partizanske porodice Pozderac. Njihov brat Nurija

je izabran za prvog podpredsjednika AVNOJ-a koje je održano u jesen,

1942.godine u Bihaću. Hamdija je bio savezni funkcioner i bliski

saradnik druga Tita. Braća Dizdarević rođeni Fojničani takođe imaju

partizanske korjene. Raif je bio jedan od posljednjih predsjednika

Predsjedništva SFRJ. Drugi brat je bio Nijaz Dizdarević, koji je

uglavnom bio angažovan u diplomatiji. Svakako jedna od

najmarkantnijih ličnosti u politici iz SR BiH bio je Džemal Bijedić,

rodom iz Mostara, bio je predsjednik Saveznog Izvršnog vijeća i kao

takav bio je blizak Titov saradnik. Bilo mu je dosuđena nesrećna

sudbina da pogine sa suprugom i cijelom posadom u avionskoj nesreći

kada je avion udario u brdo Inač iznad Kreševa.

Poznati političari u SR BiH bili su Branko Mikulić, predsjednik

Saveznog izvršnog vijeća u SFRJ, jedan od inicijatora za organizovanje

XIV Zimskih Olimpijskih igara u Sarajevu, zatim Rato Dugonjić i

drugi.

Među mlađom plejadom političara isticali su se: Nijaz Duraković,

Bogić Bogićević, Nijaz Skenderagić i Zlatko Lagumdžija.

Bosna i Hercegovina sa svojim planinama: Igmanom, Kozarom,

Prenjom, Maglićem, Bjelašnicom, Vranicom i mnogim drugim kao i

rijekama Bosnom, Unom, Vrbasom, Plivom, Drinom, Sanom i drugim

bila je srce Jugoslavije i njen najjači dio krvotoka i sve je bilo u

zajedništvu. Nikada sretnije vrijeme pod ovim nebom nije došlo niti se

živjelo.


___________________________________________________________________________

20

SR CRNA GORA

Bila je najmanja Republika i po prostranstvu i po broju stanovnika.

Međutim Crnogorci su bili narod koji je imao svoje specifičnosti. Bez

obzira na nacionalnu pripadnost svi su se prepoznavali kao Crnogorci.

Veliki su bili Crnogorci u davanju i poznati po nesebičnosti, ali nikada

pronevjeru čojstva nisu praštali. Durmitor najveća planina dominira

svojim vrhovima, a od Durmitora se sve spušta prema obali Jadranskog

mora. Najveći i glavni grad Crne Gore bio je Titograd čije ime sve

govori. Veći gradovi su bili Nikšić, Plevlja, Cetinje na vrhu Lovćena i

primorska turistička mjesta Herceg Novi,Tivat, Bar, Kotor,Petrovac na

moru i Ulcinj. Jedna od najljepših prirodnih uvala na Jadranskom moru

bila je Boka Kotorska. Igalo je bilo i turistički i medicinski

rehabilitacioni centar. Najveća rijeka u unutrašnjosti bila je Morača, a

jedan od najosebujnijih prizora jedinstvenih u svijetu ostavljali su

kanjoni Pive i Tare. Žabljak je ispod visova Durmitora bio najveće

planinsko turističko mjesto sa predivnim jezerima od kojih se ističe

Crno jezero.

U Crnoj Gori nije bilo posebno razvijene privrede, a među najvećim

preduzećima bili su: Željezara Nikšić i Nikšićka pivara, Obod Cetinje

i Rudnici u Plevljima.

Crnu Goru je takođe 80-tih godina pogodio razoran zemljotres kada se

ponovo iskazala solidarnost na Jugoslovenskom nivou.

Uz velikog Petra Petrovića Njegoša najpoznatiji književnik iz Crne

Gore bio je Mihajlo Lalić, koji se isticao pisanjem knjiga na temu NOR-

a.

Osebujnim folklorom i svojom narodnom muzikom Crna Gora je bila

prepoznatljiva. Najpopularniji i najpoznatiji interpretatori Crnogorskih

narodnih pjesama bili su: Ismet Krcić i Nikola Karović.

Vječni zavjet Crnogoraca ostala je pjesma:

Ој свијетла мајска зоро

Мајко наша Црна Горо


___________________________________________________________________________

21

Синови смо твог стијења

И чувари твог поштења

Волимо вас, брда тврда,

И стравичне ваше кланце

Који никад не познаше

Срамотнога ропства ланце.

Док ловћенској нашој мисли

Наша слога даје крила,

Биће горда, биће славна

Домовина наша мила.

Ријека ће наших вала,

Ускачући у два мора,

Глас носити океану,

Да је вјечна Црна Гора.

U sportu dva najpoznatija kluba iz Crne Gore bili su: Budućnost iz

Titograda i Sutjeska iz Nikšića. Najbolji fudbaleri koje je Crna Gora

imala i koji su igrali za reprezentaciju Jugoslavije bili su Dejan

Savićević i Predrag Mijatović, zatim braća Brnović, Leković, Zoran

Batrović, Stijović,Vujačić, Đurović, Rojević, Bokan, Stamatović,

Kovačević i drugi.

Obzirom da je Crna Gora imala svoj dio Jadranskog mora jedan od

najpopularnijih sportova je bio vaterpolo.

U to vrijeme svojim Jugoslovenskim patriotskim zanosom cijelu

Jugoslovensku naciju je oduševljavao poznati i popularni komentator

Milorad Đurković.

U kontekstu svih istorijskih zbivanja koja su se snažno prelamala i na

Crnu Goru čija državnost je vijekovima bila neupitna Crnogorci su bili

veliki borci u NOR-u za novo vrijeme i novu Jugoslaviju i nema dileme

da ih je duh Jugoslovenstva snažno prožimao i ispunjavao.


___________________________________________________________________________

22

Među najistaknutijim i vodećim političarima u periodu SFRJ bio je

Veljko Vlahović, jedan od najbližih Titovih saradnika. Bio je izuzetan

teoretičar marksističke i lenjinističke misli. Uz njega u novije vrijeme

visoke savezne funkcije obavljali su: Marko Orlandić, Veselin

Đuranović i Vidoje Žarković. U plejadi mlađih i novijih političara iz

Crne Gore bili su: Branko Kostić, Momir Bulatović i Milo Đukanović.


___________________________________________________________________________

23

SR HRVATSKA

Bila je jedna od vodećih Republika SFRJ u svakom pogledu. I po

prostranstvu i broju stanovnika. Najveći dio Jadranskog mora bio je

prislonjen na obalu Hrvatskog tla. Hrvatska je imala Istru, Dalmaciju,

Slavoniju, Zagorje, Dubrovačko primorje. Mnogo cjelina koji su činili

jedinstvo. Ipak u to vrijeme u socijalističkom periodu i Hrvatskom je

vladao duh Jugoslovenstva.

Glavni grad bio je Zagreb jedan od najvećih i najrazvijenijih. Još u to

vrijeme bio je metropola. Svi smo voljeli da idemo u Zagreb i

doživljavali smo ga kao svoj grad. Dobra komunikaciona povezanost

prije svega auto putem Zagreb-Beograd, te razvijena željeznička mreža

učinili su Zagreb dostupnim i nezaobilaznim sabraćajnim čvorom.

Zagreb je bio centar privrednog razvoja. Jedno od najvećih preduzeća

je bilo Rade Končar, tvornica za proizvodnju: generatora, elektro

strojeva i elektro opreme, zatim tu je bila tvornica Josip Kraš koja je

proizvodila čokolade, bonbone i keks. Sve što je od slatkiša u omotima

i kesicama bilo i što je nas radovalo kao djecu i pratilo kroz cijeli život

dolazilo je iz te tvornice. Najveća tvornica lijekova „Pliva“ bila je u

Zagrebu. Zagreb je imao veliku tvornicu konfekcije i kompleks robnih

kuća pod nazivom „Nama“, jednu od najvećih na prostorima bivše

Jugoslavije. Tu je bila i tvornica RIZ među prvima za proizvodnju

televizora i radio aparata. INA je bila najveća fabrika za proizvodnju i

preradu nafte i naftnih derivata.

Zagrebački velesajam je bio jedan od najvećih ne samo u Jugoslaviji

već i u Evropskim razmjerama.

Zagreb je u svom predgrađu imao veliku zračnu luku aerodrom „Pleso“.

Zagrebu je u to vrijeme skladana i lijepa pjesma čiji tekst glasi:

Vraćam se Zagrebe tebi, tebi na obale Save

Vraćam se Zagrebe tebi, tebi pod zidine stare

Zagreb, Zagreb, otvaraj vrata parkova sna,

Zagreb, Zagreb, najljepši meni si grad


___________________________________________________________________________

24

Mnoge tajne gornjeg grada,

Svaka klupa pricat zna.

Mnogo sunca svakog dana

U tvom krilu želim ja

Vraćam se Zagrebe tebi, tebi na obale Save

Vraćam se Zagrebe tebi, tebi pod zidine stare

Zagreb, Zagreb, otvaraj vrata parkova sna

Zagreb, Zagreb, najljepše pjesme pjevat ću ja Zagreb, Zagreb, otvaraj vrata parkova sna

Zagreb, Zagreb, najljepši meni si grad

U interpretaciji jednog od prvih izvođača zabavnih melodija

popularnog Ive Robića.

Rijeka je bila centar Istre. Istrani su činili poseban duh. Rijeka je bila

pomorski, lučki, ribarski i privredni centar tog dijela Hrvatske.

Veći grad u kome je bilo instalirano veliko brodogradilište “Uljanik“

sjevernije od Rijeke bila je Pula. Naspram Pule bilo je otočje Brioni

poznato rezidencijalno odmaralište i boravište druga Tita. U Istri je bila

Opatija jedno od najljepših turističkih mjesta u tom vremenu. Tu su bile

Crikvence poznato turističko mjesto gdje su se djeca aklimatizovala

nakon operacije krajnika.

Split, središte Dalmacije i ponos svih Dalmatinaca. U to vrijeme Split

je disao duhom Jugoslovenstva i nema Jugoslovena koji nije bio u

Splitu i oduševio se tim mjestom. Spomenuti Split, a ne pomenuti

Hajduk bio bi veliki grijeh. Split je bio pod brdom Marijan i otuda je

nastala ona čuvena partizanska pjesma“ Marjane, Marjane ....:

Marjane, Marjane, Marjane, Marjane,

Marjane, Marjane, ča barjak ne viješ,

ča barjak ne viješ, ča barjak ne viješ,

ča barjak ne viješ, milu trobojnicu.


___________________________________________________________________________

25

Na kojoj se čita, na kojoj se čita

Na kojoj se čita, ime druga Tita.

A na drugoj strani, a na drugoj strani,

A na drugoj strani, naprid Partizani!

Od privrednih preduzeća u Splitu je dominirala Jugoplastika, preduzeće

za proizvodnju opreme na bazi plastike.

Uz Split veći gradovi u tom dijelu Jadrana bili su Zadar i Šibenik.

Interesantno pored svih odlika primorskih i urbanih centara oba ova

centra dala su u to vrijeme Jugoslaviji košarkaše nenadmašnih dosega.

U Zadru to su bili: Josip Đerđa i Krešimir Ćosić, te iz Šibenika braću

Petrović: Dražena i Acu.

Makarska je bila centar Makarskog primorja u čijem zaleđu je bila

Bosna i Hercegovina odakle je na taj dio primorja dolazio i najveći broj

domaćih turista.

Dubrovačko primorje sa Dubrovnikom gradom drevne kulturne baštine

u svijetu poznatom turističkom destinacijom činilo je u cjelosti

Jadransku obalu jednom od najljepših kao i samo Jadransko more. Sama

ostrva kao što su: Brač, Hvar, Korčula, Mljet, Vis, Pag, Krk, Cres,

Veliki i Mali Lošinj, najveći poluotoci Pelješac i Istra bili su veliko

bogatstvo samo po sebi koje je rijetko ko imao. Jadransko more i

odlazak na ljetovanje ili na ekskurziju budio je poseban i neponovljiv

osjećaj za sve nas.

Slavonija je bila poseban regionalni dio Hrvatske. Slavonci su imali

svoj mentalitet i stil življenja. Slavonija je bila najveća ravnica u

Hrvatskoj sa velikim obradivim površinama poljoprivrednog zemljišta,

pogodovala je razvoju poljoprivrede, stočarstva i mesnoj industriji.

Centar Slavonije je bio Osijek, a uz njega i Vinkovci.

U industrijske gradove koji su iznikli treba istaći Karlovac u kojem je

izgrađena najveća fabrika za proizvodnju turbina i pumpi Jugoturbina.

Tu je bila i Petrinja gdje je bila najveća fabrika za mesnu preradu

Gavrilović.


___________________________________________________________________________

26

Sisak je bio grad razvijene industrijske proizvodnje u kome je

prednjačila Željezara najveća tada u SR Hrvatskoj.

U Slavnoskom Brodu je bila fabrika u kojoj su se proizvodila

transportna sredstva, kao na primjer velike dizalice, sa nazivom „Đuro

Đaković“.

U Varaždinu je bila poznata fabrika tekstila „Varteks“,a u Borovu

obuće“Borovo“.

Bila je Hrvatska dovoljno privredno i turistički razvijena da je mogla

biti zasebna, ali u periodu SFRJ bila je prožeta snažno i idejom

Jugoslovenstva, duhom zajedništva i antifašizma. Na kraju sam drug

Tito bio je najveći sin svih naših naroda rođen u Kumrovcu u Hrvatskoj.

Treba istaći i veliki, ali jedinstveni prirodni kompleks Plitvička jezera

koja su svojom ljepotom mamila turiste iz cijelog svijeta.

Velika je kulturna baština koju Hrvati imaju iza sebe. U muzici,

slikarstvu, kiparstvu, vajarstvu i književnosti.

Kad je književnost u pitanju treba izdvojiti Miroslava Krležu,jednog od

najvećih hrvatskih književnika,Vladimira Nazora velikog pisca

partizanskih knjiga, Vladimira Dedijera književnika koji je vodio

dnevnik o Titovom ratnom putu, zatim tu su bili dječiji pisci Gustav

Krklec i Grigor Vitez.

U filmskoj industriji u Hrvatskoj održavan je najveći festival

jugoslovenskog filma Pulski festival, možda najveći glumac u

savremenom dobu je bio Boris Dvornik, a uz njega najveći su bili Boris

Buzančić, Rade Šerbedžija, Relja Bašić, Mustafa Nadarević, Ivica

Vidović, Fabijan Šovagović, Martin Sagner zatim glumice Marija Kon,

Ana Karić, Mira Furlan, Zdravka Krstulović,Božidarka Frajt, Irena

Kolesar, Hermina Pipinić i mnoge druge.

Veliki hrvatski režiser je bio Anton Tonči Vrdoljak koji se isticao u

periodu SFRJ partizanskih filmova.

U muzici su dosezi bili veoma visoki. Samo u najsavremenijem periodu

treba istaći imena: Arsena Dedića, Vice Vukova, Miše Kovača,


___________________________________________________________________________

27

Krunoslava Kiće Slabinca, Olivera Dragojevića, Josipe Lisac, Gabi

Novak, Tereze Kesovije, Jasne Zlokić, Meri Cetinić, Radojke Šverko,

Doris Dragović a tu su bile i legendarne pop rok grupe: Parni valjak,

Srebrna krila, Novi fosili, grupa Magazin, kultna grupa Dubrovački

trubaduri sa nenadmašnim skladateljem i kompozitorom Đelom

Jusićem, veliki umjetnik , kantautor je bio i njegov brat Ibrica Jusić, tu

je bila pop rok grupa Azra čiji frontmen je bio Džoni Štulić, avangarda

za mnoge mlade ljude širom Jugoslavije, tu je bio Jura Stublić iz grupe

Film, možda i najpopularniji pop rok pjevač tog vremena. Bili su tu još

mnogi mnogi drugi.

Tada je lansiran jedan od najčuvenijih hitova tog vremena.

„Zbog jedne divne crne žene“ u interpretaciji Kiće Slabinca:

Ja gledao sam sunce na istoku, kako se budi.

I gledao sam oblake i jutro, u tisucu boja.

Sklapao oci od bola, i skrivao suze.

A ona je ostala tamo, daleko u noci.

Zbog jedne divne crne zene,

Zbog njene divne crne kose.

Zbog jednog pogleda tuznog u noci

Zbog obecanja, da ce mi doci,

Tuzan i sam, cekam je ja.

Daleko me nosila ptica srebrnih krila.

U zemlju u kojoj je nekad i ona bila.

Toliko sam zelio srecu i ljubav bez kraja.

Al' zivot me odnio dalje daleko od nje.

Podsjetiti se treba i Dubrovačkih trubadura i njihove kompozicije

„Dok palme njišu grane“

Dok palme njišu grane

I cijela varoš spi

Čekaću te na raskršću


___________________________________________________________________________

28

Gdje smo nekad sretni bili.

Najpoznatija interpretatorka Slavonskog narodnog melosa bila je Vera

Svoboda.

U sportu je dovoljno pomenuti samo perjanice ili vodeće sportiste

nenadmašne u svojim disciplinama: Mate Parlov, boks, Matija Ljubek,

kajak, Đurđica Bjedov, plivanje, Lucijano Sušanj, atletika, Nikola Pilić

i Željko Franulović, tenis, Dragutin Šurbek, stoni tenis. U kolektivnim

sportovima višestruki evropski šampion bio je Vaterpolo klub Mladost

iz Zagreba, zatim tu su bili košarkaški klubovi: Jugoplastika, Cibona,

Zadar i Šibenka. Među najistaknutijim košarkašima tog vremena osim

pomenutih Đerđe, Ćosića i Dražena i Aleksandra Petrovića bili su: Petar

Skansi, Damir Šolman, Dino Rađa, Toni Kukoč, Velimir Perasović,

Igor Čutura i mnogi drugi. Jugoplastika je bila prvak Evrope.

Dinamo i Hajduk su bili najveći nogometni klubovi u Hrvatskoj i među

najboljima u bivšoj Jugoslaviji. Bili su višestruki šampioni države i

osvajači kupa. Dinamo je bio osvajač i Kupa sajamskih gradova trećem

po rangu takmičenju u Evropi iza Kupa evropskih šampiona i Kupa

pobjednika kupova. Mnoga slavna imena dali su Dinamo i Hajduk i

Hrvatskom i Jugoslovenskom nogometu kao što su: Slaven Zambata,

Dražen Jerković, Pero Nadoveza, Zlatko Škorić, Dragan Holcer, Rudi

Belin, Velimir Zajec, Zlatko Kranjčar, Zvonimir Boban, Ivica Šurjak,

Jurica Jerković, Slaviša Žungul, Ivica Buljan, Dražen Mužinić i mnogi

mnogi drugi.

Poznati nogometni klubovi koji su iz Hrvatske igrali u Prvoj saveznoj

ligi bili su: Rijeka, Osijek, Dinamo iz Vinkovaca, Zagreb, Trešnjevka i

Varteks.

Čitavu plejadu istaknutih političara koji su djelovali na

Jugoslovenskom planu dala je SR Hrvatska. Svakako najistaknutiji

među njima bio je Vladimir Bakarić, koji je bio blizak saradnik druga

Tita, zatim u jednom periodu to su bili Savka Dapčević Kučar i Mika

Tripalo, potom Jakov Blažević i Milka Planinc, potom braća Vrhovec i

u novijem periodu Zdravko Tomac, Stipe Šuvar, Ante Marković i Ivica


___________________________________________________________________________

29

Račan. Posljednji predsjednik Predsjedništva SFRJ iz SR Hrvatske bio

je Stjepan Mesić.

SR SRBIJA

Bila je po prostranstvu i broju stanovnika najveća republika u SFRJ. U

svom sastavu je imala dvije Socijalističke autonomne pokrajine

Vojvodinu i Kosovo.

SAP VOJVODINA

Vojvođani su imali svoj mentalitet i poseban duh. Zbog sklonosti ka

veseloj naravi i viceva o Lali i Sosi popularno smo ih zvali lalama.

Mnoštvo nacija i etničkih grupa je živjelo u Vojvodini tako da je to bio

svojevrstan kolor. Vojvodina je snažno kolonizovana nakon NOR-a

posebno iz Bosne i Like.

U njoj je bilo Mađara, Hrvata, Bosanaca, Rumuna, Rusina, Srba i

drugih etničkih grupa. Sastavljena od Srema, Banata i Bačke, a što je u

svojoj neponovljivoj baladi Panonski mornar opjevao nenadmašni

muzičar tog vremena Đorđe Balašević iz Novog Sada stihovima:

„ Gledam Banat, Srem i Bačku s Fruške Gore

knjige kažu da je nekad tu bilo more, pa presušilo,

Mog mora nema i ne znam šta da radim

moj stari kaže da ni Dunav nije loš

ali ja ipak živim u nadi

da možda negdje srešćemo se još!!!!“

Vojvodina je bila žitnica cijele Jugoslavije i njen najrazvijeniji

poljoprivredni kraj.

Novi Sad je bio glavni grad SAP Vojvodine. Petrovaradinska tvrđava

drevna i čuvena je simbol zaštite Novog Sada i stjecište mnogih

kulturnih zbivanja i posjeta turista, ali svoj intenzivan nivo urbanizacije

i moderan izgled Novi Sad stiče u SFRJ. Po duhu i načinu življenja bio

je kosmopolitski grad. Bio je žila kucavica prema srednjoj i sjevernoj


___________________________________________________________________________

30

Evropi. Imao je obilježja metropole sa više stotina hiljada stanovnika.

Jedna od najvećih fabrika u sastavu RMK-a izgrađena je u Novom

Sadu, a nosila je ime narodnog heroja Petra Drapšina. Novi Sad je bio

jedan od centara Naftne industrije.

Pomenuti muzičar modernog vremena Đorđe Balašević inspirisan

jugoslovenstvom i odani titoista pokloniće mladima čitave Jugoslavije

predivne stihove, a među njima se ističe nešto što se može nazvati

svojevrsnom himnom generaciji rođenoj iza 50-tih godina:

U ime svih nas iz 50 i neke,

za zakletvu Titu ja spevo sam stih,

ne spominjem prošlost ni bitke daleke

jer rođen sam tek posle njih.

Al život u nama još bitaka skriva

i preti nam preti ko duboki vir

ja znam da nas čeka još 100 ofanziva

jer moramo čuvati mir.

Sumnjaju neki da nosi naš pogrešan tok

jer slušamo ploče i sviramo rok

ali u nama je bitaka plam

i kažem Vam šta dobro znam

RAČUNAJTE NA NAS!

U nama je sudbina budućih dana

i mnogi se možda i plaše za nju

kroz vene nam protiče krv partizana

i mi znamo zašto smo tu.

Sumnjaju neki........

Da nosi nas......

Pogrešan tok.....

RAČUNAJTE NA NAS!!!!!!

Bravo Đole!!!! Bila su to vremena!!!!! Znao je dotaknuti damar mladih

širom Jugoslavije!


___________________________________________________________________________

31

Uz Novi Sad najveći grad u Vojvodini na samom sjeveru Bačke je

Subotica. Mjesto u kome se spajaju ono tradicionalno i moderno.

Stjecište je mnogih kultura i trgovački centar. Velika fabrika čokolade,

keksa i bonbona je „Pionir“ u Subotici i „Sever“ fabrika za proizvodnju

elektromotora. Najveći grad u Banatu je Zrenjanin blizu Rumunske

granice. Najveća fabrika za proizvodnju mesa i mesnih prerađevina bila

je „Servomihalj“ te fabrika „Dijamant“ za proizvodnju jestivog ulja.

Najveća fabrika za proizvodnju šećera bila je u Crvenki.

Centar Srema je bila Sremska Mitrovica. Od većih gradova u Vojvodini

su: Vršac, Ruma, Pančevo, Bačka Topola, Senta i drugi. Apatin je

mjesto poznato po proizvodnji piva u fabrici“Apatinska pivara“.

Osim pomenutog Đorđa Balaševića poznati pjevač starogradskih

pjesama bio je Zvonko Bogdan, a istim stilom muzike isticao se i

muzički orkestar čuvenog Janike Balaša.

Vojvodina je imala jedno od najljepših izletišta i turističkih mjesta Palić

na putu od Novog Sada prema Subotici. U biologiji smo učili o

Pančićevoj omoriki koja se kao raritet uzgajala i čuvala na tom

području. Iako je Vojvodina bila granični pojas prema Rumuniji i

Mađarskoj bila je dio Jugoslovenskog krvotoka koji je snažno pulsirao

i bez koga takve Jugoslavije kakva je bila u Titovo vrijeme ne bi bilo.


___________________________________________________________________________

32

SAP KOSOVO

Duša zaboli kada se govori o Kosovu, o toj rani koja je uvijek bila

otvorena i koja je uvijek krvarila. U SFRJ na Kosovu su dominantno

živjeli Albanci. Uz njih su živjeli Srbi. Albanci kao narod su zajedno sa

ostalima činili SFRJ i bili su Jugoslovenski orjentisani, mada su bili

nedovoljno ili najmanje razvijeni u odnosu na sve ostale Republike. Oni

nisu imali žitnicu kao Vojvodina. Imali su nešto malo rudnih bogatstava

i nekoliko preduzeća.

Najveći grad na Kosovu bio je Priština, koji je vremenom izrastao u sve

veći urbani centar. Osim Prištine veći centri su bili Trepča i Kosovska

Mitrovica, za koje je uglavnom bio vezan i privredni razvoj ove

Pokrajine. Tu su bili Rudnici i Termoelektrana „Kosovo“. Uz ova dva

mjesta u Uroševcu je bila Fabrika šavnih cijevi. Posljednja fabrika u

okviru RMK Zenica izgrađena je na Kosovu u Podujevu.

U idili bratstva i jedinstva najmanje idilična tačka bilo je Kosovo.

Međutim u Titovo vrijeme to se nekako držalo pod kontrolom. Ipak

pored jake partijske stege Albanci sa Kosova su pokušavali nekoliko

puta da svoju težnju ka osamostaljenju u vidu protesta iskažu.

Najpoznatiji sportski kolektiv bio je fudbalski tim Priština. Kosovo je

dalo reprezentaciji Jugoslavije nekoliko sjajnih fudbalera među kojima

se ističu: Fahrudin Jusufi, Fadilj Vokri, Dževad Prekazi, Kujtim Šalja,

Isa Sadriju i drugi.

Najpoznatiji i najpopularniji političar sa Kosova u to vrijeme bio je

Azem Vlasi, predsjednik Savezne konferencije SSOJ-e, a među

istaknutijim u periodu SFRJ bili su: Ali Šukrija, Sinan Hasani, Džavid

Nimani, Rahman Morina i Kaćuša Jašari. Kasnije u završnoj fazi doći

će Ibrahim Rugova, Veton Suroj i drugi kao nove ličnosti na političkoj

sceni Kosova.


___________________________________________________________________________

33

SRBIJA

Srbija kao jedna od najvećih i vodećih socijalističkih republika u SFRJ

je imala i najjači politički i ekonomski uticaj na prostoru SFRJ.

BEOGRAD je bio glavni grad SFRJ i imao je više od milion

stanovnika. Svi smo mi bili vezani za Beograd i svi putevi tadašnjeg

vremena vodili su u Beograd. U Beogradu su bile sve glavne institucije

tadašnje države. Među njima dominirala je zgrada Skupštine SFRJ.

Beograd je stari grad, ali je izrastao u veliku metropolu i kosmpolitski

centar na Balkanskom poluostrvu. Kao pandan starom dijelu grada

iznikao je Novi Beograd sa imidžom novog grada i novogradnje

modernog tipa. Izgrađen je Kongresni centar Sava jedan od najljepših

u kategoriji takve vrste u Evropi. Nikao je hotel Jugoslavija uz kej na

Dunavu, a izgrađena je i jedna od prvih sportskih dvorana „Pionir“. U

centru Beograda izgrađena je zgrada neboderskog tipa Robna kuća „

Beograd“ ili Beograđanka kako smo je popularno zvali i koja će za

sobom povući čitav lanac izgradnje takvih objekata u čitavoj

Jugoslaviji.

Poseban osjećaj je bio putovati za Beograd autoputem Bratstva i

jedinstva koji je tada povezivao dva najveća grada i centra u SFRJ

Zagreb i Beograd.

Svako putovanje je podsticalo uzbuđenje i radost zbog viđenja sa

glavnim gradom SFRJ.

Lijepo je bilo slušati baladu o Beogradu u interpretaciji tada vjerovatno

najpopularnijeg izvođača zabavnih pjesama legendarnog Đorđa

Marjanovića čiji stihovi glase:

On ima cudesnu moc

da svetlom ispuni noc

belinom osmeha svog razgoni tugu

On ljubav svakome da

i vrata otvara sva

k o stari voljeni drug uvek je on


___________________________________________________________________________

34

Beograde, Beograde

na uscu dveju reka ispod Avale

Beograde, Beograde

vec vekovima cuvas beo lik

Beograde, Beograde

ti srce svoje nesebicno darujes

Beograde, Beograde

tvoj zagrljaj i ljubav zele svi

Za tebe k o da stoji vreme

ti zivis srcem uvek mlad

Beograde, Beograde

svi vole tvoje nasmejane ulice

Beograde, Beograde

sa nama i u nama zivis ti

Beograd smješten na obalama Save i Dunava i ispod Avale imao je

svoju sjevernu i južnu kapiju kroz koju se prolazilo na daljnjem

proputovanju i imao je kao što je već napomenuto Novi Beograd i

Zemun koje su maltene sa Beogradom činile jedan široki i povezani u

cjelinu urbani krajolik.

Beogradsko sajmište bilo je jedno od najvećih za to vrijeme u Evropi,

Ada Ciganlija je pružala uslove za provođenje slobodnog vremena i

boravak na obalama dviju najvećih rijeka i bio je u ravni odlaska na

more.

Najveće fabrike u to vrijeme bile su: IMT-Rakovica, Soko štark-

Tvornica čokolada, keksa i bonbona, Galenika - najveća farmaceutska

industrija u Zemunu, BiP –Beogradska industrija piva, Robne kuće

„Beograd“, fabrika obuće „Beograd“ Beogradska industrija mesa itd.

U Beogradu je bila VMA-Vojna medicinska akademija u kojoj je nivo

zdravstvene usluge dostizao domete najvećih zdravstvenih centara u

Evropi i mnogi građani bivše Jugoslavije bez obzira iz kojeg su mjesta

dolazili su tu na liječenje.

Beograd je imao i najveći aerodrom Surčin.


___________________________________________________________________________

35

Najveći atomski Institut bio je u Vinči kod Beograda.

Beograd je u vrijeme SFRJ bio stjecište svega najboljeg i

najatraktivnijeg i zato je mnogo mnogo građana težilo odlasku u najveći

Jugoslovenski grad.

Osim Beograda veći gradovi u Srbiji i SFRJ bili su Kragujevac kao

centar Šumadije. Najveća fabrika automobila u periodu SFRJ bila je

Crvena zastava. Prva nacionalna vozila kao što su „Fićo“ i poslije

„Jugo“ proizvedena su u ovoj fabrici. Mnogi Jugosloveni su sve do 90-

tih, pa i poslije vozili ova vozila.

U Smederevu je bila najveća Željezara u Srbiji. Takođe prve šporete i

električne štednjake dobivali smo iz fabrike „Smederevka“ iz

Smedereva.

U Svetozarevu je bila industrija kablova „Kablovi“, u Boru-„Rudarsko-

topioničarski bazen Bor“, u Kostolcu–Termoelektrana, u Sevojnu-

Valjaonica bakra, u Obrenovcu – Termoelektrana Kolubara, u

Kruševcu- fabrika pića „Rubin“, u Požarevcu fabrika keksa „Bambi“, u

Gornjem Milanovcu – „Takovo“ - fabrika za proizvodnju eurokrema, u

Čačku-preduzeće „Sloboda“.

Niš je bio centar južnog dijela Srbije. Povezan sa Beogradom krakom

auto-puta Bratstvo i jedinstvo bio transverzala prema južnom dijelu

odnosno SR Makedoniji. Niš je imao razvijenu Mašinsku industriju,

zatim „RR- Niš“ u kojoj su se proizvodili radio aparati i televizori,

Niška industrija duhana itd.

Najveća hidroelektrana u periodu SFRJ bila je na Dunavu u Đerdapskoj

klisuri.

U književnosti SR Srbija je dala između mnogih dvije jedinstvene

pojave dvije književnice koje su bile pjesnikinje i koje su bile nadahnute

NOR-om i partizanskom poezijom. To sz bile Mira Alečković i

Desanka Maksimović.Ova posljednja u svojoj čuvenoj pjesmi „Krvava

bajka“ posvećenoj četi đaka umrloj u jednom danu piše:


___________________________________________________________________________

36

Bilo je to u nekoj zemlji seljaka

na brdovitom Balkanu,

umrla je mučeničkom smrću

četa đaka u jednom danu.

Iste su godine svi bili rođeni

isti su im tekli školski dani,

na iste svečanosti zajedno su vođeni,

od istih bolesti svi pelcovani,

i svi umrli u istom danu.




četa đaka u jednom danu.

A pedeset i pet minuta pre smrtnog trena

sedela je u đačkoj klupi četa malena

i iste zadatke teške rešavala:

koliko može putnik ako ide peške... i tako redom.

Misli su im bile pune istih brojki

i po sveskama u školskoj torbi

besmisleno ležalo je bezbroj petica i dvojki.

Pregršt istih snova

i istih tajni rodoljubivih i ljubavnih

stiskalo se u dnu džepova.

I činilo se svakom da će dugo,

da će vrlo dugo trčati

ispod svoda plava

dok sve zadatke na svetu ne posvršava.





___________________________________________________________________________

37

četa đaka u istom danu.

Dečaka redovi celi uzeli su se za ruke

i sa školskog zadnjeg časa

na streljanje pošli mirno,

kao da smrt nije ništa.

Drugova redovi celi istog časa

se uzneli do večnog boravišta.

U modernom periodu života Srbija je dala veliki broj istaknutih

muzičara. U oblasti narodne muzike prvijenci su bili Predrag Gojković-

Cune i Predrag Živković Tozovac, nešto kasnije dolazi talas koji

predvode Lepa Lukić i Toma Zdravković. A noviju generaciju predvodi

Miroslav Ilić, Ceca Veličković, Zorica Brunclik, Marinko Rokvić. Na

sceni se pojavljuje posebno nova dimenzija muzike turbofolk, a među

najpoznatijim muzičarima su Aca Lukas i Željko Joksimović.

Ipak za SFRJ nekako se sve sažima u jednoj pojavi, a to je bila Lepa

Brena, po rođenju Bosanka iz Tuzle koja se izvorno zvala Fahreta Jahić,

a punu afirmaciju je doživjela u Beogradu.

Njen obol Jugoslovenstvu bila je pjesma koja sadrži stihove:

„Od Varadara pa do Triglava

od Đerdapa pa do Jadrana

kao niska sjajnog đerdana

svjetlim suncem obasjana

ponosito sred Balkana

Jugoslavijo, Jugoslavijo“

Ili njena druga oda domovini:

„Kad pogledam nase more

Nase reke, nase gore

Svu lepotu gde sam rodjena

I sve sto bi reci znala

U srcu sam zapisala

Zivela Jugoslavija


___________________________________________________________________________

38

Zemljo mira, zemljo Tita

Zemljo hrabra, ponosita

Sirom sveta o tebi se zna

Volimo te nasa mati

Necemo te nikom dati

Zivela Jugoslavija

Tu je rodjen marsal Tito

Nase ime ponosito

K'o heroja ceo svet ga zna

Blago zemlji sto ga ima

Pamtice se vekovima

Zivela Jugoslavija“.

Zatim Jugoslovenka (jedna strofa):

„Oči su mi more Jadransko,

kose su mi klasje Panonsko.

sestra mi je duša Slovenska,

ja sam Jugoslovenka“.

Kada je Lepa Brena širom Jugoslavije nastupala na koncertima kojima

je prisustvovalo i do 100 hiljada ljudi kada bi zapjevala jednu od ovih

kompozicija svi prisutni ustali bi na noge i pjevali s njom ove patriotske

pjesme koje su budile Jugoslovenski patriotizam do vrhunca.

U rok muzici pojaviće se Bora Đorđević koji je za tadašnje

Jugoslovenske prilike predstavljao avangardu u toj prvoj

revolucionarnoj muzičkoj fazi i oduševljavao je mlade širom

Jugoslavije. Svoj bunt iskazaće u svojoj prvoj rok kompoziciji čiji stih

glasi:

Jer komšije će da me biju

zbog preglasnog rok en rola

pominju mi familiju

teraju me do đavola


___________________________________________________________________________

39

Zatim jedinstvena muzička pojava i fenomen bio je Kornelije Bata

Kovač koji je osnovao pop- rok grupu pod nazivom Korni grupa. U

jednoj kompoziciji inspirisanoj NOR-om i legendarnim Sekretarom

SKOJ-a Ivom Lolom Ribarom i njegovom ljubavlju prema djevojci i

oproštajnim pismom,a u pjesmi Korni grupe u arnžmanu Kornelija

Kovača opjevano kaže se:

Najdraza moja, jedina moja,

Ne stiglo te ovo pismo.

Verujem u zivot,videcu te opet

Nadam se,nadaj se.

Samo borba za slobodu

Samo ljubav prema tebi

U zivotu mome jos postoje

Nek u pobedi se u jedno spoje

Ivo Lola,Ivo Lola

Ivo Lola nije sam

S nama Ivo Lola nije sam...

Ako primis pismo na praznik slobode

Ne daj smrti da nadjaca.

Ziveces u svetu sanjanom za dvoje

Ne tuguj,vec raduj se...

Zivot neka put tvoj bude

Sve moje nek u tebi zivi

Nadji osvetu i srecu nadji

Moja jedina,u sebi me nadji

S nama Ivo Lola nije sam...

U filmskoj produkciji vrijedno je istaći velika glumačka imena kao što

su: Miodrag Petrović Čkalja, Mija Aleksić, Bata Živojinović, Eva Ras,

Milena Dravić, Neda Arnerić, Dragan Nikolić, Ljubiša Samardžić,

Svetlana Bojković, Olivera Marković, Marko Nikolić, Danilo Bata

Stojković, Nikola Simić, Vlastimir Đuza Stojiljković, Lidija Vukičević,


___________________________________________________________________________

40

Aljoša Vučković, Voja Brajović, Mira Banjac, Mirjana Karanović,

Gorica Popović, Jelisaveta Sabljić, Ružica Sokić, Dragan Bjelogrlić i

mnogi, mnogi drugi.

U sportu, konkretno fudbalu bez dileme prednjačila su dva tima:

Crvena Zvezda i Partizan sa nazivima koji su inspirisani NOR-om i koji

su u to vrijeme bili najpopularniji Jugoslovenski timovi. Zajedno sa

Hajdukom i Dinamom činili su veliku četvorku u Prvoj saveznoj ligi.

Igrali su na stadionima na istom Topčiderskom brdu na dvije različite

strane. Partizan na stadionu JNA, a C.Zvezda na Marakani.

Partizan je 1966.godine stigao do finala Kupa Evropskih šampiona gdje

je 11.maja,1966.godine izgubio od Reala iz Madrida 2:1, s tim da je u

polufinalu eliminisao Mančester Junajted. U tom timu treba izdvojiti

golmana Milutina Šoškića, zatim fudbalere: Jusufija, Bečejca,

Vasovića,Rašovića, Hasanagića, Vladicu Kovačevića, Galića i

Pirmajera.

Crvena Zvezda je znatno kasnije 1990.godine osvojila Ligu šampiona.

U toj generaciji igrali su: Dika Stojanović, Najdoski, Šabanadžović,

Prosinečki, Pančev, Piksi Stojković, Siniša Mihajlović, Belodedić,

Savićević i drugi.

Po opštem mišljenju najbolji fudbaler tog vremenskog perioda u SFRJ

bio je Dragan Džajić iz Crvene Zvezde.

I Crvena Zvezda i Partizan bili su višestruki šampioni države i osvajači

Kupa Maršala Tita.

Osim Partizana i C.Zvezde od poznatih prvoligaša u SR Srbiji su bili:

Vojvodina koja je jednom bila šampion države, Radnički-Niš, OFK

Beograd, Rad, Spartak, Proleter i drugi.

Velika sportska imena iz Srbije koja su nastupala za SFRJ i pod

Jugoslovenskom zastavom osvajala medalje su: Dragutin Topić, skok u

vis, Dane Korica, dugoprugaš, Nenad Stekić, skok u dalj, Vera Nikolić,

atletičarka, Monika Seleš, teniserka, Boba Živojinović, teniser i drugi.


___________________________________________________________________________

41

Vaterpolo klub Partizan osvajao je kao i VK Mladost iz Zagreba više

puta titulu šampiona Evrope.

U košarci tog vremena prednjačili su u klupskom pogledu opet Partizan

i Zvezda, a među najistaknutijim košarkašima su bili: Kićanović,

Dalipagić, Moka Slavnić, Divac, Paspalj, Simonović, Kapičić,

Aleksandar Đorđević i mnogi drugi. KK Partizan je 1991.godine bio

šampion Evrope.

I Srbija i njeni građani u periodu Titove Jugoslavije živjeli su duhom

Jugoslovenstva u zajedništvu, bratstvu i jedinstvu i slobodi.

Najpoznatiji političari u periodu SFRJ bili su: Petar i Ivan Stambolić,

Marko Nikezić, Miloš Minić, Milentije Popović, Koča Popović,

Latinka Perović, Mijalko Todorović, Dragoslav Marković i drugi.

Interesantno i značajno je pomenuti Aleksandra Rankovića Titovog

dugogodišnjeg i bliskog saradnika, ali je 1966. isključen iz SKJ.

Krajem 80-tih i početkom 90-tih godina na političkoj sceni SR Srbije i

SFRJ pojaviće se Slobodan Milošević.


___________________________________________________________________________

42

ŠTA SMO BILI U SFRJ

U SFRJ pedesetih, šezdesetih, sedamdesetih, osamdesetih godina

dvadesetog vijeka bili smo:

Radnici

Jer smo imali fabrike i u njima radna mjesta. Kao što je navedeno

mnogo velikih preduzeća je bilo izgrađeno u SFRJ.

Paradigmu radništva svakako predstavlja Željezara Zenica koja je imala

čak 22,5 hiljade radnika. U njoj nisu radili samo radnici iz Zenice.

Radnici su se posebno dovozili i iz drugih gradova kao što su:

Busovača, Vitez, Žepče, Kakanj radničkim autobusima i vozovima.

Proces proizvodnje se odvijao kontinuirano u tri smjene. Radilo se je

bez prekida i vikendima.

Pogoni koji su u stvari bili OOUR-i – Osnovne organizacije udruženog

rada zapošljavali su po nekoliko hiljada radnika. Među najvećima su

bile tri Valjaonice, zatim četri Visoke peći, dvije Čeličane, Koksara,

Energetika, Mašinsko-remontne radionice, Saobraćaj, Društveni

standard, Savremena ishrana.

Jedan veliki pogon tipa Valjaonice mogao je u tri smjene u

čeverobrigadnom sistemu zapošljavati 2-3 hiljade radnika. Tu je bila i

Direkcija koja je imala svoj kapacitet.

Sam RMK kao Složena organizacija udruženog radnika u čijem sastavu

su bila preduzeća širom SFRJ zapošljavao je oko 50 hiljada radnika.

U vrijeme SFRJ rađene su velike fabrike ili veliki proizvodni sistemi sa

velikim brojem zaposlenih. Osim osnovne proizvodne djelatnosti

unutar takvih preduzeća bile su angažovane manje firme koje su sa

svojom poslovnom namjenom pronalazile svoj ekonomski interes i

zapošljavale radnu snagu.

Velika preduzeća sa hiljadama zaposlenih bila su i Crvena zastava u

Kragujevcu, Jugoturbina u Karlovcu, Energoinvest u Sarajevu,

Litostroj u Ljubljani i mnoga druga koja su ovdje navedena.


___________________________________________________________________________

43

Pod radnicima se podrazumjevalo da su to svi oni koji rade i zarađuju

za svoj život. Bez obzira da li su sa Niskom stručnom spremom,

Srednjom stručnom spremom ili Visokom stručnom spremom. Dakle i

čistačice i portiri i kovači i bravari i stolari i mašinisti i inžinjeri i

ekonomisti i doktori svi su oni imali svoja radna mjesta i plate za svoj

nivo stručne spreme. Razvijana je radnička svijest i suština je bila u

postojanju radničke klase. Radničko samoupravljanje je bilo

uspostavljeno u modelu socijalističkog društveno-političkog sistema

kakav je bio u SFRJ.

Najviše radničko tijelo bili su Radnički savjeti. Tito i SKJ su se borili

za suštinu, a ona se ogledala u radničkom samoupravljanju i postojanju

radničke klase i radničke svijesti.

Bilo je to vrijeme u kome su radnici zarađivali za pristojan i lijep život.

Sa tim primanjima u Jugoslovenskim dinarima od jedne ili dvije plate

mogle su se podmiriti potrebe jedne porodice i za hranom i drugim

osnovnim potrebama, moglo se je izaći u grad, ući u trgovine kupiti

obuća i odjeća, moglo se je ponekad otići u restoran ili kafanu, kupiti

TV aparat, štednjak, namještaj, mašinu za veš, provesti dio godišnjeg

na moru, mnogi su mogli na kredit kupiti u to vrijeme auto bilo fiću ili

jugu, a mnogi su sebi priuštili i pogodnost da izgrade vikendicu.

Mnogi radnici i stručnjaci su dobivali stanove u moderno izgrađenim

zgradama u gradovima.

Ni u to vrijeme nisu imali svi jednako i jednake mogućnosti. Međutim

znalo se je koja je to granica ispod koje se nije moglo i iznad koje se

nije moglo ići.

Uglavnom posla je bilo za svakoga i život je bio takav da je to ljude

činilo zadovoljnim.

Učenici i studenti

Školstvo svih nivoa bilo je tako organizovano da smo svi pohađali

školu. Osnovnu školu smo svi pohađali od prvog do osmog razreda. Išli

smo svi zajedno u školu. Učili predmete, imali časove, učitelje i

učiteljice, poslije toga nastavnike i profesore, direktore škola. Bili smo

u tom periodu drugovi i drugarice. Od prvih učeničkih dana primani

smo u pionirsku organizaciju. To su bili masovni prijemi. Nosile su se


___________________________________________________________________________

44

partizanske kape sa zvijezdom petokrakom i crvene marame oko vrata.

To je bio izuzetno svečan čin na kome se je polagala pionirska zakletva.

Izgrađeni su brojni školski objekti. Kako je vrijeme proticalo nicale su

sve novije i modernije škole.

Razvijalo se i Srednje obrazovanje koje je omogućavalo zapošljavanje

bilo da je u pitanju završena srednja škola ili zanat. Sticanjem zvanja i

navršavanjem godina za punoljetnost mladi ljudi su se mogli dalje

opredjeljivati za nastavak školovanja na fakultetima ili za zapošljavanje

ili odlazak u vojsku.

Takođe punoljetni su već sticali uslove da postanu članovi SKJ ili su

prvo primani u Savez socijalističke omladine. SKJ je vodio računa o toj

ideološkoj dimenziji i htio odmah uz sticanje osnovnih znanja kod

mladih razvijati i svijest o socijalističkom samoupravnom radničkom

sistemu. Htio je mlade ljude vezati za tekovine revolucije, nadahnuti ih

i inspirisati zajedničkom borbom svih naši naroda i narodnosti u NOR-

u, razvijati ljubav prema drugu Titu i naučiti ih da ga vole i poštuju

veličinu njegove istorijske uloge i djela. Pored redovnog obrazovanja u

to vrijeme postojale su i političke škole koje su mladi pohađali.Jedna

od najvećih političkih škola bila je u Kumrovcu rodnom mjestu druga

Tita.

Visoko školstvo se sve više vremenom razvijalo i postalo sve

izgrađenije i modernije. U SFRJ je bilo mnogo Univerziteta u većim

centrima uglavnom glavnim gradovima i fakulteta u većim gradovima.

Bili su uz fakultete i Studentski domovi širom Jugoslavije. Najveći broj

mladih se školovao i u školi se razvijalo prijateljstvo i razvijao duh

drugarstva i bratstva i jedinstva. Mladi su zajedno išli na izlete,

ekskurzije. Zajedno su provodili vrijeme. Sve više i više su spoznavali

život bili su svjesni napretka, mladalačka svijest se razvijala i bilo je to

vrijeme u kome je mlad čovjek bio sretan.

Građani

Jer smo imali gradove koji su izgrađeni u savremenom periodu

od:pedesetih, šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih u periodu SFRJ.


___________________________________________________________________________

45

Gradili su se čitavi gradovi. Prije rata Jugoslavija je bila siromašna,

slabo razvijena zemlja gdje je dominirala nerazvijena poljoprivredna

aktivnost. Svijest ljudi je bila na veoma niskom nivou. Borba u ratu

često je naglašavano nije donosila samo oslobođenje nego i bolji život.

I to se je i dogodilo. Postojala je moć moć da se gradi i izgrađuje. Nicali

su čitavi gradovi sa zgradama, asfaltiranim ulicama i trotoarima, vršena

je elektrifikacija gradova i sela postavljana rasvjeta na ulicama, nastala

su velika preduzeća, izgrađene telekomunikacije, autoputevi, velike

ceste, duge željezničke pruge, razvijan intenzivan putnički, teretni,

željeznički i vazdušni saobraćaj, aerodromi sa: automobilima,

autobusima, vozovima, kamionima, avionima, razvijani trgovinski

objekti: prodavnice, prve samoposluge, marketi, robne kuće, tržnice,

benzinske pumpe, mnogi ugostiteljski objekti: hoteli, moteli, restorani,

kafane, disko klubovi, izgrađivane velike naučne ustanove: instituti i

akademije, zatim: bioskopi, stadioni, dvorane, građeni su: sportsko-

rekreativni i turistički centri, vikend naselja i ostali sadržaji koji su u

suštini činili blagostanje u tom vremenu.

Građani su stanovali u gradovima u komfornim stanovima koji su bili

građeni u skladu sa modernim standardima.

Građanin se nakon rada mogao primjereno odmarati uz brojne sadržaje

koji su mu bili omogućeni. Razvijao se društveni život. Ljudi su voljeli

da se druže da zajedno prošetaju, sjednu u hotel ili restoran popiju kafu

i piće i porazgovaraju.

Čitav taj život i sve što je bilo omogućeno u njemu činilo nas je

zadovoljnim.

Imali smo građansku državu i u njoj smo se osjećali kao građani.

Šta smo još imali u SFRJ?

Imali smo slobodu kretanja. Gdje god da krenemo širom naše zemlje

nismo strepili. U bilo koje vrijeme ili doba dana ili noći da će nas neko

presresti sa lošim namjerama. Mogli smo samo prijatelja sresti, koji će

pomoći u nevolji.

Imali smo besplatno liječenje. Svi stanovnici SFRJ mogli su da se liječe

u svojim mjestima, ali i na drugim ako je to zdravlje iziskivalo. Nije


___________________________________________________________________________

46

bilo prepreke da se dođe do najvišeg stadija i najmodernije opremljene

zdravstvene ustanove ako je to bolest i njeno izliječenje iziskivalo.

Građene su ambulante, domovi zdravlja, bolnice, klinike i vojne

medicinske akademije.

Postojali su i rehabilitacioni centri za liječenje. Bila su brojna radnička

odmarališta kao i ona dječija.

O zdravlju se je vodilo računa.

Imali smo mogućnost da učimo od početka do kraja života. Postojao je

onaj obavezni dio obrazovanja, ali ko je htio, želio i imao mogućnosti

mogao je da se vine u naučne visine. Imali smo jedinstven sistem

obrazovanja uređen na nivou cijele države. Imali smo razvijenu

infrastrukturu obrazovnog sistema. Imali smo milione ili čitavu armiju

onih koji se obrazuju. Mogli smo se školovati besplatno. Studenti su

imali stipendije i kredite.Vodilo se je računa o materijalnom stanju

onoga ko se školuje ili njegovih izdržavalaca.

Imali smo jedinstvenu oružanu silu JNA-Jugoslovensku narodnu

armiju. Svi punoljetni zdravstveno sposobni muškarci podlijegali su

vojnoj obavezi. Mada je služenje vojnog roka u to vrijeme više bila

stvar časti, ponosa i odanosti prema državi i njenoj zastavi, himni i

drugu Titu.

Vojnik je bio zbrinut i osiguran. Nije mu smjelo ništa nedostajati. S

ponosom se polagala svečana zakletva. Najbolji vojnici dobivali su

značku primjeran vojnik.

Naša JNA je bila četvrta armija u svijetu. Moderno naoružana i prije

svega moralno nadahnuta. Titova deviza je bila“ Radimo kao da će 100

godina biti mir, a spremajmo se kao da će sutra biti rat“ Vojnika JNA

koga je maltene imala svaka porodica u SFRJ svi su voljeli. Napad na

vojnika tretirao se kao najteži oblik u rangu napada na državu tako da

su i kazne bile takve.

Svi pripadnici Jugoslovenskih naroda od Vardara pa do Triglava i od

Đerdapa pa do Jadrana služili su vojsku i bili su složni kao braća. Bilo

je više rodova vojske od: pješadije do avijacije.

Imali smo pasoš SFRJ koji je bio poštovan i koji je nama građanima

omogućavao prelaz preko mnogih graničnih prelaza u druge zemlje bez

smetnji i sa uvažavanjem. Jugoslavija i njen lider Tito imali su veliki

ugled u svijetu, a to se odražavalo i na građane.


___________________________________________________________________________

47

Imali smo zajedničke praznike:

29.novembar-Dan Republike

1.maj-Međunarodni praznik rada

25.maj-Dan mladosti

4.juli-Dan borca

27.juli-Dan ustanka naroda i narodnosti SR BiH

1.januar-Nova godina

Duh praznika se osjećao u cijeloj zemlji. Svi gradovi su bili okićeni

zastavama SFRJ.Svi izlozi su bili dekorisani sa zastavama SFRJ i zaista

je to ostavljalo osjećaj jednog posebnog radovanja i svi smo se veselili

praznicima. Organizovane su priredbe po školama, a institucije vlasti

su organizovale svečane akademije. Za 1. maj je organizovana

veličanstvena vojna parada koju je otvarao drug Tito vrhovni

komandant oružanih snaga SFRJ,

25.maj je obilježavan veličanstvenim sletom u Beogradu na stadionu

JNA i tada je drugu Titu predavana Štafeta mladosti kao znak

međusobne ljubavi između Tita i mladih i znak odanosti mladih prema

Titu i njegovom grandioznom istorijskom djelu. Otuda i ono čuveno što

je Tito rekao o omladini:

„Narodi koji imaju takvu omladinu

za svoju budućnost ne treba da brinu“

Imali smo medije. Osim radia i televizije u opticaju je bio sve veći broj

štampanih medija. Od početnih nekoliko kao što su:Oslobođenje,

Politika, Vjesnik kasnije su se pojavili još mnogi listovi. Bilo je i dječije

štampe:Plavi vjesnik i Politikin zabavnik, sportske štampe, ilustrovani

časopisi u sedmičnim izdanjima.

Novine su bilo neizostavno sredstvo koje se čitalo u svakoj prilici i to

po vlastitom izboru. I to najčešće u odmaranju uz kafu.

Imali smo pravo na korištenje godišnjeg odmora. Najveći broj građana

je dio godišnjeg odmora provodio na Jadranskom moru. Bio je uvijek

neponovljiv doživljaj ponovo se susresti sa plavim vodenim

prostranstvom. Ljetovalo se u primorskim mjestima i na otocima, a

poslije toga su se gradile i vikendice.

Sve više se putovalo vlastitim automobilima.


___________________________________________________________________________

48

Šta nismo smjeli u SFRJ?

Nismo smjeli govoriti protiv države niti djelovati protiv tekovina NOR-

a.

Nismo smjeli govoriti protiv i klevetati druga Tita i Partiju. Nismo

smjeli napadati državna obilježja: zastavu SFRJ i ne poštovati himu

„Hej Sloveni“

Nismo smjeli koristiti nacionalističku retoriku. Zabranjeno je bilo

isticati nacionalističke simbole, pjevati nacionalističke pjesme, na

stadionima, sportskim i javnim događajima bilo je zabranjeno isticanje

nacionalističkih parola i izvikivanje nacionalističkih uvredljivih

sadržaja – nacionalizam nije bio dozvoljen i njegovi pronosioci su bili

strogo kažnjavani.

Nisu se smjeli napasti pripadnici JNA i milicioneri zaštitnici javnog

reda i mira. Ko bi to učinio zakonska kazna kojoj je bio podvrgnut bila

je drakonska.

Iako su vjernici imali svoja prava i ostvarivali ih u bogomoljama uticaj

vjere i upliv vjere u politiku nije bio dozvoljen.

Nisu se smjela činiti krivična djela počev od krađe pa do najtežih oblika.

Zakonske kazne za izvršioce bile su jako teške.

U školama nije smjelo biti nacionalizma. U školama u jedan razred išli

su svi zajedno bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost. Od malih

nogu razvijan je duh zajedništva i bratstva i jedinstva.

Tako je uglavnom bilo u Jugoslaviji od 1945-1990.godine koja je imala

22 miliona stanovnika.


___________________________________________________________________________

49

SAVEZ KOMUNISTA JUGOSLAVIJE – SKJ

To je bila jedinstvena politička organizacija. Često je umjesto naziva

SKJ jednostavno govoreno Partija. Ideološki posmatrano komunizam

je bio osnova za djelovanje. Komunizam je propagirao zajedništvo,

jednakost, ravnopravnost. U našim uslovima to je

sretko radišić zenica, bih, 2020....u svježem sjećanju dio svog života kog smo živjeli u...

Documents