srpsko lekarsko druŠtvo sekcija urgentne ...urgentnamedicina.sld.org.rs/dotasset/74802.pdfmmhg, fr...
TRANSCRIPT
SRPSKO LEKARSKO DRUŠTVO
SEKCIJA URGENTNE MEDICINE
ZBORNIK SAŽETAKA
XI KONGRES
URGENTNE MEDICINE SRBIJE
SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM
Zlatibor, Hotel Palisad,
19-22. maj 2019. godine
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 2
2019
ZBORNIK SAŽETAKA XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM
Zlatibor, Hotel Palisad, 19-22. maj 2019. godine
Počasni odbor Ass. dr Zlatibor Lončar-ministar zdravlja Republike Srbije
Doc. dr Zoran Gojković – pokrajinski sekretar za zdrastvo
Akademik Radoje Čolović – predsednik SLD
Dr Goran Čolaković – GZHMP beograd
Dr Bogdan Živanović – ZZHMP Novi Sad
Dr Slavoljub Živadinović – ZZHMP Niš
Dr Aleksandra Vasović – ZZHMP Kragujevac
Naučni odbor Predsednik:
Van. prof. dr Slađana Anđelić
Članovi:
Prof.dr Velibor Vasović
Doc. dr Dragan Milojević
Doc. dr Vladimir Gajić
Prim. dr Slavoljub Živanović
Prim. mr.sci Siniša Saravolac
Organizacioni odbor Predsednik:
Dr Ankica Vasić
Članovi:
Prim. dr Kornelija Jakšić Horvat
Prim. dr Zagorka Maksimović
Prim. dr Snežana Holcer Vukelić
Dr Ivan Vuković
Urednik Prim. dr Zagorka Maksimović
Izdavač: Štampa: Tiraž: 50
Sekcija urgentne medicine SLD Zoom Photo Subotica Godina izdavanja: 2019
Beograd, Džordža Vašingtona 19
ISBN 987-86-6061-104-0
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 3
2019
Sponzori i prijatelji
XI Kongresa urgentne medicine Srbije
sa međunarodnim ušešćem
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 4
2019
USMENE PREZENTACIJE
U-1 TRAUMA SKOROVI ZA PREHOSPITALNU PROCENU TEŽINE TRAUME I
PREDVIĐANJE ISHODA LEČENJA POVREĐENOG PACIJENTA
Radojka Jokšić-Mazinjanin12
, Aleksandar Đuričin², Milovan Radulović², Milena Jokšić Zelić³,
Zoran Gojković4, Velibor Vasović
5 , Momir Mikov
5, Siniša Saravolac
2
¹Univerzitet u Novom Sadu, Medicinski fakultet, Katedra za urgentnu medicinu
²Zavod za hitnu medicinsku pomoć Novi Sad
³Dom zdravlja Bečej, Služba hitne medicinske pomoći 4Univerzitet u Novom Sadu, Medicinski fakultet, Katedra za hirurgiju; Klinički centar Vojvodine,
Klinika za ortopedsku hirurgiju i traumatologiju 5Univerzitet u Novom Sadu, Medicinski fakultet, Katedra za farmakologiju, toksikologiju i
kliničku farmakologiju
Uvod: Trauma skorovi na prehospitalnom nivou bi trebalo da se lako izračunavaju i
interpretiraju, kako bi se brzo doneli zaključci o težini povrede i mogućem riziku od nepovoljnog
ishoda, a samim tim i obezbedilo najadekvatnije zbrinjavanje povređenih.
Cilj: Utvrditi senzitivnost i specifičnost CRAMS skale (Circulation, Respiration, Abdomen,
Motor and Speech), RTS skora (Revidirani Trauma Skor), MGAP (Mechanism, Glasgow coma
scale, Age, arterial Pressure) i GAP (Glasgow coma scale, Age, Pressure) skora primenjenih
prehospitalno u oceni težine traume i njihove mogućnosti u predviđanju ishoda lečenja
povređenih pacijenata.
Materijal i metode: Istraživanje je prospektivno, opservacionog karaktera. U istraživanje su
uključeni pacijenti sa traumom koje su lekari Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Novi Sad i
Službe hitne medicinske pomoći Doma Zdravlja Bečej zbrinjavali prehospitalno, a potom
transportovali u Urgentni centar Kliničkog centra Vojvodine. Rezultati su obrađeni upotrebom
Statistical Package for Social Sciences - SPSS 21.
Rezultati: U istraživanje je uključeno 307 povređenih, prosečne starosne dobi 51,67±20,883
godina. Kod 50 (16,29%) povređenih je postavljena definitivna dijagnoza teške traume
upotrebom ISS skora (Injury Severity Score). Od prehospitalno korišćenih skorova za graničnu
vrednost skora koja ukazuje da trauma nije laka, najbolji odnos senzitivnosti i specifičnosti je
imao MGAP skor. Za vrednost MGAP skora od 22 senzitivnost je bila 93,4%, a specifičnost
62%. Veću senzitivnost za graničnu vrednost skora 18, koja ukazuje da trauma nije laka, je imao
GAP skor i iznosila je 98,8%. Međutim, specifičnost je bila 42%, što je znatno niže u odnosu na
MGAP skor, ali je iznad specifičnosti preostala dva testirana skora.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 5
2019
Od četiri testirana skora na prehospitalnom nivou MGAP i GAP skor, jer su u snažnoj
međusobnoj korelaciji, pokazali su statističku značajnost u predviđanju ishoda lečenja
povređenog (OR 2,434;95% Cl 1,183-5,008;p=0,016). Sa porastom vrednosti MGAP skora za 1,
verovatnoća preživljavanja se povećava za 2,4 puta.
Od četiri testirana skora na prehospitalnom nivou MGAP i GAP skor, jer su u snažnoj
međusobnoj korelaciji, pokazali su statističku značajnost u predviđanju ishoda lečenja
povređenog (OR 2,434; 95% Cl 1, 183-5, 008; p=0,016). Sa porastom vrednosti MGAP skora za
1, verovatnoća preživljavanja se povećava za 2,4 puta.
Ključne reči: rane i povrede, skor težine povrede, indikatori težine povrede, trijaža, službe hitne
medicinske pomoći
Literatura:
1. Bouzat P, Ageron FX, Brun J, Levrat A, Berthet M, Rancurel E, et al. A regional trauma
system to optimize the pre-hospital triage of trauma patients. Crit Care. 2015;19:111
2. Batchelor JS. Adult prehospital scoring systems: a critical review. Trauma. 2000;2(4):
253-60.
3. Nathens AB, Cryer HG, Fildes J. The American College of Surgeons Trauma Quality
Improvement Program. Surg Clin North Am. 2012; 92(2): 441-54.
4. Moore L, Clark DE. The value of trauma registries. Injury. 2008;39(6):686-95.
U-2 PLUĆNA EMBOLIJA DETEKTOVANA KAO UZGREDNI NALAZ
Jelena Cvetković1, Jovana Obrenović
1, Aleksandra Obradović
1
Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć, Beograd
Uvod: Plućna embolija (PE) je kliničko i patofiziološko stanje koje nastaje kada embolus spreči
dovod arterijske krvi u jedan deo pluća. Kao embolusi najčešće se sreću trombi, masne kapljice,
vazduh, amnionska tečnost, septički embolusi i maligno tkivo. Nije utvrđena tačna incidenca
oboljenja, ali je primetan trend rasta stope morbiditeta od PE. Simptomi i znaci bolesti su
nespecifični. Samo 10-30% dijagnoza PE se postavi zaživotno.
Cilj rada: Da pokaže da je plućna embolija i dalje veliki dijagnostički izazov za kliničare jer se
često dijagnostikuje kao uzgredan nalaz.
Prikaz bolesnika: Kod pacijenta starosti 73 godine, upućenog na CT abdomena zbog lumbalnog
bola sa propagacijom duž desne natkolenice, evidentirana je velika nadbubrežna cista dimenzija
30x28 mm i nakupljanje kontrasta na bazama pluća. Zbog suspektne embolije pluća, određen je
D-dimer čija je vrednost bila 15713 ng/mL.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 6
2019
Zbog pojačanog, već opisanog bola, pacijent poziva HMP pod „sumnjom na emboliju pluća“. Po
dolasku na mesto događaja, ekipa HMP zatiče pacijenta stabilnih vitalnih partametara: TA 140/80
mmHg, fr 65/min, frekvenca disanja 18/mn, SaO2 95%, EKG nalaz: sinusni ritam, bez promena u
ST i T segmentu. Pacijent je transportovan na hitan prijem KBC Zvezada i hitno upućen na
angiografiju pluća gde je potvrđena masivna embolija plućne arterije. Tokom hospitalizacije na
intenzivnoj nezi pulmologije, pacijent je i dalje bez subjektivnih simptoma i karakterističnih
znakova za PE. Otpušta se kući u dobrom opštem stanju, kao PE nepoznatog uzroka.
Zaključak: Asimptomatska PE je veliki izazova za kliničare jer se često otkriva kao uzgredan
nalaz. Sumnja da se u datom slučaju radi o PE postavljena je na osnovu anamnestičkih podataka,
vrednosti D-dimera i angiografskog nalaza.
Ključne reči: plućna embolija, klinička slika, simptomi
Literatura: 1. Ministarstvo zdravlja Republike Srbije. Nacionalni vodič dobre kliničke prakse:
PLUĆNA EMBOLIJA Beograd, 2012. pp. 30
2. Interna medicina – peto izdanje – PLUĆNA EMBOLIJA Medicinski fakultet univerziteta
u Beogradu2009., pp 265-273
3. Mitić J.1 , Mihailović B.2 , Smilic Lj.2 , Marčetić Z.2 , Lazić S.2 , Biševac B.2 , Janković
J.3 , Stalević Lj.1 , Odalović B.2 , Smilić T.2, KBC Priština, Gračanica, Univerzitet u
Prištini, Medicinski fakultet, Kosovska Mitrovica, KCS – Beograd, Klinika za
pulmologiju - KLINIČKI, DIJAGNOSTIČKI I TERAPIJSKI ASPEKT PLUĆNE
EMBOLIJE
U-3 ZNAČAJ D-DIMERA U DIFERENCIJACIJI PLUĆNE EMBOLIJE U SLUŽBI
HITNE MEDICINSKE POMOĆI
Žana Maksimović1, Renata Hadžić
2, Nevena Aleksić
2, Mladen Stajić
3
1Dom zdravlja Modriča, Služba hitne medicinske pomoći
2 Služba hitne medicinske pomoći, Banja Luka
3 Dom zdravlja Modriča
Uvod: Jedan od osnovnih zadataka u službama hitne medicinske pomoći (SHMP) jeste
diferencijacija bola u grudima. Plućna tromboembolija (PTE) je jedan od potencijalnih uzroka
bola u grudima sa veoma šarolikom kliničkom slikom i ograničenom dijagnostikom, naročito na
prehospitalnom nivou.
Cilj istraživanja je da se utvrdi u kojoj mjeri određivanje vrijednosti D-dimera pomaže ljekaru u
diferencijaciji PTE kao potencijalnog uzroka bola u grudima, kao i opravdanost upotrebe istog.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 7
2019
Metodologija: Prikupljeni su podaci za pacijente kojima je urađen D-dimer u SHMP za 2018.
godinu. Zabilježen je pol, dob, simptomi, radna dijagnoza, kao i to da li je pacijent upućen na
hospitalni tretman ili ne. Za svakog pacijenta izračunat je i revidirani Ženeva skor. Podaci su
obrađeni pomoću IBM SPSS 21.0 softvera. Kategorijski podaci su poređeni Hi-kvadrat testom, a
starost nakon što je provjerena ravnomjernost distribucije jednosmjernom analizom varijanse.
Rezultati: U 2018. godini urađeno je 68 testova. Od 68 testova 41 test je bio negativan (60,3%).
Vrijednosti D-dimera su pomogle u odluci o hospitalizaciji (χ2=38,54, p<0,001). Pacijenti kod
kojih su nađene visoke vrijednosti D-dimera, naročito gdje su bile više od četvorostruko veće od
referentnih, po pravilu su upućivani na hospitalni tretman, dok je 67,5% pacijenata sa negativnim
vrijednostima D-dimera nakon tretmana i datih savjeta vraćeno kući. Prosječna starost pacijenata
je iznosila 60,3 godine (± 17,4). Kod starijih osoba statistički značajno ćešće pozitivan d-dimer
(F=10,82, p<0,001). U odnosu na pol bilo je 30 muškaraca (44,1%) i 38 žena (55,9%).
Vrijednosti D-dimera su bile bez značajne razlike u odnosu na pol (χ2=2,19, p=0,33). Po
vrijednostima Ženeva skora, 5,1% pacijenata je bilo u visokom riziku od PTE, a po 47,5% u
umjerenom, odnosno niskom riziku. Iako su nađene vrijednosti D-dimera nešto više kod viših
vrijednosti Ženeva skora, razlika nije statistički značajna (χ2=7,71, p=0,10).
Zaključak: D-dimer je test koji pokazuje visoku negativnu prediktivnu vrijednost, a nisku
pozitivnu, te bi se trebao koristiti samo za isključivanje dijagnoze PTE, ne i za potvrdu. S
obzirom na nespecifične simptome i znakove PTE, D-dimer je značajna pomoć u njenoj
dijagnostici.
Literatura:
1. “2014 ESC Guidelines on diagnosis and management of acute pulmonary embolism“
available at: http://www.escardio.org/guidelines. Visited December 2018.
2. Eichinger S, Minar E, Bialonczyk C, Hirschl M, Quehenberger P, Schneider B,
Weltermann A, Wagner O, Kyrle PA. D-dimer levels and risk of recurrent venous
thromboembolism. JAMA 2003;290(8):1071–1074.
3. Kearon C, Ginsberg JS, Douketis J, Turpie AG, Bates SM, Lee AY, Crowther MA, Weitz
JI, Brill-Edwards P,Wells P, Anderson DR, Kovacs MJ, Linkins LA, Julian JA, Bonilla
LR, Gent M. An evaluation of D-dimer in the diagnosis of pulmonary embolism: a
randomized trial. Ann Intern Med 2006;144(11):812–821.
4. Sohne M, Kamphuisen PW, van Mierlo PJ, Buller HR. Diagnostic strategy using a
modified clinical decision rule and D-dimer test to rule out pulmonary embolism in
elderly in- and outpatients. Thromb Haemost 2005;94(1):206–210.
5. Van Belle A, Buller HR, Huisman MV, Huisman PM, Kaasjager K, Kamphuisen PW,
Kramer MH, Kruip MJ, Kwakkel-van Erp JM, Leebeek FW, Nijkeuter M, Prins MH,
Sohne M, Tick LW. Effectiveness of managing suspected pulmonary embolism using an
algorithm combinin clinical probability, D-dimer testing, and computed tomography.
JAMA 2006;295(2):172–179.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 8
2019
U-4 PREHOSPITALNA PRIMENA DVOJNE ANTITROMBOCITNE TERAPIJE
KOD STEMI PACIJENATA
Nada Emiš-Vandlik, Snežana Bogunović, Slađana Anđelić
Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć, Beograd
Uvod: Prema preporukama Evropskog kardiološkog udruženja primarna perkutana koronarna
intervencija (pPCI) je preporučena reperfuziona strategija kod pacijenata sa infarktom miokarda
sa ST elevacijom (STEMI). Pacijenti, koji se podvrgavaju pPCI, treba da dobiju dvojnu
antitrombocitnu terapiju (DAPT), kombinaciju aspirina i P2Y12 inhibitora.
Cilj istraživanja bio je da utvrdi način zbrinjavanja STEMI pacijenata, primenu DAPT na terenu i
izbor P2Y12 inhibitora (klopidogrel ili tikagrelor).
Metodologija: U Gradskom zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Beogradu sprovedno je
prospektivno istraživanje u periodu od 31.12.2018 do 28.02.2019. godine u koje su uključeni
STEMI pacijenti trijažirani za pPCI za koje je praćena primena DAPT. U rezultatima su
navedene srednje vrednosti, mere varijabiliteta i pokazatelji strukture, a za analizu značajnosti
razlike korišćen je Mann Whitney U test. Značajnim su smatrane vrednosti p<0,05, a podatke
smo obradili u SPSS 15.0 programu.
Rezultati: Kod 372 pacijenta postavljena je dijagnoza AKS, od čega je kod 226 zabeležena ST
elevacija. Sala za kateterizaciju zakazana je za 147 (65,04%) pacijenata, 97 (65,99%) muškaraca i
50 (34,01%) žena. Prosečna starost muškaraca iznosila je 61,79±11,62, a žena 69,88±11,42
godina. Značajno su starije bile žene (p<0,001). DAPT je dobio 131 (89,12%) pacijent, od čega je
tikagrelor primenjen kod 121 (92,37%), a klopidogrel kod 10 (7,63%) pacijenata. Nije bilo
statistički značajne razlike u primeni tikagrelora i klopidogrela u odnosu na starost pacijenata
(p=0,261).
Diskusija: U našem istraživanju u većem procentu su bili zastupljeni muškarci, a žene su bile
značajno starije. U studiji u regionu Hunter, Australija većinu pacijenata su činili muškarci
(83,3%), a rezultati studije u Kini pokazuju da su žene bile starije od muškaraca. DAPT je u našoj
grupi pacijenata primenjena kod 89,12% pacijenata, a većina je dobila tikagrelor. U
EUROMAKS studiji 95,7% pacijenata upućenih na pPCI je dobilo inhibitor P2Y12, klopidogrel
je primenjen kod 51% pacijenata. Pacijenti koji su dobili klopidogrel su bili značajno stariji. Naše
istraživanje nije pokazalo statistički značajnu razliku u primeni tikagrelola i klopidogrela u
odnosu na starost pacijenata (p=0,261).
Zaključak: Većina STEMI pacijenata u našem istraživanju je u skladu sa važećim preporukama
je dobila DAPT, a prednost u izboru P2Y12 inhibitora imao je tikagrelor.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 9
2019
Ključne reči: STEMI, DAPT, hitna pomoć
Litertura:
1. Ezad S, Davies AJ, Cheema H, WilliamsT, and Leitch J. Keys to Achieving Target First
Medical Contact to Balloon Times and Bypassing Emergency Department More
Important Than Distance. Cardiol Res Pract. 2018 May; 2018: 2951860 doi:
10.1155/2018/2951860
2. Huber K, Ducrocq G, Hamm CW, van ’t Hof A, Lapostolle F, Coste P et al. Early clinical
outcomes as a function of use of newer oral P2Y12 inhibitors versus clopidogrel in the
EUROMAX trial. Open Heart 2017;4:e000677. doi:10.1136/openhrt-2017-000677
3. Ibanez B, James S, Agewall S, Antunes MJ, Bucciarelli-Ducci C, Bueno H, et al. 2017
ESC Guidelines for the management of acute myocardial infarction in patients presenting
with ST-segment elevation: The Task Force for the management of acute myocardial
infarction in patients presenting with ST-segment elevation of the European Society of
Cardiology (ESC) European Heart Journal, Volume 39, Issue 2, January 2018, 119–177,
doi.org/10.1093/eurheartj/ehx393
4. Fu WX, Zhou TN, Wang XZ, Zhang L, Jing QM, Han YL. Sex-Related Differences in
Short- and Long-Term Outcome among Young and Middle-Aged Patients for ST-
Segment Elevation Myocardial Infarction
U-5 STEMI – OD PRVOG KONTAKTA DO BOLNICE
Snežana Bogunović, Nada Emiš-Vandlik, Slađana Anđelić
Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć, Beograd
Uvod: Hitna pomoć ima ključnu ulogu u zbrinjavanju pacijenata sa akutnim infarktom miokarda
u postavljanju dijagnoze, trijaži i lečenju, a ne samo kao način prevoza, što je povezano sa većom
upotrebom reperfuzione terapije, smanjenjem kašnjenja i poboljšanim kliničkim ishodom.
Cilj: našeg istraživanja je bio da utvrdi način zbrinjavanja pacijenata sa akutnim infarktom
miokarda sa ST elevacijom (STEMI) koji ispunjavaju uslove za primarnu perkutanu koronarnu
intervenciju (pPCI) i vreme potrebno za to.
Metodologija: Istraživanje dizajnirano kao prospektivna studija sprovedeno je, u hitnoj pomoći
Beograd, od 01.03.2018. god do 28.02.2019. god.. Obuhvatilo je STEMI pacijente sa uslovom za
PCI za koje je beležen način zbrinjavanja (kontaktirana/najavljena/nenajavljena sala), i
prehospitalno vreme (od prvog kontakta do bolnice). Podaci su analizirani deskriptivnim
statističkim metodama i metodama za analizu razlike. Značajnim su smatrane vrednosti p<0,05, a
podaci su obrađeni u SPSS 18.0 programu.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 10
2019
Rezultati: Od 691 pacijenta sa STEMI, 530 (76.70%) je ispunjavalo uslove za PCI, i to 344
(64.91%) muškarca i 186 (35.09%) žena. Pacijenti voženi direktno u angio salu značajno su
mlađi (63.54±12.09 god) od pacijenata koji su voženi, na hitan prijem, u dogovoru sa
kardiologom (69.77±13.12 god) ili bez najave (66.99±14.21 god) (p=0.008). Prosečno
prehospitalno vreme za 451 (85.10%) pacijenta, sa zakazanom angio salom, iznosi 34 (28; 42)
minuta i značajno je kraće nego vreme od 36 (30; 49) minuta dobijeno za 8.30% pacijenata koji
su u dogovoru sa interventnim kardiolozima preveženi na hitan prijem (p=0.029). Bez najave na
hitan prijem preveženo je 6.60% pacijenata.
Diskusija: Prema podacima iz US VIRGO studije od ukupnog broja STEMI pacijenata 85% je
ispunjavalo uslov za PCI, a od toga je 93% dobilo reperfuzionu terapiju. U našem istraživanju
77% STEMI pacijenata je ispunilo uslov za PCI, direktno u salu voženo je 85.10%, a 8.30% je
išlo preko hitnog prijema. Naše prehospitalno vreme, za vožene direktno u salu, je kraće nego
vreme od 48 (40–63) min dobijeno u studiji rađenoj u Australiji.
Zaključak: Naše istraživanje je pokazalo da se za primarnu PCI pripremi 94.30% pacijenata i da
za 42 minuta, od prvog kontakta do angio sale, stigne 75% pacijenata.
Ključne reči: STEMI, PCI, prehospitalno vreme
Literatura:
1. Authors/Task Force Members , Steg PG, James SK, Atar D, Badano LP, Lundqvist CB,
Borger MA, et al. ESC Guidelines for the management of acute myocardial infarction in
patients presenting with ST-segment elevation. Eur Heart J. 2012 Oct 1;33(20):2569–619.
https://doi.org/10.1093/eurheartj/ehs215
2. D’Onofrio Gail, Safdar Basmah, Lichtman Judith H., Strait Kelly M., Dreyer Rachel P.,
Geda Mary, et al. Sex Differences in Reperfusion in Young Patients With ST-Segment–
Elevation Myocardial Infarction. Circulation. 14. Аpril 2015.;131(15):1324–32.;
https://doi.org/10.1161/circulationaha.114.012293
3. Ezad S, Davies AJ, Cheema H, WilliamsT, and Leitch J. Keys to Achieving Target First
Medical Contact to Balloon Times and Bypassing Emergency Department More
Important Than Distance. Cardiol Res Pract. 2018 May; 2018: 2951860
https://doi.org/10.1155/2018/2951860
U-6 ANEURIZMA TORAKALNE AORTE
Marina Perović, Svetlana Bojičić
Klinički centar Crne Gore, Urgentni prijem
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 11
2019
Uvod: Aneurizme toraklne aorte obuhvata 1/4 aneurizmi aorte. Oko 40% aneurizmi nastaju u
uzlaznom dijelu toraklne aorte (između aortnog zaliska i brahiocefalične arterije), 10% u
području luka aorte (uključujući brahiocefaličku, karotidnu i podključnu arteriju) 35% u silaznoj
toraklnoj aorti (distalno od lijeve podključne arterije) i 15% nastaju u gornjem dijelu trbuha (kao
torakoabdominalne aneurizme).
Cilj rada: Kroz prikaz slučaja ukazati na značaj ranog prepoznavanja aneurizme torakalne aorte.
Prikaz slučaja: Pacijent starosti 69 godina, primljen zbog bolova u grudnom košu i desnoj nozi
koja je tamnija, lividne prebojenosti i hladnija, nastalih u jutarnjim časovima. Hipertoničar,
unazad 10 godina DM tip 2, HRI. Alergičan na penicillin.
Na prijemu pacijent svjestan, tahipnoičan u miru, acijanotičan, anikteričan, afebrilan, sa lividnom
akrom desne noge, srednje o.m.građe. Pluća: normalan disajni šum. Srce: akcija aritmična po tipu
apsolute, tonovi jasni, šum ne čujem. TA 130/80 mmHG. Abdomen: u ravni grudnog koša, mek,
bolno neosjetljiv. Bez organomegalije. Ekstremiteti: lividan i hladan okrajak dene noge. EKG na
prijemu: af, komorksi odgovor oko 100/min, bez ST-T promjena. Lab nalazi na prijemu: Le
7.10, Rbc 4.18, HBG 133, HCT 0.394, Tr 144, Glu 8.3, Urea 5.1, Crea 77, TP 70, GFR 88,
Albumini 39, CRP 1.2, TnI 14, INR 2.1, D-dimer 7.55. Eho srca: LPK je izrazitio dilatirana,
mitaralni kuspisi parcijalno degenerativno izmijenjeni, očuvane pokretljivosti, registruje se MR
2+. LK normalneh dimenzija, debljih zidova, očuvane globalne sitolne funkcije, bez jasnih
segmentnih ispada u kinetici. Aorta proširena u korijenu i u ascedentnom dijelu do 54 mm,
prisutan intimalni flap, AOV trolisna, velumi parcijalno sklertotično izmijenjeni, registruje se AR
1+, Desna komora urednih dimenzija TR 1-2+. U perikardu nema izliva. AO 44, LPK 58, DK
25, EDD 54, ESD 35, Septum 12, ZZ 12, EF 50%. MDCT pregled aorte i donjih ektremiteta:
znaci disekcije torakoabdominalne aorte Stendford A, koja polazi od nivoa ascedentne aorte
supravalvularno, dijametar ascedentne aorte 51 mm. Grana luka aorte, ishodišta iz pravog lumena
odgovarajućeg kontrastnog prikaza bez znakova za širenje disekcije. Tr celiacus. AMS i lijeva
renalna kao i AMO su ishodišta iz pravog lumena, dok je desna renalna arterija moguće ishodišta
iz lažnog lumena. Nema znakova malperfuzije abdominalinih organa, nema znakova perikardnog
niti pleuralnog izliva. Prisutna perinefritična reakcija. Znaci širenja disekcije u desnu ilijačnu
aretriju sa posledično oslabljenim postkontrasnim inteziviranjem AFS, dok AP i kruralne arterije
kontrasno se ne prikazuju. Lijevo magistralne arterije su odgovarajućeg kontrastnog prikaza bez
značajnih stenoza lumena. Zaključak - znaci disekcije torako-abdominalne aorte Stendford A
Zaključak: Kompleksnost kliničke prezentacije, dijagnostike, visokog intrahospitalnog
mortaliteta, odluke o načinu liječenja, potreba za identifikaciju većeg broja faktora rizika ukazuje
na složenost prisutupa u cilju smanjenja intrahospitalnog mortaliteta.
Ključne riječi: ultrazvuk srca, kompjuterizirana angiografija, aneurizma, disekcija
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 12
2019
U-7 VARIJABILNOSTI U KLINIČKOJ PREZENTACIJI SUBARAHNOIDALNE
HEMORAGIJE
Gordan Okuka
Dom zdravlja Bijeljina, Služba hitne medicinske pomoći, Republika Srpska
Uvod: Subarahnoidalna hemoragija podrazumijeva krvarenje unutar subarahnoidalnog prostora,
koji je u čak 80% pacijenata posledica rupture aneurizme intrakranijalnog krvnog suda. Najčešće
se manifestuje karaketrističnim simptomima i znacima: glavobolja, mučnina, povraćanje,
fotofobija, poremećaj stanja svijesti, pozitivni meningealni znaci te fokalni neurološki ispadi.
Kroz ilustraciju ovog slučaja, čija tematika spada u red akutnih neuroloških urgencija, želio se
istaći značaj pravovremenog prepoznavanja ovog kliničkog entitetate potencijalne varijabilnosti u
klinčkoj prezentaciji.
Cilj rada: U radu je prikazan slučaj pacijentkinje koja se javila u našu službu zbog dominantne
akutne neurološke simptomatologije. Akcenat je stavljen na značaj prepoznavanja kliničke
prezentacije SAH-a te varijabilitete istog sa aspekta primarne zdravstvene zaštite.
Prikaz bolesnika: Pacijentkinja stara 43 godine se javila zbog iznenadnog, kratkotrajnog gubitka
svijesti, bola u predjelu cervikalog dijela kičmenog stuba, povraćanja te opšte slabosti uz
negiranje postojanja glavobolje. U ličnoj anamnezi pacijenktinja navodi postojanje spondiloze
vratnog segmenta kičmenog stuba što će dodatno otežati postavljanje dijagnoze. Pacijenktinja je
svjesna, orjentisana, komunikativna, afebrilna, acijanotična, eupnoična, adinamična. Neurološki
nalaz: bez fokalnih neuroloških ispada i lateralizacije, zjenice kružne, simetrične, uredne reakcije
na svjetlost i akomodaciju. Meningealni znaci negativni, vrat slobodan, Babinski znak negativan.
TA 120/80 mmHg, T- 36,4°C, puls 75 otkucaja/min, ŠUK: 6,5 mmol/L. EKG zapis i nalaz KKS
bez odstupanja. Nakon simptomatske terapije i opservacije te perzistirajuće adinamičnosti
pacijentkinje i povraćanja upućuje se na neurološko odjeljenje opšte bolnice u Bijeljini. U daljem
tretmanu, pacijentkinji je obavljena CT dijagnostika te verifikovana rupturirana aneurizma sa
posledičnom subarahnoidalnom hemoragijom.
Zaključak: Prikazani pacijent je primjer da se ovo stanje može javitii bez postojeće glavobolje
koja je ključni simptom u preko 85% slučajeva. Poseban značaj zauzimaju iscrpni anamnestički i
heteroanamnestički podaci.
Ključne riječi: Subarahnoidalna hemoragija, sinkopa, cervikalgija, povraćanje, adinamičnost
pacijenta
Literatura:
1. Kostić V. Subarahnoidalna hemoragija, Neurologija za studente medicine,
Librimedicorum, Beograd, 2007., str. 261-264;
2. Newton R. H. C., Khare K. R.: Subarahnoidna hemoragija,Urgentna medicina, MARSO,
Beograd, 2010., str. 215-218;
3. Lawton T. M., Vates G. E., Subarachnoid Hemorrhage, The New England Journal of
Medicine, 2017, str. 257-266
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 13
2019
U-8 ANAPHYLAXIS REACTION TO AN MRI CONTRAST SUCCSESSFUL
CARDIOPULMONARY RESUSCITATION, THERAPEUTIC HYPOTERMIA
Vuk Niković1, Dušan Milenković
2, Predrag Blagojević
3, Srđan Nenek
4, Nehru Destani
5, Ranka
Bulajić6, Miroslav Gajić
7
1 Institute for Emergency Medical Care Montenegro, Podgorica, Montenegro
2 Institute for Emergency Medical Care Niš, Serbia
3 Primary Health Care Center Pale - Emergency Medical Services, Republic of Srpska, Bosnia
and Herzegovina 4 Primary Health Care Center Kovin - Emergency Medical services, Serbia
5,7 Primary Health Care Center Kovačica - Emergency Medical services, Serbia
6 Southlake Regional Health Centre, Toronto, Canada
PREVIEW: Anaphylaxis is severe, life-threatening, generalized systemic hypersensitivity
reaction. Anaphylaxis is characterized by rapidly developing, life threatening, airway and
circulation collapse , usually followed by skin and mucosal changes. Anaphylactic reaction to an
MRI contrast agent is a very rare complication but can have a relentless course within minutes
when it occurs. Even in a medical setting with highly trained professionals, the outcome can be
fatal. Therefore, on the one hand, it is important for clinicians to know that even a MRI
examinations with contrast can be fatal. For these events therapeutic hypothermia is a type of
treatment. It’s also used for people who have a cardiac arrest.
Cardiac arrest happens when the heart suddenly stops beating or goes into life treating
arrhythmia. Then hypothermia protocol is applied by cooling body temperature to 32-34 for short
period of time.
GOAL: Importance of therapeutic hypothermia in successful cardiopulmonary resuscitation at
hospital setting.
METHODOLOGY: Case report; 58 year old man with anaphylactic shock and successful
cardiopulmonary resuscitation (CPR). We analyzed ambulatory guidelines, history of present
disease and discharge summary from previous cardiac hospitalization.
RESULTS: This is a case report of a 58-year-old man with anaphylactic shock and successful
cardiopulmonary resuscitation (CPR). Patient was scheduled for routine CT scan for follow up of
his lung cancer. As soon as iv contrast was injected, patient developed anaphylactic reaction
(swelling of his tongue -airway collapse and circulatory collapse).
Monitor registered asystole. Patient is immediately intubated and cardiopulmonary reanimation
starts. Adrenalin 3mg was given. After 3 min of reanimation, spontaneous circulations has been
established. Systolic pressure was 90mmhg, patient was chemodynamicaly stable and was taken
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 14
2019
to Emergency Care. Laboratory analysis after CPR : pH 7.13 Lactate 5.0 mmol/L CO2 58 mmHg
After stabilization of the patient EMCOOL was applied on the chest, abdomen and legs and Riger
lactate 500 ml temperature of 4C was provided. Temperature decreased to 33 C . This is the case
of using extra and intravascular methods of cooling. During the first 24 hours patient was
observed and he had stable vital signs and neurological he was improving . After observations
patient has been transferred to the intensive care .
CONCLUSION: The sooner CPR is started the better is the outcome. In the first 3 minutes the
chance of return of spontaneous circulation is 75%. After 4 minutes is 40%. After 5 minutes the
chance of return of spontaneous circulation is minimal. Current evidence supports that induction
of therapeutic hypothermia in selected patients after cardiac arrest can improve neurological
outcome. It is hoped that by summarizing the current state of knowledge on the subject and
highlighting issues on clinical management will enable more patients to benefit from the therapy.
KEY WORDS: anaphylaxis, mri contrast, cardiopulmonary resuscitation, therapeutic
hypotermia
U-9 EKG SLIKA PLUĆNE EMBOLIJE ILI PSEUDOINFARKTNOG OBRASCA
Ivana Stefanović, Vlada Tamburkovski, Jelena Kašćak, Slađana Anđelić
Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć, Beograd
Uvod: Uobičajena je praksa da kod pacijenata sa perzistentnom nelagodnošću u grudima, ili
drugim simptomima koji ukazuju na ishemiju, i sa elevacijom ST segmenta, u najmanje dva
susedna EKG odvoda, postavimo dijagnozu STEMI. Diferencijalna dijagnoza ST elevacije
obuhvata 4 velika stanja: ST elevaciju u IM, perikarditis, sindrom rane repolarizacije, i
sekundarne promene (blok leve grane, hipertrofija leve komore, ili sindrom preekscitacije).
Druge dijagnoze koje mogu biti udružene sa elevacijom ST segmenta su: hiperkalijemija, plućna
embolija (PE), i Brugada sindrom. Upotreba Wellsovog skora znatno olakšava diferencijalnu
dijagnozu, ali i dalje ostaje dilema da li ST elevacija, u prehospitalnim uslovima uvek zahteva
aktiviranje pPCI protokola, ili takve pacijente vozimo na hitan prijem na dalju evaluaciju?
Cilj: Upoznavanje lekara koji rade u prehospitalnoj medicini na postojanje udruženih kliničkih
slika, preklapanje simptoma, i važnost pravilne odluke koja direktno utiče na lečenje i ishod.
Prikaz slučaja: Pacijentkinja stara 84 godine, pozvala je službu hitne medicinske pomoći zbog
bola u grudima i otežanog disanja. Zatečena je da leži na ravnom, izrazito bleda i preznojena, ali
sada bez bola u grudima, dok je epizoda gušenja i mučnine prošla, i sada se dobro oseća. Devet
dana pre poziva službi hitne medicinske pomoći, pacijentkinja je operisala kuk, i pre dva dana
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 15
2019
otpuštena iz bolnice. Na terapiji fraksiparinom 0,4 ml/24h, negira bolesti od značaja za hereditet,
ne uzima kardiološku terapiju. U fizikalnom nalazu: TA je 90/60mmHg, SF 115, RF je 20/min,
pO2 70%, srčana akcija ritmična, tonovi tmuliji, disanje vezikularno bez weezinga i pukota.
Trbuh mek i neosetljiv. EKG pokazuje ST elevacije u D2, D3, i AVF odvodima, sa recipročnom
depresijom ST segmenta u D1, AVL, V2-6 odvodima, kao i S1Q3T3 obrazac.
Zaključak: U literaturi su pronađeni radovi, gde je kod pacijenta sa sličnim EKG zapisom
aktiviran protokol za pPCI, i koji su završili u sali za kateterizaciju. Nalaz na koronarografiji je
bio uredan, a pacijenti bi bili upućivani na dalju dijagnostiku. Koronarografija per se, neće
nauditi ovim pacijentima, ali odlaganje terapije PE, može biti i kobno za pacijenta. Zato se
izuzetan značaj pridaje serijskim EKG nalazima, u kojima nalaz rapidne regresije EKG promena,
kao i gubitak Q zubca favorizuje PE.
Literatura:
1. Thygesen K, Alpert J.S, Jaffe S.A, Chaitman R. B, Bax J.J, Morow D.A, White D.H, fourth
universal definition of myocardial infarction (2018),Europen Heart Journal, volume 40, issue
3, januar 2019, 237-269,doi.org/10.1093/eurheartj/ehy462
2. Uzelac B, Teorija elektrokardiografije, Beograd 2019 228-229
3. Deshpande A, Birnbaum Y, World J Cardiol. ST-segment elevation: Distinguishing ST
elevation myocardial infarction from ST elevation secondary to nonischemic etiologies Oct
26, 2014; 6(10): 1067-1079 doi: 10.4330/wjc.v6.i10.1067
U-10 TRAUMATSKI SAH KOD MLADE AKUTNO ALKOHOLISANE OSOBE
Rajka Ranković
Dom zdravlja Ub, Služba za hitnu medicinsku pomoć
Uvod: Subarahnoidalna hemoragija (SAH ) nastaje prodorom krvi u subarahnoidalni prostor.
Razlikujemo spontano i traumatsko subarahnoidalno krvarenje. Traumatsko subarahnoidalno
krvarenje je uglavnom posledica traumatske lezije subarahnoidalnih vena. U kliničkoj slici pored
glavobolje javlja se mučnina, povraćanje i izmena stanja svesti sve do kome. U slucaju oštećenja
moždanog parenhima javljaju se žarišni znaci (hemipareza, epileptični napadi).
Cilj rada: Da se ukaže da neupadljiv neurološki nalaz na inicijalnom pregledu i nespecifični
simptomi (somnolencija, povraćanje) kod akutno alkoholisanih osoba moraju biti shvaćeni
ozbiljno. Iza takve klinčke slike može se kriti veoma teško stanje praćeno visokim procentom
invaliditeta i mortaliteta.
Materijal i metode: Korišćen je protok SHMP DZ Ub, otpusna lista pacijentkinje.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 16
2019
Prikz slučaja: U prepodnevnim časovima primljen poziv da žensku osobu starosti 28god.
diabetičara na insulinu ne mogu da razbude. Heteroanamnestički saznajemo da je prethodnu noć
bila u alkoholisanom stanju, pala, udarila glavom o stepenik, zbog čega se javila na pregled u
SHMP. Žalila se na mučninu, povraćala i bila pospana. Kući zatečena somnolentna, verbalana
komunikacija se ne uspostavlja, afazična, tahipnoična, tahikardična, febrilna (37.9C). TA
180/90mmHg, EKG sin tahik fr oko 130 ST i T b.o, glikemija 22mmol/l, Pulmo et Cor: b.o.
Na glavi bez vidljivih tragova povređivanja. Nalaz na kranijalnim nervima: desni centralni
facijalis, vrat slobodan, meningealni znaci negativni, desnostrana hemiplegija (extremiteti padaju
bez zadrške). Inicijalna terapija: 0,9% sol NaCl, Acrapid 8i.j. s.c. Uz monitoring ( pritiska, srčane
frekvence i saturacije O2) transportovana u PUC Valjevo. Po prijemu urađen CT- (Sah traumatica
et haematoma subdurale, fr.os occipitale). Lečena konzervativno na odeljenju NH VMA, zbog
insuficijntnog disanja traheotomisana. Otpuštena sa Dg: Haemoragija subarahnoidalis,
Hemiplegia flaccida.
Zaključak: SAH kao posledica trauma, iako može imati nespecifičnu inicijalnu prezenzaciju,
predstavlja veoma ozbiljno stanje sa visokim procentom invaliditeta. Svaka izmena stanja svesti
kod akutno alkoholisane osobe treba biti shvaćena ozbiljno te je opservacija pacijenata od
ogromnog značaja u definitvinom zbrinjavanju ovakvih pacijenata.
Kljuna reč: traumatski SAH, akutna alkoholisanost
Literatura:
1. Milojević T. Cerebralni vazospazam Beograd, 2006.
2. Butscher K, Laidlaw J. Current intracerebral hemorrhage management
3. Van Gijn J, Kerr RS, Rinkel GJ. Subarachnoid haemorrhage. Lancet 20-07
U-11 POINT OF CARE ULTRASOUND U RANOM OTKRIVANJU TRAUME
Nikola Jovanović
Opšta bolnica Bor, Služba za prijem i zbrinjavanje urgentnih stanja
Uvod: "Point - of - Care ultrasound (POCUS)“, predstavlja concept upotrebe prenosivog
ultrazvučnog sistema. "Emergency focussed assessment with sonography in trauma (FAST)“, je
ciljana upotreba prenosivog ultrazvuka u ranom otkrivanju širokog dijapazona životno
ugrožavajućih stanja. Njegova korist je velika u detekciji slobodne tečnosti kod trauma abdomena
ili toraksa i ultrazvuk je superioran nad standardnom radiografijom u otkrivanju hemotoraksa.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 17
2019
Cilj rada je upoznati lekare sa potencijalnom koristi rane ultrasonografije (POCUS) u traumi,
kako bi se što pre došlo do dijagnoze i pacijent usmerio kao odgovarajucem specijalisti.
Metod rada: Pretraživanjem Emergency Medicine Journal baze podataka i odgovarajuće
literature pronađeni su relevantni članci prema određenim ključnim rečima.
Zaključak: Rana upotreba ultrazvuka, kako na mestu povređivanja, tako i u prijemnim
odeljenjima, može značajno uticati na skraćenje vremena do postavljenja dijagnoze.
Ključne reči: POCUS, FAST, ultrazvuk, trauma
Literatura:
1. https://emj.bmj.com/search/trauma%252Bultrasound%20jcode%3Aemermed
2. CURRENT Diagnosis & Treatment: Emergency Medicine, 8e, C. Keith Stone, Roger L.
Humphries
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 18
2019
POSTER PREZENTACIJE
P-1 OSNIVANJE SLUŽBE HITNE MEDICINSKE POMOĆI STARA PAZOVA
Milivoj Srećković
Dom zdravlja Stara Pazova, Služba hitne medicinske pomoci
Uvod: Služba hitne medicinske pomoći Stara Pazova (SHMP) je specijalizovana služba za
zbrinjavanje i pružanje specijalizovane stručne pomoći kritično obolelim u ambulati i teško
povređenim na mestu akcidenta, tokom transporta do prijema u stacionarnu zdravstvenu ustanovu
i kao organizaciona jedinica nalazi se u okviru Doma zdravlja Stara Pazova. Služba pokriva
površinu od 351 km2
devet naselja, dva međunarodna autoputa, vodi prehospitalnu brigu o 67674
stanovnika.
Cilj: Etapni razvoj SHMP Stara Pazova od 1984-2019. godine.
Metod: Rad je pisan na osnovu prikupljenje građe od 1984-2019. lično autora, pošto je radio i
vodio SHMP od 1984. kao šef i načelnik službe.
Diskusija/rezultat: Pre osnivanja SHMP u Domu zdravlja Stara Pazova kao samostalne službe,
hitne slučajeve je zbrinjavala Opšta medicina kroz dežurstva u Staroj i Novoj Pazovi. SHMP
Stara Pazova je osnovana 01.01.1984. sa 22 zaposlena: 6 lekara, 6 medicinskih sestara/tehničara i
10 vozača koji su zbrinjavali 43458 stanovnika. Stara Pazova je radila 24 časa sa 4 ekipe, dok su
2 ekipe pokrivale naselje Nova Pazova samo noću. Sve do 1991. na teren je lekar izlazio sam sa
vozačem, a medicinska sestra/tehničar je primao pozive i radio stanicom javljao na terenu. Od
1991-2006. na dnevni teren izlazi lekar, medicinska sestra/tehničar i vozač, dok noću ostaje samo
lekar i vozač. Dolazi do proširenja 2000. i 2003. godine sa 1 kompletnom ekipom, a 2004. sa 2
ekipe te je sada 10 ekipa organizovano u 2 punkta i rade 24 časa u Staroj i Novoj Pazovi. Službi
je pridodato 2007. još 6 medicinskih sestara/tehničara, te SHMP se proširuje kadrovski sa 3
kompletne ekipe 2008. formiranje trećeg punkta Stari Banovci i tako ima 13 ekipa što i danas
ima. Tako se razvila za 35 godina rada na ukupno 55 zaposlenih: 14 lekara, 21 medicinska
sestra/tehničar i 20 vozača koji pokrivaju 67674 stanovnika. Služba poseduje savremnu opremu
za potrebe ambulante i opremljena sanitetska vozila.
Zaključk: Prošlo je 35 godina od osnivanja Službe koja je u potpunosti kadrovski i materijalno
opremljena za svoju osnovnu namenu zbrinjavnje kritično obolelih i teško povređenih.
Ključne reči: služba hitne medicinske pomoći, osnivanje, rad
Literatura:
1. Vučović D. edit., Urgentna medicina 1st ed. Beograd: Obeležja; 2002. Ch. 1, Urgentna
stanja izazvana sistemskim poremećajima; p.1- 42
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 19
2019
2. Miklovic J. i Horvat J, Istorijat zdravstva u Staroj Pazovi –I i II, Stara Pazova: Centar za
kulturu; 2014.
3. Privatna arhiva autora
P-2 PREHOSPITALNA DIJAGNOZA HIPOKALEMIJE POMOĆU EKG ZAPISA
Danijela Ninić-Marinković
Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć, Beograd
Uvod: Hipokalemija predstavlja nivo kalijuma u serumu manji od 3.5mmol/l. Umerena
hipokalemija obuhvata nivoe 2.5-3mmol/l, a ozbiljna hipokalemija je definisana kao nivo manji
od 2.5mmol/l. Već na osnovu izgleda EKG-a može se pretpostaviti nivo kalijuma u krvi, bez
čekanja na laboratorijski nalaz. Efekti hipokalemije na EKG su: povećana amplituda i širina P
talasa, PR interval može biti produžen, ST segment često pokazuje blagu depresiju, T talas
postaje ravan ili invertovan, U talas je povećane amplitude. Hipokalemija može dovesti do
malignog poremećaja ritma.
Cilj rada: Rano otkrivanje hipokalemije kod pacijenata u prehospitalnim uslovima, na osnovu
EKG zapisa.
Metodologija: Korišćeni su podaci iz medicinske dokumentacije (lekarski izveštaj sa terena i
otpusna lista iz bolnice) za prikaz slučaja 64-godišnje žene koja se žali na jak bol u stomaku,
uporno povraćanje i mišićnu slabost.
Prikaz slučaja: Klinički pregled: pacijentkinja je svesna, afebrilna, eupnoična, dehidrirana, odaje
utisak srednje teškog pacijenta. Urednog nalaza na srcu i plućima. TA 110/70, trbuh mek,
palpatorno difuzno bolno osetljiv, najizraženije u levom hemiabdomenu, uz prisutan peritonizam,
bez defansa. Povraća unazad 4 dana nesvarenu hranu, bez primesa krvi, sadržaj nije crn. Stolicu
nije imala iako je uzimala tablete za pražnjenje creva. Pre tri meseca joj je izvršena amputacija
leve potkolenice, kad joj je i otkriven dijabetes. Od tada koristi insulin u terapiji. U poslednjih
mesec dana je smršala 8 kilograma. Ostale bolesti i tegobe negira. Glikemija je 6.5mmol/l. Nije
uzimala insulin u poslednja 4 dana. Izradom EKG-a se uočavaju promene suspektne na ozbiljnu
hipokalemiju a anamneza i klinička slika sugerišu na akutni abdomen. Pacijentkinja se
transportuje u bolnicu gde laboratorijski nalazi potvrdjuju ozbiljnu hipokalemiju od 2.1mmol/l,
koja se smesta nadoknadjuje parenteralno, a izradom UZ i nativnog snimka abdomena utvrdjuje
se da je osnovni patološki supstrat subileus, koji je rešen nehirurškim putem uz pomoć dubokih
mikroklizmi. Pacijentkinja je, nakon kraće hospitalizacije, oporavljena i otpuštena kući.
Zaključak: Zahvaljujući rutinskoj izradi EKG-a, u prehospitalnim uslovima, nije propušteno da
se postavi dijagnoza hipokalemije kod pacijentkinje sa dominantnom hirurškom kliničkom
slikom.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 20
2019
Ključne reči: hipokalemija , elektrokardiogram, akutni abdomen, subileus
Literatura:
1. Marriott's Practical Electrocardiography (Galen S. Wagner MD, David G. Strauss MD
PhD)
2. Interna medicina (prof. dr Dragoljub Manojlović)
3. Teorija elektrokardiografije (Bojana Uzelac, Beograd 2019)
P-3 ZNAČAJ SATURACIJE KISEONIKA U PERIFERNOJ KRVI MERENE
PREHOSPITALNO U PROCENI TEŽINE TRAUME I PREDVIĐANJU ISHODA
LEČENJA POVREĐENIH
Radojka Jokšić-Mazinjanin¹2, Aleksandar Đuričin², Milovan Radulović², Milena Jokšić Zelić³,
Zoran Gojković4, Velibor Vasović
5 , Momir Mikov
5, Siniša Saravolac
2
¹Univerzitet u Novom Sadu, Medicinski fakultet, Katedra za urgentnu medicinu
²Zavod za hitnu medicinsku pomoć Novi Sad
³Dom zdravlja Bečej, Služba hitne medicinske pomoći 4Univerzitet u Novom Sadu, Medicinski fakultet, Katedra za hirurgiju; Klinički centar Vojvodine,
Klinika za ortopedsku hirurgiju i traumatologiju 5Univerzitet u Novom Sadu, Medicinski fakultet, Katedra za farmakologiju, toksikologiju i
kliničku farmakologiju
Uvod: Inicijalne vrednosti vitalnih parametara povređenog su od značaja za procenu težine
traume. Različiti skorovi zahtevaju merenje različitih vitalnih parametara, sistolnog krvnog
pritiska, broja srčanih otkucaja u minuti ili broja respiracija u minuti. Sa pojavom pulsnih
oksimetara, na adekvatan način se prehospitalno može meriti i SaO2 (saturacije kiseonika u
perifernoj krvi), koja bi mogla biti dobar dijagnostički kriterijum u proceni težine traume i ishodu
lečenja povređenog.
Cilj: Utvrditi značaj SaO2 određivane na prehospitalnom nivou tokom inicijalnog pregleda
povređenog za procenu težine povrede i predviđanje ishoda lečenja povređenog.
Materijal i metode: Prospektivno istraživanje je sprovedeno u Zavodu za hitnu medicinsku
pomoć Novi Sad i Službi hitne medicinske pomoći Doma Zdravlja Bečej. U istraživanje su
uključeni pacijenti sa traumom koje su zbrinjavali lekari prehospitalno, a potom transportovani u
Urgentni centar Kliničkog centra Vojvodine. Rezultati su obrađeni upotrebom Statistical Package
for Social Sciences - SPSS 21.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 21
2019
Rezultati: U istraživanje je uključeno 307 traumatizovanih pacijenata, 257(83,71%) sa lakom i
50(16,29%) povređenih sa teškom traumom. Kod 242(94,2%) pacijenata sa lakom traumom i
47(94,0%) povređenih sa teškom traumom broj respiracija je bio od 10-29/minut. U grupi sa
teškom traumom 9(18,0%) povređenih je imalo sistolni krvni pritisak iznad 120mmHg.
Povređeni koji nisu preživeli do otpusta iz bolnice su imali sistolni krvi pritisak ispod 120mmHg.
Prosečna frekvencija srčanih otkucaja merena na prehospitalnom nivou je bila
89,16±16,003/minut, bez statistički značajnih razlika po grupama i u odnosu na ishod lečenja.
Prosečna vrednost SaO2 kod povređenih sa teškom traumom (91,26±11,036%) je bila statistički
značajno manja u odnosu na grupu povređenih sa lakom traumom (97,33±1,855%)
(U=2485,500;p=0,000), kao i kod povređenih koji nisu preživeli do otpusta iz bolnice
(75,00±20,319%) (U=59,500;p=0,000). Multivarijantnom regresionom analizom izdvojili su se
sistolni krvni pritisak (OR 14,642;95%Cl 11,344-16,121;p=0,000) i SaO2 (OR 1,338;95%Cl
1,113-1,610;p=0,002) kao nezavisni prediktori u oceni težine traume, ali se samo SaO2 (OR
1,509;95%Cl 1,218-1,870;p=0,000) univarijantnom regresionom analizom izdvojila kao
pojedinačan prediktor u predviđanju ishoda lečenja povređenog.
Zaključak: SaO2 kao vitalni parametar meren na prehospitalnom nivou se pokazao kao
statistički značajan u oceni težine traume i predviđanju ishoda lečenja povređenih, u odnosu na
broj respiracija u minuti i frekvenciju srčanih otkucaja.
Ključne reči: povreda, vitalni parametri, trijaža
Literatura:
1. Champion HR, Sacco WJ, Copes WS, Gann DS, Gennarelli TA, Flanagan ME. A revision
of the Trauma Score. J Trauma. 1989;29(5):623-9.
2. Gilpin DA, Nelson PG. Revised trauma score: a triage tool in the accident and emergency
department. Injury. 1991;22(1):35-7.
3. Jeong JH, Park YJ, Kim D H, Kim TY, Kang C, Lee SH, et al. The new trauma score
(NTS): a modification of the revised trauma score for better trauma mortality prediction.
BMC Surg. 2017;17:77.
4. Sartorius D, Le Manach Y, David JS, Rancurel E, Smail N, Thicoipe M, et al.
Mechanism, glasgow coma scale, age, and arterial pressure (MGAP): a new simple
prehospital triage score to predict mortality in trauma patients. Crit Care Med.
2010;38(3):831-7.
5. Kondo Y, Abe T, Kohshi K, Tokuda Y, Cook EF, Kukita I. Revised trauma scoring
system to predict in-hospital mortality in the emergency department: Glasgow Coma
Scale, Age and Systolic Blood Pressure score. Crit Care. 2011;15(4):R191
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 22
2019
P-4 MEDIKAMENTOZNA KONVERZIJA VENTRIKULARNE TAHIKARDIJE SA
PULSOM NA PREHOSPITALNOM
Aleksandra Obradović, Jovana Obrenović, Jelena Cvetković
Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć, Beograd
Uvod: Ventrikularne tahikardije su heterotrofni poremećaji ritma koji nastaju naglo iz komorskog
ektopičnog centra. Češće se javljaju kod muškaraca, nego kod žena. U većini slučajeva u pitanju
je teže organsko oboljenje srca. Mogu biti kratkotrajne (manje od 30 sec.) ili dugotrajne.
Bolesnika ugrožavaju kardiovaskularnim kolapsom ili prelaskom u komorski flater ili fibrilaciju,
i progrediraju u smrt pacijenta. Dijagnostički i terapijski predstavljaju značajan poremećaj
srčanog ritma, pogotovo u prehospitalnoj urgentnoj medicini, čiji ishod zavisi od brzine
delovanja lekarskog tima.
Cilj rada: Prikaz dijagnostikovanja i uspešne medikamentozne konverzije VT-a sa pulsom kod
pacijenta sa poremećenim stanjem svesti na prehospitalnom nivou.
Prikaz bolesnika: Ekipa SHP-a dobija poziv: „Pao, glavobolja!“. Na licu mesta zatečen
muškarac, starosti oko 70 godina, poremećenog stanja svesti GKS-11, nemerljive tenzije, ŠUK-
8,6mmol/l, PaO2-85%, respiracije 10/min., bez vidljivih znakova povrede. Na EKG-u
registrovana VT frekvence 175/min. Pacijantu plasirana intravenska kanila, prebačen na
monitoring DEF-a i data 1,5 ampula amjodarona a'150 mg u bolusu. U toku primene terapije
verifikuje se promena EKG ritma na monitoru najpre u sinusnu bradikardija Fr-35/min., a potom
u sinusni ritam Fr-79/min. Pacijent se uz kontinuirani monitoring vitalnih funkcija, sporu
intravensku infuziju 0,9% Sol.NaCl i 10 l/min O2 transportuje u dežurnu zdravstvenu ustanovu.
Tokom transporta dolazi do potpunog oporavka stanja svesti GKS-15. Pacijent predat u
koronarnu jedinicu UC-a svestan, orijentisan, palpabilnog radijalnog pulsa Fr-79/min, respiracija
14/min, PaO2 94%. Naknadno dobijamo informaciju od porodice da je pacijent otpušten u
dobrom opšem stanju sa izmenjenom terapijom osnovne bolesti i na listi je čekanja za
impantaciju pejsmejkera.
Zaključak: Naglo nastali poremećaj ili gubitak svesti iziskuje kompletnu prehospitalnu
dijagnostiku, jer je brzina terapijskog delovanja ključni faktor u smanjenju incidence letalnog
ishoda kao i u očuvanju funkcije vitalnih organa.
Ključne reči: ventikularna tahikardija, poremećaj svesti, EKG monitoring, medikamentozna
konverzija
Literatura:
1. Kalezić N. Inicijalni tretman urgentnih stanja u medicini; Drugo izmenjeno i dopunjeno
izdanje; Medicinski fakultet, Beograd, 2016.
2. Ivanković D. Interna medicina; Treće izdanje; Dečije novine, Beograd, 1990.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 23
2019
3. Katedra interne medicine. Interna medicina; Peto izdanje; Zavod za udžbenike, Beograd,
2009.
4. Antić R., Hadži-Tanović V. Bolesti srca, izabrana poglavlja; Drugo izdanje; Colorgraf X,
Beograd, 2002.
P-5 ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ NOVI SAD – SADAŠNJOST I
BUDUĆNOST
Elena Suhanek1, Rastislava Krasnik
2 , Sara Samardžić
3, Jarmila Lačokova Krasnikova
4 , Viktor
Striković5
1Zavod za hitnu medicinsku pomoć, Novi Sad
2Institut za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine; Medicinski fakultet Univerziteta u
Novom Sadu
3Istorijski arhiv Grada Novog Sada
4Dom zdravlja Bač
5Opšta bolnica"Dr Radivoj Simonović", Sombor
Uvod: Razvoj službe hitne medicinske pomoći prolazi kroz brojne poteškoće, posebno u
gradovima koji pokazuju brz porast broja stanovništva, širenje gradskih i prigradskih zona, uz
razvoj saobraćajne putne mreže i porasta saobraćajnog traumatizma. Zavod za hitnu medicinsku
pomoć Novi Sad je osnovan odlukom Skupštine Grada Novog Sada 18.12.2006. godine, posebno
zbog ukazane potrebe za organizovanim savremenim pružanjem hitne medicinske pomoći u
gradu koji brzo raste i razvija se.
Cilj rada bio je prikazati organizaciono-tehničku strukturu i model rada Zavoda na hitnu
medicinsku pomoć Novi Sad.Analizirani su podaci kadrovske službe ZZHMP Novi Sad o
kadrovsko-tehničko-organizacionoj strukturi. Istraživanje je sprovedeno u periodu od 01.02. do
01.03.2019. godine. Analizirana je struktura zaposlenih prema školskoj spremi i vrsti posla koji
obavljaju, kao i aktivnosti zaposlenih u projektima koji su trenutno u toku ili su planirani u
budućnosti. Uvidom u dostupne podatke, u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Novi Sad je
ukupno zaposleno 265 radnika (medicinsko i nemedicinsko osoblje), od toga 24 radnika (9%) na
određeno radno vreme. U stalnom radnom odnosu je zaposleno 35 specijalista (13,2%) urgentne
medicine ili drugih specijalnosti, od toga 4 specijaliste pedijatrije. Radi kontinuirane edukacije i
podizanja kvaliteta pruženih usluga, 14 lekara je upućeno na specijalizaciju (5,28%), dok je
zaposleno i 17 doktora medicine (6,42%). Zaposleno je 11 medicinskih tehničara sa višom
stručnom spremom (4,15%), 79 medicinskih tehničara sa srednjom stručnom spremom (29,81%),
3 medicinske sestre pedijatrijskog smera, 69 vozača (26%) i 37 radnika na administrativnim i
tehničkim poslovima (13,9%). Permanentan 24-časovni rad je organizovan u okviru devet
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 24
2019
urgentnih ekipa (4 gradske i 5 prigradskih), dve ambulante za noćno dežurstvo, pedijatrijske
noćne ambulante, kao i organizovanog transporta pacijenata. Deo aktivnosti se obavlja i u
trijažno-distributivnom centru, edukativnom, kao i u centrima za analitiku, statistiku, naučno-
istraživački rad i međunarodnu saradnju, uz sprovođenje više projekata. U cilju razvoja i
osavremenjivanja zdravstvenih usluga, potreban je optimalan broj zdravstvenih radnika i
saradnika različitih profila, timska saradnja, svakodnevna edukacija, povezivanje sa lokalnom
zajednicom, kao i transfer znanja i veština u radu sa različitim populacionim grupama.
Ključne reči: osnivanje; razvoj; zavod za hitnu medicinsku pomoć
Literatura:
1. Horvat Z. Zavod za hitnu medicinsku pomoć Novi Sad. ARTPRINT MEDIA doo; 2018
Novi Sad.
2. Durlević Z. Osnivanje i razvoj tehničke službe zavoda. Počeci rada i razvoja tehničke
službe. NČ urgent medic HALO 194, 2015;21(1):35-43.
3. Medical Services Systems in the European Union. Report of an assessment project co-
ordinated by the World Health Organisation. Available from:
http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0003/114564/E92039.pdf
P-6 UČESTALOST SAOBRAĆAJNIH NEZGODA NA TERITORIJI OPŠTINE
SUBOTICA
Jasmina Margetić, Kornelija Jakšić Horvat, Žolt Sendi
Dom zdravlja Subotica, Služba hitne medicinske pomoći
Uvod: Saobraćajni traumatizam predstavlja veliki izazov u urgentnoj medicini. Registri za
traumu imaju mnoge aspekte koji pomažu u brizi vezanoj za traumu. Ukazuju na povezanost
etiologije i ishoda nakon trauma.
Cilj: Analiza učestalosti i epidemioloških podataka saobraćajnih nezgoda na teritoriji opština
Subotica gde je intervenisala služba hitne medicinske pomoći (SHMP).
Metod rada: Retrospektivna analiza urgentnih protokola i trauma registara u periodu od
01.09.2018 do 28.02.2019.
Rezultati: Ukupan broj intervencija SHMP je 10558. Prijavljeno je 890 trauma registara (8%),
od toga 128 (14%) su činili pacijenti iz saobraćajnih nezgoda. Kod 108 (84%) pacijenata je
intervenisano na terenu, a kod 20 (16%) u ambulanti. Analizom registara za traumu pacijenti su
razvrstani u kategorije. Od ukupnog broja pacijenata iz saobraćajnog traumatizma 82 (64%) činili
su muškarci, a 46 (36%) žene. Starosna distribucija: 31-60 godina 58 (45%), 16-30 godina 39
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 25
2019
(30%), stariji od 60 godina 23 (19%) i 0-15 godina 8 (6%). Najveći broj povređenih je bilo u
mesecu oktobru 37 (29%) i novembru 31 (24%), a najmanje u decembru 9 (7%). Doba dana kada
se dešava najveći broj saobraćajnih nezgoda je od 12h do 19h 57 (45%) a najmanji broj od 00h
do 07h 17 (13%). Preme vrsti saobraćajnog traumatizma 71 pacijent (56%) je bio povređen iz
motornog vozila, 25 (20%) povređenih biciklista, 18 (14%) pešaka, 11 (8%) motociklista i 3 (2%)
u kategoriji ostalo (konjska zaprega, poljoprivredna mašina, voz). Kod 93 pacijenta (73%)
povrede su bile zatvorene, a kod 35 (27%) otvorene . Od ukupnog broja traumatizovanih u
saobraćaju u bolnicu je transporovano 106 (84%). Većina povređenih 120 (94%) su bili svesni, 4
pacijenata nije uopšte reagovalo (3,2%), 3 (2%) reagovali na bol a 1 (0,8%) verbalnu simulaciju,
4 pacijenata (3%) su zatečeni mrtvi na mestu incidenta. Imobilizacija je rađena kod 82 (65%)
pacijenta, 44 (34%) nije zahtevalo imobilizaciju, 2 (1%) pacijenta su odbila imobilizaciju. Od
sredstava za imobilizaciju se koristio kolir 40 (33%), i spinalna daska 22 (18%) u najvećem
broju. Povrede uglavnom zauzimaju izolovani deo tela 120 (94%) a u manjem procentu je
politrauma 8 6%)
Diskusija: Trauma ne čini veliki broj intervencija u odnosu na celokupni broj terena, a takođe
mali procenat čini saobraćajni traumatizam.
Zaključak: Trauma registri imaju veliku ulogu za analizu epidemioloških podataka saobraćajnih
nezgoda i unapređuju razvoj lokalnih, regionalnih i nacionalnih planova intervencija.
Ključne reči: trauma, saobraćajne nezgode, hitna medicinska pomoć
Literatura:
1. Bogdan Stoica, Sorin Paun, Ioan Tanase, Ionut Negoi, Mircea Beuran, Trauma pattern in
a level I east-European trauma center, Journal of Acute Disease, Volume 4, Issue 4,
October 2015, Pages 322-326
2. Ernstberger A, Joeris A, Daigl M, Kiss M, Angerpointner K, Nerlich M, Schmucker U.
Decrease of morbidity in road traffic accidents in a high income country - an analysis of
24,405 accidents in a 21 year period. Injury. 2015 Oct;46 Suppl 4:S135-43. doi:
10.1016/S0020-1383(15)30033-4.
3. Huang CM, Lunnen JC, Miranda JJ, Hyder AA. Road traffic injuries in developing
countries: research and action agenda. Rev Peru Med Exp Salud Publica. 2010
Jun;27(2):243-7
4. Road Crash Statistics 2016 Analysis of Transport Research Wing,Ministry of Road
Transport and Highways Data,2016.
5. Chen Xu , Decun Dong , Donxiu Ou and Changxi Ma. Time-of-Day Control Double-
Order Optimization of Traffic Safety and Data-Driven Intersections Int. J. Environ. Res.
Public Health 2019, 16(5), 870; https://doi.org/10.3390/ijerph16050870
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 26
2019
P-7 SINDROM GORNJE ŠUPLJE VENE – PRIKAZ SLUČAJA
Vojislava Milutinović
KBC Bežanijska kosa, Hitan prijem
Uvod: Sindrom gornje šuplje vene je urgentno stanje koje nastaje zbog opstrukcije protoka krvi
kroz gornju šuplju venu. U najčešće uzroke ubrajaju se kompresija i invazija medijastinuma
karcinomom bronha, malignim tumorima medijastinuma, limfomima medijastinuma,
metastazama u limfnim čvorovima medijastinuma, medijastinumska fibroza i tromboza gornje
šuplje vene, obično zbog postavljenog endovenoznog katetera.
Cilj rada je da prikaže slučaj bolesnika sa izraženim sindromom gornje šuplje vene koji je pre
dijagnostikovanja danima lečen od alergije.
Metodologija: Korišćeni su podaci iz medicinske dokumentacije.
Prikazan je slučaj starijeg muškarca koji je zbog otoka i mrko crvene prebojenosti lica upućen u
hitnu internističku ambulantu iz doma zdravlja pod dijagnozom alergije. Prethodno je lečen
antihistaminicima, koji nisu doveli do poboljšanja. Pri pregledu navodi da su se tegobe javile prvi
put u životu pre 7 dana, povremeno su praćene glavoboljom i zujanjem u ušima, a osim lica otiču
i obe ruke, ali u manjoj meri. Leči od hipertenzije, negira alergije. Objektivno: svestan,
orijentisan, eupnoičan, koža lica, naročito nosa i ušiju cijanotična i otečena. Nad plućima
normalan disajni šum, SaO2 98%, srčana radnja ritmična, tonovi jasni, bez šumova, frekvencije
80/min. EKG registruje sinusni ritam, pojedinačne SVES, blok desne grane, bez značajnih ST i T
promena. Na rendgenskom snimku pluća uočena je proširena senka gornjeg medijastinuma
desno, što je uz klinički izgled pacijenta pobudilo sumnju na sindrom gornje šuplje vene, te se
pacijent hospitalizuje na odeljenje pulmologije. CT pregledom grudnog koša uočava se
infiltrativna promena i značajno komprimovana gornja šuplja vena medijastinalnom
adenopatijom, te je pacijentu indikovana hitna radioterapija.
Diskusija i zaključak: Klinički znaci opstrukcije gornje šuplje vene zavise od stepena razvoja
kolateralne venske mreže. Ukoliko se opstrukcija razvijala postupno a naporedo sa njom i venske
kolaterale, klinički simptomi će izostati. Kao posledica smanjenja venske drenaže iz glave, vrata i
gornjih ekstremiteta može da se javi brzo razvijajući pletorični otok lica, koji se često tumači kao
alergijska reakcija, te dijagnoza zakasni. U prikazanom slučaju ovaj redak sindrom bio je prva
manifestacija intratorakalnog maligniteta.
Ključne reči: sindrom gornje šuplje vene, alergija, hitna radioterapija
Literatura:
1. Goldner B. Rendgenologija respiratornog sistema. U: Lazić J i Šobić V. urednici.
Radiologija univerzitetski udžbenik. Beograd: Medicinska knjiga; 2002, p 175
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 27
2019
2. Nickloes T, Long C, Mack L, Kallab A. Superior Vena Cava Syndrome [Internet].
Emedicine.medscape.com. 2018 [cited 26. March 2018].
3. Johnson JS, Kotora JG, Bechtel BF, Superior vena sava syndrome masquerading as
allergic reaction, Am J Emerg Med. 2012
P-8 AKUTNI BOL U ABDOMENU DIFERENCIJALNO DIJAGNOSTIČKI IZAZOV
Aleksandra Vojnović1, Jovana Vuković
1 , Jelena Dragić
1, Jelena Spasić
1, Marko Vojnović
2
1Dom zdravlja "Dr Simo Milošević", Beograd
2Klinički centar Srbije, Klinika za gastroenterologiju i hepatologiju
Uvod: Akutni bol u abdomen je uobičajeno stanje koje čini 4-5% svih hitnih slučajeva. Brza i
precizna dijagnostika je od esencijalnog značaja. Postoje mnogi uzročnici koji mogu dovesti do
abdominalnog bola od potpuno benignih do životno ugrožavajućih stanja.
Cilj rada: Ukazati na izazove u otkrivanju tačne etiologije akutnog bola u abdomenu, što je
uslov za njegovo pravilno i brzo kupiranje i eventualno dalju dijagnostiku i lečenje istog.
Metodologija: Podaci dobijeni iz medicinske dokumentacije pacijenta uz njegov pristanak.
Prikaz slučaja: Pacijentkinja stara 54 godine, javlja se u službu doma zdravlja zbog jakog bola u
gornjem delu abdomena, mučnine i povraćanja. Navodi da se blaži bol u gornjem delu abdomena
javio nakon konzumirana kikirija istog dana, nakon par sati posle lagane večere bol se intezivirao
kada je osetila mučninu a nakon toga povratila hranu koju je jela bez primesa krvi i sluzi. Bol je
bivao sve intenzivniji nakon čega je rešila da se javi lekaru. U ličnoj anamnezi negira upotrebu
lekova i druga oboljenja, svako jutro uzima ceđeni limun i đumbir. Porodična anamneza
pozitivna na ulkusnu bolest. Fizikalnim pregledom utvrđena bolna osetljivost abdomena na
površnu i duboku palpaciju desno ingvinalno, ostali nalaz b.o. Ordinirana infuzija fiziološkog
rastvora sa Buscopan amp. i Ranitidin amp. i biva upućena u službu urgentne medicine radi dalje
dijagnostike pod sumnjom na akutni apendicitis. Pacijentkinja primljena na odeljenje
abdominalne hirurgije. U laboratorijskim analizama leukocitoza (Le 20x109/L), ostali nalaz b.o.
Ultrazvuk abdomena kao i rentgen nativni abdomena b.o. Nakon par sati opservacije tegobe su i
dalje prisutne te je odlučeno da se pacijentkinji uradi i ezofagogastroduodenoskopija na kojoj je
uočen aktivan ulkus na prednjoj strani bulbusa duodenuma Forest III. Ordinirana terapija
pantoprazol 40 mg p.o.2x1 2nedelje potom 1x1 još 5 nedelja i upućena dalje gastroenterologu sa
savetom da uradi antigen na HP u stolici. Nakon ordinirane terapije i primene higijensko-
dijetetskog režima ishrane pacijentkinja se bolje oseća.
Zaključak: Radi postavljanja precizne dijagnoze akutnog bola u abdomenu neophodno je
intenzivno praćenje stanja pacijenta, učiniti svu neophodnu dijagnostiku kako nejasna klinička
slika nekog oboljenja ne bi dovela do pogrešne interpretacije nalaza.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 28
2019
Ključne reči: ulkus duodenuma, helicobacter pylori, bol u abdomenu
Literatura:
1. J., van Randen A., Laméris W., Boermeester MA. Imaging patients with acute abdominal
pain. Radiology 2009; 253: 31–46.
2. Strömberg C, Johansson G, Adolfsson A. Acute abdominal pain: diagnostic impact of
immediate CT scanning. World J Surg 2007; 31 (12): 2347-54.
3. Dovjak P. Duodenal ulcers, gastric ulcers and Helicobacter pylori. Z Gerontol Geriatr.
2017 Feb;50(2):159-169.
P-9 SMRTNI ISHOD PACIJENTA OBOLELOG OD INFEKCIJE VIRUSOM GRIPA
TIPA „A“ (H1 N1) – PRIKAZ SLUČAJA
Milorad Tadić1, Sanja Đurić
2
1Opšta bolnica Loznica,Urgentni prijem,
2Opšta bolnica Loznica, Interno odeljenje
Uvod: Grip je akutno respiratorn oboljenje sezonskog karaktera i velikog epidemijskog
potencijala. Većina obolelih ima blagu kliničku sliku. Prema podacima Instituta za javno zdravlje
Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”, na teritoriji Republike Srbije od početka sezone 2018/2019
do 17.03.2019. godine, registrovano je ukupno 153.053 obolelih od oboljenja sličnih gripu i 38
smrtnih ishoda koji se mogu dovesti u vezu sa gripom kod kojih je laboratorijski potvrđena
infekcija virusom gripa A (H1 N1) i (H3 N2).
Cilj rada: Ukazati na značaj lekara urgentne medicine u zbrinjavanju pacijenata sa simptomima
sličnim gripu kod kojih postoji komorbiditet i skrenuti pažnju na mogućnost razvoja teškog
oblika bolesti sa nepoželjnim ishodom.
Metodologija: Retrospektivna analiza protokola službe hitne medicinske pomoći, službe
urgentnog prijema Opšte bolnice Loznica, otpusna lista odeljenja internističke intenzivne nege
Urgentnog centra KCS, otpusna lista Klinike za infektivne i tropske bolesti KCS.
Prikaz slučaja: Pacijent starosti 60 godina upućen u službu rgentnog prijema Opšte bolnice u
Loznici zbog poremećaja srčanog ritma. Pacijent se leči od hipertenzije, stabilne angine pectoris.
Dijabetičar na oralnim antidijabeticima. Na pregledu se žali se nagušenje, bol u grudima,
nedostatak vazduha, kašalj, povišenu telesnu temperature prethodna dva dana do 38 C. Fizikalni
pregled: svestan, komunikativan, dispnoičan u miru, subfebrilan. Auskultatorno, obostarno
oslabljen disajni šum, uz retke inspiratorne pukote. EKG: fibrilacija pretkomora sa fr oko
150/min, ST depresija od V3-V6 1 mm. SpO2 94% na 2 L/min kiseonika. Kardiospecifični
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 29
2019
enzimi u referentnom opsegu. KKS: Le 17,6; Hgb 106 g/L; CRP 67. Hospitalizovan u koronarnu
jedinicu internog odeljenja. Tokom popodneva stanje se pogoršava, izmenjenog stanja svesti, sa
proređenim respiracijama. Pregledan konzilijarno od strane neurologa, kardiologa, infektologa.
Intubiran, ordinirana trojna antibiotska terapija. Uzete hemokulture sterilne. Upućen u UC KCS
pod sumnjom na plućnu tromboemboliju. Hospitalizovan u odeljenje internističke intenzivne
nege. Serološki potvrdjen i izolovan virus influence H1N1. Hospitalizovan potom u Klinici za
infektivne i tropske bolesti KCS gde je došlo do smrtnog ishoda nakon četiri dana
Zaklučak: Infekcije respiratornog trakta obično imaju blagu kliničku sliku koja obično zahteva
simptomatsku terapiju. U najtežim slučajevima, sa pratećim komorbiditetom, može doći do
akutnog respiratornog distress sindroma koji završava letalnim ishodom.
Ključne reči: virus gripa, epidemija, H1 N1, infekcija
Literatura:
1. Odeljenje za epidemiološki nadzor, Centar za prevenciju i kontrolu bolesti, Institut za
javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”. NADZOR NAD GRIPOM U
REPUBLICI SRBIJI U SEZONI 2018/2019. GODINE. URL:
http://www.batut.org.rs/download/influenca/17.3.2019.pdf
2. Barnes, S.R. et al. (2018) Mortality estimates among adult patients with severe acute
respiratory infections from two sentinel hospitals in southern Arizona, United States,
2010–2014. BMC Infectious Diseases, 2018;18:78.
3. Centers for Disease Control and Prevention (2015) Epidemiology and Prevention of
Vaccine-Preventable Diseases. Hamborsky J., Kroger A., Wolfe C., eds. 13th ed.
Washington D.C. Public Health Foundation.
4. Draženović, V. iBarišin A. (2011) Virusi influence – osobitosti cirkulirajućih sojeva u
sezoni 2010-11. Medicus, Vol. 20, No.1, str. 5-11.
5. Centers for Disease Control and Prevention (2018c) Clinical Signs and Symptoms of
Influenza. URL: http://www.cdc.gov/flu/professionals/acip/clinical.htm (2018-03-23)
P-10 AKUTNA MANIFESTACIJA SIDEROPENIJSKE ANEMIJE
Aleksandra Vojnović1, Jovana Vuković
1, Jelena Dragić
1, Jelena Spasić
1, Marko Vojnović
2
1Dom zdravlja "Dr Simo Milošević", Beograd
2Klinički centar Srbije, Klinika za gastroenterologiju i hepatologiju, Intenzivna nega
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 30
2019
Uvod: Sideropenijska anemija je oblik anemije nastao usled nedostatka gvožđa u organizmu. U
visoko razvijenim zemljama anemija je najčešća kod trudnica (15,5%), žena reproduktivnog doba
(13,7%; 15-49 godina), dece ispod 4 godine (12,6%) i odraslih preko 60 godina (12,2%).
Hronično gastrointestinalno krvarenje je vodeći uzrok sideropenijske anemije kod muškaraca
starijih od 50 godina i žena u postmenopauzi.
Cilj rada: Ukazati na širok spektar mogućih uzročnika sideropenijske anemije.
Metodologija: Podaci dobijeni iz medicinske dokumentacije pacijenta uz njegov pristanak.
Prikaz slučaja: Pacijentkinja stara 71 godinu javlja se lekaru u urgentni centar zbog izražene
malaksalosti, osećaja gušenja i kašlja. Tegobe traju unazad mesec dana. Žali se na oticanje nogu
unazad nedelju dana. Zbog glavobolje i bolova u kukovima uzima Diklofen i Brufen redovno već
2-4 meseca. Negira bolove u trbuhu, mučninu i povraćanje. Stolice su redovne bez primesa krvi.
U ličnoj anamnezi navodi anginu pectoris, hipertenziju, hroničnu kardiomiopatiju. Pre 23 godine
navodi krvarenje iz čira na želucu, pre 32 godine zbog karcinoma grlića materice
histerektomisana a potom lečena zračnom terapijom. U fizikalnom nalazu bleda, auskultatorno
nad plućima pukoti obostrano bazalno. Prisutni testasti edemi obostrano na donjim
ekstremitetima. U toku ispitivanja uočena mikrocitna anemija težeg stepena (Hgb 64g/L, MCV
65fL, Fe 2.2µmol/L, Feritin 13.6ηg/ml), zapaljenski sindrom (CRP 54.5, Le 15.2x109/L). Na
radiografiji srca i pluća mrljaste konsolidacije i linearne adhezije u donjim plućnim poljima. Na
ultrazvuku abdomena kalkuloza žučne kese i mikrociste bubrega obostrano. Pacijentkinja
transfundovana, ordinirana antibiotska i diuretska terapija i upućena dalje na gastroenterološko
ispitivanje. Na učinjenoj ezofagogastroduodenoskopiji uočena hijatus hernija i hiperemija
sluznice antruma. U toku kolonoskopije na oko 40cm od anokutane linije uočena masivna
divertikuloza sa polipoidnim lezijama koje fiksiraju i onemogućavaju prolaz endoskopa na dalje.
Ph nalaz bioptiranih polipa ukazuje na inflamatorne pseudopolipe. Na MDCT enterografiji u
sigmoidnom kolonu u dužini od 10cm uočava se koncentrično zadebljanje zida sa multilim
divertikulumima. U dogovoru sa abdominalnim hirurgom pacijentkinja se prevodi na hirurgiju
radi daljeg operativnog lečenja, parcijalne kolektomije.
Zaključak: Kod pacijentknja u menopazi kod kojih je dijagnostikovana mikrocitna anemija
neophodno je primarno isključiti uzročnike anemije detaljnom eksploracijom digestivnog trakta.
Ključne reči: divertikuloza, krvarenje, kolonoskopija, anemija
Literatura:
1. McLean E, Cogswell M, Egli I, Wojdyla D, de Benoist B. Worldwide prevalence of
anaemia, WHO Vitamin and Mineral Nutrition Information System, 1993-2005. Public
Health Nutr. 2009;12:444–454.
2. Niv E, Elis A, Zissin R, Naftali T, Novis B, Lishner M. Iron deficiency anemia in patients
without gastrointestinal symptoms—a prospective study. Family Practice, Volume 22,
Issue 1, February 2005, Pages 58–61.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 31
2019
3. World Health Organization. The world health report 2002: reducing risks, promoting
healthy life. [accessed on 1 May 2013].
P-11 ISTORIJAT RAZVOJA TRAUMA SKOROVA
Milena Jokšić Zelić1, Radojka Jokšić-Mazinjanin
2, Siniša Saravolac
2, Siniša Šijačić
1, Emilija
Berčenji1, Eva Benarik
1
1DZ Bečej, Služba hitne medicinske pomoći
2Zavod za hitnu medicinsku pomoć, Novi Sad
Uvod: Bodovni sistemi (skorovi) služe da numerički okarakterišu prirodu i obim povrede.
Koncept ovih sistema je u upotrebi od početka pedesetih godina prošlog veka. Prvi opisani
scoring system dao je De Haven's 1952. godine. Organizacija trauma sistema ističe važnost
direktnog transporta pravog pacijenta, u pravu bolnicu, u pravo vreme [1].
Cilj rada: Ispitati praktični značaj trauma skorova kroz istoriju i potrebe za njihovom
svakodnevnom primenom.
Metodologija: Kratak pregled predstavlјa prikaz značaja skorova težine povrede, koje se
potvrđuju u mnogim istraživačkim studijama, kod nas i usvetu.
Rezultati: U zadnjih nekoliko decenija, zbog velikih troškova kao i komplikovanosti procesa
lečenja, došlo je do potrebe za što objektivnijom procenom stanja pacijenta i ishoda lečenja.
Shodno tome, došlo je do razvoja skor sistema, koji su naročito primenlјivi u traumatologiji za
utvrđivanje tačnih parametara pri trijaži bolesnika [2]. Skoring sistemi se dele na: anatomske,
fiziološke i kombinovane [3]. Sredinom prošloga veka, kada su trauma skorovi počeli da se
razvijaju, najvažniji naglasak je bio na pravilnoj trijaži. GCS (Glasgow Coma Scale) je skor
system za bodovanje nivoa svesti, kod osoba sa povredama glave. Prvi put su ga objavili Graham
Teasdalei Bryan J. Jannett, 1974.godine, profesori univerziteta u Glazgovu. Championi saradnici
su 1980.godine definisali Trijažni indeks (TI), koji se već sledeće godine menja u Trauma skor
(TS), da bi 1989.godine dobio formu koju danas ima RTS (Revised Trauma Score) i meri tri
fiziološka parametra: GSS, sistolni krvni pritisak i frekvenciju disanja. Poslednjih godina
razvijena su dva nova scoring sistema MGAP (Mechanism, Glasgow coma scale, Age, and
arterial Pressure) i GAP (Glasgow coma scale, Age, and arterial Pressure). MGAP skor su
definisali Sartorius i saradnici 2010.godine. Skor prati četiri parametra a razvijen je na teritoriji
gde prehospitalni pregled i trijažu vrše lekari [4]. GAP skor je definisan 2011.godine od strane
japanskih naučnika, koji su dokazali da ima veliku prediktivnu vrednost ishoda, naročito kod
teške trauma [5].
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 32
2019
Zaključak: scoring sistemi od njihovog nastanka do danas, služe za objektivizaciju stanja
povređenih pacijenata na terenu, po prijemu u zdravstvenu ustanovu i u toku lečenja. Uslovi koje
svaki bodovni system treba da ispuni su: tačnost, pouzdanost i specifičnost.
Ključne reči: trauma, istorijat trauma skorova, scoring modeli.
Literaura:
1. Uomoto J, Williams R. Post-acute polytrauma rehabilitation and integratedcare of
returning veterans: Toward a holistic approach. Rehabil Psychol. 2009 Mar;54(3):259-69.
2. Chawda MN, Hildebrand F, Pape HC, Giannoudis PV. Predicting outcome after multiple
trauma: which scoring system?. Injury. 2004; 35(4):347-358.
3. Stone HH, Fabian TC. Management of perforating colon trauma: randomization between
primary closure and exteriorization. Annals of surgery. 1979; 190(4):430.
4. Sartorius D, Le Manach Y, David JS, Rancurel E, Smail N, Thicoipe M, et al.
Mechanism, glasgow coma scale, age, and arterial pressure (MGAP): a new simple
prehospital triage score to predict mortality in trauma patients. Crit Care Med.
2010;38(3):831-7.
5. Kondo Y, Abe T, Kohshi K, Tokuda Y, Cook EF, Kukita I. Revised trauma scoring
system to predict in-hospital mortality in the emergency department: Glasgow Coma
Scale, Age, and Systolic Blood Pressure score. Crit Care. 2011;15(4):R191
P-12 UČETALOST AKUTNOG INFARKTA MIOKARDA NA TERITORIJI OPŠTINE
SUBOTICA
Mila Josipović, Zoran Dragić
Dom zravlja Subotica, Služba hitne medicinske pomoći
Uvod: Akutni infarkt miokarda sa ST elevacijom je je najteži oblik srčanog udara, gde dolazi do
potpunog prekida dotoka krvi u deo srčanog mišića. Služba hitne medicinske pomoći Subotica je
deo STEMI mreže Vojvodine od 2013. godine.
Cilj rada: Analiza učestalosti akutnog infarkta miokarda sa ST elevacijom na teritoriji opština
Subotica u 2018.godini.
Metodologija: Retrospektivna analiza urgentnih protokola Službe za hitnu medicinsku pomoć
Subotica u vremenskom periodu od 01.01.2018. do 31.12.2018. godine.
Rezultati: Od ukupno 27777 intervencija u 2018. godini akutni koronarni sindrom je
dijagnostikovan kod 337 pacijenata (1,21%), od toga STEMI 77 (0,27%). Polna struktura
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 33
2019
pacijenata: 48 (62,33%) muškaraca i 29 (37,66%) žena. Najstariji pacijent je imao 82, a najmlađi
22 godine. Indeks bola do 5 je kod 35,55%, od 6-8 kod 43,22%, a od 9-10j kod 22,23%
pacijenata. Svi su dobili 300 mg acetil salicilne kiseline 77 (100%). U 90.9% slučajeva je
korišćen Brilique u sklopu dvojne antiagregacione terapije, a u 9.09% slučajeva Klopidogrel. U
14,29% slučajeva primenjeni su beta blokatori. Analgetik je dat kod 48 spacijenata, od toga
Morfin je dobilo 68,75%, Novalgetol 14,58%, Zodol 10,42%, Trodon 4,17% i Ketonal 2,08%
pacijenata. Prosečno vreme stizanja do PCI centra je 65 minuta. Kod 2 pacijenta je došlo do
iznenadno gsrčanog zastoja tokom transporta i kod oba pacijenta je uspostavljen ROSC.
Zaključak: Direktnim transportom sa terena u PCI centar obezbeđuje se najsavremeniji način
zbrinjavanja pacijenata sa infarktom miokarda sa elevacijom ST segmenta.
Ključne reči: STEMI, hitna medicinska pomoć, PCI centar
Literatura:
1. Ibanez B, James S, Agewall S. et. al. 2017 ESC Guidelines for the management of acute
myocardial infarction in patients presenting with ST-segment elevation: The Task Force
for the management of acute myocardial infarction in patients presenting with ST-
segment elevation of the European Society of Cardiology (ESC) ; European Heart Journal
jan 2018; 39(2):119-177.
2. Lang MI.What is new in the 2017 ESC clinical practice guidelines. Wien Klin
Wochenschr. 2018; 130(13): 421–426. 2018 May 23. doi: 10.1007/s00508-018-1333-0
3. Alame AJ, Karatasakis A, Karacsonyi J, Danek BA, Resendes E, Martinez Parachini JR,
Kalsaria P, Roesle M, Rangan BV, Sorajja P, Jneid H, Banerjee S, Brilakis ES.;
Comparison of the American College of Cardiology/American Heart Association and the
European Society of Cardiology guidelines for the management of patients with non-ST-
segment elevation acute coronary syndromes.; Coron Artery Dis. 2017 Jun;28(4):294-
300. doi: 10.1097/MCA.0000000000000472.
4. Holcer VS, Jakšić HK, Budimski M, Pešić I. Da li je potreban fibrinolitik u
prehospitalnim uslovima?; ABC - časopis urgentne medicine 2018;3(18):26-34.
P-13 OKLUKLUZIJA LEVOG GLAVNOG STABLA KORONARNE ARTERIJE
PRIKAZ PACIJENTA
Dejan Spasić1, Ivan Pešić
1
1Dom Zdravlja "Dr Đorđe Lazić", Sombor
Uvod: Akutni koronarni sindrom sa subtotalnom okluzijom glavnog stabla leve koronarne
arterije ("left main") se relativno često sreće prilikom kataterizacije srca dok je totalna okluzija
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 34
2019
retka i pacijenti najčešće umiru pre dolaska do sale za kateterizaciju (1,2). Opisani su čak
slučajevi asimptomatske potpune okluzije left main koronarne arterije otkriveni koronarografijom
ali je kod takvih pacijenata bila dominantna desna koronarna arterija sa razvijenim kolateralnim
krvotokom (4). EKG nalaz je u tim slučajevima karakterističan i opisuje se kao ST elevacija u
AVR veća ili jednaka 1mm, ST elevacija u AVR veća ili jenaka od ST elevacije u V1 i
horizontalne ST depresija u većini odvoda (načešće: D1,D2, AVL, V4-6) (5,6).
Cilj: Cilj ovog članka je da se prikaže retka forma akutnog infarka miokarda, kao i nespecifična
klinička prezentacija kod našeg pacijenta.
Metod: U pisanju ovog članka korišćeni su podaci iz protokola pacijenata HMP Sombor i
protokola pacijenata internog odeljenja OB Sombor.
Prikaz pacijenta: Pacijent dolazi u ambulantu hitne medicinske pomaći (HMP) zbog bola u
leđima između lopatica koji je praćen slabošću, malaksalošću i preznojavanjem. Unazad mesec
dana navodi povremene bolove u leđima koje je kupirao uzimanjem diklofena. Sada se javlja
lekaru zato što su bolovi jačeg intenziteta. Pacijent svestan, orjentisan, bled, preznojen,
eupnoičan, afebrilan. Aktivno pokretan, sedi i odaje utisak teškog bolesnika. TA 110/80 (obe
ruke), SPO2 96%, auskultatorno nad plućnim poljima normalan disajni šum, srčana akcija
ritmična tonovi tiši, bez šumova. Abdomen u ravni grudnog koša, palpatorno bolno ne osetljiv,
peristaltika čujna. Ekstremiteti bez edema. EKG nalaz: sinus ritam, fr oko 80, ST elevacija AVR,
V1, ST depresija D1,2, AVL,V4-6. Th: Tbl.Aspirin 300mg, sprej NTG subling.x2. Pacijent sa
sumnjom na akutni koronarni sindrom transportovan na interno odeljenje OB Sombor. Na
internom odeljenju postavljena sumnja na okluziju left main, konsuntovan prijemni doktor na
institutu KVB Sremska Kamenica i dogovoren hitan premeštaj. U toku pripreme za transport
opšte stanje se pogoršava, razvija se kardiogeni šok. Ta 60/40, CK_AU 246, CK-MB 82, UZ: LK
dilatirana uz hipokineziju do akinezije septuma vrha srca i prednjeg zida uz hipokineziju
lateralnog zida. Pacijent ubrzo gubi svest i egzitira.
Zaključak: Od velike važnosti je da lekari primarne zdravstvene zaštite budu u stanju da
prepoznaju klasično kliničko ispoljavanje bolesti glavnog stabla leve koronarne arterije zbog
velike smrtnosti i kasnijeg mogućeg invaliditeta kod preživelih. Prikaz našeg pacijenta nas
upozorava da uvek razmišljamo i o mogućim nekarakterističnim prezentacijama akutnog infarkta
miokarda.
Ključne reči: akutni koronarni sindrom, STEMI, Left main, okluzija glavnog stabla, bol u leđima
Literatura:
1. Nikus K.,Eskola M, "Electrocardiogram patterns in acute left main coronary artery
occlusion"; Journal of Electrocardiology, 2008 vol: 41(6) pp: 626-629
2. Kanic, Vojko & Vokac, Damijan & Granda, Samo. (2017). Acute total occlusion of the left
main coronary artery treated with percutaneous intervention and simultaneous
implantation of intra-aortic balloon pump. Clinical Case Reports. 5. 10.1002/ccr3.1227.
3. Moshe Y. Flugelman, Nissan Ben-Dov, Basheer Karkabi, and Ronen Jaffe, “Thirty Years
Later: Evolution of Treatment for Acute Left Main Coronary Artery Occlusion,” Case
Reports in Cardiology, vol. 2016, Article ID 7360682, 4 pages, 2016.
4. Li J. J., Xu B., and Chen J. L.. 2010. Stenting for left main coronary artery occlusion in
adolescent: a case report. World J. Cardiol. 2:211–214
5. Yamaji, H., Iwasaki, K., Kusachi, S., Murakami, T., Hirami, R., Hamamoto, H., Hina, K.,
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 35
2019
Kita, T., Sakakibara, N., Tsuji, T. (2001) Prediction of acute left main coronary artery
obstruction by 12-lead electrocardiography. ST segment elevation in lead aVR with less
ST segment elevation in lead V(1). Journal of the American College of Cardiology, 38(5):
1348-54
6. Milanov, Z., Vidović, M.& Petrović, R. 2016, "Prognostički značaj ST elevacije obično
potcenjenog aVR odvoda kod pacijenata sa NSTE akutnim koronarnim sindromom -
prikaz slučaja", ABC - časopis urgentne medicine, vol. 16, no. 2, pp. 45-49.
P-14 IZAZOVI U RAZVOJU HITNE MEDICINSKE POMOĆI – DA LI SU ISTI I STO
GODINA KASNIJE ?
Suhanek Elena1, Krasnik Rastislava
2,3, Samardžić Sara
4
1Zavod za hitnu medicinsku pomoć, Novi Sad
2Institut za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine
3Medicinski fakultet Univerziteta u Novom Sadu
4Istorijski arhiv Grada Novog Sada
Uvod: Razvoj službe hitne medicinske pomoći je složen i dugotrajan proces. U prošlosti, često je
inicijativa za pokretanje organizovane službe bilo povređivanje u ratu, masovne nesreće ili brzi
razvoj gradova, sa ubrzanjem industrijalizacije i saobraćajne i druge infrastrukture, sa mogućim
povećanjem traumatizma.
Cilj rada: Prikaz dostupnih podataka i arhivske građe o začecima razvoja organizovane službe
za pružanje pomoći građanstvu slobodnog kraljevskog grada Novog Sada u periodu 1910-1912.
godine.
Metod rada: Prikupljanje podataka je sprovedeno u vidu retrospektivnog istraživanja dostupne
arhivske građe Istorijskog arhiva Grada Novog Sada u periodu od 1.2.2019.do 1.3.2019.godine,
prema navedenim ključnim rečima. Analizirana je arhivska građa dostupna iz perioda 1910-1912.
godine.
Rezultati: U dostupnoj arhivskoj građi je značajno mesto zauzeo dopis gradskom veću
slobodnog kraljevskog grada Novog Sada upućen od strane gradskog lekara dr Ofnera Mora iz
1910. godine. U navedenom dopisu su taksativno navedene poteškoće u svakodnevnom radu. U
tom periodu u Novom Sadu nije postojalo dežurstvo za hitne slučajeve u savremenom smislu
reči, izostajala je brza pomoć, niti su malobrojni lekari bili uvek dostupni bolesnicima, posebno
u noćnim satima. Prostorija za ove namene, dodeljena od strane grada, nije zadovoljavala
potrebe, jer nije bila snabdevena potrebnom opremom, uz brojne arhitektonske barijere. Bilo je
potrebno angažovati druge osobe radi donošenja pacijenta na sprat gde se nalazila stanica za
zbrinjavanje bolesnika. Higijenski standardi, po mišljenju dr Ofnera Mora, nisu bili
zadovoljavajući, a orman sa potrebnom medicinskom opremom nije bio adekvatno opremljen. U
prostoriji koja je služila za prvu pomoć unesrećenima je bio prisutan i policajac, koji je više
imao funkciju pomagača pratiocima bolesnika nego lekaru.U dopisu se navodi spisak potrebne
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 36
2019
osnovne medicinske opreme i sredstava potrebnih da se navedena prostorija osavremeni, kao i
postupak odobravanja i nabavke potrebne opreme, koji je trajao više od godinu dana.
Zaključak: U procesu formiranja službe hitne medicinske pomoći tokom vremena prisutne su
brojne organizaciono-tehničke poteškoće i izazovi, koji se mogu rešiti zajedničkim koordinisanim
pristupom i radom zdravstvenih radnika, kao i organizovanom i sistematičnom potporom od
strane nadležnih državnih institucija.
Ključne reči: istorijat; hitna pomoć; razvoj
Literatura:
1. Horvat Z. Zavod za hitnu medicinsku pomoć Novi Sad.Novi Sad:ARTPRINT MEDIA
doo,2018.
2. Predmet:Istorijski arhiv Grada Novog Sada,F.1.Magistrat slobodnog kraljevskog grada
Novog Sada (1748-1918), kig 4/1912.
3. Durlević Z.Osnivanje i razvoj tehničke službe Zavoda.Počeci rada i razvoja tehničke
službe.NČ urgent medic HALO 194.2015;21(1):35-43.
4. Vukobrat D, Muzur A. A history of the Opatija medical emergency service-the first
modern emergency service in the Republic of Croatia. Medicina fluminensis
2013;49(4):428-31.
P-15 PROCJENA MEHANIZMA NASTANKA ŽIVOTNO UGROŽAVAJUĆIH
POVREDA PREMA ISS-SKORU
Amela Tuco
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Klinika urgentne medicine
Uvod: Trauma je jedan od vodećih uzroka smrtnosti. Trauma major (životno ugrožavajuća
trauma) podrazumijeva svaku povredu, neovisno o broju zahvaćenih organa ili organskih sistema
sa ukupnom vrijednosti ISS ( Injury Severity Score) ≥ 16 uz poremećaj najmanje jednog
fiziološkog parametra (1). Računanje ISS-skora se bazira na podjeli organizma na organske
sisteme. Uloga mu je procjena očekivane stope mortaliteta (2,3) koja raste sukladno starosti
povrijeđenog za istu vrijednost ISS- skora (3,4,). Planiranje prevencije i organizacije zbrinjavanja
trauma bazira se na podacima iz trauma registara (5).
Cilj: Prikazati vodeće uzroke nastanka teških trauma, napraviti usporedbu sa zemljama Europske
unije (EU), prikazati spolnu i starosnu strukturu, iskristalizirati rizičnu skupinu
Materijal i metode: Studijom su obuhvaćena 243 povrijeđena pacijenta zbrinuta na Klinici
urgentne medicine Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Podaci su uzeti retrospektivno iz
medicinske dokumentacije. Kriterij za uključivanje: ISS-skor ≥16 uz poremećaj najmanje
jednog vitalnog parametra. Isključeni su pacijenti s nepotpunim podacima o mehanizmu povrede
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 37
2019
i dijagnostičkim pretragama, te preminuli prije završetka dijagnostičkih procedura. Statističke
metode: postotak, srednja vrijednost, standardna devijacija, p-vrijednost, maksimalna i
minimalna vrijednost.
Rezultati i diskusija: Padovima je povrijeđeno 54.32%, saobraćajnim nezgodama 29,63%
pacijenata, što je u skladu sa podacima iz Registra EU o uzrocima trauma sa smrtnim ishodom
(5). Povrijeđenih u tučama ( uključujući ubode) je 6.17%, vatrenim oružjem 2.88%, ostalo
7.00%. Među vodećim mehanizmima nema opekotina i trovanja za razliku od zemalja EU (5).
Prosječni ISS-skor je 30.23 (± 9.93) najmanji 16, najveći 75; omjer muškaraca i žena je oko 2:1 i
nema statistički značajne razlike prema mehanizmima (p>0.05). Preovladavaju osobe dobi 25-64
godine ( 44,86 %) sa približnim udjelom povrijeđenih padovima ( 18.11%) i saobraćajnim
nezgodama (17.70%), ostalo (9.05%). Približno trećina od ukupnog broja pacijenata (27.57%) su
stariji od 65 godina i povrijeđeni padom, a imaju uvećanu očekivanu stopu mortaliteta zbog
starosti (4).
Zaključak: Muškarci stariji od 65 godina (2:1 u odnosu na žene) su rizična skupina za
povređivanje padovima. Muškarci dobi 25-64 godina su rizična kategorija za povređivanje
uopšte, posebno padovima i saobraćajnim nezgodama kao vodećim mehanizmima, što je u skladu
sa podacima iz EU.
Ključne reči: trauma major, ISS, mehanizam povrede, očekivana stopa mortaliteta
Literatura:
1. https://www.researchgate.net/publication/271629701_Update_on_the_definition_of_p
olytrauma
2. Pohlman T, Bjerke H, Offner P. Trauma Scoring Systems. Emedicine.medscape.com.
2014.
3. Morris JA Jr, MacKenzie EJ, Damiano AM, Bass SM. Mortality in trauma patients:
the interaction between host factors and severity. J Trauma. 1990 Dec; 30(12):1476-
82
4. National Trauma Data Bank Annual Report 2016. Available at : https://www.facs.org
5. http://www.eurosafe.eu.com/uploads/inline-files/Europe
Safe_Master_Web_02112016%20%282%29.pdf
P-16 RENALNE KOLIKE U SLUŽBI HITNE MEDICINSKE POMOĆI BIJELJINA
Srđan Mijatović1, Nada Banjac
2,3, Aleksandra Mijatović
4, Dubravka Savić
1, Slaviša Mitrović
1
1 Služba hitne medicinske pomoći, Dom zdravlja Bijeljina
2 Služba hitne medicinske pomoći sa edukativnim centrom, JZU Dom zdravlja Banja Luka
3 Medicinski fakultet Banja Luka
4 Služba porodične medicine, Dom zdravlja Bijeljina
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 38
2019
Uvod: Renalne kolike su bolna stanja koja nastaju u slijed pokretanja kamena u bubregu. Bol je
jakog karaktera, obično promjenjive jačine, sa naletima boli koje se javljaju nakon nekoliko
sekundi ili minuta. Renalne kolike javljaju se iznenada, ponekad tokom noći ili ranim jutarnjim
satima. Lokalizovane su u lumbalnom dijelu sa širenjem duž uretera ka preponama i polnim
organima. Mogu biti praćeni mučninom, povraćanjem, osjećajem nadutosti i učestalim
mokrenjem. Bol nestaje sa izbacivanjem konkrementa.
Cilj: Cilj istraživanja je da se prikaže incidence renalne kolike i ostalih problema u patologiji
urinarnog trakta, izbor terapije i razloge za upućivanje na hirurški tretman odnosno bolničko
liječenje.
Metodologija: Sprovedna je retrospektivna analiza podataka iz protokola Službe hitne
medicinske pomoći Bijeljina za 01.01.-31.12.2018.godine u koju su uključeni svi pacijenti
liječeni pod dijagnozom renalne kolike.
Rezultati: Od ukupnog broja pacijenata (38.813) u posmatranom periodu, kod 333 (0,86%)
pacijenata je postavljena dijagnoza renalne kolike. Od ukupnog broja renalna kolika je
dijagnostikovana kod 333 pacijentai to 206 muškaraca (61,86%) i 127 žena (38,14%). Najviše
pacijenata je bilo u dobnoj skupini od 30-40 godina (23,72%). Sa simptomima renalne kolike
najviše se javilo tokom marta 2018.godine njih 35 (10,51%). U odnosu na dijagnozu bili su
zastupljeni: infekcija urinarnog trakta 45 (13,51%), kalkulus u urinarnim putevima 235 (70,57%),
suženje uretera 28 (8,41%), tumori urinarnog sistema 5 (1,50%), ostalo 20 (6,01%). U izboru
terapije bili su zastupljeni: analgetici i spazmolitici, analgetici 96 (28,83%), analgetici 34
(10,21%), spazmolitici 25 (7,51%), spazmolitici i infuzioni rastvori 33 (9,91%), analgetici i
infuzioni rastvori 63 (18,92%), analgetici u kombinaciji sa spazmoliticima i infuzionim
rastvorima 73 (21,92%) i opioidni analgetici 9 (2,70%). U Službi hitne medicinske pomoći je
zbrinuto 305 pacijenata (91,59%), a na bolničko liječenje je upućeno 28 pacijenata (8,41%).
Zaključak: Sprovoditi kontinuiranu edukaciju zaposlenih sa ciljem pravovremenog postavljanja
dijagnoze i liječenja. Značaj pomak u liječenju renalnih kolika bi nastao kada bi Službe hitne
medicinske pomoći bile opremljene sa ultrazvučnim aparatom i mogućnošću da se tokom 24h
mogu uraditi biohemijske analize. Pored navedenih teškoća nizak je procenat pacijenatau pućenih
na bolničko liječenje.
Ključneriječi: bubreg, kolika, urgentni tretman, liječenje, dijagnoza.
P-17 TROVANJE INSEKTICIDOM - PRVI TRETMAN I ZBRINJAVANJE
Dragan Živković,
Dom zdravlja Ub
Uvod: Insekticidi su pesticidi koji služe za suzbijanje štetnih insekata. Organofosforni insekticidi
(OFI), inhibiraju acetilholinesterazu, enzim koji katalizuje hidrolizu neurotransmitera acetilholina
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 39
2019
(ACh) u holinergičkim sinapsama u centralnom i perifernom nervnom sistemu. Trovanje OFI se
manifestuje akutnom holinergičkom krizom sa muskarinskim, nikotinskim i centralnim efektima.
Cilj rada: Ukazati na rani značaj prepoznavanja trovanja sa OFI kako bi se što pre započela
adekvatna terapija i pacijent uputio na bolničko lečenje.
Prikaz bolesnika: Služba hitne medicinske pomoći dobija poziv o iznenadnom pogoršanju
zdravstvenog, stanja, muškarca, starosti 48 godina. Po dolasku na lice mesta, saznajemo da je
prethodno veče, prskao zasad jabuka, bez zaštitne maske. Sada ga guši, ima hipersalivaciju,
pojačano znojenje, suzenje očiju, mučninu, povraća, boli ga stomak. Krvni pritisak je 100/60
mmHg, a na EKG zapisu frekvenca srca 50, bez denivelacije ST segmenta. Na plućima su
bronhitični šušnjevi. Pregledom zenica uočavamo da su sužene. Saturacija kiseonikom je 90 %.
Ovi simptomi i znaci su nam ukazali da se radi o trovanju, pa smo zatražili da nam pokaže
ambalažu, sredstva koje je koristio. Radilo se o organofosfornom insekticidu, hlorpirifos-u koji se
koristi za suzbijanje vaši na jabukama. Pacijentu je odmah dat kiseonik 9 l/min i bolus atropina
i.v. 2 mg. Atropin je ponovljen još dva puta, tokom transporta, posle čega je pacijent osetio
suvoću usta i ubrzan srčani rad. Srčana frekvenca je 102. Pacijent je transportovan u regionalnu
opštu bolnicu. Zbog rizika od pojave drugih kliničkih sindroma akutnog trovanja, prebačen je na
Kliniku za toksikologiju VMA.
Diskusija: Godišnje se u svetu registruje oko 100 000 slučajeva akutnog trovanja
organofosfornim jedinjenjima (20-30 % ima letalni ishod), 70 % su akcidentalna trovanja, a 20 %
suicidna. Atropin je fiziološki antidot koji deluje kao kompetitivni antagonist ACh.
Zaključak: Nagomilavanje ACh dovodi do stimulacije ili paralize prenosa impulsa u nervnom
sistemu, mišićima, egzokrinim žlezdama i kardiovaskularnom sitemu. Trovanje OFI se
manifestovalo muskarinskim efektima. Nikotinski i centralni efekti nisu stigli da se razviju. Bitno
je na vreme prepoznati trovanje OFI kako bi se što pre započela terapija. Oksigenoterapija,
davanje atropina i brz transport su osnova hitnog zbrinjavanja pacijenta otrovanog sa OFI.
Ključne reči: organofosforni insekticidi, muskarinski efekti, atropin
Literatura:
1. Slavica Vučinić. Akutna trovanja pesticidima. U knjizi: Dragan Vučović, Urgentna
medicina: Obeležja, Beograd 2002; 1174 – 1184.
2. M. Jokanović, M. Kosanović, Neurotoxic effects in patients poisoned with
organophosphorus pesticides , Environ. Toxicol. Phar. 29 ( 2010 ) 195 – 201.
3. M. Jokanović, Medical Treatment of acute poisoning with organophosphorus and
carbamate pesticides. Toxicol. Lett. 190 ( 2009 ) 107 – 115.
4. Gupta, R. C. (2007): Organophosphates and carbamates. U: Veterinary toxicology – Basic
and Clinical Principles. (Gupta, R. C., ur..). Academic Press is an imprint of Elsevier.
Amsterdam, Boston, Heidelberg, London, New York, Oxford, Paris, San Diego, San
Francisco, Singapore, Sydney, Tokyo. str. 477-488.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 40
2019
P-18 USPEŠNA KASNO ZAPOČETA KARDIOPULMONALNA REANIMACIJA
NAKON STRUJNOG UDARA
Slobodan Stanišić
Dom zdravlja Bijeljina, Služba hitne medicinske pomoći, Republika Srpska
Uvod: Arrest vrijeme podrazumjeva period od prestanka srčanog rada do početka primjenjivanja
bazičnih ili naprednih mjera reanimacije. Kako je vrijeme započinjanja reanimacije ključno za
očuvanje funkcije mozga čije ćelije ireverzibilno odumiru nakon 3-5 min. od prestanka
snadbijevanja mozga kiseonikom, tako je za uspješnost reanimacije veoma bitno skratiti period
arrest vremena. Strujni udar je čest vansrčani uzrok cardic arresta i značajan uzrok smrti ako se
na vrijeme ne započnu mjere naprednog održavanja života tj. mjere rane defibrilacije.
Cilj rada: U radu je prikazan slučaj pacijenta koji je uspješno reanimiran nakon dvadest minuta
od gubitka svjesti i prestanka disaja koje su nastale kao posljedica strujnog udara. Akcenat se
stavlja na rano započinjanje naprednih mjera reanimacije i rane defibriliacije kod pacijenata
preminulih od strujnog udara iako su imali produženo arrest vrijeme. Pacijent nakon
postreanimacionog toka bez posljedica po organske sisteme i bez terapije.
Prikaz slučaja: Pacijent star 54 godine, dovežen privatnim automobilom od strane rodbine u
SHMP. Heteroanamnestički saznajemo da je pacijent imao dodir sa otvorenim strujnim kolom i
da je nakon toga izgubio svijest i prestao da diše. Rodbina stavlja pacijenta na zadnje sjedište
automobila i dovozi ga iz prigrackog naselja gdje su i nastanjeni. Minimalno vrijeme potrebno za
putovanje od mjesta nesreće do SHMP 15 min. zbog udaljenosti naselja. Kad uračunamo vrijeme
potrebno za utovar pacijenta i vrijeme putovanja dobijamo da je reanimacija započeta minimalno
20 minuta od smrti pacjenta. Prisutni nisu preduzimali nikakve mjere oživljavnja. Na prijemu u
reanimacionom bloku SHMP: bez pulsa i disanja, nereaktivnih širokih zjenica, cijanotičan,
ugašen kornealni refleks, EKG-asistolija, TA-00/00. Nakon mjerenja vitalnih parametara odmah
započete napredne reanimacione mjere nakon kojih se pacijent sa spontanim disanjem u sinus
ritmu, normotenzivan prebacijuje u jedinicu Intezivne njege Opšte bolnice Bijeljina.
Postreanimacioni tok protiče uredno i pacijent se u restitutio ad integrum otpušta kući.
Zaključak: Kroz prezentaciju ovog pacijenta pokazano je da je moguće postići potpuni oporavak
organskih sistema nakod cardiac arrest-a uzrokovanog strujnim udarom iako je u pitanju
produžen period od nastanka smrti do započinjanja reanimacionih postupaka.
Ključne riječi: arrest vrijeme, strujni udar, reanimacija, restitucio ad integrum.
Literatura:
1. Frimel M. Kardiopulmonalna reanimacija, Kliničke urgencije, Akademska knjiga, Novi
Sad, 2017, str. 2-9;
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 41
2019
2. Kalezić N. Inicijalni tretman urgentnih stanja u medicini, Data STATUS, 2016, str.20-50;
3. Krajinski V. Strujni udar, JP Elektromreža Srbije, 2011, str. 16-32;
P-19 KORISCENJE HOSPITALNIH SMERNICA PRI OTEŽANOJ INTUBACIJI NA
TERENU
Sandro Kopilović, Ina Konjević, Nikolina Marić
Zavod za hitnu medicinsku pomoć, Novi Sad
Uvod: Hitno obezbeđivanje disajnog puta je osnova kvalitetnog zbrinjavanja vitalno ugroženog
pacijenta. Endotrahealna intubacija (ETI) predstavlja “zlatni standard”, ali u prehospitalnim
uslovima nije uvek moguća. Procena disajnog puta predstavlja prvi i ključni korak pregleda i
određuje strategiju u planiranju položaja pacijenata, opreme, tehnika itd. ETI na terenu prati
visok rizik od regurgitacije, povraćanja i intrapulmonalne aspiracije želudačnog sadržaja, što
gotovo svaka terensku intubaciju karakteriše kao tešku. Danas primenjujemo različite prediktore
otežane ventilacije i intubacije (MOANS, LEMON...), kao i klasifikacije (Mallampati, Wilson...).
Postoje dodatne metode, poput primene krikoidnog pritiska koja nam poboljšava pogled na
direktnu laringoskopiju. Preporučuju se najviše tri pokušaja intubacije. Ako intubacija ne uspe,
preoksigenacija povećava rezervu kiseonika i odlaže nastanak hipoksije.
Cilj rada: Prezentovanje da se pojedine prehospitalne smernice otežane intubacije mogu
primeniti i u prehospitalnim uslovima.
Prikaz slučaja: Muškarca srednjih godina, povređenog kao pešaka, na licu mesta zatičemo kako
leži na kolovozu bez svesti, disanja i pulsa ali nedilatiranih,reaktivnih zenica. Mesto nesreće je
slabo osvetljeno, sa neravninama, rupama ispunjenim vodom usled kiše koja je padala. Po
pristupu pacijentu konstatujemo srčani zastoj, evidentno izazvan traumom kao i višestruke
povrede glave. Odmah pristupamo KPR-u u vidu masaže grudnog koša, te pokušavamo
endotrahealnu intubaciju. U medjuvremenu pacijenta priključujemo na monitoring na kome
detektujemo nešokabilni ritam - asistoliju. Započinjemo volumensku nadoknadu sa 1500ml
fiziološkog rastvora. Vozilo HMP postavljamo izmedju povređenog i toka saobraćaja sa svetlima
uperenim ka pacijentu radi lakše manipulacije i vizuelizacije usne dulje pacijenta. Prvi pokušaj
intubacije bio je neuspešan usled prisustva krvavog sadržaja u usnoj duplji, te je izvršena sukcija
sadržaja, ali se pri ponovnom uvođenju laringoskopa u usnu duplju sadržaj ponovo pojavio. Tada
izvršavamo pritisak na krikoid, ponovnu sukcija i po vizuelizaciji glasnica izvršeno je uvođenje
tubusa. Po nastavku masaže grudnog koša dobija se palpabilan karotidni puls te pacijeta
imobilišemo i transportujemo u UCKCV. Pacijent je sa palpabilnim pulsom nad karotidama
predat timu za reanimaciju Urgentnog centra.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 42
2019
Zaključak: Brz dolazak, uigranost i snalažljivost ekipe u otežanim spoljašnjim uslovima i
pravilno i efikasno zbrinjavanje disajnog puta mogu da utiču na ishod i produženje života
povređenog sa teškim telesnim povredama.
Ključne reči: otežana intubacija, trauma
Literatura:
1. Airway management in Trauma. Levon M Capan,Sanford M Miller, Anesthesia for
Trauma,2014
2. Difficult Airway Society 2015 guidelines for management of unanticipated difficult
intubation in adults. Frerk C1, Mitchell VS2, McNarry AF3, Mendonca C4, Bhagrath R5,
Patel A6, O'Sullivan EP7, Woodall NM8, Ahmad I9. Br J Anaesth. 2015 Dec;115(6):827-
48.
3. https://www.heftemcast.co.uk/traumatic-cardiac-arrest-erc-guidelines-2015/
P-20 METABOLIČKA KOMA - OTEŽANO PREHOSPITALNO OTKRIVANJE
UZROKA
Jovana Obrenović, Jelena Cvetković, Aleksandra Obradović
Gradski zavod za hitnu medicinsku pomoć, Beograd
Uvod: Koma predstavlja najteži kvantitativni poremećaj svesti. Može nastati usled traume,
neurološkog, metaboličkog i drugih poremećaja. Predstavlja urgentno stanje tj. prvi red hitnosti
koje zahteva niz jasno definisanih terapijskih postupaka kako bi se odredio uzrok kome, održale
vitalne funkcije i zaštitio mozak od ireverzibinog oštećenja.
Cilj rada: Da ukažemo na mogućnost neuroloških manifestacija kod metaboličke kome sa
ograničenim dijagnostičkim metodama na terenu.
Prikaz bolesnika: Ekipa službe za hitnu medicinsku pomoć je upućena na poziv kod osobe koja
je bez svesti a diše. Po dolasku na mesto događaja zatiče se pacijentkinja od 86 godina, bez svesti
sa toničko-kloničim grčevima i prisutnom penom na usnama. Dobijen je heteroanamnestički
podatak da je pacijentkinja dugogodišnji dijabetičar (tip II), hipertoničar i da se leči od angine
pectoris, živi sama i zatečena je u ovom stanju. Poslednji put kontaktirana pre više od 15 sati.
Vitalni parametri su: GKS 8, tenzija 170/60 mmHg, srčana frekvenca 120/min, broj respiracija
18/min, pO2 97%, šećer u krvi – nemerljivo visok. Tokom pregleda prestaje Epi napad, a
pojavljuje se devijacija pogleda u desno, naviše, umereno midrijatičnih zenica, nereaktivnih na
svetlost, dehidriranih bulbusa, a zatim nađeno medioponiranje izokoričnih zenica tromo
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 43
2019
reaktivnih na svetlost. Po prestanku Epi napada plasirani air-way i venska kanila. Tokom
transporta na EKG-u: sin ritam, bez ST i T promena, fr: 122/min, bez promene stanja svesti, a
prilikom predaje se nalazi dekortikaciona fleksija trajanja do 30 sekundi. Predaje se u salu za
reanimaciju UC-a, sa radnom dijagnozom - Koma nepoznatog uzroka. Dalja dijagnostika
pokazuje CT mozga - uredan nalaz, laboratorijski nalaz pokazuje ketoacidozu, nađen akutni
pankreatitis. Pacijentkinja biva hospitalizovana u metaboličkoj jedinici urgentnog centra. Nakon
regulisane glikemije i ostalih metaboličkih poremećaja stanje svesti se ne menja, pa se
pacijentkinji ponovo radi skener mozga i dobija isti, uredan nalaz. Pacijentkinja je tokom pisanja
ovog rada i dalje u nepromenjenom stanju u metaboličkoj jedinici.
Zaključak: Ekipe službe za hitnu medicinsku pomoć imaju sužen izbor dijagnostičkih metoda
tako da se radna dijagnoza uglavnom odnosi na kome nepoznatog uzroka. Adekvatna
heteroanamneza i podatak o uslovima nastajanja urgentnog stanja mogu bliže usmeriti lekare na
terenu na potencijalne uzroke kome. Prehospitalno zbrinjavanje komatoznih pacijenata je
definisano vodičima dobre prakse i ABCDE postupcima bez obzira na uzrok kome.
Ključne reči: metabolička koma, uzroci, prehospitalno zbrinjavanje
Literatura:
1. Ministarstvo zdravlja Republike Srbije. Nacionalni vodič dobre kliničke prakse
Prehospitalno zbrinjavanje bolesnika u komi. Beograd, 2012; pp. 44-54.
2. Hrvatski liječnički zbor, MSD priručnik dijagnostike i terapije. Dijabetična ketoacidoza,
2014.
3. Medicinski fakultet univerziteta u Beogradu. Neurologija – koma, Beograd, 2009; pp 6 –
8
4. Medicinski fakultet univerziteta u Beogradu. Interna medicina – peto izdanje. Akutne
komplikacije –dijabetesa,Beograd 2009; pp. 1302-1312.
P-21 HIPERKALEMIJA
Marina Perović, Svetlana Bojičić
Klinički centar Crne Gore, Urgentni centar
Uvod: Kalijum je glavni intraćelijski katjon organizma. Nivo kalijuma u plazmi se kreće od 3,8
do 4,7 mmol/L, a u ćelijama oko 150 mmol/L. Kalijum u serumu adekvatno odražava promjene
ukupnog kalijuma organizma. Hiperkalijemija podrazumjeva povišenje nivoa ukupnog kalijuma
u organizmu. Manifestacije hiperkalijemije se obično javljaju kada je koncentracija kalijuma veća
od 6,5 mmol/L.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 44
2019
Cilj rada: Ukazati na hitnost prepoznavanja i zbrinjavanja pacijnata sa hiperkalijemijom.
Materijal i metod: Podaci dobijeni iz protokola iz UC KCCG.
Prikaz slučaja: Pacijent starosti 87 godina primljen zbog opšte slabosti, malaksalosti, dva dana
pred prijem u UC izgubio svijest nakon čega je zadobio povredu desne frontalne regije. Navodi
da je od 04h na dan prijema imao četri tečne prolivaste stolice. Septembra 2016. nakon pada sa
stepenica zadobio povredu glave, prati se od strane hematologa kao sumnja na multipli mijelom,
AAA, dijabetičar na OAD, zna za polimijalgiju. Na prijemu pacijent svjestan, eupnoičan u miru,
acijanotičan, anikteričan, afebrilan, u predjelu desne feontalne regije prisutan zavoj. Pluća:
normalan disajni šum. Srce: akcija aritmična po tipu apsolute, tonovi jasni, šum ne čujem. TA
90/60 mmHG.Abdomen: u ravni grudnog koša, mek, bolno neosjetljiv. Bez organomegalije.
Ekstremiteti: bez edema i varikoziteta. EKG na prijemu: af fr oko 55/min, bez promjena ST i T
talasa. Lab nalazi na prijemu: Leu 9.30, ER 3.74, HBG 114, HCT 0.361, Tr 220, Glu 11.4, Urea
13.3, Crea 174, GFR 30, K 9.3…7.9, PH 7.29, PCo2 3.3, PO2 7.5, HCO3 12.0, SO2 84,7%.
Zaključak: Akutno liječenje hiperkalijemije ima za cilj da zaštiti srce od efekta kalijuma
anatagonizujući efekat na srčanu funkciju, posebno kod pacijenta sa nespecifičnom
simptomatologijom kakav je bio ovaj u prikazanom slučaju.
Ključne riječi: hiperkalijemija, elektrokardiogram, znaci i simptomi
Literatura:
1. Gamulin S., Patofiziologija, Medicinska naklada, 2011.
2. Merck E., The Merck Manual of Diagnosis and Therapy, Merck Manuals, 2011.
3. Kumar P., Kumar and C lark's Clinical Medicine, Saunders ltd., 2012.
P-22 KOMPLIKACIJE NASTALE TOKOM TRANSPORTA PACIJENTA SA STEMI
– PRIKAZ SLUČAJA
Boris Šarović, Višnja Milković
Dom zdravlja ”Jovan Jovanović Zmaj”, Stara Pazova
Uvod: Akutni koronarni sindrom (AKS) je akutni klinički oblik ishemije miokarda izazvan
koronarnom bolešću. Obuhvata AKS sa elevacijom ST segmenta, u koji spadaju
vazospastička angina i akutni infarkt miokarda (AIM) sa ST elevacijom (engl. STEMI) ; i AKS
bez elevacije ST segmenta, u koji spadaju nestabilna angina pektoris (NAP) i AIM bez ST
elevacije (engl. NSTEMI). Komplikacije AIM mogu biti ishemijske, mehaničke, električne,
embolijske, inflamatorne.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 45
2019
Cilj rada je prikazati značaj ranog postavljanja dijagnoze pacijentima sa STEMI , aktiviranje
STEMI mreže, obavezan monitoring tokom transporta pacijenata sa STEMI radi ranog otkrivanja
i zbrinjavanja komplikacija AIM.
Prikaz slučaja: Pacijent star 77 god. pozvao je Službu hitne medicinske pomoći (SHMP)
13.12.2018. god. oko 10.30h zbog bola u grudima koji traje oko 1h neprekidno, širi se u vrat,
praćen preznojavanjem. Predhodna 3-4 dana povremeno imao bolove u grudima. Dijabetičar na
OAD, hipertoničar. TA 100/60. Pulmo – rano inspirijumski pukoti obostrano difuzno, cor radnja
ritmična, tonovi tihi. EKG fr oko 75, normogram, ST elevacija D1, aVL, V2-V6. Dg- Infarctus
myocardii acutus anterolateralis - STEMI. Kontaktiran dispečer Hitne pomoći Beograd,
aktivirana STEMI mreža, upućeni u angiosalu KBC Bežanijska Kosa. Ordinirana terapija Midol
300 mg tbl po, Brilique 180 mg po, Trodon 100mg 1.amp iv, Klometol 1.amp iv. Tokom
transporta monitoring. Pacijent tokom transporta gubi svest, na monitoru ventrikularna fibrilacija
(VF). Th: DC šok 150J x2, vraćen u sinusni ritam, fr oko 90/min, svestan. Dodatak th Cordarone
150mg iv, 0,9% NaCl 500 ml iv. Podaci na prijemu – porast kardiospecifičnih enzima
karakterističan za AIM. Nalaz koronarografije: RCA distalno sužena 50%, LAD ostijalno sužena
30-50%, LAD okludirana medijalno. U istom aktu u nastavku procedure implantiran jedan DES
stent. Pacijent otpušten nakon osam dana hospitalnog lečenja, uz zakazanu rekoronarografiju.
Zaključak: Vreme od prvog medicinskog kontakta do postavljanja dijagnoze i brzog transporta
do angiosale radi izvođenja pPCI kod pacijenata sa STEMI treba da bude što kraće, potrebna je
adekvatna opremljenost i uvežbanost timova koji učestvuju u zbrinjavanju ovih pacijenata,
aktiviranje STEMI mreže. Izuzetan značaj je u monitoringu pacijenata sa AIM. Ranim
prepoznavanjem primarne VF, postiže se pravovremena terapija i preživljavanje pacijenta.
VF/VT koja se javi u ranoj fazi AIM povećava rizik nagle smrti u prvih 30 dana nakon STEMI,
ali ne utiče na dugoročnu prognozu.
Ključne reči: AKS, STEMI mreža, VF, monitoring, defibrilacija
Literatura:
1. I. Mrdović (2015. ), Akutni koronarni sindrom u kliničkoj praksi , Medicinski fakultet,
Beograd
2. N. Kalezić ( 2016.) Inicijalni tretman urgentnih stanja u medicini, Medicinski fakultet ,
Beograd
3. D. Vučović ( 2002.), Urgentna medicina, Medicinski fakultet, Beograd
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 46
2019
P-23 PRIKAZ SLUČAJA - ZBRINJAVANJE PACIJENTA SA AKUTNIM
INFARKTOM MIOKARDA U SLUŽBI HITNE MEDICINSKE POMOĆI
STARA PAZOVA – ZNAČAJ FAKTORA VREME
Višnja Milković, Boris Šarović
Dom zdravlja ”Jovan Jovanović Zmaj”, Stara Pazova
Uvod: Akutni koronarni sindrom (AKS) je akutni klinički oblik ishemije miokarda izazvan
koronarnom bolešću. Obuhvata AKS sa elevacijom ST segmenta, u koji spadaju vazospastička
angina i akutni infarkt miokarda (AIM) sa ST elevacijom (engl. STEMI); AKS bez elevacije ST
segmenta, u koji spadaju nestabilna angina pektoris (NAP) i AIM bez ST elevacije (engl.
NSTEMI).
Cilj rada je prikazati značaj ranog postavljanja dijagnoze pacijentima sa STEMI , aktiviranje
STEMI mreže, adekvatna prehospitalna medikacija i brz transport u angiosalu radi što ranijeg
izvođenja pPCI.
Prikaz: Pacijent star 46 god. javlja se u ambulantu Službe hitne medicinske pomoći (SHMP)
23.9.2018. oko 14.10h, zbog bola u grudima, koji ga je probudio iz sna, praćen preznojavanjem i
nedostatkom vazduha. Tegobe su počele pre oko 40min, bol traje neprekidno, sada manjeg
intenziteta. Predhodno zdrav. Pušač. EKG sr, fr oko 65, normogram, ST elevacija D2, D3, aVF,
V5, V6, ST depresija aVL, V1-V3 (slika u ogledalu). Desni odvodi bez ST elevacije. TA 130/90.
Dijagnoza AIM inferolateralis STEMI. Kontaktiran dispečer Hitne pomoći Beograd, aktivirana
STEMI mreža, upućeni u angiosalu KBC Zemun. Ordinirana terapija Midol 300mg tbl po,
Brilique 180 mg tbl po. Transport, uz monitoring pacijenta započet u 14.25h, vreme transporta
oko 20 min, pacijent u angiosali oko 15h. Podaci na prijemu – porast markera miokardne nekroze
karakterističan za AIM. UZ srca - akinezija bazalnog inferiornog i posteriornog zida, lako snižene
globalne sistolne funkcije. Nalaz koronarografije, medijalna okluzija desne koronarne arterije
(RCA), u istom aktu u nastavku procedure urađena pPCI RCA sa implantacijom jednog DES
stenta. Pacijent otpušten nakon 5 dana, dobrog opšteg stanja, sa predlogom za dalju terapiju.
Zaključak: Vreme od pojave simptoma do otvaranja arterije pPCI je od ključnog značaja za
lečenje bolesnika sa AKS. Vreme od prvog medicinskog kontakta do postavljanja dijagnoze i
brzog transporta do angiosale radi izvođenja pPCI kod pacijenata sa STEMI treba da bude što
kraće, unutar 90 min, po novijim preporukama i unutar 60 min, i najveća odgovornost je na
SHMP. Timovi SHMP koji učestvuju u zbrinjavanju ovh pacijenata moraju biti obučeni,
adekvatno opremljeni lekovima, opremom, potrebna je saradnja i dobra komunikacija sa centrima
u koje transportujemo pacijente sa AKS, aktiviranje STEMI mreže.
Ključne reči: AKS, STEMI mreža, pPCI, vreme transporta
Literatura:
1. I. Mrdović (2015.), Akutni koronarni sindrom u kliničkoj praksi , Medicinski fakultet,
Beograd
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 47
2019
2. N. Kalezić (2016.) Inicijalni tretman urgentnih stanja u medicini, Medicnski fakultet ,
Beograd
3. M. Ostojić (2010.), Protokol za prehospitalnu dijagnostiku i terapiju AKS.
P-24 ŠTA JE GLAVA A ŠTA REP?
Ivana Milićević-Nešić
Urgentni centar KCS
Uvod: Metabolička acidoza je najčešći tip acidobaznog poremećaja koji se karakteriše viškom
vodonikovih jona, niskim PH vrednostima plazme i smanjenom koncentracijom bikarbonata
(<24mmol/L). Ketoacidoza je metaboličko stanje povezano sa visokom koncentracijom ketonskih
tela, nastalih razgradnjom masnih kiselina. U dijabetičnoj ketoacidozi, najčešćem tipu, povećana
koncentracija ketona povezana je sa nedostatkom insulina, hiperglikemijom i dehidratacijom.
Precipitirajući činioci za dijabetičnu ketoacidozu su mnogobrojni. Nekada se može javiti i kao
prvi znak dijabetesa. Česta je u stresnim situacijama (infekcije, povrede itd.) kada se
blagovremeno ne poveća dnevna doza insulina, jer se u takvim situacijama luče insulinu suprotni
hormoni, naročito glukagon. U ovom radu prikazan je slučaj pacijentkinje koja je pregledana u
prijemnoj ambulanti Urgentnog centra, u teškoj ketoacidozi, ali je i imala značajne promene na
EKG-u, te su koraci u planiranju njene terapije kao i odeljenje na kom će biti hospitalizovana,
postali predmet velikog razmišljanja.
Cilj ovog rada je da pokaže da je ketoacidoza simptom, a ne bolest, te uvek pored nje same treba
da se leči i ono što je do nje dovelo.
Prikaz slučaja: U prijemnu ambulantu Urgentnog centra, u pratnji lekarske ekipe dovežena je
pacijentkinja, 71 godina, iz Mladenovačke bolnice zbog ketoacidoze. Od lekara u pratnji se
saznaje da se pacijentkinja, dan pre javila u lekaru zbog mučnine i bolova u grudima. Inače je
dugogodišnji dijabetičar na insulinu. Glikemija je bila 46,5mmol/L, pH 6,839, pCO2 23,8,
Laktati 5,89. Objektivno: budna, komunikacija slaba, hipotenzivna, spontano diše. Na EKG-u Sin
ritam, F 88/min, ST elevacija u aVR-u, ST depresija 1mm u D1,D2,D3, aVL, aVF, V3-V6.
Pacijentkinja je primljena u Metaboličku jedinicu, ali je odmah uzet Troponin T, čije vrednosti su
imale značajnu dinamiku: 57, 280, 109. Po stabilizaciji stanja, pacijentkinja je hitno
koronarografisana.
Zaključak: Lekari, koji se bave urgentnom medicinom, sreću se sa različitim kliničkim
poremećajima i stanjima. Pored toga što imaju širinu u svom radu, oni uvek treba da leče
pacijenta, a ne bolest. Jedino tako se može utvrditi šta je uzrok, a šta posledica.
Ključne reči: diabetes mellitus, ketoacidoza, akutni infarkt miokarda
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 48
2019
Literatura:
1. Aleksandar J, Vladan P, Marković-Jovanović S, Stolić R, Mitić J, Smilić T.
Hyperlactemia and the Outcome of type 2 Diabetic patients suffering acute myocardial
Infarct. J Diabetes Res. 2016;2016:6901345 Epub 2016 Nov 16
2. Mazur R, Buksinska-Lisik M, Mamcarz A. ST segment elevation myocardial infarction
with non-obstructive coronary arteries in apatient with severe diabetic acidosis. Pol
MercurLekarski 2018 Dec 28; 45(270):248-250
3. Henning RJ., et al. Type-2 diabetes mellitus and cardiovascular disease. Future Cardiol.
2018 Nov;14(6):491-509
P-25 ZNAČAJ RANE DEFIBRILACIJE U TERAPIJI VENTRIKULARNE
FIBRILACIJE – PRIKAZ SLUČAJA
Damir Matušćak, Ivana Ramović
Zavod za hitnu medicinsku pomoć, Novi Sad
Uvod: Najčešći uzrok nagle srčane smrti je ventrikularna fibrilacija. Ona predstavlja najmaligniji
poremećaj srčanog ritma, koji se u najvećem broju slučajeva završava letalno u roku od 3 – 5
minuta, ukoliko se ne preduzmu blagovremene terapijske mere. Uz primenu mera KPR, asinhroni
DC šok predstavlja jedinu meru koja može da zaustavi fibrilaciju komora.
Cilj rada: Konkretnim primerom potvrditi značaj rane defibrilacije u terapiji ventrikularne
fibrilacije.
Materijal i metode: Retrospektivna analiza medicinske dokumentacije Zavoda za hitnu
medicinsku pomoć Novi Sad.
Prikaz slučaja: Dana 01.03.2019. godine, pozivom iz hotela, navode da je gost izgubio svest, ne
diše i da je pomodreo. Zahvaljujući blizini punkta, lekarska ekipa stiže na mesto događaja za
nekoliko minuta. Zatiče pacijenta starosti oko 60 godina na podu, bez svesti, disanja i pulsa.
Odmah se pristupa merama KPR, a na monitoru defibrilatora se uočava inicijalni ritam
ventrikularne fibrilacije. Isporučuje se asinhroni šok 200J bifazno, nakon čega se nastavlja sa
merama KPR, pacijent se intubira, ordinira se adrenalin HCL 1:1000 1mg/1ml i.v., nakon toga,
proverom srčanog ritma ustanovljava se perzistiranje ventrikularne fibrilacije. Isporučuje se drugi
asinhroni šok jačine 200J. Dolazi do konverzije ritma u sinusni i ROSC-a, pacijent počinje
spontano da diše. Stabilnih vitalnih parametara transportovan je u koronarnu jedinicu IKVB u
Sremskoj Kamenici.
Diskusija: Na ovom primeru potvrđena je velika važnost rane defibrilacije u terapiji VF i VT bez
pulsa, jer svaki minut odlaganja defibrilacije umanjuje šanse za pozitvan ishod za 7-10%. Podaci
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 49
2019
iz literature ukazuju da je najveći broj reanimiranih pacijenata izvan bolnice, upravo imao VF ili
VT bez pulsa kao uzrok srčanog zastoja, dok je asistoliju imalo manje od četvrtine reanimiranih.
Upravo ove činjenice dovode nas i do značaja postojanja AED uređaja koji predstavlja
automatizovani uređaj, pogodan za upotrebu i od strane obučenih laika. Ovaj uređaj neophodno je
postaviti na mestima gde se okuplja veliki broj ljudi. U ovom trenutku Novi Sad poseduje AED
uređaj na devet lokacija uključujući medicinski fakultet, univerzitet, sud, gradsku kuću,
železničku stanicu, sportsko-poslovni centar, javno kupalište i pijacu.
Zaključak: Nesporan je značaj rane defibrilacije kao metode za terapiju VF I VT bez pulsa, ali i
potreba postojanja AED uređaja na mestima gde se okuplja veliki broj ljudi.
Skraćenice: VF–ventrikularna fibrilacija, VT–ventrikularna tahikardija, KPR– kardiopulmonalna
reanimacija, ROSC–return of spontaneous circulation, AED–automatski eksterni defibrilator
Ključne reči: srčani zastoj, ventriklularna fibrilacija, rana defibrilacija, AED
Literatura: 1. Nevena Kalezić, Inicijalni tretman urgentnih stanja u medicini, Medicinski fakultet
Beograd, Beograd 2016
2. Ivan Ristić, Urgentni priručnik za lekare, Beograd 2016
3. Dragoljub Manojlović, Interna medicina I, Zavod za udžbenike I nsatavna sredstva,
Beograd 2000
4. Valent Vnuk, Urgentna medicina – prethospitalni postupak, ALFA Zagreb, Zagreb 1995
P-26 PREHOSPITALNA UPOTREBA NEINVAZIVNE MEHANIČKE VENTILACIJE
U TERAPIJI KARDIOGENOG EDEMA PLUĆA
AnicaVasić1, Siniša Šijačić
2, Dragan Tancik
2, Sandra Simić
2, Aleksandra Jović
3, Dragan
Banović3
1UC Vojvodine
2DZ Bečej, Služba hitne medicinske pomoći
3DZ Bečej, Služba opšte medicine
Cilj rada je prikazivanje učestalosti kardiogenog edema pluća u Službi hitne medicinske pomoći
(SHMP) DZ Bečej, terapijskog pristupa i efikasnosti upotrebe neinvazivne mehaničke ventilacije
(NIV) u prehospitalnim uslovima.
Metodologija: U radu je korišteno retrospektivno, opservaciono istraživanje sprovedeno u
SHMP u period od 01.01.2018-31.12.2018.god. Podaci su uzeti iz protokola SHMP, e-kartona i
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 50
2019
transportnih lista. Posmatrani su vitalni parametri: respiratorna i srčana frekvenca, vrednosti
krvnog pritiska, SpO2, diureza, subjektivni osećaj pacijenta i vreme trajanja NIV.
Rezultati: U posmatranom periodu 38 pacijenata je imalo postavljenu dijagnozu akutnog
kardiogenog edema pluća. 25 pacijenata (66%) je lečeno medikamentoznom terapijom i
kiseonikom. Kod 13 pacijenata (34%) je primenjena NIV u CPAP (Continuous Positive Airway
Pressure) modu. Kod 85% pacijenatana NIV doslo je do subjektivnog i objektivnog poboljšanja
zdravstvenog stanja izraženog u smanjenju respiratorne frekvence za 34%, srčane za 33%,
krvnog pritiska za 15%, povećanja SpO2 18%. Kod 85% uspostavljena je diureza (700-1000ml) i
subjektivno poboljšanje kod, takodje 85%. Dva pacijenta (15%) nisu tolerisali NIV i morali su
biti itubirani. Prosečno vreme primene NIV popacijentu je bilo 103 minuta.
Zaključak: NIV kao oblik mehaničke ventilacije koji ne zahteva arteficijalno obezbedjenje
disajnog puta, umnogom je promenila pristup lečenja respiratorne insuficijencije. Uz adekvatnu
opremu i obučen kadar može se primenjivati i prehospitalno. U terapiji respiratorne
insuficijencije kod kardiogenog edema pluća, bezbedan i koristan mod je CPAP mod.
Uzpostovanje indikacija i kontraindikacija, NIV kao neinvazivna metoda, smanjuje mogućnost
komplikacija vezanih za sedaciju i intubaciju, kao što su trauma, infekcije (pneumonija, sepsa),
gasrointestinalna krvarenja, DVT i sl. Utiče na smanjenje mortaliteta, dužine boravka pacijenata
u intezivnim jedinicama i samim time može smanjiti dalje troškove lečenja.
Ključne reči: neinvazivna ventilacija, edem pluća, akutna respiratorna insuficijencija
Literatura:
1. Bello G,De Pascale G,Antonelli M Noninvasive ventilation practical advice CurrOpinCrit
Care 2013 19.1-8
2. Europen Respiratory Review 2016.25. 451-471 DOI. 10.11Hamadziripi
Ngandu,NicholaGale,JameB.Hopkins
3. LoutfiS.Aboussouan,Eduardo Mireles-Cabodevila Noninvasive Positive Pressure
Support,Center for Continuing Education,2014
P-27 DA LI UREDAN EKG NALAZ ISKLJUČUJE INFARKT MIOKARDA?
Vojislava Milutinović
KBC Bežanijska kosa - Hitan interni prijem
Uvod: Akutni infarkt miokarda označava akutno oštećenje miokarda detektovano povišenim
vrednostima srčanih biomarkera ukoliko postoje dokazi o akutnoj ishemiji miokarda.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 51
2019
Cilj rada je da prikaže slučaj mlađeg muškarca kod koga je NSTEMI prezentovan urednim
nalazom na elektrokardiogramu.
Metodologija: Korišćeni su podaci iz medicinske dokumentacije.
Prikazan je slučaj prethodno zdravog muškarca starog 37 godina, upućenog u hitnu internističku
ambulantu zbog bola u grudima. Navodi da je 7 dana pre prijema nakon igranja košarke osetio
jak, oštar bol u grudima koji se nije širio u druge regije, praćen osećajem kratkog daha, trajanja
oko 3-4 h. Narednih dana imao je iste tegobe različitog trajanja, nevezano za napor. Poslednji bol
bio je dan pre prijema. Pacijent je bez poznatih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti i u
trenutku pregleda negira tegobe. EKG registruje sinusni ritam, fr 70/min, bez značajnih ST i T
promena, a laboratorijske analize porast hs troponina T 130 ng/l. Primljen je u koronarnu
jedinicu, na ehokardiogramu se uočava laka hipokinezija apikalnih segmenata lateralnog,
anteriornog i posteriornog zida, u laboratorijskim analizama dinamika kardiospecifičnih
biomarkera. Učinjena je koronarografija na kojoj je viđeno suženje LAD 75% i u istom aktu PCI
LAD sa implantacijom jednog stenta. Tokom hospitalizacije pacijent je bez anginoznih tegoba,
hemodinamski i ritmogeno stabilan i nakon 5 dana otpušten je kući.
Diskusija i zaključak: Dijagnozu infarkta miokarda lako je postaviti kada je ishemija miokarda
klinički manifestna ili je utvrđena promenama na EKG-u, što ćemo potvrditi porastom vrednosti
srčanih biomarkera kao pokazateljem akutnog oštećenja miokarda. Problem nastaje kada pacijenti
imaju atipičnu prezentaciju ishemije ili simptomi nedostaju, kao i promene na EKG-u. U takvim
uslovima, postavljavljanje dijagnoze otežava i činjenica da porast vrednosti srčanih troponina
može biti izazvan brojnim neishemijskim uzrocima, kao što je miokarditis, srčana slabost,
kardiomiopatija, kao i raznim sistemskim oboljenjima. Dokaz o akutnoj ishemiji miokarda u
prikazanom slučaju postignut je ehosonografijom i koronarografijom. U obavezi smo da o
infarktu miokarda razmišljamo kod mlađih ljudi, čak i u nedostatku specifičnih simptoma i EKG
promena.
Ključne reči: NSTEMI, oštećenje miokarda, srčani troponini
P-28 UČESTALOST I ETIOLOGIJA AKUTNIH TROVANJA U SLUŽBI
URGENTNOG PRIJEMA OPŠTE BOLNICE U LOZNICI U 2018. GODINI
Milorad Tadić1, Sanja Đurić
2
1Opšta bolnica Loznica, Služba urgentnog prijema
2Opšta bolnica Loznica, Interno odeljenje
Uvod: Akutno trovanje je urgentno stanje koje se, i pored savremenog terapijskog pristupa,
karakteriše visokim mortalitetom. Trovanja mogu biti zadesna, samoubilačka i ubilačka.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 52
2019
Klinički tok i ishod trovanja zavisi od vrste i količine uzročnika, dužine izloženosti štetnom
agensu, preuzetih inicijalnih koraka i primenjenog načina lečenja.
Cilj rada: Analiza učestalosti i etiologije akutnih trovanja, određivanje stepena težine trovanja
po PSS skali (Poison severity score), prikaz osnovnih demografskih karakteristika akutno
otrovanih pacijenata.
Materijal i metode: Retrospektivna analiza protokola trovanja u službi urgentnog prijema Opšte
bolnice u Loznici za perod 01.01.2018.-31.12.2018. godine.
Rezultati: Tokom 2018. godine u službi urgentnog prijema Opšte bolnice u Loznici evidentirana
su 52 pacijenta, 18 (34,61%) muškog pola i 34 (65,39%) ženskog pola. Kod 38 (73,07%)
pacijenata radilo se o samotrovanju, dok je kod 14 (26,93%) pacijenata trovanje bilo zadesno.
Najučestalije je trovanje lekovima, kod 30 (57,69%) pacijenata, trovanje alkoholom kod 9
(17,30%) pacijenata, trovanje gljivama je bilo prisutno kod 5 (9,61%) pacijenata. Insekticidi i
pesticidi su odgovorni za 2 (3,84%) slučaja trovanja. Zloupotreba psihoaktivnih supstanci bila je
razlog trovanja kod 2 (3,84%) pacijenta. Kod 4 pacijenta (7,69%) trovanje je uzrokovano
gasovima i organskim rastvaračima. Najveći broj trovanja lekovima uzrokovan je psihotropnim
lekovima, ukupno 25 (83,33%) pacijenata. Benzodiazepini su odgovorni za 24 slučaja (80%)
trovanja psihofarmacima. Trovanje jednim lekom bilo je prisutno kod 41 (78,84%) pacijenta, dok
se kod 11 (21,16%) pacijenata radilo o trovanju sa više lekova. Većina pacijenata pripada radno
sposobnom stanovništvu od 18 do 65 godina (63,46%), mlađih od 18 godina je 9 (17,31%),
starijih od 65 godina je 10 (19,23%). Lak stepen trovanja (PSS1) je zabeležen kod 8 (15,38%)
pacijenata, umereno težak stepen trovanja (PSS2) kod 35 (67,30%) pacijenata, kod 9 (17,30%)
pacijenata radilo se o teškom trovanju (PSS3). U Kliniku za toksikologiju VMA upućeno je 5
pacijenata sa akutnim trovanjem.
Zaključak: Trovanja lekovima su najzastupljenija. Najučestalije je trovanje psohofarmacima
(posebno benzodiazepinima). Trovanja korozivima, pesticidima i gljivama najčešće je zahtevalo
dugotrajnu hospitalizaciju. Brzo pružanje prve pomoći, sprovođenje mera nespecifične
detoksikacije, pravovremeno započinjanje mera kardiopulmonalne reanimacije i lečenje u
jedinicama intenzivne nege značajno povećava izglede za izlečenje.
Ključne reči: trovanje, predoziranje, detoksikacija, antidot
P-29 AKUTNI AORTNI SINDROM
Dušica Gujaničić,
Urgentni Centar KCS
Uvod: Akutni aortni sindrom (AAS) obuhvata klasičnu aortnu disekciju (DA), intramuralni
hematom (IMH), limitirajuću/malu disekciju, penetrirajući ulkus aorte (UA) i jatrogenu disekciju
aorte. Sva ova stanja su ugrožavajuća za pacijenta i zahtevaju što hitnije postavljanje dijagnoze i
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 53
2019
adekvatan tretman. Transtorakalna (TTE) i Transezofagealna ehokardiografija (TEE), je metoda
izbora i prvi korak u postavljanju dijagnoze na koji se nadovezuje MSCT aorte.
Cilj: Hospitalno dijagnostikovanje znači ili potvrdu ili odbacivanje prehospitalne dijagnoze u
cilju što bržeg i efikasnijeg lečenje i izlečenja.
Metod: Prikaz slučaja 67-godišnje pacijentkinje koja je na Interni prijem UC dovežena od strane
HP pod dijagnozom akutnog hipertenzivnog edema pluća. Prehospitalna Th: Lasix 3 ampule
i.v., Katopil a 25mg p.o. i Lemod-solu 80mg. Tegobe u vidu gušenja i osećaja nedostatka
vazduha počele su u toku dana, naglo. U trenutku preuzimanja pacijentkinja je dispnoiča,
ortopnoična, cijanotična, TA 160/110mmHg obostrano. SaO2 79%. Srčana akcija je ritmična,
tonovi umerene jačine, nalaz prekriven nalazom nad plućima. Nad plućima je disajni šum
oslabljen, inspirijumsko-ekspirijumski pukoti obostrano bazalno. EKG: sinusni ritam, fr
130/min, RBBB. Rtg pluća opisuje elongiranu torakalnu aortu. Srčano –sudovna senka b.o. U
toku opservacije i dijagnostikovanja, u periodu koji je trajao oko 4 sata, pacijentkinja je primila
još 8 ampula Lasixa, Aminofilin, Nirmin, Morphin. Obzirom da nije došlo do pozitivnog
odgovora i da je i dalje dispnoična, sa znacima akutne respiratorne insuficijencije, prima se u
KJ gde biva intubirana i stavljena na mehaničku ventilaciju. Uradjen je Eho srca na kome se vidi
dilatirana aorta u ascedentnom delu, granična sistolna separacija veluma koji su kalcifikovani i
veoma izmenjeni, AR3+. Nakon toga uradjen MSCT aorte na kome se uočava anerizma
ascendenne aorte i distalno od STJ vidi se rascep lumena u dužini od 20mm, najpre kao
posledica lokalizovane disekcije. Po hemodinamskoj i resoiratornoj stabilizaciji planirano je
prevodjenje na odeljenje kardiohirurgije radi daljeg lečenja.
Zaključak: Nagli počeci bolesti praćeni teškim opštim stanjem uvek zahtevaju promptnu
terapiju i najurgentniju i najprecizniju dijagnostiku koja daje šansu za izlečenje.
Ključne reči: Akutni aortni sindrom, TTE, MSCT
Literatura:
1. Vilacosta J. et al. Acute Aortic Syndrome. Heart 2001;85:365-8. Evangelista A, et al.
2. Impact of contrast-enhanced echocardiography on the diagnosis algorythm of acute
aortic dissection. Eur Heart J 2010;31:472-479
3. Tsai TT, et al. Acute Aortic Syndroms. Circulation 2005;112:3802-3813. 9. Evangelista
A. et al.
4. Cheensbraun A. Echocardiography in acute aortic syndrome, book, chapter 7;101-104.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 54
2019
P-30 TENTAMEN SUICIDI KOD PACIJENTA SA JATROGENIM KUŠINGOVIM
SINDROMOM– PRIKAZ SLUČAJA
Jelena Dragićević1, Lela Mihajlović–Jovanović
2, Emilio Miletić
1, Srđan Đorđević
3, Marija
Lazarević1
1 Zdravstveni Centar Knjaževac, Služba hitne medicinske pomoći
2Zdravstveni centar Knjaževac, Neuropsihijatrijska služba
3Zdravstveni centar Knjaževac, Odeljenje hirurgije
Uvod: Jatrogeni Kušingov sindom (KS) je redak poremećaj uzrokovan dugotrajnom izloženošću
dejstva glukokortikoida u terapijske svrhe. Kod bolesnika sa KS prisutan je psihijatrijski
komorbiditet, najčešće iz grupe afektivnih poremećaja u rasponu od 57 – 85%. U sklopu široke
lepeze psiho neuro endokrinih disbalansa koji se javljaju kod ovih pacijenata, suicidne misli su
zastupljene kod 17% pacijenata, a 5% njih pokuša da izvrši suicid.
Cilj: Prikaz zbrinjavanja pacijenta sa jatrogenim KS, koji je pokušao suicid.
Metode: Retrospektivna analiza medicinske dokumentacije SHMP.
Prikaz slučaja: Pacijent star 38 godina, dolazi uSHMP, u pratnji oca, zaustavljajući rukama krv
koja se sliva iz vratnih vena. Od objektivnih znakova KS ima: gojaznost, alopeciju, mesečasto
lice, akne, hirzutizam, strije, edeme na potkolenicama. Otac navodi da je žiletom sekao vene. U
pokušaju da izmerimo tenziju, kada smo isekli rukave, vidimo duboke i površinske posekotina na
rukama. Hitrom akcijom medicinskog osoblja, vrši se tamponada, otvara se venska linija, pacijent
transportuje na odeljenje hirurgije, gde je zaustavljeno krvavljenje, a 3 posekotine na vratu i 20
posekotina na rukama, zbrinjeno sa 15 šavova. Nakon rehidratacione terapije, usledila je
psihijatrijska procena, te je pacijent u stabilnom fizičkom i psihičkom stanju zbog visokog
suicidalnog rizika upućen u pratnji medicinske ekipe u Specijalnu bolnicu „Gornja Toponica“.
Pacijent je medicinskoj ekipi SHMP poznat već godinu dana pre ovog događaja, kada je zbog
alergija, nepoznatog uzroka i propisane terapije, dobio jatrogeni KS, od kada su i počela
pogoršanja psihičkog stanja. U više navrata pre ovog događaja se javljao u SHMP, zbog
uznemirenosti i nejasno definisanih subjektivnih simptoma bez pratećeg objektivnog nalaza na
pregledu. Psihijatru je pacijent, takođe poznat, jer se od svoje 20. godine leči ambulantno od
Shizofrenije, sa promenljivom komplijansom, ali nikada ranije nije imao suicidne misli. Sem
pomenutog, pacijent ima subkliničku Hashimotovu bolest i astmu.
Zaključak: Karakteristika ovog prikaza je da se pokušaj samoubistva može pripisati depresiji u
sklopu KS. Pristup pacijentu sa KS mora biti holistički, da se ne bi prevideli psihijatrijski i
neuroendokrini poremećaji. Uzimajući u obzir usku povezanost nervnog i endokrinog sistema,
akutne promene u psihičkom statusu endokrinološkog pacijenta treba ozbiljno shvatiti, ispitati i
adekvatno lečiti.
Ključne reči: Kušingov sindrom, suicid, komorbiditet
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 55
2019
Literatura:
1. Sharma, Susmeeta T., Lynnette K. Nieman, and Richard A. Feelders. "Cushing’s
syndrome: epidemiology and developments in disease management." Clinical
epidemiology7 (2015): 281.
2. Pivonello, Rosario, et al. "Neuropsychiatric disorders in Cushing's syndrome." Frontiers
in neuroscience 9 (2015): 129.
3. Haskett, R. F. "Diagnostic categorization of psychiatric disturbance in Cushing's
syndrome." The American journal of psychiatry 142.8 (1985): 911-916.
4. Sonino, Nicoletta, and Giovanni A. Fava. "Psychiatric disorders associated with
Cushing’s syndrome." CNS drugs15.5 (2001): 361-373.
5. Rich, Charles L. "Endocrinology and suicide." Suicide and Life‐ Threatening
Behavior 16.2 (1986): 301-311.
P-31 ELEKTRIČNI ALTERNANS – ZNAK ILI DIJAGNOZA
Gordana Simić
Dom Zdravlja Kruševac, Služba hitne medicinske pomoći
Uvod: Eksudativni perikarditis više predstavlja težu komplikaciju osnovne nego primarnu bolest.
Najčešće je virusne etiologije ili komplikacija drugih infektivnih, metaboličkih, toksikoloških,
kardioloških, malignih bolesti i teške traume toraksa. Klinička dijagnoza je često teška u
početnom stadijumu te je treba imati kao važnu opciju u diferencijalno dijagnostičkom smislu. U
prehospitalnim uslovima, sem dobro uzetih anamnestičkih podataka i validnog fizikalnog nalaza
samu sumnju pa i potvrdu na eksudativni perikarditis potkrepljuje karakteristični EKG zapis –
niska voltaža, tahikardija, pretkomorske aritmije, konkavna elevacija ST u svim odvodima i
pojava električng alternansa kod većih izliva.
Cilj rada je da ukaže na značaj registrovanog električng alternansa, kao upozoravajućeg znaka
postojanja većeg perikardnog izliva, koji uslovljava hemodinamsku nestabilnost i vitalno
ugrožava pacijenta kao u slučaju naše pacijentkinje.
Prikaz slučaja: U prvoj smeni usledio je poziv za stariju pacijentkinju zbog gušenja, suvog
kašlja i većih otoka nogu. Gojazna, slepa, nepokretna pacijentkinja stara 86god. leči se od
dijabetesa, hronične bubrežne isuficijencije i hipertenzije. Prošle jeseni joj je operativno zbrinut
slomljeni desni femur. Zatečena svesna, dispnoična, ortopnoična, sa enormnim testastim
peritibijalnim otocima nogu i plasiranim urinarnim kateterom sa bistrim urinom u kesi.
Aritmična, tihi tonovi, TA: 160/100, obostrano pri bazi nečujno disanje, Gl:16,7mmol/l, EKG-
AA, niska voltaža i električni alternans. U otpusnoj listi iz novembru prošle godine opis EKG-
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 56
2019
atrijalna fibrilacija. Prisustvo električnog alternansa u EKG-u i jedva čujni srčani tonovi bude
sumnju na eksudativni perikarditis kao komplikaciju osnovne bolesti, te uz diuretsku terapiju
biva prevežena na interno odelenje. Vraćena kući uz kombinovanu diuretsku terapiju ( Edemid i
Spironolakton).
Zaključak: EKG – standardna, vrlo važna, pouzdana i trenutno jedina sigurna pomoćna
dijagnostika u prehospitalnim uslovima. Postoji dilema, da li je ređe zabeleženi EKG zapis
električnog alternansa samo znak ili sledstvena dijagnoza? Smatram da je važan diferencijalno
dijagnostički znak koji u hospitalnim uslovima samo dobija radiološku i ultrazvučnu potvrdu.
Nesumljivo je, da je sa prehospitalnom primenom UZ nalaza, zasigurno postavljena dijagnoza, te
nam preostaje borba za standardizaciju UZ dijagnostike u prehospitalnim uslovima.
Ključne reči: elektrokardiogram, električni alternans, eksudativni perikarditis
Literatura:
1. Vladan Vukčević, Milovanka Jančev, Milan Apostolović, Vesna Bumbaširević,
Kornelija Jakšić Horvat, Marina Nikolić-Đurović i ostali. Vodič dobre kliničke prakse
za prehospitalno dijagnostikovanje i lecenje hitnih stanja u medicini, 2013.
2. Yehuda Adler, Philippe Charron, Massimo Imazio, Luigi Badano,Gonzalo Barón-
Esquivias, Jan Bogaert, et al. 2015 ESC Guidelines for the diagnosis and management
of pericardial diseases. Eur heart J 2015.
3. Stevan N. Ilić, Praktična elektrokardiogfrafija, 2000.
4. Stevan N. Ilić, Elektrokardiogfrafija u 15 lekcija Prosveta Niš 2000
5. Nora Goldschlager, Mervin Goldman Elektrokardiogfrafija- interpretacija EKG-a
Savremena administracija Beograd 1986.
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 57
2019
CIP - Каталогизација у публикацији
Народна библиотека Србије, Београд
616-083.98(048)(0.034.2)
КОНГРЕС ургентне медицине Србије са међународним учешћем (11 ; 2019 ;
Златибор)
XI kongres urgentne medicine Srbije sa međunarodnim učešćem, Zlatibor,
19-22. maj 2019. godine [Elektronski izvor] / [organizovalo] Srpsko
lekarsko društvo, Sekcija urgentne medicine ; [glavni i odgovorni urednik
Vladimir Gajić]. - Beograd : Sekcija urgentne medicine SLD, 2019 (Subotica
: Zoom photo). - 1 elektronski optički disk (CD-ROM) ; 12 cm
Sistemski zahtevi: Nisu navedeni. - Nasl. sa naslovne strane dokumenta. -
Tiraž 50.
ISBN 978-86-6061-104-0
1. Српско лекарско друштво (Београд). Секција ургентне медицине
a) Ургентна медицина - Апстракти
COBISS.SR-ID 276410380
XI KONGRES URGENTNE MEDICINE SRBIJE SA MEĐUNARODNIM UČEŠĆEM - ZLATIBOR 19/22.05.2019
http://urgentnamedicina.sld.org.rs/ ISBN 987-86-6061-104-0 Page 58
2019