20. veljače, 2012. Broj 51 / 2012. 1

Tjedni newsletter

Crobex opet testirao dno: je li to zadnji put?

Tjedni newsletter

2 0 . v e l j a č e , 2 0 1 2 .   •   S T   i n v e s t   t j e d n i   n e w s l e t t e r   •   B r o j   5 1   /   2 0 1 2 .

Deset dionica s najvećim tjednim prometom

DRUŠTVO OZNAKA ZADNJA CIJENA KNTJEDNA PROMJENA

%TJEDNI PROMET 

MILIJUNA KN

1. Hrvatski telekom HT-R-A 226,61 -6,32 32,459

2. AD Plastik ADPL-R-A 115,80 1,58 4,152

3. Atlantic grupa ATGR-R-A 481,01 -2,83 2,969

4. Valamar Adria h. KORF-R-A 76,82 -1,51 2,876

5. Ingra INGR-R-A 4,83 -2,42 2,866

6. Petrokemija PTKM-R-A 192,65 -4,63 2,866

7. Ericsson N. Tesla ERNT-R-A 1.215,00 0,41 2,560

8. Adris grupa P ADRS-P-A 211,50 -0,96 2,404

9. Ledo LEDO-R-A 6.010,00 1,86 1,777

10. Privredna banka PBZ-R-A 470,02 0,00 1,638

Na liniji otporaStagnacija hrvatskog dioničkog indeksa Crobexa se na-stavlja. Od kraja studenog pa sve do sada vrijednost Cro-bexa kretala se između 1700 i 1800 bodova. Nakon što smo imali brojne tehničke indikatore koji upućuju na početak uzlaznog trenda, te među njima i formaciju od 3 bijela vojnika, došao je i ovaj tjedan koji je poništio sve dobitke od prethodna tri te ponovno ugrozio podršku na 1700 bodova. Odgovornost za pad indeksa snosi i djelo-mična isplata dividende HT-a u iznosu od 11,07 HRK po dionici, a isplata će biti 27. veljače.

Za manje od 10 dana na račun hrvatskih investitora sjest će oko 400 milijuna kuna. S obzirom na mali prosječni dnevni promet, ova likvidnosna inekcija će zasigurno pozi-tivno utjecati na tržište. Na pozitivnoj strani se također na-laze dobri financijski rezultati kompanija, ulazak u EU, pro-mjena vlasti, te veliki pad indeksa u zadnjih godinu dana.

Prošli tjedan poništio je dobitke iz prethodna tri, ali Crobex ipak nije pao ispod donje linije otpora pa tehnička analiza ukazuje na uzlet

Zagrebačka burzaod 13.2. do 17.2.2012.

INDEKS ZADNJA VRIJEDNOSTTJEDNA 

PROMJENA %

CROBEX 1.733,17 -1,87%

CROBEX10 967,80 -2,38%(*) Promjena zadnje vrijednosti u petak 17.2.2012. u odnosu na zadnju vrijednost u petak 10.2.2012.)

U četvrtak je od pada ostao samo ‘repić’Kretanje Crobexa po danima u zadnja 3 mjeseca

Pro VeljSijStu 2012.

1,760

1,740

1,720

1,780

1,800

1,820

1,840

NOVO: financijska regulativa EU

20. veljače, 2012. Broj 51 / 2012. 2

Tjedni newsletter

Nezaustavljiv rast državnih dugovaJavni dug Njemačke i PIIGS-a kao postotak BDP-a

Tema tjedna

ECB i Grčka tajnim sporazumom stvorile kaos na tržištu obveznica

Izdvajanjem obveznica koje posjeduje iz restrukturiranja grčkoga duga, ECB je ostale ulagače pretvorio u podređene i povećao štetu koju oni trpe

Uzbuna među ulagačimaEuropska centralna banka (ECB) izazvala je prošloga tjedna uzbunu na svjetskom tržištu državnih obvezni-ca kada se saznalo da će grčke obveznice koje je do sada kupila zamijeniti za nove, i to takve koje neće podlijega-ti restrukturiranju grčkoga duga. Svi ostali ulagači koji su Grčkoj posudili novac bit će prisiljeni svoje obveznice zamijeniti za nove s upola manjom nominalom i nižom kamatom, pri čemu će, kako se procjenjuje prema tržiš-noj vrijednosti tih zadužnica, izgubiti oko 70 posto svoje prvotne investicije.

Različitim tretmanom obveznica iste serije narušava se temeljno pravno načelo tržišta zadužnica, povećava se gubitak za privatne investitore, povećava se vjerojat-nost da će gubitke na tim zadužnicama ulagačima morati nadoknaditi osiguravatelji i dugoročno se nanosi šteta ne samo funkcioniranju tržišta nego i državama koje se financiraju proda-jom svojih obveznica. S dogovorom ECB-a i Grčke svjetsko tržište javno-ga duga prestaje biti uređeno i orga-nizirano, i poprima obilježja kaosa.

Prevareni investitoriECB je počeo kupovati grčke držav-ne obveznice još 2010. na otvore-nom (sekundarnom) tržištu kako bi im povećao cijenu i smanjio pri-nos koji su privatni ulagači tražili. Nudio je, dakle, najveću cijenu na tržištu i prema dostupnim izvješći-ma plaćao je 75 centa za jedan euro nominale. Ako se te obveznice za-mijene novima s pola nominalne vrijednosti starih, ECB bi pretrpio gubitke koji bi se računali u desecima milijar-di eura. I upravo zato, da bi izbjegao te gubitke, ECB je s Grčkom dogovorio da mu ona za stare obveznice izda nove po punoj nominalnoj vrijednosti, koje neće ulaziti u restrukturiranje, odnosno otpis polovice grčkoga duga.

U ECB-u su objasnili da će nove obveznice imati istu nominalu, ročnost i kupon pa je, prema tome, njihova zamjena samo “obična tehnikalija”. No, ta naoko “teh-nikalija” zapravo znači da grčke obveznice koje imaju

150%

100%

50%

0%

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Svojim potezom ECB je povećao vjerojatnost da će biti aktivirana 4.183 ugovora o osiguranju naplate grčkoga javnog duga

Grčka 159%

Portugal 110%

Irska

Njemačka

Italija

Španjolska

20. veljače, 2012. Broj 51 / 2012. 3

Tjedni newsletter

Državne obveznice

Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak

KUPONDATUM 

DOSPIJEĆACIJENA / PRINOS

PROMJENA  CIJENE / PRINOSA

VRIJEME

Njemačka  3 mjeseca

0,000 16/05/2012 99,99 / 0,13 -0,005 / 0,022 17. 2.

Njemačka  2 godine

0,250 13/12/2013 100,00 / 0,25 -0,015 / 0,008 17. 2.

Njemačka  10 godina

2,000 04/01/2022 100,68 / 1,92 -0,255 / 0,028 17. 2.

SAD 10 godina 2,000 15/02/2022 99-31½ / 2,00 -0-05½ / 0,019 17. 2.

Australija  10 godina

5,750 15/05/2021 112,98 / 4,05 -1,017 / 0,123 17. 2.

Brazil 9 godina 10.000 01/01/2021 959,90 / 11,03 1,785 / -0,027 17. 2.

Japan 10 godina 1,000 20/12/2021 100,51 / 0,95 -0,009 / 0,001 17. 2.

UK 10 godina 3,750 07/09/2021 113,43 / 2,19 -0,450 / 0,048 17. 2.

Tema tjedna

europske centralne banke odjednom postaju nadređe-ne istim takvima koje su kupili drugi investitori, a da to nigdje nije bilo predviđeno ni prospektom, ni ponudom, ni ugovorima, ni zakonima. Upravo suprotno, sve su te obveznice trebale biti jednako tretirane, kao i njihovi ula-gači, bez povlaštenih i podređenih kupaca.

Razaranje tržištaKoliko će ECB prihvatiti manje troška grčkoga dužnič-kog restrukturiranja, toliko će ostali vjerovnici morati prihvatiti veći gubitak, i to bez svojega pristanka. Njima će to biti nametnuto, a to pak povećava izglede da tu prisilu Među-narodna udruga za swapove i deriva-te proglasi “osiguranim događajem” (eng. credit event) koji aktivira na-platu ugovora o osiguranju, tj. deri-vata tipa credit-default swaps. Prema podacima klirinške tvrtke Deposi-tory Trust & Clearing Corp. na dan

10. veljače ove godine bila su sklopljena 4.183 ugovora (swapa) kojima je osigurana naplata 3,2 milijarde grčkoga državnog duga.

Osigurani iznos je relativno malen, ali posljedice cijele ove priče za svjetsko tržište zadužnica bit će goleme.

Aktiviranje postojećih swapova moglo bi potaknuti ulagače da povećaju “klađenje” na isplatu osiguranja i za sve druge zadužnice ostalih posrnulih eu-ropskih zemalja, što bi krizu još više zaoštrilo. Cijena osiguranja već sada je enormna: default swaps za 10 milijuna dolara grčkoga duga na pet godina stoje 6,8 milijuna plus sto tisuća svake godine, što odražava procjenu vjerojatnosti grčkoga bankrota od devet prema jedan.

Još će biti gore ako investitori, nakon što ustanove da su ih ECB i Grčka izigrali, neće moći naplati-ti swapove koje su kupili. Tada će

svi zaključiti da osiguranje ionako nema nikakvog smisla pa ga više neće ni plaćati, nego će od rizičnih zemalja traži-ti veće premije za rizik, što će tim državama povećati trošak financi-ranja. Naposljetku, i samo tržište će izgubiti svaki smisao jer će prestati biti mjesto na kojemu se slobodno i neovisno formira cijena državnih obveznica, odnosno tržišna procjena njihove rizičnosti.

Dogovorom Grčke i ECB-a krši se temeljno načelo tržišta obveznica, a to je da izdavatelj mora jednako tretirati sve obveznice iste serije

Mario Draghi, predsjednik Europske centralne banke

20. veljače, 2012. Broj 51 / 2012. 4

Tjedni newsletter Svjetska tržišta dionica

5 dionica za zaradu na naftnom šoku

Nafta ne popuštaPosljednjih mjeseci svijet prolazi kroz veliku krizu, ali ci-jena nafte svejedno ostaje visoka. Brojni su razlozi zbog kojih treba vjerovati da će i dalje rasti, a noviji među njima su velika emisija novca (zbog koje ulagači bježe u imovinu koja se ne može tek tako “naštampati”, poput zlata i nafte) te prijetnje Irana da će blokirati Hormuz. Ma koliko te pri-jetnje bile besmislene (jer kako će onda sam Iran izvozi-ti svoju naftu?), nije teško zamisliti incident koji bi doista spriječio isporuke 8-9 milijuna barela na dan s Bliskog istoka...

Prosječnom ulagaču, međutim, teško je investirati u samu naftu pa zato prenosimo preporuku anonimnog blo-gera (“umirovljenog dugogodišnjeg analitičara tržišta dio-nica”) s portala Seeking alpha koje dionice kupovati da bi se spremno dočekao eventualni novi naftni šok. Preporu-ku ne donosimo očekujući da će naši čitatelji doista kupiti baš te dionice, nego više kao ilustraciju načina razmišljanja o mogućem ulaganju u naftni uzlet. Evo tih pet dionica:

Weatherford International nudi održavanje opreme i niz drugih usluga naftnim i plinskim kompanijama po cijelom svijetu;

Hess Corp. je američka naftna kompanija s poslo-vima u 23 zemlje, bavi se istraživanjima i proizvod-njom, ali posjeduje i mrežu terminala za skladištenje naftnih prerađevina;

Halliburton Co. je vodeća svjetska kompanija u sek-toru naftnih usluga. Ide joj na ruku što u potrazi za naftom treba bušiti sve dublje i na sve teže pristupač-nim mjestima;

Abraxas Petroleum Corp. vodi operacije u Kanadi, na Permian i Bakken nalazištima te u Meksičkom za-ljevu. Znatne vlasničke udjele u njoj imaju zaposleni i menadžment.

Manum Hunter Resources Corp. je plinska i naf-tna kompanija s operacijama na nalazištima u šejlu Marcellus i Eagle Ford. U 4. kvartalu povećala je pro-izvodnju 400 posto i na nju problemi oko Irana sigur-no neće utjecati.

Budući da je u samu naftu teško investirati, donosimo izbor od pet kompanija koje se čine kao dobra prilika za ulaganje kad nafta poskupljuje

Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

S&P 500 1.361,23 +18,59 +1,38

Dow 12.949,87 +148,64 +1,16

Nasdaq 2.951,78 +47,90 +1,65

S&P 400 984,60 +20,11 +2,09

S&P 600 461,77 +8,77 +1,94

Dionički indeksi SAD-a

Europski dionički indeksiZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

FTSE 100 (Engleska) 5.905,07 +52,68 +0,90

DAX (Njemačka) 6.848,03 +155,07 +2,32

CAC 40 (Francuska) 3.439,62 +66,48 +1,97

FTSE (Italija) 17.533,23 +185,13 +1,07

Eurofirst 1.083,22 +19,17 +1,80

Dionički indeksi AzijeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

Nikkei (Japan) 9.384,17 +437,00 +4,88

Hang Seng (Hong Kong) 21.491,62 +707,76 +3,41

Shanghai (Kina) 2.357,18 +5,20 +0,22

NSE 50 (Indija) 5.564,30 +182,70 +3,39

Dionički indeksi Kanade i Južne AmerikeZaključne vrijednosti u prošlom tjednu

INDEKSZAKLJUČNO 

STANJETJEDNA 

PROMJENA TJEDNA 

PROMJENA %

TSX Comp. (Kanada) 12.458,30 +68,88 +0,56

Bovespa (Brazil) 66.203,50 +2.205,64 +3,45

Bolsa (Meksiko) 37.914,70 -234,52 -0,61

IPSA 40 (Čile) 4.545,90 +135,16 +3,06

20. veljače, 2012. Broj 51 / 2012. 5

Tjedni newsletter

zaključne cijene prošlog tjedna

Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Nafta Light sweet crude (USD/barel)

ožujak ‘12. 104,06 +5,06

Nafta Brent crude (USD/barel)

ožujak ‘12. 119,67 +1,70

Ulje za loženje (USD/galon)

ožujak ‘12. 3,20 +0,31

Prirodni plin (USD/mm btu)

ožujak ‘12. 2,68 +8,06

RBOB benzin (USD/galon)

ožujak ‘12. 3,03 +1,34

Svjetske burzovne cijene energenata

Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Kukuruz  (USD /bušel)

ožujak ‘12. 642,25 +1,82

Soja  (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 1.265,25 +2,82

Žito (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 644,00 +2,22

Zob  (¢US/bušel)

ožujak ‘12. 323,50 +1,49

Riža  (USD/CWT)

ožujak ‘12. 14,19 +3,28

Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda

Cijene su za Comex, izvor NYT

zaključne cijene prošlog tjedna

UGOVORROK 

ISPORUKECIJENA

TJEDNA PROMJENA %

Zlato  (USD/unca)

veljača ‘12. 1.722,50 +0,31

Srebro (USD/unca)

veljača ‘12. 33,39 -0,63

Bakar  (¢US/libra)

veljača ‘12. 371,50 -3,43

Svjetske burzovne cijene metala

Zaokret pramcemNakon zastrašujućeg dvomjesečnog pada, indeks Baltic Dry, koji mjeri troškove prijevoza rasutih tereta morem, čini se da je 3. veljače dosegnuo svoju najnižu vrijednost od 647 bodova i da se počeo oporavljati. Ali, analitičari pomorskog prijevoza upozoravaju da je Baltic Dry (BDI) izgubio svoju moć prognoziranja potražnje za trgovačkim robama, a samim time i najave kretanja svjetskoga gospo-darstva u cjelini.

BDI je izgubio 70 posto od svog posljednjeg lokalnog maksimuma i pao na razinu ispod one na kojoj se nala-zio usred velike globalne krize 2008. i najgorih trenutaka za svjetsko brodarstvo koje analitičari pamte od Drugog svjetskog rata. Ali, stanje svjetskoga gospodarstva ipak nije tako loše kako bi se to po BDI-ju moglo zaključiti. Čak je i potražnja za brodovima za prijevoz rasutih tereta gotovo jednako velika kao i na vrhuncu BDI-ja, a vlasnici trgovač-kih flota očekuju da će se ove godine još i povećati za oko tri posto. Što se to, dakle, umanjilo vrijednost BDI-ja kao predskazujućeg makroekonomskog indikatora?

Stabilizacija tržištaNevolja je, čini se, u tome što je ponuda brodskih kapa-citeta za prijevoz rasutih tereta daleko nadmašila potra-žnju. Na tržištu je jednostavno previše brodske tonaže i ona pritišće BDI nadolje, a ne pad potražnje za uslugom prijevoza. Tako, kada BDI raste, on još uvijek ukazuje na povećane potrebe za prijevozom, ali uglavnom zato jer su naručitelji spremni platiti više spot cijene, a nemaju vremena za dugoročnije ugovore. No kad BDI pada, to je znak da se tržište brodskog prijevoza stabiliziralo, a ne da svijet srlja u recesiju.

Brodovlasnike je razveselila vijest da je indeks Baltic Dry odskočio od dna, no pritišće ga još uvijek prevelika ponuda brodske tonaže

Commodities

 Baltic Dry izgubio prognostičku sposobnost

Zaustavljen strmoglavi pad vozarinaKretanje indeksa Baltic Dry u zadnjih godinu dana

1.000,00

0,00Ožu VeljTra Svi Lip Srp Kol Ruj Lis Stu Pro 2012

2.000,00

20. veljače, 2012. Broj 51 / 2012. 6

Tjedni newsletter

Hrvatska udruga

dioničarawww.hrud.hr

Plaćanja među zemljama EU postaju laka i jeftina

Plaćanja iz jedne države u drugu trebala bi za građane EU postati brža, jeftinija i sigurnija zahvaljujući zakonu o “Jedinstvenoj europskoj zoni pla-ćanja” (SEPA) koji je Europski parla-ment u utorak 14. veljače prihvatio u prvom čitanju. Nova pravila EU, koja će osigurati da banke konkuriraju jed-na drugoj na fer način, da eliminiraju skrivene nacionalne naknade i provizi-je, te ubrzaju transfer novca, mogla bi klijentima banaka, samim bankama i poduzećima tijekom šest godina ušte-djeti između 123 i 300 milijardi eura.

“Od tog propisa građani će doista imati velike koristi. Moći će plaćati s jednog bankovnog računa po cijeloj Eu-ropi baš kao da su kod kuće, u vlastitoj zemlji”, rekla je parlamentarna zastu-

pnica Sari Essayah, pred-lagateljica zakona. “Osoba koja radi u stranoj zemlji neće morati otvarati novi bankovni račun u toj zemlji nego će moći primati plaću na račun koji ima otvoren u zemlji iz koje dolazi. Profiti-rat će i poduzeća, budući da će za sva plaćanja u cijeloj Europi moći imati samo je-dan poslovni račun.”

Građanima će posta-ti svejedno u kojoj zem-lji članici imaju otvoren bankovni račun; kućne račune u jednoj državi moći će plaćati preko banke u drugoj državi. Poduze-ća će moći u jednoj državi uspostaviti

platni centar za plaćanja u svim zemljama članicama EU plus još pet europskih zemalja, među kojima je i Švicarska. A međunarodna konkurencija banka trebala bi snižavati cijene njihovih usluga koje su danas vrlo visoke.

Zakonski rok u kojem banke moraju provesti novi SEPA zakon je 1. ve-ljače 2014. godine i odnosi se na sve vrste transfera i plaćanja, i kreditne i duž-ničke. Europski parlament

je zakon SEPA prihvatio velikom veći-nom, sa 635 glasova za, samo 17 protiv i 31 suzdržanim.

S novim propisom koji je u utorak usvojio Europski parlament, građani EU moći će sva plaćanja u 32 europske zemlje obavljati sa samo jednog bankovnog računa

NapomenaOvu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje in-vesticijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prog-noze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima in-formacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti pred-metom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.

ImpresumS.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovimaAdresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 SplitAdresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 SplitTelefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441e-mail: info@st-invest.hrUprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, članGlavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hrFond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hrGlavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hrVoditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr

Financijska regulativa EU

Sari Essayah, zastupnica u Europskom parlamentu, predlagateljica zakona o SEPA-i