Šta bi svaki musliman trebao da zna

7/21/2019 ta bi svaki musliman trebao da zna

1/262


2/262

TA BI SVAKI MUSLIMAN TREBAO DA ZNASkraena zbirka islamskih propisa i uputa


3/262

Izdava: Islamski pedagoki akultet u Zenici Ministarstvo za vakue u Kuvajtu

Za izdavaa:

Prijevod: Amel Sarajli

Redaktura: pro. dr. Zuhdija Adilovi

Lektura: Zenaida Karavdi

Korektura: mr. Muamer Neimarlija

DTP: Samir Kamenja

tampa: Dobra knjiga

Za tampariju:

Ministarstvo za vakue u Kuvajtu Ured Vijea za etve

TA BI SVAKI MUSLIMAN TREBAO DA ZNASkraena zbirka islamskih propisa i uputa

Naslov originala


4/262

Zenica, 2013.

TA BI SVAKI

MUSLIMAN TREBAODA ZNA

Skraena zbirka islamskih propisa i uputa


5/262

4

tampanje ove knjige realizirano je pod pokroviteljstvom Ministarstva za vakufe uKuvajtu.


6/262

5

NAI CILJEVI:

- Pojanjenje islamskog stava za svako pitanje i novonastali sluaj ili problem kojise isprijei pred muslimanom.

- irenje postojane i stabilne kulture islamskog prava meu pojedincima u za-jednici.

- irenje srednjeg umjerenog pravca meu pojedincima u zajednici, koji se im-plementira tretiranjem razliitih islamskih pitanja u skladu s duhom islama injegovom tolerantnou.

- Oivljavanje bogatog naslijea islamskog prava koje se temelji na raznovrsnostii brojnosti miljenja i stavova u vezi s razliitim pitanjima.

- Poduavanje uenjaka i imama strunoj naobrazbi islamskog prava koje e ihosposobiti da narodu daju odgovore i pojanjenja na pitanja.

- Uestvovanje u drutvenim praznicima i posebnim prilikama i dogaajima izperspektive islamskog prava, tj. kroz izdavanje publikacija i broura koje tretira-ju te posebne prilike i dogaaje u drutvu s aspekta islamskog prava.

- Izdavanje broura o pitanjima koja su trenutno aktuelna u drutvu te kao takva

vana i bitna za drutvo pa ih je neophodno poznavati i pojasniti stav islamskogprava u njihovom pogledu.

- Posveivanje brige i panje onima koji su prigrlili islam tako to im poklanjamokorisnu literaturu na njihovim jezicima.

Ured za fetve


7/262


8/262

7

RIJE^ UREDA ZA FETVE

Hvala Allahu Gospodaru svih svjetova, Onome Koji je objavio Mudru Opo-menu. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha Jedinog Koji nema sudruga.Rekao je Uzvieni Allah u mudroj i asnoj Svojoj Knjizi:

"Zar je isti onaj ije je srce Allah uinio sklonim islamu, pa on slijedi svjetloGospodara svoga i onaj ije je srce otvrdlo? Teko onima ija su srca tvrda naspomen Allaha, oni su u oitoj zabludi!" (Ez-Zumer, 22.)

Neka je mir i spas na povjerljivog Upuivaa koji je rekao: "Zaista sam poslans ispravnom istom vjerom."1Dakle, Uzvieni Allah ga je poslao s vjerom kojase temelji na vjerovanju u Allahovu Jednou, na milosru i olakanju. Muslimbiljei hadis da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Islam ponitava sve to je biloprije",tj. ponitit e sve grijehe koji su poinjeni prije islama.

Ured Vijea za etve u Kuvajtu raduje se da uputi najiskrenije estitke vamakoji ste prigrlili ljepotu islamske bae, koja e zasigurno na vas pozitivno uti-cati u smislu da e zadovoljiti jasan razum i da e otklonuti mnoge nedoumice

i oprenosti islamskog vjerovanja u vaim pogledima na vjeru. Vi ete takoerosjetiti stvarno blagostanje i smiraj u svojim ivotima. To blagostanje i smiraj nepodrazumijevaju nepostojanje nijedne prepreke niti uznemiravajueg problemau ivotu. Tim preprekama i problemima Uzvieni Allah iskuava Svoje robove,to je pak potvrda iskrenosti Njegovih rijei:

"Zar misle ljudi da e biti ostavljeni na miru ako kau: 'Mi vjerujemo!' i dau iskuenje nee biti dovedeni? A Mi smo u iskuenje doveli i one prije njih, pae Allah, doista, znati ukazujui na one koji govore istinu i one koji lau." (El-'Ankebut, 2-3.) Mi smo zaista uvjereni da si ti, s Allahovom voljom, zaista nadobitku pri uspjenome tvome vjerskom odabiru. Zbog toga ti poklanjamo ovuknjigu pod naslovom "ta bi svaki musliman trebao da zna Skraena zbirkaislamskih propisa i uputa", koju je priredio Odjel za istraivaki rad pri Ureduza etve u sastavu:1Hadis biljei Ahmed.


9/262

8

TA BI SVAKI MUSLIMAN TREBAO DA ZNA

Predsjednik: ejh/Turki 'Is el-Mutajri

lan: Dc./ Ejmen Muhammed el-'Umer

lan: ejh/ Nuruddin Abdusselam Mes'ilan: ejh/ Ahmed 'Abdulvehhab Slim.

Ova knjiga obuhvata neophodna pitanja koja bi svaki musliman trebao da znao svojoj vjeri.

Molimo Uzvienog i Svemonoga Allaha da osvijetli ovom knjigom va putdo vjenog Denneta, ako Bog da.

Ured za fetve


10/262

9

PREDGOVOR

Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova. Svjedoim da nema drugog bogaosim Allaha Jedinog, Koji nema sudruga i Koji je Zatitnik dobrih. Svjedoimda je Muhammed Njegov rob i poslanik, neka je mir i spas na njega, njegovuporodicu i sve njegove drugove.

Zaista su Allahove blagodati spram ovjeka brojne i velianstvene i ne moguse pobrojati.

Kae Uzvieni Allah: "Ako vi budete brojili Allahove blagodati, neete ih na-brojati." (En-Nahl, 18.)

Najvelianstvenija i najuzvienija blagodat Uzvienog Allaha je zasigurno toto je uputio roba na pravi put, na put istine i Njegove vjere kojom je On zado-voljan, te naredio ljudima da Mu robuju putem te vjere.

Kae Uzvieni: "Danas sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju prema

vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera." (El-Maide, 3.)Dakle, to je najuzvienija blagodat i najvei poklon kojim je obdario ovjeka.

S ovim poklonom i blagodati on e postii sreu i blagostanje na dunjaluku, auspjeh i veliku pobjedu na ahiretu.

Kae Uzvieni: "Onima koji budu vjerovali i dobra djela inili bae Firdev-sa e gostoprimstvo biti, vjeno e u njima boraviti i nee poeljeti da ih neim

drugim zamijene." (El-Kehf, 107-108.)S obzirom na to da je Islam Allahova vjera mimo koje nema druge vjere i da

nita drugo nije istina mimo islama te da je islam uroena ista vjera prema ko-joj je ljude stvorio, kao i da je vjera svih vjerovjesnika i poslanika, a.s., zajedno,Uzvieni Allah na buduem svijetu nee od ljudi primiti druge vjere osim islama.

Kae Uzvieni: "A onaj ko eli neku drugu vjeru osim islama, nee mu biti

primljena, i on e na drugom svijetu biti meu gubitnicima." (Ali-Imran, 85.)


11/262

10


Islam je jedini put za ostvarenje sree, uspjeha i pobjede na oba svijeta. Vje-rovjesnik, a.s., je obraao veliku panju na to da pozove sve ljude u islam i da

ih uputi da oboavaju samo Jednoga Allaha, Gospodara nebesa i zemlje. Vjero-vjesnik, a.s., nije ostavio nijedan nain niti metod na koji mu je Allah ukazao ikoji mu je objavio za pozivanje i upuivanje ljudi u islam, a da ga nije slijedio iprimijenio pri pozivanju u islam. Vjerovjesnik, a.s., je takoer svesrdno nastojaoda ljudi budu sretni i elio im je uspjeh.

Kae Uzvieni: "Zar e ti sebe unititi zato to oni nee da postanu vjernici?"

(E-u'ara, 3.), tj. zar e se ubiti iz alosti to oni ne vjeruju i nisu upueni? Kakoje Vjerovjesnik, a.s., jako elio uputiti ljude u islam, on se puno veselio i radovaokada neko primi islam.

Allahov Poslanik, a.s., najbolje je od svih ljudi shvatio uzvienost i vrijednostove blagodati i koliku sreu i trajno zadovoljstvo sa sobom ona donosi. Istinu jerekao Uzvieni Allah kada je opisao Vjerovjesnika, a.s.:

"Doao vam je poslanik, jedan od vas, teko mu je to ete na muke udariti, jedvaeka da pravim putem poete, a prema vjernicima je blag i milostiv." (Et-Tevba, 128.)S obzirom na to da te je Uzvieni Allah obdario uzvienom blagodati, o ti, koji

si prigrlio vjeru islam, pa tebi najvie treba da spozna propise, naela i principetvoje vjere, kako bi se potvrdila istota tvoga uvjerenja i kako bi ispravno obavljaoibadete i arzove te kako bi se postavili temelji za suradnju sa zajednicom okonas, a posebno s onima koji su jo uvijek sljedbenici drugih religija mimo islama.

Sakupili smo u jednu knjigu najvanije propise i pitanja koja je neophodno

spoznati i nazvali smo je "ta bi svaki musliman trebao da zna Skraena zbirkaislamskih propisa i uputa".Nadamo se kod Uzvienog Allaha da smo odabrali ispravne teme i da smo

ispravno rijeili odreena pitanja. elimo da istaknemo da je vjera islam jasni Bo-anski put i nebeski vjerozakon sauvan od greke i iskrivljivanja. A to se tie lju-di, oni se neprestano trude da dostignu to vee stepene u nauci i razumijevanju,pa neko od njih pogodi, a neko od njih pogrijei. Tako e biti sve dok UzvieniAllah ne naslijedi Zemlju i sve na njoj. Konano, ovo je na napor i trud. Onoto je u knjizi ispravno i tano, to je od Uzvienog Allaha, a ono to je pogreno,to je od nas i od ejtana. Allah i Njegov poslanik od toga su isti.


12/262

11

PREDGOVOR

Metodologija kojom smo se vodili u ovoj knjizi:1. Nastojali smo da predoimo knjigu jednostavnim izrazom i lagahnim je-

zikom da bismo olakali njeno razumijevanje i shvatanje muslimanu poetniku,a zatim da bismo se pridravali propisa koje ona sadri i da bismo ih praktinoprimijenili.

2. Ograniili smo se samo na spominjanje najvanijih pitanja pomou kojihe musliman spoznati islamsko vjerovanje koje mu nije doputeno nepoznavati,kao to e spoznati i propise o obaveznim praktinim ibadetima koje nije dopu-teno izostavljati.

3. Pri tretiranju khskih tema pridravali smo se stava veine priznatih mezhe-

ba i uvaavali ono to su Komitet za etve pri Ministarstvu za vaku i islamskapitanja, kao i druge komisije koje su u njegovom sastavu, izdali od pravnih deci-zija (etvi). Teili smo da navedemo neke od dokaza iz Kur'ana i vjerodostojnogsunneta bez podrobnih izlaganja i objanjenja, a sve s ciljem da to bude to jed-nostavnije i krae za onoga ko je prigrlio vjeru islam.

4. Knjigu smo podijelili na etiri poglavlja: Prvo poglavlje obrauje uopenoupoznavanje s vjerom islamom; Drugo poglavlje obrauje najvanija pitanja ovjerovanju (imanu) i tevhidu; Tree poglavlje obrauje brojne obredne propisei obavezne ibadete koje muslimanu nije doputeno nepoznavati i etvrto, po-sljednje, poglavlje obrauje propise o odnosu onoga koji je primio islam spramdrutva i imovine.

Na kraju skrueno i ponizno molimo Uzvienog Allaha da primi ovo djelo odnas, da ga uini jednim od dobrih djela koje je uinjeno iskljuivo u Njegovo imei da ga uini korisnim i podari beriet u njemu. Zaista je On, Slavljen neka je, zasvako lijepo djelo Jamac, a On nam je dovoljan i On je najbolji Zastupnik. Nekaje Allahov mir i blagoslov na naeg prvaka Vjerovjesnika, Muhammeda, a.s., nanjegovu porodicu, r.a., i na sve njegove drugove, r.a.

Odjel za istraivaki rad pri uredu za fetve


13/262


14/262

13

JEDINA PRIZNATA VJERA KOD UZVI[ENOG ALLAHA JE ISLAM

Uzvieni Allah poslao je Svoga Vjerovjesnika, Muhammeda, a.s., s vjeromkojom je zapeatio sve druge vjere, dao konani sud o njima i dokinuo njihovepropise. Allah, d.., je zagarantovao ouvanje islama od iskrivljenja i izmjena.Opisao je islam kao put ustrajnosti i nagovijestio da e, i na dunjaluku i na ahire-tu, uspjeti onaj ko se tim putem zaputi, a da e zalutati i stradati onaj ko odbijeda slijedi taj put ili ko odabere neki drugi put. Jer, neprihvatanje slijeenja togputa u suprotnosti je s prirodom u kojoj je Allah stvorio ovjeka i u kojoj je svaza njega priredio. U tom kontekstu kae Uzvieni:

"Ti upravi lice svoje vjeri iskrenoj, vjeri Allahovoj istoj i uroenoj premakojoj je ljude stvorio. Nema izmjene Allahove vjere." (Er-Rum, 30.).

Islam je uroena vjera2

Uzvieni Allah stvorio je ljudsku duu tako da ona tei svemu u emu je do-brobit i korist za nju, a da se udaljava i bjei od svakog zla, nereda i onoga toteti. Oito je da je ovjeku uroena tenja ka dobrom i korisnom piu i hrani,kao i to da izbjegava ono to je loe i to mu moe tetiti. ovjek tei da budeprijatelj s osobama plemenite i dobre naravi, a izbjegava onog ko je nevaljao, iji

2Fitra je nazvana vjerom jer je u njoj Allah ljude stvorio. Postoji vie shvatanja ovogtermina. Neki tvrde da je to prirodna vjera u kojoj se svako dijete raa; ako ono umre prijepunoljetnosti, bilo musliman ili ne, ulazi u Dennet. Drugi tvrde da setra odnosi samo namuslimane; kada bi se ona odnosila i na druge, onda niko od njih ne bi bio nevjernik. Neki,pak, smatraju da termin traznai stvaranje. Svako dijete biva stvoreno, a opredjeljuje se

svojim punoljetstvom i zrelou. Kurtubi kae da se usporeivanjem ljudi sa ivotinjamau ovom hadisu eljelo istaknuti kako se ljudi raaju potpuni, bez nedostataka, pa ondaprihvataju vjeru, ili obrnuto, kao to mladune ivotinje doe na ovaj svijet potpuno, a poslijemu odsijeku uho ili dio uha, otkinu rog i sl. Ibn Abdul-Berr smatra da je ovo najispravnijemiljenje. Nemogue je da traoznaava islam, kako kae Ibn ihab, jer se islam i imanpotvruju jezikom, vjeruje se srcem, a u praksu provodi pomou organa, a to je, ipak,iluzorno traiti od djece. Pojanjenje je u onome to prenosi imam Ahmed od Dabiraibn Abdullaha, da je Allahov poslanik, a.s., rekao:Svaka osoba se rodi u pravoj vjeri, dok se o sebi ne izjasni svojim jezikom, pa kada se onjemu izjasni njegov jezik, bude ili zahvalan (akir) ili nezahvalan (kefur), pa ga roditeljiuine idovom ili kraninom.(Ahmed b. Hanbel, El-Musned, Darul-hadis, Kairo, 11/547,hadisi br.: 14741, 7181, 7781, 7698, 9077, 9288.) (Op. prev.)


15/262

14


je moral iskvaren i lo. On voli, potuje i cijeni osobe iji je moral potpun i premanjima izraava puno potovanje i uvaavanje, ali kada su u pitanju osobe s ma-

hanama, bez vrstog karaktera i odlunosti, ne kontaktira i ne sarauje s njima sistom drai, potovanjem i respektom kao s onima uzornog morala.

Ovo je uroenost koju je Allah stvorio u ljudskoj dui i srcu. Uinio je srcaspremnim da prihvate Istinu, kao to je stvorio oi sposobnim da vide, a stvorioje i ui da uju. Naime, srca su pripremljena da prihvate Istinu, da je spoznajui da se upute za njom. Meutim, ako se, pak, situacija promijeni zbog ljudskihelja i strasti pa ljudska srca zapadnu u zabludu, umjesto Istine slijedit e nei-stinu. U Muslimovom Sahihu prenosi se od Ijada, r.a., da je Allahov Poslanik,

a.s., rekao: "Uzvieni Allah kae: 'Ja sam stvorio Svoje robove u pravoj vjeri, paim zatim dolaze ejtani, odvraaju ih od njihove vjere i zabranjuju im ono tosam im Ja dozvolio i nareuju im da Meni pripiu sudruga o emu Ja nikakvadokaza nisam objavio'."

Allahov Poslanik, a.s., nas je izvijestio da se svaki ovjek raa u uroenoj iistoj vjeri u kojoj je sve ljude stvorio, sve dok se ne pojave spoljni aktori kojitu uroenost i istotu ne promijene. U tom kontekstu Buharija i Muslim biljeehadis od Ebu Hurejrea, r.a., da je Allahov poslanik, a.s., rekao:"Svako se dijete

raa iste vjere (u uroenoj istoj vjeri islamu) pa njegovi roditelji uine da onopostane jevrej, kranin ili vatropoklonik. Tako i mladune ivotinje doe nasvijet potpunog tijela. Primjeujete li vi kod njega neki nedostatak? Potom jeprouio: '... uroenoj istoj vjeri Allahovoj prema kojoj je On ljude stvorio netreba se mijenjati Allahova vjera, jer to je prava vjera...'."

Vjerovjesnik nas obavjetava da se ta uroenost i istota ogledaju u slijeenjuislama, a ne nekih drugih iskrivljenih vjera i sljedbi koje Uzvieni Allah nije obja-vio, niti je naredio njihovo slijeenje. Poslanik a.s., nije rekao u hadisu, ili gauini muslimanom, kako bi nam ukazao na to da je islam uroena i ista vjera.Predaju kojom se jasno potvruje da je islam uroena i ista vjera biljei Muslim.U toj predaji Allahov Poslanik, a.s., kae: "Svaka osoba se rodi u pravoj vjeri,dok se o sebi ne izjasni svojim jezikom."

Svako ko spozna islamska naela jasno e shvatiti da je to istina koju je oba-vezan slijediti, jer ta naela vode rauna o zdravoj i ispravnoj uroenosti ovjekai nee je ugroziti.


16/262

15

JEDINA PRIZNATA VJERA KOD UZVIENOG ALLAHA JE ISLAM

Ta naela su:

- Nareivanje da se ibadet ini jedino Allahu i da se ne pripisuje drug Onome

Koji je Stvoritelj cijelog kosmosa, u ijoj je ruci sva vlast i Koji je Svemoan.Zdrava priroda trai da se oda puno potovanje i respekt onome ko se odlikujepotpunim osobinama, a kakvo tek potovanje i respekt treba iskazati spram Ono-ga Ko se odlikuje apsolutnim svojstvima savrenstva koja ne presahnjuju i izvansu svih stupnjeva i granica?

- Ta naela dozvoljavaju sve to je dobro i lijepo, a zabranjuju sve to je loe,jer zdrava i ispravna uroenost tei ka svemu to je dobro, a izbjegava i udaljavase od svega to je loe.

- Ta naela podstiu ovjeka da se okiti plemenitim moralom i dobrotom, azabranjuju nevaljaltinu i ogavnost, jer postojane i ustrajne due vole sve to jelijepo i dobro, a odbacuju sve to je ogavno i nevaljalo.

Buharija i Muslim biljee od Ebu Hurejrea, r.a., da je Allahov Poslanik, a.s.,rekao: "I donesene su mi kae Allahov Poslanik dvije posude. U jednoj odnjih bilo je mlijeko, a u drugoj vino. Uzmi i pij iz koje hoe od njih dvije re-eno mi je, i ja sam uzeo mlijeko i popio ga, a potom mi je reeno: Odabrao sipravi put (fitret), a da si uzeo vino, zalutali bi tvoji sljedbenici."

ta je islam?

Nema nijedne vjere ili religije na zemaljskoj kugli a da njeno porijeklo nijevezano za nekog ovjeka ili neki narod. Tako, naprimjer, judaizam se vee zaJudu, nasranije3se veu za nesra pomagae Isaa, a.s., sljedbenici budizma veuse za Budu itd.

to se islama tie, naziv se odnosi na posebno svojstvo koje taj termin obuhva-

ta i znai: predanost, povinovanje i poniznost Onome Ko je ovu vjeru ozakonio inaredio da je slijedimo. Uzvieni Allah nazvao je Svoju vjeru islamom predano-u, jer je obaveza muslimanu da se preda Uzvienom Allahu tako to e vjerovatiu Allaha i Njegovu jednou, predati Mu se, biti pokoran i povinovati se Njegovojodredbi ili zabrani, bez imalo suprotstavljanja i odupiranja. Svim spomenutimpojanjava se da se rijeju islam ukazuje na to da ta vjera nije ljudski proizvod,niti je posebno odreena za neki narod ili naciju, ve je njen glavni cilj da se sviljudi okite osobinom kojom se ta vjera istie i to je ini posebnom.

3Nasranije je termin kojim Uzvieni Allah naziva krane u Kur'anu. (Op. prev.)


17/262

16


Termin islampredanostne izlazi izvan granica svog posebnog znaenja daje to vjera s kojom je doao Muhammed, a.s. Posebno znaenje termina islam

da je to vjera s kojom je doao Muhammed, a.s., ne odstupa od njegove nave-dene posebnosti i znaenja koje on obuhvata.

Prvenstveni cilj misije islama je da odvrati ljude od robovanja stvorenjima,udnjama i strastima i usmjeri ih ka robovanju i pokornosti iskljuivo i jedi-no Uzvienom Allahu, Slavljen neka je On, te povinovanju i pokornosti svemuonome to je naredio i uvanju od svega to je zabranio. Naime, islamznai pre-danost i povinovanje Uzvienom Allahu, pokornou i vjerovanjem u Njegovujednou, sve dok se u srcu muslimana ne nastani i ustabili ljubavprema Njemu.

To je, ustvari, proienje srca od svih vrsta viebotva i nevjerovanja, sve dok seiz srca ne odstrani i najmanja sumnja muslimana, kao to biljee Buharija i Mu-slim od Enesa b. Malika da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "... i da mrzi povrataku nevjerstvo kao to mrzi da bude baen u vatru."

Islam je vjera svih poslanika, a.s.

Svaka osoba na zemaljskoj kugli obavezna je da se preda i povinuje UzvienomAllahu, da Mu bude pokorna i potinjena i da se kloni Njegovih zabrana, bez

obzira na vrijeme i prostor. Poto su vremenom ljudi zamijenili svoje vjerovanje,slijedili svoje porive i strasti, zastranili s puta istine i slijedili put neistine, Uzvi-eni Allah slao je poslanike, a.s., da uzmu ljude za ruke i izvedu ih na Put upute,da slijede Istinu, da ih vrati oboavanju samo Jedinog Allaha i da robuju samoNjemu.

Kae Uzvieni:

"Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali a da mu nismo objavili: Nemaboga osim Mene, zato Meni ibadet inite." (El-Enbija, 25.) Onaj ko se odazovenjihovom pozivu zasluuje da bude opisan kao musliman, kako je Uzvieni Allahnazvao Svoje robove monoteiste (koji potvruju Njegovu jednou). U tom kon-tekstu kae Uzvieni:

"Allah vas je odavno muslimanima nazvao..." (El-Hadd, 78.)


18/262

17


asni Kur'an nas izvjetava da je misija svih poslanika bila da pozivaju uislam, kao i to da su oni koji ih budu slijedili muslimani.

Kae Uzvieni o Nuhu, a.s., da je rekao:

"...meni je nareeno da budem musliman." (Junus, 72.) Za Ibrahima i Ismai-la, a.s., rekao je Uzvieni da su rekli:

"Gospodaru na, uini nas dvojicu Tebi odanim muslimanima i porod na,

neka budu muslimani Tebi odani..." (El-Bekare, 128.)Kae Uzvieni o Jakubovoj, a.s., oporuci sinovima:

"Da li ste prisutni bili kada je Jakubu smrtni as doao i kad je sinove svoje

upitao: 'Kome ete poslije mene u ibadetu biti?' 'Bit emo u ibadetu', odgovo-

rili su oni, 'Bogu tvome, Bogu tvojih predaka, Ibrahima, Ismaila i Ishaka, BoguJedinome! I mi smo muslimani (samo se Njemu predajemo)!'" (El-Bekare, 133.)

Uzvieni Allah kae, za Musaa, a.s., da je rekao:

"...ako u Allaha vjerujete, u Njega se pouzdajte ako ste muslimani!" (Junus, 84.)

Za Jusua, a.s., Uzvieni Allah kae da je rekao:

"...daj da umrem kao musliman i pridrui me onima koji su dobri!" (Jusuf, 101.)

Uzvieni Allah kae da je Sulejman, a.s., rekao:

"Ne pravite se veim od mene i doite mi kao muslimani." (En-Neml, 31.)

Za Luta, a.s., Uzvieni Allah kae da je rekao:


19/262

18


"...a u njemu samo jednu kuu muslimansku naosmo." (Ez-Zarijat, 36.)Uzvieni Allah, u vezi s pomagaima Isaa, a.s., kae:

"I kada je Isa osjetio da oni ne vjeruju, rekao je: 'Ko su pomagai moji na putuka Allahu?' 'Mi smo pomagai Allahove vjere', rekoe uenici, 'mi u Allaha vje-

rujemo', a ti budi svjedok da smo muslimani!" (Ali-Imran, 52.)

Naime, misija svih poslanika bila je jedna: svi su pozivali u islam, jer im je

Jedan Gospodar i vjera jedna, iako su im se vjerozakoni (erijati) razlikovali.Buharija i Muslim biljee hadis od Ebu Hurejrea, r.a., da je Allahov Poslanik,

a.s., rekao: "Vjerovjesnici su braa od inoa: majke su im razliite, a vjera im jejedna."Termin inoeupotrijebljen je da ukae na to da su oni braa po ocu, nepo majci.

Islam je Allahova vjera, vjera s kojom je doao svaki poslanik, kako Uzvieni ipotvruje u Kur'anu, kada kae:

"Jedina priznata vjera kod Allaha je islam." (Ali-Imran, 19.) Uzvieni Allahpotvruje da priznaje samo vjerovanje onih ija vjera je bila islam. Tako AllahUzvieni kae:

"A onaj ko eli neku drugu vjeru osim islama, nee mu biti primljena, i on ena drugom svijetu biti meu gubitnicima." (Ali-Imran, 85.)


20/262

19


Ruknovi islama

Islam je velika graevina koja obuhvata razliite aspekte ljudskog ivota. Tagraevina zasigurno ima svoje temelje na kojima se nalaze stubovi. Buharija iMuslim biljee hadis u kojem je Allahov Poslanik, a.s., pojanjavajui o kakvimstubovima se radi, kazao: "Islam je sazdan na pet stvari: svjedoenju da nemadrugog boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov poslanik, klanjanju nama-za, davanju zekata, hodoau Ka'be i postu mjeseca ramazana."

Prvi rukn: svjedoenje da nema drugog boga osim Allaha i da je MuhammedNjegov poslanik, a.s.

Svjedoenje i potvrda da nema drugog boga osim Allaha adresa je za ulazak uislam. Ko eli da ue u islam, obavezan je da jezikom iskae to svjedoenje, a onose opet sastoji od dva stuba.

Prvi stub je svjedoenje da nema drugog boga osim Allaha. Prvim od ova dvastuba podrazumijeva se da u ovom, postojeem svijetu nema niko ko je dosto-jan da bude oboavan osim Slavljenog i Uzvienog Allaha. Ovim svjedoenjemnegira se oboavanje svega drugog mimo Allaha. Naime, ovim se negira oboa-vanje meleka, vjerovjesnika, dobrih ljudi, evlija, drvea, sunca, mjeseca, kamenjai kaburova, jer su sve to stvorenja Gospodara svih svjetova. Postavlja se pitanje:

kako je mogue da ovjek, koji je stvoren, oboava druga stvorenja, koja su poputnjega, a da odbaci oboavanje Stvoritelja?!

Prema tome, oboavanje se moe pripisati samo i iskljuivo Allahu, Gospoda-ru svih svjetova, Kome je potinjen cijeli kosmos i sve to je u njemu.

Kae Allah Uzvieni:

Allah svjedoi da nema drugog boga osim Njega, a i meleci i ueni, postu-pajui pravedno. Nema boga osim Njega, Silnog i Mudrog. (Ali-Imran, 18.)Naime, sintagma nema drugog boga osim Allahaadresa je, obiljeje i klju za ula-zak u islam, jer podrazumijeva odluku ovjeka da bude pokoran, da se povinujeoboavanju Allaha i da se odrekne i oslobodi oboavanja nekog drugog mimoNjega ili pored Njega.

Drugi od ova dva stuba je svjedoenje da je Muhammed, a.s., Njegov posla-nik. To svjedoenje obuhvata:


21/262

20


1. Potvrdu da je Allah poslao Muhammeda, a.s., s Istinom, da obveseli i opo-minje sve ljude, i Arape i nearape, i bijelce i crnce, da ih pozove da oboavaju je-

dino Allaha, a da odbace viebotvo i nevjerstvo. U tom kontekstu kae Uzvieni:

"Mi smo te poslali svim ljudima da radosne vijesti donosi i da opominje..."(Sebe, 28.)

2. Obavezu vjerovanja u istinitost svega o emu nas je izvijestio vjerovjesnik Mu-hammed, a.s., jer je to objava od Allaha, to potvruje Allah Uzvieni, kada kae:

"On ne govori po hiru svome. To je samo objava koja mu se obznanjuje."(En-Nedm, 3-4.)

3. Obavezu pokornosti svemu to nam je naredio vjerovjesnik Muhammed,a.s., a klonjenje od svega to nam je zabranio, jer je on izvjestilac od Allaha, aAllah nam nareuje da mu se pokoravamo. U tom smislu kae Allah Uzvieni:

"Ono to vam Poslanik d, toga se drite, a ono to vam zabrani, ostavite..."(El-Har, 7.)

Drugi rukn: klanjanje namaza

Namaz je ibadet koji ine specine rijei i pokreti; otpoinje poetnim tekbi-rom, a zavrava selamom. Namaz je osnova i temelj vjere i prvo za ta e ovjekpolagati raun na Sudnjem danu. Zato ga je Uzvieni Allah propisao kao stroguobavezu ard. Kae Allah Uzvieni:

"...Zaista je namaz propisan vjernicima u odreenim vremenskim razmaci-ma." (En-Nisa, 103.)

Zbog njegove poasti, velianstvenosti i vrijednosti Allah Uzvieni ga je pro-pisao na najviem nebu. Obavljanje namaza treba da se obavlja iskljuivo Allaharadi, s potpunom skruenou: budnog, prisebnog i prisutnog srca. Posebno tre-ba voditi rauna o namaskim uvjetima (artovima), vadibima i sunnetima. Ko


22/262

21


namaz obavi skrueno, bit e to za njega svjetlost, kao to to kae Allahov Posla-nik, a.s., u Muslimovom Sahihu: Namaz je svjetlo, tj. on je uputa za klanjaa

na ono to je ispravno i osvjetljava mu Put Upute, isprijei se izmeu njega igrijeha i spreava ga da ini loa i odvratna djela,kao to to veli Uzvieni:

"... namaz, zaista, odvraa od razvrata i od svega to je runo... ." (El-Ankebut, 45.)

Trei rukn: davanje zekata

Zekat je obavezno izdvajanje odreenog dijela imetka koji je dostigao visinunisaba,4shodno posebnim uvjetima, i daje se onima koji imaju pravo na njega.On je stroga obaveza bogatih muslimana prema svojoj brai koja polau pravo nato, a to su siromasi i nevoljnici, kao i ostale kategorije. U vezi s tim pojanjenjeje dato i u Kur'anu. Kae Uzvieni:

"Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakupljaju, ionima ija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva i prezaduenima, i u svrhena Allahovom putu, i putniku namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah svezna i mudar je." (Et-Tewbe, 60.)

Naime, zekat je povinovanje naredbi Uzvienog Allaha i dobroinstvo Njego-vim stvorenjima. Musliman njime isti svoju duu od grijeha. Takoer, isti duuod krtosti i pohlepe. U tom kontekstu Allah Uzvieni kae:

"Uzmi od dobara njihovih zekat i milostinju, da ih njime oisti i blagoslov-ljenim ih uini... ." (Et-Tewbe, 103.)

Zekat nije dobroinstvo jednoga ovjeka njegovome bratu po ovjenosti,nego je pravo koje je Allah dao tom ovjeku u njegovom imetku. Allah ga neeprimiti osim od osobe koja od sebe odstrani lo ahlak moral, kao to je oholost,uzdizanje i prigovaranje siromanima. Kae Uzvieni:

4Nisab je odreena koliina imovine utvrena na osnovu erijatskih izvora. Nisab je osnovaza obavezu davanja zekata. (Op. prev.)


23/262

22


"Onima koji troe imetke svoje na Allahovom putu, a onda ono to potroene poprate prigovorima i uvredama, pripada nagrada Gospodara njihova! Njimanema straha niti e oni tugovati! Lijepa rije i oprost vredniji su od milosti kojuprati vrijeanje! A Allah je nezavisan od svakoga i blag! O vjernici ne kvarite mi-lostinje vae prigovorima i uvredama,..." (El-Bekare, 262-264.)

Ovom uzvienom obavezom pokazuje se jedan od vidova meusobne samilo-sti i jedinstva muslimanske zajednice. Zekatom se uva muslimansko jedinstvo,prisnost meu muslimanima i njihova kompaktnost.

etvrti rukn: post mjeseca ramazana

Post je suzdravanje, u mjesecu ramazanu, od jela, pia i intimnog odnosa od pojave prve zore do zalaska sunca s nijetom injenja ibadeta iskljuivo

Uzvienom Allahu. Post je ibadet koji uzdie muslimana s ciljem poboljanjanjegovog morala. On u postau jaa bogobojaznost i udaljava ga od svega to muje zabranjeno. Post navikava postaa da kontrolira svoju volju, a spreava ga da sepokorava i povinuje eljama i strastima svoga tijela. Na taj smisao posta ukazujui rijei Uzvienog:

"O vjernici! Propisuje vam se post, kao to je propisan onima prije vas, da

biste bogobojazni bili." (El-Bekare, 183.)to se tie postaa koji svome tijelu zabranjuje hranu i pie, a dozvoljava

svome jeziku i organima da grijee, Uzvieni Allah nema potrebe za njegovim po-stom, tj. nee ga primiti. Buhari biljei hadis od Ebu Hurejrea, r.a., da je AllahovPoslanik, a.s. rekao: "Onome ko ne ostavi lani govor i postupanje po njemu (za

vrijeme posta), Allah nema potrebu (ne eli da mu ga primi) samo zato to onostavlja svoje jelo i svoje pie."

Post ui muslimana da saosjea s patnjom svoje brae siromaha i onih kojima

je pomo potrebna, koji nemaju nita to bi utolilo njihovu glad i ugasilo njihovu


24/262

23


e. Posta osjeti teinu gladi i ei, iako je u mogunosti da jede i pije. Posta, dokposti, shvata da ima neko meu njegovom braom u vjeri ko je izloen brojnim

tekoama i kome je pomo potrebna jer nema ime da zadovolji svoje potrebe zahranom i tenou, te zato uri da im pomogne i da ih materijalno situira.

Peti rukn: had

Had je putovanje u Mekku u odreenim mjesecima s namjerom obavljanjatano odreenih radnji. Had je tjelesni ibadet koji je Allah propisao kao stroguobavezu da se uini jednom u ivotu. To je odziv na naredbu koju je Allah sta-vio u obavezu Svome vjerovjesniku Ibrahimu, a.s.,:

"I oglasi ljudima had i dolazit e ti pjeke i na svakoj kamili iznurenoj kojedolaze sa dalekog puta." (El-Had, 27.)

Haddom se pokazuje robovanje iskljuivo Uzvienom Allahu. Tako, kadatavamo oko Allahove kue, pokazujemo apsolutno vjerovanje u Allahovu jedno-u. Haddom iskazujemo nae odricanje od svih ovozemaljskih blagodati s na-mjerom da se potinimo i pokorimo Allahu Uzvienom. Sve haddije ponavljajupoziv na vjerovanje u jednou Uzvienog Allaha kada izgovaraju lebbejkellahummelebbejke /odazivam Ti se, Gospodaru, Ti Koji nema sudruga, odazivam Ti se/!Kadahadije ponavljajujednutelbiju, na jednomjeziku i na istom tlu, to pokazuje

jednakostijedinstvenost svih muslimana, bez obzira na razliitost njihove boje,nacije i stanja. To je islam i to su njegovi uzvieni ruknovi. Ko ih u potpunostiispravno izvri i obavi, osjetit e slast imana i zasluiti oprost Milostivog.

Muslim u Sahihubiljei hadis da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ko budezadovoljan da mu Allah bude Gospodar, islam vjera, a Muhammed poslanik,osjetit e slast imana!"Muslim biljei i hadis da je Allahov Poslanik, a.s., rekao:"Ko bude zadovoljan da mu Allah bude Gospodar, islam vjera, a Muhammed,a.s., poslanik, zagarantovan mu je Dennet."

Veza islama s prethodno objavljenim vjerama

S obzirom na to da su sve nebeske vjere stigle objavom od Uzvienog Allaha,uoljivo je da se, u osnovi i sutini, sve podudaraju i slau. U vezi s tim Uzvieni

Allah u Kur'anu kae:


25/262

24


"On vam propisuje u vjeri isto ono to je naredio Nuhu i ono to objavljuje-mo tebi i ono to smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau. Pravu vjeru ispovijedajtei u tome se ne podvajajte!" (E-ura, 13.)

Podudarnosti izmeu islama i prethodno objavljenih vjera:

1. Sve nebeske knjige upuuju poziv ka nebeskoj osnovi, a to je poziv na vje-

rovanje u Allaha Uzvienog i Njegovu jednou i odbacivanje svake vrste ibadetabilo kome drugom osim Njemu.

2. Sve se slau s tim da se ovjek dri onoga to e mu donijeti dobro u ivotui to e ga udaljiti od zla.

3. Sve te knjige pozivaju da se pridravamo plemenitih naela i uzvienihmoralnih principa.

to se tie zakonodavstava i praktinih propisa, postoje razlike meu njima,shodno modusu i nainu obavljanja, kao to nas o tome Uzvieni obavjetava:

"...svima vama smo zakon i pravac propisali!" (El-Maide, 48.) Uzrok tim ra-zliitostima je, svakako, u razliitosti ljudskih priroda, potreba, stanja, vremena imjesta. Tako je, naprimjer, namaz nareen u svim vjerozakonima. Meutim, odvjerozakona do vjerozakona namaz se razlikuje po ormi, to je sluaj i s postom.

Bitno je naglasiti to da je Uzvieni Allah povjerio prijanjim narodima da sebrinu o objavljenim knjigama i da ih uvaju. U tom kontekstu Allah Uzvieni kae:

"Mi smo objavili Tevrat, u kome je uputstvo i svjetlo, po njemu su jevrejimasudili vjerovjesnici, koji su bili Allahu posluni i poboni ljudi i ueni, od kojihje traeno da uvaju Allahovu knjigu, i oni su nad njom bdjeli." (El-Maide, 44.)

Nadvladale su ih strasti i udnja za dunjalukom, pa su, spram udnje i elja,

iskrivili i izmijenili svete tekstove u tim knjigama. Nakon njihovih intervencija ti


26/262

25


tekstovi vie nisu odraavali namjeru Uzvienog Stvoritelja, pa su postali nesigur-ni i nepouzdani. Uzvieni Allah izvijestio nas je o ovoj drskosti spram nebeskih

knjiga. Kae Allah Uzvieni:

O sljedbenici Knjige, doao vam je Poslanik Na da vam ukae na mnogo tato vi iz Knjige krijete... (El-Maide, 15.) I kae Uzvieni:

"Oni koji su judejstvo prihvatili, izvru smisao rijei..." (En-Nisa, 46.) I veli

Uzvieni: "A teko onima koji svojim rukama piu knjigu, a zatim govore:

"Ovo je od Allaha', da bi za to korist neznatnu izvukli. I teko njima zbog ono-ga to ruke njihove piu, i teko njima to na taj nain zarauju." (El-Bekare, 79.)

Poto je islam, vjera s kojom je doao Muhammed, a.s., peat svim vjerama,

Uzvieni Allah uinio je Kur'an uvarem svih prethodno objavljenih nebeskih knji-ga. Kur'an svjedoi za ono to je istina u tim knjigama i to je njihov osnov, a poriei negira sve ono to su krivotvorci i alsikatori njima pripisali i pridodali svojimrukama. Kur'an je njihov uvar, tj. on je njihov svjedok, povjerenik i onaj ko epotvrditi njihovu istinitost i ispravnost. Zbog toga je Allah Uzvieni Sebe postavioza Jamca, da e On sauvati ovu vjeru (islam) od svakog iskrivljenja, izmjene ilipromjene do Sudnjeg dana. Uzvieni Allah daje potvrdu, u vezi s tim, u Kur'anu:

"Mi uistinu, Kur'an objavljujemo i zaista emo Mi nad njim bdjeti." (El-Hidr, 9.)

Poslije Kur'ana nema objavljene knjige, niti poslije Muhammeda, a.s., imaBoijeg vjerovjesnika. Da Uzvieni Allah nije sauvao Posljednju objavu vje-ru islam, Allahova vjera bi se zagubila zbog ljudskih ruku koje su spremne napoigravanje s tekstovima i citatima Objave. Zbog toga je svako ko uje za islamobavezan da ga spozna i povjeruje u njega, pa makar bio sljedbenik nekih drugih

religija. Onaj ko ne vjeruje u islam, a povodi se njime, ne moe se okarakterisati


27/262

26


kao musliman. Muslim biljei hadis u kojem je Allahov poslanik, a.s., to poja-snio, rekavi: Tako mi Onoga u ijoj je ruci dua Muhammedova, ko bude

uo za mene: od pripadnika ovog ummeta, idova ili krana, i umre, a nepovjeruje u ono s im sam poslan, bit e stanovnik Vatre.


28/262

27

VEZIVANJE SRCA ZA ALLAHA UZVI[ENOG

Srce vjernika prieljkuje sreu na dunjaluku i na ahiretu, meutim ta srea ipotpuna slast moe se ostvariti samo ako zavolimo Uzvienog Allaha, spoznamoGa i pribliimo Mu se s onim to On voli i ime je Zadovoljan, a udaljimo se odsvega to izaziva Njegovu srdbu.

Srce vjernika je izmeu straha, nade i ljubavi

Srca se trebaju vezati za njihova Gospodara i Stvoritelja kako bi bila sigurna daidu putem koji im je Uzvieni Allah zacrtao. Najvaniji aktor koji podstie ovjekada ini dobro, koji mu olakava kretanje putem koji vodi Allahu i koji ga podstiena pokornost i pridravanje vjerskih principa jesu djela srca, a najuzvienije djelosrca je ljubav spram Uzvienog Allaha, nada u Njega (Njegovu milost) i strah odNjega. U srcu vjernika ne nalazi se nita drugo osim ljubavi spram Allaha i Njegovaposlanika, a.s. Srce vjernika voli samo ono to voli Allah i Njegov poslanik, voli sveono ime iskazujemo pokornost Allahu, voli sve ibadete i voli Allahove robove kojivjeruju samo u Jednoga Boga. Buharija i Muslim biljee hadis da je Allahov posla-nik, a.s., rekao: "Kod koga se nau tri svojstva, osjetit e slast imana: da voli Allaha

i Njegova poslanika iznad svega ostalog, da ovjeka voli iskljuivo u ime Allaha ida mrzi povratak u nevjerstvo kao to mrzi da bude baen u Vatru." Vjerniko srceispunjeno je strahom od Allaha, tako da mu je srce nemirno zbog iekivanja Alla-hove srdbe i estoke kazne ukoliko poini neto to je Allah zabranio ili propustineto ime ga je Allah obavezao. Taj strah sprjeava vjernika da slijedi svoje strasti,a podstie ga da bude pokoran tako to e izvravati Boije naredbe i kloniti seNjegovih zabrana. Srce vjernika ispunjeno je nadom da e postii Allahovu milost,zadovoljstvo, ljubav, nagradu i blagodati na dunjaluku i na ahiretu. Ta nada bodri

i podstie vjernika na ustrajnost u pokornosti Allahu i na natjecanje u injenjudobra, jer srce vjernika ezne za Boijim blagodatima i za onim to je pripremljenoza bogobojazne i pokorne robove.

Kae Uzvieni: "Oni koji vjeruju i koji se isele i na Allahovom putu bore, oniele milost Allahovu. A Allah oprata i Milostiv je." (El-Bekare, 218.)

Srce vjernika na putovanju ka Uzvienom Allahu trebalo bi da bude uravno-

teeno izmeu ova tri stepena, jer ako samo jedna strana prevagne drugu, iskrivit


29/262

28


e svoje ibadete i skrenuti s pravog puta. Rekao je Ibnul-Kajjim, r.a.: "Srce je kaoptica u svojoj putanji ka Uzvienom Allahu. Ljubav je njena glava, a strah i nada

su njena krila..."5Zamisli, brate muslimanu, i promisli ta bi se desilo s ovompticom kada bi ostala bez jednog krila ili kada bi ostala bez glave. Bez imalosumnje bila bi izloena kao plijen za svakog grabljivca. Musliman koji obavlja svepokornosti koje mu je Uzvieni Allah naredio, trebao bi da ih izvrava s ljubavljui eljom da se priblii Uzvienom Gospodaru, da moli Allaha da mu budu pri-mljene i da udi da zadobije Njegovu nagradu, blagodati i Dennet. On pazi daobavi sve pokornosti onako kako je Allah Uzvieni naredio iz bojazni da mu neebiti primljene i zbog straha da ih ne obavlja u potpunosti ispravno pa da e na

sebe izazvati Boiju srdbu i kaznu. Znaj, Allah te obasuo Svojom milou, da jeova uravnoteenost izmeu tri stepena put Vjerovjesnika, a.s.

Uzvieni Allah izvjetava nas o njihovom stanju kada veli: "Oni su se trudilida to vie dobro uine i molili su Nam se u nadi i strahu i bili su prema Namaponizni." (El-Enbija, 90.)

Srce vjernika svjesno je velianstvenosti Uzvienog AllahaZaista je svijest o veliini Allahovoj, Njegovoj uzvienosti i slavi neto najuzvie-

nije i najvelianstvenije to bi trebalo da se uvrsti u srcu vjernika, jer ta svjesnost oAllahovoj veliini ini srce paljivim i budnim. To srce motri na Allaha Uzvienogpri svakom djelu koje uini i pri svakoj rijei koju iskae. Ono ne posee da uiniono ime e Uzvienog Allaha rasrditi i pazi da izvrava Njegove naredbe. PlemenitiKur'an nas obavjetava da su se murici (mnogoboci) osmjelili da pripiu Bogudruga ili da ne vjeruju u Njega, jer nisu bili svjesni Njegove veliine, Uzvien neka

je On. Njihova srca postala su gruba i kamena i izjednaili su Stvoritelja i stvorenja.

Kae Uzvieni: "Oni nisu veliali Allaha onako kako Ga treba veliati, a itavae Zemlja na Sudnjem danu u aci Njegovoj biti, a nebesa e u desnici Njegovojsmotana ostati. ist je On i Uzvien iznad onih koje Njemu smatraju ravnim!"(Ez-Zumer, 67.)

5Medaridus-salikin, 1/517.


30/262

29

VEZIVANJE SRCA ZA ALLAHA UZVIENOG

Uzvieni Allah prekorio je one u ijim je srcima oslabilo strahopotovanje spramNjega. Kae Uzvieni: "ta vam je, zato se Allahove sile ne bojite?" (Nuh, 13.)

Kau komentatori Kur'ana da ovaj ajet ima sljedee znaenje: "ta vam je,zato Allaha ne veliate onako kako Mu uistinu i dolikuje."

Brate muslimanu, na tebi je da pita: Kako da probudim svoje srce da budesvjesno veliine Uzvienog Allaha? Da bi vjernik postao svjestan veliine Uzvie-nog Allaha u srcu i dui, Kur'an mu ukazuje na sredstva i naine, a najvaniji inajuzvieniji su:

1. Promatranje i promiljanje o svemiru Uzvienog Allaha i velianstvenostiNjegova stvaranjaKada god musliman pogleda u ovaj ogromni i velianstveni svemir i promisli

o njemu, povea se kod njega svijest o veliini i uzvienosti njegova Kreatora iStvaraoca pa i ako je nije ni bilo. Zbog toga Uzvieni Allah poziva sve one koji suzdravog razuma da promisle i da se pozivaju na njega u argumentovanju Allahoveveliine, uzvienosti, moi i Njegova gospodarenja kako bi im to jasno ukazalona Njegovu boanstvenost i da je On Jedini Najprioritetniji da bude Oboavan.

U tom kontekstu kae Allah Uzvieni: "U stvaranju nebesa, Zemlje i u izmje-ni noi i dana, doista su znamenja za razumom obdarene, koji Allaha spominjustojei, sjedei i na svojim stranama i o stvaranju nebesa i Zemlje razmiljaju.Gospodaru na. Ti ovo nisi uzalud stvorio! Uzvien si Ti i sauvaj nas od kazne u

vatri!" (Ali-Imran, 190-191.) Ibn Hibban biljei da je Allahov poslanik, a.s., kadasu objavljeni ovi ajeti, rekao: "Teko onome ko ga proui, a ne razmisli o njemu!"

Takoer je rekao Uzvieni: "Pa zato oni ne gledaju kamilu kako je stvorenai nebo kako je uzdignuto i planine kako su postavljene i Zemlju kako je pro-strta." (El-Gaije, 17-20.) Pogledaj u nebo iznad sebe i promisli o njegovoj istoi


31/262

30


i bistrini i sjaju njegovih zvijezda kako bi dosegao izvanrednost njihova stvaranjai veliinu njihova Stvoritelja. Promisli o smjeni dana i noi, o vedrini i oblano-

sti, o pomraenju Sunca i Mjeseca kako bi se u tvom srcu poveala spoznaja veli-anstvenosti i veliine Onoga Koji je to stvorio i skladnim uinio. Allah je uiniosvemir znamenjem za one koji se boje dana kada budu stajali pred Allahom i kojise boje Njegova obeanja. Promisli o Njegovom prostranstvu, velianstvenostii preciznosti stvaranja i kreiranja kako bi pojmio velianstvenost i uzvienostnjegova Stvaraoca. Ibn Mesud, r.a., prenosi da je Allahov poslanik, a.s., rekao:"Izmeu zemaljskog neba i onoga koje ga slijedi je petsto godina hoda, izmeusvakog neba od sedam nebesa je petsto godina (hoda), izmeu sedmog neba i

Kursijja6

(pijedestala) je petsto godina, izmeu Kursijja i vode je petsto godina,a Ar (Allahovo prijestolje) je iznad vode, a iznad Ara je Uzvieni Allah. Njemunita od onoga to vi inite ne moe ostati skriveno."7A ako bi se iemu trebalouditi, to je udo i pitanje nebesa, njihova ogromnog prostranstva i visine bezoslonca i stubova na koja bi se naslonilo.

Kae Uzvieni Allah: "Allah je nebesa, vidite ih, bez stubova podigao..." (Er-

Ra'd, 2.) Promisli o smjeni noi i dana kako bi shvatio veliinu Boije blagodatinad Njegovim stvorenjima.

U tom kontekstu kae Allah Uzvieni: "Zar ne ujete?!" "Reci: 'Kaite vi meni,ako bi Allah dao da vam no potraje vjeno, do Sudnjeg dana, koji bog bi vama,osim Allaha, svjetlo dao? Zar ne ujete?!' Reci: 'Kaite vi meni, ako bi Allah dao

da vam dan potraje vjeno, do Sudnjeg dana, koji bi bog vama, osim Allaha, nodao da u njoj otpoinete? Zar ne vidite?!'" (El-Kasas, 71-72.)

ta bi stvorenja radila kada Sunce ne bi izalo?! ta bi stvorenja radila kada seMjesec ne bi pojavljivao?! Kako bi radili?! Kako bi sijali?! Kako i kada bi spava-li?! Kako bi...?! Kako bi ...?! Promisli o Mjesecu, kojeg je Uzvieni Allah uiniojednim od udnovatih znamenja kada nam se ukae kao tanka nit, pa se njego-

6Kursijj je mjesto stopala nogu Uzvienog Allaha. (Op. prev.)7Ovo predanje prenosi Ed-Daremij u djelu Er-Reddu alel-dehmije, Ibnu Huzejme u djelu Et-Tevhidi Ibn Mendeh u djelu El-Iman.


32/262

31


va svjetlost pone pojaavati i njegov oblik upotpunjavati sve dok ne postanepuni Mjesec. Zatim poprimi oblik polumjeseca sve dok se ponovno ne povrati

u prvobitno stanje. Allah ga je stvorio u ovakvom stanju kako bi se ljudi mogliraunati prema njemu u svojim svakodnevnim ivotima i za obavljanje ibadeta.On je u isto vrijeme primjer ljepote i svjetla kojeg opjevavaju pjesnici u svojimstihovima. Sve navedeno je samo dokaz veliine i uzvienosti njegova Stvoritelja.Ako pogleda u Zemlju na kojoj ivi i ijim putevima hodi, vidjet e kako ju jeAllah Uzvieni uinio prostranom i spremnom. Vidjet e kako je stvorio na njojnaaku i hranu za ljude i kako ju je ustabilio visokim i vrstim brdima. Takoere vidjeti brojne udnovate usjeve i plodove iz kojih izniu biljke razliitih boja

i usjevi razliitih plodova. Meutim, pored svega navedenog, zemlja je ipak samozemlja! Pogledaj, o vjernie, u ogromna brda ispred ije visine i izgleda se ljudskeoi ukoe da bi zapazio dio Allahove velianstvenosti koju je stvorio.

Kae Uzvieni Allah: "Postoje brda bijelih i crvenih staza, razliitih boja i sa-svim crnih..." (Fatir, 27.) Ovo su ta brda koja e Silni zdrobiti i u prah pretvoritii razasuti.

Kae Allah Uzvieni: "A pitaju te o planinama, pa ti reci: 'Gospodar moj e ihu prah pretvoriti i zasuti, a mjesta na kojima su bile ravnom ledinom ostaviti, niudubinu ni uzvisinu na Zemlji nee vidjeti.'" (Taha, 105-107.)

I veli Uzvieni: "A planine kao arena vuna iupana." (El-Kari'a, 5.)

2. Promiljanje o ovjeku i velianstvenosti njegova stvaranjaAko poeli, o muslimanu, da spozna neto vie o Boijoj moi i velianstve-

nosti, a tvoje srce je za Njega prisno vezano, priblii se samome sebi da bi pro-mislio o svome stvaranju i tjelesnoj grai i da bi do u tanine promotrio velian-stvenost Allahova stvaranja u ljudskome tijelu poevi od prvobitnog oblikovanjapa sve do zavretka sa smru. Uzvieni Allah nam precizno i detaljno opisuje svete etape kroz koje prolazi ljudsko stvaranje.


33/262

32


Kae Allah Uzvieni: "O ljudi! Ako ste u sumnji spram proivljenja pa Mivas stvaramo od zemlje, zatim od kapi sjemena, potom od ugruka, zatim od gru-de mesa, oblikovanog i neoblikovanog, da bismo vama objasnili! A u matericamazadravamo ta hoemo, do roka odreena, zatim inimo da se kao dojenadraate i da poslije do muevnog doba uzrastete; jedni od vas umiru, a drugi du-

boku starost doivljavaju, da ne zna, nakon to je znao, nita." (El-Hadd, 5.)

I kae Uzvieni: "Mi smo, zaista, ovjeka od uzorka zemlje stvorili, zatim gakao kap sjemena na sigurno mjesto stavili, pa onda kap sjemena ugrukom uini-li, zatim od ugruka grudu mesa stvorili, pa od grude mesa kosti napravili, a ondakosti mesom zaodjenuli, i poslije ga, kao drugo stvorenje, oivljujemo, pa neka jeUzvien Allah, Najljepi Stvoritelj!" (El-Mu'minun, 12-14.)

Zatim promisli o unutranjoj strukturi ljudskog organizma. Promisli o tomekako je Uzvieni Allah u njemu smjestio sisteme i aparate ije savrenstvo, stvara-nje i preciznost unkcionisanja ovjek nije u stanju dosegnuti svojim razumom.Tako, naprimjer, srce radi no i dan neprestano, osjetila registruju i opaaju sveto ih okruuje, odnosno sve ono to vidimo oko sebe, to ujemo i sve ono to jeopipljivo. Mozak upravlja svim ljudskim radnjama: radou i tugom i smijehomi plaem i stajanjem i sjedenjem i snom i budnou. Promisli, o ti koji vjeruje,

da bi tvoje srce osjetilo velianstvenu Allahovu slavu i uzvienost te ljubav premuNjemu.

Neka ti je uvijek u mislima tajna i mudrost rijei uzvienog Allaha: "A i uvama samima zar ne vidite?" (Ez-Zariat, 21.)

U navedenom ajetu je Boanski poziv na razmiljanje i promiljanje osobitoza tebe, o ti koji vjeruje, a i openito poziv za sve druge ljude s ciljem da im se

u srcu ustabili ljubav spram Uzvienog Allaha, vrsto uvjerenje da je Allah Naj-


34/262

33


uzvieniji i Najvelianstveniji i vjerovanje u Njegovu jednou. Kada se navedenoustabili u ljudskim srcima, ona se veu za Svoga Gospodara, Stvoritelja, Opskr-

bitelja i Onoga Ko njima upravlja.

3. Ustrajnost u uenju Plemenitog Kur'anaPlemeniti Kur'an je Uzviena Allahova Knjiga koja je poslata cijelom ovje-

anstvu. U njoj su vijesti o onome to je bilo prije nas i o onome to e biti poslijenas. Njegovim znamenjima nema kraja. Njegove mudize su beskonane. Uinioga je svjetlou i uputom za sve ljude.

Kae Uzvieni: "Ova Knjiga, u koju nema sumnje, Uputa je onima koji seAllaha boje." (El-Bekare, 2.)

Kae Uzvieni: "Ovaj Kur'an vodi jedinom ispravnom putu." (Isra, 9.)

Zaista je promiljanje o ajetima plemenitog Kur'ana najuzvieniji in kojioivljava srca i vezuje ih za njihova Gospodara.

Kae Uzvieni: "Kako oni ne razmisle o Kur'anu, ili su im na srcima katanci!"(Muhammed, 24.)

Uzvieni Allah objavio je Kur'an i uinio ga lijekom za srca i tijela. U tom

kontekstu kae Uzvieni: "Mi objavljujemo u Kur'anu ono to je lijek i milostvjernicima." (El-Isra, 82.)

Kako da se ne boje mekana i blaga srca kada sluaju govor njihova Gospodara,a boje Ga se i pokorne su Mu neorganske krute i tvrde tvari (kamenje)?

Kae Uzvieni: "Da ovaj Kur'an kakvom brdu objavimo, ti bi vidio kako jestrahopotovanja puno i kako bi se od straha pred Allahom raspalo. Takve pri-

mjere navodimo ljudima da bi razmislili." (El-Har, 21.)


35/262

34


Kada neko nekog zavoli i njegovo se srce zaljubi u njega, neprestano ga spomi-nje i pria o njemu. Ko uestalo ui Kur'an koji je govor Uzvienog Allaha, to je

znak da je njegovo srce isto i da je svojim duhom i ljubavlju vezan za UzvienogAllaha tako da mu nikada ne postaje dosadno niti uzmie od uenja Kur'ana irazmiljanja o njemu. Osman, r.a., je rekao: "Da su vaa srca ista, nikada se nebi zasitila rijei vaeg Gospodara."8

4. Spoznaja Uzvienog Allaha posredstvom Njegovih imena i svojstavaMusliman koji ui Kur'an zapaa da nema nijedan ajet u uzvienoj Knjizi a da

se u njemu ne spominje neko od Allahovih lijepih imena ili neko od Njegovih

uzvienih i velianstvenih svojstava. Naprotiv, Uzvieni Allah vie spominje Svojalijepa imena, svojstva i djela nego to spominje pitanja i stvari koji su neophodniljudima na dunjaluku i za njihove ivote. Kae Ibn Tejmije, r.a.,: "U Kur'anuse vie spominju Allahova lijepa imena, svojstva i djela nego hrana, pie i braku dennetu."9Ako ovo i na ta ukazuje, onda je to vanost spoznaje Allahovihlijepih imena i svojstava za jednog muslimana, jer njihova spoznaja usauje u srcevjerniko velianje Uzvienog Allaha i ljubav spram Njega. Takoer, spoznajaAllahovih lijepih imena i svojstava usauje u srce vjernika slavu i velianje Uzvi-

enog Allaha te bogobojaznost, strahopotovanje i bojazan od Njega, jer vjerujeda su Njemu Uzvienome poznata djela i rijei robova. Njemu nije skriveno niono to njihova srca skrivaju. El-'Izzu b. Abdusselam, r.a., kae: "Razumijevanjeznaenja Allahovih lijepih imena je sredstvo kako da se ophodimo spram Allahaputem rezultata njihovih znaenja, kao to su strah, nada, strahopotovanje, lju-bav, pouzdanje i drugi od plodova spoznaje svojstava Uzvienog Allaha."10Spo-znaja Uzvienog Allaha preko Njegovih imena i svojstava usauje u srce vjernikapoveano vjerovanje (iman) i postojanost u uvjerenju. ejh Abdurrahman es-Sadij, r.a., kae: "Iman (vjerovanje) jednog roba je shodno spoznaji roba o Nje-govome Gospodaru. Kada god se ta spoznaja povea, i njegov iman se povea, akada god se umanji spoznaja, umanji se i njegov iman. Najkrai nain koji e gadovesti do poveanja imana jeste promiljanje o svojstvima Uzvienog Allaha i oNjegovim imenima spomenutim u Kur'anu."11

8Hadis biljei Abdullah b. Ahmed u djelu Ez-Zuhd.9Deru' tearudu-l-'akli ven-nakli, 3/61.10ederetu-l-mearif ve-l-ahval, str. 1.11Tejsiru-l-Kerimu er-Rahmanu, 1/35.


36/262

35


ta bi trebao jedan musliman znati o Allahovim lijepim imenima i svojstvimada bi uzbrao plodove i koristi koje sa sobom donosi njihovo poznavanje te da bi

se njegovo srce vezalo za Jedinoga Kome niko ravan nije?Spoznaja Uzvienog Allaha preko Njegovih imena i svojstava ostvaruje se preko slje-deih naela:

a) Imena Uzvienog Allaha sva su lijepa, a Njegova svojstva sva su uzvienaZaista je vjernikovo velianje njegova Gospodara ustvari njegovo uvjerenje

da su imena Uzvienog Allaha sva lijepa i da su Njegova svojstva kojima je Sebeopisao sva uzviena. To je zapravo potvrda onoga o emu nas je Uzvieni Allah

izvijestio u Svojoj plemenitoj Knjizi.

Kae Uzvieni: "Allah ima najljepa imena i vi Ga zovite njima." (El-Earaf, 180.)

I veli Uzvieni: "Reci: 'Zovite: Allah, ili zovite: Svemilosni, a kako Ga godbudete zvali, Njegova su imena najljepa." (El-Isra, 110.)

I kae: "Allah, drugog boga osim Njega nema, najljepa imena ima." (Taha, 8.)

I kae: "On je Allah, Tvorac, Onaj Koji iz niega stvara, Onaj Koji svemu dajeoblik, On ima najljepa imena." (El-Har, 24.)

Znaenje sutine Allahovih lijepih imena jest da su ona na najviem stepenu

potpunosti i savrenstva i da su bez ikakvog nedostatka ili manjkavosti s bilokog aspekta. Od Njegovih imena nema ni savrenijih, ni ljepih niti uzvienijihimena. Svakako, razlog tome je velianstvenost i ljepota njihovih znaenja koje usebi obuhvataju, kao i zbog pohvalnih svojstava koja ukazuju na velianstvenosti uzvienost Allaha, kojima je opisan.

b) Nain spoznaje Allahovih imena i svojstavaMusliman ne moe nai bolji, savreniji i pouzdaniji nain da spozna Alla-

hova imena i svojstva od posredstva Knjige Uzvienog Allaha i sunneta Njegova

Vjerovjesnika, a.s., jer je Uzvieni Allah Sam Sebe nazvao ovim imenima i opisao


37/262

36


ovim svojstvima. Od svih stvorenja On, Slavljen neka je, Sebe najbolje poznaje.Kada znamo da je plemeniti Kur'an knjiga Uzvienog Allaha objavljena Njego-

vim stvorenjima i da je u njoj uputa, svjetlo i istina, onda svakako znamo i daje najuzvieniji izvor za spoznaju Allahovih imena i svojstava upravo plemenitiKur'an kome neistina ne moe nauditi ni na koji nain, niti s bilo kojeg gledita,jer je on objavljen od Mudroga i Jedinoga hvale Dostojnog. Takoer, ako znamoda je Vjerovjesnik, a.s., poslat od Uzvienog Gospodara, da on ne govori po svo-me hiru, da ga je Uzvieni Allah zaduio da upozna ljude s Njihovim Gospoda-rom i da im dostavi Njegovu vjeru s kojom je On zadovoljan da im bude vjera,onda svakako spoznajemo da je vjerodostojni vjerovjesniki sunnet drugi nain

za spoznaju Allahovih imena i svojstava, jer nema niko da bolje poznaje Allahaposlije Uzvienog Allaha od Njegova povjerljivog Poslanika, a.s. Imam Ahmed,r.a., kae: "Allah se ne opisuje osim onako kako je Sam Sebe opisao ili kako Gaje Njegov Poslanik opisao. Pri opisivanju Allaha ne treba prevazilaziti opis kojimje opisan u Kur'anu i sunnetu."12

c) Stav muslimana spram Allahovih imena i svojstavaMusliman treba spram Allahovih imena i svojstava da se dri pravoga i istin-

skog puta u vjerovanju u Allahova imena i svojstva. Maniestacija tog vjerovanja

uvjetovana je sljedeim principima:1. Potvrivanje svih imena i svojstava koja je Allah za Sebe potvrdio ili ih je

potvrdio Njegov Poslanik, a.s., te negiranje svega to je Allah za Sebe negirao ilije to pak negirao Njegov Poslanik, a.s. Razlog tome je to nema niko ko zna oAllahu kao to On zna Sam o Sebi kada veli:

"Znate li vi bolje ili Allah?" (El-Bekare, 140.), kao to nema niko osim Allaha

da zna o Njemu bolje od Njegovog Poslanika, a.s.U tom kontekstu Uzvieni veli:

"On ne govori po hiru svome. To je samo Objava koja mu se obznanjuje."(En-Nedm, 3. i 4.)

2. Vjerovanje da Uzvieni Allah ne slii stvorenjima.

12Medmu'-l-fetava, 5/26.


38/262

37


Kae Uzvieni:

"Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi." (E-ura, 11.) Allahu, d.., nikonije slian, niti se iko moe s Njime porediti. On je opisan svojstvima savrenstvai uzvienosti kojima se ne bi trebao niko opisivati osim Njega, Slavljen neka jeOn i Uzvien.

3. Prekidanje svake elje za pokuajem spoznaje kakvoe Allahovih svojstavajer ona potpadaju u znanje o gajbu (skriveni svijet) o kojem je znanje jedino kodUzvienog Allaha. Razum je nemoan da dosegne tajne skrivenog svijeta.

Kae Uzvieni:

"On zna ta su radili i ta ih eka, a oni znanjem ne mogu Njega obuhvatiti."(Taha, 110.)

I veli:

"On je Gospodar nebesa i Zemlje i onoga to je izmeu njih, zato samo Nje-

mu ibadet ini i u tome budi ustrajan! Zna li da ima neko Njemu slian?"(Merjem, 65.)

d) Velianje Uzvienog Allaha Njegovim imenima i svojstvimaZaista je jedan od najuzvienijih dokaza robova velianja Uzvienog Allaha

i vezivanje njegova srca za Uzvienog to da se u njegovom ivotu maniestujutragovi vjerovanja u Allahova imena i svojstva i u njegovom moralu. Vjernikiskrenog srca oboava Uzvienog Allaha preko Njegovih imena i svojstava.

Neki od primjera takvog naina oboavanja (Uzvienog Allaha)

Prvi: Upuivanje dove Allahu Njegovim imenima i svojstvimaU velianje Uzvienog Allaha ubraja se i vjernikovo upuivanje dove svojim

srcem i organima Uzvienom Allahu iz pokornosti Njegovoj odredbi.

Kae Uzvieni:


39/262

38


"Allah ima najljepa imena i vi Ga zovite njima, a klonite se onih koji iskre-u Njegova imena kako budu radili, onako e biti kanjeni!" (El-Earaf, 180.)

Upuivanje dove Uzvienom Allahu Njegovim imenima i svojstvima biva na dvanaina:

1. Dova s namjerom ibadeta (ibadetska dova), a to znai da je ovjek zaoku-pljen ibadetom Uzvienom Allahu bilo kojom vrstom od sranih ibadeta kao tosu strah, nada, ljubav, pouzdanje ili pak nekim tjelesnim ibadetima kao to su:namaz, post, had, uenje Kur'ana, slavljenje Allaha (tesbih), Njegovo spominja-nje (zikr), ili pak nekim imovinskim ibadetom kao to su zekat, sadaka i kurban.U dove koje su u svojoj sutini ibadet ubraja se: spominjanje Uzvienog Allaha

(zikr), donoenje zahvale na Njega, slavljenje Uzvienog Allaha Njegovim ime-nima i svojstvima koja Njemu dolikuju a kojima nas je On pouio. Kada vjernikizgovori Subhanallah (Slavljen neka je Uzvieni Allah), Elhamdulillahi (zahvalaAllahu), La ilahe illallah (nema drugog boga osim Allaha) i Allahu ekber (Allahje najvei), to podrazumijeva velianje Allaha i donoenje zahvale na Njega. Tosu vidovi upuivanja dove Uzvienom Allahu Njegovim imenima i svojstvima snamjerom injenja ibadeta Njemu, Slavljen neka je On. Dova kao ibadet u sebine sadri molbu, nego se ini iskljuivo s ciljem ibadeta Allahu, d.., hvalei Gai uivajui u spominjanju Njegovih imena i svojstava.

2.Dova s namjerom traenja, tj. da rob trai od svoga Gospodara neku korist,ili da trai od Allaha da od njega otkloni tetu u dunjalukim i ahiretskim pitanji-ma, kao naprimjer, da trai od Uzvienog Allaha da mu oprosti grijehe ili da traii moli za milost i uputu, ili pak da trai da postigne dennet i da se spasi od Vatre.

Ovo su dvije vrste dova, tj. dova kojom ispoljavamo ibadet i dova kojomtraimo i molimo. Svakome ko trai ili moli od Uzvienog Allaha i to ini s iskre-nou, s bojazni ili strahom, s nadom i ljubavi, sve se to ubraja u ibadet. Onajko spominje i velia Uzvienog Allaha (zakir), ustvari trai od Uzvienog Allahavisoki stepen kod Njega, da se uveaju njegova dobra djela, a da se pree prekonjegovih loih djela, a to je pak dova traenja i molbe.

Drugi: Upuivanje dove Uzvienom Allahu Njegovim najuzvienijim imenomVelianstvena Allahova dobrota spram Njegovih robova koji mu oituju i pri-

znaju Njegovu jednou ogleda se u tome da je uinio jedno od Svojih lijepih ime-na posebnim, tako da kada Ga njime zamoli ili Mu uputi dovu neki od Njegovihrobova koji Mu priznaju jednou, On im udovolji na traenje i odazove im se

na tu dovu. Nema sumnje da je enja muslimana da upuuje dovu Uzvienom


40/262

39


Allahu s ovim imenom jedan od najuzvienijih aktora koji veu srce vjernika zanjegova Gospodara. Abdullah b. Burejde prenosi od svoga oca da je Poslanik,

a.s., uo nekog ovjeka kako moli rijeima: "Allahu, ja od Tebe traim na osnovutoga to svjedoim da si samo Ti Bog i da drugog boga osim Tebe nema, Ti siJedan, Ti si utoite svakom, Ti si Onaj Koji nije rodio niti je roen i Kome nemaniko ravan." Potom je Poslanik, a.s., rekao: "Tako mi Onoga u ijoj je ruci mojadua, ovaj se Allahu obratio Njegovim najuzvienijim imenom, kojim, ako Mu seneko obrati, bude mu usliano, a ako od Njega neto zatrai, bude mu to dato."13

Prenosi se od Enesa, r.a., da je neki ovjek klanjao u damiji dok su on i Poslanik,a.s., sjedili, pa kada je zavrio s namazom, uio je sljedeu dovu: "Allahu, ja od

Tebe traim na osnovu toga to samo Tebi pripada zahvala, Ti si Dobroinitelj,Stvoritelj nebesa i Zemlje, Uzvieni i Plemeniti i vjeno ivi." Poto je zavrio,Poslanik, a.s., je rekao: "Dozivao je Allaha Njegovim najuzvienijim i najveimimenom, kojim, kada Mu se neko obrati, bude usliano, a kada neto trai, budemu dato."14

Promisli, o muslimanu, kada ti upuuje dovu Allahu, Slavljen neka je Oni Uzvien, ovim dvjema uzvienim i velianstvenim dovama, da ti tada donosizahvalu na Uzvienog Allaha, spominje Ga, velia Ga i slavi, upuuje Mu

dovu Njegovim lijepim imenima i uzvienim svojstvima, odnosno najuzvieni-jim imenom, nadajui se odgovoru na tvoju dovu i da e se ispuniti tvoja molba,jer je tebi obean odgovor na dovu i molbu. Zar ima ita uzvienije od toga dasvoje srce vee za svog Gospodara i da svoj jezik vee za Njegovo spominjanje ivelianje, za donoenje zahvale na Njega i da Mu dovimo imenima i svojstvimakoja su Njemu dostojna.

Trei: Odlikovati se svojstvima koja Uzvieni Allah voliVjerovanje u Allahova imena i svojstva zahtjeva od vjernika da se odlikuje

svojstvima koja voli Uzvieni Allah, kao da se, naprimjer, odlikuje znanjem, pra-vednou, milou blagou i pratanjem, a da se kloni svojstava koja izazivajusrdbu Uzvienog Allaha. Naime, treba da se kloni svojstava i imena kojima sene treba odlikovati niko sem Uzvienog Allaha, Slavljen neka je On, kao toje oholost, uzvienost, gordost i potinjavanje. Ebu Hurejre, r.a., prenosi da jeAllahov poslanik, s.a., rekao: "Rekao je Uzvieni Allah: 'Uzvienost je Moj donjiogrta, a velianstvenost Moj gornji ogrta. Ko Mi u tome bude parirao, bacit u

13Hadis biljee Ahmed, Et-Tirmizi, En-Nesai u El-Kubrai Ibn Made.14Hadis biljee Ebu Davud, Et-Tirmizi, Ibn Made i En-Nesai.


41/262

40


ga u vatru."15Odlikovanje muslimana svojstvima omiljenim Uzvienom Allahui klonjenje onih koja izazivaju Allahovu srdbu istinski je dokaz da se vjerovanje

ustabililo u srcu. Takvo srce je velianjem i slavljenjem Uzvienog Allaha okaenoi vezano za Njega.

Ko ih naui napamet i pojmi znanjem, ui e u DennetJedan od najuzvienijih izvora vjerovanja je spoznaja Allahovih lijepih imena,

jer je robova spoznaja Allahovih imena uzrok ulaska u dennet. Ako u dennetne moe ui niko osim vjernika, onda je robova spoznaja Allahovih imena uzroknjegova imana koji je obavezan za ulazak u dennet i izvor njegove snage i po-stojanosti. Buharija i Muslim biljee hadis od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov

poslanik, a.s., rekao: "Allah ima 99 imena, stotinu manje jedno. Ko ih naui i ponjima postupi, ui e u dennet." Rijei ko ih naui napamet i obuhvati znanjem(men ahsaha) podrazumijevaju uenje napamet, shvaanje njihova znaenja, po-znavanje na ta ona ukazuju i postupanje prema onome to svako ime od nas za-htijeva. Spominjanjem i velianjem Uzvienog Allaha, upuivanjem dove AllahuNjegovim imenima, usklaivanje svoga odgoja i morala s odgojem i moralomlijepih imena i svojstava, istimo svoje due, popravljamo svoja djela, vie smo upokornosti naem Gospodaru, poveava se kod nas poimanje Allahove Uzvie-

nosti i veliine, strahopotovanje spram Njega i ljubav prema Njemu. Muslimanuvijek osjea da je Allah s njim u svakoj situaciji tako da je u njegovo srce usaenosjeaj konstantnog nadzora i kontrole Uzvienog Allaha nad njim, pa ga to titiod ejtanskih doaptavanja.

Kae Uzvieni:

"Oni koji se boje Allaha, im ih dodirne sablazan ejtanska, sjete se, i odjed-

nom dou sebi." (El-Earaf, 201.)Posljednje to ti elim rei, brate muslimanu, u kontekstu ovog poglavlja jest

da si obasut blagodatima poslije kojih blagodati nema. Allah te je obasuo bla-

15Ovaj hadis spada u hadise koje prihvatamo onako kako su preneseni od Poslanika, a.s.,ija znaenja ne iskrivljujemo niti zalazimo u njihovu kakvou. Mi samo kaemo: Takoje Poslanik, a.s., prenio, da je Allah rekao to i to. Stoga, onoga ko se Allahu usprotivi uNjegovoj velianstvenosti i htjedne vlast kao Allahovu ili Mu se suprotstavi u veliini,uzdiui se iznad robova, Allah e kazniti zbog toga jer su to Allahove posebnosti. IbnUsejmin, komentar Rijadu-s-Salihin2/384. (Op. prev.) Hadis biljee Ahmed, Ebu Davud iIbn Made.


42/262

41


godatima vjerovanja i upute, a udaljio te je od strovaljivanja u Vatru i zapadanjau zabludu. Zato zahvaljuj Allahu na blagodatima kojima te je obasuo i trai da

ti povea iz Svoje dobrote. Znaj da tvoja radost na tim blagodatima nee bitipotpuna sve dok se tvoje srce potpuno ne oslobodi samo za Allaha, Uzviena jeNjegova veliina i slava. Ti si se kroz ovaj jedan brzi osvrt poduio kako da okaii vee svoje srce za Allaha, pa zbog toga ustraj u iskrenosti i injenju dobrih djelakako bi osjetio slast imana i pokornosti.


43/262

42

TEWHID I NJEGOVE VRSTE

Prva obaveza koju je musliman obavezan da spozna i primijeni jest vjerovanjei potvrivanje Allahove Jednoe (tewhid), Uzviena je Njegova veliina i slava.Zapravo nema spasa za roba kod Allaha, Slavljen neka je On, izuzev ako budevjerovao i potvrivao Njegovu jednou i praktino postupao prema zahtjevimatog vjerovanja i potvrivanja. Vjerovanje i potvrivanje Allahove jednoe prvo jeza to e rob biti pitan u kaburu i na Sudnjem danu kada se susretne sa svojimGospodarom. Uzvieni Allah objavljivao je Knjige i slao poslanike, a.s., sve za-jedno samo da bi tome pozivali.

U tom kontekstu kae Uzvieni:

"Prije tebe ni jednog poslanika nismo poslali ,a da mu nismo objavili' :Nemaboga osim Mene ,zato Meni ibadet inite) "'!El-Enbija, 25.) U ovom poglavljuje pojanjenje denicije tewhida, o njegovim vrstama i vrijednostima, o znaenjurijei tewhid (La ilahe illallah nema drugog boga osim Allaha) zatim uslovimanjegove ispravnosti i o onome to ga naruava, a to je irk u svim vrstama. Zatim

emo na kraju pojasniti stvarnost velikih grijeha, razliku izmeu njih, razlikuizmeu njih i malih grijeha i propis i status poinioca velikog grijeha i na dunja-luku i na ahiretu, uz Allahovu, d.., pomo.

Ko je Uzvieni Allah?

Allah je Bog Jedan Jedini Koji nije rodio i roen nije. On je opisan svojstvimasavrenstva i uzvienosti i ist je od bilo kakve mahane i nedostatka. On ne sliinikome od Njegovih stvorenja. On je Stvoritelj ovog svemira i On ga ureuje. Nje-

mu nita ne moe umai niti Mu je neto nepoznato na Njegovim nebesima i naNjegovoj Zemlji i nita se ne moe na njima desiti bez Njegove dozvole. On je Bla-godaran i Dobroinitelj prema svojim robovima i jedino On je Dostojan da budeOboavan. Sve Svoje robove e okupiti za obraun na Dan u koji nema sumnje.

Denicija tewhida:

Tewhid je vjerovanje, priznanje i potvrda Allahove jednoe u rububijjetu (gos-

podarenju), uluhijjetu (oboavanju) te u esmai ves-siati (imenima i svojstvima).


44/262

43


Vrste tewhida:Tewhidur-rububijje, gospodarstva;

Tewhidu-ul-uluhijje, oboavanja;Tewhidu-ul-esmai ves-siati, imena i svojstava.

Prva vrsta tewhidaTewhidur-rububijje znai priznanje jednoe Uzvienog Allaha u Njegovim

djelima kao to su stvaranje, vladanje, odravanje i upravljanje, te vrsto i nepo-kolebljivo uvjerenje da je samo Uzvieni Allah Gospodar svega i Vladar, da jedinoOn odrava i upravlja svijetom, da je On Stvoritelj stvorenja, da je On njihov

Opskrbitelj i da jedino On daje ivot i smrt.Kae Uzvieni:

"Allah vas stvara i opskrbljuje: On e vam ivot oduzeti i na kraju vas oiviti.Postoji li ijedno boanstvo koje bilo to od toga ini? ist je On i vrlo visoko

iznad onih koje Njemu smatraju ravnim." (Er-Rum, 40.).Nema drugog stvoritelja, vladara, opskrbitelja ni upravitelja osim Allaha,Slavljen i Uzvien neka je On, kao to to kae Uzvieni:

"Samo On stvara i upravlja," a u drugom ajetu Uzvieni kae: "Zar ti ne znada Allahu pripada vlast i na nebesima i na zemlji." (El-Bekare, 107.). Ovu vrstutewhida rijeima su potvrdili nevjernici iz doba Vjerovjesnika, a.s. U pogledu

ovog tewhida nisu proturijeili niti se razilazili ni sljedbenici drugih religija.Kae Uzvieni:

"Reci: 'Ko vas hrani s neba i iz zemlje, ije su djelo sluh i vid, ko stvara ivo izneivog, a pretvara ivo u neivo i ko upravlja svim?' 'Allah' rei e oni. A ti reci:

'Pa zato Ga se onda ne bojite?'" (Junus, 31.)


45/262

44


Nije dovoljna samo potvrda i primjena tewhidur-rububijje da bi se ulo uislam, bez potvrde i primjene i preostalih vrsta tewhida, jer obaveza je da Ono-

ga Koga smatramo Gospodarem, Opskrbiteljem, Vladarom i Upraviteljem po-smatramo i kao Jedinog Boga Koji nema sudruga te da se samo Njemu ibadetiusmjeravaju. Zbog toga od Arapa murika nije bila dovoljna samo potvrda tew-hidur-rububijje rijeima, ve im je Uzvieni Allah naredio i traio od njih dasamo Njemu ibadet ine, a to je tewhidul-uluhijje. Objasnio im je da je u kon-tradiktornosti njihovo priznanje i potvrda da je Allah Jedini Stvoritelj, Vladar iOdravatelj i njihovo pripisivanje Bogu sudruga u ibadetu.

U tom kontekstu kae Uzvieni:

"A ako ih upita ko je stvorio nebesa i Zemlju, oni e sigurno rei: 'Allah!' Pakuda se onda odmeu?!" (Ez-Zuhruf, 87.) tj., zato odvraaju od injenja ibadetasamo Allahu?!

Druga vrsta tewhidaTewhidul-uluhijje naziva se jo i tewhid ibadeta. Tewhidul-uluhijjje je potvr-

da i priznanje ibadeta samo Uzvienom Allahu, a podrazumijeva vrsto uvjerenjeda je samo Allah, d.., Dostojan da bude Oboavan. Sve to se oboava mimoNjega je nitavno. On je jedino Dostojan da se apsolutno iskljuivo izdvoji s iba-detom i pokornou i da Mu se u tome niko ne pridruuje bez obzira ko to bio.Ni Isa, a.s., kao ni bilo ko drugi od vjerovjesnika, a.s., kao ni plemeniti melekinisu dostojni da se pridruuju Uzvienom Allahu u ibadetu.

Kae Uzvieni:

"I Allahu ibadet inite i nita Mu ne pridruujte..." (En-Nisa, 36.) Posvetisve svoje ibadete samo Allahu Jedinome Koji nema sudruga bez obzira bili onisrani, kao to su strah, nada i pouzdanje, ili govorni, kao to su dova i traenjeutoita, ili pak radnje, kao to su namaz, had i post. Tako se mi ne bojimo, nemolimo, ne pouzdavamo se, ne upuujemo dovu, ne traimo utoite, ne kla-njamo i ne postimo, ne obavljamo had ni u ije osim u ime Allaha, Uzvien iSlavljen neka je On. Kae Uzvieni:


46/262

45


"Reci: 'Klanjanje moje, i obredi moji, i ivot moj, i smrt moja, doista posve-eni su Allahu Gospodaru svjetova, Koji nema sauesnika; to mi je nareeno i ja

sam prvi musliman." (El-En'am, 162-163.)Ovu vrstu tewhida nevjernici su poricali prije, a poriu i danas. Kao to to veli

Uzvieni njihovim jezicima:

"Zar on da bogove svede na Boga jednog? To je zaista, neto veoma udno!"(Sad, 5.)

Zbog ovoga je Uzvieni Allah slao Svoje poslanike, a.s., objavio knjige zbog

njihova pozivanja, vraao ih da potvruju i priznaju samo Njegovu jednou,Slavljen neka je On, i da samo Njega oboavaju. Kae Uzvieni:

"Mi smo svakom narodu poslanika poslali: Allahu ibadet inite, a taguta seklonite!" (En-Nahl, 36.) Tagut je sve to se oboava mimo Allaha s tim da je za-dovoljan time onaj ko se oboava.

Trea vrsta tewhidaTewhidul-esmai ves-siat podrazumijeva vjerovanje u ono to je UzvieniAllah potvrdio za Sebe od imena i svojstava u Kur'anu i to je potvrdio Njegovposlanik, a.s., u vjerodostojnome sunnetu. Tewhidul esmai ves-siat znai vrstouvjerenje da Uzvienom Allahu pripadaju najljepa imena i najuzvienija svoj-stva, da je On opisan sa svim savrenim svojstvima, a ist od svih nedostataka imanjkavosti te da se u tome izdvaja od svih drugih ivih bia.

Kae Uzvieni:

"Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi." (E-ura, 11.)

I veli Uzvieni:

"Reci: 'On je Allah Jedan! Allah je utoite svakom! Nije rodio i roen nije,i niko Mu ravan nije!'" (El-Ihlas, 1-4.)


47/262

46


Vrijednosti tewhidaTewhid vjerovanje u jednou Uzvienog Allaha donosi brojne vrijednosti i

koristi, a neke od njih su:1. Istinski monoteist (onaj koji potvruje jednou Uzvienog Allaha) postie

potpunu uputu i sigurnost na dunjaluku i na ahiretu, jer Uzvieni Allah otklanjaod istinskih monoteista zlo i nesreu i na dunjaluku i na ahiretu.

2. Tewhid e biti uzrokom ulaska u dennet, a spas od Vatre. Rob, sve i akobude kanjavan zbog nekih grijeha i nepokornosti, nee vjeno ostati u vatri, jerje on nositelj tewhida.

3. Tewhid e biti uzrokom oprosta grijeha i brisanja loih djela kao i uzrokuspjeha na Sudnjem danu posredstvom Vjerovjesnikova zagovornitva.

4. Tewhid je najvei razlog oslobaanja od dunjalukih i ahiretskih nesrea iodbrana od kazne za njih.

5. Primanje rijei izgovorenih javno i svih djela poinjenih javno i tajno, nji-hova potpunost i redoslijed nagraivanja za njih ovisi o tewhidu. Naime, kolikogod bude jaao tewhid i iskrenost u ime Allaha, Slavljen neka je On i Uzvien,toliko e biti potpunija navedena djela i toliko e se bolje ispuniti.

6. Tewhid oslobaa roba od robovanja stvorenjima, vezivanja za njih, strahaod njih, njihova moljenja i injenja djela zbog njih. Ovo je istinska slava i uzvi-ena poast. Pored svega spomenutog, on ini ibadet u ime Allaha, Slavljen nekaje On, ne moli nikoga osim Njega, ne boji se nikog osim Njega i nikome se nevraa osim Njemu pa tako postie spas i uspjeh.

7. Uzvieni Allah zagarantovao je onima koji potvruju Njegovu jednou(monoteisti) pobjedu i pomo na dunjaluku, slavu i ast, lahkou i olakanje,popravku stanja i ispravnost u rijeima i djelima.

Znaenje rijei tewhidaRijei tewhida: La ilahe illallah (nema drugog boga osim Allaha)

Rijei La ilahe illallah podrazumijevaju da uistinu nema nikoga drugog da seoboava osim Jedinog Allaha. Te rijei negiraju boanstvenost osim Uzvienomi Blagoslovljenom Allahu i potvruju boanstvenost jedino Allahu, Koji nemasudruga. Bog je Onaj Kojega se oboava i Ko je dostojan oboavanja, pa ko budeoboavao neto drugo, on je uzeo za boanstvo neto drugo mimo Allaha. Sve toje nitavno osim Jedinog Boga jer je jedino On Allah.

Kae Uzvieni:


48/262

47


"To je zato to je Allah Istina, a oni koje oni, pored Allaha, mole la, i zatoto je Allah Uzvien i Veliki." (Had, 62.)

Ibadet je sve ono to voli Allah i s ime je zadovoljan, od rijei i djela javnih itajnih, kao to su dova, strah, pouzdanje, namaz, zikr i dr. Sve navedeno obaveza jeda se obavlja u ime Jedinog Allaha, Koji nema sudruga. Ko bilo ta od toga uradi uime nekog drugog mimo Allaha, pripisao je Allahu druga. Kae Uzvieni:

"A onaj koji se, pored Allaha, moli drugom bogu, bez ikakva dokaza o njemu,pred Gospodarom svojim e raun polagati, i nevjernici se nee spasiti." (El-Mu'minun, 117.)

Uvjeti tewhidaPriznanje i svjedoenje tewhida ne koristi njegovome nositelju (onome ko

potvruje Allahovu jednou) osim ukoliko je ispunjeno sljedeih sedam uvjeta:

Prvi: Znanje o namjeravanom znaenju rijei La ilahe illallah, odnosno zna-

nje o tome ta se tim rijeima negira a ta potvruje.Kae Uzvieni:

"Znaj da nema boga osim Allaha." (Muhammed, 19.)

Drugi: vrsto uvjerenje koje porie sumnju, tako da onaj koji izgovara rijeiLa ilahe illallah treba imati postojano uvjerenje u ono na to one upuuju, jer akobude sumnjiav i kolebljiv u njihovo znaenje, nee mu koristiti.

To potvruju rijei Uzvienog:

"Pravi vjernici su samo oni koji u Allaha i poslanika Njegova vjeruju, i poslijevie ne sumnjaju, i bore se na Allahovom putu imecima svojim i ivotima svojim.Oni su iskreni!" (El-Hudurat, 15.)

Trei: Iskrenost koja porie i negira irk (smatranje nekoga Allahu ravnim), tj.

da izgovaranjem rijei La ilahe illallah ne namjerava neto od ovozemaljskih stvari.


49/262

48


Kae Uzvieni: "A nareeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno,kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju!" (El-Bejjine, 5.) Rije pravovjerni u nave-denom ajetu podrazumijeva ne povoenje za irkom (smatranje nekoga Allahuravnim) i tenja ka iskrenom potvrivanju Allahove jednoe.

etvrti: Istinoljubivost koja porie la, tj. da se rijei La ilahe illallah izgova-raju istinoljubivo iz srca, kao to se prenosi od Allahovog Poslanika, a.s., da jerekao: "Niko nee posvjedoiti istinoljubivo iz srca da nema boga osim Allaha, ada ga Allah nee uiniti zabranjenim Vatri."16

Peti: Ljubav prema rijeima La ilahe illallah i prema onome na to upuuju,kao i prema onima koji ih potvruju i postupaju po njima.

Kae Uzvieni:

"Ima ljudi koji su mjesto Allaha kumire prihvatili, vole ih kao to se Allahvoli. Ali, pravi vjernici jo vie vole Allaha." (El-Bekara, 165.)

U tom kontekastu Buharija i Muslim biljee hadis da je Allahov Poslanik,a.s. rekao: "Ko bude u srcu imao troje osjetit e slast imana: da voli UzvienogAllaha i Njegova Poslanika, a.s., vie nego bilo koga i bilo ta drugo; da voli dru-ge samo u ime Allaha, da prezire povratak u nevjerstvo, nakon to ga je Allah iznjega izbavio, kao to ne voli da bude baen u vatru."

esti: Rad iti u skladu s onim na to rijei La ilahe illallah ukazuju zbog rijeiUzvienog Allaha:

"I povratite se Gospodaru svome i pokorite Mu se..." (Ez-Zumer, 54.)

Sedmi: Prihvatanje onoga to rijei La ilahe illallah podrazumijevaju, tj. da sejedino Allah oboava, a odbacivanje oboavanja nekoga drugoga mimo Njega.

Onaj ko izgovara ove rijei, a ne prihvata da jedino Allaha oboava, on je kao onio kojima kae Uzvieni Allah:

16Hadis biljee Buharija i Muslim.


50/262

49


"Kada im se govorilo: 'Samo je Allah Bog!' oni su se oholili i govorili: 'Zarda napustimo boanstva naa zbog jednog ludog pjesnika?'" (Es-Saffat, 35-36.)

Ono to je u kontradiktornosti s tewhidomPotvrivanje jednoe Allaha, Slavljen neka je On, opreno je irku (smatranje

nekoga Allahu ravnim). Ako su potvrda Allahove jednoe i injenje ibadeta jedinoUzvienom Allahu najvanije i najuzvienije obaveze, onda je irk najvea nepo-kornost (grijeh) kod Uzvienog Allaha. To je jedini grijeh koji Allah nee oprostiti.

Kae Uzvieni:

"Allah doista nee oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim, a oprostiemanje grijehe od toga, kome On hoe." (En-Nisa, 116.)

Kada je Allahov Poslanik, a.s., upitan o najveem grijehu kod Uzvienog Alla-ha, odgovorio je: "Da uini nekoga Allahu ravnim, a On te je stvorio."17

irk upropatava i unitava pokornost, tako da pokornost nee biti primljenaniti e za nju rob biti nagraen ukoliko je u pokornosti prisutan irk.

Kae Uzvieni Allah:

"A da su oni druge Njemu ravnim smatrali, sigurno bi im propalo ono to suinili." (El-En'am, 88.)

Poinitelj irka zasigurno e vjeno ostati u Vatri ako umre, a smatra nekogAllahu ravnim, shodno rijeima uzvienog Allaha:

"Ko drugog Allahu smatra ravnim, Allah e mu ulazak u Dennet zabraniti iboravite njegovo e Dehennem biti." (El-Maide, 72.)

Vrste irkaDvije su vrste irka:Prva vrsta je veliki irk koji u osnovi negira Allahovu jednou (tewhid) i izvodi

iz vjere poinitelja. Druga vrsta je mali irk koji negira potpunost tewhida i neizvodi iz vjere.17Hadis biljee Buharija i Muslim.


51/262

50


Veliki irkVeliki irk je injenje bilo kojeg od ibadeta nekome drugom pored Uzvienog

Allaha, kao naprimjer upuivanje dove nekome drugom mimo Allahu za ono toje nemoan svako drugi mimo Uzvienog Allaha, Slavljen neka je On, pouzdava-nje18u nekog drugog mimo Uzvienog Allaha te injenje sedde nekome drugomu smislu injenja ibadeta.

Kae Uzvieni:

"I, pored Allaha, ne moli se onome ko ti ne moe ni koristiti ni nauditi, jer

ako bi to uradio, bio bi, uistinu, nevjernik." (Junus, 106.), tj. bio bi od onih kojinekog smatraju Allahu ravnim.

I kae Uzvieni: "... a u Allaha se pouzdajte ako ste vjernici!" (El-Maide, 23.)

Takoer veli Uzvieni:

"Bolje padajte licem na tlo pred Allahom i Njemu ibadet inite!" (En-Nedm,62.) Ako su dova, tevekkul (pouzdanje u Allaha) i sedda ibadeti koje je Allahnaredio, pa onaj ko ih uini radi Allaha, on potvruje Njegovu jednou, a onajko ih uini nekom drugom pored Allaha, on je potvrdio da smatra nekoga dru-gog Allahu ravnim.

U ovu vrstu irka ubraja se i poslunost (ohalaljivanje) onog to je Allah zabra-nio i zabranjivanje onog to je Allah dozvolio, kao to to veli Uzvieni:

"Oni pored Allaha bogovima smatraju sveenike svoje, i monahe svoje i Mesi-ha sina Merjemina. A nareeno im je da samo Jednom Bogu ibadet ine nemaboga osim Njega. On je vrlo visoko iznad onih koje Njemu ravnim smatraju."(Et-Tewba, 31.)

18Otklanjanje uzroka i traenje pomoi od nekog od robova za to su u stanju pomoi, nesmatra se pouzdavanjem i oslanjanjem na nekog drugog osim Allaha.


52/262

51


Navedeni ajeti odnose se na jevreje i krane koji su se pokoravali svojim sve-enicima i monasima u onome to su im oni dozvoljavali, a Allah im je zabranio

ili u onome to su im oni zabranjivali, a Allah im je dozvolio. Et-Tirmizi od Adij-ja ibn Hatima, r.a., prenosi da je rekao: "Doao sam kod Vjerovjesnika, a.s., a namome vratu bio je zlatni krst, pa mi je rekao: 'O, Adijj, odbaci od sebe taj kumir!'uo sam ga kada iz sure Et-Tewbe ui: 'Oni, pored Allaha, bogovima smatrajusveenike svoje i monahe svoje! Oni se, veli on, njima nisu klanjali, ali jesu kadbi im oni neto to je zabranjeno dozvolili, smatrali su to dozvoljenim, a kad biim neto to je dozvoljeno zabranili, smatrali su to zabranjenim.'"

Mali irk

Mali irk je sredstvo koje vodi ka velikom irku. Dvije su vrste malog irka:javni i tajni.

Prvi je javni irk i biva u rijeima i djelima. Javni irk u rijeima je zaklinja-nje nekim drugim mimo Allahom, kao naprimjer Vjerovjesnikom ili Mesihom.Takoer, mali irk je u rijeima ako kaemo: "ta je htio Allah i ti". Et-Tirmizibiljei da je Allahov poslanik, a.s., rekao: "Ko se zaklinje nekim mimo Allahompoinio je kur (nevjerstvo) i irk (pripisao Allahu sudruga). Ahmed prenosi daje Allahov poslanik, a.s., rekao onome ko mu je rekao: 'ta je htio Allah i ti':

'Uinio si me ravnopravnim Allahu! Nemoj tako govoriti, nego reci: Ono to jeAllah htio, On Jedini.'"

Kada je rije o javnom irku u djelima, pod tim se podrazumijeva npr. noenjenarukvice i konca radi otklanjanja nevolje s uvjerenjem da one mogu biti akto-rom otklanjanja ili spreavanja nevolje.

Drugi irk je skriveni i on se maniestuje u nijjetima i eljama kao to supretvaranje (rija') i slava. Naime, skriveni irk je da ovjek ne ini svoje djelos namjerom da bude u ime Allaha, Slavljen neka je On, ve s namjerom da ga

narod hvali i da ga pohvaljuju. U skriveni irk spada klanjanje i post s namjeromda narod kae kako je taj ustrajan u vjeri i kako je on dobar musliman. U tomkontekstu Ahmed biljei u svome Musnedu da je Vjerovjesnik, a.s., rekao: "'Naj-vie ega se za vas plaim je mali irk.' Upitae prisutni: 'O Allahov poslanie, taje mali irk?' i Poslanik im ree: 'Mali irk je pretvaranje (rija'). Kada UzvieniAllah bude na Sudnjem danu nagraivao ljude za njihova djela, rei e im: Iditeonima pred kojima ste se pretvarali na dunjaluku i vidite hoete li kod njih nainagradu za to.'"


53/262

52


Denicija velikih grijeha i razlika izmeu njih i malih grijeha

Grijesi koje musliman poini dijele se na velike i male.

Kae Uzvieni:

"Ako se budete klonili velikih grijeha koji su vam zabranjeni, Mi emo vampokriti vaa loa djela i u divno mjesto vas uvesti!" (En-Nisa, 31.)

Veliki grijesiVeliki grijeh je svaki grijeh koji za sobom povlai erijatsku kaznu na dunja-

luku ili posebnu prijetnju na ahiretu. Pod erijatskom kaznom na dunjalukupodrazumijeva se tano odreena kazna, kao to je ubistvo za ubicu, odsijecanjeruke za lopova i bievanje za preljubnika. to se tie posebne prijetnje na ahiretu,pod njom se podrazumijeva prijetnja Vatrom, prokletstvom, srdbom, zabranomulaska u dennet, ili da nee osjetiti dennetskog mirisa ili poricanje njegovavjerovanja i da nije od muslimana itd.

Mali grijesiMali grijeh je svaki grijeh koji za sobom ne povlai erijatsku kaznu na dunja-

luku, a ni posebnu prijetnju na ahiretu.

Islamski stav spram poinioca velikog grijehaPoinitelj velikog grijeha ne izlazi iz vjere ukoliko njegov grijeh nije irk (pri-

p

Šta bi svaki musliman trebao da zna

Documents