stalno i promjenljivo u stanovanju the permanent and the · pdf file2.01.01 - arhitektonsko...

67Stalno i promjenljivo ... G. PoljanecG. PoljanecG. PoljanecG. PoljanecG. Poljanec 67-78 9[2001] 1[21] PROSTORPROSTORPROSTORPROSTORPROSTORZnanstveni prilozi Scientific Papers

Goran Poljanec

Stalno i promjenljivo u stanovanju

The Permanent and the Changeable in Housing

dinamiËki sustav

prilagodljivost stana

stambene potrebe

statiËki sustav

dynamic system

housing adaptability

housing needs

static system

ProuËavanja su pokazala da je jedna od neprijepornih karakteristika stambenihpotreba da su one promjenljive. Stan se mora temeljiti na poznavanju potrebaindividualizirane obitelji i maksimalno prilagodljiv πto veÊem broju promjenaæivota njezinih Ëlanova. Najvaænije mjerilo kvalitete stana jest zadovoljstvo nje-govih korisnika. Moæemo utvrditi da je prilagodljivost stana u razliËitim, tije-kom vremena promjenljivim zahtjevima (korisnika) najvaæniji kriterij kvalitetestana i ona je osnovica za koncept suvremene formulacije stana.

Studies have shown that housing needs change very often. A flat must bedesigned with a view to the needs of the family and be adaptable so as tocomply with the changing lifestyle its members. The most important gaugefor flat quality is the satisfaction of its users. Its adaptability to their differentneeds, which change with time, is probably the most important single criterionof quality and the basis for the contemporary approach to designing flats.

SveuËiliπte u Zagrebu

Graevinski fakultet

HR - 10000 Zagreb, KaËiÊeva 26

Pregledni znanstveni Ëlanak

UDK 728.1.011.1

TehniËke znanosti

Arhitektura i urbanizam

2.01.01 - Arhitektonsko projektiranje

»lanak primljen / prihvaÊen: 29.11. 2001. / 13.02. 2002.

Subject Review

UDC 728.1.011.1

Technical Sciences

Architecture and Urban Planning

2.01.01 - Architectural Designing

Article Received / Accepted: 29.11. 2001. / 13.02. 2002.

University of Zagreb

Faculty of Civil engineering

HR - 10000 Zagreb, KaËiÊeva 26

PROSTORPROSTORPROSTORPROSTORPROSTOR 1[21] 9[2001] 67-78 G. Poljanec G. Poljanec G. Poljanec G. Poljanec G. Poljanec Stalno i promjenljivo ...68 Znanstveni prilozi Scientific Papers

Stanovanje treba promatrati kao proceskoji se sastoji od programiranja, planiranja,projektiranja, graenja - sve do koriπtenja sta-na, u kojem je stan samo jedan od elemena-ta toga procesa.

Odrediti koncepciju buduÊeg stanovanja mo-guÊe je samo u interdisciplinarnom pristupuproblemu.

Odgovor na pitanje koncepcije stana i stano-vanja moguÊe je dati tek objedinjavanjem isistematizacijom iskustava svih Ëimbenikastambene izgradnje, a unapreenju kvalitetestana i stanovanja moæe se pristupiti tek spozicije spoznaje cjelovitoga praktiËnog pro-cesa.

Kratka stanja

Short-lasting situations

U dosadaπnjoj praksi stanovi su se projekti-rali za nepoznatoga korisnika, za nepoznatuobitelj, i to bez moguÊnosti da taj korisnik -obitelj utjeËe na karakteristike toga stana.

U mnogim su se sluËajevima, sve do danas,stanovi gradili prema jedinstvenom modelu,amorfnom, loπe prilagoenom prostoru za ne-poznate korisnike, πto je rezultiralo time daje stan postao mjesto koriπtenja, a ne mjestostanovanja.

Pojedinac i dalje ostaje jednako daleko odmoguÊnosti da individualizira obitavaliπte, πto

je jedna od osnovnih civilizacijskih aspiraci-ja urbanog æivota.1

U procesu stvaranja kolektivnog stanovanjadanas se uglavnom odluËuje u sferi javnosti,nema moguÊnosti za individualizam - privat-na sfera ne egzistira. Rezultat je takvog sta-nja uniformnost, i to ne kao rezultat primje-ne industrijskih metoda graenja, veÊ ponaj-prije kao rezultat izbacivanja stanara iz pro-cesa stanovanja.

Tehnologija moæe biti adekvatno primijenje-na samo ako je korisnik stana upoznat s pro-cesom stanovanja, a planiranje takvo da sepredvide promjene koje Êe uslijediti u bu-duÊnosti.

Potrebe ∑ stambene potrebe

Needs ∑ housing needs

Pokazalo se da je najkorektniji i najplodnijipristup konceptualizaciji stambenog prosto-ra onaj koji proizlazi neposredno iz ljudskihpotreba.

U gradnji stanova valja nam poÊi od Ëovjeko-vih potreba, teorijski ih razjasniti i razraditi,pa praksu usmjeriti prema njihovu zadovo-ljavanju.

Svaki graditeljski Ëin materijalizacije prosto-ra treba se zasnivati na eksplicitnim stajali-πtima o konkretnim potrebama, zadovoljava-nju kojih treba taj prostor sluæiti.

Nije dovoljno izgraditi stanove. ©to se tiËekoncepcije suvremenih stanova, najprije mo-ramo zapoËeti kontrolom vlastitog stana pre-ma ljudskim i psiholoπkim komponentamaproblema i njihovim promjenjivim aspekti-ma.2

Potrebe stanova i stupanj do kojeg su te po-trebe zadovoljene predstavljaju jedno od mje-rila za utvrivanje upotrebne vrijednosti sta-na. Vrijednost zgrada (stana) ne proizlazi izzgrade veÊ iz æivota i onih djelatnosti kojimaona pruæa okvir i potrebne uvjete u pogleduprostorija i tehnike.3

Sociologija je znanost koja se bavi potreba-ma druπtva. Potrebe su ontoloπka kategorijadruπtva. One imaju antropoloπku univerzalnuljudsku osnovicu, ali su determinirane povi-jesnom epohom, konkretnim druπtvom, grup-nom pripadnoπÊu i individualnim osobinama.»ovjek bogat potrebama smisao je ljudskeegzistencije.

TeπkoÊe koje se javljaju pri pokuπajima defi-niranja pojma ljudskih potreba javljaju se i upokuπajima definiranja stambenih potreba.

Uvod

Introduction

1 RogiÊ, 1987: 25.2 Gropius, 1961: 161.3 Triebel, 1971: 1.


Mora se istaknuti da se pri definiranju stam-benih potreba njih najËeπÊe reducira na kon-kretne prostore stanovanja (stan, kuÊa), a nepovezuje ih se sa stanovanjem shvaÊenim kaoprocesom u kojem je stan (kuÊa) samo jedanod elemenata.

Stambene potrebe osnovno su primarne (neod-loæive, svakodnevne), ali se mogu razviti dosloæenih i razvijenih kako se njihov sadræajobogaÊuje. Jednom kada se potrebe kao povi-jesna i druπtvena kategorija (promjenljive, ovi-sne o utjecaju druπtva) izvode iz druπtvenogodnosa, onda se i stambene potrebe morajushvatiti kao osnovne ali i druπtveno uvjetova-ne, promjenljive (plastiËne).

Raznovrsnost stambenih potreba korisnikaproizlazi iz prirode promjenljivosti stanova-nja. Ova je promjenljivost dvostrukog podri-jetla. S jedne strane, ona se dogaa djelova-njem vanjskih utjecaja koji na stanovanje dje-luju iz πireg okvira - prostor, vrijeme, dru-πtveno-socijalne i kulturne dimenzije, a s dru-ge strane, ta se promjenljivost zbiva pod utje-cajem izmjena u samoj obitelji - broj Ëlanova,starosna struktura, ekonomske moguÊnosti,naËini æivota i dr. Sve ove promjenljivosti odra-æavaju se na stan brojnim korisnikovim zah-tjevima razliËite prirode.

Karakteristike stambenih potreba jesu:

• one su egzistencijalne (pripadaju osnov-nim potrebama)

• one su konkretne (uvijek se moraju kon-kretizirati za svaki pojedini sluËaj)

• ovise o prijaπnjim stambenim iskustvima istatusima pojedinca (konstituiraju se uokviru moguÊnosti za njihovu realizacijukod svakog pojedinca)

• one su dinamiËka kategorija (jer su prom-jenljive).

Jedna od neospornih karakteristika stambe-nih potreba je da su one promjenljive - neka-da jedan aspekt stambene potrebe potpunoiπËezava, a drugi se aspekt tek kasnije pojav-ljuje. OËito da se stambene potrebe razlikujuu pojedinim druπtvenim sistemima, kao i me-u pripadnicima pojedinih slojeva, grupa iliklasa.4

Stanovanje ∑ koriπtenje stana

Living ∑ using the flat

Zasad je teπko govoriti o moguÊnostima zna-Ëajnog utjecaja samih stanara - korisnika stana.Stanari nemaju ili imaju vrlo razliËita isku-stva, a oni s iskustvom ne mogu viπe utjecatina svoj veÊ izgraeni stan.

4 »aldareviÊ, Kritovac, 1987: 63.5 Lojanica, 1975: 42.

Sl. 1. Stambene potrebe + odnos kvaliteta/cijena

Fig. 1 Housing needs + quality/price ration

Do informacija koje bi se ukljuËile u fazi pro-jektiranja moguÊe je doÊi anketiranjem i sta-tistiËkom obradom podataka dobivenih odkorisnika izgraenih stanova.

Stanovanje razumijeva Ëovjeka u aktivnomodnosu prema svom prostornom okviru. Tajodnos koji uobiËajeno nazivamo koriπtenjestana, aktivan je u dva smjera i usprkos svomnazivu nije iskljuËivo eksploatacione priro-de. »ovjek naime koristi svoj stambeni pro-stor dajuÊi mu tragove svoje emotivne i men-talne izraæajnosti, dajuÊi mu znakove svogkreiranja prostora. Ovo uzimanje i davanjesvojstvo je Ëovjekova naËina reproduciranjaosobine vitalnosti i stanovanja.5

NaËinom eksploatacije korisnik znaËajno utje-Ëe na stambeni prostor jer je taj utjecaj osobi-na i uvjet koriπtenja. KoristeÊi stan, on ga mo-æe dopunjavati, usavrπavati, evoluirati u mogu-Êim granicama. Upravo zbog toga koriπtenje sa-gledavamo kao dinamiËan odnos koji nas pri-bliæava uvjerenju da stan nije nepromjenljivavrijednost i da bi to trebao biti πto manje.

Stanovanje promatramo kao proces u kojem jeeksploatacija sastavni dio koji sadræi i njihovudeterminantu, Ëime se taj proces objaπnjava.

Eksploatacija je naËin spoja korisnika sa sta-nom, ujedno i pokazatelj razine uspjeπnostitog spoja, pri Ëemu je znaËajna Ëinjenica dase u povoljnoj koincidenciji spoj i njegovarazina mogu mijenjati i usavrπavati.

BuduÊi da se u problemu eksploatacije stanaskriva odgovor na pitanje evolucije stana, toupuÊuje na postupak kojim se kod utvriva-nja svojstava stana orijentira prema reperi-ma korisnik - stan koji odreuje optimalniodnos.

Upravo se iz odnosa stan - korisnik mogusaznati stambene potrebe stanara, potrebe

ODNOSI

KVALITETA/CIJENA

STA

MB

EN

E P

OT

RE

BE

EKONOMSKI FAKTORI KOJI

ODRE–UJU CIJENU STANA

DEFINICIJA

KVALITETE

SUBJEKTIVNI

FAKTORI

ÆELJE

NORME ZA

STAMBENU

OBJEKTIVNI

FAKTORI

EKONOMSKI FAKTORI KOJI

ODRE–UJU CIJENU STANA

STAMBENE

NAVIKE

SOCIOLO©KI I

EKONOMSKI

KVALITETE

ODNOSI

KVALITETE IZGRADNJU

STAMBENE

POTREBE

NAVIKE

EKONOMIKA

DOMA∆INSTVA

GRA–EVINSKA

EKONOMIKA

OP∆A EKONOMIKA


koje su se definirale tijekom koriπtenja stanai tijekom eksploatacije stana. Socioloπke stu-dije koje su se bavile tim odnosom, tj. isku-stvima stanara pri koriπtenju stana - stano-vanju, znaËajni su izvori saznanja o stambe-nim potrebama stanara - korisnika.

U ovim istraæivanjima utvrene su mnoge zna-Ëajne Ëinjenice o problematici stanovanja -odnosa korisnika stambenog prostora premasvom uæem i πirem stambenom prostoru.

Potrebe stanara i njihove æelje - kao æeljekoje su utvrene na objektivnoj osnovici pro-mjenljive su. Ranije podignute stambene zgra-de ne odgovaraju viπe novim potrebama. Pro-mjenom potreba stanovi gube na stambenojvrijednosti. Stoga je neminovno da se vodiraËuna o buduÊim potrebama. Prognoza ovihpotreba temeljem ranijeg razvoja, te statisti-ke i intuitivne procjene omoguÊit Êe da sepotrebe i ubuduÊe zadovolje te Êe zgradeoËuvati svoje vrijednosti u kontinuitetu krozduæe vremensko razdoblje.6

Stalno i promjenljivo u stanovanju

The permanent and the

changeable in housing

Ustanovili smo da su stambene potrebe pro-mjenljive - dinamiËka kategorija, a stanovikakve sada gradimo nisu u stanju adekvatnopratiti dinamiku potreba i raznovrsnosti naËi-na obavljanja stambenih funkcija.

Prostor je potrebno prilagoivati ljudskim po-trebama, a ne korisnika prilagoivati prosto-ru, a samo fleksibilan i dinamiËan prostor mo-æe se prilagoditi dinamiËnim potrebama kori-snika.

ObiËno se dogaa da „fiziËki okvir” nije do-voljno „gibak” - ne rezonira dovoljno s Ëo-vjekovim potrebama (koje su dinamiËka ka-tegorija) i moguÊnostima, te nije predvien(projektiran) tako da „reagira” na njihove raz-nolikosti i promjene. Sveprisutno je pitanjerazvoja - gipkosti i otvorenosti za promjene.

Danaπnji je stan u kolektivnoj stambenoj iz-gradnji definirana „statiËka struktura”, te unajboljem sluËaju dopuπta samo minimalnestrukturne izmjene, odnosno eventualne mi-nimalne adaptacije prema korisnikovu zah-tjevu.

Upravo u tom odnosu „dinamiËkih” i „statiË-kih” kategorija koje se javljaju u cijelom pro-cesu nastajanja i koriπtenja stana i jest osnov-ni problem, ali ujedno i moguÊi put do rjeπe-nja problema stanovanja.

Mnoga provedena socioloπka istraæivanja do-kazala su da je odnos pojedinca prema sta-nu kao osnovnom prostoru njegova obitava-nja vrlo dinamiËan. Rijetko se susreÊu iden-tiËne situacije u kojima prosjeËna veliËina

stambenog prostora moæe u potpunosti za-dovoljiti razliËite potrebe i æelje korisnika testambene povrπine.

Istraæivanja su pokazala veÊ relativno pozna-te Ëinjenice: promjenom veliËine obitelji na-staju i promjene u potrebama veliËine i struk-ture stambenog prostora.

Utvreno je da je najvaæniji element stana -ukupna veliËina stambenog prostora.

Nikakve „funkcionalne” ili strukturalne karak-teristike stana ne mogu nadomjestiti njego-vu nedovoljnu veliËinu; ispod odreene veli-Ëine stambenog prostora - nijedna diskusijao funkcionalnim i strukturnim karakteristika-ma pojedine vrste stana nije relevantna.

Definiranje optimalne veliËine stanova jestkljuËno pitanje u odreivanju standarda, anemoguÊe je rijeπiti u potpunosti odnos veli-Ëine stana i veliËine obitelji.

Kriterij veliËine stambenih prostora u odnosuna broj Ëlanova obitelji mora biti viπi - trebateæiti poveÊanju ukupne stambene povrπine,iako bi toËnije bilo govoriti o ukupnom stam-benom volumenu prostora.

Apsolutnim poveÊanjem stambenog prostorastrukturalne karakteristike stana postaju ma-nje vaæne, ali pokazalo se da u konaËnici nidovoljna veliËina stana i broja soba joπ neznaËi da stan zadovoljava specifiËne indivi-dualne potrebe, pa æelja za adaptiranjemstambenog prostora raste s duæinom borav-ljenja u stanu, tj. proporcionalna je vremenukoriπtenja.

Najvaænije mjerilo kvalitete stana jest zado-voljstvo njegovih korisnika. Fleksibilnost iadaptibilnost jesu realni zahtjevi πto izravnoomoguÊuju razinu zadovoljstva korisnika.

Moæemo utvrditi da je prilagodljivost stana unajrazliËitijim, tijekom vremena promjenljivimzahtjevima (korisnika) najvaæniji kriterij kva-litete stana; ona je osnova za koncept suvre-mene formulacije stana.

Prilagodljivost stana

Flat adaptability

Prilagodljivost stana individualnim zahtjevi-ma korisnika jest dinamiËki kriterij i nije eg-zaktno mjerljiv jer ovisi o raznorodnim indi-vidualnim potrebama, ali treba nastojati dase osiguraju preduvjeti za njegovo ostvariva-nje u πto veÊem opsegu, s razliËitim pristupi-ma ovisnim o specifiËnim zahtjevima pojedi-naËnog korisnika i pojedine sredine.

Pod pretpostavkom da se moæe prihvatiti te-za o prilagodljivosti (fleksibilnosti) stana kaonajvaænijem kriteriju njegove kvalitete, u prak-si bi trebalo nastojati da se kvalitativni nivo

6 Triebel, 1971: 1.


novoizgraenih stanova unapreuje upravou tom pravcu.

Potrebna je temeljna promjena u programira-nju, projektiranju i izgradnji stanova radi osi-guranja njihove prostorno-funkcionalne flek-sibilnosti - jedini je naËin da se korisnik ak-tivnije ukljuËi u proces materijalizacije svogaobitavaliπta i da mu se omoguÊi svrsishodni-je izraæavanje vlastite individualnosti. S dru-ge strane, ako postoji pretpostavka da je flek-sibilnost sredstvo kojim se doseæu neki dru-πtveni ciljevi, ta pretpostavka zasluæuje dabude provjerena u tezi i praksi.

Fleksibilan stan je „dinamiËki sustav”. OnomoguÊava:

• da korisnik bude potpuno nepoznat dodovrπetka stana (masovna stambena iz-gradnja, træiπna izgradnja, usko tehniËkafleksibilnost);

• da korisnik kao poznati subjekt sudjelujeprije zavrπetka stana (druπtveno-tehniËkafleksibilnost);

• da korisnik sudjeluje u druπtvenim odlu-kama kao udruæeni druπtveni Ëimbenik iistodobno poznati subjekt prije poËetkaizgradnje stana (druπtvena fleksibilnost).

MoguÊnost izmjena u stanu poslije useljenja(tzv. unutraπnja fleksibilnost ili adaptibilnost)mnogo je skromnija i po opsegu i po sadræa-ju od moguÊih izbora prije useljenja u stan(tzv. poËetna fleksibilnost) jer poËetna fleksi-bilnost podrazumijeva moguÊnost izbora lo-kacije, vrste stana, vrste opreme, poloæajastana u zgradi na osnovi socijalnih obiljeæjaobiteljske grupe korisnika i psiholoπkih obi-ljeæja pojedinaca u njoj.

PoËetna se fleksibilnost, znaËi, moæe smatra-ti unutraπnjom fleksibilnoπÊu pomaknutom uvremenu (unaprijed, protiv smjera danaπnje-ga jednosmjernog procesa), a πto je pomakunaprijed veÊi, fleksibilnost se mijenja po du-hu - od tehniËkih sredstava prema prilagod-ljivosti ljudskih odnosa. MoguÊnosti se po-veÊavaju, ali postaju sloæenije. Na tehnoeko-nomsku cijenu nadovezuje se i problem ukup-ne organizacije. Glavna je vrijednost poËetnefleksibilnosti u neminovnosti neposredna su-sreta s korisnikom.

Razlozi koji su u razvijenim zemljama potak-nuli pojavu fleksibilnosti:

1. krajnje razvijen smisao za druπtvenu od-govornost

2. arhitektonska i istraæivaËka radoznalost

3. smanjenje broja raspoloæive radne snage

4. suparniπtvo na visokoproizvodnom stam-benom træiπtu te potreba novog i jakogpoticaja za buduÊe korisnike - motivacijaodabira

5. hiperprodukcija stanova u odreenim po-druËjima, koja zahtijeva moguÊnost prei-naËenja koriπtenja ili promjene namjenegradnje

6. depopulacija.

VeÊina ovih pobuda (ni po suπtini ni po redo-slijedu), na æalost, ne oslikava stanje naπegadruπtva, pa se fleksibilnost kao koncept joπne moæe doslovno prenijeti u naπu sredinu.Nije nimalo sluËajno da ideja o fleksibilnomstanu nastaje i razvija se u zemljama kojeoskudijevaju u radnoj snazi. Ako je æelimopresaditi u naπu sredinu - koja obiluje rad-nom snagom, a oskudijeva u kapitalu - idejatraæi velike promjene.

Koncept fleksibilnosti je prije svega organi-zacijski, a ne tehniËki problem, i zadire u dru-πtvenu strukturu.

Svi dosad ostvareni fleksibilni stanovi nasta-li su ili nastaju u izrazito bogatim sredinamakoje poËinju zaboravljati stambenu krizu. Je-dinstveno pravilo istinskog razvoja druπtva ucjelini nalaæe da se u svakoj druπtveno zna-Ëajnoj domeni pokriÊe postigne prije savrπen-stva, a potreba da bude prvo zadovoljena, atek poslije i bolje zadovoljena.

Fleksibilan stan, znaËi, nije sredstvo kojim seispunjava osnovni druπtveni cilj - svima pri-stupaËno stanovanje. VeÊi stan, tehniËkiopremljeniji i organizacijski sloæeniji jest po-sljediËno i skuplji od tradicionalnog (ako seusporeuje ista razina doraenosti).

Treba, dakle, imati na umu da je fleksibilanstan konaËni rezultat, a ne poËetak tijeka zbi-vanja u sredinama gdje je nastao.

Sl. 2. Le Corbusier: Domino kuÊe, projekt iz 1914. godine

Prikaz osnovne jedinice „Domino”, perspektiva i

poloæajni plan moguÊeg grupiranja

Fig. 2 Le Corbusier: Domino Houses, project from 1914

The basic Domino unit, perspective and plan showing

possible grouping


no nazvati „prijelaznim” oblicima prema flek-sibilnom stanu). Postoji Ëitav niz realnih pri-jedloga kako je moguÊe kvalitetnije zadovo-ljenje stambenih potreba i prilagoavanje sta-na strukturi obitelji u kolektivnoj stambenojizgradnji.

To je moguÊe postiÊi primjenom:• modela razvojnog stana• djelomiËno dovrπenog stana - razina: vi-

soki „roh-bau”• stana minimalne opremljenosti i maksimal-

ne povrπine• fleksibilnog stana unutar stambene jedi-

nice.

Za taj pothvat nije potrebna neka izuzetna,nego ponajviπe jasno usmjerena tehnologija.Prilagodljivost je moguÊa unutar postojeÊihgraevinskih tehnika. Konstruktivni sustavi ni-su zapreka u organizaciji stana prema razliËi-tim shemama.

VeÊ su arhitekti Walter Gropius i Le Corbusieranticipirali u svojim radovima koncepciju su-vremenih stanova, no, na æalost, proπlo jemnogo vremena da bismo mi to sada napo-kon shvatili i nastojali primijeniti.

IstiËem misao Waltera Gropiusa iz 1955. go-dine:

Samo zreli razum i duboko razumijevanje fiziË-kih i psihiËkih potreba porodiËnog æivota mo-æe zamisliti upotrebljivu ljusku za æivot kojane bi bila skupa, a bila bi lijepa, elastiËna,prilagodljiva svakoj promjeni æivota porodi-ce u svim stupnjevima njena rasta.7

Tvrdnja da se stan mora temeljiti na pozna-vanju potreba obitelji i da mora biti prilagod-ljiv svakoj promjeni æivota obitelji jest temeljkoncepta suvremenog stana i danas.

Vaæno je naglasiti da osim πto stan mora bitiprilagodljiv, on je, za Gropiusa, upotrebljivaljuska za æivot „koja ne bi bila skupa, a bilabi lijepa, elastiËna”.

S druge strane, Le Corbusier je u svome su-stavu „Domino” (bez obzira na osporeno nje-govo stajaliπte da je stan „kontejner”) antici-pirao prilagodljivost strukture stana, odno-sno potpuno slobodan tlocrt unutar Ëistogkonstruktivnog sustava (stup-ploËa). Premakolegama koji se bave konstruktivnim susta-vima prilagodljivosti stana i tehnologijom gra-enja, mi do danas nismo u tom smislu otiπlimnogo dalje, dapaËe - rijeË je o stagnaciji.

Povodom izloæbe naselja Weissenhof (prvamanifestacija bijeloga prizmatiËnog graenjas ravnim krovovima, koja je 1932. nazvana„meunarodni stil”) i svoga projekta stam-bene peterokatnice, Mies van der Rohe 1927.godine kaæe:

Sl. 3. E. Barriol i M. Rossier: Sustav Ëvrstih toËaka,

projekt iz 1977. godine. Obiteljske kuÊe na umjetnim

parcelama

Fig. 3 E. Barriol and M. Rossier: System of Fixed Points,

project from 1977. Family houses on artificial plots

7 Gropius, 1955. i 1961: 161.

1.-5. Sustav Ëvrstih toËaka, M 1:300

System of Fixed Points, M 1:300

1. KarakteristiËan presjek s podrumom i 6

stambenih etaæa. U 1. i 2., kao i u 3. i 4. etaæi

moguÊi su dvoetaæni stanovi.

Characteristic section showing cellar and 6

living stories. Flats on two levels can be

constructed on the 1st and 2nd, and on the 3rd

and 4th stories.

2. MoguÊi elementi za izvedbu meukatne

stropne konstrukcije u dvoetaænim stanovima

Possible elements for constructing a ceiling

structure between the levels in two-level flats

3.-5. Tlocrti sa stupovima, instalacijskim

πahtovima i ploËama. Raster stupova je 720 cm.

Tlocrtni je raster 120x120 cm.

Ground plans with pillars, installation shafts

and slabs. The grid of pillars is 720 cm. The

ground-plan grid is 120x120 cm.

6.-8. MoguÊi raspored objekata 3-6 katova

Possible grouping of 3-6 story buildings

6., 7. Presjeci i proËelja

Sections and facades

8. Situacija

Situation

To ne znaËi da bi ideju fleksibilnosti kod nastrebalo odbaciti - fleksibilnost i adaptibilnostpostaju realni zahtjev i u naπoj sredini.

Fleksibilnost zasluæuje biti provjerena putemeksperimentalnog istraæivanja i realne izgrad-nje, a rezultati druπtveno pristupaËni.

U naπim uvjetima pri kolektivnoj stambenojizgradnji trebalo bi pristupiti izgradnji stano-va na specifiËan naËin (koji bi se mogao uvjet-


Danaπnji ekonomski faktori zahtijevaju da ra-cionalizacija i standardizacija postanu impe-rativom najamnih stanova. S druge strane,sve veÊa sloæenost naπih potreba zahtijevafleksibilnost. BuduÊnost Êe se morati uhvatitiu koπtac i s jednim i s drugim. Skeletna kon-strukcija najbolje odgovara toj svrsi. Ona omo-guÊava racionalizaciju graevinskih postupa-ka i dopuπta podjelu unutarnjeg prostora. Akokuhinju i kupaonicu zbog vodovodnih insta-lacija shvatimo kao Ëvrstu jezgru, Ëitav se preo-stali prostor moæe podijeliti pomiËnim pregrad-nim zidovima. To bi vjerujem trebalo zadovo-ljiti svim normalnim zahtjevima.8

Stanom u kolektivnom stanovanju ima razlo-ga upravljati (stvarati i posjedovati) druπtve-na zajednica, a individualnim komponenta-ma ima razloga upravljati (i stvoriti ih i po-sjedovati) neposredni korisnik. To bi kod nasmoglo funkcionirati baπ tako kao da je u pi-tanju gradsko zemljiπte, ulice, vodovod, ka-nalizacija, elektriËna i toplovodna mreæa, abilo bi opravdano da se to proπiri na zgrade.

Stambena bi novogradnja podrazumijevala paæ-ljivu druπtvenu i urbanistiËku organizaciju ko-munalnog opremanja zemljiπta, ali i gradnju ivlasniπtvo noseÊih struktura stambene zgrade(temelji, prva i viπekatne ploËe, te glavne za-jedniËke prostorije i instalacije u zgradi).

BuduÊi je korisnik investitor ili organizator, iliËak samograditelj individualnih dijelova sta-na unutar komunalnih (noseÊih) strukturazgrade, unutar vlastitog volumena zgrade.

Tehnologija gradnje komunalnih komponentimoæe biti profesionalno klasiËna ili poluin-dustrijska u velikom ili malom zahvatu, a grad-nja individualnih dijelova tada se moæe kre-tati u svim postojeÊim oblicima - od samo-gradnje, preko kupovine gotovog sklopa, domontaæe industrijskih komponenti ili monta-æe „stambenih kontejnera”.

Radi se zapravo o primjeni jedino moguÊedvoetapnosti u gradnji stanova kod kolektiv-nog stanovanja.

Pretpostavka za takav naËin izgradnje stano-va je sljedeÊa:• treba napustiti postojeÊe tehnologije• velikoploπne i tunelske oplate.

Treba se vratiti:• okvirnim sustavima• novim sustavima meukatnih konstrukcija• novim sustavima pregradnih zidova• prefabriciranim fleksibilnim fasadnim ele-

mentima• sve mora biti jednostavno za montaæu• kod instalacija mora se rad na gradiliπtu

svesti na najmanju moguÊu mjeru.

Forme stanovanja

Forms of housing

U socioekonomskom smislu nije zanemarenaËinjenica da je stan antropogeni (ljudski) proiz-vod. U svakom Ëovjeku kao pripadniku ljud-ske vrste uroene su i potreba i sposobnostda uredi stan za svoju obitelj vlastitim snaga-ma, pa se, uvjetno, moæe govoriti o nagonuza izgradnju ili ureenje stana. S druge stra-ne, takav naËin gradnje omoguÊuje etapno -postupno ulaganje u vlastiti stan, uz razliËiteoblike participacije u njegovu definiranju.8 Frempton, 1980. i 1992: 178.

9.-16. MoguÊe organizacije tlocrta.

Broj soba u stanu oznaËen je u kvadratu.

Possible ground-plan organisation.

The number of rooms in the flat is given in the box.

9. Kat sa stanovima u jednoj etaæi

Story with single-level flats

10. Stanovi u prizemlju

Ground-floor flats

11.-16. Stanovi u dvije etaæe

Flats on two levels


Kad je rijeË o odnosu potrebe i forme (tipa)stanovanja uvijek je prisutna i dilema: indivi-dualno (obiteljsko) ili kolektivno stanovanje?Brojne ankete u svijetu (NjemaËka, Francu-ska, Italija) i kod nas (Zagreb) pokazuju dase veÊina ispitanika izjaπnjava za individual-nu kuÊu kao idealan model stanovanja.

U okviru kulturne orijentacije, u francuskojurbanoj sociologiji nastale su zanimljive stu-dije o utjecaju osnovnih kulturnih obrazacaza vrednovanje stana. Individualno je stano-vanje analizirano kao simboliËni sustav. Po-kazalo se da postoji „paviljonska ideologija”kod druπtveno homogene grupacije stanov-nika prouËavanih paviljonskih naselja u ne-koliko gradova Francuske. VeÊina istraæivaËazakljuËila je da je „paviljon” (obiteljska kuÊa)prostorni okvir koji omoguÊava izraz francu-skog kulturnog modela, onoga πto se zove„francite”.

Njihov je zakljuËak da „paviljonski prostor”pruæa viπe igre, viπe moguÊeg od stana; onpredstavlja prostor koji nije unaprijed ogra-niËen projektom ili cjelinom predodreenihfunkcija.

Plan arhitekta u podruËju kolektivnog stanateæi k integralnoj predvidljivosti. Jedna je odnjegovih nepogodnosti to πto ne ostavlja mje-sto za bitnu funkciju stana: njegovu vlastituobradu od strane stanara. S tim u vezi istiËese da saznanje o aproprijaciji (prisvajanju) iorganizacija prostora u paviljonu omoguÊujearhitektu da shvati prostor u stambenim blo-kovima kao mnogo manje unaprijed odreen.

Ako fleksibilnost shvaÊamo, osim mijenjanja,kao dodavanje/oduzimanje, moæemo zaklju-Ëiti kako fleksibilnost nije imanentna u ko-lektivnom stanovanju. Fleksibilnost kao mo-guÊnost dodavanja priroena je individual-noj kuÊi, a u kolektivnom stanovanju pretva-ra se u tzv. unutraπnju fleksibilnost - adapti-bilnost (prilagoavanje).

Socioloπko istraæivanje kod nas pokazuje daispitanici viπe cijene stanovanje u manjim zgra-dama ili privatnim obiteljskim kuÊama, a tekmanji dio ispitanika istiËe prednost stanova-nja u stambenim zgradama kolektivnog tipa.Meutim, oni istiËu potrebu limitiranja gusto-Êe stanova i odluËno su protiv prevelikih ko-lektivnih zgrada. U prilog napuπtanju gradnjezgrada velike katnosti, pokazalo se pri anali-zama bruto i neto povrπine da se izgradnjomtakvih zgrada postiæu beznaËajne uπtede uzemljiπtu i znatno slabiji ekonomski efekti, ada se i ne govori o socijalnim posljedicamatakvog naËina stanovanja (stanovnicima takvognaselja treba osigurati odreeni prostor - sve-jedno da li na individualnim parcelama ili nakolektivnim povrπinama).

Istraæivanja obavljena u engleskim gradovi-ma, na primjer, pokazuju da se velike uπtedeu zemljiπtu postiæu jedino kod odreenih ti-pova obiteljskih zgrada.

Individualno i kolektivno stanovanje

Individual and group living

Ustanovili smo da je stanovanje u obiteljskimobjektima „kvalitetnije”. AnalizirajuÊi oblikestanovanja s pomoÊu dimenzije stalno-pro-mjenljivo (fiksno-adaptabilno), doπli smo dozakljuËka da je obiteljska kuÊa stalno pro-mjenljiva struktura koja moæe dinamiËki rea-girati na sve promjene koje se postavljajupred nju. Bilo koji stan u bilo kojem luksuz-nom kolektivnom objektu jest definiranastruktura, te u najboljem sluËaju dopuπta sa-mo minimalne strukturne izmjene. Stan u ko-lektivnom stanovanju dopuπta eventualno sa-mo minimalne adaptacije prema promjenlji-vim zahtjevima njegovih korisnika, dok je obi-teljska kuÊa trajno promjenljiv sustav.

Promatramo li obiteljsku kuÊu i stan u kolek-tivnom stambenom objektu s pomoÊu dimen-zije otvoreni/zatvoreni sustav, uoËit Êemo veo-ma brzo da je obiteljska kuÊa otvoreni su-stav koji kao takav korespondira s okolinom,reagirajuÊi na inpute, ali i koji sam postavljazahtjeve prema okolnom sustavu (autpute).

Stan u kolektivnom objektu jest definiranastruktura koja korespondira s drugim „zatvo-renim sustavima” u sklopu kompletne tehno-loπke sredine (objekt).

Uvjetno bi se, dakle, obiteljska kuÊa moglanazvati dinamiËkim sustavom, a stan u ko-lektivnom objektu statiËkim sustavom.

Obiteljska je kuÊa, osim toga, prirodni oblikfinancijsko-organizacijskog pothvata - postup-nog ulaganja i osobnog angaæmana u gra-enju i organizaciji samog pothvata; ona je„protegnutija” u vremenu.

Meutim, osnovni problem individualne stam-bene gradnje jest njezina nedovoljno jasnadefiniranost druπtvenog statusa. Istraæivanjemfenomena individualne stambene izgradnje unas pokazalo se da u druπtvu postoji mnogojaËe izraæena æelja za zadovoljavanjem stam-benih potreba putem individualne stambeneizgradnje nego πto je to - s pomoÊu konkret-nih mjera i druπtvene politike - priznato, sank-cionirano i stimulirano.

Kad se tome dodaju poznati podaci da sekod nas godiπnje od ukupnog broja realizira-nih stanova uvijek izgradi viπe u individual-noj stambenoj gradnji (60%, pa Ëak i 80%),onda je jasno da individualna stambena grad-nja zahtijeva drugaËiji pristup nego πto je biodosad.

Zbog toga nam se kao kljuËni druπtveni pro-blem Ëini zasnivanje druπtveno propulzivnije ijasno sankcionirane stimulativne politike in-dividualne stambene gradnje u naπem druπtvu.

Moæe se pretpostaviti da bi jedno od dobrihrjeπenja za poboljπanje stambene krize uop-


Êe u nas bila druπtvena stimulacija kontroli-rane individualne gradnje, no takva je odlu-ka u prvom redu politiËke naravi.

Osim odluke o druπtvenoj stimulaciji kontro-lirane individualne stambene gradnje potre-ban je angaæman svih sudionika u tom pro-cesu: administrativnih, urbanistiËkih, projek-tantskih i drugih struktura; potrebna je sti-mulativna kreditna politika i „pratnja” gra-evinske industrije koja bi razvijala i proiz-vodila sekundarnu strukturu objekta.

To bi mogao biti gotov model kojim bi semoglo zadovoljiti veÊi dio stambenih potre-ba u nas; uz individualnu stambenu izgrad-nju stimulirajuÊi i druge tipove pogodne iz-gradnje, kao npr. izgradnju u nizovima.

Nuæno je poticati i pratiti razvoj individualneizgradnje: potrebno je osigurati zemljiπte zagradnju, pruæiti struËnu pomoÊ individualnimgraditeljima (ponudom tipskih projekata,struËnih savjeta, kontrole, kvalitete graenjai sl.). Materijal za gradnju stana i stambenezgrade u individualnom vlasniπtvu treba oslo-boditi poreza, investitora osloboditi porezadok traje otplata kredita kojim je stan sagra-en i sl.

Treba napomenuti da postoji podruËje gdjese naπa tehnologija graenja izuzetno razli-kuje od inozemne izgradnje obiteljskih kuÊa.Dok se kod nas to radi tehnologijom na za-natsko-klasiËan naËin, u tehnoloπki vodeÊimzemljama problem se rjeπava industrijski - pre-fabriciranom tehnologijom.

Ukoliko uspijemo problem individualne grad-nje stanova rijeπiti na taj naËin (s obzirom nato da je rijeË o 2/3 naπe ukupne stambenegradnje), teπkoÊe naπe stanogradnje moglebi biti donekle olakπane.

Neprestano su prisutni pokuπaji da se kolek-tivno stanovanje pribliæi pozitivnim karakte-ristikama individualne stambene izgradnje, dase kolektivno stanovanje projektira πto sliË-nije obiteljskom stanovanju; projektiraju se igrade objekti ukupno manjih volumena (ma-nji objekti s manjim brojem stanova, objektiu nizu sa samo nekoliko etaæa).

Stanovi se takoer sve ËeπÊe projektiraju ta-ko da imaju dvije etaæe i tako imitiraju obi-teljski objekt, te dopuπtaju ne samo horizon-talne nego i vertikalne intervencije u sklopudefinirane strukture.

Uz izraæene zahtjeve da svakom stanu trebaosigurati odgovarajuÊi vanjski prostor (od naj-manje 10 m2), smatra se da je terasasto sta-novanje kolektivno stanovanje koje se najvi-πe pribliæilo prednostima - kvalitetama u in-dividualnoj stambenoj izgradnji.

U kolektivnoj stambenoj izgradnji (danas „sta-tiËki sustav”) treba planirati okvire sposobne

da asimiliraju mjere sagledivih i oËekivanihpromjena. Kad je rijeË o tome, treba spome-nuti tri karakteristiËna postupka:1. Stan se volumenski i dispozicijski defini-

ra, a odnos je dijelova u odreenoj mjeriizmjenljiv, on dakle pokriva saglediv op-seg promjena posjedovanjem koliËina unu-traπnje elastiËnost; taj opseg ne moæe uovom sluËaju biti velik.Poput katalizatora stan se ovdje regulira,dopuπta da se odreene potrebe i procesis lakoÊom i na razliËite naËine ostvaruje.

2. Definiraju se volumen i tehniËko-instala-cijski blok, dok je podjela unutraπnjeg pro-stora izmjenljiva; podrπkom serijskog ele-menta ∑ aktivne pregrade, prostor se ov-dje artikulira u nekoliko varijanti u okviruveÊ sagledanih shema. On ostvaruje svoj-stvo prilagodljivosti sposobnoπÊu da seprostor raznoliko dijeli, odnosno da se brojprostorija maksimalizira (zguπÊuje) ili mi-nimalizira (razrjeuje).

3. Stan se definira, predstavlja zaokruæenucjelinu, ali je i otvoren za πirenje ∑ doda-vanje dijelova; u proπirenoj verziji on opetËini cjelinu, no prostraniju i bogatiju. Tose πirenje moæe realizirati povezivanjemsusjednih stanova ili njihovih dijelova.

Sva tri sustava daju rjeπenja koja mire nuæ-nost unifikacije s raznolikim i promjenljivimpotrebama korisnika; drugi i treÊi sustav, opet,pomiruju suprotnost raskoraka izmeu po-treba i moguÊnosti korisnika.

ZakljuËak

Conclusion

Da bismo sagledali moguÊa ishodiπta u odre-ivanju kontura buduÊeg stanovanja, mora-mo stalno imati na umu da ono πto radimo ustanovanju, tj. projektiramo i gradimo, morabiti ponajprije proces otvoren za promjene,koji se pruæa prema buduÊnosti.

Naπi odgovori ne mogu zato biti ni komplet-ni ni trajni, nego moraju slijediti shvaÊanjastrukturalnog rjeπenja i posjedovati mjeru ela-stiËnosti i otvorenosti za stalni razvoj i funk-cioniranje oblika.

Rjeπenje se dakle pretpostavlja u osposob-ljavanju stana da evolusira, da prima svu di-namiËnost æivota koji se u njemu dogaa.

Zavrπio bih govorom Miesa van der Rohea.Kad je 1930. godine prihvatio upravu nad Bau-hausom, rekao je:

Novo doba je Ëinjenica: ona postoji bez obzi-ra na naπe ‚da’ ili ‚ne’. Ipak, nije bolje nitiloπije od neke druge ere. Ona je samo po sebitek datum i bez ikakvog je vrijednosnog sadr-æaja. Zbog toga neÊu pokuπati definirati ili raz-jasniti njenu osnovnu strukturu.


Literatura

Bibliography

Nemojmo pridavati neopravdanu vaænost me-hanizaciji i standardizaciji. Prihvatimo izmije-njene ekonomske i druπtvene okolnosti kaoËinjenice. Sve se to kreÊe slijepo sudbono-snim putovima. OdluËujuÊe je samo jedno: ka-ko Êemo se dokazati suoËeni s takvim okol-nostima.Ovdje poËinju problemi duha. Vaæno pitanjekoje treba postaviti nije ‚πto’ nego ‚kako’. Ko-ja dobra proizvodimo i kojim alatom se sluæi-mo nisu pitanja duhovne vrijednosti.U kakav odnos treba postaviti nebodere i ni-ske zgrade, hoÊemo li graditi od stakla ili Ëe-lika, posve je nevaæno s duhovnog stajaliπta.Centralizacija ili decentralizacija u urbanizmuje praktiËno pitanje, a ne pitanje vrijednosti.Moramo uspostaviti nove vrijednosti, odreditikrajnje ciljeve, da bismo mogli stvoriti stan-darde.Jer za svaku eru, pa i novo doba, pravilno iznaËajno je sljedeÊe: omoguÊiti postojanjeduha.9

Odreivanje koncepta stana i stanovanja jest,uz spomenuto, stvar druπtvenog opredjelje-nja prema stanovanju uopÊe; stvar odluËnostidruπtva u definiranju i rjeπavanju tog proble-ma. Potrebno je jasno stajaliπte druπtva u od-nosu na taj problem, a pogotovo u naπim uvje-tima gdje je nestaπica stanova trajno prisut-na, te se zbog prohujalog rata, ekonomskihuvjeta i znatnih migracija poveÊava, a zadovo-ljavanje stambenih potreba od primarne je vaæ-nosti za cjelokupan druπtveni razvoj.

1. AleksiÊ, B. (1975.), Prilog razmatranju uvjeta zasuvremenu formulaciju stana - stan prilagodljivokvir, „Stanovanje 1” (ur. I. UroπeviÊ), Institut zaarhitekturu i urbanizam Srbije: 21-37, Beograd

2. Barriol, E., Rossier, M. (1977.), Sistem Ëvrstih to-Ëaka - obiteljske kuÊe na umjetnim parcelama,„Werk-archithese” 11-12: 49, Zürich

3. Boesinger, W. (1972.), Le Corbusier, Verlag für Arc-hitektur Artemis Zürich: 10, Zürich

4. »aldareviÊ, O., Kritovac, F. (1987.a), Stambenepotrebe i njihovo zadovoljavanje, Stambena poli-tika i zadovoljavanje stambenih potreba - izvjeπtajistraæivanja, Biblioteka „Iskustva” (mr. G. Beæovan,M. KuzmanoviÊ), NIRO „RadniËke novine”: 63-80,Zagreb

5. »aldareviÊ, O. (1987.b), Individualna stambenagradnja, Stambena politika i zadovoljavanje stam-benih potreba - izvjeπtaj istraæivanja, Biblioteka„Iskustva” (mr. G. Beæovan, M. KuzmanoviÊ), NIRO„RadniËke novine”: 107-117, Zagreb

6. Dellale, R. (1980.), Kvalitativna analiza kvalitetestanovanja u procesu izrade i koriπtenja stambe-nih naselja i objekata, Znanstveno-struËni skup„Iskustva ’80” - Kriteriji kvalitete stana i stanova-nja, Graevinski institut Zagreb, Zagreb

7. DrpiÊ, A. (1980.), Prilagodljivost stana individual-nim zahtjevima korisnika, Znanstveno- struËni skup„Iskustva ’80” - Kriteriji kvalitete stana i stanova-nja, Graevinski institut Zagreb, Zagreb

8. Frempton, K. (1992.), Osamnaesto poglavlje - Miesvan der Rohe i znaËenje Ëinjenice 1921-1933, Mo-derna arhitektura - kritiËka povijest, Biblioteka „Po-sebna izdanja” (mr. A. Kralj-©tih), „Globus” - na-kladni zavod: 175-201, Zagreb

9. Gropius, W. (1961.), Totalitet arhitekture, Sintezau arhitekturi, (ur. I. UremoviÊ),”TehniËka knjiga”:151-163, Zagreb

10. Huber, I. W. (1971.), Stvarne vrijednosti i njihovazavisnost od stambenih potreba, Savjetovanje Utvr-ivanje upotrebne vrijednosti stanova (ur. I. Uhr),Gradbeni centar Slovenije, Opatija

11. Lojanica, M. (1975.), Stan se koristi i mijenja, „Sta-novanje 1” (ur. I. UroπeviÊ), Institut za arhitekturu iurbanizam Srbije: 41-71, Beograd

12. RogiÊ, I. (1987.), Obiljeæja urbanizacijskog procesai takozvano stambeno pitanje, Stambena politikai zadovoljavanje stambenih potreba - izvjeπtaj istra-æivanja, Biblioteka „Iskustva” (ur. G. Beæovan, M.KuzmanoviÊ), NIRO „RadniËke novine”: 15-39, Za-greb

13. SeferagiÊ, D. (1987.), Standard stanovanja i kvali-teta æivota, Stambena politika i zadovoljavanjestambenih potreba - izvjeπtaj istraæivanja, Bibliote-ka „Iskustva” (ur. G. Beæovan, M. KuzmanoviÊ), NI-RO „RadniËke novine”: 41-61, Zagreb

14. Triebel, W. (1971.), Stambene potrebe i stambenavrijednost i zavisnost od oblika kuÊe i od okolinezgrade, Savjetovanje Utvrivanje upotrebne vrijed-nosti stanova (ur. I. Uhr), Gradbeni centar Sloveni-je, Opatija

15. VujoviÊ, S. (1979.), Stambena kriza i zadovoljava-nje ljudskih potreba, Savjetovanje „Iskustva ’79”,(ur. I. Uhr), Gradbeni centar Slovenije, Opatija

16. Æagar, Z. (1982.), Razlika u inæenjerskim metoda-ma na podruËju graevinarstva na podruËju stam-bene izgradnje, Savjetovanje „Iskustva ’82”, Gra-evinski institut Zagreb, Zagreb

9 Frempton, 1992: 180.

Izvori ilustracija

Sources of ilustrations

Sl. 1. Huber, 1971: 24.

Sl. 2. Boesinger, 1972: 10.

Sl. 3. Barriol, Rossier, 1977: 48-49.


Summary

In shaping the contours of accommodation we mustalways bear in mind that housing must be designedand constructed so as to always be open to futurechanges. We can therefore not provide any absoluteor lasting answers but must instead approach theproblem structurally, providing elastic solutions opento constant development and changing functions.The key is to enable the flat to evolve and to com-ply with the dynamic life taking part in it. WhenMies van de Rohe accepted directorship of theBauhaus in 1930, he said:„The new era is a fact: it exists, irrespective of our‘yes’ or ‘no’. Yet it is neither better nor worse thanany other era. It is pure datum, in itself withoutvalue content. Therefore, I will not try to define it

The Permanent and the Changeable in Housing

or clarify its basic structure. Let us not give undueimportance to mechanisation and standardisation.Let us accept changed economic and social condi-tions as a fact. All these take their blind and fatefulcourse. One thing will be decisive: the way weassert ourselves in the face of circumstances.Here the problems of the spirit begin. The impor-tant question to ask is not ‘what’ but ‘how’. Whatgoods we produce or what tools we use are notquestions of spiritual values.How the question of skyscrapers versus low build-ings is settled, whether we build of glass or steel,are unimportant questions from the point of viewof spirit. Whether we tend to centralisation ordecentra-lisation in city planning is a practical ques-

Dr. sc. Goran Poljanec, dipl. ing. arh. roen je uZagrebu 1946. godine. Diplomirao je na Arhitek-tonskom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu 1971. go-dine. Pohaao je poslijediplomski studij „Stanova-nje” na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beo-gradu te 1979. godine stekao struËni naziv specija-lista. Na istom fakultetu magistrirao je 1983. godi-ne s radom pod naslovom „Kriteriji vrednovanjastana”. Na Arhitektonskom fakultetu SveuËiliπta uZagrebu obranio je doktorsku disertaciju pod na-slovom „Poæeljna svojstva stana” 2001. godine. Pre-davaË je na Graevinskom fakultetu SveuËiliπta uZagrebu.

Biografija

Biography

Goran Poljanec, Dipl. Eng. Arch., Ph. D., was bornin Zagreb in 1946. He graduated from the Facultyof Architecture, Zagreb University, in 1971. He at-tended postgraduate studies in Housing at the Fa-culty of Architecture, Belgrade University, and in1979 achieved the professional degree of specia-list. He got his master’s degree at the same facultyin 1983 with the thesis Criteria for Evaluating theFlat. He got his doctor’s degree in 2001 at theFaculty of Architecture, Zagreb University, with thethesis The Desirable Characteristics of Flats. Heteaches at the Faculty of Civil Engineering, ZagrebUniversity.

tion, not a question of value. Yet it is just thequestion of value that is decisive. We must set upnew values, fix our ultimate goals so that we mayestablish standards. For what is right and significantto any era ∑ including the new era ∑ is this: to givethe spirit the opportunity for existence.”We must also say that the definitions of housingand living depend on the broader social approach,on how society deals with these issues. A clearsocial stand is necessary on these problems, espe-cially in conditions like ours where the constantlack of housing has been further aggravated bythe past war, economic conditions and consider-able migration. Satisfying housing needs is of pri-mary importance for social development as a whole.

Goran Poljanec

stalno i promjenljivo u stanovanju the permanent and the · pdf file2.01.01 - arhitektonsko...

Documents