statistika trzista rada-1
TRANSCRIPT
Statistika tržišta rada
22
Statistika tržišta radaSadržaj predavanja
• Osnovni indikatori tržišta rada
• Karakteristike zaposlenosti
• Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji
• Radno vreme
• Karakteristike nezaposlenosti
• Pregled osnovnih indikatora tržišta rada prema Međunarodnoj organizaciji rada
22
33
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
Osnovni kontingenti stanovništva na tržištu rada
Tri osnovna indikatora tržišta rada su:
• Stopa aktivnosti
• Stopa zaposlenosti
• Stopa nezaposlenosti
33
44
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
• U pogledu učešća na tržištu rada svaki pojedinac se može naći u jednom od tri međusobno isključujuća statusa:
– zaposlen
– nezaposlen
– neaktivan
44
55
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
Zaposleno lice je:
• Lice koje ima plaćeni posao i radi za poslodavca
• Samozaposleno je (npr. obućar, advokat ili individualni poljoprivrednik)
• Lice koje učestvuje u porodičnom poslu bez direktne naknade
55
66
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
Nezaposleno lice je:
• Lice koje ne radi, ali aktivno traži posao
• Spremno je da ga prihvati u skladu sa uslovima na tržištu rada
66
77
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
Neaktivno lice:– Ne radi i ne traži posao (domaćice, penzioneri,
lica sa ličnim prihodom, nesposobni za rad, studenti, učenici)
To su lica: – Koja žele i mogu da rade ali su obeshrabrena pa
ne traže posao– Lica koja žele ali ne mogu da rade zbog
školovanja, ličnih i porodičnih razloga, bolesti ili iz drugih razloga
– Lica koja ne žele da rade– Lica stara 75 i više godina
88
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
• Zaposleni (E) i nezaposleni (U) čine raspoloživu radnu snagu u zemlji
LF=E+U• Veličina radne snage ne govori ništa o
intenzivnosti rada• Zaposleni se uključuju u radnu snagu bez obzira na
njihov broj časova rada• Zaposleni i nezaposleni predstavljaju grubu meru
agregatne ponude rada
99
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
• Stanovništvo radnog uzrasta obično obuhvata osobe starosti između 15 i 64 godine ili stanovništvo starije od 15 godina (odraslo stanovništvo)
• U potencijalnu radnu snagu računaju se osobe od 15 do 74 godine prema Međunarodnoj organizaciji rada (ILO) i Evrostatu
• Stanovništvo radnog uzrasta (15+, ili 15−64) obuhvata aktivno stanovništvo tj. zaposlene i nezaposlene i deo neaktivnog stanovništva (samo starosti 15+, ili 15−64)
99
1010
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
Ukupno stanovništvo prema aktivnosti
1010
1111
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
• Definisanje radne snage prema različitim izvorima podataka
• Anketa o radnoj snazi (ARS) je osnovni i najpotpuniji izvor podataka o statusu lica na tržištu rada širom sveta
• Druga dva važna izvora podataka o radnoj snazi su:– Ankete poslovnih jedinica (uključiv i ankete o
samozaposlenima)– Administrativni registri javnih službi za
zapošljavanje
1212
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
• Anketa o radnoj snazi omogućava sagledavanje osnovnih karakteristika tržišta rada i njegovih učesnika jedne zemlje
• Sadrži dve vrste podataka o osnovnim kontingentima stanovništva na tržištu rada koji se zasnivaju na dva koncepta
1212
1313
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
• Prvi koncept se odnosi na subjektivnu ocenu pojedinca (koji se anketira) da li je zaposlen ili nezaposlen, ili neaktivan
• Prednost samodeklarisanja ispitanika o svom statusu na tržištu rada jeste njegova jednostavnost
• Zasniva na shvatanju pojedinca o njegovoj uključenosti na tržištu rada
• Osnovni nedostaci dobijenih rezultata su subjektivnost i nemogućnost međunarodnog poređenja po zemljama i tokom vremena
1313
1414
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
• Drugi koncept polazi od objektivne, stvarne uključenosti pojedinca na tržištu rada koji je definisala Međunarodna organizacija rada
• Zaposleni su sva lica preko određene starosne granice:
1) Koja su radila neki plaćeni posao najmanje jedan sat u posmatranoj sedmici
2) Koja nisu radila ali su imala posao sa koga su odsustvovala
1414
1515
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
• Prednost ovog koncepta jeste međunarodna uporedivost :
– podataka o osnovnim kontingentima stanovništva na tržištu rada
– relativnih mera tj. pokazatelja koji se izračunavaju na osnovu ovih podataka
• Ova definicija je u skladu s definicijom zaposlenosti koja se koristi u nacionalnim računima
1515
1616
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
• U Srbiji ARS prikuplja podatke o osnovnim kontingentima stanovništva starog 15 i više godina na tržištu rada i njihovim karakteristikama na uzorku od 8.000 domaćinstava
• Pitanja se postavljaju svakom članu domaćinstva starom 15 i više godina
– o subjektivnoj oceni njihovog statusa na tržištu rada
– o njihovoj stvarnoj aktivnosti na osnovu kojih se mogu definisati osnovni kontingenti stanovništva na tržištu rada prema definiciji MOR-a
1616
1717
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
• Status nekog lica na tržištu rada prema definiciji MOR-a određuje se:
– Na osnovu aktivnosti koju je obavljalo u referentnoj sedmici
– Ne na osnovu njegove subjektivne ocene o svojoj uključenosti na tržištu rada
1717
1818
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
Primer:
• Lice je odgovorilo da je student u pitanju o samodeklarisanju
• Obavljalo je neki plaćeni posao u toku posmatrane sedmice (najmanje jedan sat)
• Prema definiciji zaposlenosti MOR-a biće klasifikovano u zaposlene, a ne u neaktivano stanovništvo, kao što to lice smatra da jeste
1818
1919
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
Definiciji MOR-a na osnovu podataka ARS
Zaposleni su:
• Lica koja su obavljala neki plaćeni posao (u novcu ili naturi) najmanje jedan sat u referentnoj sedmici
• Lica koja su imala zaposlenje ali su u toj sedmici bila odsutna s posla
• Članovi domaćinstva koji pomažu u vođenju porodičnog posla ili poljoprivrednog imanja bez direktne naknade (pomažući članovi domaćinstva)
1919
2020
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
Kategorija zaposlenih obuhvata:
• Zaposlene za platu koji rade za poslodavca
• Samozaposlene (mogu zapošljavati druge radnike, ali i ne moraju)
• Pomažuće članove domaćinstva
2020
2121
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
Definicija MOR-a na osnovu podataka ARSNezaposleni su:• Lica koja u referentnoj sedmici nisu obavljala
plaćeni posao pod uslovom da su u poslednje četiri sedmice aktivno tražila posao i da su bila u mogućnosti da počnu da rade u naredne dve sedmice, ako bi im neko ponudio posao
• Lica koja nisu tražila posao u poslednje četiri sedmice, jer su našla posao na kojem treba da počnu da rade najkasnije za tri meseca
2222
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
• Definicije radne snage na osnovu podataka administrativnih evidencija zasnovane su na njihovom formalnom, registrovanom statusu
• Osoba je zaposlena ako je u tom statusu registrovana:– Kod poslodavca– Kao poslodavac– Kao samozaposlena
• Osoba je nezaposlena ako je registrovana kao nezaposlena kod odgovarajuće javne službe za zapošljavanje
2323
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
• Podaci o registrovanom broju zaposlenih u Srbiji se dobijaju:
• Na osnovu istraživanja o zaposlenima kod pravnih lica (RAD-1)
• Putem ankete za dopunu ovog istraživanja koja obuhvata zaposlene kod pravnih lica koja imaju manje od 50 zaposlenih (ARAD-1)
• Podaci o privatnim preduzetnicima, samozaposlenima i licima zaposlenim kod njih (RAD-15)
2323
2424
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
Ova istraživanja se zasnivaju na administrativnim evidencijama:
• U istraživanju o zaposlenima kod pravnih lica koriste se podaci o broju zaposlenih iz kadrovske evidencije o zaposlenima
• U istraživanju o broju privatnih preduzetnika i samozaposlenih koriste se podaci iz matične evidencije o aktivnim osiguranicima Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje
2424
2525
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
• Administrativni podaci obuhvataju samo registrovane zaposlene za razliku od ARS koja obuhvata ukupnu zaposlenost
• ARS obuhvata sledeće kategorije zaposlenih koje ne obuhvataju administrativni izvori podataka:
– samozaposleni u poljoprivredi
– pomažući članovi domaćinstva
– zaposleni u policiji i odbrani
– zaposleni po ugovoru o delu
– privremeno ili povremeno zaposleni
– zaposleni u neformalnoj ekonomiji
2525
2626
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
Razlike u broju nezaposlenih prema NSZ i ARS:• Veći je broj registrovanih nezaposlenih prema
evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) nego stvarno nezaposlenih prema ARS
• Metodološke razlike• Veliki broj nezaposlenih registrovan je samo zbog
beneficija (pomoć za nezaposlene, socijalna pomoć i sl.), a angažovan je u sivoj ekonomiji i ne traži aktivno posao
2727
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
• Na osnovu osnovnih kontingenata stanovništva na tržištu rada možemo definisati osnovne indikatore tržišta rada
• Stopa aktivnosti (a) - procentualno učešće aktivnog stanovništva (A) u stanovništvu radnog uzrasta (15+ ili 15−64 godine) i definiše se na sledeći način:
• Stopa participacije
2727
2828
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
2828
• Stopa zaposlenosti (e) predstavlja procentualno učešće zaposlenih starosti 15-64 (E15-64) u stanovništvu radnog uzrasta (15−64 godine) i definiše se:
2929
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
2929
• Stopa nezaposlenosti (u) predstavlja procentualno učešće nezaposlenih (U15-64) u aktivnom stanovništvu (A15-64) i definiše se:
• Često se stopa nezaposlenosti pogrešno definiše i tumači
3030
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
3030
• Stopa neaktivnosti predstavlja procentualno učešće neaktivnih u stanovništvu radnog uzrasta
• Ona se izračunava i kada se od 100% oduzme stopa aktivnosti
• Zbir stope zaposlenosti i stope nezaposlenosti nije jednak 100%
– imenioci ova dva indikatora su različiti
– imenilac kod stope zaposlenosti nije aktivno stanovništvo kao kod stope nezaposlenosti, već stanovništvo radnog uzrasta
3131
Statistika tržišta radaOsnovni indikatori tržišta rada
Kretanje stope aktivnosti, stope zaposlenosti i stope nezaposlenosti, 2004−2010, Srbija (%)
3131
3232
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
Kretanje zaposlenosti i bruto domaćeg proizvoda
Elastičnost zaposlenosti u odnosu na ekonomski rast ili radna intenzivnost rasta meri:
• kako se zaposlenost menja s promenom autputa
• koliko će se procentnih poena promeniti zaposlenost ako se BDP promeni za jedan procentni poen
• Ovaj indikator se često koristi za rasvetljavanje veze između ekonomskog rasta, zaposlenosti i smanjenja siromaštva
3232
3333
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
Karakter ekonomskog rasta
• Da li je rast BDP-a radnointenzivan - zasnovan pretežno na rastu zaposlenosti ili se rast BDP-a pre svega duguje rastu produktivnosti rada?
• Odgovor na ovo pitanje treba tražiti u nizu specifičnih uslova koji preovlađuju u datoj zemlji
3333
3434
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
• Elastičnost zaposlenosti u odnosu na rast BDP-a (ε) - procentualna promena broja zaposlenih do koje dolazi s promenom BDP-a za jedan procenat (arc elastičnost)
• Brojilac izražava procentualnu promenu zaposlenosti Ei u zemlji i između perioda 0 i perioda 1
• Imenilac izražava odgovarajuću procentualnu promenu bruto domaćeg prozvoda označenu sa Yi
3434
3535
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
3535
• Alternativni metod izračunavanja elastičnosti zaposlenosti u odnosu na rast BDP-a polazi od zaposlenosti koja je data kao linearna logaritamska funkcija BDP-a:
ln L=β0+ β1lnY
• Regresioni koeficijent β1 predstavlja elastičnost zaposlenosti u odnosu na rast BDP-a, izražava se u procentnim poenima (point elasticity)
3636
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
• Ovako izračunata elastičnost meri za koliko procentnih poena će se promeniti zaposlenost ako se BDP promeni za beskonačno malo
• U regresionu jednačinu mogu se uključiti brojni faktori koji pored BDP-a mogu uticati na zaposlenost
• Elastičnost od 0,5 znači da rast BDP-a od jednog procentnog poena dovodi do rasta zaposlenosti od 0,5 procentnih poena
3737
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
Optimalna „radna intenzivnost rasta“ za neku zemlju zavisi od:
• ekonomskog rasta
• obim viška radne snage
• stopa rasta radne snage
• stope nezaposlenosti
• stope aktivnosti
• stope siromaštva (posebno među zaposlenima)
3838
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
• Zemlje koje imaju manji rast BDP-a potrebno je da obezbede višu elastičnost zaposlenosti nego zemlje koje imaju veće stope rasta BDP-a
• Zemljama s većim stopama rasta radne snage tj. većim viškovima radne snage potrebna je veća elastičnost zaposlenosti
• U zemljama s visokim procentom siromašnih potrebne su veće vrednosti elastičnosti zaposlenosti nego u razvijenijim zemljama
3939
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
• Elastičnost zaposlenosti – veza zaposlenosti i produktivnosti rada
Yi=Ei*Pi
Yi označava BDP, Ei, zaposlenost, Pi produktivnost rada
za zemlju i (BDP po zaposlenom)
• Za male promene BDP-a važi:
ΔYi=ΔEi+ΔPi
• Ekonomski rast u jednoj zemlji može biti postignut:
– Povećanom zaposlenošću i/ili
– Povećanom produktivnošću rada
4040
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
ΔYi=ΔEi+ΔPi
• Obe strane jednačine podelimo sa rastom BDP-a
• ε je elastičnost zaposlenosti u odnosu na rast BDP-a
4141
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
Procene elastičnosti zaposlenosti za svet i region
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
• U Srbiji koristi ekonomskog rasta prenele su se na stanovništvo putem rasta produktivnosti i rasta zarada, ne putem rasta zaposlenosti
• U periodu ekonomske krize pad zaposlenosti je bio znatno veći od pada BDP-a (12,5% prema 4,7%)
• Elastičnost zaposlenosti u tom periodu je bila čak 2,6
4242
4343
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
Zaposleni prema sektorima
• Ukazuje na stepen razvijenosti zemlje
Zaposleni prema tri osnovna sektora ekonomske aktivnosti:
• Poljoprivreda
• Industrija
• Usluge
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
Razvijene zemlje karakteriše:• Dominantno učešće zaposlenih u sektoru usluga• Zaposlenost u industriji je relativno mala• Zaposlenost u poljoprivredi marginalna
Srednje razvijene zemlje karakteriše nešto manje učešće zaposlenih u sektoru usluga, a veće učešće zaposlenih u industriji i poljoprivredi
Nerazvijene zemlje karakteriše dominantno učešće zaposlenih u radno intenzivnom sektoru poljoprivrede
4444
4545
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
• Agregiranje delatnosti u tri sektora (poljoprivreda, industrija, usluge) izvršeno je na osnovu Međunarodne standardne klasifikacije delatnosti (ISIC rev. 2 i 3)
• Sektor poljoprivrede obuhvata aktivnosti u:
– poljoprivredi, lov, šumarstvo i ribarstvo
• Sektor industrije obuhvata:
– vađenje rude i kamena, prerađivačku industriju, građevinarstvo i proizvodnju električne energije, gasa i vode
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
• Sektor usluga obuhvata:
– Trgovinu na veliko i malo, restorane i hotele, saobraćaj, skladištenje i veze, finansijske i usluge osiguranja, poslove sa nekretninama, poslovne usluge, kao i društvene i lične usluge
4646
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
Sektorska struktura zaposlenosti pruža informacije o:• Kretanjima zaposlenih od poljoprivrede i drugih
radno-intenzivnih aktivnosti ka industriji i ka sektoru usluga
• Kretanjima radne snage iz ruralnih područja u urbana • Razdvajanju rasta produktivnosti u okviru datog
sektora od rasta produktivnosti kao posledica kretanja zaposlenih od manje ka više produktivnim sektorima
• Razlici u zastupljenosti muškaraca i žena po sektorima, i njihovim zaradama po sektorima?
4747
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
Učešće zaposlenosti po sektorima u ukupnoj zaposlenosti, EU i Srbija, 2009. (%)
4848*NACE − Statistička klasifikacija ekonomskih aktivnosti u Evropskoj zajednici (Statistical Classification of Economic Activities in the European Community).Izvor: Eurostat (2011), European Economics Statistics
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
• U Srbiji, zaposlenost u poljoprivredi je tradicionalno veoma visoka, a u uslugama znatno niža od evropskog proseka
• U EU izuzetak je Rumunija (skoro 30%)
• Učešće zaposlenosti u industriji (zajedno sa građevinarstvom) je na nivou proseka zemalja EU
4949
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
• Struktura javnog sektora se može podeliti na tri dela: tradicionalne usluge, moderne usluge i usluge javnog sektora
• Srbija u poređenju sa EU najviše zaostaje u modernim uslugama
• Učešće zaposlenosti u poslovima finansijskog posredovanja, iznajmljivanja nekretnina i slično u Srbiji je samo 5,9% u poređenju s prosekom 27 zemalja EU od 15,2%
5050
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
Zaposleni prema tipu zaposlenja
• Zaposleni za platu
• Samozaposleni
– samozaposleni sa zaposlenim radnicima (poslodavci)
– samozaposlene bez zaposlenih (koji rade sami za sebe)
– članovi proizvođačkih kooperativa
• Pomažući članovi domaćinstva
5151
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
• Ove kategorije se prema Međunarodnoj klasifikaciji statusa zaposlenosti (International Classification of Status in Employment – ICSE) iz 1993. definišu:
1. Zaposleni za platu su radnici koji rade na plaćenim poslovima na osnovu pisanog ili usmenog ugovora o radu prema kojem dobijaju osnovnu zaradu koja direktno ne zavisi od prihoda jedinice u kojoj rade
2. Poslodavci su radnici koji rade sami za sebe ili sa jednim ili više partnera i angažuju jednog ili više radnika da rade za njih kao zaposleni
5252
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
3. Radnici koji rade sami za sebe ili sa jednim ili više partnera i ne angažuju na stalnoj bazi zaposlene da rade za njih
4. Članovi proizvođačkih kooperativa su radnici koji rade u proizvođačkim kooperativima kao samozaposleni
5. Pomažući članovi domaćinstva su radnici koji rade u tržišno orjentisanom preduzeću koje vodi lice koje živi u istom domaćinstvu sa pomažućim članom
5353
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
6. Radnici koji nisu klasifikovani prema statusu zaposlenosti zbog nedostatka informacija i/ili ne mogu biti klasifikovani ni u jednu od navedenih kategorija
5454
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
• Zemlje s niskim ili srednjim nivoom ekonomskog razvoja u odnosu na razvjene zemlje imaju:
– manje učešće zaposlenih za platu u ukupnoj zaposlenosti
– veće učešće samozaposlenih i pomažućih članova domaćinstva
• dve kategorije koje se smatraju posebno ranjivim po osnovu ekonomske krize i jačine institucionalnog aranžmana koja ih štiti od takvih rizika
5555
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
Kretanje zaposlenosti prema tipu zaposlenja, 2005−2009, Srbija
5656
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
• U Srbiji se uočava smanjenje svih tipova zaposlenosti
– najveće kod samozaposlenih
– najmanje kod zaposlenih za platu
• Pad broja zaposlenih za platu i samozaposlenih je bio znatno izraženiji u periodu 2008−2010, nego u periodu 2005−2007. godine
5757
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
Ranjiva zaposlenost (ILO, 2009b) obuhvata:
• Samozaposlene (vlasnike preduzeća, radnji, samozaposlene i poljoprivrednike)
• Pomažuće članove domaćinstva
Drugim rečima, u ranjivu zaposlenost spadaju svi zaposleni izuzev zaposlenih za platu
5858
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
Ranjiva zaposlenost trebalo bi da ukaže na zaposlenost:
• Na nesigurnim poslovima
• U neformalnom sektoru
• Sa niskim zaradama i niskom produktivnošću
• Sa niskim nivoom zaštite na radu i u lošim radnim uslovima
• Veoma često su u pitanju i poslovi bez plaćenog osnovnog zdravstvenog i socijalnog osiguranja
5959
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
Osnovna ograničenja indikatora ranjive zaposlenosti su:
1. Zaposleni za platu takođe mogu da budu izloženi velikoj nesigurnosti i ekonomskom riziku
2. Nezaposleni nisu obuhvaćeni iako su „ranjivi“
3. Lica koja spadaju u kategoriju ranjive zaposlenosti ne moraju biti izložena velikom ekonomskom riziku i „ranjivosti“ posebno u razvijenim zemljama
6060
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
• Ranjiva zaposlenost može da posluži kao indikator neformalne zaposlenosti posebno u manje razvijenim zemljama i regionima
• U svetu, nešto više od polovine ukupne zaposlenosti odnosi se na ranjivu zaposlenost (50,6% 2007. godine)
6161
Statistika tržišta rada Karakteristike zaposlenosti
• Kriza u Srbiji najviše je uticala na osobe u „ranjivim“ oblicima zaposlenosti koje većim delom rade u neformalnom sektoru
• U EU nema indicija da je kriza više pogodila samozaposlene nego zaposlene za platu
6262
Statistika tržišta rada Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji
• Ne postoji saglasnost oko toga šta čini neformalni sektor
• Termin „neformalni sektor” ili „neformalna ekonomija” korišćen je da opiše raznolike aktivnosti:
– Prodaja robe na ulici
– Neprijavljen rad u domaćinstvu
– Naturalna razmena
– Izbegavanje plaćanja poreza
– Krađa državne imovine
– Korupcija
– Organizovan kriminala
6363
Statistika tržišta rada Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji
• Aktivnosti neformalnog sektora se ne odvijaju uvek u cilju izbegavanja plaćanja poreza, doprinosa i sl.
• Mnogi se angažuju u nefomalnoj ekonomiji da bi “sastavili kraj s krajem”
– zbog ograničenih mogućnosti zapošljavanja ili zarađivanja u formalnom sektoru
6464
Statistika tržišta rada Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji
• Kriterijum za razlikovanje neformalnog od formalnog sektora je status pojedinca na tržištu rada
• Taj kriterijum se obično kombinuje s drugim kriterijumima kao što su:
– karatkeristike posla pojedinca (npr. stalni ili sezonski posao)
– karakteristike preduzeća (npr. registrovano ili ne)
– mesto obavljanja delatnosti (npr. broj zaposlenih u preduzeću, neregistracija itd.)
6565
Statistika tržišta rada Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji
• MOR je 1998. godine osnovala bazu podatka o neformalnom sektoru koja obuhvata podatke i metodologiju zemalja: – Afrike– Latinske Amerike i Kariba– Azije i Pacifika– zemalja u tranziciji Centralne i Istočne Evrope
6666
Statistika tržišta rada Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji
• Inovirana definicija zaposlenosti u neformalnoj ekonomiji formulisana 2003.g. od strane MOR-a
• Ukupna zaposlenost u neformalnoj ekonomiji može se definisati kao zbir:– zaposlenosti u neformalnom sektoru (A+B)– neformalne zaposlenosti koja se može javiti van
neformalnog sektora (C)
6767
Statistika tržišta rada Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji
• Zaposlenost u neformalnom sektoru je koncept baziran na preduzeću kao jedinici posmatranja
– neformalni sektor odnosi se na neformalna preduzeća
• Neformalna zaposlenost bazirana je na konceptu poslova kao jedinice posmatranja
– neformalna zaposlenost odnosi se na neformalne poslove
Statistika tržišta rada Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji
• Neformalni sektor (A+B) obuhvata:
– neregistrovana preduzeća i/ili
– mala privatna preduzeća koja nisu konstituisana kao posebni pravni entiteti
• Neformalna zaposlenost (A+C) obuhvata zaposlenost na poslovima bez
– osnovne socijalne i pravne zaštite
– primanja po drugim osnovama (bolovanje i sl.)
• Neformalna zaposlenost može postojati u formalnom sektoru, neformalnom sektoru i sektoru domaćinstava
6969
Statistika tržišta rada Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji
Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji
7070
Statistika tržišta rada Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji
• Prema istraživanju MOR, u skoro svim zemljama zaposlenost u neformalnom sektoru nadmašuje neformalnu zaposlenost van neformalnog sektora
• Najmanji obim zaposlenosti u neformalnoj ekonomiji (u procentu od nepoljoprivredne zaposlenosti) imaju zemlje Centralne i Istočne Evrope– Srbija je među njima najbolje rangirana u 2010.
godini• 3,5% zaposlenih u neformalnom sektoru• 3% neformalno zaposlenih van neformalnog
sektora
7171
Statistika tržišta rada Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji
Zaposleni u neformalnoj ekonomiji po komponentama u 31 zemlji sveta
7272
Statistika tržišta rada Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji
• Prema AŽS iz 2002. i 2007. godine zaposlenost u neformalnoj ekonomiji je definisana tako da obuhvata sledeće kategorije (Krstić and Sanfey, 2011):
1. zaposlene bez plaćenog socijalnog osiguranja
2. zaposlene u privatnoj neregistrovanoj firmi
3. zaposlene koji rade u kući, “od vrata do vrata”, pijaci i sličnim mestima
7373
Statistika tržišta rada Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji
• RZS zaposlenost u neformalnoj ekonomiji na osnovu podataka ARS definiše tako da obuhvata:
– zaposlene u neregistrovanoj firmi
– zaposlene u registrovanoj firmi, ali bez formalnog ugovora o radu i bez socijalnog i penzijskog osiguranja
– neplaćene pomažuće članove domaćinstva
7474
Statistika tržišta rada Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji
• Indikator zaposlenosti u neformalnoj ekonomiji
– odnos broja zaposlenih u neformalnoj ekonomiji prema ukupnom broju zaposlenih
• U Srbiji je iznosila 28% ukupne zaposlenosti u 2002, a 35% u 2011.
• Rast neformalne ekonomije u ovom periodu duguje se sistemu regresivnog oporezivanja rada
7575
Statistika tržišta rada Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji
• Prema procenama RZS-a na osnovu ARS, u periodu krize izražena je tendencija smanjenja neformalne zaposlenosti (sa 23% u oktobru 2008. na 19,9% u aprilu 2011)
• Neformalno zaposleni imaju veći rizik da ostanu bez posla i postanu nezaposleni nego zaposleni u formalnoj ekonomiji
• To je potvrđeno i na osnovu podataka ARS za vreme trajanja krize
7676
Statistika tržišta rada Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji
• Razlike u procenama zaposlenosti u neformalnoj ekonomiji za Srbiju u 2010. godini koje su radili RZS i MOR potiču od:– različitih definicija– činjenice da je najveći deo zaposlenosti u
neformalnoj ekonomiji skoncentisan u poljoprivredi (koji MOR nije procenjivala)
7777
Statistika tržišta rada Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji
• Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji u Srbiji najveća je kod mladih
• Rano uključivanje u neformalni sektor tokom svoje radne istorije može da dovede do zastarevanja njihovog znanja i sposobnosti
7878
Statistika tržišta radaRadno vreme
• Iako poslodavci određuju plan rada zaposleni mogu iskazati svoje preferencije vezano za časove rada– da li će raditi skraćeno ili puno radno vremene– da li će imati dodatni posao pored osnovnog posla– izbor zanimanja i poslodavca
• Različiti poslodavci nude različit režim rada– odnosi se na kombinaciju punog i skraćenog
radnog vremena– različit nedeljni plan rada koji treba ostvariti– politiku vezanu za odsustvo s posla i godišnji
odmor
7979
Statistika tržišta radaRadno vreme
• Posle kontinuiranog rasta od 2004. do 2008, ukupni godišnji ostvarni časovi rada u EU27 smanjen je za 2,8% u 2009.
• U 2009. smanjeno je radno vreme mereno prosečnim godišnjim časovima rada po zaposlenom
• Stvarni prosečni nedeljni časovi rada zaposlenih koji rade puno radno vreme u EU27 smanjeni su sa 41 u 2008. na 40,6 sati u 2009. godini
• Stvarni prosečni nedeljni časovi rada kod zaposlenih koji rade nepuno radno vreme u EU29 smanjeni su sa 20 na 19,9 sati
8080
Statistika tržišta radaRadno vreme
Ukupni i prosečni godišnji časovi rada, EU27, 2002−2009.
8181
Statistika tržišta radaRadno vreme
• Dva najvažnija koncepta koja se najviše koriste u empirijskim istraživanjima su:
1. koncept „uobičajenih/tipičnih časova rada“
2. koncept „stvarnih časova rada“
8282
Statistika tržišta radaRadno vreme
„Uobičajeni časovi rada“
• Odnose se na tipičan broj sati koje radnik radi u toku posmatranog perioda
• Odnose se na posao koji se obavljao u toku jedne nedelje ili nekom dužem periodu, ili kao modalna vrednost „stvarnih časova rada“ nedeljno tokom dužeg posmatranog perioda
• Neće se promeniti u slučaju povremenog odsustvovanja s posla, neregularnog ili povremenog prekovremenog rada
8383
Statistika tržišta radaRadno vreme
• Koncept „stvarnog radnog vremena“ polazi od ostvarenih radnih časova zaposlenih i obuhvata:
– vreme provedeno na radnom mestu u radu na proizvodnim aktivnostima
– vreme koje je utrošeno na aktivnostima koje su povezane sa aktivnostima koje zaposleni obavlja (na primer, čišćenje i priprema sredstava za rad i sl.)
• Indikatori radnog vremena
– visina godišnjih časova rada po radniku
– produktivnosti po času rada
8484
Statistika tržišta radaRadno vreme
• Na obim radnog vremena pojedinca utiče:
– dohodak pojedinca
– standardi iz oblasti radnog zakonodavstva,
– kulturno nasleđe i stavovi prema radu i radnicima
• U zemljama s niskim dohotkom npr. Etiopija i Peru, 41% i 49% radnika, respektivno, obično radi 50 sati i više nedeljno u poređenju sa 8,9% i 11,5% radnika u Kanadi i Španiji
8585
Statistika tržišta radaRadno vreme
• Rad koji je duži od propisanog radnim zakonodavstvom je bliži npr. kulturi Novog Zelanda nego kulturi Portugalije
• To se objašnjava znatno većim procentom radnika koji obično rade duže od 50 sati nedeljno u Novom Zelandu nego u Portugaliji (19,7 prema 10,5%, respektivno)
8686
Statistika tržišta radaRadno vreme
Godišnji časovi rada po zaposlenom i produktivnost rada (BDP po času rada u stalnim cenama u US$), 2007.
8787
Statistika tržišta radaRadno vreme
• Tipični/uobičajeni časovi ili standardno radno vreme vezano je za zakonske propise
• U Srbiji prema Zakonu o radu iz 2005. godine puno radno vreme iznosi 40 časova nedeljno
• Prema definiciji MOR-a, radnik radi nepuno radno vreme kada su normalni časovi rada manji od odnosnih časova rada radnika koji radi puno radno vreme
8888
Statistika tržišta radaRadno vreme
• Svaka zemlja određuje maksimalan broj časova rada koji će se odnositi na nepuno radno vreme
• OECD koristi 30-časovnu radnu nedelju kao granicu za određivanje nepunog radnog vremena
• U razvijenim zemljama došlo je do rasta zapošljavanja s nepunim radnim vremenom zbog:
– porasta učešća žena na tržištu rada
– razvoja sektora usluga
– promene organizacije rada u industriji
8989
Statistika tržišta radaRadno vreme
• Negativni efekti zapošljavanja sa nepunim radnim vremenom obično se odnose na:
– manje sigurne poslove u odnosu na poslove s punim radnim vremenom
– manju socijalnu zaštitu zaposlenih
– manje zarade po času
– ograničene mogućnosti za unapređenje karijere i obuku
• Pozitivni efekti zapošljavanja sa punim radnim
– veću mogućnost za balans između poslovnog života i porodičnih obaveza
9090
Statistika tržišta radaRadno vreme
Merenje radne snage
9191
Statistika tržišta radaRadno vreme
• Skrivena nezaposlenost ili nedovoljna zaposlenosti označava zaposlene koji:
– nedobrovoljno rade manje od normalnih časova rada za datu aktivnost,
– traže posao i
– spremni su da rade više časova
• Izražava se kao broj osoba koje su nedovoljno zaposlene prema časovima rada u odnosu na radnu snagu ili u odnosu na ukupnu zaposlenost
9292
Statistika tržišta radaRadno vreme
• Većina zaposlenih u EU radi puno radno vreme
– Procenat zaposlenih s nepunim radnim vremenom u ukupno zaposlenima se znatno povećao, sa 16,2% u 2002. na 18,8% u 2009.
• U Srbiji nepuno radno vreme - 30 časova nedeljno i manje
– Procenat zaposlenih s nepunim radnim vremenom u ukupno zaposlenima je na veoma niskom nivou
– Porastao je sa 1% u 2002. na 5% u 2009.
9393
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
Stopa nezaposlenosti
• Indikator neiskorišćenosti ponude rada
• Predstavlja procenat radne snage koja nema posao, ali želi da radi i aktivno traži posao
• Kretanje stope nezaposlenosti je kontraciklično
– u periodu recesije i pada ekonomske aktivnosti dolazi do rasta stope nezaposlenosti
– rast ekonomske aktivnosti, ukoliko je praćen rastom zaposlenosti, dovodi do pada stope nezaposlenosti
9494
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
• Niska stopa nezaposlenosti može postojati i u niskorazvijenim zemljama gde skoro ne postoji sistem socijalne zaštite i naknade za nezaposlene
• Mnoga lica radnog uzrasta ne smeju rizikovati da budu nezaposlena
– najčešće rade u neformalnoj ekonomiji i tako stiču osnovna sredstva za život
• U zemljama s razvijenim sistemom socijalne zaštite nezaposlena lica mogu duže tragati za poslom u potrazi za željenim uslovima
9595
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
• Nezaposleni se definišu kao
– lica koja nemaju posao
– aktivno ga traže
– spremni su da počnu da rade ukoliko bi im posao bio ponuđen (definicija MOR-a)
• Lica koja ne traže aktivno posao, a žele da rade, ne smatraju se nezaposlenima
– Ova pojava se označava kao „skrivena nezaposlenost“ ili efekat „obeshrabrenih radnika“
9696
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
Skrivena nezaposlenost obuhvata:
• Neaktivna lica koja su obeshrabrena i ne traže posao
• Lica koja su relativno dugo neaktivna (zbog trudničkog, porodiljskog odsustva, bolesti i sl.)
• Lica koja se suočavaju s nekom vrstom diskriminacije na tržištu rada (npr. socijalnim ili kulturnim ili nekim drugim barijerama)
9797
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti• Definicija MOR-a je međunarodno priznata i koristi
se za međunarodna poređenja• U nekim zemljama kriterijumi koji se koriste za
definisanje nezaposlenih lica nisu u potpunosti primenjivi
• U niskorazvijenim zemljama ne postoji standardan način traženja posla
– značajan deo aktivnosti odvija se u neformalnoj ekonomiji i znatan deo zapošljavanja se odvija kroz samozapošljavanje
• „relaksirana“ definicija nezaposlenih - ne uključuje kriterijum traženja posla da bi uključili “obeshrabrena” lica u nezaposlene
• Kriterijum koji se često revidira – “da lice bude spremno da radi u veoma kratkom roku”
9898
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
Nezaposlenost i tokovi na tržištu rada
• Iza stabilnih stopa nezaposlenosti u kraćem periodu, može se kriti značajna mobilnost lica na tržištu rada
• Za tri osnovna statusa na tržištu rada (zaposleni, nezaposleni i neaktivni) razlikujemo ukupno devet tranzicionih tokova i odgovarajućih verovatnoća
– tri na glavnoj dijagonali se odnose na verovatnoću ostanka u istom statusu
9999
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
Tranzicione verovatnoće prelaska lica iz jednog u drugi status na tržištu rada u Srbiji, 2002−2003.
100100
Izvor: Krstić (2004), Labour markets in Serbia and Montenegro, background paper prepared for “Serbia and Montenegro: Republic of Serbia, An Agenda for Economic Growth and Employment”, Report No. 29258-YU, World Bank, Washington, DC, 2004
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
• Stopa nezaposlenosti na osnovu panel podataka AŽS ostala je relativno stabilna– u maju 2002. je iznosila 7,7%– u maju 2003. je iznosila 8%
• Samo jedna četvrtina (25,4%) onih lica koja su bila nezaposlena u 2002. godini ostala je nezaposlena i naredne godine (2003)
• Skoro polovina se zaposlila (47,7%)• Ostalih 26,9% su prešli u neaktivnost• Priliv lica u status nezaposlenosti bio je značajan
– 3,3% ukupno zaposlenih i 3% ukupno neaktivnih iz 2002. godine postalo je nezaposleno u 2003. godini.
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
• Pretpostavimo da je tržište rada u stanju ravnoteže– prilivi ka nezaposlenima i odlivi iz nezaposlenih
su jednaki• Stopa nezaposlenosti u zavisi od brojnih tokova na
tržištu rada:
u=F(Pen, Pne, Pun, Pnu, Peu, Pue)
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
F je funkcija od: • Pen – proporcije zaposlenih koji su prešli u
neaktivnost (+)• Pne – proporcije neaktivnih koji su se zaposlili (−)• Pun – proporcije nezaposlenih koji su prešli u
neaktivnost (−)• Pnu – proporcije neaktivnih koji su postali nezaposleni
(+)• Peu – proporcije zaposlenih koji su ostali bez posla i
postali nezaposleni (+)• Pue – proporcije nezaposlenih koji su se zaposlili (−)
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
Šematski prikaz tranzicionih verovatnoća prelaska lica iz jednog u drugi status na tržištu rada u Srbiji, 2002−2003.
104104
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
• Dva osnovna razloga za visoku stopu nezaposlenosti:
1. Visoka verovatnoća da zaposleni izgube posao, a neaktivni postanu nezaposleni
2. Visoka verovatnoća da nezaposleni ostanu u istom statusu u dužem vremenskom periodu
– govori o dugom trajanju nezaposlenosti
105105
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
1. Frikciona nezaposlenost
• Nastaje usled dinamičnog tržišta rada i imperfektnih tokova informacija
• Potrebno je da prođe izvesno vreme dok nezaposleni radnici ne saznaju za poslodavce koji nude poslove koje oni traže
• Može postojati i u uslovima ravnoteže agregatne ponude i agregatne tražnje
• Vreme trajanja ove vrste nezaposlenosti obično je kratko
106106
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
2. Sezonska nezaposlenost
• Nastaje zbog sezonske fluktuacije tražnje za radom
• Uslovljena je sezonskim karakterom proizvodnje
107107
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
3. Strukturna nezaposlenost
Nastaje kao posledica:
– neusklađenosti kvalifikacija koje se traže i kvalifikacija koje se nude na tržištu rada na određenom području
– dugoročne neusklađenosti između ponude rada i tražnje za radom između područja
108108
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
4. Ciklična nezaposlenost
• Vezuje se za ciklična kretanja ekonomske aktivnosti
• Nastaje kada agregatna tražnja za radom opada kao posledica pada agregatne tražnje na tržištu roba i usluga
• Nastaje u uslovima neelastičnosti nadole realnih zarada
109109
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
5. Prikrivena nezaposlenost
• Odnosi se na one zaposlene koji:
• nedobrovoljno rade manje od normalnih časova rada određenih za datu aktivnost
• traže posao
• spremni su da rade više časova
• Koncept skrivene nezaposlenosti ili nedovoljne zaposlenosti odnosi se na sve tipove „nezadovoljavajuće“ zaposlenosti sa stanovništva zaposlenog
110110
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
Nezaposlenost prema starosti i nivou obrazovanja
Dva indikatora za analizu nezaposlenosti mladih:1. Stopa nezaposlenosti mladih koja se definiše kao
udeo nezaposlenih lica starosti od 15−24 godine u ukupnoj aktivnoj populaciji mladih
2. Odnos stope nezaposlenosti mladih i stope nezaposlenosti odraslih (25−64 godine)
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
Koji su razlozi zbog kojih je stopa nezaposlenosti mladih veća nego stopa nezaposlenosti odraslih?
• Razlozi na strani ponude rada i na strani tražnje za radom
• Odnos stope nezaposlenosti mladih i stope nezaposlenih odraslih kreće se između dva i tri u najvećem broju zemalja u svetu
• Problem nezaposlenosti mladih je univerzalan problem današnjeg društva
112112
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
Stopa nezaposlenosti mladih i odraslih, poslednje godine (≥2004)
113113
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
• U Srbiji je stopa nezaposlenosti najveća je kod najmlađe starosne grupe (15−24)
– Iznosila je čak 46,4% u 2010.
– Mnogo je veća u odnosu na stopu nezaposlenosti 27 zemalja EU - oktobra 2009. iznosila je 20,4%
• Skoro polovinu nezaposlenih čine dve najmlađe starosne grupe (15−24, 25−34)
– Učešće u ukupnoj nezaposlenosti (15+) 2010. godine iznosilo je 19,6% i 29,6% respektivno
114114
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
Nezaposleni prema nivou obrazovanja
• Lica sa završenim primarnim ili sekundarnim obrazovanjem imaju najveće učešće među nezaposlenima u većini zemalja sveta (MOR)
• U Srbiji struktura nezaposlenih prema nivou obrazovanja u periodu 2005−2010. godine je prilično stabilna
• Nezaposlenost je najviše rasprostranjena među onima sa srednjim nivoom obrazovanja– Više od dve trećine nezaposlenih je završilo
srednju školu (68% u 2005. i 69% u 2010)
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
Struktura nezaposlenosti (15 godina i više) prema osnovnim karakteristikama, 2005−2010, Srbija (%)
116116
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
• Dužina trajanja tranzicije mladih s fakultetom od završetka školovanja do nalaženja stalnog posla udvostručila se u oktobru prema aprilu 2009. (ad hoc anketa)– 18,5 meseci prema 9,4 meseca respektivno
• Kod osnovnog i srednjeg obrazovanja je ostala na približno istom nivou
• Rezultati ukazuju da su visokoobrazovani mladi u Srbiji najviše bili pogođeni smanjenjem tražnje za radnom snagom
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
Dugoročna nezaposlenost • Odnosi se na vreme provedeno u traženju posla• Lice koje aktivno traži posao godinu dana i duže
svrstavamo u dugoročno nezaposlene
Stopa dugoročne nezaposlenosti se definiše kao:• procentualno učešće dugoročno nezaposlenih u
aktivnom stanovništvu
• Indikator koji se takođe koristi da opiše stanje dugoročne nezaposlenosti - procentualno učešće dugoročno nezaposlenih u nezaposlenima
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
• Visoko učešće dugoročno nezaposlenih ukazuje na:
– nisku tražnju za radom u dužem vremenskom periodu
– slabo kreiranje novih radnih mesta
• Verovatnoća nalaženja posla smanjuje se s dužinom trajanja nezaposlenosti
• Istraživanja su pokazala da trajanje nezaposlenosti zavisi od dužine trajanja naknade za nezaposlene
119119
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
„Dugoročno bez posla”
• Širi statistički koncept u odnosu na koncept „dugoročno nezaposlenih“
– obuhvatio bi kategorije dugoročno nezaposlenih koji ne traže aktivno posao
• Podaci o dužini traženja zaposlenja dobijaju se najčešće iz ARS
• Veoma je teško dobiti precizne podatke o dužini traženja posla pogotovo ukoliko nezaposleni dugo traže posao
120120
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
Nezaposleni prema dužini traženja posla, EU-27, 2007−2009.
121121
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
• Došlo je do rasta broja dugoročno nezaposlenih u EU-27 od trećeg kvartala 2008. godine
• Srbija ima najveće učešće dugoročno nezaposlenih u ukupnoj nezaposlenosti
– Više od dve trećine nezaposlenih aktivno traži posao godinu dana i duže prema podacima ARS
• Ekonomska kriza uticala je na povećanje učešća dugoročno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih
– sa 65% u aprilu 2009. na 72% u oktobru 2010.
Statistika tržišta radaKarakteristike nezaposlenosti
• Najteže posao nalaze starija lica od 55−64 godine i lica nižeg obrazovnog profila– posebno u manje razvijenim područjima na jugu
zemlje– polovina nezaposlenih posao traži duže od četiri
godine– više od četvrtine nezaposlenih (22%) duže od
sedam godina• Srbija je u izuzetno nepovoljnom položaju u odnosu
na 27 zemalja EU– Prosečna stopa dugoročne nezaposlenosti u EU je
svega oko 3% a u Srbiji 14%
123123
Statistika tržišta rada Pregled ključnih indikatora tržišta rada prema Međunarodnoj organizaciji rada
„Ključni indikatori tržišta rada“
• Predstavljaju skup od 20 osnovnih indikatora tržišta rada
• Objavljuju se svake godine za preko 230 zemalja sveta
• Dostupna je i baza podataka sa vrednostima indikatora za svaku zemlju
• Kod nekih indikatora izvršena je procena prosečnih vrednosti za region ili ceo svet
124124
Statistika tržišta rada Pregled ključnih indikatora tržišta rada prema Međunarodnoj organizaciji rada
Značaj osnovnih indikatora tržišta rada:
1. Promovisanje agende MOR-a o pristojnom poslu
2. Praćenje napretka u realizaciji Milenijumskih ciljeva razvoja
3. Praćenje rodne jednakosti na tržištu rada
125125
Statistika tržišta rada Pregled ključnih indikatora tržišta rada prema Međunarodnoj organizaciji rada
1. Promovisanje agende MOR-a o pristojnom poslu
• Cilj je stvaranje mogućnosti za produktivan rad muškaraca i žena u uslovima slobode, jednakosti i ljudskog digniteta
• Indikatori o nedostatku pristojnog ili bilo kakvog posla i kvalitetu posla
126126
Statistika tržišta rada Pregled ključnih indikatora tržišta rada prema Međunarodnoj organizaciji rada
• Kvalitet zaposlenja na osnovu indikatora koji nam govore o :
– „ranjivoj zaposlenosti“
– zaposlenosti u neformalnoj ekonomiji
– skrivenoj nezaposlenosti
– prekovremenom radu
– zaposlenosti na niskoproduktivnim poslovima
127127
Statistika tržišta rada Pregled ključnih indikatora tržišta rada prema Međunarodnoj organizaciji rada
2. Praćenje napretka u realizaciji Milenijumskih ciljeva razvoja
• Prvi milenijumski cilj se odnosi na smanjenje siromaštva i iskorenjivanje gladi u svetu
• Može se ostvariti ako se „dostigne puna zaposlenost i pristojan posao za sve, uključujući žene i mlade“
– stopa aktivnosti ukupnog stanovništva
– stopa siromaštva zaposlenih
– stopa ranjive zaposlenosti
– stopa rasta produktivnosti rada
128128
Statistika tržišta rada Pregled ključnih indikatora tržišta rada prema Međunarodnoj organizaciji rada
3. Praćenje rodne jednakosti na tržištu rada
• To je omogućeno time što je većina osnovnih indikatora tržišta rada dezagregirana prema polu kako bi se mogao pratiti položaj žena i muškaraca na tržištu rada
129129