stavovi javnosti o korupciji i upoznatost sa radom...

Agencija za ispitivanje javnog mnjenja

Stavovi javnosti o korupciji i upoznatost sa radom

Agencije za sprječavanje korupcije

"Damar Plus"

Decembar 2017

Cilj istraživanja

Cilj istraživanja je bio utvrditi percepciju, informisanost, stavove i iskustva građana o korupciji u Crnoj

Gori.

Specifični ciljevi ovog istraživanja javnog mnjenja uključivali su:

1. Mjerenje percepcije javnosti o korupciji po oblastima, odnosno institucijama;

2. Utvrđivanje ličnog iskustva sa korupcijom, mjerenje razlika u percepciji i stavovima s obzirom na

socio-demografske karakteristike ispitanika (pol, starost, obrazovanje, zanimanje, regija);

3. Utvrđivanje upoznatosti sa Agencijom za sprječavanje korupcije i njenim aktivnostima, kao i

kampanjom „Ni centa za mito“;

4. Mjerenje percepcije efikasnosti rada Agencije za sprječavanje korupcije u borbi protiv korupcije;

5. Utvrđivanje izvora informisanosti o aktivnostima Agencije za sprječavanje korupcije i o načinima

prijave korupcije.

• Veličina uzorka je bila 1000 ispitanika u devet crnogorskih opština: Podgorica,

Nikšić, Cetinje, Bijelo Polje, Berane, Pljevlja, Ulcinj, Bar i Herceg Novi.

• Ciljna populacija - građani stari 18 i više godina.

• Uzorački okvir - podaci iz popisa stanovništva sprovedenog 2011. godine.

• Tip uzorka je slučajni, troetapni, stratifikovani uzorak.

• Standardna statistička greška mjerenja iznosi +/- 3,1% za pojave sa incidencom

od 50% sa intervalom povjerenja od 95%.

• Anketiranje je sprovedeno u periodu od 01.12. do 07.12. 2017. godine.

UZORAK

I. UPOZNATOST JAVNOSTI SA RADOM AGENCIJE ZA

SPRJEČAVANJE KORUPCIJE

Da li ste čuli za Agenciju za sprečavanje korupcije?

Za ASK, prema rezultatima ovogodišnjeg istraživanja,

čulo je 74,7% anketiranih, dok je 25,3% ispitanika

odgovorilo suprotno.

Ko su ispitanici koji nijesu čuli za ASK?

To su, iznad prosjeka (25,3%):

• Ispitanici ženskog pola;

• Ispitanici starosti od 18-24 godine;

• Anketirani koji su studenti;

• Anketirani koji žive u južnoj regiji.

74.7

25.3

Da

Ne

Da li znate čime se bavi ASK? Molimo Vas navedite aktivnosti ASK:

Od onih koji su čuli za ASK, njih 88,1% je odgovorilo da zna čime se ovaj organ bavi, dok je 11,9% odgovorilo negativno.

Od onih koji su odgovorili da znaju čime su ASK bavi, najveći broj ispitanika (74,0%) je kao aktivnost ove Agencije navelo

„Prevencija/edukacija u borbi protiv korupcije“, a zatim „Krivično gonjenje slučajeva korupcije“ (36,6% ). Na trećem mjestu, po

frekvenciji odgovora, je odgovor “Sprječavanje sukoba interesa“ (22,1%).

88.1

11.9

Da

Ne

N=747

2,8

10,8

13,9

15,8

22,1

36,6

74,0

0.0% 10.0% 20.0% 30.0% 40.0% 50.0% 60.0% 70.0% 80.0%

Nešto drugo, navesti

Zaštita zviždača

Kontrola finansiranja političkihsubjekata i izbornih kampanja

Nadzor nad obavljanjem djelatnostilobiranja

Sprječavanje sukoba interesa

Krivično gonjenje slučajeva korupcije

Prevencija/edukacija u borbi protivkorupcije

Da li ste čuli za kampanju Agencije za sprječavanje

korupcije pod nazivom „Ni centa za mito“?

Gdje ste čuli za kampanju „Ni centa za mito“?

INFORMISANOST O KAMPANJI „NI CENTA ZA MITO“

Najveći procenat anketiranih građana (58,2%) je upoznat sa kampanjom ASK „Ni centa za mito“. Građani koji su čuli za

pomenutu kampanju, kao izvor informisanosti, u najvećem procentu navode TV (78,3%), zatim bilborde (38,8%), internet

(29,8%), kao i članke u novinama (25,3%).

58.2

41.8 Da

Ne

.5%

2.1%

10.9%

17.2%

21.7%

25.0%

25.3%

29.8%

38.8%

78.3%

.0% 10.0% 20.0% 30.0% 40.0% 50.0% 60.0% 70.0% 80.0% 90.0%

Nešto drugo

Ne znam/ bez odgovora

Na radiju (radio spot i dr)

Od drugih ljudi (prijatelja, rođaka, ...)

Flajeri/lifleti

Poster

Članci u novinama

Internet/društvene mreže

Bilbord/city light poster

Na TV-u (tv spot i dr)

69.2

30.8

Da Ne

Da li ovakve kampanje ohrabruju građane u

suprotstavljanju korupciji?

Da kampanje kao što je „Ni centa za mito“ ohrabruju

građane u suprotstavljanju korupciji smatra 69,2%

ispitanika, dok 30,8% misli suprotno.

Struktura ispitanika, koji smatraju da su kampanje poput

ove korisne, je sljedeća:


• Anketirani starosti od 25-34 godine;

• Zaposleni u državnim organima;

• Ispitanici iz sjeverne regije.

POVJERENJE U RAD AGENCIJE ZA SPRJEČAVANJE KORUPCIJE

U kojoj mjeri Vi lično imate povjerenje u rad ASK u borbi protiv

korupcije?

Povjerenje u rad ASK u borbi protiv

korupcije - suma odgovora: (Imam veliko

povjerenje, Imam povjerenje i Imam

nešto malo povjerenja) ima 68,4%

građana. Onih koji misle suprotno je

23,9%, dok 7,7% ispitanika nije željelo

da odgovori na ovo pitanje.

Među ispitanicima koji nemaju

povjerenje u rad ASK u borbi protiv

korupcije najzastupljeniji su:

• Muškarci;

• Ispitanici starosti preko 64 godine;

• Lica koja vode sopstveni biznis;

• Anketirani iz centralne regije.

8.5

31.6

28.3

23.9

7.7

0.0

5.0

10.0

15.0

20.0

25.0

30.0

35.0

Imam velikopovjerenje

Imam povjerenje Imam nešto malopovjerenja

Nemampovjerenja

Ne znam/bezodgovora

U kojoj mjeri je Agencija dala doprinos sveukupnoj borbi

protiv korupcije?Ukupno 69% građana (kumulativni zbir

odgovora „dala je veliki doprinos“, „dala je

doprinos“ i „dala je mali doprinos“),

procjenjuje da je ASK dala doprinos

sveukupnoj borbi protiv korupcije u Crnoj

Gori.

Iz grafika možemo vidjeti da su ispitanici bili

skloniji odabiru umjerenijih opcija, pa tako

imamo situaciju da nešto više od četvrtine,

doprinos ASK ocjenjuje malim, dok svega

šestina smatra da ovo tijelo nije doprinijelo

u sveukupnoj borbi protiv korupcije.

Oni koji tvrde da ASK nije dala doprinos,

uglavnom su:

• Osobe muškog pola;

• Anketirani starosne dobi više od 64

godine;

• Lica koja vode sopstveni biznis;

• Žive u centralnoj regiji.

8.8

30.9

29.3

16.5

14,5

0.0

5.0

10.0

15.0

20.0

25.0

30.0

35.0

Dala je velikidoprinos

Dala je doprinos Dala je malidoprinos

Nije daladoprinos

Ne znam/bezodgovora

Gdje ste prvi put čuli za Agenciju za sprečavanje korupcije?

Prvi put građani su čuli za Agenciju na TV-u (64,9%), zatim Internetu (13,5%) i u novinama (9,7%).

2.6

2.7

6.6

9.7

13.5

64.9

0.0 10.0 20.0 30.0 40.0 50.0 60.0 70.0

Na radiju

Ne znam/bez odgovora

Od drugih ljudi (prijatelja, rođaka, ...)

U novinama

Na internetu

Na TV-u

II. SVIJEST I ZNANJE JAVNOSTI O KORUPCIJI

Da li ste nekada prilikom ostvarivanja svojih prava kod

državnih ili organa lokalne samouprave bili uslovljeni od bilo

kog službenika zahtjevom za davanjem poklona/novca?

Najveći procenat ispitanika (75,1%) je

odgovorilo da prilikom ostvarivanja svojih

prava kod državnih organa ili organa lokalne

samouprave nije bilo uslovljeno zahtjevom za

davanjem poklona ili novca od strane bilo kog

službenika.

Svaki šesti ispitanik je odgovorio da je

ponekad bio uslovljen, dok je 3,7% ispitanika

kazalo da su često bili uslovljeni davanjem

poklona ili novca kako bi ostvarili svoja prava

kod državnih, odnosno organa lokalne

samouprave.

Oni kojima je, po njihovom iskazu, tražen

mito su:

• Ispitanici muškog pola;

• Starosti od 25 do 34 godine;

• Ispitanici koji imaju sopstveni biznis;

• Ispitanici iz južne regije.

LIČNA ISKUSTVA SA KORUPCIJOM

3.7

16.0

75.1

5,2

0.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

60.0

70.0

80.0

Da, veoma često Da, ponekad Ne, nikada Ne želi da odgovori

3.3

5.5

20.1

71,1

0 10 20 30 40 50 60 70 80

Ne želi da odgovori

Da, veoma često

Da, ponekad

Ne, nikada

Da li ste Vi nekada ponudili neku vrstu poklona/novca kako biste ostvarili pravo koje

Vam po zakonu pripada (skratili određene procedure ili ubrzali postupke na koje se

inače čeka ili obezbijedili bolji kvalitet tražene usluge)?

Najveći broj građana (71,1%) je izjavio da

nikada nije ponudilo neku vrstu poklona ili

novca kako bi ostvarili svoja zakonska

prava.

Skoro svaki peti ispitanik je odgovorio

suprotno, dok 3,3% anketiranih nije željelo

da odgovori na ovo pitanje.

Među ispitanicima koji su nudili mito

najzastupljeniji su:


• Starosti od 25 do 34 godine;

• Koji imaju sopstveni biznis;

• Žive na jugu Crne Gore.

LIČNA ISKUSTVA SA KORUPCIJOM

Da li ste čuli od nekog iz vaše neposredne okoline da je prilikom

ostvarivanja svojih prava kod državnih ili lokalnih organa bio uslovljen

od bilo kog službenika zahtjevom za davanjem poklona/novca?

Iskustvo drugih: Traženje mita

Skoro polovina ispitanika (49,6%) je

odgovorila da nikada nije čula da je neko

iz njihove neposredne okoline bio

uslovljen od strane službenika zahtjevom

za mito.

Da je veoma često ili ponekad čuo o

traženju mita odgovorilo je, kumulativno

(38,5%) ispitanika.

Oni koji kažu da se traženje mita dešavalo

veoma često ili ponekad nekome iz

njihove neposredne okoline, uglavnom su:

• Muškarci;

• Između 25 i 34 godine;

• Ispitanici sa završenom višom školom;

• Ispitanici iz sjeverne regije.

10.6

27.9

49.6

11.9

0.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

60.0


Da li ste čuli od nekog iz vaše neposredne okoline da je ponudio neku vrstu

poklona/novca kako bi ostvario pravo koje mu po zakonu pripada?

Iskustvo drugih: Davanje mita

44,7% ispitanika nije nikada čulo da je

neko iz njegove okoline ponudio neku vrstu

poklona ili novac da bi ostvario pravo koje

mu po zakonu pripada.

43,3% je onih ispitanika koji su odgovorili

potvrdno na ovo pitanje.

12,0% ispitanih nije htjelo da odgovori.

Oni koji su čuli da je neko iz njihove okoline

ponudio neki poklon ili novac su:

• Muškarci;

• Ispitanici starosti od 25-34 godine;

• Ispitanici sa završenim fakultetom;

• Anketirani iz sjeverne regije.

10.3

33.0

44.7

12,0

0.0

5.0

10.0

15.0

20.0

25.0

30.0

35.0

40.0

45.0

50.0


Da li smatrate da je u redu nešto od sljedećeg?

1.6

9.4

83.8

5.2Dati novac službeniku u javnom sektoru kako bi se ostvarila neka prava koja vam po zakonu pripadaju

4.7

18.9

72.8

3.6Date poklon službeniku u javnom sektoru kako bi se ostvarila neka prava koja vam po zakonu pripadaju

U najvećem procentu građani Crne Gore

smatraju da nikada nije u redu:

• Dati novac službeniku u javnom sektoru

kako bi se ostvarila prava koja im po

zakonu pripadaju (83,8%);

• Dati poklon službeniku u javnom sektoru

kako bi se ostvarila neka prava koja im

po zakonu pripadaju (72,8%);

• Učiniti uslugu službeniku u javnom

sektoru kako bi se ostvarili prava koja im

po zakonu pripadaju (73,6%);

• Svaki peti ispitanik (15,4%) smatra da je

ponekad u redu učiniti uslugu službeniku

u javnom sektoru kako bi se ostvarila

neka prava koja im po zakonu pripadaju,

dok 2,5% smatra da je uvijek u redu

učiniti uslugu službeniku.2.5

15.4

73.6

8.5Učinite uslugu službeniku u javnom sektoru kako bi se ostvarila neka prava koja vam po zakonu pripadaju

Uvijek je u redu Ponekad može biti u redu Nikad nije u redu Ne znam

PRISUSTVO KORUPCIJE

U kojim oblastima/institucijama je korupcija najzastupljenija?

Da je korupcija prisutna u zdravstvu smatra

najveći broj ispitanika (18,9%), na drugom

mjestu se nalazi državna uprava sa 12,9%,

dok se na trećem mjestu nalaze inspekcije

službe (12,5%).

Prema mišljenju građana korupcija je

najmanje zastupljena u kulturi, sportu,

medijima i obrazovanju.

0.2%

1.0%

2.0%

2.1%

3.9%

7.9%

8.2%

9.0%

9.2%

12.3%

12.5%

12.9%

18.9%

0.0% 2.0% 4.0% 6.0% 8.0% 10.0% 12.0% 14.0% 16.0% 18.0% 20.0%

Kultura

Sport

Mediji


Obrazovanje

Opštinske službe

Politika/političke partije

Sudstvo

Carina

Policija

Inspekcijske službe

Državna uprava

Zdravstvo

Koji su osnovni uzroci pojave/prisutnosti korupcije u Crnoj Gori?

Kao osnovne uzroke za

pojavu/prisutnost korupcije građani

navode:

• Nedostatak građanske svijesti i

odgovornosti o štetnosti korupcije

(27,7%);

• Niska primanja službenika u

državnim i opštinskim službama

(18,2%);

• Neefikasnost organa zaduženih za

borbu protiv korupcije (15,0%).

0,3

4,7

9,7

12,0

12,4

15,0

18,2

27,7

.0% 5.0% 10.0% 15.0% 20.0% 25.0% 30.0%



Duge i komplikovane administrativne procedure

Nedostatak preventivnih mjera i edukativnihkampanja

Nepotizam kao oblik korupcije (favorizovanjerođaka i/ili prijatelja)

Neefikasnost organa zaduženih za borbu protivkorupcije

Niska primanja službenika u državnim/opštinskimslužbama

Nedostatak građanske svijesti i odgovornosti oštetnosti korupcije

Ukupno uzevši, kakvo je Vaše mišljenje o prisutnosti korupcije

u Crnoj Gori danas u poređenju sa tim kakvo je stanje bilo prije

godinu dana?

Najveći broj ispitanika (41,1%) smatra

da je nivo korupcije isti kao i prethodne

godine.

Da se prisutnost korupcije djelimično

povećala u crnogorskom društvu

mišljenja je 9,6% ispitanika, dok 20,0%

građana smatra da je nivo korupcije

manji u odnosu na prethodnu godinu.

Među ispitanicima koji ocjenjuju da je

korupcija porasla u posljednjih godinu

dana najbrojniji su:

• Muškarci;

• Anketirani starosti preko 64 godine;

• Nezaposlena lica;

• Ispitanici iz centralne regije.

5.4

20.0

41.1

9.6

5.4

18,5

0.0

5.0

10.0

15.0

20.0

25.0

30.0

35.0

40.0

45.0

Značajno jesmanjena

Djelimično jesmanjena

Ostala je naistom nivou

Djelimično jeporasla

Značajno jeporasla

Ne znam/bezodgovora

67.8

4.5

24.9

2,8

Obje strane

Lice koje daje mito

Lice koje traži mito

Neko drugi(Vlast/Država)

Ko je krivično odgovoran za krivična djela primanje/davanje

mita?

Da su obje strane odgovorne za krivična djela

primanja, odnosno davanja mita smatra 67,8%

građana, dok je 24,9% ispitanika mišljenja da je

krivično odgovorno ono lice koje traži mito.

Struktura ispitanika koja je odgovorila da je za

primanje/davanje mita krivično odgovorno samo

ono lice koje traži mito je sljedeća:

• Žene;

• Ispitanici stariji od 64 godine;

• Sa završenom osnovnom školom;

• Ispitanici zaposleni u privatnom sektoru;

• Anketirani koji žive u sjevernoj regiji.

Da li ste upoznati na koje sve načine možete prijaviti

korupciju?

Dvije trećine ispitanika je upoznato na koje

načine može prijaviti korupciju.

Da je ASK jedna od tih institucija smatra 38,5%

ispitanika.

Da je Uprava policije organ kome se može

prijaviti korupcija smatra 24,3% građana.

Ko su oni koji nijesu upoznati sa načinom

prijave korupcije? To su:


• Anketirani starosti od 18 do 24 godine;

• Ispitanici sa završenim srednjim

obrazovanjem;

• Penzioneri i studenti;

• Ispitanici iz južne regije.

0,9%

1.2%

4.5%

24.3%

30.6%

38.5%

.0% 5.0% 10.0% 15.0% 20.0% 25.0% 30.0% 35.0% 40.0% 45.0%


Da, drugim državnim organima, navesti

Da, Vrhovnom državnom tužilaštvu

Da, Upravi policije, direktni kontakt, putempošte/telefona/faxa/email-a

Ne, nijesam upoznat/a

Da, Agenciji za sprječavanje korupcije,direktni kontakt, putem

pošte/telefona/faxa/email-a

Kako ste se informisali o ovim načinima prijave korupcije?

Građani se o načinima prijave korupcije najviše informišu putem TV-a (32,9%), Interneta (17,6%) i novina (16,7%).

0.4%

3.7%

4.6%

6.2%

8.5%

9.3%

16.7%

17.6%

32.9%

0.0% 5.0% 10.0% 15.0% 20.0% 25.0% 30.0% 35.0%

Nešto drugo

Putem radija


Preko štampanog materijala ASK (flajer, pamflet,brošura)

Od drugih ljudi (prijatelja, rođaka, itd.)

Preko bilborda/postera

Putem novina

Internet

Putem TV-a

Da li ste u posljednjih 12 mjeseci Vi ili neko od članova Vašeg

domaćinstva koristili neki od navedenih načina za prijavu korupcije?

Najveći procenat ispitanika (77,3%) nije prijavio, u

posljednjih 12 mjeseci, korupciju jer za tim nije bilo

potrebe.

Ispitanici, u 10,5% slučajeva nijesu prijavili

korupciju iako su bili svjedoci ovog krivičnog djela.

Svega 0,5 % odgovorilo je da je prijavilo korupciju,

dok 11,7% ispitanika nije željelo da odgovori na

ovo pitanje.

Oni koji nijesu prijavili korupciju, a bili su svjedoci,

su:


• Anketirani starosti više od 64 godine;

• Ispitanici sa višim obrazovanjem;

• Oni koji vode sopostveni biznis;

• Iz sjeverne regije.

0.5

77.3

10.5 11.7

.0

10.0

20.0

30.0

40.0

50.0

60.0

70.0

80.0

90.0

Da, koji način Ne, nije bilopotrebe

Ne, iako smo bilisvjedoci korupcije

Ne znam/bezodgovora

38.4

41.4

20.2

Da, prijavio/la bih

Ne, ne bih prijavio/la


Da li biste, u slučaju, da dođete do informacije/a o

korupciji, iz ličnog i/ili tuđeg iskustva, prijavili taj slučaj?

38,4% ispitanika prijavilo bi slučaj korupcije.

S druge strane 41,4% građana ne bi prijavilo

korupciju, dok 20,2% ispitanika nije željelo da

odgovori na ovo pitanje.

Ko su oni koji ne bi prijavili informacije o

korupciji?

To su:

• Muškarci;

• Anketirani više od 64 godine starosti;

• Sa završenom osnovnom školom;

• Penzioneri;

• Ispitanici centralne regije.

U slučaju da se odlučite da prijavite korupciju, kome biste se

obratili odnosno, u koga biste imali najviše povjerenja?

U slučaju da se odluče da prijave korupciju

građani bi se u najvećem procentu (32,6%) obratili

ASK-u, Upravi policije (22,8%), dok se na trećem

mjestu, po povjerenju građana o ovom pitanju,

nalazi NVO (13,6%).

Oni koji bi se odlučili da prijave korupciju ASK-u

su:

• Muškarci;

• Ispitanici starosti od 25 do 34 godine;

• Anketirani sa završenim fakultetom;

• Lica zaposlena u državnim organima/

kompanijama, kao i oni koji vode sopstveni

biznis;

• Ispitanici iz centralne regije.

0,2

3,4

5,5

9,1

12,8

13,6

22,8

32,6

0.0% 5.0% 10.0% 15.0% 20.0% 25.0% 30.0% 35.0%

Neko drugi

Drugi državni organi

Sudstvo

Tužilaštvo

Mediji

NVO

Uprava policije

Agencija za sprječavanje korupcije

Na koji način biste prijavili korupciju?

Građani bi u 37,6% slučajeva korupciju prijavili putem

telefona, neposrednim kontaktom sa nadležnim

institucijama (27,4%), dok bi 9,5% ispitanika kao način

prijave korupcije koristili kutiju za žalbe.

0,6

7.1

8.7

9.1

9.5

27.4

37.6

.0 5.0 10.0 15.0 20.0 25.0 30.0 35.0 40.0



Mediji

E-mail/online

Kutija za prijave/pošta

Neposredno/direktni kontakt sa nadležniminstitucijama

Telefon/fax

RAZLOZI ZBOG KOJIH GRAĐANI NE BI PRIJAVILI KORUPCIJU:

Kao glavne razloge zbog kojeg ne bi prijavili korupciju građani navode: Nedostatak povjerenja da će nadležni organi postupiti po

prijavi (24,5%), nijesam siguran/a da bi se mogla dokazati (22,2%) i nepovjerenje da će prijava ostati anonimna (17,9%)

3.2

7.3

12.2

12.7

17.9

22.2

24.5

0.0 5.0 10.0 15.0 20.0 25.0 30.0


Ne bih prijavio/la ako bih bio/la umiješana


Strah od osvete/odmazde

Nedostatak povjerenja da će prijava ostati anonimna

Nijesam siguran/a da bi se mogla dokazati

Nedostatak povjerenja da će nadležni organi postupiti poprijavi

Ocijenite koliko su dosadašnji napori nadležnih institucija u

borbi protiv korupcije bili uspješni?

Da su napori nadležnih instuticija u borbi

protiv korupcije bili uspješni smatra 40%

građana (6,1% uspješni i 33,9% djelimično

uspješni), dok 39,4% je suprotnog

mišljenja.

Oni koji smatraju da su nadležni organi bili

neuspješni su:


• Anketirani starosti više od 64 godine;

• Građani sa završenom višom školom;

• Ispitanici koji imaju sopstveni biznis;

• Ispitanici centralne regije.

6.1

33.9

39.4

20.6

0.0

5.0

10.0

15.0

20.0

25.0

30.0

35.0

40.0

45.0

Uspješni Djelimično uspješni Neuspješni Ne znam/bezodgovora

Ukupno uzevši, kakvo je Vaše mišljenje o prisutnosti korupcije u

državnoj upravi danas u poređenju sa tim kakvo je stanje bilo prije

godinu dana? Najveći broj ispitanika (44,7%) smatra

da je nivo korupcije u državnoj upravi

isti kao i prethodne godine.

Da se prisutnost korupcije povećala u

crnogorskom društvu mišljenja je

16,6% ispitanika (zbir djelimično je

porasla i značajno je porasla), dok

23,6% (zbir djelimično je smanjena i

značajno je smanjena) građana smatra

da je nivo korupcije manji u odnosu na

prethodnu godinu.

Među ispitanicima koji ocjenjuju da je

korupcija porasla u posljednjih godinu

dana najbrojniji su:

• Muškarci;

• Anketirani starosti više od 64

godine;

• Ispitanici sa završenom višom

školom;

• Penzioneri;

• Centralna regija.

4.6

19.0

44.7

9.4

7.2

15,1

0.0

5.0

10.0

15.0

20.0

25.0

30.0

35.0

40.0

45.0

50.0

Značajno jesmanjena

Djelimično jesmanjena

Ostala je naistom nivou

Djelimično jeporasla

Značajno jeporasla

Ne znam/bezodgovora

Koja su Vaša očekivanja po pitanju poboljšanja trenutne situacije

u vezi sa borbom protiv korupcije u Crnoj Gori?

Kada su u pitanju očekivanja građana po

pitanju poboljšanja trenutne situacije u vezi

sa borbom protiv korupcije u Crnoj Gori,

građani najviše očekuju:

• Rad na povećanju nivoa svijesti javnosti

o ovoj pojavi (22,2%);

• Veći broj prijavljenih slučajeva (19,0%);

• Povećanje broja pravosnažnih presuda

(16,1%);

• Efikasno oduzimanje nezakonito stečene

imovine (12,2%).13.0

3.9

8.7

12.2

16.1

19.0

4.9

22.2

0.0 5.0 10.0 15.0 20.0 25.0



Transparentniji rad nadležnih institucija

Efikasno oduzimanje nezakonito stečeneimovine

Povećanje broja pravosnažnih presuda

Veći broj prijavljenih slučajeva i istraga

Pojednostavljivanje procedura

Povećanje nivoa svijesti javnosti o ovojpojavi

PREPORUKE

• Kao i u prethodnim istraživanjima, tako i u ovom istraživanju uočava se porast informisanosti građana o

Agenciji za sprječavanje korupcije.

• Iako je veliki broj građana čuo za ASK i odgovorio da zna nadležnosti ove Agencije, treba nastaviti sa

povećanjem informisanosti građana o preventivnim aktivnostima ASK.

• Informisanje građana treba realizovati što je moguće više putem TV-a, bilborda, Interneta, koji su se

pokazali kao dobri kanali informisanosti kada su u pitanju kampanje ASK.

• Potrebno je nastaviti sa: podizanjem nivoa svijesti građana o značaju njihovog aktivnog učešća u

prijavljivanju korupcije, podizanjem povjerenja u državne institucije, uvjeravanjem građana da će organi

postupati po njihovoj prijavi i da će prijave građana, ukoliko oni žele, ostati anonimne.

• Neophodno je bolje informisati građane o načinima na koje mogu prijaviti korupciju. Kampanju posebno

usmjeriti na populaciju od 18 do 24 godine.

stavovi javnosti o korupciji i upoznatost sa radom...

Documents