HRVATSKA OBRTNIČKA

KOMORA

MEDIJSKI POKROVITELJ

Dragi obrtnici, ugodno ljeto

želi vam program

Obrtnik&partner!

FOTO

LIA

www.hok.hr

9

ŽUPANIJE

srpanj 2013.Obrtničke novine 9

ŽUPANIJE

srpanj 2013.

SLAVONSKI BRODKlupe i kiosci prazni

Str. 12

KOPRIVNICAStipendije za 60 učenika

Str. 13

SISAKDan Obrtničke komore

Str. 17

Učenici stipendisti dobivat će 700 kuna mjesečne stipendije

Prosvjednici s tržnice traže primjerene uvjete za radDobitnici priznanja za životno djelo su Pero Radanović, Anton Čerpnjak i Karlo Kabelka

broj 39srpanj2013.

srpanj 2013.Obrtničke novineŽupanijska kronika

I obrtnici spojili „zeleno i plavo”

POTPISAN SPORAZUM HRVATSKIH I SLOVENSKIH OBRTNIKAIstra bez granicaNaše komore ćemo povezati kako bismo postali cjelovit servis obrtnicima i poduzetnicima, naglasili su potpisnici

Prvi dan Hrvatske u Europskoj uniji obilježen je na granič-nom prijelazu u Plovaniji pot-pisivanjem sporazuma o suradnji hrvatskih i slovenskih obrtničkih komora, gdje su se susreli pred-stavnici pograničnih općina i gra-dova te gospodarskih i turističkih institucija i asocijacija dviju država. Susret su otvorili gradonačelnici Buja i Pirana Edi Andreašić i Peter Bossman, a svoje potpise na spo-razum stavili su predsjednik OK Istarske županije Mario Paliska i čelnici komora Kopra, Sežane, Izo-le, Pirana i slovenskog gospodar-skog udruženja u Trstu Slavko Vi-žintin, Milan Škapin, Rajko Kodrič, Pavel Lovrečič i Nicola Tenze.- Svjesni smo da će se od danas mnoge stvari za nas promijeniti, nadamo se na bolje. Uvjeren sam kako se većina naših obrtnika i po-duzetnika pripremala za ulazak na jedinstveno europsko tržište i kako

će iskoristiti nestanak granice za lakše i uspješnije poslovanje. Na-dam se da ćemo znati iskoristiti ne-stanak granica za postizanje boljeg poslovanja i jačanje suradnje s ko-legama iz slovenskih općina i gra-dova. Naše komore ćemo povezati kako bismo postali cjelovit servis obrtnicima i poduzetnicima - kazao je Paliska. - Danas je naš san ispunjen - Istra bez granica. To je naša regija bez granica u kojoj želim da mi, a posebno naša djeca, u novoj za-jednici imaju iste šanse. Veseli me ovaj sporazum obrtničkih komora,

jer EU nije samo tržište s 500 mi-lijuna ljudi, nego je EU prije svega stabilnost i sigurnost, ne samo u političkom smislu, nego i da svi za-jedno imamo iste uvjete poslovanja i pravnu sigurnost - istaknuo je žu-pan Flego.Jasna Jaklin Majetić je kazala da su dugo radili na skidanju barijera i da vjeruje da će odsad istarsko gospodarstvo ekonomičnije poslo-vati i zajedno s kolegama iz susjed-nih država kreirati nove proizvode. Također, izrazila je uvjerenje da će se sadašnji entuzijazam pretočiti u realne poslovne situacije.

PREDSJEDNIK HOK-a DRAGUTIN RANOGAJEC NA NAJVEĆEM SVEHRVATSKOM STOLU U BIOGRADU

Mnogobrojni, posebno mali proizvođači specifi čnih delicija ovdje su u svom standardno m načinu plasmana proizvodaT radicionalna manifestacija kojom se već osmu godinu zaredom u centru Jadrana povezuje zelena i plava Hrvatska te tako otvara glavna turistička sezona unatoč svemu je više nego uspjela. Festival je to izvorne hrane, pića, gastronomskih delicija, izvornog suvenira i folklora.Naravno da se ovdje i gosti, i ve-seli, i trguje. Mnogobrojni, posebno mali proizvođači specifi čnih delicija ovdje su u svom standardnom na-činu plasmana proizvoda. Bilo je svega, a nije nedostajalo ni medij-ske pažnje pa se osim naših medija ovdje imalo priliku vidjeti i kolege sa slovačke televizije.U Biograd je došao Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, a ovdje je već

Muzeji Hrvatskog zagorja od 2007. godine provode pro-jekt pod nazivom CRAF-TATTRACT – Tradicijski obrti kao nove atrakcije za kulturni turizam u sklopu kojeg je u Kumrovcu u Mu-zeju „Staro selo“ otvoren Centar za tradicijske obrte, znanja i vještine. Kao model za širenje u regiji od 2011. godine nastavlja se pod po-kroviteljstvom Foruma slavenskih kultura te se partnerstvo proširuje na zemlje JI Europe. Domaćin projekta ove godine je Etnografski muzej u Beogradu gdje je 8. srpnja 2013. otvorena me-đunarodna izložba pod nazi-vom „Čarobne rukotvorine od drveta“ koja je obuhva-ćala tradicijske proizvode iz Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Srbije i Bu-garske.Hrvatska se predstavila s izložbom pod nazivom „Tradicijske drvene igračke Hrvatskog zagorja“ koje se nalaze na Listi zaštićenih dobara nematerijalne baštine u Registru kulturnih dobara Repu-blike Hrvatske, a od 2009. godine na popisu nematerijalnih dobara upisanih na UNESCO Reprezen-tativni popis nematerijalne svjet-ske baštine. Autorice izložbe su stručnjaci etnolozi iz MHZ-Muzeja „Staro selo“ Kumrovec, Tihana Kušenić i Dunja Šarić. Uz izložbu, izradu drvenih igračaka prezenti-rali su majstor Lovro Fijan iz Ma-rije Bistrice i Ivana Šuštić koja je tradicijskom „tisicom“ oslikavala igračke.

Prigodom otvorenja izložbe pu-blici i uzvanicima obratio se direk-

TRADICIJSKE DRVENE IGRAČKE HRVATSKOG ZAGORJA PREDSTAVLJENE U BEOGRADUČarobne rukotvorine od drveta

niz godina jer je zadaća turizma da poveže domaće proizvođače i turi-zam. A ova manifestacija već godi-nama o tome svjedoči.- Manifestacija „Spojimo zeleno i plavo” u duhu je onog što i u Ko-mori i među obrtnicima cijenimo, a to je da je turizam iznimno značajan poligon za predstavljanje i plasman mnoštva proizvoda naših vrijednih obrtnika a koji imaju ograničene mogućnosti plasmana. Sigurno je da proizvodi vrijed-nih ruku naših obrtnika obogaćuju i oplemenjuju hrvatski turizam kao što je sigurno i da sada s ulaskom u EU obogaćuju Europu - rekao je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec. Mažoretkinje, limena

glazba, folklorne i pjevačke skupi-ne iz desetaka gradova i inozem-stva prodefi lirale su među kilome-tarskim stolovima s 400 izlagača iz svih dijelova Hrvatske na kojima su stajale nevjerojatne delicije, radovi vrijednih ruku, izvorni pro-izvodi.Orkansko jugo i prijetnja kišom nisu spriječili dolazak gostiju. Pre-ma našoj procjeni, u Biograd je unatoč nevremenu došlo 25 tisuća posjetitelja.

Bilo je Slovaka, Čeha, Mađara, Slovenaca, Bosanaca, Austrijana-ca, gradišćanskih Hrvata, a doma-ćih od Slavonije i Baranje, preko Zagorja i Međimurja, sve do gostiju iz drugih dalmatinskih sredina.

tor Etnografskog muzeja u Beogra-du g. Miroslav Tasić koji je naglasio važnost ovakvih međunarodnih projekata, Saša Srećković zaposle-nik Centra za nematerijalnu baštinu etnografskog muzeja u Beogradu te ravnateljica Muzeja Hrvatskog za-gorja, gđa. Goranka Horjan koja je naglasila vrijednost projekta CRAF-TATTRACT. Idućeg dana, 9. srpnja, održan je okrugli stol na temu „Uloga tra-dicijskih obrta u turističkom razvoju-mogućnosti i prijetnje“ na kojem su sudjelovali Muzeji Hrvatskog zagorja – Muzej „Sta-ro selo“ Kumrovec, Centar za tradicij-ske obrte i obrtnici.

Prvi međunarodni kup slastičara „Zlatni orah 2013.“ održan je u Orahovici 13. i 14. lipnja. Bila je to revija slastica vrhunskih majstora iz Hrvatske, Slovenije, BiH i Srbije (ukupno 12 ekipa po dva člana), koje su ocjenjivali isto tako vrhunski slastičari - predsjednica Svjetskog udruženja kuhara i slastičara Alma Rekič iz Ljubljane, predsjednik Udruge slastičara Hrvatske Kristijan Kodrić i nastavnica slastičarstva iz Vinkovaca Ružica Šošić.

MEĐUNARODNI KUP SLASTIČARA„ZLATNI ORAH 2013.“Vrhunski majstori slasticaPobijedila je Mehira Kovačevič iz Slovenije, drugo mjesto pripalo je Jeleni Ujvari iz Srbije, treće je osvojila Ljerka Stanković Babić iz Zagreba, dok je najuspješnija do-maća slastičarka bila Sandra Ja-dek, vlasnica obrta „Sandrini kola-či“ iz Slatine. Cijeli događaj svojim su majstorijama uveličali ponajbolji hrvatski majstori Marijan Bošnjak, Ivan Đukić i Ivica Škrinjarić te Dra-žen Šafar, predsjednik Udruge ku-hara grada Orahovice.

BROJ 150 • SRPANJ 2013. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-novine@hok.hr

Obrtničke novine OB

NO

VLJE

NA 1994.

UTEMELJENA 18

52.

SVEČANA AKADEMIJA HOK-a

MR. SC. MIRELA LEKIĆ, ŠEFICA ODJELA ZA OBRAZOVANJE HOK-a STR. 4-5

Naša borba s vjetrenjačama

KONFERENCIJA STR. 5

Europska unija – novi poslovni milje za obrtnike

REGULATIVANovi Zakon o prijevozu u cestovnom prometu STR. 8

HOK U EGSO-uZastupanje interesa obrtnika u Europi STR. 5

„DAN D” U GREDELJU

Dizajner i obrtnik – idealna kombinacija STR. 6

U PREDVORJU MATICE

Izložba indonezijskih proizvoda STR. 22

PriloziObrtnik&partner

Obrtnički savjetnikŽupanijska kronika

POVODOM ULASKA U EU

Revija „Hrvatski misali” u Europi STR. 27

Za uspjeh je potrebno zajedništvo

GODINA VIII, BROJ 41 – PRILOG OBRTNIČKIH NOVINA

Obrtnički savjetnikGODINA VIII, BROJ 48 – PRILOG OBRTNIČKIH NOVINA

Obrtnički savjetnikUTEMELJENA

1852

.

OB

NO

VLJE

NA 1994.

Pregled promjena u sustavu PDV-a (2)

PRILAGOĐAVANJE PRAVILIMA EUROPSKE UNIJE

Ulaskom u Europsku uniju, Hrvat-ska je postala dio zajedničkog tržišta Europske unije, a njezini

porezni obveznici moraju se prilagoditi promjenama koje su nastale pri plaća-nju poreza na dodanu vrijednost. Stoga, kako bismo olakšali poslovanje hrvatskim obrtnicima i poduzetnicima te ih upoznali s novim izmjenama, odlučili smo objaviti odgovore na neka važna pitanja. Kako predati zahtjev za izdavanje PDV ID bro-ja te koje su promjene u sustavu PDV-a pri izvozu i uvozu u EU ili pri obavljanju međunarodnog prijevoza samo su neka od pitanja na koja se može saznati od-govor.

1. Što se podrazumijeva pod slo-bodnim zonama nakon 1. srpnja 2013. godine?

Danom pristupanja Republike Hrvat-ske Europskoj uniji slobodne zone se u fiskalnom smislu uključuju u teritorij RH. Na isporuke dobara i usluga u slobod-ne zone primjenjivat će se iste odredbe Zakona koje se odnose na poslovanje drugih poreznih obveznika u tuzemstvu s tuzemnim poreznim obveznicima, pore-znim obveznicima iz drugih država člani-ca EU ili iz trećih zemalja.

Ako porezni obveznik iz druge države članice ili tuzemni porezni obveznik na-bavlja dobra koja će smjestiti u slobodnu zonu radi izvoza izvan EU ta dobra će biti oslobođena plaćanja PDV-a.

2. Kako će biti tretiratno carinsko skladište?

U skladu s carinskim propisima nakon 1. srpnja 2013. godine neće biti postup-ka carinskog skladištenja za dobra iz EU. Ako se dobra iz tuzemstva smještaju u carinsko skladište, primjerice radi pre-pakiranja, dobra se prepakiraju i izvoze, primjenjuje se oslobođenje od PDV-a. I u slučaju ako dobro dolazi iz druge države članice i ide u izvoz oslobođeno je od pla-ćanja PDV-a.

Ako se dobro koje nije prethodno pu-šteno u slobodan promet proda unutar carinskog skladišta, ne nastaje porezna obveza. Međutim, ako je dobro došlo iz Republike Hrvatske pa se proda u carin-skom skladištu ili slobodnoj zoni, PDV se plaća jer dobro ne ide u izvoz.

3. Kada će se sistemski dodijeliti PDV ID broj? Postoji li unificirani za-htjev koji će se predavati za izdavanje PDV ID broja?

Inicijalna dodjela PDV identifikacijskog broja izvršena je nakon usvajanja Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Ostalim

poreznim obveznicima PDV identifikacij-ski broj bit će dodijeljen po podnesenom zahtjevu. Zahtjev za dodjelu PDV identi-fikacijskog broja podnosi se na Zahtjevu za registriranjem za potrebe PDV-a.

4. Kako će izgledati Zbirna prijava i ostale prijave/obrasci koje će pore-zni obveznici biti obvezni podnositi u elektroničkom obliku zbog što prije implementacije u IT sustav poreznih obveznika?

Prijave koje će se podnositi elektronič-kim putem - Obrazac PDV, Obrazac ZP i Obrazac PDV-S - objavljeni su na inter-

netskoj stranici Porezne uprave u dijelu Porez na dodanu vrijednost&EU.

5. Koje su kontrole povezivanja iznosa unesenih u prijavama?

Zbirna prijava i Prijava za stjecanje do-bara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije uspoređivat će se s Prijavom PDV-a te putem VIES susta-va.

6. Hoće li uz Zbirnu prijavu trebati i popratna dokumentacija? Koja?

Nije potrebno podnošenje popratne do-kumentacije uz Zbirnu prijavu, međutim, porezni obveznik mora u svom knjigo-

VIII SAVJETNIKObrtničke novine srpanj 2013.

Nakon što je Hrvatski sabor donio Zakon o naplati poreznog duga fizičkih osoba (NN 55/2013), koji

je na snazi od 9. svibnja 2013. godine, Vlada Republike Hrvatske na sjedni-ci održanoj 4. srpnja 2013. godine pri-hvatila je od strane Ministarstva finan-cija pripremljen novi Prijedlog Zakona o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom, koji je odmah zatim uvršten u dnevni red Hrvatskog sabora (http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=55655) za donošenje u hit-nom postupku. Tim bi se Zakonom, kao i prethodne dvije godine, trebalo omogu-ćiti obrtnicima da pokušaju riješiti dugo-vanja prema državnom proračunu.

Prema zakonima koji su na snazi, obrt-nicima je, isto kao i pravnim osobama, moguće pokrenuti postupak predstečaj-ne nagodbe sukladno Zakonu o financij-skom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/2012, 144/2012, 81/2012) te na taj način rješavati dugovanja za poreze i obvezne doprinose. Postupak predste-čajne nagodbe relativno je složen, čak i kada se provodi kao skraćeni postupak te stoga velik broj obrtnika takav postu-pak do sada nije pokretao.

Upravo je iz tog razloga i ove godine, kao prethodnih dviju, Ministarstvo finan-cija ponovno predložilo zakonom reguli-rati naplatu poreznog duga.

PRIJEDLOG ZAKONA O NAPLATI POREZNOG DUGA UZROKOVANOG GOSPODARSKOM KRIZOM

Uskoro novi reprogram poreznog duga

Dug koji će se moći reprogramirati odnosi se na dospjele, a neplaćene obveze poreza, što uključuje i glavnicu i kamate nastalog dugovanja

� Sanja Želinski Matunec Podnošenje zahtjeva

Dug koji će se moći reprogramirati od-nosi se na dospjele, a neplaćene obve-ze poreza, doprinosa i drugih javnih da-vanja čiju naplatu vrši Porezna uprava. To uključuje i glavnicu i kamate nastalog dugovanja. U reprogram se ne može uključiti doprinos za II stup mirovinskog osiguranja.

Reprogram će po predloženom Zako-nu moći zatražiti obrtnici, odnosno drugi poduzetnici koji nisu pokrenuli postupak predstečajne nagodbe, kao i oni kojima do sada nije bio odobren reprogram, ili im je bio odobren pa ukinut. Reprogram se kao mogućnost predviđa i za dug koji je nastao iz poduzetničke djelatnosti.

Postupak reprograma započinje za-htjevom kojeg obrtnik može predati Po-reznoj upravi u roku od 60 dana nakon što Zakon bude donesen, objavljen i stupi na snagu. Zahtjev mora sadrža-vati podatke o obrtniku (ime i prezime, tvrtku i OIB), obrazloženje razloga zbog kojih je dug nastao i prijedlog načina re-programiranja tj. da li želi reprogramirati svoja dugovanja u cijelosti ili samo dje-lomično.

Uvjeti odobrenja reprograma

Osnovni uvjet da bi se mogao zatražiti i odobriti reprogram je da je obrtnik tzv. „uredan porezni obveznik“, a to podra-zumijeva da su njegove uplate obveza

za javna davanja, počevši od 1. veljače ove godine pa do podnošenja zahtjeva za reprogram, iznosom jednake zadu-ženju u istom razdoblju. Osim svojstva urednosti za 2013. godinu, potrebno je još da žiro račun obrtnika nije blokiran od strane drugih vjerovnika. Provjeravat će se još i to da nije isplaćivao dividen-du, udjel u dobiti ili predujam dobiti tije-kom 2011. i 2012. godine.

U slučaju odobrenja reprograma od strane Porezne uprave, reprogram se može odobriti najduže na 36 mjeseci, uz obračun i plaćanje kamate po stopi utvrđenoj na temelju prosječne kamat-ne stope na trezorske zapise Ministar-stva financija, s rokom dospijeća od 364 dana na zadnjoj aukciji prije stupanja na snagu predloženog Zakona, još uveća-noj za 5 (pet) postotnih poena.

Odobrenje reprograma poreznog duga rješenjem Porezne uprave ima za obrtnika dva važna učinka:

- pozitivan, jer se obustavlja ovrha koja se provodi radi naplate reprogrami-ranog duga, o čemu odlučuje tijelo koje je ovrhu i pokrenulo te se na taj način olakšava poslovanje s kupcima i dobav-ljačima preko poslovnog računa te

- manje povoljan učinak zastoja tijeka zastare poreznog duga kroz cijelo vrije-me trajanja reprograma.

Odbacivanje ili odbijanje zahtjeva

Zahtjev za reprogram duga može biti odbačen ukoliko bi bio podnesen izvan propisanog roka od 60 dana, ili ako ga podnese osoba na koju se ova moguć-nost reprograma ne odnosi. U slučaju odbacivanja ili odbijanja zahtjeva za re-program, kao i u slučaju da ga Porezna uprava ukine zbog nepridržavanja roko-va i načina plaćanja od strane obrtnika, protiv rješenja Porezne uprave moguća je žalba Ministarstvu financija.

Zakon se može očekivati vrlo skoro, iz razloga što je upućen Hrvatskom saboru u hitni postupak te zbog pokušaja da se i na ovaj način riješe problemi s priho-dovnom stranom državnog proračuna, a rokovi za podnošenje zahtjeva poći će teći odmah po objavi Zakona u Narod-nim novinama, jer je predloženo njegovo stupanje na snagu već sljedeći dan na-kon objave. Obavijest o početku primje-ne Zakona i trajanju roka za podnošenje zahtjeva objavit ćemo na internetskoj stranici HOK-a: www.hok.hrFO

TOLI

A

www.hok.hr

2 Obrtničke novine srpanj 2013. AKTUALNO

U znak obnove svoga djelovanja 1. srpnja 1994. godine, Hrvat-ska obrtnička komora sveča-

nom Akademijom u Hrvatskom narod-nom kazalištu u Zagrebu obilježila je Dan Komore.

Na Akademiji su dodijeljena najviša priznanja HOK-a „Zlatne ruke“ naj-zaslužnijim obrtnicima i institucijama koji su svojom aktivnošću i suradnjom s Hrvatskom obrtničkom komorom dali izniman doprinos razvoju obrta i obrt-ničkih institucija. Također, promovira-ni su novi majstori, njih 1.430, koji su u proteklih godinu dana položili maj-storske ispite te tradicijski i umjetnički obrti. Osim toga, Ministarstvo poduzet-ništva i obrta uručilo je nagradu „Šegrt Hlapić“ najboljoj školi, najboljem maj-storu i najboljem učeniku strukovne škole.

Uz obrtnike i partnere iz cijele Hr-vatske, svečanosti u Hrvatskom narod-nom kazalištu prisustvovali su i brojni visoki uzvanici iz Vlade, Hrvatskog sa-bora, znanstvenih institucija, akadem-ske zajednice, gospodarskih asocijaci-ja te partnerskih institucija iz zemlje i inozemstva.

Prije samog početka službenog di-jela Akademije, pristigli gosti mogli su uživati u premijernim kadrovima do-kumentarno-promotivnog film o obrt-ništvu koji se snima povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Potom je šestero majstora i majstorica u svojim radnim odijelima postavilo 12 zastava Hrvatske i Europske unije, kao simbol zajedništva te snage i bogatstva hrvat-skog obrtništva koje sada postaje pu-nopravnim dijelom velikog europskog tržišta.

Tijekom glazbenih predaha, goste su zabavljali Damir Kukuruzović, Django Group i dobitnik Porina To-mislav Goluban, koji je svojom ori-ginalnom izvedbom himne Europske unije „Oda radosti“ podigao publiku na noge.

Nakon završetka službenog dijela programa uzvanici su nastavili nefor-malno druženje u prostorima Hrvat-skog narodnog kazališta uživajući u brojnim gastronomskim delicijama i ugodnom društvu.

Karolina Maslać

Plaketa „Zlatne ruke“ s pisanim priznanjem „Zlatne ruke“

Susret iskustva i budućnosti obrtništvaSVEČANOM AKADEMIJOM OBILJEŽEN DAN HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE

U Hrvatskom narodnom kazalištu dodijeljena su najviša priznanja HOK-a „Zlatne ruke“ te je promovirano više od 1.430 novih majstora

Dobitnici Plakete „Zlatne ruke“ s pisanim prizna-njem „Zlatne ruke“ su:

Vladimir Kaniški, vlasnik knjigovežačkog obrta iz Va-raždina, dobitnik je priznanja Plaketa „Zlatne ruke“ s pisanim priznanjem za dugogodišnji predan rad u obrt-ništvu, očuvanje obrtničke tradicije i hrvatske povijesne baštine, doprinos obrazovanju za obrtništvo i razvoj obrt-ničkog komorskog sustava.

Ivan Leščić, vlasnik obrta za proizvodnju i usluge me-tala, gume i plastike, vulkanizaciju i trgovinu „Liktin“ iz Preseke, dobitnik je priznanja Plaketa „Zlatne ruke“ s pisanim priznanjem za izniman doprinos razvoju obrt-ničke proizvodnje, ulaganje u nove tehnologije i očuva-nje okoliša, njegovanje obiteljske tradicije i razvoj komor-skog sustava.

Zvonko Babić, vlasnik plinoinstalaterskog i trgovač-kog obrta „Babić ZG plinoservis“ iz Zagreba, dobitnik je priznanja Plaketa „Zlatne ruke“ s pisanim priznanjem za izniman doprinos strukovnom obrazovanju za obrt-ništvo i zapošljavanju, unapređenje uvjeta rada i promo-ciju struke te dugogodišnje aktivno zalaganje za unapre-đenje komorskog sustava.

Ante Jakić, vlasnik obrta za trgovinu, elektroinstala-cijske radove i popravke „Jakić“ iz Metkovića, dobitnik je priznanja Plaketa „Zlatne ruke“ s pisanim priznanjem za očuvanje obiteljske tradicije i majstorskog zvanja, dugogodišnje uspješno poslovanje i zapošljavanje, do-prinos strukovnoj izobrazbi i razvoju obrtničkog komor-skog sustava.

Željko Pugelnik, vlasnik obrta „Tokarsko-bravar-ska radiona” iz Novske, dobitnik je priznanja Plaketa „Zlatne ruke“ s pisanim priznanjem za očuvanje obiteljske tradicije i majstorskog zvanja, za izniman doprinos stru-kovnom obrazovanju za obrtnička zanimanja, promociju majstorskog zvanja i dugogodišnji izniman do-prinos u razvoju obrtničkog komor-skog sustava.

„Franjo Svrtan, dugogodišnji vlasnik obrta“ za prijevoz „Franjo Svr-tan transporti“ iz Zagreba, dobitnik je priznanja Plaketa „Zlatne ruke“ s pisanim priznanjem za izniman doprinos razvoju prijevozničke dje-latnosti, promociju obrtništva i unap-ređenje rada obrtničkih institucija na razini Republike Hrvatske.

Visoki gosti iz Hrvatskog sabora i Vlade s članovima Predsjedništva HOK-a

Skupština Hrvatske obrtničke ko-more podupire napore Vlade RH da Prijedlogom Zakona o obrtu

uredi sadržaj, način i uvjete za obavlja-nje obrta, kao i prava te obveze obrt-nika, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje vezanih obrta i druga važna pitanja za opstojnost obrtništva. Za-ključeno je to na izvanrednoj sjednici Skupštine HOK-a, održanoj 13. lipnja zbog donošenja Zakona o obrtu.

Usuglašeni stavoviSkupština Hrvatske obrtničke komore

na prijedlog Upravnog odbora HOK-a razmotrila je Prijedlog Zakona o obrtu, kao i prijedloge i primjedbe HOK-a te je nakon provedene rasprave donijela Od-luku da se podržava Prijedlog Zakona o obrtu u većem dijelu. Skupštinari su nakon rasprave dali podršku vodstvu Hr-vatske obrtničke komore da ustraje u pri-jedlozima i primjedbama koje se odnose na dio članaka koji su sporni u Prijedlo-gu Zakona o obrtu. Prijedlozi i primjed-be usuglašeni su na sjednici Skupštine i predstavljaju stav Skupštine Hrvatske obrtničke komore (odgovornost osob-nom imovinom u poslovanju, domaća radinost i sporedna zanimanja, nejedna-kost pravnih osoba i obrta u pogledu po-trebe zapošljavanja stručno osposobljene osobe, primjena Zakona o udrugama na komorski sustav, način izbora…).

Skupština Hrvatske obrtničke komo-re ujedno upozorava Vladu Republike Hrvatske na neprihvatljivost propisi-vanja instituta domaće radinosti i spo-rednog zanimanja te ukidanje obveze zapošljavanja stručnog kadra u pravnoj osobi koja obavlja vezane obrte. Skup-ština je dala podršku Vladi Republike Hrvatske u njenim naporima za uvođe-njem reda u poslovanju, vodeći pritom brigu o sigurnijoj budućnosti hrvatskog gospodarstva, a time i obrtništva kroz strukovno obrazovanje.

- Žao nam je što se saborska raspra-va pretvorila u svađu između vladaju-ćih i oporbe, jer mi nismo politička, već strukovna organizacija. Dokumentaciju s našim zahtjevima poslali smo sa-borskim zastupnicima svih parlamen-tarnih stranaka. Međutim, rasprava u Hrvatskom saboru je pokazala koliko su saborski zastupnici općenito pre-

SKupšTINA HOK-a RASpRAVLJALA O pRIJEDLOGu ZAKONA O OBRTu

Podrška vodstvu HOK-a

U S. Tomić, R. Puljiz Konačna odluka na jesen

Hrvatski sabor je na 8. sjednici u prvom čitanju 7. lipnja donio za-ključak da se prihvaća Prijedlog zakona o obrtu. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja upućeni su Ministarstvu poduzetništva i obr-ta radi pripreme Konačnog pri-jedloga zakona o obrtu, o kojem će Hrvatski sabor raspravljati na jesen.

malo upućeni u problematiku obrtniš-tva. Ipak, zahvaljujemo onima koji su podržali naše stavove i vjerujemo da će i ostali zastupnici u drugom čitanju pomnije razmotriti prijedlog zakona. Razočarao nas je stav predlagača u pregovorima, jer do sada nisu uvažili gotovo nijedan naš argument. Još uvi-jek se nadamo da će uzeti u obzir naše prijedloge, jer to su prijedlozi obrtnika s terena, koji su sastavljeni na temelju dugogodišnjeg iskustva u poslovanju - rekao je predsjednik Hrvatske obrtnič-ke komore Dragutin Ranogajec.

I ostale područne obrtničke komo-re pozvane su da sazovu izvanredne sjednice skupština te zauzmu stav o primjedbama i prijedlozima Hrvatske obrtničke komore na Prijedlog Zakona o obrtu, odnosno podrže daljnje napo-re usmjerene stvaranju što povoljnijeg zakonskog okvira za bolje sutra hrvat-skog obrtništva.

Pozitivno poslovanjeČlanovi Skupštine na sjednici su

usvojili i Izvješće o radu HOK-a za 2012. godinu, godišnji obračun Prora-čuna HOK-a za 2012. godinu te infor-maciju o najznačajnijim aktivnostima HOK-a tijekom ove godine. Tijekom rasprave o Proračunu, istaknuto je kako je poslovanje HOK-a transparentno i odgovorno. Prihodi HOK-a u 2012. godini iznosili su 28 milijuna i 355 ti-suća kuna, a rashodi 28 milijuna i 43 tisuće kuna, a prvi puta u proteklih pet godina HOK je poslovao pozitivno te je ostvaren višak prihoda nad rashodi-ma od 312 tisuća kuna, što je u skladu s provedbom racionalizacije poslovanja i pokrenutih reformi.

Prva konferen-cija počasnih konzula odr-

žala se 3. i 4. lipnja u Zagrebu u organi-zaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova, a u pri-premi konferenci-je sudjelovala je i Hrvatska obrtnička komora. Cilj konfe-rencije bio je jačanje uloge počasnih kon-zula u promicanju hrvatskog gospodarstva i privlačenju investicija. Hrvatska ima 92 počasna konzula. Riječ je redom o uglednim i utjecajnim građanima neke druge države koji zbog svog položaja ima-ju mogućnost promicanja hrvatskog gospodarstva, turizma te identiteta. Prva potpredsjednica Vlade i ministri-ca vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić otvorila je konferenciju, a izla-ganja su održali ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ministar turizma Darko Lorencin i zamjenik ministra poduzet-ništva i obrta Dražen Pros. U drugom

HOK na prvoj konferenciji hrvatskih počasnih konzula

dijelu konferencije o temi promocije hrvatskog izvoza te privlačenju stranih ulagača govorili su čelnici gospodar-skih institucija među kojima i glavna tajnica Hrvatske obrtničke komore Violeta Jelić. Violeta Jelić istaknula je da Hrvatska broji 83.000 obrtnika, što čini 46% ukupnog broja malih i sred-njih poduzeća.

No, obrtnici sa svojim proizvodima i uslugama čine tek 0,8% ukupnog hr-vatskog izvoza, što upućuje na činjeni-cu da je obrtnicima potrebna i pomoć drugih institucija, a ne samo HOK-a.

www.hok.hr

3srpanj 2013.Obrtničke novine

„Članstvo u Europskoj uniji, najvećoj zajednici naroda i jednoj od najvećih gospodarskih snaga u svijetu, nešto

je čemu smo težili godinama. Udruživanje je prirodna težnja svakog čovjeka, jer je čovjek kao pojedinac puno

jači kada djeluje udružen s drugim ljudima. Obrtnici su društvena kategorija kojima je udruživanje radi ostvarivanja zajedničkog, općeg interesa jedna od

težnji, koja se ostvarivala stoljećima - od cehova i bratovština, do udruživanja u saveze i komore.

DRAGuTIN RANOGAJEC, pREDSJEDNIK HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE

Potrebno je zajedništvo

BRANKO GRČIĆ, pOTpREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EuROpSKE uNIJE

Hrvatsko obrtništvo treba sačuvati

„Bez obrtnika cijelo hrvatsko gos-podarstvo i, naravno, gospodarstvo u drugim zemljama, jednostavno nije moguće. Obrtnici su te karike u jed-nom lancu koje jačaju hrvatsko gos-podarstvo. Zadatak svih nas koji se direktno bavimo mjerama pokretanja gospodarskog oporavka i rasta, jest da unaprijedimo gospodarstvo te sa-čuvamo obrtništvo.

Država će zbog toga, a i zbog važ-nosti očuvanja tradicijskih i drugih

Statua „Zlatne ruke“ s poveljom „Zlatne ruke“

Ovogodišnji dobitnici najvišeg priznanja Hrvatske obrtničke komore za životno dje-lo su:

Gracijano Švić, vlasnik obrta za ugosti-teljstvo i agencije za promet nekretninama „Graciano“ iz Rovinja, dobitnik je priznanja Statua „Zlatne ruke“ s poveljom „Zlatne ruke“ za unapređenje ugostiteljske struke, izniman doprinos u obrazovanju ugostitelj-skih kadrova i dugogodišnje zalaganje za razvoj obrtničkog sustava.

Zvonko Jurković, vlasnik bravarskog obrta iz Čavla, dobitnik je priznanja Statua „Zlatne ruke“ s poveljom „Zlatne ruke“ za unapređenje obrtničke proizvodnje, oču-vanje obiteljske tradicije u obrtništvu, izni-man doprinos strukovnom obrazovanju za obrtnička zanimanja i razvoj obrtničkog komorskog sustava.

Stjepan Vrandečić, vlasnik obrta za obra-du kamena „Stipe“ iz Pučišća, dobitnik je priznanja Statua „Zlatne ruke“ s poveljom „Zlatne ruke“ za izniman doprinos očuvanju hrvatske kulturne baštine, do-prinos razvoju obrta i zapošljavanju, nesebično prenošenje znanja mladim naraštajima, promociju obrtništva u zemlji i inozemstvu.

Susret iskustva i budućnosti obrtništvaSVEČANOM AKADEMIJOM OBILJEŽEN DAN HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE

I danas, kada se preispituje uloga komora kao neprofitnih organizacija s javnim ovlastima, kada se postavlja

pitanje utjecaja politike na komore i utjecaja komora na kreiranje politike, ne uzima se u obzir činjenica da smo u teškoj gospodarskoj situaciji na neki način svi ovisni jedni o drugima. Dvije su ključne uloge Hrvatske obrtničke komore, koje bi trebalo sačuvati jer su korisne ne samo za obrtništvo, već i za širu zajednicu i gospodarstvo općenito. Prvo, to je obrazovanje za obrtnička zanimanja koje garantira smanjenje nezaposlenosti i otvaranje novih radnih mjesta koja su nam prijeko potrebna. Druga naša bitna uloga je u kreiranju kvalitetnog zakonodavnog okvira. Zastupanje interesa obrtnika kroz zala-ganje za kvalitetniji zakonodavni okvir najznačajniji je, najteži i često puta „Sizifov posao“. Taj posao nemoguće je obaviti bez kvalitetnog dijaloga s mi-nistarstvima, Vladom i Hrvatskim saborom.

Obrtništvo je danas u iznimno teškom stanju, muče nas nelikvidnost, nedo-statak kapitala, visoka davanja. Pozdravljamo napore Vlade, posebno Ministar-stva financija, za uvođenjem reda na tržištu, unapređenjem poslovnog okru-ženja, poreznim rasterećenjem i sve mjere usmjerene prema jednostavnijem i povoljnijem poslovanju. Međutim, još uvijek se suočavamo s mnogobrojnim administrativnim i birokratskim preprekama. Podržavamo kolege iz partnerskih institucija, koji su nedavno iznijeli svoje zahtjeve, među kojima je osim admini-strativnih zapreka, naznačena i potreba za reformom javne uprave. Država i u tom dijelu može računati na nas.

Mi smo našu reformu započeli i provodimo je, a što se tiče javnih ovlasti, odrađujemo ih odgovorno te predlažemo državi i ministarstvima da nam povjere i nove. To bi bio naš doprinos rasterećenju javne uprave jer stru-kovne neprofitne organizacije moraju biti spona između javnog i privatnog sektora, most koji ih povezuje. Za otvaranje novih radnih mjesta u uvjetima stagnacije gospodarstva potrebno je više – potrebna je sinergija države s privatnim sektorom i financijskim institucijama. Svakodnevni život potvrđu-je da se ništa ne događa preko noći, a za uspjeh treba puno rada i znoja. Potrebno je zajedništvo. Na kraju, želim čestitati našim majstoricama i maj-storima koji su uložili u svoje obrazovanje i budućnost. Od danas postajete dio elite hrvatskog obrtništva i na vama je odgovornost da svoja znanja i vještine prenesete na buduće obrtničke generacije.”

obrta, sa svoje strane učiniti sve što može da se obrtnicima reducira dio troškova i omogući povoljniji poslovni okvir.

Mogu najaviti i nove mjere koje idu u korist obrtnika. Jedna od prvih jest novi reprogram poreznih dugova za sve poduzetnike u Hrvatskoj, ali i obrtnike koji su se zbog krize i recesi-je eventualno našli u problemu te ne mogu odjednom i u rokovima podmi-riti svoje porezne obveze.”

GORDAN MARAS, MINISTAR pODuZETNIšTVA I OBRTA

Vlada nizom mjera pomogla obrtnicima

„Udio obrtništva u BDP-u nije velik, oko 5 do 6 posto, ali je važan za svaku industriju i za društvo u cjelini. Naime, brojke kažu kako je u Hrvatskoj više od 80 tisuća obrtnika koji zapošljavaju gotovo 200 tisuća ljudi od kojih ovisi još

bar 200 do 300 tisuća članova njihovih obitelji. Ova je Vlada u svom mandatu već s nizom mjera

pomogla i obrtnicima, a Ministarstvo poduzetništva i obrta planira povećati sadašnji iznos od oko 16 milijuna kuna godišnje za obrazovanje obrtnika, kao i sredstva iz programa Poduzetnički impuls, a sva zakonska rješenja, sve ono što predlaže mini-starstvo, ići će u smjeru olakšavanja poslovanja u Hrvatskoj, smanjenja troškova i pojednostavljenja radnih uvjeta.

Tako su u nekim prijedlozima Zakona o obrtu, koji idu na drugo čitanje u Hrvatski sabor, prisutna pitanja koja mogu pomoći obrtništvu, kao što je pitanje pomaganja obitelji u radu obrta te potrebe prisut-nosti vlasnika obrta.”

„Obrtništvo omogućava samozapošljavanje i zapo-šljavanje gotovo jedne šestine ukupno zaposlenih u

Hrvatskoj. S obzirom da je otvaranje novih radnih mjesta temeljno gospodarsko pitanje Hrvatske, doprinos obrta tome može biti značajan. Iako država sigurno ima ključnu ulogu i odgovornost u reguliranju tržišta i osiguranju socijalne sigur-nosti, pokretač gospodarskog blagostanja treba ipak biti privatni sektor. Zato, sustav slobodnog poduzetništva mora postati prirodan ekonom-ski izraz naših društvenih vrijednosti. Da bi se u tome uspjelo nužna je aktivna uloga države u

BORIS COTA, IZASLANIK pREDSJEDNIKA RH

Potrebna aktivna uloga države u

obrtništvu

obrtništvu putem smanjenja administrativnog opterećenja i ubrzanja procedu-ra, lakšeg pristupa izvorima financiranja, poticanja profesionalnog osposoblja-vanja i udruživanju te kroz povećanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije.”

Na Akademiji Hrvatske obrtničke komore 2. srpnja promovirani su novi majstori obrtnici iz cijele Hr-vatske, njih 1.430, koji su majstorski ispit položili

tijekom proteklih godinu dana. U ime svih novih majstora diplomu je simbolično preuzeo Tomislav Kireta, majstor alatničar iz Velike Gorice. Tomislav Kireta završio je 2006. godine Srednju strukovnu školu u Velikoj Gorici za zanima-nje alatničar. Iste godine počeo je raditi u tvrtki „Metal pro-duct“ u Zagrebu, gdje je pohađao praktični dio naukovanja za vrijeme školovanja.

Nakon šest godina radnog iskustva u „Metal productu“, u prosincu 2012. godine položio je majstorski ispit i stekao ti-tulu majstor alatničar. Kako kaže, zanimanje alatničar oda-brao je jer ga je oduvijek zanimao rad na CNC strojevima, računalno upravljanje strojevima te izrada alata, naprava i sličnih dijelova za proizvodnju. Od 1996. godine do 2013. godine majstorski ispit u Hrvatskoj položilo je 13.450 oso-ba, a ispit o stručnoj osposobljenosti 17.346 osoba. U prote-kle tri godine 26.387 učenika bilo je uključeno u programe obrazovanja za obrtnička zanimanja.

Promocija 1.430 novih majstora

U ime svih majstora diplomu je preuzeo Tomislav Kireta iz Velike Gorice

www.hok.hr

4 Obrtničke novine srpanj 2013. AKTUALNO

Obrazovni sustav, realni sektor i tržište rada tri su karike u lancu koje je nužno povezati kako bi

došlo do novog zapošljavanja. No, bez shvaćanja uloge gospodarstva u obra-zovanju radne snage, prepoznavanja učinaka učenja u realnom okruženju, racionalizacije mreže škola i povezi-vanja mnogobrojnih institucija, koje su dosad radile svaka sama za sebe - neće biti bitnih pomaka. Hrvatska obrtnička komora posljednjih 20 godina uložila je velik trud kako bi uspostavila model naukovanja po uzoru na Njemačku. Je li taj model opravdan i svrhovit, koji su rezultati postignuti i gdje su prepreke objasnila nam je mr. sc. Mirela Lekić, šefica Odjela za obrazovanje Hrvatske obrtničke komore.

Hrvatska obrtnička komora ima javne ovlasti u provedbi strukovnog obrazovanja za obrtnička zanima-nja. O kojim je ovlastima riječ i kako se one provode?

Hrvatska obrtnička komora skrbi o praktičnom dijelu naukovanja ili po-pularno rečeno o praktičnoj nastavi u gospodarstvu. Radi se o jednom dijelu strukovnog obrazovanja - obrazovanju za vezane obrte ili obrtnička zanimanja. U sklopu redovnog obrazovanja komora

„Mi inzistiramo na provođenju pomoćničkog ispita, jer on sadrži praktičnu komponentu. Samo na takav način učenik može izaći spreman na tržište rada. Nemoguće je u strukovnom obrazovanju provjeravati kompetencije tako da netko piše elaborat kako bi pokazao da zna raditi‟

U Renata Puljiz licencira obrtničke radionice i provodi pomoćničke ispite, a u sklopu daljnjeg obrazovanja i usavršavanja na području obrtništva provodi majstorske ispite i is-pite o stručnoj osposobljenosti.

Prednosti naukovanjaKoje su prednosti naukovanja kao

načina prenošenja znanja i vještina na mlade?

Naukovanje učenicima osigurava osposobljavanje za samostalan rad u za-nimanju za koje se školuju, povezivanje stručne teorije i prakse, bolje razumije-vanje stručno-teorijskih sadržaja nau-čenih u školi, stjecanje poduzetničkih vještina „na licu mjesta“, stjecanje soci-jalnih kompetencija, brže uključivanje u posao nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja i lakšu zapošljivost.

Na koji način se odvija proces nau-kovanja u obrtničkoj radionici?

Proces naukovanja odvija se prvo promatranjem, kasnije i samostalnim uključivanjem, ali što je najvažnije, uz kontinuirano objašnjavanje što se radi, kako se radi i zašto se tako radi. Učenjem kod poslodavca stječu se i razvijaju brojne socijalne kompetenci-je, kao što je pravovremeni dolazak na posao, poštivanje radne discipline, na-čin komuniciranja s ostalim radnicima, s nadređenima, s dobavljačima, kup-

cima i klijentima te razvijanje podu-zetničkog duha, poštivanje standarda unutar struke, poštivanje strogo propi-sanih pravila u okviru radnog mjesta i slično. Majstor učenika tijekom nau-kovanja postepeno potiče na samostal-nu izvedbu, što će toj mladoj osobi po završetku obrazovanja pomoći da se u što boljem svjetlu predstavi budućem poslodavcu i u najkraćem mogućem vremenu uključi u posao. Za vrijeme naukovanja učenici istovremeno stva-raju priliku za vlastito zapošljavanje, jer višegodišnje iskustvo Hrvatske obrtničke komore ukazuje na činjenicu da poslodavci, ukoliko postoji potreba za zapošljavanjem, rado zapošljavanju vlastitog praktikanta.

Odgovornost gospodarstvaZbog čega je bitno da se realni sek-

tor uključi u obrazovanje budućih kadrova na tržištu?

Već duže vrijeme gospodarstvo izra-žava nezadovoljstvo izlaznim kompe-tencijama učenika koji završavaju stru-kovno obrazovanje. Nezadovoljni su znanjem i vještinama s kojima učenici izlaze na tržište rada. Međutim, gos-podarstvo na neki način mora preuzeti odgovornost za provedbu obrazovanja i ne može samo kritizirati i u tom se-gmentu su se obrtnici na neki način iz-dignuli od ostalog dijela gospodarstva. Shvatili su da, ukoliko se oni aktivno ne uključe u provedbu obrazovanja, neće osigurati kvalificirani i obrazovani pod-mladak koji će biti u stanju i dalje ra-zvijati obrtništvo, a možemo slobodno reći i cjelokupno gospodarstvo.

Koja je uloga države u usklađiva-nju obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva?

Država bi trebala strukovne kuri-kulume izrađivati na taj način da pita gospodarstvo koja su im znanja, vje-štine i kompetencije potrebne, kao i uključivati predstavnike gospodarstva u provjeru stečenih kompetencija. Oni koji svakodnevno provode život u gos-podarstvu, najbolje znaju koje su vješti-ne i znanja potrebne njihovim budućim radnicima. Također, s državne razine mora se shvatiti da, iako je strukovno obrazovanje različit profil od osnovnoš-kolskog i visokoškolskog obrazovanja, nije i ne smije biti manje vrijedan.

Meni se čini da Hrvatskoj nedo-staje gospodarska strategija. Prema njoj bi se trebao usmjeravati i sustav strukovnog obrazovanja.

Definitivno, jer ako ne postoji gospo-darska strategija, bilo na državnoj ili na regionalnoj razini, teško je uopće uskla-diti potrebe gospodarstva, obrazovni sustav i tržište rada. To je posebno velik problem upravo kod strukovnog obra-zovanja. Mi sami kao država ne znamo u kojem smjeru se trebamo razvijati i u tom smislu usustaviti mrežu škola, mrežu programa i usmjeriti kurikulume prema potrebama gospodarstva.

Nema partnerstvaHrvatska obrtnička komora još

2003. godine pokrenula je reformu strukovnog obrazovanja za potrebe obrtništva. Izrađen je tzv. jedinstveni model obrazovanja za obrtnička za-nimanja. Kako se on dosad provodio i gdje su bile najveće prepreke?

Najveći problem je u nespremnosti na suradnju institucija koje su nadlež-ne za obrazovanje u našoj državi. Nisu spremni na suradnju, a kamoli za istin-sko partnerstvo. A takav sustav stru-kovnog obrazovanja, kakav bismo mi željeli, ne može funkcionirati ukoliko nema suradnje ni partnerstva. Često se postavlja pitanje što je dvojni mo-del obrazovanja. Radi se samo o tome da se taj dio strukovne izobrazbe od-vija na dva mjesta - jednim dijelom u strukovnim školama, drugim dijelom u obrtničkim radionicama. Da bi taj su-stav funkcionirao, moraju surađivati

Koliko je srednjih strukovnih ško-la u Hrvatskoj uključeno u provođe-nje jedinstvenog modela obrazova-nja i za koja zanimanja?

Trenutno je u sustav uključena 151 strukovna škola i 27 tisuća učenika u sve tri godine obrazovanja u ukupno 61 zanimanju. Djeca pokazuju najveći interes za zanimanje kuhar, frizer, auto-mehaničar, konobar, instalater grijanja i klimatizacije, stolar i elektroinstalater, dok, primjerice, već godinama nemamo upisane učenike za glazbalara, gradite-lja brodova, kovača, pećara, mlinara, kotlara, mljekara. Potrebno je napraviti reviziju nastavnih planova i programa i određene programe provoditi samo u sustavu obrazovanja odraslih, ako ne postoji interes među djecom.

Kakvo je stanje strukovnih obrt-ničkih škola? Jesu li one dovoljno opremljene za provedbu praktičnog dijela obrazovanja?

Za puno zanimanja postoji i previše škola. Imamo potpuno neracionalnu mrežu škola i programa. Pogledajmo, primjerice, ugostiteljstvo. Za zanima-nje kuhar trenutno se u Hrvatskoj može školovati u 64 škole, što je definitivno previše. To ukazuje na potrebu uređe-nja mreže škola, jer nemaju sve moguć-nosti za uređenje školskih praktikuma. Za konkretno zanimanje kuhar svaka bi škola trebala imati kuhinju ili čak restoran. To nije potrebno, jer imamo dovoljno ugostiteljskih objekata. Me-đutim, tu se sada pojavljuje Zajednica ugostiteljskih škola, koja je počela inzi-stirati na provođenju školskog modela, gdje je dvostruko manji fond praktične nastave.

Loša upisna politikaZbog čega im je u interesu da uče-

nici imaju više teorijske nastave?Naše jedino objašnjenje je da se ču-

vaju nastavnička mjesta. Dakle, upisna politika u našoj državi ne provodi se na temelju zahtjeva gospodarstva. Mi smo do prije 2-3 godine sudjelovali u upisu učenika na način da smo sla-li broj slobodnih naučničkih mjesta i na neki način regulirali upisnu politi-ku. Međutim, posljednje dvije godine ta suradnja je izostala. I sada je po-novno krenula upisna politika prema potrebama škole. To nema smisla u strukovnom obrazovanju. I zato ispada da imamo toliki broj škola, toliki broj programa, nastavnika… I škole bi se trebale uključiti u motivaciju posloda-vaca da se uključe u proces, a ne da se okreću sebi. Ipak, ima škola koje kvalitetno rade, koje su prepoznale ta-kav način suradnje i potiču je, a ima i izvrsnih nastavnika.

nastavnik, majstor stručni učitelj iz obrtničke radionice, stručni suradnik za obrazovanje iz područne obrtničke komore, Ministarstvo znanosti, obra-zovanja i sporta, Ministarstvo podu-zetništva i obrta, Agencija za strukov-no obrazovanje i Hrvatska obrtnička komora. Ako samo jedan u lancu nije spreman na suradnju, sustav ne može funkcionirati.

Zbog čega ne postoji spremnost na suradnju, koji su po Vama razlozi za otpor?

Na prvo mjesto stavila bih oportu-nizam pojedinih ravnatelja, nastavnika i službenika institucija nadležnih za obrazovanje i njihovu nespremnost za suradnju. Oni čine okoštali sustav koji jednostavno ne želi promjene. Ja po-stavljam pitanje u ime naših obrtnika koji se toliko angažiraju: smije li si itko to dopustiti?

Ono što je sigurno jest činjenica da takav sustav zahtijeva puno veći anga-žman svih dionika. U školskom sustavu učenici su pretežno u školi. Nastavnici i ostali stručni suradnici lakše prilago-đavaju nastavu svojim potrebama. Čim se pojavljuje još jedan dionik, to je teže. Primjerice, potrebno je uskladiti sadržaj koji će se poučavati u školi sa sadržajem koji se poučava u obrtnič-kim radionicama, kao i satnice. Mi in-zistiramo na provođenju pomoćničkog ispita, jer on sadrži praktičnu kompo-nentu. Učenik mora pokazati praktične vještine. Smatramo da samo na takav način učenik može izaći spreman na tr-žište rada. Nemoguće je u strukovnom obrazovanju provjeravati kompetencije tako da netko piše elaborat kako bi po-kazao da zna raditi.

Animacija poslodavacaIma li dovoljno zainteresiranih

obrtnika za provođenje strukovnog obrazovanja i postoje li tu problemi?

Trenutno imamo 8 tisuća licencira-nih obrtničkih radionica, no taj broj nije dovoljan, s obzirom na obim uče-nika koji se upisuje u JMO programe. Problem je što nam se partnerska institucija Hrvatska gospodarska ko-mora ne želi priključiti u tom dijelu da licencira trgovačka društva. Bila bi nam od velike pomoći i kod ani-miranja i motiviranja poslodavaca da se uključe u provedbu strukovnog obrazovanja. Ministarstvo poduzet-ništva i obrta daje poticaje u okviru Poduzetničkog impulsa, ali to nije sustavno riješeno. Prema Zakonu o potporama za obrazovanje, ima svo-jevrsnih poreznih olakšica, ali trebalo bi osmisliti neke nove modele potpo-re poslodavcima i na tome trenutno intenzivno radimo.

U suradnji s institutom GIZ iz Njemačke sudjelovali ste u projek-tu izrade novih zanimanja. Koji su rezultati?Izrađeni su programi za dva nova zanimanja – instalater kućnih in-stalacija i automehatroničar. S obzirom na to da su Nijemci pedan-tni, oni su ta dva nova zanimanja počeli sustavno provoditi. Osnovali su grupu svih dionika – obrtničke i gospodarske komore, HZZ-a, MINPO-a, MZOS-a, ASO-a. Riječ je o idealnom krugu dionika i par-tnerstvu kojeg mi tek možemo sanjati. Uključene su i opremljene četiri eksperimentalne strukovne škole iz Zadra, Slavonskog Broda, Nove Gradiške i Zagreba. Ispitane su potrebe gospodarstva. Nakon toga su počeli raditi s nastavnicima škola da se nauče na novi način poučavanja. Izrađen je nastavni plan i program za jedno i drugo zanimanje i počela je eksperimentalna provedba. Kada je trebala početi redovna provedba, tada su Ministarstvo znanosti, obrazova-nja i sporta i Agencija za strukovno obrazovanje počeli inzistirati da se smanji fond sati praktične nastave, unatoč činjenici da su cijelo vrijeme bili uključeni u projekt, vjerojatno iz straha da će nastavnici izgubiti satnicu. I upravo zato je vrlo bitno da taj segment bude sa-stavni dio Zakona o obrtu, jer to nam je jedina garancija da će se čuvati fond sati praktične nastave.

Partnerstvo u Hrvata

MR. SC. MIRELA LEKIĆ, šEFICA ODJELA ZA OBRAZOVANJE HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE

Borimo se s vjetrenjačama u strukovnom obrazovanju

www.hok.hr

5srpanj 2013.Obrtničke novineAKTUALNO

Što je s obrtničkim školama koje obrazuju učenike za proizvodna za-nimanja?

I takvih škola ima dovoljno, ima i dovoljno nastavnika, ali nema dovolj-no učenika koji se žele obrazovati za proizvodna zanimanja. Zahvaljujući izuzetnom angažmanu naše institucije, izmijenjen je Zakon o odgoju i obra-zovanju u srednjoj školi i učenicima koji pohađaju trogodišnje programe omogućen je nastavak obrazovanja do viših škola i fakulteta. Iskreno vje-rujemo da će te izmjene povećati in-teres učenika za obrtnička zanimanja. Djeca se sa 14 godina moraju odlučiti za upis u srednju školu, a čini mi se da je profesionalna orijentacija u os-novnim školama nedostatna, kao i sustav podrške učenicima u osnovnoj školi. Naša institucija se angažirala i na ovom području i intenzivno radi na promociji zanimanja, kako bismo pomogli našim osnovnoškolcima da donesu dobre odluke za svoju profesi-onalnu budućnost.

Kompetencije majstoraKoje uvjete mora zadovoljiti obrt-

nik da bi mogao biti majstor-stručni učitelj?

Nije jednostavno dobiti licencu. Dobro je da su kriteriji visoki, jer nam je važno da učenici budu u što boljem okruženju na praktičnoj na-stavi. Obrtnik koji želi dobiti licencu mora udovoljavati materijalnim i ka-drovskim uvjetima - mora imati dobro opremljenu radionicu, dovoljan broj naučničkih mjesta, udovoljiti uvjetima higijensko-tehničke zaštite. Kada je ri-ječ o kadrovskim uvjetima, mora imati položen majstorski ispit ili odgovara-juću stručnu spremu i radno iskustvo. Majstor-stručni učitelj mora pokazati odgovarajuće pedagoške kompetenci-je, komunikacijske vještine, spremnost na timski rad, spremnost za rješavanje problema - pa i onih koji se javljaju s obzirom na to da se učenici nalaze u razdoblju puberteta. Majstor-stručni učitelj preuzima odgovornost za dijete i kada je riječ o zaštiti na radu, a i za to kakve će kompetencije razviti učenik. To je velika odgovornost. I to sigurno ne može svatko raditi. Mi u Hrvatskoj obrtničkoj komori zaista te ljude sma-tramo elitom hrvatskog obrtništva. Ti ljudi su otvorili vrata obrtničkih radio-nica i nesebično pružaju toj djeci svoje alate, strojeve i uređaje, kako bi razvili svoje vještine i ono što je neprocjenjivo - vlastito znanje i vještine prenose na mlade generacije.

Međutim, ne postoji sustav nagra-đivanja i motivacije majstora struč-nih učitelja.

Ne postoji. Naši obrtnici tu zaista pokazuju društveno odgovorno po-slovanje. Samo, i to je ono što me još dan-danas žalosti, naše društvo ne prepoznaje koliki je doprinos obrtni-ka državnom proračunu. Kada bismo

izračunali koliko učenici provode sati praktične nastave u obrtničkim radioni-cama i satnicu obrtnika, to bi iznosilo ogromna sredstva i veliku uštedu za dr-žavu. Pokušali smo izračunati na bazi jedne godine i došli smo do iznosa od oko 700 milijuna kuna.

Veća zapošljivostIskustva razvijenih europskih ze-

malja, poput Njemačke, Austrije i Danske, govore da sustav naukova-nja doprinosi višoj stopi zaposlenosti mladih osoba. Kako je kod nas?

Hrvatska obrtnička komora je 2009. godine provela istraživanje gdje smo željeli ustanoviti da li su-stav strukovnog obrazovanja kojeg provodi HOK utječe na zapošljivost mladih ljudi. Moram reći da smo do-bili zaista odlične rezultate. Pokazalo se da najveći broj ispitanih učenika, kada završi obrazovanje i kada se za-posli, procjenjuje da im najviše kori-ste upravo ona znanja i vještine koje su stekli u obrtničkim radionicama. Kada smo pitali naše obrtnike koji provode praktični dio naukovanja koga bi radije zaposlili, svog nauč-nika ili nekog drugog učenika, oni su mahom odgovarali da bi zaposlili učenika koji je bio kod njih na praksi. To je pokazatelj da će se, kada prođe kriza, i kod nas povećati zapošljava-nje mladih u obrtništvu.

Kako ocjenjujete suradnju s Mi-nistarstvom poduzetništva i obrta po tom pitanju?

Ministarstvo poduzetništva i obrta daje nam veliku potporu u tom se-gmentu obrazovanja. U novom Zako-nu o obrtu dio zakona koji se odnosi na obrazovanje za obrtnička zanima-nja je zapravo najbolji dio zakona. To pokazuje da Ministarstvo poduzetniš-tva i obrta prepoznaje važnost takvog načina obrazovanja. I zapravo bi se i ostala ministarstva trebala ugledati na naše resorno ministarstvo, poput ministarstava turizma, poljoprivrede i drugih.

Naša vizijaKakav je stav HOK-a oko reforme

obrazovanja koju ovih dana najav-ljuje Ministarstvo znanosti, obrazo-vanja i sporta?

Mi smo se kao institucija pokušali uključiti i dati svoj doprinos razvoju Strategije razvoja obrazovanja, zna-nosti i tehnologije, s obzirom da ima-mo zaista velikog iskustva u provedbi strukovnog obrazovanja. Dali smo i smjernice u kojima opisujemo našu viziju sustava. Prije svega, potreban je konsenzus svih političkih stranaka da je reforma potrebna. Drugo, potrebno je napraviti jednu ozbiljnu gospodar-sku strategiju države, jer samo na taj način možemo razviti strukovno obra-zovanje. Kao naš doprinos, istaknuli smo tri strateška cilja. Prvi je uspo-stava centara izvrsnosti na regionalnoj razini.

Zatim smo predložili da se u Strate-giji propiše zakonska obveza svih di-onika na suradnju u strukovnom obra-zovanju. I treće je uspostava cjelovitog sustava osiguranja kvalitete strukovnog obrazovanja i to putem izrade samih kvalifikacija i vanjskog vrednovanja.

Kako bi funkcionirali centri izvr-snosti?

Osnivanjem centara izvrsnosti na regionalnoj razini racionalizirala bi se mreža ustanova i programa za stru-kovno obrazovanje. U centrima izvr-snosti bi podučavali isključivo ljudi koji rade. Ti centri bili bi suvremeno opremljeni i tamo bi učenici provodili temeljnu obuku. U europskim cen-trima izvrsnosti su djeca, uz to, još većim dijelom na praksi u gospodar-stvu. Međutim, centri služe i za usa-vršavanje majstora-stručnih učitelja i obrtnika.

Kod nas imate situaciju da učite-lji praktične nastave u školama rade 15 godina bez ikakvog usavršavanja. I onda se događa da su ti ljudi ne-konkurentni. Mi smo čak predlagali Agenciji za strukovno obrazovanje da mi organiziramo stručno usavršava-nje nastavnicima. Na žalost, suradnja s Agencijom za strukovno obrazova-nje ne funkcionira, na štetu svih nas.

„Unutarnje tržište EU - mogućno-sti za hrvatsko obrtništvo“ naziv je konferencije koju je, povodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, organizirala Hrvatska obrtnička ko-mora u četvrtak, 11. srpnja. Također, konferencijom se željelo na simboličan način zaokružiti proces pripreme obrt-nika, članova HOK-a, za konkurentno poslovanje u europskim okvirima.

Koje izazove, ali i perspektive nudi Europska unija te kako omogućiti hr-vatskom obrtniku da bude konkurentan na jedinstvenom tržištu Europe, teme su o kojima se govorilo na konferen-ciju.

- Hrvatska obrtnička komora pripre-mala se za trenutak ulaska Hrvatske u Europsku uniju, sa željom da postane suvremeni poslovni servis koji će obrt-nicima pružati više usluga - naglasio je predsjednik HOK-a Dragutin Ranoga-jec, dodavši kako Komoru i obrtnike očekuju novi izazovi i prilike koje treba iskoristiti.

Hrvatska obrtnička komora organi-zirala je konferenciju s ciljem informi-ranja obrtnika o očekivanim učincima ulaska u EU, upoznavanja obrtnika s načinima zastupanja njihovih interesa u okvirima Europske unije te naglašava-nja mogućnosti koje ulazak Hrvatske u Europsku uniju pruža za veće uključi-vanje obrtnika u internacionalizaciju i međunarodne projekte.

- Potrebno je provoditi mjere jača-nja konkurentnosti, poticanja inve-

KONFERENCIJA pOVODOM uLASKA u EuROpSKu uNIJu

Što donosi unutarnje tržište

Koje izazove, ali i perspektive nudi Europska unija te kako omogućiti hrvatskom obrtniku da bude konkurentan na jedinstvenom europskom tržištu?

sticija i gospodarskog rasta, iz čega će proisteći otvaranje novih radnih mjesta. Sve to moguće je postići kroz povećanje koristi od pristupa europ-skom tržištu i povlačenju sredstava iz strukturnih fondova. Za nas obrtnike, ključna je promjena to što će sredstva sada biti dostupna gospodarstvu, a ne više samo institucijama - izjavio je predsjednik HOK-a Dragutin Rano-gajec.

Na konferenciji su sudjelovali i broj-ni predstavnici relevantnih hrvatskih institucija zaduženih za pojedine as-pekte poslovanja u Europskoj uniji.

Aktivnosti UEAMPE-a, organiza-cije koja zastupa interese obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva pred-stavio je Lux Hendrickx, direktor za politiku poduzetništva i vanjske odno-se UEAMPE-a, istaknuvši kako dono-šenje oko 70% zakonskih odredbi koje utječu na poslovanje poduzeća izravno ili neizravno započinje u Bruxellesu.

- Europska unija je najznačajniji gospodarski partner Hrvatske. Za sve hrvatske tvrtke ulazak u EU dono-si novi poslovni milje - povećava se konkurencija te se stvara jedinstveno zajedničko tržište. Slobodan tijek roba,

Europska komisija prepoznala je kvalitetu strukovnog obrazo-vanja koje provodi HOK. Na koji način?

Model strukovnog obrazovanja za obrtnička zanimanja u Hrvatskoj, kojeg provodi HOK uz potporu MINPO-a, prepoznat je od brojnih europskih stručnjaka, jer se najviše približio standardima zemalja EU. To se pokazalo tijekom razdoblja pretpristupnih pregovora, kada je model strukovnog obrazovanja u RH dobio ocjenu 4 od mogućih 5 upravo zahvaljujući usmjerenosti obrazovanja za obrtnička zanima-nja prema potrebama gospodarstva. Svi europski dokumenti neprestano naglašavaju potrebu povezivanja obrazovnog sektora s gospodar-skim. Najnovije preporuke idu prema svim zemljama članicama da uvedu takav sustav strukovnog obrazovanja. Komisija je upravo zatražila od povjerenika EU osni-vanje Europskog saveza za nauko-vanje kako bi se povećala kvaliteta i ponuda naukovanja u cijeloj Uniji kroz partnerstvo ključnih dionika na području obrazovanja i zapošljava-nja. (više na str. OBRAZOVANJE). usluga i kapitala povećat će gospodar-

sku aktivnost, što će donijeti otvorenje radnih mjesta i pozitivan utjecaj na ne-zaposlenost - kazala je Emilija Vučinić Margeta, voditeljica Službe za gospo-darske odnose s europskim zemljama iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Heinrich Traublinger, predsjednik Obrtničke komore za München i Gor-nju Bavarsku osvrnuo se na važnu ulo-gu Komora.

- Postojanje komorskog sustava sa zakonski obvezatnim članstvom je ne-ophodno, jer samo postojanje Komore jamči kvalitetno zastupanje interesa obrtnika. Obrtnička komora za München i Gornju Bavarsku i Hrvatska obrtnička komora i dalje će nastaviti uzajamnu su-radnju i potporu, jer će nas samo ujedi-njene čuti u Europi - zaključio je.

Andrea Horvat Kramarić, voditelji-ca Odjela za komunikacije Predstav-ništva Europske komisije u Hrvatskoj prisutnim obrtnicima poručila je: „Eu-ropske institucije postale su Vaše in-stitucije. Vrata kuće Europe otvorena su i čekamo Vas da započnemo nove projekte“.

Karolina Maslać

Devet hrvatskih članova, među kojima je i glavna tajnica Hr-vatske obrtničke komore Vio-

leta Jelić, zauzelo je svoja mjesta u Europskom gospodarskom i socijal-nom odboru (EESC), čime se ukupan broj njegovih članova povećao na 353, a hrvatska zastava se pridružila ostalim nacionalnim zastavama 27 zemalja članica koje vijore na vjetru ispred sjedišta ovog savjetodavnog tijela EU-a.

10. i 11. srpnja novoimenovani čla-novi sudjelovali su na svojoj prvoj ple-narnoj sjednici, koja je bila sve, samo ne lagana. Raspravljalo se i glasovalo o više od 20 pitanja, uključujući i neka o vrlo kontroverznim i politički osjet-ljivim temama, kao što su direktiva o duhanu ili nacrt plana za zaštitu vodnih resursa Europe.

Nekoliko uglednih gostiju, među njima i Vytautas Landsbergis, bivši predsjednik Republike Litve, Tonio Borg, europski povjerenik za zdrav-stvo i zaštitu potrošača i Vincent Re-uter, predsjednik Gospodarskog i so-cijalnog vijeća iz Valonije u Belgiji, posjetilo je EESC kako bi razgovarali s članovima kao predstavnici svih ekonomskih, društvenih i etničkih grupa.

Tijekom plenarne sjednice hrvatski članovi su se također predstavili na konferenciji za tisak te izrazili svoje prioritete i očekivanja za budućnost.

Hrvatski članovi će se uskoro su-sresti s novim izazovom kad će do-

pRVA pLENARNA SJEDNICA HRVATSKIH ČLANOVA EGSO-a

biti zadaću da izvijeste o mišljenju Odbora koje može zatražiti Europska komisija, Vijeće EU, Europski parla-ment i Predsjedništvo EU, ili ga može samoinicijativno dati sam Odbor. Do-nošenje mišljenja nije nimalo lagano, budući da ne zahtijeva samo dobro poznavanje teme, već i sposobnost ra-zumijevanja i prihvaćanja raznih važ-nih pitanja, uključujući kompromis i prilično dobre vještine pregovaranja. Mišljenja koja su jednom odobrena i usvojena prosljeđuju se zakonodavci-ma EU-a i doprinos su izradi zakona koji se primjenjuje u 28 zemalja čla-nica EU.

Kako biste doznali više o EESC i njegovim članovima posjetite stranicu eesc.europa.eu Violeta Jelić, glavna tajnica HOK-a

Nove prilike za lobiranje

www.hok.hr

6 Obrtničke novine srpanj 2013. CEHOVI

DESETA DRVNO-TEHNOLOšKA KONFERENCIJA u OpATIJI

Budućnost drvoprerađivačaBitno je iskoristiti potencijale šumskih resursa u hrvatskoj proizvodnji

U Matija Duić

U hotelu „4 opatijska cvijeta“ u Opatiji održana je jubilarna, deseta po redu Drvno-tehno-

loška konferencija na kojoj je glavna tema bila budućnost i perspektiva tog strateški važnog sektora nakon pri-druživanja Hrvatske Europskoj uniji. Drvno-tehnološka konferencija već je tradicionalno središnji skup drvopre-rađivačkog sektora koja je ove godine održana pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića te tri mini-starstva - gospodarstva, poljoprivrede te vanjskih i europskih poslova. Pre-davači su se kroz izlaganja te u okvi-ru okruglih stolova, uz problematiku pridruživanja EU (koja se provlačila kroz sva pitanja), osvrnuli i na aktualno stanje u drvno-prerađivačkom sektoru.

Zaštita drvnog potencijalaPredstavnici zemalja Poljske i Slo-

venije govorili su o svojim iskustvima vezanima uz ovaj sektor, a prisutni su potom mogli dobiti uvid u Sektorske

potpore i mogućnosti za financiranje drvne industrije u EU okruženju, dok je veći dio drugog dana bio posvećen tematskom bloku o mogućnostima iskorištavanja energije iz drva. Ipak, najviše pažnje prisutnih privuklo je izlaganje i rasprava o Prijedlogu Na-crta Zakona o preradi i uporabi drva, proizvodima od drva i namještaju, u kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Komore inženjera u šumarstvu, Udruge pro-izvođača peleta, Udruge malih pila-nara, Šumarskog fakulteta i ostalih mjerodavnih stručnjaka. Iako su se uključeni osvrnuli na sporne odred-be u Zakonu (na koje je reagirala i Hrvatska obrtnička komora), tj. na pitanja licenciranja i minimalnih teh-ničkih uvjeta, zbog ostalih pokazatelja koji se odnose na potencijalni budući smjer u kojemu bi drvni sektor mogao ići, a gdje je velika vjerojatnost da RH neće biti u mogućnosti zaštititi svoju drvu sirovinu, zaključak razgovora je bio da bi Zakon ipak trebalo staviti u proceduru donošenja. Naime, većina prisutnih koji su sudjelovali u razgo-voru zaključili su da je bitno zaštititi hrvatski drvni potencijal te učiniti sve kako bi se omogućilo prerađivanje po-tencijala šumskih resursa u hrvatskoj

proizvodnji. Budući da je riječ o ra-zličitim tumačenjima onoga što bi se moglo/htjelo postići donošenjem ovog zakona, općenito je mišljenje da se ne može osporiti cilj da 70 posto drvne šumske mase ostane i bude prerađeno u Hrvatskoj.

Privatne šumeOd ostalih zaključaka valja izdvo-

jiti pitanje sirovinskog potencijala iz privatnih šuma kojeg je potrebno snaž-nije mobilizirati i usmjeriti prema drv-noj industriji u smislu jačanja ponude dodatnih količina tehničke oblovine i posebno biomase. Zatim, važno je spo-

menuti i ulogu jedinica lokalne samou-prave u donošenju razvojnih projekata u koje su uključene i drvoprerađivačke tvrtke, a posebice u kontekstu privla-čenja sredstava iz strukturnih fondova za jačanje inovacijske, edukacijske i istraživačke infrastrukture. Zaključno, kontinuirano se mogla čuti ideja vo-dilja kako je nužno posvetiti posebnu pažnju obrazovanju i edukaciji te da je suradnju s akademskom zajednicom potrebno dinamizirati i intenzivirati u svim znanstvenim disciplinama uz veću primjenu pametnih i inovativnih tehnologija (smart technologies, nano-technologies itd.).

Na međunarodnom festivalu di-zajna „DAN D“ u petak, 14. lipnja predstavljen je projekt

„Dizajner i obrtnik“. U prostorima biv-še tvornice Gredelj u Strojarskoj ulici u Zagrebu izloženi su prototipovi novih proizvoda nastalih višemjesečnom su-radnjom studenata 1. godine diplom-skog studija dizajna Arhitektonskog fa-kultetu u Zagrebu te obrtnika-članova Hrvatske obrtničke komore.

Izložbeni prototipovi izrađeni su u obrtničkim radionicama, a osmišljeni od strane mladih dizajnera. Cilj ovog projekta bio je omogućiti studentima stjecanje iskustva u realnom okruženju te uspostaviti povjerenje i kontinuitet suradnje između studenata i obrtnika.

Poticanje suradnje - Sve više europskih država uspješnu

strategiju razvoja proizvodnje i male industrije gradi na udruživanju i među-sobnoj suradnji proizvodnog obrtništva i dizajna. Hrvatska obrtnička komora prepoznala je ove trendove te raznim aktivnostima nastoji potaknuti surad-nju obrtnika i dizajnera - rekao je ko-ordinator projekta Matija Duić na pred-

„DIZAJNER I OBRTNIK” NA MEđuNARODNOM FESTIVALu DIZAJNA

Maštoviti studenti i vješte ruke obrtnika

Originalni i inovativni prototipovi proizvoda rezultat su uspješne suradnje studenata Arhitektonskog fakulteta i renomiranih obrtničkih radionica

stavljanju projekta u sklopu programa „DANA D“.

Mladen Orešić, profesor Arhitek-tonskog fakulteta, istaknuo je neupitnu ulogu dizajna u poslovanju obrtnika te stvaranju proizvoda koji će biti inova-tivan, prepoznatljiv i konkurentan na tržištu.

Originalni, inovativni i maštoviti proizvodi u kojima su mogli uživati posjetitelji festivala jesu: „Pop Up“ vješalo za odjeću, folder i set polica namijenjen brodskom interijeru, rad studentice Ozane Ursić i stolarskog obrta Arbor, lampa „Bloom“ studen-tice Petre Jelaske i kovinopojasar-skog obrta Havel, drveni stol „Aree“ studenta Vedrana Ercega i namještaja Armario, stakleni stolići „3sto“ stu-dentice Janje Roškar i namještaja Ar-mario, keramičke zdjelice studentice Ane Sekulić i lončarstva Merania, set proizvoda studentice Ivone Miloš i lončarstva Merania, viseće svjetiljke studentice Ane Armano Linta i kovi-notokarske radionice Deželić, torba za laptop studenta Ivana Vukmanića i obrta Borisa Skomine, keramičko sje-nilo za lampu i set zdjelica Ene Prise-lec i lončarskog obrta Merania, komo-da studentice Kristine Crnek Vidović te namještaja Armorio te posudice, soljenke i paprenke studentice Eme Gerovac i kovinotokarske radionice Deželić.

Dašak inovativnosti- Nova tehnologija, novi materijali i

direktni kontakt s proizvođačem razlo-zi su zbog kojih mi je ovaj projekt bio velik izazov, ali i zanimljiva avantura u nepoznato. Ipak, za mene je najuzbud-ljiviji bio sam proces stvaranja novog proizvoda. Svojim idejama željela sam unijeti dašak inovativnosti u svijet ko-vinopojasarskog obrtništva - istaknula je Petra Jelaska.

- Osim toga, ovim projektom željeli smo udahnuti život svojim idejama te

obrtnicima dizajnirati proizvod s ko-jim mogu biti konkurentni na tržištu. Prilikom stvaranja prototipova novih proizvoda bilo je ključno pronaći kom-promis između interesa obrta, tehnolo-gija koje posjeduju te naših kreativnih vizija i ideja - zaključila je studentica Ozana Ursić.

Obrtnici i dizajneri s dovršenim prototipom proizvoda moći će, iz-među ostalog, konkurirati na ovogo-dišnjem natječaju „Moj motiv 2.0“ Zagrebačke banke i Hrvatske obrt-ničke komore. Program „DANA D“

obilovao je brojnim predavanjima, radionicama, okruglim stolovima te izložbama.

Osim „D-marketa“, na kojemu su tvrtke, udruge, obrtnici, izdavači, dizajn shopovi i slobodni umjetnici mogli izlagati, održala se i izložba ra-dova mladih dizajnera „D-izložba“ te komercijalna izložba „D-industrija“. Glavna tema dizajna bio je odnos di-zajna i grada, a na koji sve način diza-jn oblikuje i utječe na urbani prostorr pitanje je na koje su odgovor dobili posjetitelji „DANA D“.

CEH RIBARA18. susret ribara

na Hvaru

Na 18. susretu ribara kroz struč-na izlaganja i raspravu razmotrit će se brojne teme vezane uz obav-ljanje ribarske djelatnosti. Osim uvodnog izlaganja predsjednika Ceha, razmotrit će se aktualno sta-nje i perspektive razvoja hrvatskog ribarstva, ribarstvo u Splitsko-dal-matinskoj županiji, aktualni trenu-tak u marikulturi, stanje resursa u Jadranskom moru - znanstvena tema, ribarska inspekcija, Zakon o morskom ribarstvu, hrvatsko ribar-stvo nakon ulaska RH u EU, ribolov malim ribolovnim alatima, koćar-ski ribolov, ribolov sitne plave ribe, operativni program za ribarstvo, poticaji i potpore u ribarstvu na-kon ulaska Hrvatske u EU te regi-star ribolovne flote, ovlaštenja u ribolovu, ribarske luke, privezi u lu-kama, kao i minimalni broj članova posade na ribarskim brodovima.

(dp)

26. godinu zaredom Hrvatska obrtnička komora, Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika, organizira Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika. Ovogodišnji, 26. kon-gres održavat će se od 24. do 26. studenoga u Puli. Domaćin Kon-gresa je Obrtnička komora Istarske županije.

Glavna tema koja će se protezati kroz rad Kongresa bit će ulazak RH u EU, poslovanje ugostitelja u no-vom okruženju te priprema ugo-stitelja za nadolazeće tržište.

Za vrijeme Kongresa održat će se tradicionalna Gastro izložba ugostitelja domaćina Kongresa s područja Istarske županije.

(kt)

Je li vaš obrt u Bazi obrtnika

HOK-a?Baza proizvodnih i uslužnih

obrta Hrvatske obrtničke komo-re sadržava informacije o ponudi proizvoda i usluga članova HOK-a, a u elektronskom obliku dostupna je na internetu i CD-u. Sadržaj uk-ljučuje bazu podataka proizvod-nog obrta, gastro ponudu, ali i druge korisne podatke. Namjena CD-a Poslovne informacije, koje-ga Hrvatska obrtnička komora iz-daje svake dvije godine, je učiniti podatke o hrvatskim obrtnicima dostupnim svim potencijalnim tr-govačkim partnerima, kako u široj regiji tako i u Europi.

Svi podaci dostupni na CD-u su prevedeni na engleski i njemač-ki jezik te su na taj način jednako dostupni svim korisnicima. Podaci se mogu pretraživati po proizvod-nom programu, djelatnostima i svim ostalim upitima.

Za upis u bazu potrebno je popunjeni, potpisani i ovjere-ni formular dostaviti na adresu HOK-a: Ilica 49, 10 000 Zagreb. Formular je moguće preuzeti u vašem udruženju obrtnika ili u područnoj obrtničkoj komori, odnosno na internetskim strani-cama: www.hok.hr.

(md)

Matija Duić

26. Kongres ugostitelja u Puli

U Karolina Maslać

**********

**********

www.hok.hr

7srpanj 2013.Obrtničke novine

VODEĆI PONUĐAČ POSLOVNIH INFORMACIJA U EUROPI.

POSEBAN PAKET BISNODE USLUGA ZA OBRTNIKE!Članovima obrtničke komore omogućujemo:

1. 2. 3. 4. 5.Provjerite s kim poslujete!

+ VIŠE OD 40% POPUSTA NA NAŠE USLUGE!

PAKET U VRIJEDNOSTI OD 7.181 KN DOBIVATE ZA 4.900 KN!

Pronađite noveklijente!

Predstavitesvoje usluge!

Osigurajte svojunaplatu!

Pronađite potencijalne partnere!

Boniteti.com - Poslovni 2.790 kn + PDVWLW - Poslovni 4.392 kn + PDV

Prijavite se i besplatno isprobajte paket Obrtnik jedan mjesec! Prijave na: obrtnik@bisnode.hr

www.hok.hr

8 Obrtničke novine srpanj 2013. CEHOVI

NA SNAZI NOVI ZAKON O pRIJEVOZu u CESTOVNOM pROMETu

Usvojen velik broj prijedloga Ceha prijevoznika

Vozači u javnom cestovnom prijevozu putnika moraju imati odgovarajuću stručnu spremu, kao i prijevoznici za vlastite potrebe vozilima iznad 3.5 t najveće dopuštene mase i autobusima

U Matija Justament

Novi Zakon o prijevozu u ce-stovnom prometu (NN 82/13), stupio je na snagu 30. lipnja.

Zakonom se određuju uvjeti i način obavljanja djelatnosti prijevoza putnika i tereta u unutarnjem cestovnom prome-tu, agencijske djelatnosti u cestovnom prometu, djelatnosti pružanja kolod-vorskih usluga, prijevoz za vlastite po-trebe, kao i nadležnosti tijela zaduženih za provođenje i nadzor nad provedbom ovoga Zakona. Djelatnost prijevoza put-nika i tereta i prijevoz za vlastite potrebe u međunarodnom cestovnom prometu obavlja se u skladu s propisima Europ-ske unije, ovim Zakonom i drugim pro-pisima kojima je uređeno ovo područje te međunarodnim ugovorima koje je sklopila Republika Hrvatska.

Usklađivanje s EUZakon o prijevozu u cestovnom pro-

metu donesen je radi daljnjeg usklađiva-nja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.

Tijekom izrade Zakona vodstvo Ceha prijevoznika i Sekcije prijevoza putnika HOK-a i predstavnici stručne službe HOK-a održali su niz radnih sastanaka s predstavnicima resornog ministarstva, na kojima je upozoreno na odredbe koje bi mogle negativno

utjecati na poslovanje. Na sastancima je od strane predstavnika ministarstva istaknuto da se na Zakon direktno pri-mjenjuje više Uredbi EU koje su obve-zujuće te da u tom dijelu nisu moguće korekcije.

Usvojeni su sljedeći zahtjevi Ceha prijevoznika HOK-a:• prihvaćeno je da vozači u javnom

cestovnom prijevozu putnika (auto-taksi prijevoz, posebni linijski pri-jevoz putnika, povremeni prijevoz putnika, posebni prijevoz putnika u unutarnjem cestovnom prome-tu, javni linijski prijevoz putnika) moraju imati odgovarajuću stručnu spremu (srednja stručna sprema u zanimanju vozač, odnosno početnu kvalifikaciju).

• prihvaćeno je da vozači kod prijevo-za za vlastite potrebe koji upravljaju vozilima iznad 3.5 t najveće dopu-štene mase i autobusima imaju od-govarajuću stručnu spremu (srednja stručna sprema u zanimanju vozač, odnosno početnu kvalifikaciju).

• prihvaćeno je da se fizičkim osoba-ma (obrtnicima) omogući dobivanje dozvole za ovlašteni Centar za ospo-sobljavanje koji provodi Programe za stjecanje početnih kvalifikacija i periodičke izobrazbu vozača. U starom zakonu isto je bilo moguće samo pravnim osobama.

• omogućeno je da se povremeni prije-voz putnika može obavljati osobnim vozilima (8+1 i 7+1).

• ukida se knjiga putnih listova za po-vremeni prijevoz putnika u unutar-njem cestovnom prometu.

• omogućeno je da se izvod licenci-je ne izdaje na vozilo (registarsku oznaku) nego na tvrtku, čime je smanjenja administracija i, u slučaju potrebe, omogućen privremeni na-jam (posudba) vozila ili priključnog vozila.

• licencija za javni cestovni prijevoz izdaje za na razdoblje od 10 godina (do sada se izdavala na 5 godina).

Shuttle prijevozNovost je i da se kao uvjet za iz-

davanje licencije više ne traži vlastito parkirno mjesto ili ono u najmu, uvo-

di se novi pojam Upravitelj prijevoza („stručno osposobljena osoba za or-ganizaciju prijevoza“) te novi pojam „shuttle prijevoz“ - prijevoz od zračne luke do središta grada, odnosno hotela autobusima i osobnim vozilima. Po-sebni prijevoz putnika u unutarnjem cestovnom prometu (iznajmljivanje osobnog vozila s vozačem, cestovni vlak, zaprežno vozilo) propisuju jedi-nice lokalne samouprave, a uvedena je i mogućnost pravnog sljedništva prije-voznika kod raspodjele dozvola.

Vodstvo Ceha prijevoznika izrazilo je zadovoljstvo usvojenim prijedlo-zima, ali je istaknuto kako, nažalost, dio zahtjeva nije prihvaćen te će se u daljnjoj komunikaciji s predstavni-cima resornog ministarstva pokušati utjecati na prihvaćenje preostalih za-htjeva.

uLASKOM u EuROpSKu uNIJu NOVOSTI ZA pROFESIONALNE VOZAČE

Obavezna periodička izobrazbaDokazom stečene kvalifikacije za vozača, u skladu s člankom 12. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, smatra se vozačka dozvola u kojoj je upisan „kod 95”

U Matija Justament

Od 1. srpnja 2013. godine, od-nosno od dana pristupanja RH EU, nastupaju promjene u od-

nosu na izobrazbu profesionalnih voza-ča. U skladu sa Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu (NN 82/2013), koji je usklađen s Direktivom 2003/59/EZ, profesionalni vozači državljani Repu-blike Hrvatske te vozači državljani tre-ćih država koji su zaposleni u tvrtkama s poslovnim nastanom u Republici Hr-vatskoj, moraju imati početne kvalifi-kacije i redovito se osposobljavati kroz obveznu periodičku izobrazbu, ako upravljaju vozilima za koja je potrebna:• vozačka dozvola kategorija C1,

C1E, C ili CE,

• vozačka dozvola kategorija D1, D1E, D ili DE Dokazom stečene kvalifikacije za

vozača, u skladu s člankom 12. Zako-na o prijevozu u cestovnom prometu, smatra se vozačka dozvola u kojoj je upisan „kod 95“. Policijska uprava nadležna za izdavanje vozačke dozvole na temelju Svjedodžbe o stečenim po-četnim kvalifikacijama ili na temelju Svjedodžbe o periodičkoj izobrazbi u vozačku dozvolu upisuje „kod 95“

Vozači koji s danom 1. srpnja 2013. godine imaju vozačku dozvolu jedne od gorenavedenih kategorija, zasad ne moraju imati upisani „kod 95“ u vo-začku dozvolu kako bi im bilo dopu-šteno upravljanje vozilom na teritoriju EU.

Stjecanje početnih kvalifikacija je propisano člankom 7. Zakona o prije-vozu u cestovnom prometu.

Početne kvalifikacije stječu se:• provjerom znanja, ili• ubrzanim stjecanjem početnih kvali-

fikacija.Provjera znanja sastoji se od teoret-

skog i praktičnog dijela ispita. Nakon položenog ispita provjerom znanja iz-daje se svjedodžba o stručnoj osposo-bljenosti o početnim kvalifikacijama (u daljnjem tekstu: SSO o početnim kvali-fikacijama).

Ubrzano stjecanje početnih kvalifi-kacija obuhvaća pohađanje tečaja i pro-vjeru znanja. Nakon položenog ispita izdaje se SSO o ubrzanim početnim kvalifikacijama.

Početne kvalifikacije stječu se i kroz srednjoškolsko obrazovanje za zanima-nje vozač, kao i kroz druge vrste obra-zovanja ili osposobljavanja, uz uvjet da program obrazovanja ili osposo-bljavanja za zanimanje vozač obuhva-ća sadržaje propisane u skladu s ovim

Zakonom. Nakon završenog obrazo-vanja za zanimanje vozač, uz redovitu svjedodžbu izdaje se i SSO o početnim kvalifikacijama.

Periodička izobrazba vozača

Periodička izobrazba vozača sastoji se od obuke kojom se osobama koje imaju SSO o početnim kvalifikacijama ili vozačima koji su oslobođeni obveze stjecanja početne kvalifikacije osigura-va dopuna znanja potrebnih za njihov rad, posebno glede sigurnosti u cestov-nom prometu i racionalizacije potroš-nje goriva.

Po završetku obuke koja traje 35 sati, vozačima se izdaje svjedodžba ko-jom se potvrđuje periodička izobrazba (SSO o periodičkoj izobrazbi).

Periodičku izobrazbu moraju proći:• vozači koji posjeduju SSO o počet-

nim kvalifikacijama svakih pet godi-na nakon izdavanja SSO o početnim kvalifikacijama,

• vozači koji su oslobođeni obveze stjecanja početne kvalifikacije, vo-zači D1, D1E, D ili DE kategorija najkasnije do 10. rujna 2015 godine, vozači kategorija C1, C1E, C ili CE, najkasnije do 10. rujna 2016. godine te nakon toga roka svakih pet godi-na,

• vozači koji posjeduju svjedodžbu o stečenoj srednjoj stručnoj spremi u zanimanju vozač, izdanu do 1. srp-nja 2013. godine, u roku pet godina od dana izdavanja svjedodžbe.Ministarstvo pomorstva, prometa i

infrastrukture je izdalo rješenja kojim je dalo ovlaštenje za provođenje pro-grama za stjecanje početnih kvalifikaci-ja i periodičke izobrazbe vozača Centri-ma za osposobljavanje te se popis istih može preuzeti s web stranice http://www.mppi.hr/default.aspx?id=411.

U Narodnim novinama br. 75/13 20. lipnja objavljen je Zakon o radnom vremenu, obveznim od-morima mobilnih radnika i ure-đajima za bilježenje u cestovnom prometu. Zakon je stupio na snagu osmog dana od dana objave. Za-konom se uređuje radno vrijeme i obvezni odmor mobilnih radnika i vozača u cestovnom prijevozu, vrijeme vožnje, prekidi vožnje i dokumentacija, način, uvjeti i po-stupak stjecanja dozvole za radio-nice, memorijske kartice i uvjeti za njihovo izdavanje, postupci i pro-vjere, službene evidencije, nadzor i inspekcija, odgovornost te pre-kršajne odredbe. Zakon se primje-njuje na mobilne radnike koji su-djeluju u aktivnostima cestovnog prijevoza, vozače, kao i na samoza-poslene vozače. Također, Zakon se primjenjuje na vozače vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.5 t, kao i na vozače vozila čija je dopuštena masa s priključnim vo-zilom veća od 3.5 t te na autobuse konstruirane ili trajno prilagođene za prijevoz više od devet putnika, uključujući i vozača.

(mj)

Zakon o radnom vremenu

prijevoznika

Ministarstvo pomorstva, pro-meta i infrastrukture 5. lipnja objavilo je Javni poziv za dodjelu potpora brodarima unutarnje plo-vidbe u nacionalnom prijevozu.

Brodarima na unutarnjim voda-ma dodjeljuje se državna potpora sukladno programu „Poticanje razvitka riječnog prometa kroz dr-žavnu potporu male vrijednosti“. Korisnik može ostvariti pravo na potporu kojom će se financirati navigacijska oprema i opremlje-nost u skladu s tehničkim zahtjevi-ma radi poboljšanja eko-tehničkih radnih svojstava plovila, a sve u cilju podizanja sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama.

Visina potpore pojedinom ko-risniku može iznositi najviše 200 tisuća eura u kunskoj protuvrijed-nosti u razdoblju od tri godine.

Javni poziv je objavljen na http://www.mppi.hr

(mj)

Uputstvo za korisnike povlastica za plavi

dizelMinistarstvo pomorstva, pro-

meta i infrastrukture 5. lipnja do-nijelo je Uputstvo za postupanje korisnika prava na oslobođenje plaćanja trošarine na energente koji se koriste kao pogonsko go-rivo za plovidbu. Korisnici prava su fizičke i pravne osobe upisane u odgovarajući upisnik, odnosno očevidnik kao vlasnici, brodari ili korisnici leasinga plovnih objekata ili plovila sukladno posebnom pro-pisu, kao na primjer vlasnici bro-dova, jahti, brodica u pomorskoj plovidbi, plovnih objekata i čama-ca u unutarnjoj plovidbi. Uputstvo je objavljeno na web stranici Mi-nistarstva www.mppi.hr, na linku „Uputstvo za korisnike povlastice za plavi diesel“. Uputstvo se ne odno-si na ribare, jer oni navedeno pra-vo ostvaruju po drugoj osnovi.

Ministarstvo je 4. lipnja donijelo i rješenje kojim se utvrđuje godiš-nja kvota potrošnje plavog dizela za brodove u nacionalnoj pomor-skoj plovidbi i plovila u nacional-noj unutarnjoj plovidbi za 2013. godinu. Više na http://www.mppi.hr/default.aspx?id=478.

(rp)

Potpore brodarima unutarnje plovidbe

Od obveze stjecanja početne kvalifikacije izuzeti su:• vozači koji posjeduju vozačku

dozvolu kategorija D1, D1E, D ili DE ili vozačku dozvolu koja se priznaje kao istovjetna, izdanu do 10. rujna 2008. godine,

• vozači koji posjeduju vozačkudozvolu kategorije C1, C1E, C ili CE ili vozačku dozvolu koja se priznaje kao istovjetna, izdanu do 10. rujna 2009. godine,

• vozači koji posjeduju svjedodž-bu o stečenoj srednjoj stručnoj spremi u zanimanju vozač, izda-nu do 1. srpnja 2013.

Bez početne kvalifikacije

**********

**********

www.hok.hr

9ŽUPANIJE srpanj 2013.Obrtničke novine

SLAVONSKI BROD

Klupe i kiosci prazni

Str. 12

KOPRIVNICA

Stipendije za 60 učenika

Str. 13

SISAK

Dan Obrtničke komore

Str. 17

Učenici stipendisti dobivat će 700 kuna mjesečne stipendije

Prosvjednici s tržnice traže primjerene uvjete za rad

Dobitnici priznanja za životno djelo su Pero Radanović, Anton Čerpnjak i Karlo Kabelka

broj 39srpanj2013.Županijska kronika

I obrtnici spojili „zeleno i plavo”

POTPISAN SPORAZUM HRVATSKIH I SLOVENSKIH OBRTNIKA

Istra bez granicaNaše komore ćemo

povezati kako bismo postali cjelovit servis obrtnicima i

poduzetnicima, naglasili su potpisnici

Prvi dan Hrvatske u Europskoj uniji obilježen je na granič-nom prijelazu u Plovaniji pot-

pisivanjem sporazuma o suradnji hrvatskih i slovenskih obrtničkih komora, gdje su se susreli pred-stavnici pograničnih općina i gra-dova te gospodarskih i turističkih institucija i asocijacija dviju država. Susret su otvorili gradonačelnici Buja i Pirana Edi Andreašić i Peter Bossman, a svoje potpise na spo-razum stavili su predsjednik OK Istarske županije Mario Paliska i čelnici komora Kopra, Sežane, Izo-le, Pirana i slovenskog gospodar-skog udruženja u Trstu Slavko Vi-žintin, Milan Škapin, Rajko Kodrič, Pavel Lovrečič i Nicola Tenze.

- Svjesni smo da će se od danas mnoge stvari za nas promijeniti, nadamo se na bolje. Uvjeren sam kako se većina naših obrtnika i po-duzetnika pripremala za ulazak na jedinstveno europsko tržište i kako

će iskoristiti nestanak granice za lakše i uspješnije poslovanje. Na-dam se da ćemo znati iskoristiti ne-stanak granica za postizanje boljeg poslovanja i jačanje suradnje s ko-legama iz slovenskih općina i gra-dova. Naše komore ćemo povezati kako bismo postali cjelovit servis obrtnicima i poduzetnicima - kazao je Paliska.

- Danas je naš san ispunjen - Istra bez granica. To je naša regija bez granica u kojoj želim da mi, a posebno naša djeca, u novoj za-jednici imaju iste šanse. Veseli me ovaj sporazum obrtničkih komora,

jer EU nije samo tržište s 500 mi-lijuna ljudi, nego je EU prije svega stabilnost i sigurnost, ne samo u političkom smislu, nego i da svi za-jedno imamo iste uvjete poslovanja i pravnu sigurnost - istaknuo je žu-pan Flego.

Jasna Jaklin Majetić je kazala da su dugo radili na skidanju barijera i da vjeruje da će odsad istarsko gospodarstvo ekonomičnije poslo-vati i zajedno s kolegama iz susjed-nih država kreirati nove proizvode. Također, izrazila je uvjerenje da će se sadašnji entuzijazam pretočiti u realne poslovne situacije.

PREDSJEDNIK HOK-a DRAGUTIN RANOGAJEC NA NAJVEĆEM SVEHRVATSKOM STOLU U BIOGRADU

Mnogobrojni, posebno mali proizvođači specifičnih delicija ovdje su u svom standardnom

načinu plasmana proizvoda

Tradicionalna manifestacija kojom se već osmu godinu zaredom u centru Jadrana

povezuje zelena i plava Hrvatska te tako otvara glavna turistička sezona unatoč svemu je više nego uspjela. Festival je to izvorne hrane, pića, gastronomskih delicija, izvornog suvenira i folklora.

Naravno da se ovdje i gosti, i ve-seli, i trguje. Mnogobrojni, posebno mali proizvođači specifičnih delicija ovdje su u svom standardnom na-činu plasmana proizvoda. Bilo je svega, a nije nedostajalo ni medij-ske pažnje pa se osim naših medija ovdje imalo priliku vidjeti i kolege sa slovačke televizije.

U Biograd je došao Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, a ovdje je već

Muzeji Hrvatskog zagorja od 2007. godine provode pro-jekt pod nazivom CRAF-

TATTRACT – Tradicijski obrti kao nove atrakcije za kulturni turizam u sklopu kojeg je u Kumrovcu u Mu-zeju „Staro selo“ otvoren Centar za tradicijske obrte, znanja i vještine. Kao model za širenje u regiji od 2011. godine nastavlja se pod po-kroviteljstvom Foruma slavenskih kultura te se partnerstvo proširuje na zemlje JI Europe.

Domaćin projekta ove godine je Etnografski muzej u Beogradu gdje je 8. srpnja 2013. otvorena me-đunarodna izložba pod nazi-vom „Čarobne rukotvorine od drveta“ koja je obuhva-ćala tradicijske proizvode iz Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Srbije i Bu-garske.

Hrvatska se predstavila s izložbom pod nazivom „Tradicijske drvene igračke Hrvatskog zagorja“ koje se nalaze na Listi zaštićenih dobara nematerijalne baštine u Registru kulturnih dobara Repu-blike Hrvatske, a od 2009. godine na popisu nematerijalnih dobara upisanih na UNESCO Reprezen-tativni popis nematerijalne svjet-ske baštine. Autorice izložbe su stručnjaci etnolozi iz MHZ-Muzeja „Staro selo“ Kumrovec, Tihana Kušenić i Dunja Šarić. Uz izložbu, izradu drvenih igračaka prezenti-rali su majstor Lovro Fijan iz Ma-rije Bistrice i Ivana Šuštić koja je tradicijskom „tisicom“ oslikavala igračke.

Prigodom otvorenja izložbe pu-blici i uzvanicima obratio se direk-

TRADICIJSKE DRVENE IGRAČKE HRVATSKOG ZAGORJA PREDSTAVLJENE U BEOGRADU

Čarobne rukotvorine od drveta

niz godina jer je zadaća turizma da poveže domaće proizvođače i turi-zam. A ova manifestacija već godi-nama o tome svjedoči.

- Manifestacija „Spojimo zeleno i plavo” u duhu je onog što i u Ko-mori i među obrtnicima cijenimo, a to je da je turizam iznimno značajan poligon za predstavljanje i plasman mnoštva proizvoda naših vrijednih obrtnika a koji imaju ograničene mogućnosti plasmana.

Sigurno je da proizvodi vrijed-nih ruku naših obrtnika obogaćuju i oplemenjuju hrvatski turizam kao što je sigurno i da sada s ulaskom u EU obogaćuju Europu - rekao je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec. Mažoretkinje, limena

glazba, folklorne i pjevačke skupi-ne iz desetaka gradova i inozem-stva prodefilirale su među kilome-tarskim stolovima s 400 izlagača iz svih dijelova Hrvatske na kojima su stajale nevjerojatne delicije, radovi vrijednih ruku, izvorni pro-izvodi.

Orkansko jugo i prijetnja kišom nisu spriječili dolazak gostiju. Pre-ma našoj procjeni, u Biograd je unatoč nevremenu došlo 25 tisuća posjetitelja.

Bilo je Slovaka, Čeha, Mađara, Slovenaca, Bosanaca, Austrijana-ca, gradišćanskih Hrvata, a doma-ćih od Slavonije i Baranje, preko Zagorja i Međimurja, sve do gostiju iz drugih dalmatinskih sredina.

tor Etnografskog muzeja u Beogra-du g. Miroslav Tasić koji je naglasio važnost ovakvih međunarodnih projekata, Saša Srećković zaposle-nik Centra za nematerijalnu baštinu etnografskog muzeja u Beogradu te ravnateljica Muzeja Hrvatskog za-gorja, gđa. Goranka Horjan koja je naglasila vrijednost projekta CRAF-TATTRACT.

Idućeg dana, 9. srpnja, održan je okrugli stol na temu „Uloga tra-dicijskih obrta u turističkom razvoju-mogućnosti i prijetnje“ na kojem su

sudjelovali Muzeji Hrvatskog zagorja – Muzej „Sta-

ro selo“ Kumrovec, Centar za tradicij-ske obrte i obrtnici.

Prvi međunarodni kup slastičara „Zlatni orah 2013.“ održan je u

Orahovici 13. i 14. lipnja. Bila je to revija slastica vrhunskih majstora iz Hrvatske, Slovenije, BiH i Srbije (ukupno 12 ekipa po dva člana), koje su ocjenjivali isto tako vrhunski slastičari - predsjednica Svjetskog udruženja kuhara i slastičara Alma Rekič iz Ljubljane, predsjednik Udruge slastičara Hrvatske Kristijan Kodrić i nastavnica slastičarstva iz Vinkovaca Ružica Šošić.

MEĐUNARODNI KUP SLASTIČARA „ZLATNI ORAH 2013.“

Vrhunski majstori slasticaPobijedila je Mehira Kovačevič

iz Slovenije, drugo mjesto pripalo je Jeleni Ujvari iz Srbije, treće je osvojila Ljerka Stanković Babić iz Zagreba, dok je najuspješnija do-maća slastičarka bila Sandra Ja-dek, vlasnica obrta „Sandrini kola-či“ iz Slatine. Cijeli događaj svojim su majstorijama uveličali ponajbolji hrvatski majstori Marijan Bošnjak, Ivan Đukić i Ivica Škrinjarić te Dra-žen Šafar, predsjednik Udruge ku-hara grada Orahovice.

www.hok.hr

10 ŽUPANIJEObrtničke novine srpanj 2013.

OK ZAGREB10000 ZAGREB Ilica 49/II

GRAD ZAGREB I ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Telefon: 01/48 46 741Telefaks: 01/48 46 615

E-mail: ok.zagreb@hok.hrPredsjednik: Ivan Obad

I. ZAGREB

XXI.Tajnik: Miran ŠoićSTRANICU PRIPREMILA: Lidija Mesarić

Međunarodna promocija obrtničkih škola

ZAVRšNA KONfERENcIJA EU PROJEKTA „EUROPEEK“

Prezentacijom rezultata obilježen završetak uspješnog

dvogodišnjeg projekta

Povodom završetka projek-ta „Europeek“ posvećenog promociji obrtničkih škola,

Obrtnička komora Zagreb 10. lipnja organizirala je završnu konferenciju na kojoj su predstavljeni rezulta-ti projekta. Konferenciji su prisu-stvovali predstavnici iz pet zemalja partnera (Njemačke, Poljske, Litve, Turske i Rumunjske) te predstavnici Grada Zagreba, Zagrebačke župa-nije, HZZ-a i Agencije za mobilnost i programe EU, koja je ujedno i fi-nancirala provođenje projekta na prostorima Hrvatske.

- U dvije godine trajanja projekta hrvatski obrtnici dobili su znanja i iskustva koja će im biti korisna sada kada Hrvatska ulazi u Europsku uniju. Nadam se kako ova konfe-rencija nije kraj, već početak novih projekata i nastavak odlične među-partnerske suradnje zemalja uklju-čenih u „Europeek“ - rekao je Ivan Obad, predsjednik OK Zagreb.

Projekt „Europeek“ odvijao se u sklopu Programa cjeloživotnog učenja, potprogram Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje) u razdoblju od 2011. godine do srp-nja 2013. godine. Cilj projekta bio je povećati interes za upis u obrtnička zanimanja te zajedno s partnerima

iz 5 europskih zemalja prenijeti pri-mjere dobre prakse u partnerske zemlje.

U projektu su sudjelovale tri strukovne škole: drvodjelska škola „Constantin Brancusi“ iz rumunj-skog grada Braile, Tehnička i indu-strijska strukovna škola iz Tuzle u Turskoj te litvanska Turistička škola iz Klaipėdosa. Osim škola, partneri su bile i Obrtnička komora Zagreb, Obrtnička komora Lublin te gospo-darski savez Kroatische Wirschaft-svereiningung E.V iz Frankfurta.

Tijekom projekta partneri su odr-žavali brojne aktivnosti u svojim državama, kao što su dani otvore-nih vrata, seminari za poslodavce, promocije na sajmovima i manife-

stacijama, izrada postera, brošura, dodjela stipendija, organizacija ra-dionica za učenike.

Ukupna vrijednost projekta je 118.500 eura, od čega je OKZ-u pripalo 22.500 eura za provođenje aktivnosti. U provedbu projekta bilo je uključeno oko 50 odraslih osoba i 98 učenika, od čega je njih 28 su-djelovalo na međunarodnim sastan-cima (9 učenika iz Hrvatske).

Na temelju suradnje u ovom pro-jektu potpisana su dva sporazuma o suradnji: Obrtničkih komora Lublin i Zagreb te Hrvatskog gospodarskog saveza i Obrtničke komore Zagreb, čime je suradnja osim na obrazov-nim aktivnostima proširena i na one gospodarske.

POSJET fRANcUSKOG KONZULAMnogobrojne mogućnosti suradnje

François Farre, počasni konzul Hrvatske u gradu Toulouseu

u Francuskoj boravio je 6. lipnja u posjetu Obrtničkoj komori Zagreb. Tijekom sastanka raspravljalo se o mogućnostima razmjene iskustava i edukacije na području restauracije antiknog namještaja i obrade drva, budući da u gradu Toulouseu postoji jedna od najvećih škola za majstore restauratore antiknog namještaja. Razgovaralo se i o mogućnosti-ma suradnje na području prodaje tradicijskih proizvoda, obnovljivim

izvorima energije, kao i seoskom i lovačkom turizmu.

Predstavljanje Frankfurta i Rajnsko-majnske regije

U okviru potpisanog sporazuma između Obrtničke komore Zagreb i Hr-vatskog gospodarskog saveza iz Frankfurta, 19. lipnja održano je pred-

stavljanje Frankfurta i Rajnsko-majnske regije na kojemu su sudjelovali Ia-ssen Boutachkov, direktor Europe & CIS, Mario Šušak iz KWVD-a, Hrvoje Uršić iz Zürich Financial Services i Monika Radmanić iz Pore-znog ureda Radmanić. U svojim prezentacijama upo-znali su nazočne s moguć-nostima rada u Njemačkoj kao i o potrebnim osigura-njima u cilju smanjenja od-govornosti u tijeku rada.

Dobrosusjedski odnosi

Tajnik Obrtničke komore Zagreb Miran Šoić 18. lipnja u prosto-

rijama Obrtničko-poduzetničke komore Krško održao je predava-nje o mogućnostima poslovanja i suradnje s hrvatskim obrtnicima nakon 1. srpnja. Članovi Obrtnič-ko-poduzetničke komore Krško

EU PROJEKTI

Od 12. do 15. lipnja pred-stavnici Obrtničkog uči-

lišta Zagreb sudjelovali su na trećem međunarodnom sastanku u sklopu europ-skog projekta „Business Competence in Social Ma-nagement“, uz predstavnike partnerskih institucija iz pet zemalja: Austrije, Njemač-ke, Bugarske, Slovenije i Španjolske. Predstavnici Obrtničkog učilišta prenijeli su ostalim partnerima rezul-tate lokalne ankete o nacrtu novog kurikuluma iz socijalnog poduzetništva. Također se raspravljalo o prednostima „blended learning“ metode učenja, izazovima koji očekuju buduće predavače na području socijalnog mena-džmenta, načinima motiviranja učenika te načinima oglašavanja nove obrazovne ponude.

Na Skupštini UO Zaprešić odr-žanoj 8. svibnja na mjesto

predsjednika Udruženja izabran je Zdenko Skledar.

Dosadašnji predsjednik Milan Ermacora iz zdravstvenih razloga dao je ostavku. Novoizabrani pred-sjednik Zdenko Skledar toplim se riječima zahvalio članovima Skup-štine na izboru, kao i dosadašnjem predsjedniku na kvalitetnom vođe-nju Udruženja.

UO ZAPREŠIĆ

Novi predsjednik Zdenko Skledar

U Sesvetama je 23. svibnja odr-žano predavanje o Zakonu o

fiskalizaciji u prometu gotovinom, izradi poslovnih planova i krediti-ranju za oko 50 zainteresiranih se-svetskih obrtnika. Predavači su bili Ljiljana Bogdanović, bankarica za male poduzetnike i obrtnike, Hrvoje Šarić, direktor Centra za poduzet-ničko bankarstvo Zagrebačke ban-ke te Damir Židanić, predsjednik Ceha obrta za intelektualne usluge Obrtničke komore Zagreb.

UO SESVETE

U okviru EU projekta „SMILE in VET“, kojega provodi Srednja strukov-na škola u Samoboru sa svojim partnerima, organizirano je studijsko

putovanje u austrijski grad Güssing. Profesori i učenici Srednje strukovne škole iz Sa-mobora i Pule te predstavnici grada Samobora i Udruženja obrtnika Samobor imali su pri-like vidjeti ekološki način zbri-njavanja otpada u Güssingu, jedan od najvećih europskih instituta u području obrazova-nja odraslih, WI FI – Institut za unapređenje gospodarstva u Grazu te ogledni primjerak pa-metne kuće u Grazu.

SMILE IN VET: Studijsko putovanje u Austriju

„BUCOSOMA“: Treći sastanak partnera

11. MEĐUNARODNI PROLJETNI SAJAM

U organizaciji UO Velika Gorica i Turističke zajednice grada Velike Gorice od 24. do 26. svibnja odr-žan je Međunarodni 11. proljetni sajam, na kojemu je nastupilo 80 izlagača.

Partneri ovogodišnjeg sajma bili su Svetokriško vojvodstvo iz Poljske i Područna obrtnička ko-mora Krško iz Slovenije. Sajam je završio revijom frizura i modnom re-vijom, tradicionalnim 6. Hair Fashi-onom VG-a, kojeg su organizirale sekcije frizera i krojača Udruženja. Na Sajmu su tradicionalno prezen-tirana obrtnička zanimanja u cilju približavanja strukovnih zanimanja mladim naraštajima.

Obrtnički sajam u Ivanić Gradu

U organizaciji UO Ivanić Grad, uz podršku Grada i Turistič-

ke zajednice, povodom obilježa-vanja Dana grada Ivanić Grada 8. lipnja održana je manifestacija „Tradicija, gastronomija, turizam“. Smisao i cilj sajma prije svega su očuvanje i promidžba tradicijskih i umjetničkih obrta, predstavljanje gastronomske ponude kraja, kao i popularizacija seoskog turizma kao pravca razvoja kontinentalnog turizma.

Svoje proizvode i usluge pred-stavilo je više od stotinu izlagača iz cijele kontinentalne Hrvatske.

Rapsodija u Velikoj Gorici

UO Dugo Selo nagradilo je odlične srednjoškolcie i omogućilo im ljeto-vanje u Velom Lošinju. Ove godine nagrađeni su Petra Pulja, Martina Lovošević, Tomislav Bencak, Marijan Marinić i Josip Damjanov. Grad Dugo Selo i Općina Brckovljani osigurali su im džeparac.

UO DUGO SELONagradno ljetovanje

Predavanje o fiskalizaciji

najviše su zapitkivali o registraciji tvrtke, izdavanju računa, obra-čunu PDV-a, plaćanju poreza, plaća i sl. Sljedeći susret sloven-skih gospodarstvenika iz Krškog i obrtnika Zagreba i Zagrebačke županije dogovoren je za sredinu srpnja.

www.hok.hr

11ŽUPANIJE srpanj 2013.Obrtničke novine

VII.

OK BJELOVARSKO- BILOGORSKE ŽUPANIJE43000 BJELOVAR Junija Palmotića 1

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

Telefon: 043/242 242 Telefaks: 043/241 280

E-mail: ok.bjelovar@hok.hrPredsjednik: Franjo Pal

Tajnik: Davorin VezmarovićSTRANICU PRIPREMIO: Davorin Vezmarović

BJELOVAR

OK DUBROVAČKO- NERETVANSKE ŽUPANIJE20000 DUBROVNIK Široka 4/2

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Telefon: 020/323 550Telefaks: 020/323 560

E-mail: ok.dubrovnik@hok.hr Predsjednik: Svetan Pejić

Tajnik: Nikola KalafatovićSTRANICU PRIPREMIO: Nikola Kalafatović

XIX.

DUBROVNIK

MALI OBRTNICI ZASLUŽUJU ŠANSU

Vencl Geler – čovjek kojemu se vjeruje

ANTE JAKIĆ: PLAKETA „ZLATNE RUKE“ U PRAVIM RUKAMA

Cijeli svoj život posvetio sam obrtništvu

Makedonija ozbiljan poslovni partner

Ove godine obrt Jakić slavi 60 godina uspješnog poslovanja i to pokazuje da se vrijednim radom i trudom cijele obitelji može uspjeti u ovom poslu

RADOST ISPRED HNK20 novih majstora

Na proljetnom roku majstor-ski ispit položilo je ukupno 20

kandidata, od čega sedam frizera, troje kuhara, dvoje automehaniča-ra, dvoje klesara te po jedan nat-konobar, autolimar, plinoinstalater, vodoinstalater, soboslikar-ličilac, strojobravar.

Novim majstorima diplome su uručene 2. srpnja ispred zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u sklopu održavanja sve-čane Akademije HOK-a. Preostali dio majstorskih diploma bit će do-dijeljen krajem rujna u prostorijama Obrtničke komore Bjelovar.

Ispitima stručne osposobljenosti do sada je pristupilo 15 kandidata: petoro poslužitelja jela i pića, troje pečatorezaca, troje priprematelja jednostavnih jela i slastica, dvoje cvjećara-aranžera te po jedan drvo-tokar i priprematelj bureka i pizza.

U tijeku su i pomoćnički ispiti u srednjim strukovnim školama diljem Bjelovarsko-bilogorske županije, kojima bi trebalo pristupiti 334 uče-nika.

Tamo gdje se iz pitomog da-ruvarskog predgrađa odvaja sporedna cesta prema rod-

nom mu Daruvarskom Brestovcu, u krasno uređenoj obiteljskoj kući s opremljenom radionicom živi obrt-nik-automehaničar Vencl Geler, koji ove godine slavi 20. godišnjicu svog obrta. Kao mali poduzetnik-obrtnik krenuo je od ničega i sve što ima stvorio je sam i uz pomoć supruge Ljiljane. Vencl Geler jedan je od onih koji malo pričaju, a puno kažu - i ne boji se izreći ono što misli, ostajući pritom realan i objektivan. Osim toga, ponosno ističe svoje češko-njemačko podrijetlo i sma-tra da upravo manjinske različitosti daju posebnu kvalitetu i sinergiju njegovom kraju.

Praksa je bitnaZanatu ga je učio majstor Karlo

Kovač u rodnom Brestovcu, bilo je to 1971.g., a pohađao je srednju školu ŠUP u Daruvaru.

- Vi i ne znate, ali tadašnja pozici-ja malog obrta i školovanja za obrt, bez obzira na represivni i u suštini neperspektivni sustav bivše drža-ve, bila je i bolja i praktičnija od ove danas. Obrtnika se izravno poticalo poreznim olakšicama, između osta-log i za osposobljavanje naučnika,

koji su u školi provodili pola godine, a ostalo su vrijeme bili na praksi. No, zbog današnjih ciklusa, koji uključuju tjedan dana teorijske, a tjedan dana praktične nastave, do-lazi do slučajeva da naučnik završi srednjoškolsko obrazovanje, a da u te tri godine nikad nije samostalno popravio neko teretno vozilo - opi-suje gospodin Geler.

Kao višegodišnji član pomoćnič-nih ispitnih komisija, često je upo-zoravao na problem nedostatka praktične nastave u obrazovnim programima, a tijekom dugogodiš-njeg iskustva stručno je osposobio 40-tak naučnika u svojem obrtu.

Nakon školovanja i vojske te pet-naestak godina provedenih u tvrt-kama radeći za druge, Vencl Geler 1993. godine otvara vlastiti auto-mehaničarski obrt specijaliziran za teretna vozila. Trenutno zapošljava tri djelatnika, od kojih je jedan nje-gov sin Davor kojeg je sam obučio. Drugi sin Alen završio je Prometni fakultet i radi u struci u Lipiku.

Svih godina uspješno vodi obrt, ali dolaskom ekonomske krize jav-

ljaju se i poteškoće. Investicije u infrastrukturu se gase, obrti i tvrtke u prijevozu propadaju ili prestaju re-dovito plaćati, mnogi koji uopće na plaćaju - sve to dovelo je obrt gos-podina Gelera do problema. Zbog brojnih dužnika posluje s gubitkom, ali još uvijek ne namjerava reduci-rati broj zaposlenih, jer jako cijeni svoje vrijedne djelatnike.

Ravnopravni partnerSmeta mu što država kroz sustav

milijunskih potpora favorizira one velike, dok se zanemaruju mali i srednji poduzetnici i obrtnici, kojima bi potpora od 50 do 100 tisuća kuna značila opstanak poslovanja i zadr-žavanje broja radnika.

Također, smatra da Komora neće moći uspostaviti čvršću vezu sa

svojim širim članstvom sve dok ne postane ravnopravan i utjecajan partner države, kao što su to sada sindikati ili HUP.

U komorskom sustavu aktivno djeluje, a trenutno je član Nadzor-nog odbora UO Daruvar te prati te-kuća događanja. Ulazak u EU vidi kao šansu za svoj obrt zbog speci-fičnog načina servisiranja teretnih vozila kojeg primjenjuje.

Obrtnik Geler dobitnik je prošlo-godišnjeg jubilarnog priznanja pla-kete „Zlatne ruke“ Obrtničke komo-re Bjelovarsko-bilogorske županije, kako za zasluge za obrt i obrtništvo, tako i za osobni angažman u lokal-noj zajednici. Stalni je podupirući član Češke besede i Javne vatro-gasne postrojbe Daruvar, čija vozila redovno besplatno servisira.

Predsjednik Udruženja obrtni-ka Metković gospodin Ante Jakić ovogodišnji je dobitnik

plakete „Zlatne ruke“ koja se do-djeljuje najuspješnijim obrtnicima. Tim povodom razgovarali smo s njim o tradiciji njegovog obrta, po-slovanju i aktivnostima u komor-skom sustavu.

• Vlasnik ste obrta s tradicijom od 60 godina?

- Točno, moj otac je osnovao obrt za popravke i trgovinu elektromoto-ra davne 1953. godine u iznajmlje-nom prostoru. Kako sam mu uvijek nešto pomagao, a taj posao zavo-lio, odlučio sam nastaviti obiteljski posao. Završetkom školovanja po-čeo sam raditi, najprije kao nauč-nik, a kasnije i kao majstor. Očevim odlaskom u mirovinu preuzeo sam obiteljski obrt početkom osamdese-tih i proširio djelatnost na trgovinu i zastupanje poznatih robnih marki.

Vrsni majstori• Sada radite u vlastitom pro-

storu i zapošljavate 5 djelatnika?- Devedesetih godina izgradio

sam reprezentativni poslovni prostor

u kojemu su radionica, izložbeni pro-stor i trgovina te trenutno zapošlja-vam pet djelatnika, a svake godine primam naučnike za praktičan rad u struci.

• Kako je Vaš obrt prolazio i kako prolazi u ovim kriznim vre-menima?

- Naša poslovna orijentacija poka-zala se dosta dobrom. Imamo vrsne majstore i naši kupci su na prvom mjestu, a to znači da smo u stanju popraviti sve kvarove ili na mjestu korisnika ili u našoj radionici. Isto tako, koristimo kvalitetne materijale i rezervne dijelove koje nabavljamo

u vrlo kratkom roku. Svi alati i stro-jevi koje nudimo u našem programu su poznati svjetski brandovi tako da kupci prepoznaju našu orijentaciju na kvalitetnu i brzu uslugu i proizvod koji nudimo. To je jedina garancija uspjeha. Ponekad je bilo problema s naplatama potraživanja, ali uz kva-litetne odnose s kupcima i dobav-ljačima i te smo probleme rješavali. Nadam se da su ta vremena iza nas.

• Izuzetno ste aktivni u Udruže-nju obrtnika Metković.

- Predsjednik sam Udruženja obrtnika Metković i član Upravnog odbora Obrtničke komore Dubro-vačko neretvanske županije, pred-sjednik Odbora za sajmove, član komisije za majstorski ispit za za-nimanje elektromehaničar i član Ceha uslužnog obrta i obrta za in-telektualne usluge HOK-a.

DobrotvorČlan sam nekoliko udruga koje

potpomažu kulturni i sportski život Grada Metkovića. Ove godine obrt Jakić slavi 60 godina uspješnog poslovanja i to pokazuje da se vri-jednim radom i trudom cijele obite-lji može uspjeti u ovom poslu. Cijeli svoj životni i radni vijek posvetio sam obrtništvu, kroz moju je radionicu prošlo na desetke naučnika i mislim da sam svojom aktivnošću doprinio razvoju obrtništva i kroz ova, za obrt-nike teška vremena.

Veleposlanica Repu-blike Makedonije u

Republici Hrvatskoj NJ.E. Daniela Karagjozoska 11. srpnja posjetila je HGK ŽK Dubrovnik, gdje se susrela s predstavnicima Gospodarske i Obrtničke komore te s poduzetnici-ma koji već imaju poslov-ne kontakte u Republici Makedoniji. Veleposlanici su prezentirani ekonomski poka-zatelji Dubrovačko-neretvanske županije s naglaskom na mogućno-sti razvoja, kao i potencijala za me-đusobnu suradnju. Istaknuto je da je uvoz proizvoda iz Makedonije u Dubrovačko-neretvansku županiju deset puta veći od izvoza, a veliki potencijal postoji u sektoru turiz-ma. Veleposlanica Karagjozoska je prezentirala gospodarsku sliku današnje Makedonije, koja je proš-la kroz mučno petnaestogodišnje tranzicijsko razdoblje, da bi danas bila jedna od rijetkih zemalja koje u posljednjih desetak godina imaju stopu inflacije ispod 2%. Makedo-

nija je zemlja koja je kroz zadnjih petnaestak godina provela više od 2 tisuće reformi, što je rezultiralo smanjenjem broja nezaposlenih s 240 na 130 tisuća. Uz opću stopu PDV-a od 10%, osnivanje poslov-nih zona s kompletnom infrastruk-turom, državne subvencije za pre-kvalifikacije zaposlenika, ubrzanje izdavanja raznih dozvola, poseban porezni tretman za poljoprivredu pa sve do bespovratnih potpora od 6.000 eura za nezaposlene iznad 50 godina koji krenu u privatni bi-znis, možemo zaključiti da je danas Makedonija prerasla u pouzdanog poslovnog partnera.

Nastavak kvalitetne suradnje sa županijom

Župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i

njegov zamjenik Davorko Obuljen primili su predstavnike Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije na radni sastanak na ko-jemu su Svetan Pejić, predsjednik komore, Ante Pavlović, savjetnik za ribarstvo i marikulturu i Nikola Kalafatović, tajnik komore, upo-znali svoje domaćine s nekim aktu-alnostima i problemima obrtništva

u županiji. Skrenuli su pažnju na pitanje upravljanja Malostonskim zaljevom kao posebnim rezerva-tom prirode.

Posebno je dan naglasak na problematiku provoza proizvoda ribarstva, ali i drugih gospodarskih proizvoda kroz područje Neuma. Župan i njegov zamjenik dali su podršku nastavljanju zajedničkog projekta promocije deficitarnih obrt-ničkih zanimanja.

Vencl Geler jedan je od onih koji malo pričaju, a puno kažu

- i ne boji se izreći ono što misli, ostajući pritom realan i

objektivan.

„Komora neće moći uspostaviti

čvršću vezu sa svojim širim članstvom sve

dok ne postane ravnopravan

i utjecajan partner države”

www.hok.hr

12 ŽUPANIJEObrtničke novine srpanj 2013.

OK ISTARSKE ŽUPANIJE52100 PULA Mletačka 12/1

ISTARSKA ŽUPANIJA

Telefon: 052/216 153

Telefaks: 052/383 744

E-mail: ok-istre@hok.hr Web: www.ok-istre.hrPredsjednik: Mario Paliska

Tajnik: Eros Sorić

STRANICU PRIPREMIO: Asim Čabaravdić

XVIII.

PAZIN

SLAVONSKI BROD

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

OK BRODSKO- POSAVSKE ŽUPANIJE35000 SLAVONSKI BROD Petra Krešimira IV. 46/1

Telefon: 035/447 017 Telefaks: 035/407 441

E-mail: ok.slavonski.brod@hok.hrPredsjednik: Zvonimir Ćirić

Tajnica: Željka PerglSTRANICU PRIPREMIO: Marijan Vrkljan

XII.

Na pulskim Giardinima 17. lipnja besplatno je podijeljeno tisuću porcija rižota s povrćem koji je pripravljen na prvom ovogodišnjem Istrafeštu

u organizaciji TZ grada Pule i pulskog Udruženja obrtnika. Rižot su be-splatno pripremali ugostitelji u velikoj tavi, a na Giardinima su se predstavili maslinari, uljari, vinari, medari, proizvođači aromatizirane rakije te Vesna sir i dr. Tajnik pulskog Udruženja Serđo Stupar poručio je da će i ubuduće pružati maksimalnu potporu ovoj i sličnim manifestacijama koje obogaćuju turističku ponudu.

Udruženje obrtnika Buzet 8. lipnja u poslovnoj zoni Ma-žinjica na Sv. Duhu obilje-

žilo je 10. dan obrtnika buzetskog udruženja, koje je lani slavilo četiri desetljeća postojanja i uspješnog djelovanja. Osvrćući se na sadaš-nji gospodarski trenutak i stanje obrtništva, predsjednica Udruženja Loredana Krbavčić podvukla je da obrtnici ne mogu naplatiti svoja po-traživanja i da je evidentno kupovna moć sve manja.

- Mnogi su obrtnici bili prisiljeni zatvarati obrte i otpuštati radnike. Analiza lanjskog otvaranja i zatva-ranja obrta pokazuje da je kriza zahvatila sve djelatnosti. Indikativ-no je da se u Buzetu, nekoć jakom obrtničkom središtu poznatom po preradi plastike, umjesto proizvod-nih djelatnosti otvaraju uslužne, u koje ne treba previše ulagati. Bu-

OBILJEŽEN DAN BUZETSKIH OBRTNIKA

Buzetu nedostaje proizvodnja

Uskoro u novom prostoru

Ako sve bude teklo prema planu, Udruženje obrtni-ka Rovinj do kraja godine će biti u novim radnim

prostorijama. Lani je Skupština odlučila kupiti novi po-slovni prostor u stambenom naselju Sv. Vid u Rovinju. Prostor veličine 123 kvadratna metra čine dvije radne prostorije, sanitarni čvor i sala za sastanke te parkirno mjesto. Useljenje se očekuje krajem ove godine i raču-na se da će novi poslovni prostor biti dovoljan i kvalite-tan za najmanje dva naredna desetljeća.

„Ca su kuhale nase none”

Rabačku rivu u ljetnim mjesecima posebno obogati tradicionalna gastro manifestacija „Ca su kuhale

naše none“. Jela pripremaju restorani s područja La-binštine, a posjetitelji mogu okusiti i domaće proizvode kao što su maslinova ulja, vina i rakije te pršut, ombo-lo, sir, marmelade i dr. O privlačnosti manifestacije sve najbolje govore posjetitelji koji rado kušaju tradicionalnu kuhinju destinacije u kojoj borave.

Pazinski obrtnici na „Danima Julesa Vernea”

Sekcija frizera i kozmetiča-ra UO Pazin aktivno se

uključila u obogaćivanje ma-nifestacije „Dani Julesa Ver-nea“ izradom frizura i šminki za statiste i statistice koji su obogatili program u svojim raskošnim kostimima. Su-djelovali su „Elida“ i „Lady“ iz Lupoglava, „Nana“ iz Lindara te „Vanda“, „Trend“ i „Donna M“ iz Pazina. Članovi Sekcije ugostitelja pripremili su po-sebnu ponudu u svojim ugo-stiteljskim objektima.

Podijeljeno tisuću porcija rižota

PRIČA POSLJEDNJEG UŽARA

SKUPšTINARI O NOVOM ZAKONU O OBRTUNajvažnije je da zahtjevi budu u cijelosti prihvaćeni

Skupština UO Nova Gradiška raspravljala je o novom Zakonu o obrtu te podržala stav Skup-štine Hrvatske obrtničke komore.

- Najvažnije da zahtjevi obrtnika budu u cijelosti obuhvaćeni u novom Zakonu o obrtu, a ne djelo-mično. Očekujemo izjednačenje položaja obrtnika s drugim gospodarskim subjektima. Prijedlog Zakona nudi samo djelomičnu zaštitu imovine obrtnika te se ovrha ne može provesti na nekretnini za stanovanje

„Živim od prodaje sportskih rekvizita”Obrtnička komora Brodsko-po-

savske županije nastoji pro-naći način kako očuvati ugrožene tradicijske obrte, kojih je zbog gos-podarske krize sve manje. Jedan od primjera kako svoju djelatnost mogu usmjeriti vlasnici tradicijskih obrta je i užarski obrt Nikole Oreš-kovića iz Nove Gradiške, posljed-njeg užara u Hrvatskoj. Užarski po-sao naslijedio je od svog oca, dok će sljedeće godine obrt preuzeti njegova kći.

Užarski obrt Oreškovića posebno je ponosan na svoj sportski pro-gram mreža za golove i užadi za sportske dvorane.

- Svojim mrežama ručne izra-de kao jedini ovlašteni proizvođači opskrbljujemo otvorena i zatvorena sportska borilišta diljem Hrvatske te dijelom Bosne i Hercegovine. U proizvodnji koristimo isključivo kva-litetne materijale, tako da na naše proizvode nema nikakvih reklama-cija - kaže Orešković.

Novogradiški obrtnik ne skriva da je situacija na tržištu teška i slože-na, da se za svaki posao mora bo-riti s konkurencijom iz Kine, ali isto tako ističe da se od užarskog posla može solidno živjeti.

- Na natječajima za posao, kao jedini proizvođač, borim se s tride-setak trgovaca koji prodaju jeftinu i nekvalitetnu robu porijeklom iz Kine ili Tajvana. Za razliku od njih, ja se svojim proizvodima mogu podičiti - stiče Orešković. Ručni rad, kva-litetni materijali i proizvod rađen po mjeri naručitelja glavna su prednost ovog obrta, koji svoj način poslova-nja mora mijenjati u skladu s vreme-nom i potražnjom na tržištu te isto-dobno sačuvati vezu s tradicijom i prošlim vremenima.

Valja istaknuti kako su mrežama iz obrta Orešković opremljene sve velike rukometne arene u Hrvat-skoj, golovi hrvatskih nogometnih prvoligaša te pojedinih njemačkih nogometnih klubova.

PROSVJEDI U SLAVONSKOM BRODU

Klupe i kiosci prazniNezadovoljni zbog obveze

ulaska u sustav fiskalizaci-je, iako za to nemaju uvjete

poput kolega u drugim gradovima, prosvjedovali su i prodavači na sla-vonskobrodskoj tržnici.

Prema riječima Davorina Crnoje-vića, voditelja RJ Tržnica u Komu-nalcu, na klupama je 60-ak proda-vača, a u kioscima dvadesetak koji su od početka srpnja u sustavu fi-skalizacije.

- Prodavači koji trguju u zatvo-renom prostoru ostvaruju promet tijekom cijele godine, a mi na otvo-renom najviše sto dana godišnje. Znači da nismo u ravnopravnom položaju. Shvaćamo da imamo obveze prema državi, ali su nam sve odjednom natovarili na leđa, od fiskalizacije do legalizacije, sve što naš džep jednostavno ne može podnijeti. Želimo sačuvati naša radna mjesta, a to bi trebao biti cilj i državi jer plaćamo svoje obveze - ogorčen je Željko Gajić, koji na tržnici prodaje već 24 godine. Ne vjeruje više u bolja vremena, jer u

posljednje vrijeme radi s gubitkom, a to potvrđuju i drugi obrtnici.

- Posla nema, o čemu dovolj-no govori i činjenica da i subotom radimo s nulom. Nismo protiv fi-skalizacije, ali tražimo primjerene uvjete za rad - ističe dugogodišnja obrtnica Mira Mazurek, podsjetiv-ši da u slučaju slavonskobrodske

tržnice obrtnike muči i problem ve-zan uz aktualno uređenje u sklo-pu kojeg slijedi seljenje kioska na tržnici.

- Ne znamo pod kojim ćemo uvjetima biti prebačeni, ni hoćemo li morati participirati u troškovima novih kioska - zabrinuto zaključuje Mazurek.

nužnoj za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba obrtnika i njegove obitelji, odnosno na nekretnini za obavljanje samostalne djelatnosti koja je njegov glavni izvor sredstava za život, dok druge nekretnine mogu biti predmetom ovrhe - rekao je Zvonimir Ćirić, predsjednik OK Brodsko-posavske županije. Novo-gradiški zamjenik gradonačelnika Dario Ban na sjed-nici je naglasio da će se Grad Nova Gradiška zala-gati za što bolju suradnju s Udruženjem obrtnika.

U Buzetu, nekoć poznatom po preradi plastike, umjesto

proizvodnih djelatnosti danas se otvaraju uslužne

zet je, međutim, dobio svoj prvi krojački obrt, registriran kao do-punska djelatnost, a otvorena su i dva obrta auto-struke - istaknula je Krbavčić, dodavši da obrtnici puno očekuju od ulaska u EU. Čestita-jući nagrađenim buzetskim obrtni-cima predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec se osvrnuo na Zakon o obrtu za koji je naglasio da je do-bar u većem dijelu, no HOK prigo-

vara na četiri segmenta. Poručio je resornom ministarstvu da se zajedno s HOK-om angažira na stvaranju konkurentnosti i povla-čenju sredstava iz EU fondova. Na Dan buzetskih obrtnika dodijeljeno je priznanje obitelji Marinac za 80 godina ugostiteljske tradicije u ko-nobi „Most“ te su uručena prizna-nja jubilarcima za neprekidan rad u obrtništvu.

www.hok.hr

13ŽUPANIJE srpanj 2013.Obrtničke novine

OK KARLOVAČKE ŽUPANIJE47000 KARLOVAC J. Haulika 14

KARLOVAČKA ŽUPANIJA

Telefon: 047/612 058Telefaks: 047/611 742

E-mail: ok.karlovac@hok.hr Web: www.okkz.hrPredsjednik: Darko Stanković

Tajnik: mr. Vlado JelkovacSTRANICU PRIPREMIO: Zdenko Živčić

KARLOVAC

IV.

OK KOPRIVNIČKO- KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE48000 KOPRIVNICA Bjelovarska cesta 75 a

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

Telefon: 048/623 408

Telefaks: 048/623 408

Tajnik: Božo Barać

STRANICU PRIPREMILA: Adela Sočev

KOPRIVNICAVI.

E-mail: ok.koprivnica@hok.hr Web: www.obrtnicka-komora-koprivnica.hrPredsjednik: Zvonko Pecikozić

Tradicija se nastavljaOBRTNIČKI SAJAM NA KARLOVAČKIM DANIMA PIVA

Očekuje se i nastup obrtnika iz Slovenije te Bosne i

Hercegovine

OBRTNIČKA KOMORA KARLOVAČKE ŽUPANIJE Promovirana 44 nova majstora

MINISTAR MARAS POTPISAO UGOVOR

Stipendije od 700 kuna i posao čekaju 60 učenika

Prvi monteri sustava obnovljive energije

Skupština OK Koprivničko-križe-vačke županije održala je izvan-

rednu sjednicu na kojoj je rasprav-ljala o Nacrtu prijedloga Zakona o obrtu.

- Skupština pruža punu podršku vodstvu na čelu s predsjednikom Dragutinom Ranogajcem da zastu-

Ministar Gordan Maras i Zvonko Pecikozić potpisali su

ugovor o stipendiranju

Ministar poduzetništva i ma-log obrta Gordan Maras u Obrtničkoj komori Kopriv-

ničko-križevačke županije potpisao je sa Zvonkom Pecikozićem, pred-sjednikom POK-a, ugovor o stipen-diranju učenika deficitarnih zani-manja. Ministarstvo poduzetništva i obrta tako će s 252 tisuće kuna pomoći stipendiranje 60 učenika deficitarnih zanimanja u srednjim školama. Učenici stipendisti dobi-vat će 700 kuna mjesečne stipen-dije cijelo vrijeme školovanja, a uz pola iznosa sredstava Ministarstva malog poduzetništva i obrta, novac su osigurale brojne tvrtke s područ-ja županije, zajedno s Komorom.

- Drago mi je da su tvrtke prepo-znale potrebu stipendiranja učeni-ka za svoja specifična zvanja - re-

Prva grupa polaznika montera energetskih

sustava iz obnovljive energije polagala je za-vršni ispit postavljanjem fotonaponskih kolektora, toplinskog sustava i vje-trogeneratora na jednom privatnom objektu u Reki. Šestero polaznika uspješ-no je položilo ispit. Melita Ivančić, ravnateljica Obrt-ničkog učilišta „Pouka“ re-kla je kako se već školuje i novih 11 montera. Važnost ovakvog osposoblja-vanja prepoznalo je i Ministarstvo poduzetništva i obrta koje je odobrilo 236 tisuća kuna bespovratnog novca, kojim su nabavljena nastavna pomagala.

Šestero majstora polagalo je ispit za montere na privatnom objektu u Reki

kao je ministar Maras i dodao da će Ministarstvo i naredne godine imati predviđen novac za obrazovanje.

Zvonko Pecikozić je napomenuo kako Komora već šestu godinu za-redom provodi ovaj projekt zajedno s partnerima te je jedna od manjih Komora koja je vodeća po broju sti-pendija.

Dražen Lugomer iz 3. g razre-da za zanimanje zidara u Srednjoj

školi „Ivan Seljanec“ u Križevcima jedan je od stipendista već treću godinu.

- Stipendija puno pomogne za školovanje, 700 kuna mjesečno mi dobro dođe za pribor za školu i odje-ću, a nakon završetka školovanja dobit ću radno mjesto. U ugovoru stoji da bih šest godina trebao odra-diti u „Radniku“ - rekao je Dražen, jedan od 12 učenika stipendista.

Diplome dobilo 11 novih majstora

U OK Koprivničko-križevačke županije dodijeljene su diplo-

me polaznicima majstorskih ispi-ta. Ispite je položilo 11 kandidata i to za zanimanja automehaničara, elektromehaničara, frizera, oč-nog optičara, pekara, vodoinsta-latera i staklara. Među njima je bilo i dvoje polaznika iz Zadra koji su u Koprivnici polagali majstor-

ski ispit za staklara, jer ga samo naša Komora provodi. Usto, majstorske ispite za vodoinstalatere položila su i dva polaznika iz Rijeke. Majstorske diplome polaznicima su uručili župan Darko Koren, tajnik Obrtničke komore Božo Barać i Melita Ivančić, ravnateljica Obrtničkog učilišta „Pouka“.

Novih 11 majstora dobili su diplome za položene majstorske ispite

Udruženje obrtnika Križevci or-ganiziralo je izložbu starih za-

nata na tradicionalnoj turističkoj ma-nifestaciji „Križevačko spravišče”.

- Predstavljeno je 15 izlagača iz Koprivnice i Križevaca, a predsta-vili su se obrtnici s rukotvorinama od drveta, ručnim radovima, ko-

Skupština podržava primjedbe HOK-apaju interese obrtnika i Komore u skladu sa Zaključcima Skupštine i Upravnog odbora Hrvatske obrtnič-ke komore i pisanim primjedbama koje su dostavljene Ministarstvu po-duzetništva i obrta i svim zastupnici-ma u Saboru - rekao je Zvonko Pe-cikozić, predsjednik OK Koprivnica.

Izložba starih zanatavač, imali smo jela od kopriva i dru-go - rekla je Marija Škrlec, tajnica UO Križevci.

Ujedno, sva tri dana na „Križe-vačkom spravišču” nastupala je povijesna postrojba „Djevojačka straža”, koja je uvelike uljepšala i oplemenila manifestaciju.

Ministar Gordan Maras i Zvonko Pecikozić

Posjetitelji najpoznatije karlo-vačke manifestacije - karlo-vačkih Dana piva, koji će se

održati na prostoru ŠRC-a Korana od 30. kolovoza do 8. rujna - i ove će godine opet moći razgledati obrt-nička dostignuća na izložbenom prostoru u sklopu Obrtničkog sajma kojeg organiziraju Obrtnička komo-ra Karlovačke županije i karlovačko Udruženje obrtnika.

- Izuzetno smo zadovoljni što će obrtnici Karlovačke županije i ove godine imati priliku pokazati mno-gobrojnim posjetiteljima pivarijade svoje potencijale. Evidentno je da su posjetitelji Dana piva, nakon tro-godišnje pauze koliko sajam nije bio organiziran, protekle godine u izu-zetno velikom broju posjećivali ša-tor u kojemu su se mogli razgledati proizvodi i usluge obrtnika. Može se slobodno reći da je Obrtnički sajam jedna vrsta dodane vrijednosti Da-nima piva - pojasnili su čelni ljudi obrtničkih institucija te dodali kako će ovo biti jubilarni, deseti Obrtnički sajam.

Novosti sajma- Vjerujemo da će nam u organi-

zaciji sajma vjetar u leđa dati i Grad Karlovac, Karlovačka županija te Hrvatska obrtnička komora, a sve s ciljem promocije obrtništva kao jednog od važnih segmenata gos-

podarskih aktivnosti - kaže tajnik Obrtničke komore Vlado Jelkovac.

Tijekom desetodnevne manifesta-cije svakog će dana biti predstavlje-ni rad i proizvodi pojedinih cehova. Također, ove se godine na sajmu očekuje i nastup gostiju obrtnika iz Unsko-sanskog kantona iz susjed-ne BIH te predstavnika obrtničke institucije iz Črnomlja iz susjedne Slovenije, dok će tradicionalna ma-nifestacija „Gastro“ biti organizirana u sklopu Obrtničkog sajma.

Mnoštvo gostijuPoznata manifestacija „Gastro“ u

organizaciji Ceha ugostitelja održat će se 3. rujna, a uz devet domaćih ugostitelja, svoju gastro ponudu prezentirat će gosti iz Šibensko-kninske županije kao i ugostitelji iz susjedne Slovenije, točnije iz Črno-mlja, a očekuje se nastup i ugosti-telja Primorsko-goranske županije. Bit će organizirana i modna revija u organizaciji Ceha frizera.

U Obrtničkom centru Kar-lovačke županije u Kar-

lovcu podijeljene su diplome kandidatima-obrtnicima koji su u jesenskom roku 2012. godine i proljetnom roku ove godine položili majstorske ispite. Od 58 kandidata, koli-ko ih je pristupilo ispitu, 29 je bilo iz drugih županija, a ispit je uspješno položilo i zvanje majstora steklo njih 44. Na oba roka kandidati su polagali ispite za 14 zanimanja, a najviše je bilo fri-zera i elektroinstalatera.

- Karlovačka obrtnička komora s ukupnim brojem položenih majstorskih ispita na petom je mjestu u Hrvatskoj. Zanimljivo je da u našu komoru ispite dolaze polagati i iz drugih županija u Hrvatskoj. Razlog tome je što imamo više formiranih komisija za neka zanimanja kojih nema u drugim županij-skim Obrtničkim komorama - kazao je tajnik Obrtničke komore Karlovačke županije Vlado Jelkovac.

Zajednička fotografija novih majstora

Izaslanstvo Mykolaivske oblasti iz Ukrajine boravilo je u višed-

nevnom službenom posjetu Kar-lovačkoj županiji. Ukrajinsko iza-slanstvo predvođeno Genadiyem Nikolenkom, prvim zamjenikom predsjednika Mykolaivske oblasne administracije, u sklopu višednev-nog posjeta posjetilo je gradove

Posjet UkrajinacaKarlovac, Ogulin i Ozalj te Hrvat-sku gospodarsku komoru - Župa-nijsku komoru Karlovac i Obrtničku komoru Karlovačke županije. U žu-panijskoj komori potpisan je Spora-zum o gospodarskoj suradnji HGK - Županijske komore Karlovac i Gospodarske komore Mykolaivske oblasti (Ukrajina). Gosti iz Ukrajine posjetili su i Obrtničku komoru Kar-lovačke županije, gdje su razgova-rali s predstavnicima obrtnika pred-vođenim predsjednikom Obrtničke komore Karlovačke županije Dar-kom Stankovićem i predsjednikom Udruženja obrtnika grada Karlovca Davorom Vinskim tijekom čega su naglašene velike mogućnosti za poslovnu suradnju.

Prijave za nastupPredstavnici obrtničkih institucija ovom prilikom pozivaju sve obrtnike

zainteresirane za nastup na Obrtničkom sajmu da se jave u Tajništvo (612-058) kako bi se na vrijeme mogao osigurati prostor za izlagače.

Nastup na sajmu bit će besplatan, a s onima koji na sajmu misle proda-vati svoje proizvode dogovorit će se cijena najma prostora.

NOVA FOTKA

S jednog od sajmova

Gosti iz Ukrajine u Obrtničkom centru

www.hok.hr

14 ŽUPANIJEObrtničke novine srpanj 2013.

OK LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE53000 GOSPIĆ Ulica Ante Starčevića 17

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

Telefon: 053/573 012Telefaks: 053/573 012

E-mail: ok.gospic@hok.hrPredsjednica: Ana Šerić-Konjikovac

Tajnica: Ankica ŠubarićSTRANICU PRIPREMIO: Željko Mataija

IX.GOSPIĆ

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

OK KRAPINSKO- ZAGORSKE ŽUPANIJE49000 KRAPINA Magistratska 2

Telefon: 049/300 545

Telefaks: 049/370 616

E-mail: ok.krapina@hok.hr Web: www.okkzz.hrPredsjednik: Davor Pleško

Tajnica: Renata Vranić

STRANICU PRIPREMILA: Renata Vranić

KRAPINA

II.

USPJEšNA SURADNJA MUZEJA „STARO SELO“ I MUZEJA MOSLAVINE

CRAfTATTRACT u funkciji turizmaSvečana podjela majstorskih diploma

ZAKON O OBRTU

Ličani podržavaju vodstvo HOK-a

U Galeriji Muzeja Moslavine u Kutini 20. lipnja otvorena je izložba Muzejâ Hrvatskog

zagorja - Muzeja „Staro selo“ iz Ku-mrovca „CRAFTATTRACT: Tradicij-ski obrti - nove atrakcije za kulturni turizam“. Otvorenjem ove izložbe simbolično su obilježena dva zna-čajna događanja: ulazak Hrvatske u Europsku uniju i pučko kutinsko slavlje Petrova.

- CRAFTATTRACT je akronim projekta kojega su Muzeji Hrvat-skog zagorja, zajedno s nacional-nim i slovenskim partnerima, proveli zahvaljujući sufinanciranju iz europ-skih fondova. Očuvanje nemateri-jalne baštine i uvrštavanje pojedinih segmenata na nacionalne i/ili svjet-ske liste nematerijalne baštine bila je zajednička tema svih partnera projekta - istaknula je mr. sc. Bran-ka Šprem Lovrić,voditeljica Muzeja „Staro selo“ Kumrovec.

U okviru inicijative Foruma sla-venskih kultura, a pod motom oču-vanja nematerijalne baštine, projekt CRAFTATTRACT nastavlja s dje-lovanjem kao regionalni projekt na području jugoistočne Europe.

Prepoznavši važnost širenja pro-jekta CRAFTATTRACT, u ožujku ove godine Muzej Moslavine iz Ku-tine potpisao je Sporazum o surad-nji na promociji i očuvanju nemate-rijalne kulturne baštine s Muzejima Hrvatskog zagorja. Jedan od rezul-tata potpisanog sporazuma je i ova izložba kojoj se s predmetima iz vlastitog fundusa pridružio i Muzej

Obrtnička komora Krapinsko-zagor-

ske županije orga-nizirala je 12. lipnja svečanu podjelu maj-storskih diploma za 34 nova majstora koja su majstorski ispit položila u proljetnom roku.

- Majstorska di-ploma za svakog je majstora materijalni dokaz postizanja stru-kovnog vrhunca. No, svatko od nas treba i dalje nastaviti s usa-vršavanjem i cjelo-

Privremeno i povremeno zapošljavanje

Na sjednici Ceha ugostitelja i Ceha prijevoznika Krapinsko-

zagorske županije raspravljalo se o važnosti dopune Nacrta prijed-loga Zakona o privremenim i po-vremenim poslovima. Članovi Ce-hova smatraju kako se potreba za povremenim zapošljavanjem ne javlja samo u ugostiteljstvu, prije-

vozu i trgovini, već i u ostalim obrt-ničkim djelatnostima. Stoga se za-lažu da se obavljanje povremenih i privremenih poslova regulira u svim djelatnostima. Kao uspješan primjer navedeni su, temeljem Za-kona o poticanju zapošljavanja, vaučerima riješeni sezonski rado-vi u poljoprivredi i ribarstvu.

Druženje i igraU cilju boljeg povezivanja

obrtnika Krapinsko-zagorske županije, Obrtnička komora or-ganizirala je 7. lipnja u Zaboku jedanaesto Druženje dužnosni-ka udruženja obrtnika. U dvora-ni OŠ „Ksaver Šandor Gjalski“ devet sportskih ekipa natjecalo se u nogometu, potezanju uže-ta, gađanju zračnom puškom i pikadu, a novost ovogodišnjeg susreta bio je brzopotezni šah. Najboljom nogometnom momčadi proglašena je ekipa Krapine, a prvo mjesto u potezanju užeta osvojili su članovi UO Bedekovčina. U discipli-ni grupno gađanje zračnom puškom

pobjedu su odnijeli dužnosnici iz Klanjca, dok se u pojedinačnoj kon-kurenciji najboljim strijelcem poka-zao Zdravko Špiranec iz Bedekov-čine. U pikadu prvo mjesto osvojilo je krapinsko Udruženje obrtnika.

S obzirom da se Zakon o obr-tu donosi na duži rok, manje je važno kako će se bira-

ti predsjednici naše asocijacije u odnosu na rješavanje krucijalnih pitanja vlasnika obrta i njihovih za-poslenika, neke su od konstatacija predstavnika Udruženja obrtnika Gospić i Obrtničke komore Ličko-senjske županije na sastanku s ministrom Gordanom Marasom. Sastanak je organizirala Obrtnička komora Primorsko-goranske žu-panije za Obrtničke komore Ličko-senjske i Istarske županije. U ime organizatora nazočne su pozdravili predsjednik Boris Vukelić i grado-načelnik Rijeke Vojko Obersnel, a u ime OK LSŽ Ana Šerić Konjiko-vac.

Odgovarajući na brojna pitanja ministar Maras je istaknuo da se najvažnije izmjene odnose na od-govornost za imovinu, neprovođe-nje ovrhe na stambenu imovinu, socijalnu sigurnost vlasnika obrta koju do sada nisu imali i drugo, a dodao je i da se odgađa primjena Zakona o PDV-u te da će se on si-gurno plaćati na naplaćene račune, a ne na ispostavljene, što su nazoč-ni pozdravili, ali i uputili jedinstvenu poruku da podržavaju primjedbe i nastojanja Upravnog odbora HOK-a kada je u pitanju donošenje izmje-na Zakona o obrtu.

Osposobljeno šestero priprematelja jednostavnih jela i slastica

U lipanjskom ispitnom roku is-pitu stručne osposobljenosti

za priprematelja jednostavnih jela i slastica pristupilo je šest kandi-data iz Gospića, Opatije, Raba i Otočca koji su uspješno ospo-sobljeni za samostalno vođenje obrta - kaže stručni suradnik za školstvo pri Obrtničkoj komori Lič-ko-senjske županije Josip Serdar. Nakon predavanja kandidati su pristupili ispitu pred stručnom ko-

Uspješan završetak školskog puta nadarene generacije ugostitelja

Praktičnom di-jelu završnog

ispita ugostiteljstva pristupilo je deset kuhara i sedam konobara koji zavr-šavaju školovanje u gospićkoj Strukov-noj školi. Tijekom školovanja s njima su predano radile mentorice ispitiva-čice Marija Vojvo-dić i Sandra Brkić, koje su i stručno nadzirale zadane teme kroz menije Hrvatske obrtničke komore. Ovom prigodom razrednici Vedrani Dramac tajnik Udruženja obrtnika Gospić Željko Mataija uručio je deset hrvatsko-talijanskih rječnika namijenjenih upravo kuharima i konoba-rima, poklon Sekcije ugostitelja i obrtničke udruge. Osim navedenih, ispitu je nazočio i ravnatelj škole Ivan Orešković koji je podsjetio na trogodišnji put školovanja ove izuzetno nadarene generacije.

Suradnja Udruženja obrtnika Gospić i Strukovne škole i ovom prigodom je ocijenjena više nego korektnom te je istaknuto da OK LSŽ stipendira nekoliko učenika deficitarnih zanimanja.

misijom kako bi pokazali naučeno iz praktičnog i općeg dijela koji po-drazumijeva propise i gospodar-stvo. Praktični dio ispita odrađen je u restoranu Elektrolike u Gos-piću, a prema riječima majstora kuhara Fabijana Kolaka, kandida-ti su osposobljeni za samostalno vođenje obrta, odnosno jedno-stavnijeg ugostiteljskog objekta. Idući rok je u listopadu, a prijave se zaprimaju do 1. rujna.

Moslavine iz Kutine.Centar za tradicijske obrte i vještine u Mu-zeju „Staro selo“ Ku-mrovec prvi je takav centar u Republici Hrvatskoj koji se po-čeo baviti sustavnim prikupljanjem poda-taka nematerijalne baštine. Umijeće izrade drvenih tra-dicijskih igračaka Hrvatskog zagorja i medičarstvo sjeve-rozapadne Hrvatske uvršteno je na Nacio-nalnu i UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine svijeta, zahvaljujući i radu etnologa te zaposlenika kumrovskog Centra - naglasila je kustosica Tihana Ku-šenić.

Izložba CRAFATATTRACT sadr-ži 20 panoa s fotografijama i tek-stovima na hrvatskom i engleskom

jeziku te stotinjak originalnih pred-meta, kao što su drvene igračke, licitarski proizvodi, predmeti od slame, drva, zukve, kukuruzovine i šiblja, lončarski i kožarsko-posto-larski proizvodi, glazbeni instru-menti i nakit.

životnim obrazovanjem - istaknuo je predsjednik OKKZŽ Davor Pleško, i sam jedan od dobitnika diplome o majstorskom zvanju. Majstorske diplome uručene su po jednom autolakireru, bravaru, elektroinstalateru, elektrome-haničaru, klesaru, stolaru, tokaru, dvojici autoservisera, četvorici strojobra-vara, petorici automehaničara i kozmetičara te jedanaestorici frizera.

www.hok.hr

15ŽUPANIJE srpanj 2013.Obrtničke novine

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE40000 ČAKOVEC Ulica I. G. Kovačića 4

Telefon: 040/312 643Telefaks: 040/312 643

E-mail: ok.cakovec@hok.hrPredsjednik: Slavko Faltak

Tajnik: Anđelko CrnčecSTRANICU PRIPREMIO: Robert Varga

ČAKOVECXX.

OK OSJEČKO- BARANJSKE ŽUPANIJE31000 OSIJEK Svilajska 35/2

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

Telefon: 031/310 160

Telefaks: 031/310 161

E-mail: ok.osijek@hok.hrWeb: www.okobz.hrPredsjednik: Dragutin Grabrović

Tajnica: Blaženka Bogdan

STRANICU PRIPREMILA: Ivana Rab-Guljaš

OSIJEK

XIV.

DOBRI REZULTATI MESAP-A 2013.

Još veći značaj sajma u EUUlaskom Hrvatske u Europsku uniju upravo MESAP-a će biti preporuka za bolji i kvalitetniji položaj međimurskih obrtnika

na širem tržištu

IN MEMORIAM: ELIZABETA VARNAI

fotografkinja koja je povijest otela zaboravu

LUKA JURANEK, NAJBOLJI UČENIK U STRUKOVNIM ZANIMANJIMA U HRVATSKOJ

Porezna uprava poslala je međimurskim obrtnicima

koji već posluju s državama članicama EU PDV identifikaci-jske brojeve, koji će od 1. srpnja i početka primjene novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost, biti nužni za poslovne transakci-je. Kako je rečeno na seminaru „Glavne promjene u sustavu opo-rezivanja, načela ubiranja PDV-a na području EU” kojeg su orga-nizirale OK Međimurske županije u suradnji s Poreznom upravom - Područni ured Čakovec, od 1. srpnja dosadašnji izvoz u države Europske unije postaje „isporuka dobara”, a uvoz iz tih zemalja „stjecanje dobara unutar EU” i kao takvi postaju oslobođeni svih carinskih formalnosti i davanja.

Da bi se transakcije mogle pro-voditi, svi obrtnici i poduzetnici moraju imati svoj PDV ID broj koji im, osim za identifikaciju, kontrolu i provjeru poreznog statusa, služi i za oslobađanje od PDV-a. Svi oni obrtnici koji su u prošlih godinu dana poslovali s članicama EU broj će dobiti na kućnu adresu i bit će uvršteni u VIES sustav, a svi oni koji tek namjeravaju poslovati svoj PDV ID broj trebaju zatražiti u Poreznoj upravi.

Porezni stručnjaci iz čakovečke Porezne uprave Irena Kocijan Vuk i Mladen Juričić naglasili su da će uz poznavanje našeg Zakona o PDV-u biti vrlo važno poznavati zakone o PDV-u država s kojima će obrtnici poslovati.

Dodjelom priznanja za najljep-še uređene štandove, inova-cije, tradicijske obrte te za

dugogodišnje izlaganje na sajmu, 16. lipnja u Nedelišću je zatvoren 15. Međimurski sajam poduzetniš-tva MESAP 2013. U tri dana odr-žavanja sajamske manifestacije posjetitelji su mogli upoznati proi-zvode i usluge gotovo 250 izlagača, najvećim dijelom iz Hrvatske, ali i gostiju iz Slovenije, Srbije i Nje-mačke. Nekoliko tisuća posjetitelja moglo je sudjelovati i u zanimljivim popratnim sadržajima, od stručnih skupova, degustacija i izložbi, do bogatog zabavnog programa.

Na širem tržištuMeđimurski župan Matija Posa-

vec na svečanom je otvorenju rekao kako je MESAP sajam koji će nakon 1. srpnja i ulaska Hrvatske u Eu-ropsku uniju, postati još značajnije mjesto okupljanja poduzetnika i obrt-nika, ne samo za Međimurje i Hrvat-sku, nego za čitavu regiju. I ostali govornici su se složili da je MESAP stvoren da bude na usluzi međimur-skim poduzetnicima i obrtnicima te da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju upravo MESAP biti preporuka za bolji i kvalitetniji položaj međimur-skih obrtnika na širem tržištu.

Međimurskim obrtnicima je i ove godine ponuđena mogućnost sufi-nanciranja izložbenog prostora, što je iskoristilo samo šest od sedamna-est samostalnih izlagača. No, velik broj obrtnika izlagao je na zajed-ničkim prostorima Međimurske žu-panije, Turističkih zajednica, raznih udruga i na izložbenom prostoru Hr-vatske gospodarske komore promo-virajući projekt „Vrijedne ruke“.

Bogati programObrtnička komora Međimurske

županije i ove je godine predstavila svoje aktivnosti na vlastitom izložbe-nom prostoru od 24m². Posjetitelji su se mogli upoznati s uvjetima potreb-nima za registraciju obrta, polaganje majstorskih i ispita o stručnoj ospo-sobljenosti, mogućnostima korište-nja pravne pomoći, sufinanciranja nastupa na sajmovima, stipendira-nja naučnika, različitim projektima i programom „Obrtnik&partner“ koji povezuje vodeće hrvatske tvrtke u zajedničkom naporu za poslovnu podršku hrvatskim obrtnicima. Za potrebe nastupa na sajmu izrađen je promidžbeni spot koji je u vrijeme trajanja sajma emitiran na lokalnom radiju, dok je u posebnoj promidž-benoj emisiji predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije gos-podin Slavko Faltak govorio o aktu-alnostima u međimurskom obrtniš-tvu i novim aktivnostima komorskog sustava. MESAP 2013. je održan pod visokim pokroviteljstvom Mini-starstva gospodarstva Republike Hrvatske.

Seminar o oporezivanju

Oduvijek sam znao da ću biti

kuhar. Još u še-stom razredu, kada sam ostajao sam kod kuće s bratom, počeo sam kuhati. Gastronomija me oduvijek privlačila i znao sam da će mi to biti profesija - re-kao nam je Osječa-nin Luka Juranek. Da je doista tako, potvrđuje činjenica kako smo Luku pro-našli na moru, gdje je već našao ljetni posao u struci. Njegov je poslodavac uistinu imao sreće.

Luka Juranek, maturant Ugostiteljsko-turističke škole u Osijeku, naj-bolji je učenik u strukovnim zanimanjima u Hrvatskoj u školskoj godi-ni 2012./2013. Zahvaljujući svojim ocjenama i uspjehu na natjecanjima, ovjenčan je nagradom Ministarstva poduzetništva i obrta „Šegrt Hlapić“.

Luka ističe kako se nikada nije pokajao što se upisao u Ugostiteljsko-turističku školu u Osijeku, jer se tijekom svojeg školovanja uvjerio da je ta strukovna škola uistinu zaslužila svoju dobru reputaciju. Stekao je u njoj dragocjena znanja i iskustva koja namjerava dalje proširivati usavršavajući se u struci. Luki se sviđa što je zanimanje kuhar i u nas posljednjih godina postalo iznimno popularno. Smatra kako su tome pridonijele brojne televi-zijske emisije i poznati chefovi. Nada se da će i on, dalje se usavršavajući u struci i stječući nova iskustva, pridonijeti uspjehu hrvatske gastronomije u nas i u svijetu. S obzirom na to da je najbolju učenik u strukovnim zanima-njima u Hrvatskoj i da je već našao svoj prvi posao, uopće ne sumnjamo da ćemo za Luku još čuti.

Mnogo je osječkih obitelji koje u svojim albumima imaju fotografije s logom studija

Varnai. Fotografije s vjenčanja, ma-turalni panoi, obitelj na okupu, razi-grana djeca, svečane prigode... na prste jedne ruke mogu se nabrojati motivi iz osobne i gradske povije-sti koji su oteti iz zamke zaborava zahvaljujući čuvenoj osječkoj foto-grafkinji Elizabeti Varnai. Na žalost, gospođa Varnai napustila nas je za-uvijek 7. lipnja, kada je preminula u 94. godini života u svojem domu, okružena svojim voljenima.

Kako je zabilježio Glas Slavonije, igrom sudbine Elizabeta Varnai napustila je ovaj svijet samo dan nakon što je njezina obitelj zatvorila obrt koji je postojao više od stoljeća, čak 104 godine. Elizabeta Varnai pokopana je 10. lipnja na osječkom Groblju svete Ane. Elizabeta Varnai prvi je put kročila u fotoatelijer kao šesnaestogo-dišnjakinja, i to u onaj u Kapucinskoj ulici, na mjestu sadašnje Privredne banke. Prvi suprug gospođe Varnai, Lujo Varnai, ondje je izrađivao fotografije s partnerom Svirčevićem. Godine 1941. Elizabeta Varnai preuzela je obrt i u njemu vrijedno radila iduća četiri desetljeća, sve do 1982. godine.

Vesna Marinov, kći Elizabete Varnai, izjavila je za Glas Slavonije kako njezina majka nije željela napuštati Osijek ni kad joj se pružila prilika za rad u Varnaijevom fotostudiju za kraljevsku obitelj na beogradskim Tera-zijama. Atelijer se s vremenom preselio u Županijsku 3, na adresu koja je postala sinonim za kvalitetnu foto-grafiju. Gospođa Varnai uvijek je govorila kako njezine fotografije trebaju nadživjeti i nju i one koji su na njima. I doista, „slikati se kod Varanaice“, kako su Osječani od milja nazivali svoju omiljenu fotografkinju, značilo je dobiti trajnu i vrijednu uspomenu na trenutak u životu koji je zaslužio biti zabilježen za vječnost. Impresivan opus fotografija koje je snimila i izradila legendarna osječka fotografkinja uskoro bi, prema najavama, trebao biti postavljen u Muzeju Slavonije.

Elizabeta Varnai napustila je ovaj svijet samo dan nakon

što je njezina obitelj zatvorila obrt koji je postojao više od

stoljeća, čak 104 godine

„Oduvijek sam znao da ću biti kuhar”

Elizabeta Varnai snimljena u svojem fotoatelijeru

Ljetni rok pomoćničkih ispita U dvanaest strukovnih škola u Osječko-baranjskoj županiji od 637

učenika trećih razreda na pomoćnički ispit pristupilo je 516 učenika, od kojih je 488 učenika položilo ispit, a 28 učenika je upućeno na po-navljanje ispita u jesenskom roku.

mesap2013

www.hok.hr

16 ŽUPANIJEObrtničke novine srpanj 2013.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

OK PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE51000 RIJEKA Zanonova 1/III

Telefon: 051/325 599 Telefaks: 051/325 590

E-mail: ok.rijeka@hok.hrWeb: www.obrtnicka-komora-rijeka.hrPredsjednik: Boris Vukelić

Tajnik: Željko Dimitrić

STRANICU PRIPREMIO: Željko Dimitrić

RIJEKAVIII.

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJAPOŽEGA

XI.OK POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE34000 POŽEGA Ulica Franje Thauzyja 7

Telefon: 034/272 457 Telefaks: 034/272 457

E-mail: ok.pozega@hok.hrPredsjednik: Stipo Barukčić

Tajnik: Zvonko MartinovićPRILOGE PRIPREMILI: Zvonko Martinović, Francisko Didović, Tomislava Nikšić, Jasna Tessari

6. OBRTNIČKI KOTLIĆ – VRBOVSKO 2013. Fiskalizacija u uslužnim djelatnostima

Na poznatom izletištu Kamač-nik ove godine održan je 6. Obrtnički kotlić u organiza-

ciji Udruženja obrtnika Grada Vr-bovskog, a pod pokroviteljstvom Obrtničke komore PGŽ. Tradicio-nalno okupljanje i druženje obrt-nika ove godine u Vrbovskom je ugostilo obrtnike iz Splita, Požege, Kaštela, Karlovca, Ogulina, Zagre-ba, Samobora, Rijeke, Viškova, Crikvenice i Čabra. Uz goste, tu su bile i domaće obrtničke snage, koje su se uz dobru zabavu i druženje natjecale u pripremi najboljeg Obrtničkog kotlića. Uz vjerne su-dionike poput obrtnika iz Zagreba i Splita, na obrtničkom druženju u Kamačniku kuhale su i neke nove snage poput sedmeročlane ekipe iz Požege. Prvi puta sudjeluju no,

U prostorijama Udruženja obrt-nika Rijeka održan je još je-

dan seminar o fiskalizaciji u usluž-nim djelatnostima.

Osim svih onih koji nisu zapo-čeli fiskalizaciju u prethodnim eta-pama, u ovu treću grupu koja je postala obveznikom fiskalizacije 1. srpnja spadaju i tzv. „mali obve-znici fiskalizacije“, odnosno obve-znici plaćanja paušalnog poreza od samostalne djelatnosti. Vlatka Čendeš, viša upravna savjetnica

Seminar o Zakonu o PDV-u

S ciljem da se obrtnicima po-mogne u razumijevanju i da

se čim bolje upoznaju i pripre-me s promjenama koje donosi novi Zakon o PDV-u, Udruženje obrtnika Rijeka, u suradnji s OK Primorsko-goranske županije, organiziralo je seminar o pri-mjeni novog Zakona.

Mnogobrojni obrtnici sa zani-manjem su pratili izlaganja Sin-

Slovenski trgovci gosti Ceha trgovaca

Na poziv predsjednika Ceha trgovaca Obrtničke komore

Primorsko-goranske županije Ro-berta Fućka sjednici Ceha održa-noj 27. lipnja nazočili su gosti iz Slovenije, predstavnici Udruženja malih trgovaca Poduzetničko-tr-govačke komore pri Gospodar-skoj komori Slovenije, predsjed-nik Jože Vencelj, član Upravnog odbora Ivan Bobek i Polona Me-žan, samostalna savjetnica. Oni su upoznali članove Ceha s isku-

tije-Perinić Šarić, više pravne savjetnice za poreze i doprinose Porezne uprave, Područnog ure-da Rijeka.

Najviše je bilo pitanja u svezi obveza plaćanja PDV-a zemlji u kojoj se pojedina (primjerice pri-jevoznička) usluga obavlja, oko dobivanja ID broja te obvezama i pravima koji iz toga slijede za obrtnike.

XIV. OBRTNIČKI I PODUZETNIČKI SAJAM

Obrtnička komora Požeško-slavonske županije u surad-nji s Hrvatskom obrtničkom

komorom, HGK - Županijskom ko-morom Požega te ostalim lokalnim samoupravama i partnerima, pla-nira ove godine u Požegi organi-zirati tradicionalni “XIV Obrtnički i poduzetnički sajam - Požega 2013.”. Predviđeni termin održava-nja sajma je 27. - 29. rujna, u pro-storu Športske dvorane Grabrik u Požegi, Ulica A. Kanižlića 14a. Sa-jam bi se održavao u zatvorenom prostoru cca. 1.200 m² te na vanj-skom dvorišnom prostoru površine cca 1.000 m². Na ovogodišnjem sajmu planiramo organizirati niz popratnih aktivnosti: „Drvo je prvo“, „Sajam zanimanja“ – kao promoci-ju pojedinih obrtničkih zanimanja u cilju povećanja upisa učenika u obrtnička zanimanja, „Županij-sko ocjenjivanje meda“, promociju tradicijskih obrta, likovnu koloni-ju pa sve do natjecanja u pripre-mi lovačkog čobanca. U suradnji sa srednjim strukovnim školama, kao i dječjim vrtićima, planiramo demonstrirati pojedina obrtnička zanimanja te na taj način mladim generacijama, prvenstveno uče-nicima osnovnih škola, pružiti po-moć u izboru budućeg zanimanja. Pojedini programi imat će i huma-nitarni karakter, čiji prihod će ići u korist humanitarnih udruga. U cilju poticanja obrtnika i poduzetnika da izlažu na Sajmu, planiramo odrediti simboličnu cijenu od 1,00 kune po m² osnovne konstrukcije izložbe-

ne površine do 9 m². Svaki daljnji m² iznajmljivali bismo po cijeni od 150 kuna po m². Ovim putem po-zivamo sve zainteresirane da se

24 nova majstora

U ovogodišnjem svibanjskom roku bilo je prijavljeno 29 kan-

didata, a ispit je uspješno savlada-lo 24 kandidata u 12 zanimanja. U sklopu praktičnog dijela ispita kan-didati za majstore stolare i zidare obavljali su radove na prostorija-ma koje Obrtnička komora planira urediti kao informatičku učionicu, odnosno dvoranu u kojoj će se održavati sastanci i ispiti. U ovom roku organiziran je i majstorski ispit za majstora kovača, za koji u konti-nentalnom dijelu Hrvatske komisiju ima jedino Obrtnička komora Požeško-slavonske županije. Posebno ističe-mo kandidata Josipa Čavajdu koji je nakon položenog ispita postao sedmi majstor kovač u Hrvatskoj. Svečanost dodjele organizirana je 10. srpnja u prostorijama Komore, a diplome je majstorima uručio župan Požeško-sla-vonske županije Alojz Tomašević. Kandidate i ovim putem pozivamo da se prijave na natječaj Ministarstva poduzetništva i obrta kako bi ostvarili 75% -tni povrat troškova polaganja majstorskog ispita. Zainteresirane pozivamo da do 20. rujna prijave ispit za prosinački rok.

Posjet KaštelimaČlanovi Udruženja obrtnika

Požega, s gradonačelnikom Vedranom Neferovićem i članovi-ma KUD-a Požega, sudjelovali su na 4. Reviji tradicionalnih nošnji i

obrtništva „Nostalgija“ i „Eko etno sajmu“ u Kaštelima. Ta je manife-stacija organizirana u sklopu „Ka-štelanskog ljeta 2013.“ na koje-mu su bile predstavljene narodne

nošnje, vina, maslinovo ulje, tradicionalna jela, rukotvo-rine te unikatne modne kre-acije. Projekt se ostvaruje uz pokroviteljstvo grada Ka-štela i Splitsko-dalmatinske županije te kroz suradnju s Udruženjem obrtnika Kašte-la i njihovim gostima iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja. Cilj projekta je produljenje sezone, promocija tradicio-nalnih nošnji i načina življe-nja te promocija obrtništva.

kažu požeški obrtnici, ne i zadnji, najavljujući tako da će sigurno doći i iduće godine. Ove godine najbolji obrtnički kotlić pripremila je ekipa prijevozničkog obrta „Libero“ iz Vr-bovskog, drugo mjesto osvojila je HVIDRA Vrbovsko, a treće mjesto ekipa Udruženja obrtnika Vrbov-sko.

- Cilj naše manifestacije je kao i svih godina unatrag ispunjen, a to je okupljanje i druženje obrtnika koji se na trenutak opuste i odma-knu od svakodnevnih obrtničkih briga - rekao je predsjednik Udru-ženja obrtnika Grada Vrbovskog Dalibor Kratohvil koji je jako zado-voljan ponovno velikim odazivom obrtničkih ekipa i drugih sudionika koji pohode ovo tradicionalno obrt-ničko druženje.

fino i friško u šumi za poreze i doprinose Porezne uprave Područnog ureda Rijeka, informirala je prisutne obrtnike o zakonskim okvirima i funkcionira-nju fiskalizacije uopće, dok ih je Karmen Kozina iz FINA-e upozna-la sa svim potrebnim za izdavanje aplikacijskog certifikata Financij-ske agencije. Nakon službenog izlaganja, gošće su odgovorile na mnoga konkretna pitanja prisutnih što je učinilo seminar posebno ko-risnim.

stvima slovenskih malih trgovaca nakon ulaska Slovenije u EU te s aktualnim stanjem i uvjetima po-slovanja malih trgovaca u Sloveni-ji. Na sastanku, kojem je nazočio i predsjednik Ceha trgovine HOK-a Boris Vukelić, dogovorena je su-radnja na povezivanju hrvatskih i slovenskih malih trgovaca u cilju uspostavljanja zajedničkih lanaca nabave roba uz povoljnije uvjete, posebice neposredno od proizvo-đača.

jave u Obrtničku komoru Požeško slavonske županije radi prijave na “XIV Obrtnički i poduzetnički sa-jam - Požega 2013.”.

U rujnu u Požegi

www.hok.hr

17ŽUPANIJE srpanj 2013.Obrtničke novine

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

OK SPLITSKO- DALMATINSKE ŽUPANIJE21000 SPLIT Ruđera Boškovića 28-30

Telefon: 021/470 114Telefaks: 021/470 115

E-mail: ok.split@hok.hr

Predsjednica: Marija Crmarić

v.d. tajnika: Nada BrezecSTRANICU PRIPREMILA: Nada Brezec

SPLITXVII.

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

OK SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE44000 SISAK Ulica Ante Starčevića 13

Telefon: 044/521 134

Telefaks: 044/522 487

E-mail: ok.sisak@hok.hrWeb: www.ok-smz.hrPredsjednik: Željko Vrbanus

v.d. tajnika: Nenad Joksimović

STRANICU PRIPREMIO: Nenad Joksimović

SISAKIII.

DAN OBRTNIČKE KOMORE SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Tradicija iz rimskog dobaDobitnici priznanja za životno

djelo su Pero Radanović, Anton Čerpnjak i Karlo Kabelka

STJEPAN VRANDEČIĆ: „ZLATNE RUKE” U PRAVIM RUKAMA

Tradicija obrtništva na sisač-kom području poznata je još iz rimskog doba. Obrtnici su

se združivali kroz povijest s ciljem razvoja i boljih uvjeta za obrtništvo. 8. lipnja 1870. godine konstituirana je Sisačka trgovačko-obrtnička ko-mora, čime taj datum postaje naj-svečaniji u godini za obrtnike Sisač-ko-moslavačke županije. Prigodnim manifestacijama i ove je godine 7. lipnja obilježen Dan komore. Za vrijeme održavanja svečane sjed-nice Skupštine, učenicima završnih razreda osnovnih škola održano je informativno predavanje o upisima i pogodnostima upisa u obrtnička za-nimanja. Istovremeno su prolaznici mogli razgledati izložbu starih, tra-dicijskih i umjetničkih obrta.

Nagrade naučnicimaNa svečanoj sjednici Skupštine

uz nazočnost predsjedništva Hrvat-ske obrtničke komore, područnih obrtničkih komora, visokih gradskih dužnosnika te predstavnika držav-nih institucija dodijeljena su prizna-nja i nagrade najzaslužnijima. Na prijedlog strukovnih škola, priznanje „Šegrt Hlapić“ najboljim naučnicima uručio je član odbora za strukovnu izobrazbu Ivica Kuzmić. Priznanja su dobili Renato Orešković, Matea Kaurin, Vaneta Gvozden, Draga-na Radojčić i Vedran Dujmović za

postignut odličan uspjeh na praktič-noj i teorijskoj nastavi te sudjelova-nju na međužupanijskim i državnim natjecanjima. Na prijedlog srednjih škola i Udruženja obrtnika Obrt-nička komora dodijelila je prizna-nja „Najbolji majstor-stručni učitelj“ uzornim, omiljenim i pravednim čla-novima ispitnih komisija na pomoć-ničkom ispitu. Priznanja je dodijelio Karlo Kabelka, predsjednik Odbora za strukovnu izobrazbu, sljedećim uglednim obrtnicima: Tonki Gali-jan, Alfredu Radošu, Ivanu Br-nadu, Zlatku Dragičeviću, Katici Gloc, Ivanki Čačić, Moniki Kova-čević te Ivici Kuzmiću.

Posebna priznanjaPriznanje obrtnicima za najmanje

10 godina staža u obrtu i s najmanje jednim mandatom u organima i tije-lima komorskog sustava dodijelio je dopredsjednik Adolf Cvanciger. Mirjana Marjanović i Ivanka Zlatić dobitnice su Priznanja za organiza-cijski rad.

Neposrednoj afirmaciji i promo-ciji obrtništva pridonijeli su Mladen Galeković, Tihomir Ptičar, Radio postaja Novska d.o.o. te Grad Gli-na za što im je dopredsjednik Željko Pugelnik uručio Zahvalnice OK.

Posebno priznanje za doprinos razvoju obrtništva svojim neposred-nim radom i aktivnostima zaslužili su Violeta Jelić i Zoran Gavranović. Priznanja je uručio predsjednik Želj-ko Vrbanus. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranoga-jec dodijelio je Priznanja za životno djelo. Dobitnici Priznanja za životno djelo ugledni su i cijenjeni obrtnici koji svojim radom služe na primjer i čast, ne samo kolegama obrtnicima, već i svim svojim sugrađanima. Ovogodiš-nji laureati, majstori svog zanata, su umirovljeni inženjer građevinarstva Pero Radanović, umirovljeni autoli-mar Anton Čerpnjak te soboslikar-ličilac Karlo Kabelka. Svečanost je ponosno uveličao sisački vokalno-in-strumentalni ansambl Lipe.

Darija Halavanja

Na 10. Danu obrtnika UO Buzet

U Svetom Duhu – poslovnoj zoni Mažinjica nedaleko Buzeta 8.

lipnja obilježen je deseti po redu Dan obrtnika Udruženja obrtni-ka Buzet kojem je prisustvovalo i predstavništvo Udruženja obrtnika Sisak.

Obrtnici iz različitih sredina, ali s mnogim zajedničkim interesima i ciljevima, još jednom su se našli zajedno na prigodnoj svečanosti

dodjele priznanja za neprekidan rad u obrtništvu.

Nadasve cijenjenom gospodinu Klaudiju Marincu, jednom od pot-pisnika povelje o bratimljenju od prije 20 godina između Udruženja obrtnika Siska i Buzeta i njegovoj obitelji dodijeljeno je priznanje za 80 godina rada u ugostiteljskoj tra-diciji.

Darija Halavanja

U prostorijama Doma obrtnika u Sisku 11. lipnja 2013. godine

održana je VII. sjednica Skupštine Udruženja obrtnika Sisak i IV. sjed-nica Skupštine Društva obrtnika Sisak.

Na radnom dijelu Skupštine UO Sisak donesene su odluke o usva-janju Izvještaja o radu i realizaciji okvirnog programa rada u 2012. go-dini te Izvještaja o ostvarenom Pla-nu prihoda i rashoda, kao i odluke o razrješenjima članova Skupštine i

Skupštine udruženja i društva obrtnikačlana Nadzornog odbora zbog pre-stanka statusa obrtnika, a ujedno i imenovanje novih.

Društvo obrtnika izvijestilo je o svom radu u protekloj godini i tradi-cionalnim društvenim aktivnostima kao što su Martinska zabava, izlet obrtnika-umirovljenika, potpora KK Zanatlija Sisak i brojne druge. Ra-spravljalo se o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o obrtu kojima se obrtnici izričito protive.

Darija Halavanja

Ovogodišnji dobitnik najvećeg priznanja Hrvatske obrtnič-ke komore, statue „Zlatne

ruke s poveljom“ je klesar iz Puči-šća na otoku Braču Stjepan Vran-dečić, vlasnik obrta Obrada kame-na „Stipe“.

S obzirom na medijsku popular-nost samozatajnog obrtnika Vran-dečića, koji je vrlo emotivno i s po-nosom primio priznanje, bodren od obitelji koja je samo za tu prigodu doputovala u Zagreb, upitali smo ga što mu ovo znači.

Kamen s dušomStjepan Vrandečić: Dugo godi-

na sam u ovom teškom, ali izuzetno lijepom poslu, želim komadu kame-na udahnuti dušu, ispričati priču. Jako volim svoj škoj, svoj kamen, od kojeg su se generacije i genera-cije odgojile i othranile. Znam da je svako priznanje poticaj da budem još bolji u svom poslu, još aktivniji u svom udruženju, u svojoj Područnoj obrtničkoj komori i u Hrvatskoj obrt-ničkoj komori. Svako predstavljanje na sajmovima, kako domaćim, tako i međunarodnim, velika je obveza i poticaj da budemo inovativniji i kre-ativniji te da svima pokažemo da smo majstori svog zanata. Snagu za naprijed daje mi moja obitelj.

Otac ste četvero djece, vidite li nasljednika?

Stjepan Vrandečić: Mislim da još puno mogu dati u svom poslu, ali isto tako moram reći da su sva moja djeca vezana za kamen, odra-sli su s njim i puno toga su naučili te aktivno sudjeluju u radu našeg obrta.

Hrvatska je ušla u Europsku uniju, što to znači Vama koji ste već odavno sa svojim proizvo-dom u Europi?

Stjepan Vrandečić: Ulaskom Hr-vatske u EU vjerojatno će se otvoriti nova tržišta i za nas. Naš kamen je prepoznat ne samo u Europi nego i u svijetu. Očekujem bolji plasman gotovih proizvoda. Očekujem da će nam biti lakše kod izvoza, da će naša država kao punopravna članica EU poboljšati uvjete za rad

Na inicijativu Ministarstva podu-zetništva i obrta u našoj župani-

ji 28. lipnja održan je sastanak četiri obrtničke komore: Zadarske, Šiben-sko-kninske, Dubrovačko-neretvan-ske i naše komore kao domaćina, sa zamjenikom ministra poduzet-ništva i obrta Draženom Prosom i načelnicom sektora obrtništva Na-dicom Žužak. Tema radnog sastan-ka bila je Zakon o obrtu.

nas obrtnika na otocima, da će nam olakšati parafiskalne namete, po-boljšati povezanost, smanjiti cijene prijevoza kamena s otoka na kopno.

Pohvala ŽevrnjiNa ovu dodjelu Vama u čast

došao je i župan Splitsko-dalma-tinske županije, gospodin Zlatko Ževrnja!

Stjepan Vrandečić: Izuzetno sam počašćen što je naš župan Že-vrnja u svom zgusnutom rasporedu našao vremena za ovu svečanost. Vrlo sam ponosan zbog toga. Naš župan je cijeli život u poduzetništvu, on zna i razumje naše probleme te mislim da u županiji mi obrtnici ima-mo sjajnog partnera za naš budući rad.

CRTICE IZ OBRTNIČKOG ŽIVOTA:

Modna revija u Vrgorcu

Povodom Dana grada Vrgorca, sekcija frizera pri Udruženju

obrtnika održala je modnu reviju fri-zera kod Fontane u Vrgorcu. Na re-viji su frizeri i njihovi gosti iz župani-je pokazali maštovitost i kreativnost u svom zanimanju.

Primjena PDV-a u EU

U suradnji s Poreznom upravom u prostorijama komore održano

je predavanje na temu „Primjena PDV-a u Europskoj uniji“. Predava-nje su održali viši porezni savjetnici Lidija Anzulović i Renko Letnić. Predavanju je prisustvovalo više od 70 obrtnika vlasnika knjigovodstve-nih servisa sa svojim djelatnicima.

Čestitamo majstorima

U našoj komori podijeljene su majstorske diplome za 66 fri-

zera, 47 kuhara, 9 pedikera, 9 elek-troinstalatera, 3 očna optičara, 4 kozmetičara, 9 automehaničara, 8 vodoinstalatera, instalatera grijanja i klimatizacije, 3 autoelektričara, 1 autolimara i 1 automehaničara.

Zamjenik ministra Pros u našoj komori

Vezani smo za kamenNaš kamen je prepoznat ne

samo u Europi, nego i u svijetu, kaže Stjepan Vrandečić

Kaštelansko ljeto 2013.

Udruženje obrtnika Kaštela ove je godine po prvi puta od svog osnut-ka sudjelovalo u organizaciji 4. Re-vije tradicionalnih nošnji i obrtništva „Nostalgija“ te na Eko etno sajmu Kaštela 2013. Kaštelani su na svo-joj manifestaciji ugostili i obrtnike iz udruženja iz Požege, Zagreba, Vr-bovskog i Novog Marofa. Gosti iz ovih udruženja sa svojim su domaći-nima pripremali svoja autohtona jela koja su podijelili brojnim Kaštelani-ma i njihovim gostima. Manifestaciju su pomogli HOK, OK Splitsko-dal-matinske županije te UO Kaštela sa svojim vrijednim obrtnicima.

www.hok.hr

18 ŽUPANIJEObrtničke novine srpanj 2013.

OK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE42000 VARAŽDIN Vodnikova 4

Telefon: 042/320 986

Telefaks: 042/320 949

E-mail: ok.varazdin@hok.hrWeb: www.obrtnicka-komora-vz.hrPredsjednik: Vladimir Habek

STRANICU PRIPREMIO: Ivan Vusić, tajnikVARAŽDINSKA

ŽUPANIJAVARAŽDIN

V.

OK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE22000 ŠIBENIK Ulica Stjepana Radića 77 a

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

Telefon: 022/311 715Telefaks: 022/336 641

E-mail: ok.sibenik@hok.hrPredsjednik: Ante Mihić

Tajnik: Slaven JakelićSTRANICU PRIPREMIO: Nikola Urukalo

ŠIBENIK

XV.

SKUPŠTINA OK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

VARAŽDINSKI UGOSTITELJI U ŠTAJERSKOJ

ŠIBENSKI UZGAJIVAČI ŠKOLJAKA PRED REALIZACIJOM VELIKOG PROJEKTA

Otpremno-purifikacijski centar u uvali Svetog Petra

Jednoglasna potpora odlukama HOK-a

U OK Varaždinske županije 18. lipnja održana je 7. redovna sjednica Skupštine, na kojoj

je usvojeno Izvješće o radu i Finan-cijsko izvješće za 2012. godinu. U 2012. godini prihodi su povećani za 15,52 posto, a rashodi su smanje-ni za 7,24 posto. Ostvaren je višak prihoda od 202.303,60 kuna koji je utrošen na otplatu kredita za zgradu Obrtničkog doma.

Prema zaključku Nadzornog od-bora u 2012. godini su se sredstva trošila racionalno, a sve poslovne promjene su evidentirane uredno i ažurno.

Članovi Udruženja hrvatskih ugo-stitelja i turističkih djelatnika Va-

raždin zajedno s članovima Sekcije za gostinstvo in turizem Območno obrtno-podjetniške zbornice Mari-bor posjetili su austrijsku Štajersku. Cilj posjeta bio je obilazak gospo-dina Franza Labuggera, poznatog proizvođača bučinog ulja, obilazak tvornice čokolade „Zotter“ te posjet poljoprivrednom gospodarstvu i hotelu „Sreirisch Ursprung“ u Bro-dingbergu.

Kod Franza Labuggera ugostitelji su degustirali bučino ulje i jaja s bu-činim uljem i sjemenkama. Nakon toga uslijedio je put prema Berglu gdje su posjetili poznatu tvornicu čokolade „Zotter“. Tijekom posjeta tvornici čokolade pogledali su pred-stavu o uzgoju i preradi kakaovca te proizvodnji čokolade u tzv. čo-koladnom teatru koji je smješten u sklopu tvornice. U tvornici čokolade upoznali su se sa svim koracima ti-jekom prerade kakaovca do konač-nog proizvoda, čokolade.

Uslijedila je degustacija raznih vr-sta čokolade te tople čokolade koju su imali priliku pripremiti sami. Posjet se nastavio prema poznatom starom gradu Riegersburgu, a nakon toga put ih je doveo u Brodesdorf u posjet imanju „Steirisch Ursprung“.

Vlasnik imanja, gospodin Walter Neuwirth, pokazao je svoje imanje, koje se sastoji od pčelinjaka, hote-la, pivovare i restorana. Uslijedila je degustacija medovače, tzv. sun-čanog piva te domaće hrane.

SVEČANA DODJELA DIPLOMAVaraždinska županija bogatija

za 30 novih majstoraObrtnička komora

Varaždinske župani-je organizirala je 5. srpnja u Skupštinskoj dvorani Varaždinske županije svečanu podjelu diploma za majstore koji su maj-storski ispit položili u proljetnom roku. Diplome je primilo 30 majstora za 12 različitih zanimanja, od čega osam auto-mehaničara, pet frizera, pet kuhara, dva fotografa, dva vodoinstalatera, instalatera grijanja i klimatizacije, dva klesara te po jedan krojač ženske odjeće, tapetar, soboslikar, autoserviser i zidar. Obrtnička komora Va-raždinske županije provodi majstorske ispite od 1996. godine i do sada su majstorski ispit položila 653 majstora iz varaždinskog, ali i drugih krajeva Hrvatske.

Lučka uprava Šibensko-knin-ske županije bit će nositelj izgradnje suvremenog otpre-

mno-purifikacijskog centra za školj-kaše u uvali Sveti Petar u Šibeniku. Potvrdilo je to Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, koje je donijelo Rješenje da za taj namjeravani za-hvat nije potrebno provesti postu-pak procjene utjecaja zahvata na okoliš. Ministarstvo je ovo rješenje donijelo na temelju Zakona o zaštiti okoliša, a u postupku ocjene priba-vilo je i mišljenje o potrebi procje-ne utjecaja zahvata na okoliš od Uprave za zaštitu prirode, Uprave ribarstva i Uprave vodnog gospo-darstva Ministarstva poljoprivrede, Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Šibensko-kninske županije i Upravnog odje-la za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Šibenika. Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja

zahvata na okoliš proveden je jer nositelj zahvata planira izgraditi ot-premno-purifikacijski centar u ko-jem će prihvaćati i otpremati, a po potrebi i obrađivati maksimalno 10 tona školjaka dnevno.

Nakon rješenja koje smo dobili iz Ministarstva zaštite okoliša i priro-de - kaže predsjednik županijskog Ceha za marikulturu Siniša Pauk - znatno se ubrzava cjelokupni po-stupak oko izgradnje otpremno-pu-rifikacijskog centra. Sada je samo pitanje vremena kada će početi i njegova fizička realizacija, a moram napomenuti da imamo i izrađeno idejno rješenje. U otpremno-purifi-kacijskom centru u uvali Svetog Pe-tra obavljat će se prihvat školjkaša, pranje, čišćenje i sortiranje, depura-cija školjkaša koji potječu iz uzgoj-ne zone B, pakiranje i označavanje školjkaša te skladištenje, utovar i transport na tržište.

OBRTNIČKA I GOSPODARSKA KOMORA

Seminar o poreznim izmjenama i fiskalizaciji

U organizaciji Obrtničke komore Šibensko-kninske županije i Županijske gospodarske komore Šibenik, djelatnici Ministarstva financija i Pore-

zne uprave - Područnog ureda u Šibeniku održali su seminar o promjena-ma u sustavu poreza na dodanu vrijednost ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju. Na seminaru, kojem se odazvalo više od stotinu osoba, bilo je riječi i o obvezama u primjeni Zakona o fiskalizaciji u prometu goto-vinom za obveznike od 1. srpnja.

Majstorske diplome za 16 obrtnika

U prostorijama Obrtničke komore Šibensko-knin-

ske županije dodijeljene su majstorske diplome sljedećim obrtnicima: Milanu Cesaru, graditelju brodova iz Osijeka, Goranu Mirosavljeviću, natko-nobaru iz Makarske, Dini Fra-neliću, brodskom mehaničaru iz Rijeke, Saši Krkeljašu, pe-karu iz Korčule, Ivani Višnjić, Anđeli Juričev Mikulin, Mireli Stošić, Kristini Živković, Ivani Martinović, Nikolini Ivanišević i Eli Bogdanović, frizerkama iz Šibenika, Milivoju Bašiću, zidaru iz Sinja, Ivanu Krstiniću, brodskom mehaničaru iz Raba, Tomislavu

UO MURTER, PIROVAc, TISNOHigijenski minimum položilo stotinjak

polaznika

Udruženje obrtnika Murter, Pirovac, Tisno tijekom svibnja i lipnja orga-niziralo je u OŠ „Murterski škoji“ u Murteru dva tečaja higijenskog mi-

nimuma. Tečajeve, koji se organiziraju u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo, uspješno je završilo stotinjak polaznika. U srpnju će jedan tečaj higijenskog minimuma biti održan i u Pirovcu.

UO VODIcE

Četiri tečaja

Udruženje obrtnika Vodice u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo organiziralo je četiri tečaja higi-

jenskog minimuma, koje je uspješno pohađalo oko 150 polaznika.

Grad Vodice, kao i svake godine, ustupio je svoje pro-storije za potrebe ovog tečaja.

UO KNIN

Fiskalne blagajne za taksiste

Portal media – zajednički obrt za internetske uslu-ge iz Šibenika organizirao je za kninske taksiste

prezentaciju o pokretnim fiskalnim blagajnama. Na-kon toga kninski taksisti odlučili su se za kupnje upra-vo tih blagajni, čime im je omogućena i cjelovita teh-nička potopra kao i odgovori na sve eventualne upite.

Žaji, kuharu iz Šibenika, Mati Mo-čiću, vodoinstalateru iz Šibenika i Ljiljani Perišin, frizerki iz Splita.

Putevima čokolade

Kušaonica tople čokolade (gore)Starinski stroj za proizvodnju čokolade (desno) Neprerađena zrna kakaovca (dolje desno)Hotel „Steirisch Ursprung“(dolje lijevo)

Financijska i gospodarska kriza je teško pogodila obrtništvo te je od 2008. do 2012. godine broj obrt-nika u Varaždinskoj županiji sma-njen za 467 obrta ili za 14,33 posto i sada iznosi 2.793 obrtnika, a pad broja obrta nastavljen je i u 2013. godini. Skupštinari su raspravljali i o odlukama Skupštine Hrvatske obrtničke komore, vezano za do-nošenje Zakona o obrtu. Dali su jednoglasnu potporu odlukama Skupštine HOK-a, prema kojima će se i nadalje raditi na prihvaća-nju prijedloga i primjedbi na prijed-log Zakona.

www.hok.hr

19ŽUPANIJE srpanj 2013.Obrtničke novine

OK VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE32100 VINKOVCI Ljudevita Gaja 17

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

Telefon: 032/333 304Telefaks: 032/338 239

E-mail: ok.vinkovci@hok.hrPredsjednik: Ivan Klarić

Tajnik: Đuro KadoićSTRANICU PRIPREMILA: Anica Fridl

VUKOVAR

XVI.

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

OK VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE33000 VIROVITICA Pavla Radića 3

Telefon: 033/721 258Telefaks: 033/726 028

E-mail: ok.virovitica@hok.hrWeb: www.okvpz.hrPredsjednik: Vladimir Ivoš

Tajnik: Božidar JeremićSTRANICU PRIPREMILA: Katica Kovačević

VIROVITICAX.

PREDSJEDNIK RANOGAJEc NA OTVORENJU 5. IZLOŽBE PROIZVODA I USLUGA „PITOMAČA 2013.”Ne razumije nas ni vlastito ministarstvo

STOLARIJA šPURGA UšLA U EUROPU JOš PRIJE GODINU DANA

Opremaju ugostiteljske lance u Švedskoj i Engleskoj

OBRTNIČKO-INDUSTRIJSKA ŠKOLA ŽUPANJA

Umjesto učenika, sada putuju profesori

Udruženje obrtnika Orahovi-ca okuplja obrtnike Grada Orahovice i općina Zdenci,

Crnac i Čačinci. Prema riječima njihova predsjednika Karla Šafera, u strukturi prevladavaju uslužne djelatnosti, slijede proizvođači, pa trgovci, ugostitelji i prijevoznici, a on sam se bavi cvjećarstvom i po-grebnim uslugama.

- Značajan broj obrtnika je u po-teškoćama, što vidimo po slabijim uplatama komorskog doprinosa. Neki čak plaćaju uplatnicama jer im je žiro-račun blokiran. Problema ima jako puno, a bit će ih još - kaže Šafer i dodaje da su zadnje, veće poteško-će, vezane za uvođenje fiskalizacije.

Problemi zbog fiskalizacije

- Bilo je jako puno problema, negodovanja, pogotovo među ugo-stiteljima koji su se prvi, u kratkom vremenu, morali prilagoditi novim uvjetima. Trgovcima je bilo nešto lakše, imali su više vremena, a nove probleme fiskalizacija je izazvala kod onih koji kreću od 1. srpnja. Jesam za to da se uvede red, ali ne na ovakav način. Mi koji uredno

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec

otvorio je u Pitomači 14. lipnja petu po redu izložbu proizvoda i usluga „Pitomača 2013.”

- Nama obrtnicima nikada nije bilo lako, a danas nam je najteže. U situaciji smo kada nas ne razu-mije ni vlastito ministarstvo, koje ne želi prihvatiti prijedloge HOK-a, iako oni obrtništvu donose boljitak i otvaranje novih radnih mjesta - re-kao je predsjednik Ranogajec.

Svoje proizvode i usluge na izlož-bi je predstavilo oko 40 izlagača

NA PROSLAVI DANA HOK-A Promovirano 75 majstora

Na središnjoj proslavi Dana HOK-a 2. srpnja u zagrebač-

kom HNK održana je promocija novih majstora koji su položili majstorske ispite u prošlogodiš-njem jesenskom i ovogodišnjem proljetnom roku. U tom razdoblju majstorsku diplomu polaganjem

INTERVJU: KARL ŠAFER, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA OBRTNIKA ORAHOVICA

Davno je to bilo kada je Orahovica bila El Dorado

ispunjavamo ob-veze osjećamo se prevarenima kad vidimo kako se podilazi onima s velikim dugovi-ma, kako im se dio dugova otpi-suje, kako im se smanjuju kamate i slično. Nemojte misliti da sam ja totalni pesimist, nisam, nadam se da će obrtnicima opet biti dobro kao nekad.

* Kada je to obrtnicima bilo do-bro?

- Bilo je to davno, u bivšoj državi. Tada je u Orahovici samo prijevo-znika bilo 1500, ukupni broj obrtni-ka našeg udruženja prelazio je dvi-je i pol tisuće, danas nas je ukupno tek dvjestotinjak. No, ta vremena se neće ponoviti, ali nešto se mora promijeniti na bolje.

* Što bi trebalo napraviti da obrtnicima, ali i cijelom gospo-darstvu bude bolje?

- Treba uvesti reda u državi jer je ona u stvari najveći dužnik.

* Kažete da je država, odnosno njena ministarstva, tvrtke, najve-ći dužnik, pa je li netko od njih vama dužan?

Država dužnik- Dužno mi je Ministarstvo bra-

nitelja, ali ne mogu s njima ništa kompenzirati. Moram platiti PDV, zdravstveno, mirovinsko i sve osta-lo. U poreznoj su mi rekli da ja svo-je obveze moram podmiriti, a mini-starstvo će meni već platiti, ali kad? Ne zna se.

* Vi ste pred mirovinom, no mislite li da će mladima u EU biti bolje?

- Uniju su nam puno nahvalili, vidjeli smo i neke dobre primjere, tržište je veliko, pa bude li reda u plaćanju nadam se da će oni ambi-ciozni uspjeti.

K. Kovačević

Karl Šafer

(obrtnici, poduzetnici, OPG-ovi), a osim u samoj izložbi posjetitelji su mogli uživati i u pratećim sadržaji-ma od kojih su brojne organizirali sami obrtnici.

ispita u POK-u Virovitica steklo je 75 majstora iz Virovitičko-podrav-ske i 13 drugih hrvatskih županija. Ispiti su polagani iz 19 različitih zanimanja, a najviše je novih maj-stora, njih petnaest, u zanimanju frizer te dvanaestoro u zanimanju zlatar.

Trenutno rade interijere za nekoliko ugostiteljskih lanaca, kao što su kafeterije Starbucks caffe, Hungry horse i Beijing 8

Kada je prije 20 godina pokre-nuo obrt, Ivan Špurga iz Žu-panje htio je vlastitim radom

svojoj peteročlanoj obitelji osigurati pristojan život. Stolarija Špurga trži-štu je nudila ulazna i sobna vrata, stubišta te ostale stolarske proizvo-de i usluge. No, kako su godine pro-lazile, globalna kriza odrazila se i na ovu vrstu proizvodnje i, kako kaže Ivan Špurga, malo je manjkalo da zatvori obrt. Godine 2008. proizvod-nju je iz manje radionice, smještene uz obiteljsku kuću, preselio u objekt

Unazad protekle tri školske godine, Obrtničko-indu-

strijska škola organizirala je u Drenovcima odvijanje nastave za određene programe. Tako je u prostorijama Osnovne škole Drenovci ovu školsku godinu završilo oko 160 učenika - ku-hara, konobara, ekonomista itd. Nastava je organizirana u Dre-novcima jer je mnogim obitelji-ma financijski nemoguće slati djecu u Županju pa je, kako je poznato, velik dio djece išao u školu u Brčko u susjednoj BiH, obzirom da ih od Brčkog dijeli samo nekoliko kilometara, dok je Županja mnogo dalje. Ova-

u gospodarskoj zoni Ambarine u Gradištu.

- Jedan dugi period bilo je loše, zadužili smo se, potrošili sve zalihe, a stanogradnja je gotovo potpuno stala, došlo mi je da odustanem od svega, no sada je lakše. Kada se u posao uključio sin Elvis, a od proš-le godine i sin Domagoj, krenulo je. Jedino kćerka nije u ovom biznisu, dok je supruga potpora i logistika svih ovih godina. Trenutačno imam 6 zaposlenih, posao jedva uspijemo napraviti u obećanom roku, puno radimo, ali budućnost izgleda puno svjetlije nego prije par godina - kaže Špurga.

Pored vrata i stubišta izrađuju stolove od masive hrasta i jasena, ploče za stolove, razni namještaj te interijere. Tako trenutno rade interijere za nekoliko ugostitelj-skih lanaca, kao što su kafeterije Starbucks caffe i Hungry horse u Engleskoj i Beijing 8 u Švedskoj i Engleskoj.

ko organizirana nastava uvelike je pomogla mnogim obiteljima i učenicima iz nekoliko sela Cvel-ferije pa umjesto učenika, sada putuju profesori.

UDRUŽENJE OBRTNIKA VINKOVCI

Sastanci strukovnih sekcija

Vezano za obveze fi-skalizacije računa od

1. srpnja ove godine, koje se odnose na sve djelat-nosti kojima ta obveza nije nastupila ranije, tijekom mjeseca lipnja u UO Vin-kovci održani su informa-tivno-edukativni sastanci sekcija sljedećih grupa: Sekcija tekstilaca i koža-ra, Sekcija uslužnih djelat-nosti, Sekcija prijevoznika i Sekcija građevinaca. Osim o fiskalizaciji, na sastancima se govorilo i o novom Zakonu o obrtu i primjedbama Hrvatske obrtničke komore na neke odredbe tog zakona, o novom Zakonu o PDV-u, te o novostima oko uvoza i izvoza unutar Europ-ske unije.

Nekad smo samo prijevoznika imali 1500, a danas ukupno tek

oko 200 obrtnika

- Standardi su u Europi visoki pa su kvaliteta i rokovi isporuke glavni preduvjeti da se uspije na tom trži-štu - kaže Špurga.

Kvalitetu imaju, što dokazuje i Certifikat ISO 9001 kojega posjedu-ju od 2011. godine. Ako uspiju osi-gurati materijalna sredstva, planiraju proširiti djelatnost i napraviti pogon za proizvodnju lijepljenih ploča. Vje-rujemo kako će ovaj obiteljski obrt, koji je prošle godine ostvario 96 po-sto izvoza, ostvariti sve planove.

www.hok.hr

20 ŽUPANIJEObrtničke novine srpanj 2013.

OK ZADARSKE ŽUPANIJE23000 ZADAR Široka ulica 1/III

ZADARSKA ŽUPANIJA

Telefon: 023/319 224

Telefaks: 023/311 383

E-mail: ok.zadar@hok.hrWeb: www.obrtnicka-komora-zadar.hrPredsjednik: Stjepan Knežević

Tajnik: Ive Marin

STRANICU PRIPREMIO: Damir Maričić

XIII.

ZADAR

ZADARSKO UDRUŽENJE OBRTNIKA U EU PROJEKTU „CROATIAN VETPRO IN cATERING“

Bogatiji za iskustva europskih ugostitelja

Kvaliteta ugostiteljske ponude ne zaostaje za europskom, čak

smo u nekim stvarima bolji i organiziraniji od njih, dojmovi

su s posjeta Parizu

IZVANREDNA SKUPŠTINA OK ZADARSKE ŽUPANIJE

Obrtnici ne žele biti taoci politike

Dvotjednim boravkom u ino-zemstvu u okviru projekta „Croatian VETPRO in cate-

ring“ omogućeno je stručno usa-vršavanje za ukupno 14 osoba uključenih u razvoj ugostiteljsko-turističkog sektora. Ovaj projekt od prošle godine provodi zadarsko Udruženje obrtnika, a financiran je unutar europskog Programa cjelo-životnog obrazovanja, potprograma Leonardo da Vinci.

Projekt je u prostorijama Udru-ženja obrtnika predstavila tajnica Udruženja i voditeljica projekta Re-nata Marušić, kao i ostali sudionici projekta koji su u travnju, svibnju i lipnju ove godine dva tjedna boravili u Rimu, Parizu i Plymouthu.

Razmjena iskustava- Cilj projekta bio je unaprijediti

vještine naših ljudi koji se bave ugo-stiteljstvom i turizmom kroz iskustvo njihovih kolega iz europskih zema-lja. Glavne aktivnosti ovog projekta već su provedene, a to je upravo ova mobilnost o kojoj govorimo - kazala je Marušić. Od 14 sudionika

ovoga projekta, četvero ih je bilo izvan Zadarske županije, a sudioni-ci su bili mladi zadarski obrtnici, nji-hovi zaposlenici i članovi obitelji koji su aktivno angažirani u obiteljskim obrtima. S njima su bili i profesori Hotelijersko-turističke i ugostiteljske škole iz Zadra. U Rimu su tako su-dionici projekta upoznali talijansku gastronomiju, stekli nova iskustva, bili na tečaju kušanja vina, priprav-ljanju pizze itd.

Renata Papić Longin iz caffe galerije Gina s jednom grupom u sklopu ovog projekta bila je u Pari-zu, gdje su imali priliku ići na tečaj engleskog i francuskog i posjećivati pariške hotele.

Ljubazni Englezi- Vrlo je slično sve kao kod nas

i mogu reći da naša kvaliteta ništa ne zaostaje za njihovom, čak smo, usudila bih se reći, u nekim stvari-ma bolji i organiziraniji od njih - ka-zala je Martinović Stošić, čija je gru-pa u sklopu posjeta Parizu imala i radionicu kuhanja.

U engleskom gradu Plymouthu bila je i profesorica Danijela Riger Knez. - Posebno me se dojmila nji-hova otvorenost prema ljudima s posebnim potrebama. Cijela njihova lokalna zajednica uključena je u vo-lonterske aktivnosti i to nam je bilo vrlo zanimljivo - kazala je Riger Knez.

U POVIJESNOJ JEZGRI ZADRA

Prevladale pizza cut zalogajnice i pekare

Preslagivanje zadarske povije-sne jezgre s najvećim brojem

obrtnika i srcem ovdašnje turistič-ke ponude uz mnoštvo dobrog donosi i muke. Trgovački centri na periferiji učinili su svoje u odvlače-nju kupaca van sezone. Pizza Cut i zalogajnice, odnosno sladoledi i pekare preplavili su ulice, pose-bice sa sve većim brojem mladih

Veliki interes za informacije o promjenama PDV-a

Odaziv na seminar „Promjene u sustavu poreza na dodanu

vrijednost ulaskom Republike Hr-vatske u Europsku uniju“ iznenadio je i same organizatore - HGK-Gos-podarsku komoru Zadar, Obrtničku komoru Zadarske županije i Udru-ženje obrtnika Zadar, kao i Poreznu upravu Zadar, jer se pojavilo više od 100 zainteresiranih, prepunivši salu hotela Kolovare.

„backpackera“ stiglih s niskotarif-nim prijevoznicima.

- Nadam se da će novo rukovod-stvo Zadra sjesti s nama i da će u programu razvoja turističke strate-gije grada napraviti koncept koliko i kakvih takvih objekata treba u gra-du. Svakako bi trebalo pomoći defi-citarnim obrtima da opstanu - kazao je Knežević.

Stipe Knežević, predsjednik Obrt-ničke komore Zadarske županije,

sazvao je Izvanrednu skupštinu zbog izvanrednih prilika u kojima su se našli u vrijeme procedure saborskog usvajanja Zakona o obrtu. Obrtnici su podržali nastojanja Vlade RH da Zakonom o obrtu regulira, kako kažu, za život Hrvatske izvanredno važnu djelatnost, odnose u njoj, školovanje i sve u svezi obrtništva. Generalni stav

ovdašnjih obrtnika, koji predstavljaju oko 4 tisuća, s radnicima i više od 10 tisuća zaposlenih, jest da Komo-ra mora nastaviti najoštrije zastupati njihove stavove.

- Dajemo podršku HOK-u, što-više, tražimo i glasnije istupe. Pa Todorić ima 40 tisuća zaposlenih u cijeloj regiji, a mi samo u svojoj zemlji 200 tisuća - kazali su obrtnici Zadarske županije.

www.hok.hr

21srpanj 2013.Obrtničke novine

FOTO

LIA

TURISTIČKA RUŽA VJETROVA

� Piše: Ružica Mikačić, novinarka Slobodne Dalmacije

Turizam još nije došao na red da bude u središtu zanimanja i odgovornosti državnih i lokalnih vlasti jer je uvijek do sada bilo nečeg „važnijeg”

FOTO

LIA

Bisnode Hrvatska predstavila je na hrvat-skom tržištu poseban paket usluga posebno prilagođen obrtnicima i njihovim potrebama. Bisnode Obrtnik paket svim obrtnicima nudi dvije iznimno korisne usluge kojima u potpu-nosti pokrivaju važna područja poslovanja kao što su osiguranje naplate, marketing, promo-cija, istraživanje tržišta, pronalazak novih ku-paca. Rečenica "Upoznajte svoje partnere da biste ih više voljeli" najbolje ocrtava prednosti korištenja Bisnode Obrtnik paketa. Obrtnik paket se sastoji od godišnje licence za vode-ći regionalni bonitetni portal www.boniteti.hr, a koji sadrži informacije o svim poslovnim subjektima registriranim u RH. Zahvaljujući njemu korisnici mogu jednostavno i brzo pro-vjeriti bonitetna izvješća partnera, dobavlja-ča, potencijalnih kupaca, pronaći i provjeriti konkurenciju u segmentu poslovanja kojim se bave. Zahvaljujući indeksu plaćanja, dinamič-kom pokazatelju kojeg izračunavaju naši anali-tičari, mogu provjeriti navike plaćanja partnera te prilagoditi svoju prodajnu politiku njihovim navikama. Korisnici također mogu provjeriti i

BisnodeDECISION SOLUTIONS

usklicnik Bisnode krivulje MR.indd 1 2/15/13 4:54 PM

Bisnode predstavio Obrtnik paket sa 40% popusta - Godišnja licenca za vodeći regionalni bonitetni portal i predstavljanje

na najsnažnijoj B2B tražiliciOsigurajte svoju naplatu, pronađite nove kupce, provjerite kako posluju vaši partneri ili

dobavljači, pronađite konkurenciju, predstavite svoje usluge na najsnažnijoj B2B u Hrvatskoj... Sve to samo je dio rješenja koje svim obrtnicima nudi Obrtnički paket Bisnode Hrvatska

Bisnode Obrtnik paket omogućava uštedu od 40%. Provjerite ga besplatno i kontaktirajte nas na obrtnik@bisnode.hr

tvrtke koje imaju blokirane račune ili pak tvrt-ke koje imaju porezna dugovanja. Naša baza se redovito aktualizira i nadopunjuje kako novoo-snovanim poduzećima tako i promjenama koje se odnose na osobe koje vode pojedina poduze-ća. Osim poslovne licence za portal boniteti.hr u paketu je uključeno i predstavljanje obrta na najsnažnijem B2B portalu u Hrvatskoj, www.wlw.hr. Riječ je o vodećoj poslovnoj tražilici koju mjesečno posjeti više od 200.000 građana u potrazi za proizvodima i uslugama. Pozicio-niranjem obrta na wlw.hr tražilicu osigurava se kvalitetan marketinški prostor ne samo pred-stavljanja svojih usluga i proizvoda već i ugo-varanja novih poslova.

Bisnode Obrtnik paket namijenjen je svim registriranim obrtnicima u Hrvatskoj, a zahva-ljujući suradnji s Hrvatskom obrtničkom ko-morom osiguran je popust od 40 % na cijenu. Cijena Bisnode Obrtnik paketa iznosi 4.900,00 kn (+ PDV), a svi zainteresirani mogu kvalitetu usluge provjeriti korištenjem jednomjesečnog besplatnog pristupa. Jedino što treba učiniti je kontaktirati nas na obrtnik@bisnode.hr

Početak ovog ljeta nesumnjivo će u godinama koje dolaze ostati upamćen po povijesnom iskoraku

Hrvatske prema europskoj obitelji kojoj smo se i službeno pridružili prvog dana srpnja postavši članica Europske unije. Osim ogromne pažnje svjetske javnosti i medija koju smo dobili u tim danima, bila je to jedinstvena prilika da ugosti-mo svjetske državnike, stotine inoze-mnih novinara i gostiju i pokažemo im se u najboljem svjetlu, što je u srcu turi-stičke sezone neprocjenjivo vrijedno. I nismo se osramotili.

Sveprisutan „šušur”Mnogi od njih su nakon svečanosti

u Zagrebu krenuli prema obali kako bi se i osobno uvjerili u naše promidžbene poruke, a ona je obilovala brojnim do-gađanjima i spektaklima u čast tog po-vijesnog dana. A nisu mogli stići u bolje vrijeme! Zahuktali turistički promet na cijeloj obali, brojna kulturna ljeta, za-bavni programi, svjetske glazbene pro-

dukcije, okupljanja umjetnika, slikara, glazbenika uz sveprisutan „šušur“ do-brih domaćina, slike su koje su potom obišle svijet i na koje možemo biti po-nosni. Pa iako su se strani novinari si-gurno profesionalno trudili ispitati i pri-kazati život u Hrvatskoj što realnijim, ipak je medijska prezentacija Hrvatske tih dana (s rijetkim iznimkama) bila idiličnija od stvarnosti koju živimo mi, građani 28. članice EU. Čak i u mjese-cu početka pune špice turističke sezone, kada sve izgleda veselo, razigrano i za-bavno u primorskim predjelima, svaka druga domaća vijest daleko je od idile, a vraća nas u kolosijek duge i spore vožnje na liniji koja bi na krajnjoj sta-nici trebala imati izlaz iz gospodarskih problema. No, put do toga za Hrvatsku je još pun uspona, zavoja i neravnog terena, dok lokomotiva vuče sve teže i stenje od napora pa se na trenutke čini kako je cilj nedostižan.

Privid boljeg života svake godine u ovo vrijeme osigurava naciji samo turi-stički sektor, u kojemu s ulaskom u vršni dio sezone nabuja i optimizam oko nje-zinih rezultata i očekivanja, koja, sada je sasvim jasno, jedina daju nadu da će se jesen i zima prebroditi lakše. Hrvatsko onemoćalo gospodarstvo koje se oslanja tek na trgovinu i usluge, u turizmu vidi spas za platnu i deviznu bilancu, koju posljednjih godina drži „iznad vode“ uplatama milijuna stranaca za svoj od-mor, zabavu i troškove putovanja u Hrvatskoj. No, baš kao i u mnogočemu drugome u našoj zemlji, to nipošto nije osiguralo kvalitetniji i bolji start onima

koji se ozbiljno i odgovorno bave nekom od djelatnosti iz tog sektora ili su poslo-vanjem vezani za njega.

Lako ćemoAko kao definitivno neuvjerljive od-

bacimo one klasične žalopojke ugostite-lja o stalnom padu prometa iako su terase pune, privatnih iznajmljivača o velikim troškovima poslovanja iako su paušalci, trgovaca o „lošim gostima“ koji malo troše i niz sličnih, još uvijek ostaje do-voljno sasvim ozbiljnih i argumentiranih problema s kojima turističko-ugostitelj-sko-uslužni sektor radi i svakodnevno ratuje, a koji su se, uz malo više brige, organiziranosti i ozbiljnog razvojnog pristupa poslu, mogli izbjeći. Naprosto je nevjerojatno s koliko nonšalancije i „lako ćemo“ pristupa iz godine u godi-ne ulazimo u sezonu, baš kao da su nam svi naši gosti dali neograničen kredit str-pljenja i sve nam opraštaju. Zato smo i u ovu sezonu ušli s nizom improvizacija, od onih zakonodavnih donesenih u po-sljednji trenutak pred dolazak gostiju, do onih operativnih koje su se u miru mogle riješiti tijekom zime i proljeća. Ali, mi i na početku srpnja na cestovnim prilazi-ma turističkim središtima imamo bage-re, raskopane ceste i kolone automobila u kojima gosti čekaju na „zeleno“ da sti-gnu na cilj. Sve kasni jer su, pravdaju se, bili izbori pa se nije stiglo…

Zbog toga bi ubuduće uoči svakih sljedećih lokalnih i nacionalnih izbora valjalo napraviti promidžbenu kampanju po svijetu kojom ćemo goste pripremiti na to da mi nismo stigli misliti o njima i

njihovu odmoru, komunalnim problemi-ma i infrastrukturi, jer su se oni koji su o tome trebali voditi računa bavili izbor-nim listama i obećanjima. To što nam je već do ustoličenja novih lokalnih vlasti na odmor stiglo 3,6 milijuna gostiju i što su vidjeli na djelu svu tu našu nespret-nost i nespremnost da se ozbiljno bavimo turizmom u predizborno vrijeme, kao da nikoga nije briga. A bilo bi zanimljivo vidjeti koju bi ocjenu gosti koji su stigli u predsezoni dali našim dičnim lokalnim upraviteljima, kako bi ocijenili njihov rad i bi li im dali svoj turistički glas zbog onoga što su zatekli u njihovu mjestu?!

Zato je ova godina, u čiji se najizdaš-niji turistički dio tek ulazi, po mnogoče-mu drugačija od ostalih, obilježena ner-vozom na biračkim mjestima u vrijeme kada je najviše nervoze trebalo biti na turističkim pripremama, pa prvim ne-snalaženjima nove vlasti u vrijeme kad su mjesta već puna gostiju, pa kašnjenju državnih tijela u donošenju zakona ve-

Predsezonu obilježili izbori, a sezonu će „kumice”

zanih za poslovanje u turizmu i ugosti-teljstvu…

Problem tržnicaPa kada se činilo da se sve polako

ipak okreće u turističkom smjeru koji jest najvažniji u ovo doba godine, onda smo se raspojasali pripremama i prosla-vama za ulazak u EU. Pa su nam odmah potom „kumice“ i (pre)prodavači okupi-rali trgove i ulice umjesto tržnice po ko-jima ih traže gosti i domaći… U svakom slučaju, turizam još ove godine nije do-šao na red da bude u središtu zanimanja i odgovornosti državnih i lokalnih vlasti jer je uvijek do sada bilo nečeg „važ-nijeg“. Valjda će tako biti sve dok naši dužnosnici i sami ne krenu na odmor i onda shvate da turizam živi i pulsira izvan njihovih kabineta cijelo to vrijeme u kojemu su se oni, najčešće neuspješno, bavili nečim drugim. I u isto vrijeme se kleli u važnost i nezamjenjivost svake turističke kune u zemlji.

www.hok.hr

22 Obrtničke novine srpanj 2013. SAJMOVI

U suradnji Hrvatske obrtničke komore, Obrtničke komore Zagreb i Veleposlanstva Republike Indone-zije u predvorju zgrade Matice hrvatskih obrtnika u Zagrebu 14. i 15. lipnja održana je izložba indo-nezijskih proizvoda. Šesnaest malih i velikih tvrtki iz ove otočne države jugoistočne Azije izložilo je namještaj, torbice od zmijske kože, srebrni i biserni nakit, batik odjeću, kavu, dekoracije za dom, modne dodatke, a predstavili su se i umjetnički obrti.

Hrvatska obrtnička komora i Obrtnička komora Zagreb ustupili su prostor gostima iz Indonezije i pružili im svu potrebnu pomoć oko organizacije nastupa.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec i veleposlanik Indonezije Agus Sardja-na nadaju se da će ovo biti prvi korak ka uspostavi dugoročne suradnje između indonezijskih i hrvat-skih obrtnika i poduzetnika, koji se bave istom ili sličnom djelatnošću. Bazar indonezijskih tvrtki tih se dana održavao i u Budimpešti, a predstavnici Ve-leposlanstva Indonezije najavili su posjet Hrvatskoj ponovno na jesen, kada se planira održavanje po-slovnih razgovora s hrvatskim obrtnicima i poduzet-nicima.

R. Puljiz

Prijavite se za nastuPe u Celju, zeniCi i skoPju

Kreće jesenska sezona sajmova � Dražen Horvat Darko Prister

Hrvatska obrtnička komora u rujnu i listopadu organizira i sufinancira nastup hrvatskih

obrtnika i poduzetnika na tri značajna međunarodna sajma: na 46. Međuna-rodnom sajmu obrtništva u Celju 2013., koji će se održati od 11. do 17 rujna na prostoru Celjskog sejma; na 20. GENERALNOM BH SAJMU ZEPS 2013 u Zenici, najvećoj sajam-skoj manifestaciji u BiH, od 5. do 10. li-stopada te na Međunarodnom sajmu metalurgije, elektronike, nemetala i graditeljstva TEHNOMA 2013., od 15. do 19. listopada u Skopju.

Hrvatska obrtnič-ka komora organizira nastup na ovim saj-movima po sistemu „ključ u ruke“. Svaki izlagač u sklopu pripre-ma svoje prezentacije uz izložbeni prostor uređen sukladno njegovoj pri-javi i potrebama izložbenog prostora, dobiva dva natpisa na štandu, repre-zentaciju i hostesu na štandu, najavu nastupa, transport eksponata i postavu na štandu - dakle, kompletnu logistiku potrebnu za kvalitetan sajamski na-stup.

Hrvatska obrtnička komora u surad-nji s „Celjskim sejmom d.d.“ dodatno radi na promidžbi nastupa hrvatskih obrtnika na samome sajmu, osigurava upis i najavu nastupa svih svojih izla-gača u službenom Katalogu sajma.

Prijave za nastup na sajmu u Celju primaju se do 16. kolovoza.

Izložba IndonezIjskIh proIzvoda u predvorju MatIce hrvatskIh obrtnIka

Rukotvorine najveće otočne države

Izložbeni program sajma ZEPS u Zenici obuhvaća: građevinarstvo, elek-tro-industriju, strojogradnju, proizvod-nju i preradu metala, preradu drveta, preradu plastičnih masa, gumu, izradu alata i naprava, izradu namještaja i opreme za uređenje doma, energetiku, IT tehnologije…

Rok prijave za sajam ZEPS je 9. kolovoza.

Unutar izložbe TEHNOMA u Skopju održavaju se tri sajamske cjeline:

- 39. Međunarodni sajam metalurgi-je, elektronike, energetike, ne-metala, građevinarstva, osiguranja objekata i zaštite,

- 14. Međunarodni sajam obrtništva i male industrije, te

- MAKINOVA - 33. Međunarodna izložba inovacija.

Izložbeni program sajma u Skopju obuhvaća: metalurgiju, preradu meta-la, izradu strojeva i opreme od metala, elektroniku, energetiku, građevinar-stvo, sigurnost i zaštitu objekata, pre-radu drva, preradu plastičnih masa i gume, obrtništvo, malo i srednje podu-zetništvo, izradu strojeva i opreme za prehrambenu industriju, ugostiteljstvo, inovacije…

Rok prijave za sajam TEHNOMA je 23. kolovoza.

Za dodatne informacije vezane uz sajam Celje i Skopje, uvjete i cijene nastupa ili tehnička pitanja vezana uz nastup u organizaciji HOK-a, zainte-resirani obrtnici/poduzetnici mogu se obratiti u Hrvatsku obrtničku komoru na broj telefona 01/48 06 650, Dražen Horvat ili putem emaila na drazen.horvat@hok.hr i hok@hok.hr. Za in-

busIness to busInessPoslovni razgovori u Celju

Hrvatska obrtnička komora pozi-va zainteresirane hrvatske obrt-

nike i poduzetnike da prijave svoje sudjelovanje na poslovnim razgovo-rima koji će održati 12. rujna, tije-kom Celjskog sajma, u organizaciji Obrtno-podjetniške zbornice Slove-nije (prostor Celjskog sajma).

Uz uvijek aktualnu branšu pro-izvođača iz domene obnovljivih izvora energije, susret će okupiti i obrtnike i poduzetnike iz sljedećih djelatnosti: obrada metala, prera-da plastičnih masa, prerada drva, građevinarstvo i elektro-industri-ja.

Uz hrvatske obrtnike pozvani su i poduzetnici iz Slovenije, Austrije, Mađarske, Italije, Češke, Njemačke, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova.

Organizator preuzima troškove same organizacije poslovnog susre-ta na mjestu održavanja (priprema materijala, najam prostora, ručak, sajamske ulaznice za sudionike...), dok individualne troškove puta i boravka-hotela snose sami sudi-onici.

Radni jezik poslovnih susreta je engleski jezik.

Prijavni obrazac-upitnik zainte-resirani obrtnici popunjavaju i ša-lju na sljedeće kontakte direktno u Hrvatsku obrtničku komoru, faks: 01/48 46 610 ili e-mail:

drazen.horvat@hok.hr ili hok@hok.hr .

Rok prijave sudjelovanja na raz-govorima je 21. kolovoza.

Liste prijavljenih i trenutna si-tuacija rezerviranih kontakata na razgovorima bit će vidljiva sudioni-cima koji će ih i sami moći dodatno dopunjavati i uređivati na Internet stranici: http://www.b2match.eu/slovenia2013 .

Iskoristite prigodu, sudjelujte na poslovnim razgovorima s poduzet-nicima iz inozemstva uz logistiku HOK-a i besplatno posjetite 46. Me-đunarodni obrtnički sajam u Celju 2013 - najvažniji sajam malog i sred-njeg poduzetništva u regiji! (dh)

formacije o nastupu na sajmu u Zeni-ci, zainteresirani obrtnici/poduzetnici mogu se obratiti u Hrvatsku obrtničku komoru na broj telefona 01/48 06 650, Darko Prister ili Dražen Horvat, odno-

sno putem e-maila na: darko.prister@hok.hr; hok@hok.hr ;

drazen.horvat@hok.hr Informacije su dostupne i na www.

hok.hr/sajmovi

Izmjene Pravilnika o MTU

Pravilnik o izmjenama i dopuna-ma pravilnika o razvrstavanju i mi-nimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina „restorani“, „barovi“, „catering objekti“ i „objek-ti jednostavnih usluga“ objavljen je u NN 69/12.

Pravilnikom je dana mogućnost da ugostitelji u neposrednoj blizini ugostiteljskog objekta, do najviše 50m udaljenosti, imaju dodatne prostorije za usluživanje gostiju. Ova izmjena rezultat je zahtjeva Hrvatske obrtničke komore u koje-mu je predloženo da Ministarstvo turizma ugostiteljskim objektima omogući usluživanje i u prostoru koji je u vlasništvu ili najmu ugo-stitelja, a koji ne čini jedinstvenu poslovnu i građevinsku cjelinu s temeljnim ugostiteljskim objek-tom, no da nije dalje od 50 metara od temeljnog objekta. Dakle, riječ je o odvojenom prostoru za uslu-živanje. Ovim rješenjem omogućit će se registriranim ugostiteljskim objektima da mogu obaljvati svoju djelatnost iz „temeljnog objekta“ u prostoru koji je u neposrednoj bli-zini.

Vjerujemo da će se na ovaj na-čin dio neiskorištenih poslovnih prostora u starim gradskim jezgra-ma staviti u funkciju gospodarstva i stvaranja novih vrijednosti te da će ga struka podržati. Pravilnikom je uvedena nova vrsta ugostitelj-skog objekta iz skupine „barovi“, objekt „beach bar“, koji je ovim iz-mjenama točno propisan i utvrđen minimalnim tehničkim uvjetima koji moraju biti ispunjeni.

K. Tomić

Frizeri okupljeni u Cehu frizera i kozmetičara sudjelovali su u ispu-njavanju EvaHair upitnika, prove-denog u sklopu EU projekta „Safe-Hair“, koji se provodio od 2010. do 2012. godine s ciljem razvoja zdravstvenih standarda i standarda mjera zaštite na radu za sprečava-nje profesionalnih kožnih bolesti u frizerstvu, a u kojemu su sudjelo-vali i suradnici iz Hrvatske. Frizeri su prepoznati kao zanimanje koje uključuje značajne zdravstvene ri-zike, ponajviše za kožu. Prikupljanje podataka provedeno je ispunjava-njem EvaHair upitnika. Analizirano je ukupno 213 upitnika. Među ispi-tanicima je bilo 133 (64 %) vlasnika salona, 46 (22 %) zaposlenika te 31 (14 %) frizerski učenik. Trideset šest (17 %) ispitanika potvrdilo je da je u protekle tri godine u njihovu salo-nu bilo slučajeva kožnih tegoba, a gotovo svi ispitanici (98 %) smatra-ju da je prevencija profesionalnih kožnih bolesti vrlo važna. Rezultati upućuju na potrebu daljnjeg rada na edukaciji frizera o zdravstvenim rizicima njihova radnog mjesta te o mjerama zaštite na radu i njihovoj implementaciji. Edukaciju iz pod-ručja zaštite na radu te primjenu mjera zaštite na radu potrebno je provoditi tijekom redovitog ško-lovanja i u obliku trajne edukacije frizera.

Krešimir Tomić

Objavljeni rezultati EvaHair

upitnika

**********

www.hok.hr

23srpanj 2013.Obrtničke novine

www.hok.hr

24 Obrtničke novine srpanj 2013. OBRAZOVANJE

Europska povjerenica za obrazo-vanje, izobrazbu, kulturu i mlade Androulla Vassiliou i povjere-

nik za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost László Andor pokrenuli su 2. srpnja 2013. u Leipzigu na natjecanju WorldSkills 2013. Europski savez za naukovanje. Savez će pomoći u borbi protiv nezaposlenosti mladih na način da poveća kvalitetu i ponudu naukova-nja u cijeloj EU putem partnerstva ključ-nih dionika u području zapošljavanja i obrazovanja. Savez također ima za cilj promijeniti stavove prema naukovanju time što će identificirati najuspješnije sheme naukovanja u EU i primjenjivati odgovarajuća rješenja u svakoj zemlji članici. Savez promovira mjere koje će imati potporu u Europskom socijalnom fondu, Inicijativi za zapošljavanje mla-dih i Erasmusu+, novom EU programu za obrazovanje, osposobljavanje i mla-de.

Prepoznate koristi naukovanja

„Pozivamo sve dionike da se uključe u rad europskog Saveza za naukovanje te time omoguće više boljih naukova-nja“, rekli su povjerenici u zajedničkoj izjavi. „Naukovanja imaju ključnu ulo-gu u borbi protiv nezaposlenosti mladih time što omogućuju mladima da usvoje vještine i dobiju iskustvo koje poslodav-ci zahtijevaju“. Kao potpora Savezu na-pisana je do sada prva zajednička izjava Europske komisije, Predsjedništva EU, Vijeća ministara i sindikata i organizaci-ja poslodavaca na europskoj razini (Eu-ropska konfederacija sindikata, Busine-ssEurope, Europski centar poslodavaca i poduzeća koji pružaju javne usluge i Europska unija za obrt, malo i srednje poduzetništvo - UEAPME).

Europski savez prepoznaje vrijed-nost i koristi naukovanja za zapošlja-vanje mladih, socijalno uključivanje, usklađivanje potreba za vještinama i gospodarsku konkurentnost. Također, naukovanje je jedan od glavnih eleme-nata programa „Youth Guarantee“ (Ga-rancija za mlade).

Članovi Saveza obvezali su se da će doprinijeti dostupnosti, ponudi, kva-liteti i atraktivnosti naukovanja širom EU poticanjem stvaranja, obnavljanja i moderniziranja modela naukovanja, i to na sljedećim principima:

Uspostava učinkovitog partnerstva između institucija obrazovanja i ospo-

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras na svečanoj Akademija HOK-a, održanog

2. srpnja u zagrebačkom HNK-u dodije-lio je nagrade Ministarstva poduzetniš-tva i obrta „Šegrt Hlapić“. Za najbolju školu izabrana je Strukovna škola Vice Vlatkovića iz Zadra. U Strukovnoj školi Vice Vlatkovića školuje se 395 učenika u 17 obrazovnih programa za stjecanje obrtničkih zanimanja automehaničara, stolara i instalatera kućnih instalacija. Obzirom na orijentaciju škole ka isko-

europska koMIsIja, sIndIkatI I poslodavcI u borbI protIv nezaposlenostI MladIh

Pokrenut Europski savez za naukovanje

Savez će pomoći u borbi protiv nezaposlenosti mladih na način da poveća kvalitetu i ponudu naukovanja u cijeloj EU putem partnerstva ključnih dionika u području zapošljavanja i obrazovanja

� Mia Trcol, prof. sobljavanja i poduzeća te prepoznava-nje uloga svakog od partnera;

Uključivanje socijalnih partnera te, prema potrebi, posredničkih tijela po-put trgovinskih, gospodarskih i obrtnič-kih komora, strukovnih organizacija, sektorskih organizacija u upravljanju sustavima naukovanja;

Stvaranje visokokvalitetnih kvalifi-kacija i procesa učenja;

Uključivanje modela naukovanja u nacionalne/regionalne sustave obra-zovanja i osposobljavanja te stvaranje jasnog regulatornog okvira kojim se utvrđuju odgovornosti, prava i obveze svakog od sudionika u kontekstu na-cionalnih praksi, zakona i kolektivnih ugovora.

Uloga socijalnih partnera„Svjesni smo posebne uloge koju tr-

govinske, gospodarske i obrtničke ko-more obavljaju u sustavima naukovanja, ovisno o nacionalnim sustavima, koja uključuje registraciju ugovora o nau-kovanju, nadzor obuke koja se odvija u poduzeću, procjenu ispunjavaju li podu-zeća u kojima se obavlja naukovanje sve potrebne uvjete, nadgledanje završnih ispita te pozdravljamo njihove napore“, stoji u tekstu zajedničke izjave.

Europski socijalni partneri složili su se da će u idućih 6 mjeseci usmjeriti svoju pozornost na izgradnju kapaci-teta na svojem području, motiviranje, savjetovanje i poticanje organizacija članica da podupru ciljeve Europskog saveza za naukovanje uključivanjem u uspostavljanje i unapređenje sustava naukovanja, primjerice:

• kroz razvoj i unapređenje kuriku-luma;

• kroz osiguranje kvalitete i ocjenji-vanje naukovanja i uvjeta rada;

• u suradnji sa školama i zavodima za zapošljavanje s ciljem omogućava-nja mladima i njihovim roditeljima da budu upućeni prilikom donošenja odlu-ka o naukovanju kao obrazovnom putu;

• poduzimanjem adekvatnih mjera za potporu procesa učenja na radnom mjestu, poput obrazovanja mentora u poduzećima i poučavanja naučnika;

Također, radit će na podizanju svi-jesti poslodavaca i mladih o koristima naukovanja, širenju informacija i po-dupiranju aktivnosti socijalnih partnera kako bi osigurali atraktivnije uvjete za poduzeća i naučnike te odgovarajuće korištenje naukovanja u skladu s pri-mjenjivim pravima i obvezama. Soci-jalni partneri radit će i na promicanju korištenja fondova EU, posebice Eu-

ropskog socijalnog fonda, kako bi se uveli ili poboljšali dvojni sustavi nau-kovanja u zemljama članicama.

Potpora tijela EUEuropska komisija u idućih 6 mjeseci

usmjerit će svoju pozornost na unapre-đenje komparativne analize i političkih smjernica za troškove, beneficije i funk-cioniranje modela naukovanja u različi-tim okruženjima, s ciljem poboljšanja njihove učinkovitosti. To podrazumijeva ciljano usmjeravanje i suradnju kroz su-radničko učenje i evaluacijsko izvješće

MInIstar Maras uručIo nagrade „Šegrt hlapIć“

stručnjaka kako bi se poduprla reforma politika u zemljama članicama. Rezul-tati projekata financiranih iz EU, kao i rezultati analiza, sažet će se u jednosta-van instrument koji će pokrivati pitanja poput suradnje između strukovnih škola i poduzeća, pomaganja malim i sred-njim poduzećima da primaju naučnike, poboljšanog strukovnog usmjeravanja, suradnje sa socijalnim partnerima i po-sredničkim tijelime te kvalifikacija na-učničkih mentora. Komisija će provesti istraživanje o mogućnostima uključi-vanja naukovanja u mrežu EURES, a

pozvat će i Eurochambers i ostale rele-vantne dionike da poduzmu konkretne mjere u potpori Saveza.

Litvansko predsjedništvo Vijeća Eu-ropske unije usmjerit će svoju pozor-nost na osiguravanje vidljivosti uloge naukovanja u olakšavanju prijelaza iz škole na posao i u doprinosu provedbe programa „Youth Guarantee“. Pripre-mit će nacrt Deklaracije Vijeća s te-mom modela naukovanja, s uvrštenim prijedlozima odgovornih radnih grupa za zapošljavanje i obrazovanje koji će kasnije usvojiti Vijeće EPSCO.

rištavanju obnovljivih izvora energije i zaštitu okoliša, učenici su uključeni u projekte koji promiču nove i ekološki prihvatljive tehnologije, a od zapaženi-jih uradaka posebice se ističu električno vozilo te vozilo na solarnu energiju.

Za najboljeg majstora-stručnog učite-lja izabran je gospodin Ivan Obad, vla-snik obrta „Auto Obad“. Tijekom prote-klih 47 godina obrazovao je preko 100 naučnika, a gotovo 50 naučnika se nakon završene izobrazbe zaposlilo u njegovom obrtu. U provedbi praktične nastave obrt

„Auto Obad“ aktivno surađuje sa stru-kovnim školama te s Centrom za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“ iz Zagreba.

Za najboljeg naučnika izabran je Luka Juranek, učenik trećeg razreda koji se obrazuje za zanimanje kuhar u Ugostitelj-sko-turističko školi Osijek. Praktični dio naukovanja uspješno je svladao u osječ-kom restoranu „Karaka“. Sudjelovao je na međudržavnom natjecanju u Subotici i međudržavnom natjecanju Gastro 2013. na kojima je osvojio dva treća mjesta te ima niz zapaženih uradaka u struci.

Najbolja škola, majstor i naučnik

Luka Juranek, Ivan Obad, Tihomir Tomčić s ministrom Marasom

www.hok.hr

25srpanj 2013.Obrtničke novineSUD ČASTI I CENTAR ZA MIRENJE

predsjednIŠtvo suda častI I centra za MIrenje

Posjet Bruxellesu

Članovi Predsjedništva Suda ča-sti HOK-a i Centra za mirenje pri HOK-u - predsjednik Suda i

Centra Damir Kontrec, zamjenik pred-sjednika Mirza Šabić i tajnica Suda i Centra Suzana Kolesar - bili su od 27. do 30. svibnja u studijskom posjetu Europskoj komisiji i drugim međuna-rodnim institucijama u Bruxellesu, a na temu zaštite potrošača i alternativnog rješavanja sporova (ARS). Posjet je realiziran temeljem projekta izrađenog od strane tajništva Suda i Centra u cilju bolje pripreme za suradnju s međuna-rodnim institucijama i odjelima Europ-ske komisije i kvalitetniju implemen-taciju europske legislative iz područja rada Suda časti i Centra za mirenje u naše zakonodavstvo. Posjet je u potpu-nosti financirala Europska komisija.

Na Sveučilištu u Ghentu, najvećem sveučilištu u Belgiji, dekan i profesori tog fakulteta održali su predavanje na temu „Europsko pravo i Pravni fakultet Sveučilišta u Ghentu“ te prezentacije o novim direktivama o alternativnom (ADR) i on-line (ODR) rješavanju potrošačkih sporova. Naša delegacija potakla je raspravu o odredbama koje određuju uvjete za nacionalna ADR ti-jela koja mogu biti nadležna za rješava-

nje potrošačkih sporova, što nam je bilo posebno važno zbog implementacije direktive u naše zakonodavstvo i uva-žavanja dosadašnje uloge našeg Suda časti i Centra za mirenje. Dr. Stefaan Voet predstavio je sustav Belmeda - odnosno on-line rješavanje potrošačkih sporova, što je uređeno novom ODR uredbom EK te je predloženo da na tu temu održi prezentaciju na HOK-ovoj 4. ARS konferenciji, što je i prihvatio.

Tijekom posjeta Europskoj komisiji delegacija je posjetila i Opću upravu za pravosuđe, Opću upravu za podu-zetništvo (Jedinicu za malo i srednje poduzetništvo- MSP), Opću upravu za zdravlje i potrošače, sjedište Europ-ske mreže potrošačkih centara (ECC NETWORK), Eurochambers, B-med, Europski savez potrošačkih udruga (BEUC) te UEAPME - Europsko udru-ženje malih i srednjih poduzetnika i obrtnika čiji je HOK član.

Našoj delegaciji su na održanim sa-stancima s voditeljima uprava i odje-la EK predočene politike Europske komisije po pojedinim područjima. Naglašena je važnost funkcioniranja jedinstvenog europskog tržišta, uloga upoznavanja i usklađivanja različitih pravnih sustava. Istaknute su i speci-

najava konFerenCije4. ARS u listopadu

Nakon uspješno organizirane tri Me-đunarodne konferencije o alterna-

tivnom rješavanju sporova (ARS) na temu mogućnosti suradnje pravosuđa i gospodarstva (2010.-2012.g.) Hrvatska obrtnička komora organizira 4. Među-narodnu konferenciju „Alternativno rje-šavanje sporova - mogućnosti suradnje pravosuđa i gospodarstva“ u Zagrebu, 15. i 16. listopada 2013. godine.

I ove godine na konferenciji ćemo ugostiti ugledne strane i domaće preda-vače i stručnjake, znanstvenike i prak-tičare koji će nam prikazati stanje na području ARS-a u Europi i RH.

Ciljevi konferencije su jačanje svi-jesti opće javnosti te svih dionika koji sudjeluju u kreiranju okvira za gos-podarski razvoj o važnosti postojanja

efikasnog pravosuđa, uklanjanju ad-ministrativnih barijera za poslovanje poduzetnika, za poticaj domaćim i stra-nim ulaganjima i povećanje konkuren-tnosti, a što je i dio europskih politika u sklopu Europa 2020.

Konferencija je namijenjena obrt-nicima, članovima komore te drugim poduzetnicima kao i sucima, odvjetni-cima, pravnicima u gospodarstvu, me-dijatorima te osobama zainteresiranim za medijaciju i alternativno ili, kako se sve više zove, efikasno rješavanje spo-rova.

Ove godine, kao i ranijih, očekuje se pokroviteljstvo najviših obnašatelja državne vlasti i resornih ministarstava te posebno povjerenika Europske ko-misije za zaštitu potrošača.

fične pozicije malog i srednjeg podu-zetništva i obrta te nedovoljno razvijen poduzetnički duh, nužnost kreiranja poticajnog okruženja za razvoj MSP-a uklanjanje administrativnih barijera, u čemu ARS ima svoju značajnu ulogu.

Ispred UEAPME-a delegaciju je po-zdravio Luc Hendrickx, direktor poli-tike za poduzetništvo i vanjske poslo-ve te održao izlaganje o UEAPME-u, istaknuvši njegovu ulogu u lobiranju, zastupanju malog i srednjeg poduzet-ništva te obrtnika pred raznim asocija-cijama u Europskoj uniji, kao i na ra-zini tijela Europske komisije s kojima ima stalnu suradnju. Istaknuo je kako UEAPME još uvijek nema dovoljno iskustva i znanja u polju alternativnog rješavanja sporova te će im naša isku-stva biti dragocjena. Sabine Erkens, sa-vjetnica za pravne poslove UEAPME-a predstavila je način rada na polju ARS/ORS direktiva kao i suradnju s HOK-om.

Predstavnici HOK-a prezentirali su institucijama domaćina način rada Suda časti i Centra za mirenje pri HOK-u potrošačkim sporovima, kao i sustav medijacije, uglavnom u trgovač-kim sporovima , kao i naše zakonodav-stvo iz oba područja.

trs vI – operatIvnI prograMI (javna uprava I pravosuĐe) I FondovI eu

Konferencija o EU fondovimaHrvatska obrtnička komora uključena

je u rad tematskih radnih skupina, savjetodavnih skupina Koordinacijskog povjerenstva za izradu programskih dokumenata za financijsko razdoblje Europske unije 2014.-2020. koje imaju zadatak izraditi prijedloge programskih dokumenata s prioritetima i osigurati uporišta za predložene prioritete u nacio-nalnim strategijama i planovima.

Članovi šest tematskih radnih skupi-na za izradu Operativnih programa za financijsko razdoblje EU 2014.-2020. organiziranih oko 11 tematskih ciljeva su ministarstva odgovorna za izradu programskih dokumenata za financijsko razdoblje Europske unije 2014.-2020. te predstavnici relevantnih agencija, jav-nih poduzeća, ostalih dionika i regija.

usvojen nacIonalnI prograM zaŠtIte potroŠača 2013-2016.

Visoki standardi zaštiteNa 16. sjednici Nacionalnog vijeća

za zaštitu potrošača, održanoj 20. svibnja u Ministarstvu gospodarstva RH, na kojoj je sudjelovala i članica Vijeća predstavnica, tajnica Suda časti HOK-a i Centra za mirenje pri HOK-u Suzana Kolesar, jednoglasno je usvo-jen Nacionalni program zaštite potro-šača za razdoblje 2013.-2016., koji je zatim usvojen na sjednici Hrvatskog sabora 5. srpnja. Glavni cilj politike zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj je poboljšanje kvalitete života građana

i dio je strateškog cilja EU kojim se želi osigurati da svi građani Europske unije uživaju visoke standarde zaštite potrošača, a što je i Vlada RH defini-rala kao jednu od prioritetnijih politika, s ciljem da građani u svakodnevnom životu u potpunosti mogu uživati i kori-stiti visoke standarde zaštite potrošača. Regulacija na ovom području izuzetno je aktualna na području EU, a hrvatski predstavnik Neven Mimica 1. srpnja stupio je na dužnost Povjerenika Eu-ropske komisije za zaštitu potrošača.

Naglašena je važnost funkcioniranja jedinstvenog europskog tržišta, uloga upoznavanja i usklađivanja različitih pravnih sustava

U Zagrebu je 6. i 7. lipnja održana konferencija „Ususret EU fondovima“ u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije RH, na kojoj su sudjelovali i predstavnici Hrvatske obrtničke komore.

Ministar MRRFEU-a Branko Gr-čić istaknuo je kako će se financiranje projekata iz europskih fondova obav-ljati u sklopu tri operativna programa te kako svi projekti moraju zadovolja-vati uvjet podizanja konkurentnosti sektora poduzetništva RH.

Tajnica Suda časti i Centra za mire-nje Suzana Kolesar i stručni suradnik Suda časti i Centra za mirenje Marjan Ražnjević sudjelovali su na panelu „Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovita javna uprava”.

Obvezno ispitivanje namještaja određeno Pravilnikom o obve-zatnom ispitivanju namještaja

i dijelova za namještaj te o uvjetima koje moraju zadovoljavati pravne osobe ovlaštene za ispitivanje tih proizvoda više nije na snazi objavom stupanja van snage u Narodnim novinama br. 71 od 14.06.2013. godine.

Tako većina namještaja potpada pod odredbe Zakona o općoj sigur-nosti proizvoda koji u dijelu Opći si-gurnosni zahtjevi za proizvode u čl. 5. propisuje obvezu proizvođača koji je obvezan stavljati na tržište samo sigurne proizvode. Proizvod se sma-tra sigurnim kada je, ako ne postoje posebna pravila Europske zajednice o sigurnosti tog proizvoda, sukladan posebnim propisima koji su u skladu s Ugovorom o Europskoj zajedni-ci, a posebno člancima koji utvrđuju zdravstvene i sigurnosne zahtjeve koje

Ministarstvo turizma, Ministar-stvo poduzetništva i obrta i Hrvatska agencija za malo

gospodarstvo i investicije provode pro-gram unapređenja ponude turističkog sektora u 2013. godini „1000 BAZENA za hrvatski turizam“.

Sredstva mogu koristiti trgovačka društva, obrti i zadruge za izgradnju i opremanje vanjskih bazena minimalne površine 30 kvadratnih metara i unu-tarnjih bazena minimalne površine 20 kvadratnih metara. Sredstva će se dodje-ljivati za bazene izgrađene od 1. siječnja do 31. listopada 2013. godine, a ukupno je za ovogodišnji program osigurano 10 milijuna kuna, s time da je 60 posto sred-stava iz proračuna Ministarstva turizma, a 40 posto iz proračuna Ministarstva po-duzetništva i obrta. Maksimalno će se po projektu dodjeljivati 50 tisuća kuna ili do 50 posto ukupne vrijednosti investicije.

Zahtjev može podnijeti: trgovačko društvo ili zadruga koji su u 2012. godi-ni imali minimalno 2 zaposlena u peri-odu poslovanja ne kraćem od 3 mjeseca

IspItIvanje naMjeŠtaja

Samo sigurni proizvodi na tržište

� mr.sc. Anđelko Vojvoda proizvod mora zadovoljavati da bi bio stavljen na tržište.

Stoga, ako nema odgovarajućih teh-ničkih propisa, pretpostavlja se da je proizvod siguran s obzirom na rizike i kategorije rizika obuhvaćene odgova-rajućim hrvatskim normama ili kad je sukladan hrvatskim normama kojima su prihvaćene europske norme, čiji je popis objavljen u „Narodnim novinama“.

U Narodnim novinama br. 56/12 objavljen je popis hrvatskih normi u području opće sigurnosti proizvoda, odnosno popis proizvoda za koje osta-je obvezno ispitivanje. U popisu navo-di se, između ostalog, vrtni namještaj, dječji namještaj (dječji krevetići, zipke za kućansku uporabu i dr.), gimnastička oprema, oprema za vježbanje, oklopni krevet i dr. Ovaj novi pristup bit će od koristi proizvođačima kod proizvodnje izuzetog namještaja od obveznog ispiti-vanja, što je do sada bila obveza pa i kod pojedinačne proizvodnje. U tom slučaju odgovornost za stavljanje na tržište sno-

si u punoj mjeri proizvođač, a zakonom je propisana novčana kazna za obrtni-ke u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna ako stave na tržište proizvode koji nisu sigurni.

Odgovornost se nadalje prenosi i na projektante i investitore koji će, na pri-mjer, u opremanju škola, hotela ili drugih javnih ustanova u punoj mjeri preuzeti odgovornost, a svoju zaštitu osigurat će tako što će u tom slučaju u takve projekte ugraditi i ispitivanje namještaja.

Financiranje izgradnje i opremanja bazena

otvoren natječaj „1000 bazena za hrvatskI turIzaM”

te obrti koji su u 2012. godini imali mi-nimalno 1 zaposlenog u periodu poslo-vanja ne kraćem od 3 mjeseca.

Na Natječaj se mogu prijaviti i privat-ni iznajmljivači ukoliko do predaje na-tječajne dokumentacije registriraju obrt ili trgovačko društvo te ishoduju pravo-valjano rješenje.

Privatni iznajmljivači koji se regi-striraju kao obrt ili trgovačko društvo moraju imati minimalno 1 zaposlenog u trenutku podnošenja zahtjeva.

Izmjenom Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, po-većana je tlocrtna površina pomoćne građevine koja se gradi na građevinskoj čestici postojeće zgrade, što se odnosi i na bazene, s dosadašnjih 24 na 100 kva-dratnih metara te za te bazene sada neće trebati građevinska dozvola.

Pitanja vezana za program „1000 ba-zena za hrvatski turizam“ možete uputiti na adresu e-pošte: bazeni@mint.hr

Javni poziv otvoren je do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 30. rujna.

www.hok.hr

26 Obrtničke novine srpanj 2013.

Svi oni koji me žele kontaktirati radi konzultacija i unapređenja svog poslovanja, mogu to učiniti putem e-mailamarko-ivan.pekica@vip.hr

� Piše: Marko Pekica

Komunikacija

FOTO

LIA

• Budite uvijek otvoreni i spremni za komu-nikaciju.

• Komunikacija je najvažniji segment do-brog liderstva.

• Kreirajte atmosferu u kojoj se svi sugo-vornici osjećaju sigurno kako bi što lakše i opuštenije mogli jedni drugima prenašati svoje poruke te kako bi te poruke što lakše naišle na razumijevanje.

• Sve svoje poraze i greške u komunikaciji iz prošlosti uzmite kao razloge za nove akcije i nove poduhvate.

• Nikada nemojte težiti da u komunikaciji nekoga impresionirate lažima, služite se istinom.

• Zaboravite na predrasude u komunikaciji. • Svaka osoba drugačije razmišlja i reagira,

budite svjesni emocija vašeg sugovornika kako biste mu se u komunikacijskom pro-cesu mogli što više prilagoditi te kako biste mogli što lakše doprijeti do njega.

• U komunikaciji upotrebljavajte prave, kratke, jednostavne riječi koje lako ulaze u pamćenje.

• Nemojte težiti prevelikoj upotrebi stranih riječi - da vaš sugovornik ne mora stalno pri ruci imati rječnik stranih riječi.

• Budite jednostavni.• Budite razumljivi i pitki.• Put prema uspjehu popločen je dobrom

komunikacijom.• Svijet u kojem živimo komponiran je od

samo tri vremenske zone – prošlosti, sa-dašnjosti i budućnosti te samo jedne istine: gdje jesam sada jesam, ali kamo želim ići ovisi samo o meni i mojoj dobroj komuni-kaciji sa svijetom i samim sobom.

• Vrijeme u kojem živimo karakterizira ko-munikacija nemoralnosti, opće grabeži, duhovne praznine i beznadnosti života. No, dobra vijest je da svi mi zajedno to može-mo promijeniti ako dovoljno ljudi na svije-tu tako odluči još danas.

• Ljudima trebamo vratiti osmijeh zadovolj-stva.

• Sve što trebamo je ljubav za sve ljude svije-ta i briga za običnog čovjeka.

• Iskorijenimo oholost i otuđenost – mi tre-bamo bliskost i ljubav.

Nastavak iz prethodnog broja

Komunikacija je dvosmjerni proces...

...u prijevodu, to znači da će i jedna i druga oso-ba tijekom komunikacije igrati dvostruku ulogu slušatelja i govornika. Važno je znati i to da i go-vornik i slušatelj moraju stalno imati na umu da je komunikacija dvosmjerni proces. Molim vas, ne-mojte misliti da je samo osoba koja govori komu-nikator. Ne, to je pogrešno! Slušatelj također ko-municira. Nemojmo zaboraviti da komunikacija ne počinje govorom, nego slušanjem. Ispričavam se, komunikacija počinje pripremom za slušanje. Bez slušanja nema komunikacije, nema suradnje.

Ljudi cijene osobe koje znaju slušati i rado se s njima druže. Slušatelj komunicra najviše neverbal-nom komunikacijom - govorom tijela, osmijehom, klimanjem glave, iznenađenim pogledom, ali i ver-balno - pozdravom, kratkim tonskim efektima – ok, hmm, hmm, o da, ma nemoj, tko bi rekao...

Mi kao slušatelji moramo našem sugvorniku po-kazati da nam je stalo do toga što nam on govori. Nemojmo se nikada ugledati u naše političare i neke druge osobe koje imaju naglašeni veliki ego, a male uši (ne zanima ih nitko osim njih samih i njihovih interesa).

Kada bi znali da je odgovorno slušanje bitno obilježje pravoga vođe i uspješnih ljudi, onda bi se u komunikaciji sigurno ponašali bitno druga-čije. No, kako svatko od nas ima pravo na svoje razloge slušanja ili neslušanja, ostavimo oholim majstorima da se i dalje dive svojim malim ušima.

Nemojmo se posebno truditi da ih poučimo kako je jedna od najosnovnijih ljudskih potreba razumijeti druge ljude, ali i da oni razumiju nas.

Najbolji put do razumijevanja ljudi je da ih slu-šamo - da se uzajamno slušamo i da imamo osje-ćaj jedni za druge.

Obostrani interesZa uspješnu komunikaciju nije dovoljno znati

da je ona dvosmjeran proces. Jednako je važno i da poruke budu od obostranog interesa. Dvoje lju-di razgovaraju o istoj temi, na jednakopravan na-čin. To pogotovo vrijedi u poslu: ako nije tako mi ćemo vrlo teško uvjeriti našega klijenta ili poslov-nog partnera u vrijednost i korisnost naše ideje.

To mora biti i njima interesantno i od koristi.Dakle, ponovit ću, možemo komunicirati na tri

načina: verbalno, pisano i neverbalno.Kako bismo, na primjer, bili uspješni u prodaji

bilo kojeg proizvoda ili usluge, mi ćemo najviše koristiti verbalnu i neverbalnu komunikaciju.

Verbalna komunikacijaKod verbalne komunikacije vrlo su važni stu-

panj povjerenja, sigurnost i vjera u ono što govo-rimo, ali i povjerenje u ono što nam govori naš sugovornik.

Odmah iza toga dolaze ugodnost i relaksirajuća atmosfera. Bez obzira na razlog, ako je naš sugo-vornik nezadovoljan ili ako se ne osjeća komfor-no i zadovoljno - komunikacija neće biti uspješna (dvosmjerna). Ako znamo iskoristiti naše orator-ske vještine - način kako govorimo, ton i boju na-šega glasa, izbor pravih riječi u našem nastupu, znatno možemo doprinijeti ugodnoj atmosferi i uspješnoj komunikaciji.

Ne zaboravimo - govor je temelj i osnovni oblik svake komunikacije. Govor nije obveza is-punjavanja vremena i nikada ga nemojte tako tre-tirati. Govor je mnogo više zadovoljstvo spajanja ljudi, vremena i prostora. Govor, pogotovo ako je nabijen strašću i entuzijazmom, gradi mostove za pravu komunikaciju.

Kod verbalne komunikacije, u toku govora našega sugovornika, najčešće korištene povratne poruke su: u redu, slažem se, OK, shvatio sam, razumijem te, da, da, ma svakako...

Neverbalnu komunikaciju sam već prije spo-menuo, ali nije naodmet ponoviti – kimanje gla-vom gore-dolje, hmm, hmm, facijalne ekspresije itd.

Ako naš slušatelj bude odašiljao ovakve reak-cije, on će nas motivirati da nastavimo sa svojim govorom, dat će nam do znanja da smo mu intere-santni, da ga zanima naša tema itd. U komunikaci-ji ne budite monotoni, zaboravite monolog. Uvijek dajte prednost dijalogu. Pružite prigodu svojim su-govornicima (pogotovo poslovnim partnerima) da oni govore. Uživajte slušajući ih.

(Nastavak u sljedećem broju)

www.hok.hr

27srpanj 2013.Obrtničke novine

Oglasite svoje usluge i proizvode u Obrtničkim

novinama!Javite nam se na tel: 01/48 06 643, 48

12 262, e-mail: obrtnicke-novine@hok.hr,

oglasi-on@hok.hrPogledajte nas na webu: www.hok.

hr http://www.hok.hr/cro/publikacije/marketing

www.mediacom.hr Poslovno-knjigovodstveni Windows programi za obrtnike,

poduzeća i ugostitelje.

Tel. 051/283-031, 098/328-029

Daljinsko upravljanje i senzorska vrata.

KNJIGOVODSTVENE USLUGE ZA OBRTNIKEveć 12 godina – za uredne poslovne knjige. Božica Gajić, 10090

Zagreb, Gupčeva 27, 4855–128 knjigovodstvo.gajic@email.t-com.hr

Obrtničke novineNAKLADNIK:

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA, PP 166, 10000 Zagreb

Tel: 01/4806 666; fax: 01/4846 610; e-mail: hok@hok.hr ZA NAKLADNIKA:

DRAGUTIN RANOGAJEC, PREDSJEDNIK HOK-a

REDAKCIJA: tel: 01/4812 262, 4806 695, 670, 643; fax: 01/4812

268;e-mail: obrtnicke-novine@hok.hrGLAVNA UREDNICA:

SNJEŽANA TOMIĆIZVRŠNA UREDNICA:

RENATA PULJIZADMINISTRATOR:

SUZANA MAMIĆMALI OGLASI (OBRTNIČKA BURZA):

SUZANA MAMIĆ, tel: 01/4812 262, 4806 643,e-mail: oglasi-on@hok.hr

UREĐIVAČKI KOLEGIJ: Odbor za informiranje Hrvatske obrtničke komore

GRAFIČKA PRIPREMA, TISAK: VJESNIK d.d., Zagreb

MARKETING I DISTRIBUCIJA: PARK AVENIA d.o.o., Zagreb

tel: 01/3775 230; info@parkavenia.hr

NAKLADA: 90.000Rukopisi i fotografije se ne vraćaju

- servis postojećih reklama

- izmjena rasvjete u reklamama

- digitalni tisak svih formata

- svjetleće reklame

- oslikavanje vozila

- povoljne cjene

Led reklama. «proizvodni obrt» Franje Malnara 4810020 Zagreb Tel: 01 55 88 747 Mob: 091 5778 297

mail: info@ledreklama.hrwww.ledreklama.hr

AKCIJA!!!• svjetleće reklame • oslikavanje vozila • povoljne cijene • servis postojećih reklama • izmjena

rasvjete u reklamama • digitalni tisak svih formata

Led reklama. »proizvodni obrt« Franje Malnara 48, 10020 Zagreb, tel. 01 55 88 747,

mob. 091 5778 297www.ledreklama.hr,

mail. info@ledreklama.hr

AKCIJA!!!

FOTO

LIA

U čast pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji 18. lipnja u pasažu Matice hrvatskih obrt-

nika u Ilici 49 održana je modna revija „Hrvatski misali u Europi“ etno butika Mara. Mara etno butik predstavio je kolekciju s motivima hrvatskih misala koji se nalaze diljem svijeta. Dizajneri-ce Vesna i Marija Milković inspiraciju su pronašle u čudesnim prizorima koje su oslikali stvaratelji hrvatskoga gla-goljičkog pisma, a veliku podršku pri odabiru i prijevodu motiva pružila im je ugledna akademkinja Anica Nazor.

- Hrvati imaju bogatu kulturnu bašti-nu koju proučavam već 10 godina, ali koja me, usprkos tomu, uvijek iznova inspirira. Smatram da hrvatski glagolj-ski misali zaslužuju posebno priznanje jer su prekrasni, životopisni, kolori-stični. Mnogi ne znaju kako se hrvat-ski misali čuvaju diljem Europe, ali i cijelog svijeta od New Yorka do Ista-nbula - istaknula je dizajnerica Vesna Milković.

Uoči početka revije goste je pozdra-vio predsjednik Hrvatske obrtničke ko-more Dragutin Ranogajec te istaknuo važnost obiteljskog obrta: „Etno butik Mara pravi je primjer obiteljskog obr-ta, jer, kako vidimo, Vesni pomažu i njezina djeca. Obrtništvo se oslanja na obitelj i to je naša specifičnost koju sva-

Financijska agencija lansirala je beta verziju novog internetskog ser-visa, transparentno.hr, koji svim gra-đanima omogućuje uvid u podatke o poslovanju obrta, dioničkih i društava s ograničenom odgovornošću te ostalih subjekata obveznika poreza na dobit. Građani koji su u procesu traženja posla pomoću ovog servisa mogu provjeriti kako posluju njihovi po-tencijalni poslodavci.

Oni koji surađuju s drugim po-slovnim subjektima mogu provjeri-ti radi li se o pouzdanim poslovnim partnerima, a znatiželjni mogu pro-vjeriti kako posluju tvrtke njiho-vih prijatelja. Između ostalih, na raspolaganju su podaci poput pro-

revIja etno butIka Mara

„Hrvatski misali u Europi”

Transparentno.hr

Obrt ‘’Svijeće Vatovac“ vlasnice Franke Vatovac bavi se proi-zvodnjom, tj. ručnom izradom

svijeća najrazličitijih oblika, namjena i vrsta.

Komisija za tradicijske i umjetničke obrte Hrvatske obrtničke komore po-sjetila je radionicu i stekla uvid u ovaj iznimno vrijedan i danas rijedak obrt.

Obrt je 1937. godine osnovao Milan Krsnik, djed današnje vlasnice Franke Vatovac, koja je obiteljski posao izrade svijeća preuzela 2005. godine.

U radionici „Svijeće Vatovac“ izrađu-ju se svjećarski proizvodi, sada većinom od parafina, dok su u prošlosti prevla-davale svijeće od voska. Tako se u pro-izvodnom programu obrta mogu pronaći prigodne, adventske, uskrsne, božićne, crkvene, ukrasne, mirisne svijeće te svi-jeće za vjenčanja ili one u bojama.

Svi se proizvodi rade ručno, lijeva-njem parafina u kalupe i ručno ukraša-

zasluženo prIznanje

Svijeće koje čuvaju tradiciju

Svi se proizvodi rade ručno, lijevanjem parafina u kalupe i ručno ukrašavaju prema prigodi za koju se izrađuju

vaju prema prigodi za koju se izrađuju. Svijeće za vjenčanja i krštenja dolaze u posebnoj ambalaži koju je vlasnica osmislila u suradnji s dizajnerima.

To je dobar primjer nadogradnje koja je danas potrebna da bi proizvod izrađen na tradicijski način zadovo-ljio suvremene kupce, a ipak zadržao osnovnu funkciju i način izrade.

kom prilikom naglašavamo“. Naime, Vesni Milković u vođenju obrta poma-že kćer Marija koja završava studij di-zajna na Tekstilno-tehnološkom fakul-tetu i sin Vid, diplomirani ekonomist.

Reviju su nosile ugledne osobe iz javnog života: dekanica TTF-a, prof. dr. sc. Sandra Bischof Vukušić, dr. sc. Lovorka Brajković, prof. psihologije, dr. sc. Vitomira Lončar, ravnateljica Ekonomskog instituta, dr. sc. Dubravka Jurlina–Alibegović, prof. dr. sc. Zdrav-ka Poljaković, neurologinja, dr. sc. Irena Šabarić te poznate manekenke i manekeni.

K. Maslać

Temeljem dobivenog uvida, komi-sija sastavljena od stručnjaka iz Etno-grafskog muzeja te Škole za primije-njenu umjetnost i dizajn zaključila je da je svjećarski obrt „Svijeće Vatovac“, vlasnice Franke Vatovac obiteljski obrt s dugom tradicijom i da se znanje izra-de svijeća i dalje prenosi s koljena na koljeno i ostaje u obitelji.

Vidljiva je ručna izrada pri čemu se koriste prirodne boje i mirisi, a po-sebna se pažnja pridaje kvaliteti i je-dinstvenosti izrade svake svijeće. Dio programa kao što su crkvene svijeće te svijeće koje se ručno lijevaju i ukra-šavaju zadovoljile su kriterije za stje-canje Znaka i Uvjerenja tradicijskog obrta.

Matija DuićDr. sc. Iris Biškušić - Bašić, Etno-

grafski muzej u Zagrebu

sječne plaće, broja zaposlenih, prihoda i rashoda, ostvarene dobiti i podatak o blokadi računa. Servis transparentno.hr jedinstven je u Hrvatskoj i u regiji. Dostupan je putem računala i mobilnih uređaja na domeni

www.transparentno.hr.

Financijska agencija objavila je 15. srpnja da je proširila portfelj usluga elektroničkog poslovanja novim inter-netskim servisom e-Blokade.

Ovaj servis dužnicima (ovršenicima) i ovrhovoditeljima omogućuje uvid u informacije iz Očevidnika redosljeda osno-va za plaćanje na jednostavan i efikasan način.

Putem ovog internetskog servisa korisnicima su dostupne informacije o redosljedu osnove za plaćanje (iz Očevidnika) i ukupno evidentiranom iznosu blokade prije te osnove za plaćanje, zatim informacije iz specifikacije izvršenja osnove za plaćanje, uvid u Očevidnik neizvršenih osnova za plaća-nje te skenirane slike osnova za plaćanje. Za pristup servisu e-Blokade potrebno je imati FINA-in digitalni certifikat na FINA e-kartici/USB tokenu te se registrirati za korištenje servisa.

Više na www.fina.hr, link: http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=1654.

E- BLOKADE

Prijavljujem se za BESPLATNO predstavljanje svog obrta u TV emisijama „Obrtnik&partner“ i „100% poduzetnik“, na webu i Facebooku programa „Obrtnik i partner“ te u mobilnoj aplikaciji „Obrtnik-poduzetnik“.

Kupon pošaljite na adresu: Park Avenia d.o.o. (REGISTRACIJA ON 150)Radnička cesta 40-510 000 Zagreb

KU

PON Ime i prezime

Adresa

Telefon Mobitel

E-mail Web

Dragi obrtnici,tražite način da BESPLATNO PROMOVIRATE

proizvode i usluge koje nudi vaš obrt?Uključite se u program

Do 15. kolovoza REGISTRIRAJTE SVOJ OBRT i budite među pet najsretnijih obrtnika koji će se predstaviti kroz:

•SPECIJALNU REPORTAŽU o obrtu u TV emisijama „Obrtnik&partner“ i „100% poduzetnik“

•PROMOCIJU na web-stranici www.obrtnik-partner.hr•PROMOCIJU na Facebooku www.facebook.com/obrtnikipartner•PROMOCIJU u mobilnoj aplikaciji „Obrtnik-poduzetnik“

Registrirajte se na jedan od sljedeća dva načina:1. Pošaljite ime i prezime vlasnika obrta, naziv i djelatnost obrta, adresu, broj telefona, broj mobitela,

e-mail i web-stranicu obrta na e-mail: info@obrtnik-partner.hr (subject: REGISTRACIJA ON 150), ili

2. ispunite kupon i pošaljite ga na adresu:Park Avenia d.o.o. (REGISTRACIJA ON 150), Radnička cesta 40-5, 10 000 Zagreb

Imena najsretnijih obrtnika bit će objavljena na www.obrtnik-partner.hr 2. rujna 2013. nakon javnog izvlačenja istog dana u Hrvatskoj obrtničkoj komori, a realizacija promocije bit će provedena do kraja 2013. godine. Svi obrtnici koji se registriraju bit će objavljeni u web-adresaru programa Obrtnik&partner.

Naziv i djelatnost obrta