strategija o pravima deteta...konvencijom o pravima deteta i njihovom definicijom u domaćoj...
TRANSCRIPT
1
Republika e Kosovës Republika Kosova-Republic of Kosovo
Qeveria-Vlada-Government
Zyra e Kryeministrit / Ured Premijera Office of the Prime Minister
Zyra për Qeverisje të Mirë / Kancelarija za Dobro Upravljanje Office on Good Governance
STRATEGIJA O PRAVIMA DETETA
2019-2023
3
Ova publikacija je realizovana u okviru Kancelarije za dobro upravljanje, ljudska prava, jednake mogucnosti i nediskriminaciju Kancelarije Premijera Republike Kosovo, uz podršku Kancelarije UNICEF-a na Kosovu Januar 2019
4
STRATEGIJA ZA PRAVA DETETA 2019-2023 je nacrtan od: Qëndresa Ibra- Zariqi Viši službenik za prava djeteta, Kancelarija za dobro upravljanje u Uredu Premijera
sa doprinosom Radne grupe: Habit Hajredinit – Direktor KDU Alberita Hyseni - PS/KDU Adnan Ahmeti - KSP/KDU Merita Jonuzi & Imrane Ramadani – MONT Lulzim Beqiri & Armen Mustafa – MP Sherife Sekiraqa - MPSRR Selvete Sadiku – MRSZ Merita Vuthaj – MZ Merita Berisha - NIJZ Kadrie Myrtaj & Faketa Kuka – MAPL Azem Reqica – MF Hysni Shala – KP Igballe Rrahmani – Ombudsperson Dren Rexha – UNICEF Donjeta Kelmendi- KOMF Donat Rexha – UNICEF Dea Pallaska – Save the Children Posebna zahvalnost je posvecena predstavnicima UNICEF-a, Save the Children, Terre des Homes, Kosovskom obrazovnom centru, Omladinskom savetu Kosova, Monitoring timu za ostvarivanje prava deteta - poštovanje naših prava – Respect Our Rights (ROR), Kancelarija Evropske unije u Kosovo, UNDP, GIZ za stalnu podršku tokom izrade strateškog dokumenta. Srdačno se zahvaljujemo predstavnicima institucija, odnosno Kancelariji za dobro upravljanje u Uredu premijera, Agenciji za statistiku Kosova; Udruženje opština i sva resorna ministarstva čiji su doprinosi omogucili obogacivanje strateškog dokumenta podacima i njihovu validaciju
5
Sadržaj
1.0 Izvršni rezime ................................................................................................................... .....9
2.0 Uvod ................................................................................................................................. .. 12
3.0 Metodologija ................................................................................................................... ...13
4.0 Pregled ............................................................................................................................. ...14
4.1 Ekonomija ......................................................................................................................... ...16
4.2 Obrazovanje ..................................................................................................................... ...17
4.3 Zdravstvo .......................................................................................................................... ...21
4.4 Socijalna zaštita i uključenost ........................................................................................... ...24
4.5 Nejednakost ..................................................................................................................... ...29
5.0 Strateški i specifičniljevi……………………………………………………………….....................................31
5.1 Strateški cilj 1: Poboljšati dobro upravljanje za ostvarivanje prava dece............................................................................................................................................31
5.2 Strateški cilj 2: Poboljšati lokalnu upravu za ostvarivanje prava dece.............................32
5.3 Strateški cilj 3: Uključivanje i osnaživanje dece u donošenju odluka.............................33
5.4 Strateški cilj 4: Sveobuhvatnost dece u integrisanim uslugama za vaspitanje i razvoj u ranom
detinjstvu...................................................................................................................................34
5.5 Strateški cilj 5: Poboljšati zdravlje, zaštitu i dobrobit dece za ostvarivanje njihovog punog
potencijala..................................................................................................................................35
6.0 Aranžiranja sprovođenja, praćenja i izveštavanja.............................................................36
6.1Mehanizmi sprovođenja.......................................................................................................37
6.2 Mehanizmi pracenja.............................................................................................................38
7.0 Uticaj budžeta i sprovođenje strategije...............................................................................38
8.0 Povezanost Strategije o pravima djeteta sa SDG.................................................................41
6
Skraćenice NAK Nacionalni autoritet za kvalifikacije SOO Stručno obrazovanje i osposobljavanje ASK Agencija za statistiku Kosova MONT Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije AMTR Aktivne mere tržišta rada MPŠRR Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja MF Ministarstvo finansija MEI Ministarstvo za evropske integracije MIP Ministarstvo inovacija i preduzetništva MKOS Ministarstvo kulture, omladine i sporta MRSZ Ministarstvo rada i socijalne zaštite MTI Ministarstvo trgovine i industrije MER Ministarstvo za ekonomski razvoj SSP Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju NEET Mladi koji nisu zaposleni, ne pohađaju nastavu a ni obuke CSO Centri za stručno osposobljavanje ITK Informaciona i komunikaciona tehnologija KSP Kancelarija za strateško planiranje Kancelarije premijera PRE Program za reforme u ekonomiji KPD Konvencija o pravima deteta SOR Srednjoročni okvir rashoda SDG Ciljevi održivog razvoja/Sustainable Development Goals ROR Respect our Rights
7
8
Sasvim je jasno da je između ljubavi i razumevanja veoma jaka veza ... onaj koji voli razume, a onaj koji razume voli. Neko ko se oseća shvaćenim oseća se voljenim od drugih i neko ko se oseća voljenim oseća se sigurnim da su ga razumeli. Štaviše, razumevanje je dublje od znanja. Neko nas možda poznaje, ali nas malo njih razume. Ne mora da znači da se neke stvari moraju razumeti, one se jednostavno trebaju prihvatiti. Sva mržnja je bol a sav bol je razumevanje. (Breror Rexha, učenik VIII razreda, osnovna niža srednja škola, “Faik Konica”)
9
1.0 Izvršni rezime
Kao što je istina da ce sutra deca naslediti svet koji im danas ostavljamo, takođe je važno podsetiti
da ce sutrašnji svet naslediti današnja decu. Današnje političke odluke određuju da li milioni dece i
mladih mogu ostvariti svoj pun potencijal ili da ih ostave da se suočavaju sa pogoršanom,
nejednakom i marginalnom buducnošcu. Shodno tome, one određuju svet koji cemo sutra videti1.
Deca izgrađuju temelje života i buducnost države, pa je neophodno smisleno angažovanje zajednice
da razvije vaspitanu, obrazovanu, zdravu i produktivnu odraslu osobu. Međutim, to je nezamenljivi
državni resurs koji često ne dobija odgovarajucu pažnju u skladu sa njihovim najboljim interesom,
uključujuci i najnižu vladinu raspodelu finansijskih izvora.
Stoga, u okviru Strategije o pravima deteta za period 2019-2023. godine, razvoj ljudskog kapitala
identifikovan je kao ključni faktor koji doprinosi ekonomskom rastu, a samim tim u strategiji kao
poseban cilj je povecanje blagostanja dece. Uvereni da je ulaganje u decu pravi i jedini način
izgradnje mirnog, održivog i prosperitetnog sveta, Vlada Republike Kosovo se obavezala da se
pridruži putu prozapadnih zemalja u ispunjavanju obaveza utvrđenih Konvencijom o pravima deteta,
kao i ugovora i drugih međunarodnih standarda.
Kako bi se odgovorilo na lokalne i međunarodne izazove, ali i u skladu sa ispunjenjem obaveza država
ugovornica 2 utvrđenim u Konvenciji o pravima deteta (KPD), odnosno član 4. koji navodi: “Strane
ugovornice ce preduzeti sve potrebne zakonodavne, administrativne i ostale mere za ostvarivanje
prava priznatih u ovoj Konvenciji”, Vlada je usvojila3 Strategiju i Nacionalni akcioni plan o pravima
deteta. Strateški dokument namenjen deci identifikovao je prioritetna pitanja kojima je bila
potrebna hitna intervencija, čineci najvece napore da se deci pruži neophodna zaštita i briga o
njihovom blagostanju i razvoju.
Tokom ovog procesa, Kancelarija za dobro upravljanje/Kancelarija premijera godišnje je razvila
"Izveštaje o napretku" sa ciljem nadgledanja sprovođenja Strategije i Nacionalnog akcionog plana o
pravima deteta. Ovi izveštaji su naglašavali ključna pitanja o pravima deteta i napredak u
1 UNICEF, 2012. Right in Principle and in Practice: A Review of the Social and Economic Returns to Investing in Children. New York. 2 Molimo vas, imajte u obzir da iako Kosovo zbog svog političkog statusa pred UN-om ne može ratifikovati Konvenciju o pravima deteta, ono je uključilo KPD u Ustav koji predstavlja najširu tačku pravne reference i nastavlja da pokazuje posvecenost sprovođenju Konvencije. Stoga, ovaj deo se odnosi na sudsku praksu Komiteta za prava deteta, kao i na tekst Konvencije kao smernice za Kosovo u ostvarivanju prava deteta. 3 Odluka 07/69, od 19.06.2009. godine
10
sprovođenju strategije, a istovremeno su i od strane međunarodnih mehanizama procenjeni kao
postignuce vladinih institucija.
Posveceni da Republika Kosovo bude jedna od najboljih zemalja za započinjanje zdravog života,
života dece i razvoja njihovog punog potencijala, prava deteta postaju sve više deo agende za razvoj
nacionalnih politika i pravnog i institucionalnog okvira, pri čemu je Generalni sekretar u Kabinetu
premijera doneo odluku 4 o izradi Strategije i Akcionog plana o pravima deteta 2017-2021. godine.
Strategija o pravima deteta je nastavak prethodne strategije5, komponenta koja potiče iz Nacionalne
strategije razvoja (2016-2021), zasnovane na principima i odredbama Konvencije o pravima deteta,
Strategije Saveta Evrope o pravima deteta (2016-2021), Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju
(SSP) sa EU-om, Strategije za unapređenje planiranja i koordinacije politika na Kosovu (2017-2021),
drugih međunarodnih ugovora i standarda.
Takođe je u skladu sa merama predviđenim u sektorskim strategijama vezanim za Strateški plan za
obrazovanje na Kosovu (2017-2021), Programom ekonomske reforme (PRE) 2018-201 koji je usvojila
Vlada Kosova, kao i angažovanjem Kosova prema ciljevima održivog razvoja (SDG). Kao takva,
karakteriše se jedinstvenim i sveobuhvatnim pristupom, koji se proteže na svim nivoima vlasti
promovisanjem i poštovanjem prava deteta, na osnovu principa sadržanim 6 u Konvenciji.
Strateški dokument ima za cilj da uspostavi sveobuhvatni okvir politike i istovremeno služi kao
osnova za druge podsektorske strategije kako bi u najvecoj meri uticao na unifikaciju institucionalnih
napora unutar reforme sistema u celosti, posebno sistema koji se odnosi na prava deteta. To je
politika koja se odnosi na životni ciklus deteta, uključujuci brigu pre rođenja, tokom ranog detinjstva,
detinjstva i adolescencije, davanjem prioriteta najmarginalizovanijoj deci.
Takve reforme ne bi imale smisla ako se ne bi odrazile u sveobuhvatnom duhu kako bi se preduzele
inicijative za poboljšanje položaja deteta u ekonomskom, društvenom i političkom kontekstu.
4 Odluka ref. 116/2016, od 20.10.2016. godine 5 http://www.kryeministri-ks.net/repository/docs/Strategy_Narrative_-_Shqip03[1].pdf 6 Komentar Generalnog komiteta KPD-a br. 55 ‘Opšte mere sprovođenja Konvencije o pravima deteta (članovi 4, 42 i 44, stav. 6), stav 28.
11
Ova vizija će se postići ispunjavanjem sledećih strateških ciljeva:
Strateški cilj #1
Strateški cilj #2
Strateški cilj #3
Strateški cilj #4
Strateški cilj #5
Poboljšanje dobrog upravljanja za ostvarivanje prava deteta;
Poboljšanje lokalnog upravljanja za ostvarivanje prava deteta;
Uključivanje i osnaživanje deteta u donošenju odluka;
Sveobuhvatnost deteta u integrisane usluge za obrazovanje i razvoj u ranom detinjstvu;
Poboljšanje zdravlja, zaštite i blagostanje deteta za postizanje njegovog punog potencijala;
Ispunjavanje ovih ciljeva doprinece postizanju nacionalnih ciljeva postavljenih prema ciljevima
održivog razvoja na Kosovu (SDG). Strateški ciljevi su konzistentni i doprinose glavnom cilju Agende
2030. koja poziva na iskorenjivanje siromaštva u svim oblicima i eliminisanje nejednakosti (SDG 17,
58 i 109), (SDG 4 povecanje mogucnosti za svu decu da uspevaju u obrazovnim dostignucima (SDG
410), (SDG 2 kvalitetne zdravstvene i socijalne usluge (SDG 2 11 i 312), sprečavanje negativnih pojava
i slušanje njihovog glasa (SDG).
Važnost ispunjavanja strateških ciljeva i ulaganja u decu je višestruka, pored toga što je prava stvar
koja se treba učiniti, u smislu planiranja dugoročnih politika za poboljšanje trenutnog stanja u zemlji,
je ekonomsko ulaganje velike vrednosti za uzvrat. Ulaganje u stvaranje uslova za kvalitetan razvoj
deteta u ranom detinjstvu stvara preduslove za ekonomičnije ulaganje u njihov razvoj u kasnijim
životnim periodima, kao dete ili odrasla osoba.
Ali, važnost ulaganja države u decu od posebnog je značaja ne samo u smislu obezbeđivanja dece
izvan siromaštva vec i efikasnog i isplativog načina obezbeđivanja da sadašnje generacije dece
postanu odrasli zdravi, produktivni i aktivni građani.Da bi se postigli ciljani rezultati, neophodno je
udvostručiti institucionalne napore (na centralnom i lokalnom nivou), napore domacih i
7 Iskorenjivanje siromaštva u svim njegovim oblicima u svakoj zemlji; 8 Postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena i devojaka; 9 Smanjivanje nejednakosti unutar države i između država 10 Dobro zdravlje i blagostanje – Obezbediti zdrav život i promovisati blagostanje za sve, svih starosti; 11 Iskorenjivanje siromaštva, postici obezbeđivanje hrane i poboljšanu ishranu i promovisati održivu poljoprivredu; 12 Obezbeđivanje zdravog života i promovisanje blagostanja za sve uzraste;
12
međunarodnih nevladinih organizacija koje deluju u Republici Kosovo, za izgradnju osnove za
održiviji i ravnopravni razvoj u buducnosti i da ova prava postanu stvarnost za svu decu.
2.0 Uvod
Deca su najvece blago nove države Kosovo, čije su težnje da uskoro i zvanično/formalno postane
članica sa jednakim pravima u Evropskoj uniji. Da bi ovo izuzetno važno blago zauzelo zasluženo
mesto u društvu, Vlada Republike Kosova je mobilisana na izgradnji i jačanju sistema i
institucionalnih mehanizama za sprovođenje i pracenje prava deteta.
Strateški pristup je izgrađen na osnovu ključnih elemenata Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju
sa EU-om, nacionalnog i globalnog opredeljenja za postizanje ciljeva održivog razvoja (SDG) i u
funkciji sprovođenja i poštovanja demokratskih principa i prava deteta, kao što su proglašeni
Konvencijom o pravima deteta i njihovom definicijom u domacoj politici i zakonodavstvu.
Istraživanja pokazuju da uprkos napretku, prava deteta se svakodnevno krše/ugrožavaju, još uvek
postoje praznine u pravnoj zaštiti deteta, praznina se još više razvija između zakona i
prakse/sprovođenja. Ovi rezultati su uticali na pokretanje inicijative za izradu strategije, proces koji
uključuje orijentaciju mera i politika koje adekvatno odražavaju principe KPD-a, političke i
ekonomske standarde EU-a, kao i preporuke evidentirane u Izveštajima o napretku prava deteta i
Povelji o izveštavanju. Svi ovi elementi su integrisani na konstruktivan način da podržavaju jedni
druge u ispunjavanju zajedničke misije, pružajuci deci dovoljno prostora da razviju svoj puni
potencijal. Istovremeno, doprinosu i ostvarivanju ekonomskih, socijalnih i političkih
prioriteta/ambicija Vlade.
Potreba za izradom strategije proizilazi iz zaključaka sa sastanka 13 Međuministarskog odbora za
prava deteta14. U međuvremenu, u cilju postepenog ostvarivanja prava deteta na Kosovu,
Kancelarija za dobro upravljanje/ Kancelarija premijera (KDU/KP) u saradnji sa UNICEF-om je
inicijalno pokrenula inicijativu za procenu Strategije i Akcionog plana o pravima deteta 2009 - 2013.
Zainteresovani da procena sprovođenja strateškog dokumenta bude što je moguce nepristrasnija,
ostvarena je od strane “Coram Children’s Legal Centre” sa sedištem u Londonu, pozivajuci se i
13 Zaključci Međuministarskog Odbora za prava deteta, od 31.05.2013. godine; 14 Odluka br. 07/46, od 03.12.2008. godine;
13
odražavajuci Izveštaje o napretku za decu, tom I15, II16, III17 i IV18, kao i pružanje preporuka za razvoj
strategije 19. Procena gore navedenih izveštaja prethodila je izradi strategije, naglašavajuci
relevantnost, važnost, uticaj, vlasništvo i održivost orijentacije vladinih strateških politika.
Realizacija ljudskih prava započinje ulaganjem u decu čiji su rezultati povezani sa visokim stepenom
produktivnosti za privredu, društvenim statusom i razvojem zemlje. Buducnost države zavisi od toga
da li je njen građanin zdrav i obrazovan. Stoga, uprkos poteškocama sa kojima se suočava država,
ulaganje u decu je prava i neophodna stvar za unapređenje blagostanja dece i ostvarivanje njihovih
prava, uvek u službi slabljenja i otklanjanja istih poteškoca.
3.0 Metodologija
Strategija o pravima deteta izrađena je na osnovu kombinovane metodologije koja je
sveobuhvatna, bavi se ključnim prioritetima zasnovanim na dokazima i obezbeđuje da utvrđene
intervencije doprinesu postizanju strateških ciljeva. Tokom procesa izrade strateškog dokumenta
organizovane su pojedine radionice i sastanci sa ključnim lokalnim i međunarodnim akterima, pre
svega konsultacije sa predstavnicima dece iz Saveta učenika na nivou zemlje i grupe za nadgledanje
ostvarivanja prava deteta - Respect our Rights (ROR). Kako bi se obezbedila uključenost svih ključnih
aktera, uspostavljena je radna grupa za izradu ove strategije. Nakon kratke analize trenutne situacije
definisani su strateški ciljevi, specifični ciljevi, konkretne aktivnosti i akcije koje su budžetirane.
In a structural and substantive aspect, "The Strategy for Children's Rights 2019-2023 and the Action
Plan for the Implementation of the Strategy on the Rights of the Child 2019-2021 have been drafted
in full compliance with the Administrative Instruction (CRC) no. 07/2018 on the Planning and
Drafting of Strategic Documents and Action Plans, Government Rules of Procedure No.09 / 2011
and Regulation (QRK) No. 05/2016 on Minimum Standards for the Public Consultation Process.
Proces izrade strategije podeljen je u tri faze: 1) prvu fazu karakteriše analiza opšte situacije, kao i
održavanje niza konsultativnih sastanaka20, u kojima su uključena deca i relevantni akteri koji rade
15 www.kryeministri-ks.net/repository/docs/Raporti_shqip_final.pdf; 16 www.kryeministri-ks.net/.../raporti_i_vleresimit_2011_SPNVDF.pdf; 17 www.kryeministri-ks.net/.../Raportit_i_Progresit__shqip_FInal.pdf; 18 www.kryeministri-ks.net/.../Progresi_i_Raportit_ALB_01_web.pdf; 19 Izveštaj o razvoju Strategije, Coram Children’s Legal Centre – Coram; 20 Rezime izveštaja o konsultativnim sastancima u opštinama za utvrđivanje prioritetnih oblasti SAPPD-a (2016-2020);
14
na lokalnom nivou; 2) tokom druge faze, Tim21 koji je odgovoran za izradu strategije analizirao je
relevantne važece22 strateške dokumente, , izveštaje i različite domace i međunarodne procene
posvecene deci, posebno Izveštaje o napretku SE-a, Izveštaje o napretku prava deteta23, Povelju o
izveštavanju24, Ciljeve održivog razvoja (SDG)25, Istraživanje klastera višestrukih pokazatelja (MICS)26,
Pravni okvir za prava deteta na Kosovu27, Analiza stanja prava deteta28, Kosovo u ranoj fazi
demografske dividende, vremenski ograničena mogucnost, Analiza stanja brige i razvoja tokom
ranog detinjstva29, Agenda za decu30, Indeks zaštite dece na Kosovu31, Naš Glas32, Siromaštvo i
deprivacija među decom kroz korišcenje analize višestruke deprivacije (MODA)33, itd. Dok je u trecoj
fazi dokument bio predmet procesa javnih konsultacija, međuinstitucionalni radni tim je razmatrao
i uključio primljene inpute i prema kriterijumima utvrđenimna snazi prosleđeni su na odobrenje.
4.0 Pregled
Nije lako biti dete na Kosovu. Politička kriza i posledice rata iz devedesetih godina doveli su do
rušenja čitavog državnog sistema, a poteškoce nastavljaju da rastu sa produženjem tranzicije
formiranja države kroz koju prolazi zemlja nakon proglašenja nezavisnosti (2008). Ova uopšte
nepovoljna situacija dovela je do toga da deca doživljavaju "dvostruku tranziciju", što ih čini da zlatni
period života, razvoj od doba detinjstva do odraslog doba, provedu noseci teret političke
nesigurnosti i njenog održivog razvoja.
Međutim, činjenice o potencijalu koji poseduje Republika Kosovo čine da vidimo svetlost na kraju
tunela. Najvažniji i odlučujuci resurs za buducnost zemlje su deca. Na srecu, 30% stanovništva
Republike Kosovo čine deca mlađa od 18 godina, a 47% stanovništva je mlađe od 25 godina 34,
21 Odluka ref.116/2016, od. 20.10.2016. godine; 22 http://www.kryeministri-ks.net/repository/docs/Regjistri_i_dokumenteve_strategjike_ne_fuqi_.pdf 23 Vidi reference kao gore; 24 http://www.kryeministri-ks.net; 25 https://www.un.org/sustainabledevelopment; 26 http://ask.rks-gov.net/sq/agjencia-e-statistikave-te-kosoves/add-news/anketa-e-grupimeve-te-treguesve-te-shumefishte; 27 https://www.unicef.org/kosovoprogramme/Legal_FW_Shqip.pdf; 28https://kosovo.savethechildren.net/sites/kosovo.savethechildren.net/files/library/CRSA_Kosovo_2013%20December_2.pdf 29https://kosovo.savethechildren.net/sites/kosovo.savethechildren.net/files/library/Analiza%20e%20situates_ALB%20me%20cover%20page.pdf; 30 www.unicef.org/kosovoprogramme/Agenda_for_Children_SHQIP.pdf; 31 http://www.komfkosova.org/rekomandimet-e-indeksit-te-mbrojtjes-se-femijes-2-0/?lang=en; 32https://kosovo.savethechildren.net/sites/kosovo.savethechildren.net/files/library/Young%20Voices%20Report_alb.pdf; 33 https://www.unicef.org/kosovoprogramme/MODA_SHQIP.pdf; 34 Agencija za statistiku Kosova. 2014. Projekcija stanovništva 2011-2061, srednja varijanta;
15
procenat koji favorizuje Kosovo u odnosu na sve evropske zemlje, čineci je da ne snosi teret starog
stanovništva kao što se dešava u zemljama EU-a.
Razvoj ljudskog kapitala ce biti doprinosni faktor od značaja za ekonomski rast u bliskoj i dalekoj
buducnosti, a kvalitet dostupnog ljudskog kapitala ce biti jedna od glavnih determinanta
ekonomskog uspeha35. Drugim rečima, briga o novorođenčadi, deci i adolescentima danas, je
preduslov da sutra Kosovo bude spremno za konkurentno okruženje izgrađeno na osnovu veština36
i tehnoloških inovacija. Važnost ulaganja u decu prevazilazi razmere ekonomskih argumenata, treba
posmatrati i u kontekstu održivog društvenog i političkog razvoja. Literatura naglašava da je ulaganje
u decu od suštinskog značaja za zaštitu njihovih prava, omogucavajuci ispunjavanje širokih
društvenih ciljeva i istovremeno garantujuci dobrobit države.
Pored dokazanih argumenata, važnost Vlade Republike Kosova da preuzme sve zakonske, strateške,
administrativne i druge mere neophodne za ostvarivanje garantovanih prava deteta je dvostruko
veca nego u drugim zemljama zbog činjenice da je Kosovo vec ušlo u prvu fazu "demografske
dividende", što je podsticaj ekonomskoj produktivnosti koja se dešava kada je deo radne snage
(stanovništvo starosti 15-64 godina) veci od podređenog dela ili neradnog stanovništva starosti od
0-14 godina i iznad 65 godina starosti37.
Demografska dividenda je poznata kao prozor mogucnosti za ubrzavanje ekonomskog rasta, koji se
ne otvara automatski, u potpunosti zavisi od kapitalizacije mogucnosti i sprovođenja efikasnih
politika. Da bi koristili i maksimizirali koristi ove mogucnosti, od presudnog je značaja da se ulaganja
orijentišu na ljudski kapital, decu, sprovođenjem efikasnih politika za rešavanje izazova i prilika
adekvatnim akcijama38.
Na osnovu izveštaja o pracenju o pravima dece, koji odražavaju trenutnu situaciju u pogledu prava
dece u Republici Kosovo, pružajuci informacije o ključnim pokazateljima koji su u skladu sa
kriterijumima utvrđenim u lokalnom zakonodavstvu, Konvenciji o pravima deteta, Ciljevima
održivog razvoja (poznatog kao SDG) i Korporacije Milenijumskih izazova (poznate kao MCC)
proizilazi da su izvršena značajna poboljšanja koja naglašavaju najvažnija dostignuca, uključujuci:
35 Siromaštvo i deprivacija među decom kroz korišcenje višestruke analize deprivacije (MODA); 36 Napomena: “veština” se odnosi na opis kao što je u Nacionalnoj strategiji razvoja; 37 Lee, R., and Mason, A. (2006) What is the Demographic Dividend?” Finance and Development, 2006; 38 UNICEF. 2016. Kosovo u ranoj fazi demografske dividende – vremenski ograničena mogucnost;
16
stalno smanjenje smrtnosti dece i beba, priznavanje i bolju zaštitu prava dece, sveobuhvatni
program imunizacije, visoko učešce dece u osnovnom obrazovanju i trendom rasta predškolskog
obrazovanja, napredak u povecanju sveobuhvatnosti u obrazovanju, reformisanje sistema pravde
za decu, uticaj na smanjenje ukupnih nejednakosti. Ova dostignuca, koja su u korak sa agendom i
globalnim naporima posvecenim deci.
Međutim, preostaje još mnogo toga da se uradi kako bi se poboljšalo blagostanje dece i podstakne
društveni napredak. Između ostalog, postoji potreba za radom na prevazilaženju negativnih
posledica zbog neuhranjenosti u pravcu potpunog obezbeđivanja zdravih sredina za decu, radi
olakšavanja pristupa zdravstvenoj zaštiti, istraživanju uzroka i efikasnom zaustavljanju slučajeva
uključivanja dece u teškim i opasnim poslovima, u cilju prevazilaženja neuspeha u školskim
dostignucima i radi ostvarivanja odgovarajucih ishoda po njih.
Veza između nepovoljnog ekonomskog položaja i društvene isključenosti značajno je evidentirana u
ruralnim zonama gde je pristup velikim javnim službama, zdravlju ili obrazovanju često teško ili čak
i nemoguce. Društvena isključenost, uglavnom romske, aškalijske i egipcanske dece, predstavlja
izazov sam po sebi.
4.1 Ekonomija
Ciljevi održivog razvoja (SDG) pozivaju na eliminaciju siromaštva u svim njegovim oblicima do 2030.
godine39. Uprkos naporima i postizanju napretka u nekoliko oblasti, Republika Kosovo se i dalje
suočava sa velikim brojem izazova, koji su direktno vezani za nivo razvoja, visoke stope
nezaposlenosti i siromaštva.
Kosovo je jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi, sa 17,6% stanovništva koje žive u opštem
siromaštvu i 5,2% stanovništva koje živi u ekstremnom siromaštvu40. Visoka stopa nezaposlenosti,
posebno među mladima, sa 53,3%41, dok ukupna stopa neaktivne populacije42 je 56.5 %43. Prema
39 UN.2015. Sustainable Development Goals (SDGs) – Agenda 2030; 40 ASK. 2017 TM3. Izveštaj o siromaštvu; 41 ASK. 2017 TM3. Anketa o radnoj snazi; 42 Napomena: “Neaktivno stanovništvo” odnosi se na radno sposobno stanovništvo, koje nije zaposleno niti prijavljeno kao nezaposleno; 43 ASK. 2017 TM3. Anketa radne snage;
17
izračunavanju ekonomskog rasta i mogucnostima za pristup tržištu rada po godini, od 30.000 mladih
ljudi koji pristupe tržištu rada, samo 15.000 se zaposli.44.
Imajuci u vidu da Kosovo ima najmlađu populaciju u Evropi, situacija postaje još složenija, jer dolazi
do suočavanja sa onim što se naziva "trostruka opasnost": biti mlad, nezaposlen i jako siromašan.
Dakle, mlado stanovništvo na Kosovu koliko god je moguce, može predstavljati izazove i opasnosti.
Ovoj nepovoljnoj situacija treba pridodati i činjenicu da radna snaga na Kosovu ima problema sa
stepenom stručnosti i kompatibilnosti sa tržištem rada, što joj slabi prednost koju ima što se tiče
činjenice da je među najmlađima u Evropi. 45
Situaciju dodatno otežava činjenica da 27,4%46, ili iznad trecine mladih kosovara nije ni u
obrazovanju niti u radnom odnosu i u opasnosti su da budu "izgubljena generacija". Čak i za one sa
visokim obrazovanjem, izgledi za pronalaženje posla se pogoršavaju, a neki podaci ukazuju na sve
veci broj nezaposlenih sa univerzitetskim diplomama47.
Srecom, mogucnosti Kosova da prevaziđe ove izazove su velike, jer se ne suočava sa fiskalnim i
ekonomskim pritiscima koji su rezultat starenja stanovništva, problem sa kojim se suočavaju mnoge
druge istočnoevropske zemlje48. Međutim, politike javne potrošnje hitno treba da obezbede
usklađenost sa potrebama nove populacije i preduzecima koja posluju na Kosovu. Neizbežno, fokus
treba staviti na edukaciji i obrazovanju dece, kao i na osposobljavanju radne snage, elementima koji
nam mogu pružiti uporedne prednosti, koje su istovremeno ključni resurs za ekonomski rast.
4.2 Obrazovanje Kvalitetno obrazovanje dece je od suštinskog značaja za uspeh države i formiranje razvijenog društva
kao snažnog koncepta za razvoj demokratije, pravde, jednakosti i borbe protiv siromaštva. Pored
toga, pravo na obrazovanje predstavlja osnovno pravo u okviru prava dece, koje je garantovano
međunarodnim konvencijama i važecim domacim zakonodavstvom, s ključnom ulogom u edukaciji,
obrazovanju i razvoju punog potencijala dece.
44 SB.2014. Pregled javnih finansija Kosova- Fiskalne politike za novu državu; 45CILjPEI i CLjPUP. 2011. Socijalna politika na Kosovu- Socijalne šeme i njihova prilagođenost kosovskoj realnosti; 46 ASK. 2017 TM3. Anketa radne snage; 47 SB.2014. Pregled javnih finansija Kosova- Fiskalne politike za novu državu; 48 BB.2007. “Od crvenog na sivo: Treca tranzicija starenja stanovništva u jugoistočnoj Evropi i bivšem sovjetskom savezu”;
18
Organizacija Ujedinjenih nacija, u okviru ciljeva za Održivi razvoj 2030, obrazovanje je definisalo kao
cilj (SDGs 4) podeljenog i artikulisanog na poseban način, fokusirajuci se na kvalitetno obrazovanje
prema kojem, ‘prihvatanje kvalitetnog obrazovanja je od suštinskog značaja za poboljšanje života
ljudi i za održivi razvoj’49.
Stoga, ciljevi održivog razvoja pozivaju na kvalitetno obrazovanje za sve, počevši od prvih godina
života i osiguranjem kontinuiranog doživotnog učenja50. Iako je sektor obrazovanja jedan od vladinih
prioriteta, rashodi vlade za preduniverzitetsko obrazovanje kao procenat BDP-a još uvek su na
niskom nivou51.
Tabela 1
Rashodi po nivoima u preduniverzitetskom obrazovanju kao procenat bruto domaceg
proizvođača
Nivo obrazovanja 2015. 2016.
Predškolsko 0.1% 0.1%
Predosnovno 0.2% 0.2%
Osnovno 1.3% 1.2%
Srednje niže 1.2% 1.2%
Srednje visoko 0.9% 0.9%
Dok se u kontekstu Republike Kosovo, gde se nezaposlenost i siromaštvo na osnovu različitih studija
smatraju najvecim problemima, obrazovanje treba tretirati kao ključni element u radikalnom
poboljšanju mogucnosti zapošljavanja i ekonomskog angažovanja kao preduslov za poboljšanje
života i borbe protiv siromaštva.
Neposredna potreba za osnaživanjem obrazovanja leži u činjenici da Kosovo može imati koristi od
„demografske dividende" koja proizilazi iz novog stanovništva samo ako to čini obrazovanje glavnim
49 UN.2015. Sustainable Development Goals (SDGs) – Agenda 2030; 50UN.2015. Sustainable Development Goals (SDGs) – Agenda 2030; 51 http://masht.rks-gov.net/uploads/2018/02/raport-vjetor-statistikor-me-tregues-arsimore-2016-17.pdf
19
prioritetom čak i u javnoj potrošnji52. Međutim, ako se to ne može uraditi, onda se „demografska
dividenda" može pretvoriti u „demografsko prokletstvo”53.
Prema podacima, upis u osnovno i niže srednjoškolsko obrazovanje u Republici Kosovo je skoro
univerzalan, ali je potrebno razmatrati mogucnosti povecanja pristupa višim srednjim školama.
Konkretno, neto stopa pohađanja nastave u osnovnim i nižim srednjim školama je visoka, do 95%,
dok je neto stopa pohađanja nastave u višoj srednjoj školi 82%.54.
Najnoviji podaci MONT-a za 2016/17. godinu potvrđuju da je situacija uključivanja učenika u
visokom obrazovanju i dalje niska u odnosu na uključivanje učenika u osnovnom i nižem
srednjoškolskom obrazovanju 55.
Slika 1 - Bruto stopa upisa u preduniverzitetskom obrazovanju po nivoima
Dok, situacija uključivanja dece u predškolsko i predosnovno obrazovanje prema MONT-u i dalje je
niska, uprkos pozitivnim trendovima u posljednjih nekoliko godina. U poređenju sa 2014/15., kada
je bruto stopa upisa u predškolskom i predosnovnom obrazovanju (starost od 0 < 6 godina) iznosila
15,7%, u 2016/17. godini porasla je na 18%. Štaviše, razvrstani podaci po nivoima ukazuju na to da
52 BB.2014. Pregled javnih finansija Kosova- Fiskalne politike za novu državu; 53 Boughzala, M. 2013. “Youth Employment and Economic Transition in Tunisia”, Brookings Global Economy and Development Working Papers 57; 54 ASK. 2015. Istraživanje o grupisanju višestrukih pokazatelja na Kosovu (MICS), 2013-2014. 55 http://masht.rks-gov.net/uploads/2018/02/raport-vjetor-statistikor-me-tregues-arsimore-2016-17.pdf
20
uključivanje dece na predškolski nivo (starosti 5-<6 godina) dovelo je do povecanja od 79,6% na
87,6%, dok u predškolskom i pred-osnovnom obrazovanju (3-<6 godina) ostaje 33.9%
Štaviše, podaci na Kosovu ukazuju na potrebu za dodatnim mogucnostima i posebnim pristupom
predškolskom i višem srednjem obrazovanju, u kojima su deca uglavnom lišena u oblasti
obrazovanja ranijeg detinjstva56.
Međutim, podizanje kvaliteta obrazovanja i popunjavanja praznina vezanih za učinak učenika ostaje
jedan od najvecih izazova Vlade, s obzirom na nezadovoljavajuci stepen uspešnog polaganja PISA
testa na Kosovu održanog 2015. godine57. Naročito zbog činjenice jer kvalitetno obrazovanje
predstavlja osnovno ljudsko pravo i javno dobro.
Slika (2) Rezultati Kosova na PISA testu, prosečni rezultati prema Organizaciji za ekonomsku
saradnju i razvoj (poznata kao OECD), najviši i najniži rezultati ostvareni na PISA 2015.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj - OECD, PISA Izveštaj za 2015. godinu
56 KP. 2016. Kartica izveštavanja – Izveštaj o pravima dece na Kosovu; 57 Izveštaj o dostignucima učenika Kosova na PISA 2015;
21
Poboljšanje uspeha učenika omogucuje jačanje veština radne snage, što ce na duži vremenski period
omoguciti veci ekonomski rast i vece prihode58.
Studije naglašavaju višestruke prednosti visokim parametrima koji proizilaze iz obrazovanja,
naglašavajuci da ce se svaki dolar uložen u kvalitetno obrazovanje vratiti 15 puta više u roku od dve
decenije. Imajuci u vidu izazove koji nastaju kao posledica niskog kvaliteta obrazovanja, koji, između
ostalog, ugrožavaju stabilnost, perspektivu za buduce zapošljavanje mladih i ekonomski razvoj i
socijalnu koheziju zemlje.
4.3 Zdravstvo
Za progresivno društvo, zdravstvena zaštita se smatra javnim dobrom i suštinskim faktorom razvoja,
čija osnova zauzima najvažnije mesto u ranom detinjstvu, koje karakteriše potpuno fizičko,
mentalno i socijalno blagostanje59. OUN u okviru prvih tri ciljeva održivog razvoja, osiguranje zdravog
života i promociju dobrobiti dece smatra od suštinskog značaja za održivi razvoj zemlje60.
Preživljavanje i zdrav razvoj dece smatraju se od posebnog značaja u okviru Konvencije o pravima
deteta 61, koja posebnim odredbama priznaje pravo dece na zdravlje i zdravstvenu zaštitu.
Determinanti zdravlja su brojni i složeni, blisko povezani sa političkim, socijalnim i ekonomskim
faktorima i načinom života. Složeno stanje zdravstvenog sistema ogleda se na Kosovu na osnovu
nedavnih studijskih podataka, koji ukazuju na to da uprkos napretku koji je zabeležen u nekim
pokazateljima, postoje visoke stope nejednakosti u pokazateljima koji se odnose na blagostanje i
opstanak dece i majki, posebno najugroženih grupa.
Napredak se primecuje u padu stope neonatalne smrtnosti i dece ispod 5 godina života. Uprkos
dostignucima, pokazatelji zdravlja dece na Kosovu i dalje su najsiromašniji u regionu, naglašavajuci
nejednakosti u pristupu kvalitetnoj nezi62. Sa druge strane uzroci visokog mortaliteta novorođenčadi
su blisko povezani sa siromaštvom, neuhranjenošcu i nezdravim okruženjem.
58 KP.2016. Nacionalna strategija za održivi razvoj 2016-2021; 59 Andrija Stampar, Prvi predsednik Generalne skupštine Svetske zdravstvene organizacije, 1946; 60 UN.2015. Sustainable Development Goals (SDGs) – Agenda 2030; 61 UN. 1989. Konvencija o pravima deteta, vidi članove: 24, 23, 25, 33 i 39. 62 UNICEF i SZO. 2015. Izgradnja prikladnog političkog okruženja za poboljšanje zdravlja deteta, razvoja i blagostanja na Kosovu. Politički rezime na osnovu nalaza MICS-a na Kosovu;
22
Slika (3) Stopa smrtnosti u ranom detinjstvu, Kosovo, 2013-2014
Agencija za statistiku Kosova. 2013-2014 MICS na Kosovu, 2015.
Svetski zdravstveni autoriteti, dojenje dece mlekom smatraju osnovnim za dobro zdravlje dece, s
obzirom na to da je to adekvatno sredstvo za rast i razvoj deteta. Dojenje dece mlekom donosi dobro
koje je takođe povezano sa zdravljem majke i povecava ekonomske koristi tako što utiče na
smanjenje troškova zdravstvene zaštite. Prema pracenju pokazatelja vezanih za dojenje na Kosovu,
60% dece se isključivo ishranjuje dojenjem do šest meseci, dok 32% nastavljaju sa dojenjem do 2.
godine života.
To su podaci koji ističu nepovoljnu situacije početka ishrane dece, čije bi posledice mogle ugroziti
kognitivni razvoj i smanjenje produktivnosti odraslih. Stoga, posebnu pažnju treba posvetiti
promotivnim politikama koje utiču na povecanje procenta dojenja, s obzirom na ekonomsku težnju63
Kosova, kada se zna da rezultati povratka troškova dojenja imaju kratak vremenski period, jednu
godinu64.
63 KP.2016. Nacionalna strategija za održivi razvoj 2016-2021; 64 UNICEF. 2016. Kosovo u ranoj fazi demografske dividende – mogucnost sa ograničenim vremenom.
23
Slika (4) Dojenje i ishrana novorođenčadi, Kosovo, 2013-2014
Agencija za statistiku Kosova. 2013-2014 MICS na Kosovu, 2015.
Sistem imunizacije dece je funkcionalan, koji omogucava imunizaciju dece na zadovoljavajuci
stepen, pri čemu rezultira da je 79% dece potpuno vakcinisano.
Slika (5) Procenat dece uzrasta od 24-35 meseci koji su potpuno vakcinisani i dece koja nisu uopšte
vakcinisana kod opšteg stanovništva 2013-2014.
Agencija za statistiku Kosova. 2013-2014 MICS na Kosovu, 2015
24
Različiti izveštaji koji se odnose na zdravstveni sistem navode da su informacije o zdravlju,
zdravstvenim indikatorima i zdravstvenoj zaštiti, njihova veza sa socijalnim indikatorima na nivou
pojedinaca i zemlje, deficitarne, netačne i fragmentirane. Shodno tome, nedostatak takvih
informacija otežava analizu zdravstvenog stanja stanovništva, što dovodi do toga da orijentacije
politike i donošenja odluka su često nekoherentna. Na srecu, radi se na proširenju i potpunoj
funkcionalizaciji Zdravstvenog sistema informisanja65 kojim je predviđena izgradnja jedinstvenog i
digitalnog zdravstvenog sistema, koji omogucava poboljšanje funkcionisanja zdravstvenog sistema
uopšte.
Da bi se poboljšao kvalitet i bezbednost zdravstvenih usluga, koji su istovremeno veliki podstrek za
unapređenje zdravlja uopšte i jedan od najvažnijih elemenata za ekonomski razvoj, zdravstveni
resursi treba da se fokusiraju na primarnu zdravstvenu zaštitu66. Zdravstveni sistem treba usmeriti
svoje aktivnosti na sprečavanju bolesti, tako da društvo ne placa u obliku izgubljenih troškova
lečenja i produktivnosti.
Ovakav pristup doprinece stvaranju pozitivnog ciklusa koji bi omogucio poboljšanje osnovnih
zdravstvenih usluga novorođenčadi, dece, ishranu, zdravlje deteta i majke, postizanje njihovog
punog potencijala, sa značajnim uticajima na unapređenje mentaliteta zajednice za zdrav život i
velike koristi u ekonomskom razvoju zemlje.
4.4 Socijalna zaštita i uključenost
Zaštita dece počinje njihovim uklanjanjem od siromaštva.67 Oni imaju pravo da prežive, da budu
bezbedni, da budu saslušani, da dobijaju odgovarajucu negu i da rastu u sigurnom okruženju. Život
u krajnjem siromaštvu sam po sebi predstavlja kršenje prava, koja u velikoj meri određuju rast i
razvoj negativnih pojava zbog kojih deca mogu biti žrtve različitih negativnih pojava, uključujuci:
napuštanje škole, eksploataciju, trgovinu ljudima, učešce dece u teškim i opasnim poslovima,
delikventnost i druga ponašanja koja su u sukobu sa zakonom68.
65 Kao što je definisano u Strategiji zdravstvenog informacionog sistema na Kosovu 2010-2012; 66 Quilici, R., Smith, R., & Signorelli. C, (2015). Role of vaccination in economic growth, J Mark Access Health Policy; 67 OUN. 2000. Milenijumska deklaracija; 68 Bower. 2003. Veza između zlostavljanje dece i siromaštva;
25
Studije ističu da, pored uticaja na dete, neuspeh pružanja deci sigurnog okruženja ima velike,
neposredne i dugotrajne posledice za ekonomski razvoj zemlje. Nijedno društvo nije postiglo
rezultate u ublažavanju siromaštva bez velikih i održivih investicija za decu 69.Usvajanjem ciljeva
održivog razvoja (SDG), svetski lideri su postavili kurs transformacije o buducnosti ljudskog razvoja,
počevši od iskorenjivanja siromaštva u svim svojim oblicima sa fokusom na decu, promovisanjem
održivog, i sveobuhvatnog ekonomskog razvoja.
Ovi ciljevi su, između ostalog, u sebe integrisali i principe Konvencije o pravima deteta, koji se
odnose na opstanak i razvoj punog potencijala deteta. Pored toga, suštinski elementi Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju prevazilaze zaštitu prava dece i osnovnih prava u opštem smislu te reči,
rešavajuci potrebu privrženosti za individualnu zaštitu deteta70. Republika Kosovo se smatra jednom
od najsiromašnijih zemalja u Evropi, a najugroženija od siromaštva su deca.
Slika (6) Stopa siromaštva prema prebivalištu za opšte stanovništvo i decu uzrasta od 0-18 godina
(%) 2012-2015.
69 UNICEF 2010. Dečje siromaštvo na Kosovu; 70 Sporazum o stabilizaciji i pridruživanje između Kosova, s jedne strane, i Evropske unije i Evropske zajednice za atomsku energiju, s druge strane, 2015.
26
Slika (7) Stopa krajnjeg siromaštva po prebivalištu za opšte stanovništvo i decu od 0-18-0-18
godina (%) 2012-2015.
ASK i SB (2013). Stanje siromaštva u Republici Kosovo u 2015. godini
Prema podacima po godinama, ne postoji razlika u stopi krajnjeg siromaštva kod dece. Profil
siromaštva odražava imidž države, gde je verovatnoca biti u siromaštvu u velikoj meri povezana sa
starošcu, polom, obrazovnim nivoom i etničkom pripadnošcu. U ovoj situaciji najugroženija su deca,
posebno deca koja žive u ruralnim područjima i ona koja žive u porodicama sa troje ili više dece71.
Nedostatak efikasnih politika za rešavanje siromaštva u skladu sa potrebama građana72, nedostatak
programa beneficija za decu73, diskriminacija dece uzrasta od 5 do 18 godina da bi imali koristi od
programa socijalne pomoci prema kriterijumima iz II kategorije74, smatraju se jednim od glavnih
faktora uključenosti dece u ozbiljne i opasne poslove, iako se zadnje pomenuta kažnjava zakonom.
Dečiji rad ojačava ciklus generacija siromaštva i oštecuje nacionalne ekonomije, podaci ukazuju na
visok procenat (11%75) dece uključene u radu.
71 KP. 2014. „Izveštaj o napretku za decu IV”- Strategija i nacionalni akcioni plan o dečjim pravima 2009-2013; 72 Pogledajte nalaze u: Izveštaj SB, Pregled javnih finansija Kosova – Fiskalne politike za novu državu, 2014; 73 Pogledajte nalaze u: Izveštaju UNICEF-a, Dečje siromaštvo na Kosovu, 2010; 74 Zakon o programu socijalne pomoci br. 2003/15; 75 Agencija za statistiku Kosova. 2015. Anketa višestrukih pokazatelja na Kosovu 2013-2014 (MICS);
27
Slika (8) Procenat dece uzrasta od 5 do 17 godina uključenih u rad tokom zadnje nedelje (istraživanja), procenat onih koji rade u opasnim uslovima prema prebivalištu u opštem stanovništvu i procenat uključene dece u rad od zajednica Roma, Aškalija i Egipćana na Kosovu, 2013-2014.
Agencija za statistiku Kosova. 2013-2014 MICS na Kosovu, 2015.
Postoji mnogo razloga koji podstiču decu da rade, iako najvažniji faktor ostaje siromaštvo. Siromašne
porodice šalju decu da rade kako bi povecale svoje nedovoljne prihode76. Siromaštvo je istovremeno
uzrok i posledica dečjeg rada.
Od suštinskog je značaja da se daju prioriteti zaštitnim merama kako bi se deci pružila potrebna
podrška, a istovremeno sprečiti nasilje i promovisati pozitivnu disciplinu u roditeljstvu i
obrazovanju77.
Takve mere mogu značajno uticati na podsticaju društvenog progresa i demokratskog građanstva u
postizanju vece kolektivne svesti o pravima deteta za jednaku zaštitu od opasnosti i posledica nasilja.
Da bi se osigurala zaštita i socijalna uključenost dece, analiza situacije: „Pravni i fiskalni kontekst i
kapaciteti pružilaca socijalnih usluga na Kosovu”78 preporučuje potrebu za regrutovanjem
specijalizovanog osoblja za zaštitu dece na lokalnom nivou u pružanju kvalitetnih usluga u skladu sa
76 http://www.aag-m.org/centrum/wp-content/uploads/2016/07/143-164.pdf;shpresoj 77 Pogledajte: Preporuku Rec (2006) 19 Komiteta ministara o politikama podrške pozitivnom roditeljstvu; 78 Save the Children na Kosovu i Evropski centar za istraživanje i politike socijalne zaštite (2018);
28
minimalnim standardima kvaliteta za socijalne usluge i postojecim politikama usmerenim prema
deci.
Ovaj pristup je vec postao konsenzus među svim državama ugovornicama u okviru UN-a, što je
takođe i 16. cilj za održivi razvoj, da se pripremaju za promociju mirnih i sveobuhvatnih društava,
kako bi se osigurao pristup pravdi za sve i za izgradnju delotvornih, odgovornih i sveobuhvatnih
institucija na svim nivoima79, u kojima se države obavezuju da zaustave sve oblike nasilja nad decom.
Činjenice dokazuju da nasilje sprečava razvoj deteta, sposobnosti učenja i učinak u školi, pozitivne
odnose, podstiče pad samopouzdanja, stvara emocionalne strepnje i depresiju, a ponekad dovodi
do ugrožavanja i samopovređivanja.
S druge strane, na Kosovu istraživanja ističu upotrebu nasilja kao sredstvo discipline na svim nivoima
društva, podaci pokazuju da je 61% dece bilo podložno nasilju samo u poslednjem mesecu.
Slika (9 ) Procenat dece starosti od 1 do 14 godina prema disciplinskim metodama do kojih je došlo u poslednjem mesecu (istraživanja), Kosovo, 2013-2014.
Agencija za statistiku Kosova. 2013-2014 MICS na Kosovu, 2015.
Stavovi same dece o rešavanju izazova za ostvarivanje njihovih prava na Kosovu, izvedena iz
istraživanja „Naš glas", ističu da 41,7% anketirane dece ne znaju kome se treba obratiti kada im se
krše prava ili se nepravedno tretiraju, veliki broj dece (50,3%) su izjavili da ne znaju kome se treba
79 UN.2015. Sustainable Development Goals (SDGs) – Agenda 2030;
29
obratiti kada imaju probleme u porodici, 38,9% je izjavilo da ne znaju kome se trebaju obratiti kada
su uključeni u nasilje, pretnju ili u drugim kriminalnim radnjama, dok 31,2% % dece je izjavilo da ne
znaju kome se treba obratiti kada imaju psihološke probleme.
Razumevanje siromaštva i lišavanje dece je ključno za razvoj politika koja osiguravaju dobrobit dece
i održiv ekonomski razvoj. Stoga, Republika Kosovo treba preduzeti neophodne mere kako bi se
praktično priključila globalnim naporima za uklanjanje dece od siromaštva, za sprečavanje nasilja,
zlostavljanja, eksploatacije i zanemarivanja kroz poboljšane i jednake preventivne sisteme zaštite
dece.80
Pokazatelji siromaštva ističu očiglednu potrebu za socijalnom zaštitom. Stoga je neophodno
uspostaviti funkcionalni sistem za bolju identifikaciju siromašnih i ugroženih, osiguravajuci da šema
socijalne pomoci pruža neophodnu podršku porodicama da izađu iz siromaštva81. Dečje siromaštvo
i socijalna isključenost mogu se rešiti na efikasan način kroz sistem za zaštitu dece, koji pažljivo
integriše preventivne mere, podršku porodice, rano obrazovanje dece i staranje, socijalne usluge,
politike obrazovanja i smeštaja82.
4.5 Nejednakost
Kada deca nemaju pravu šansu u životu, pojavljuju se velike nejednakosti među onima koji imaju
više i onima koji imaju manje. Ove nejednakosti se prenose iz generacije u generaciju, stvarajuci
začarani krug koji dovodi do nejednakog i nepravičnog sveta, ostavljajuci značajne ekonomske,
društvene i političke posledice. Stoga, ulaganje u decu, posebno na siromašne i nejednake, je prava
i najpametnija stvar koju treba uraditi. Dokazi sugerišu da ovakav pristup ima bolju i ekonomičniju
perspektivu i donosi mnoge koristi ne samo detetu, vec i prosperitet i održivost porodici, zajednici i
razvoju zemlje, omogucavajuci deci da dobiju pravu šansu u životu.
Ulaganje u decu koja su u nepovoljnom položaju je najveca nada da se prekine ciklus generacija
nejednakosti koje utiče na milijarde ljudi83. Ovaj princip je dodatno ojačan odlukom Evropskog
parlamenta84 za smanjenje nejednakosti sa posebnim fokusom na siromaštvo dece, smatrajuci je
80 UNICEF.2014. Strateški plan UNICEF-a 2014-2017; 81 BB. 2014. Pregled javnih finansija Kosova- Fiskalne politike nove države; 82 Savet Evrope. 2016. Strategija o dječijim pravima 2016-2021; 83 UNICEF.2015. A fair chance for every child. UNICEF Executive Board Special Session on Equity Conference Room Paper; 84 Evropski parlament. Odluka br. 2014/2237;
30
kao neophodnim za brigu o deci kao najugroženijim članovima društva. Nužnost investiranja u decu,
između ostalog, proglašena je i Konvencijom o pravima deteta i Evropskom socijalnom poveljom. To
su sporazumi koji zahtevaju garanciju prava svakog deteta da uživa adekvatan životni standard,
socijalno-ekonomsku zaštitu, fizički, mentalni, duhovni, moralni i društveni razvoj deteta.
Globalni napori za izgradnju ravnopravnog sveta postali su ključni prioritet u agendi Ujedinjenih
nacija, u čijem okviru je definisan cilj koji je posvecen smanjenju nejednakosti (SDGs 10)85.
Podaci pokazuju da se na Kosovu veliki broj dece lišavaju njihovih prava i diskriminišu na osnovu
faktora koji su van njihove kontrole, uključujuci: pol, invalidnost, etničku pripadnost, društveno-
ekonomski status i mesto rođenja86.
Slika (10): Analiza deprivacije dece uzrasta od 0 – 11 meseci u različitim oblastima.
Prema analizi višestruke deprivacije na Kosovu, primecuje se da kod male dece postoji veca
verovatnoca da ce se lišiti svojih prava u više dimenzija i istovremeno sa starijom decom. Kršenje
prava dece uopšte, a naročito onih ispod uzrasta od pet godina, treba tretirati sa posebnom
pažnjom. Literatura dokazuje da tragovi praznina nastali deprivacijom u ranom detinjstvu ne mogu
85 UN.2015. Sustainable Development Goals (SDGs) – Agenda 2030; 86 Pogledajte nalaze: Siromaštvo i lišavanje među decom korišcenjem analize višestrukih lišavanja (MODA), UNICEF, 2015;
31
se kasnije povratiti ili ispuniti. Zbog toga što se polovina potencijala inteligencije osobe razvija do
četiri godine i podsticanje ranog detinjstva može trajno uticati na intelektualne sposobnosti, ličnost
i društveno ponašanje dece. Da bi Kosovo koristilo i maksimalno povecalo demografsku dividendu,
investicije u ljudski kapital su od presudnog značaja87.
Sva deca zaslužuju da im se pruži prilika da budu sretni i zdravi, da bezbedno istraže svoj svet i
postignu svoj pun potencijal88. Ulaganje u decu je jedini način za okončanje siromaštva i stvaranje
jednakih mogucnosti, čak i rešavanje nejednakosti koje se često pojavljuju pre rođenja deteta. Samo
kada se budemo približavali ostvarivanju prava za svu decu, države ce moci pristupiti svojim
relevantnim ciljevima razvoja, prosperiteta i mira 89.
5.0 Strateški i specifični ciljevi
Jean Piaget verovao je da:
„deca su aktivni mislioci, koji stalno pokušavaju da izgrade naprednije razumevanje sveta”.
U cilju reformisanja sistema socijalne zaštite treba raditi u kontinuitetu na uspostavljanju filozofije
podsticanja socijalnih politika prevencije, čime se stvaraju uslovi za slobodan razvoj i zadovoljavanje
potreba za životom i razvojem za svu decu.
Da bi se postigao cilj Strategije, utvrđeni su strateški ciljevi sa specifičnim ciljevima, kao što su:
5.1 Strateški cilj # 1:
Poboljšati dobro upravljanje za ostvarivanje prava dece
Dobro upravljanje određuje koliko su procesi rada i dnevne institucionalne prakse efikasne i
delotvorne u postizanju jednakosti, transparentnosti, učešca, polaganja računa i sprovođenja
zakona. Istovremeno, glavni test dobrog upravljanja je stepen protezanja iste u smislu promovisanja
i ostvarivanja prava dece. Pored internih institucionalnih vrednosti, dobro upravljanje je korisno za
87 UNICEF. 2016. Kosovo u ranoj fazi demografske dividende – mogucnost sa ograničenim vremenom. 88 www.unicef.org/equity/ 89 Anthony Lake. Drejtor ekzekutiv i UNICEF, 2014;
32
širok spektar razvojnih rezultata, uključujuci iskorenjivanje siromaštva, smanjenje nejednakosti,
ekonomski rast i širi društveni razvoj. Prava dece ne mogu da se u potpunosti ostvare bez efikasnih,
transparentnih i odgovornih upravljačkih mehanizama. Stoga, postizanje prvog strateškog cilja,
smatra se značajnim za ostvarivanje prava dece, efikasno postizanje širokog spektra ciljeva održivog
razvoja, kao i stvaranje i jačanje sistema i institucionalnog mehanizma za prava dece u smislu
unapređenja pracenja, procene i sprovođenja politika i pravnog okvira.
Za ostvarivanje/ispunjenje strateškog cilja predviđeni su ovi specifični ciljevi:
Specifični cilj 1.1
Specifični cilj 1.2
Specifični cilj 1.3
Specifični cilj 1.4
Specifični cilj 1.5
Usklađivanje pravnog okvira o pravima dece sa međunarodnim standardima i poboljšanje primene;
Funkcionisanje mehanizama za prava dece na centralnom nivou;
Strengthening Ojačanje sistema žalbi za zaštitu prava dece;
Određivanje prioriteta za raspodelu i dodelu budžeta za ostvarivanje prava dece;
Unapređenje pracenja prava dece;;
5.2 Strateški cilj # 2:
Poboljšati lokalnu upravu za ostvarivanje prava dece
Uz gotovo isti pristup sa prvim strateškim ciljem, drugi strateški cilj zahteva da se u sklopu razvojne
agende lokalnog upravljanja određuju prioriteti prava dece, čiji je cilj poboljšanje života dece u
okviru njihove nadležnosti, u smislu ostvarivanja prava dece u skladu sa obavezama koje proističu iz
Konvencije o pravima dece, pravnog okvira o pravima dece, nacionalnih politika i strategija.
Praktično se zahteva da potrebe, prioriteti i prava dece budu sastavni deo javnih politika, programa
i odluka.
Posvecujuci posebnu pažnju raspodeli budžeta za decu, preduzimanjem niza mera za povecanje
kvaliteta pruženih usluga, usklađivanje politika i radnji na centralnom nivou, restrukturiranje i
funkcionisanje mehanizama za sprovođenje i pracenje prava dece na lokalnom nivou.
33
Za ostvarivanje/ispunjenje strateškog cilja predviđeni su ovi specifični ciljevi:
Specifični cilj 2.1 Specifični cilj 2.2
Usklađivanje politika, restrukturiranje i funkcionisanje mehanizama za sprovođenje i pracenje prava dece na lokalnom nivou;
Poboljšanje pokrivenosti i kvaliteta u pružanju usluga za decu;
5.3 Strateški cilj # 3:
Uključivanje i osnaživanje dece u donošenju odluka
Učešce dece u procesima donošenja odluka je više nego samo pitati decu za njihove ideje i stavove.
Proces uključivanja dece u donošenju odluka se odnosi u tome kako ih slušati, ozbiljno ih uzimati u
obzir i pretvarajuci njihove ideje i predloge u stvarnost.
Uključivanje i osnaživanje dece u procesima odlučivanja je od posebnog značaja iz mnogih razloga,
daje mogucnost da izraze iskustva, ideje i procene za odluke koje utiču na njih, nauče nove
sposobnosti, zabavljaju se i razvijaju bliske veze sa zajednicom i državnim institucijama. Stoga,
putem ovog strateškog cilja je predviđeno da se ojačaju radnje koje se odnose na prava dece da
budu saslušana i da imaju ulogu u donošenju svih odluka koje na njih utiču, kao što su: porodica,
škole, zajednica, lokalne i centralne institucije. U tom smislu, predviđeno je da se obezbede stabilni
institucionalni mehanizmi za učešce dece, utičuci na promenu stavova i praksi konsultacije dece.
Istovremeno, razvoj kulturnih i građanskih vrednosti kod dece uticajuci na stvarno shvatanje
njihovih odgovornosti kako bi doprineli društvu kao pošteni i odgovorni građani.
Za ostvarivanje/ispunjenje strateškog cilja predviđeni su ovi specifični ciljevi:
Specifični cilj 3.1 Specifični cilj 3.2 Specifični cilj 3.3
Učešce dece u donošenju odluka na centralnom i lokalnom nivou obezbeđuje se kroz održive mehanizme;
Sistem obrazovanja osnažen u razvoju nadležnosti dece za njihovo učešce u donošenju odluka;
Osnaživanje dece da razviju znanja i veštine za pracenje i izveštavanje o stanju prava dece;
34
5.4 Strateški cilj # 4:
Sveobuhvatnost dece u integrisanim uslugama za vaspitanje i razvoj u
ranom detinjstvu
Glavni doprinos u razvoju ljudskog kapitala je razvoj u ranom detinjstvu. Prvih godina, u detinjstvu
se formira čovek, a vaspitanje u ovom periodu utiče na sastav osnove kasnijih sposobnosti dece za
učenje, ponašanje u društvu i na ličnost. Pružajuci im vaspitanje, podršku i odgovarajucu brigu,
zdravlje, blagostanje i pravilnu ishranu, dete ce imati vece šanse da bude uspešno i u školi, integriše
u društvo i formira se kao odgovoran i produktivan građanin. Ograničavanje ovih mogucnosti utiče
na razvoj sposobnosti i kvaliteta života dece, te stoga ne uspeva da se razvija njihov pun potencijal.
Stoga, paradigma nacionalnog, ekonomskog i društvenog razvoja u zapadnim zemljama je u toku
prelaska od čistog ekonomskog napretka na dobrobit ljudi. Strateški cilj namerava da obavlja
odgovarajuce korake tako da se obezbedi kvalitetno održavanje i investiranje u programima ranog
vaspitanja, uticanjem na poboljšanju kvalitet života i na smanjenje tereta neproduktivnih troškova.
Za ostvarivanje/ispunjenje strateškog cilja predviđeni su ovi specifični ciljevi:
Specifični cilj 4.1 Specifični cilj 4.2 Specifični cilj 4.3
Određivanje prioriteta u razvoju ranog detinjstva od strane Saveta za prava dece;
Povecanje investicije i osiguranje uključivanja dece u predškolskom, predosnovnom obrazovanju uključujuci i alternativne programe;
Poboljšanje sistema obezbeđivanja kvaliteta usluga u Razvoju ranog detinjstva;
5.5 Strateški cilj # 5:
Poboljšati zdravlje, zaštitu i dobrobit dece za ostvarivanje njihovog
punog potencijala
Svako dete ima pravo da postiže pun potencijal. Da bi deca mogla uživati ovo pravo, neophodno je
stvoriti snažnije odbrambeno okruženje tako da usluge za zaštitu dece budu usmerene na dete u
njegovom centru. Iako odbrana je pravo svakog deteta, neka deca svakodnevno i dalje su lišena
35
zagarantovanih prava uključujuci i decu sa ograničenim sposobnostima, decu uključenu u teškom i
opasnom radu, decu žrtve i svedoke nasilja, decu u sukobu i u kontaktu sa zakonom. Stoga, strateški
cilj predviđa davanje prioriteta zaštitnih mera za pružanje deci potrebne podrške, kroz odgovarajuce
investicije kako bi se obezbedilo ravnopravnost i sveobuhvatnost svih grupa dece bez razlike,
istovremeno sa konkretnim delovanjem sa preventivnim i reaktivnim pristupom za usmeravanje
odgovornosti svih članova društva, u smislu promovisanja nenasilne discipline, pozitivnog vaspitanja
i zdravog razvoja.Zaštita dece može se postici samo kada se poštuju prava dece od strane svih,
roditelja, zakonskog staratelja, članova porodice i zajednice; profesionalaca koji rade u javnim i
privatnim institucijama. Stoga, cilj predviđa mobilizaciju društva prema podizanju društvene svesti
o šteti koju izaziva nasilje nad decom i potrebe da se neprekidno radi na sprečavanje i kažnjavanja
iste, u cilju promene stavova prema pojavi nasilja.
U tom smislu, cilja se podsticanje društvenog napretka i demokratskog građanstva u postizanju
najviše kolektivne svesti o pravima dece, uz pomoć ispunjavanja ovih specifičnih ciljeva:
Specifični cilj 5.1
Specifični cilj 5.2
Specifični cilj 5.3
Specific objective 5.4
Specifični cilj 5.5
Sprečavanje, zaštita i reintegracija dece uključenih u teškom i opasnom radu;
Osnaživanje sveobuhvatnih i integrisanih usluga za decu sa ograničenim sposobnostima;
Sprečavanje i zaštita dece od nasilja i negativnih pojava;
Obezbeđivanje pristupa pravdi za decu i sprečavanje delikvencije;
Podizanje svesti stanovništva za bolje roditeljstvo;
36
6.0 Aranžiranja sprovođenja, praćenja i izveštavanja
„Sposobnost izvršavanja strategije je važnija od samog kvaliteta strategije“
Robert S. Kaplan
Glavni cilj institucija Republike Kosovo je svakako potpuno sprovođenje strateškog dokumenta,
proces koji ce se odrediti od realizacije aktivnosti i ciljeva postavljenih u akcionom planu tokom
godina. Proces sprovođenja strategije ce biti proces postizanja njenih strateških ciljeva i specifičnih
ciljeva.
Proces sprovođenja mera i politika predviđenih Strategijom za prava dece traje 5 godina, tj. 2019-
2023. Dok, za realizaciju strateških ciljeva, izrađen je trogodišnji akcioni plan gde su postavljeni
specifični ciljevi, konkretne aktivnosti za odgovorne i pratece institucije za njihovo sprovođenje,
SMART pokazatelje, postojece stanje, svrha/cilj, finansijska sredstva, koja se obračunavaju
pozivanjem na budžet predviđen u srednjoročnim okvirom rashoda (SOR) kao i vremenski rokovi za
njihovo ispunjavanje. Takođe, prilikom obračuna finansijskih potreba, treba da se uzimaju u obzir i
projekti finansirani od donatora, koji su u toku ili su planirani, prema specifičnim oblastima.
Kancelarija za dobro upravljanje/Kancelarija premijera ce biti odgovorna za koordinaciju rada tokom
izrade akcionog plana u saradnji sa svim relevantnim akterima. Obavezuju se sve mandatne državne
institucije na centralnom i lokalnom nivou za realizaciju ciljeva i aktivnosti navedenih u Strategiji i
akcionom planu za prava dece. Takođe, odgovorne institucije treba da obezbede uključivanje ovih
strateških politika u svoje godišnje planove rada.
Dok, pracenje i procena realizaciju ciljeva i delotvornost odgovarajucih aktivnosti su sastavni deo
strategije i glavna komponenta procesa njenog sprovođenja. Pracenje i procena ce služiti za pracenje
toka strategije, da se izmeri stopa realizacije svojih ciljeva, proceni potreba i određivanje pravca
uređivanja, posebno u vezi sa aktivnostima. Proces pracenja ce se obaviti iz Kancelarije za dobro
upravljanje/Kancelarije premijera u saradnji sa institucijama vlade odgovornim za sprovođenje
strateškog dokumenta kao i široko učešce zainteresovanih strana.
37
Pracenje ce biti ključni proces za pružanje potrebnih informacija za polaganje računa, ono nece biti
efektivno ako se ne preduzmu mere protiv onog što je procenjeno i prijavljeno. Stoga, na kraju svake
godine, Kancelarija za dobro upravljanje/Kancelarija premijera, u saradnji sa nadležnim
mehanizmima utvrđenim u Zakonu o zaštiti dece, ce izraditi godišnji izveštaj koji treba da sadrži
procenu najuspešnijih i uglavnom aktivnosti za ispunjavanje strateških ciljeva, identifikovanje
izazova i teškoca sa kojima se susrecu tokom procesa sprovođenja kao i davanje konkretnih
preporuka za otklanjanje prepreka koje se pojavljuju tokom procesa ispunjavanja specifičnih i
strateških ciljeva.
Da bi se pratilo sprovođenje i efikasnost strateškog dokumenta važno je:
I da se obezbedi da se ciljevi postižu,
II da se prate uloženi doprinosi i aktivnosti,
III da se obezbedi ukoliko sprovođenje ide prema planiranim tokom,
IV da se upozore institucije odgovorne za probleme/ izostajanja ili moguce probleme pre nego što situacija postane kritična,
V da se predlože korektivne mere ili da se pregleda strategija na osnovu stečenog iskustva.
Prateci strategiju i pokazatelje učinka, institucije ce biti u stanju da naprave pregled stanja, tj. u kojoj
tačci se nalazi strategija za postizanje utvrđenih ciljeva, naučene lekcije, preduzimanje korektivnih
mera i, ako je moguce, njeni pregledani procesi. Primeceno je da procena je najkorisnija kada se
nauče lekcije iz odvijenog procesa, koje se zatim koriste za buduce procese. Stoga, kada se
procenjuje delotvornost strategije, ovo treba uzimati u obzir. U tom smislu, strategija ce biti
dinamičan dokument koji ce se prilagoditi promenama ciljeva, okolnostima i stečenog iskustva.
6.1 Mehanizmi sprovođenja
Sve vladine institucije, centralne i lokalne, se obavezuju da preduzmu sve potrebne mere za
sprovođenje mera potrebnih za sprovođenje utvrđenih mera u „Strategiji o pravima dece“ i
akcionom planu za sprovođenje strategije po godinama, u skladu sa njihovim odgovornostima i
zakonskom mandatu.
38
6.2 Mehanizmi praćenja
Sistem pracenja i procene ce se rastezati na sve odgovorne i pomocne institucije za postizanje ciljeva
navedenih u Strategiji kao i aktivnosti koje ce biti utvrđene u akcionom planu.
Za procenu kvaliteta i efikasnosti intervencija, ili obrnuto, mehanizmi za prava deteta kao što je
navedeno u Zakonu o zaštiti dece ce izveštavati o napretku u godišnjem ostvarivanju strateškog
dokumenta.Kancelarija premijera/Kancelarija za dobro upravljanje ce imati vodecu ulogu da
koordinira rad, nadzor i procenu procesa sprovođenja akcionog plana, a u isto vreme ce služiti i kao
sekretarijat i periodično ce svake godine izveštavati direktno Međuministarskom odboru za prava
dece. U tom slučaju, svakog kraja godine, KDU/KP u saradnji sa Savetom za prava dece su obavezni
da pripreme „Izveštaj o napretku“ vezano za sprovođenje strateškog dokumenta, koji ce biti ključni
pokazatelj za jasno odražavanje napretka ili regres o stepenu ostvarivanja ciljeva i aktivnosti
predviđenih akcionim planom. Dok, u zavisnosti od preporuka koje proizilaze iz „Izveštaja o
napretku“, odgovorne institucije dužne su da ih razmatraju i primenjuju na najoptimalnijoj
osnovi.Istovremeno, vladine institucije, na centralnom i lokalnom nivou, ce izveštavati na osnovu
potreba i zahteva upucenih od strane KDU/ KP, tako da institucionalni izveštaji budu objedinjeni i
sveobuhvatni. Saveti učenika, saveti roditelja, nevladine organizacije se podstiču da u partnerstvu
sa vladinim institucijama učestvuju u sprovođenju, pracenju i proceni strateškog dokumenta.
U bilo kojoj inicijativi preduzetoj od državnih institucija, civilno društvo i NVO-i ce biti podstaknuti
da predstave i njihove posmatračke izveštaje o sprovođenju strateškog dokumenta ili njihove
izveštaje o aktivnostima ostvarenim u vezi projekata i programa za ostvarivanje prava dece.
7.0 Uticaj budžeta i sprovođenje strategije Akcioni plan za implementaciju Strategije za prava deteta ima ukupnu trošku implementacije od
1.364.499,96 evra za tri godine implementacije 2019-2021. Veliki deo troškova (oko 90% budžeta)
ce se koristiti za tekuce troškove vezane za izgradnju kapaciteta, regulisanje sistema pracenja i
izvještavanja vezanih za prava djece.
Tabela 1 daje rezime budžeta za sprovođenje Plana po godinama, a to se zasniva na detaljnim
proračunskim troškovima za svaki planirani cilj, dok Tabela 2 daje rezime budžeta za sprovođenje
Plana prema izvori finansiranja.Implementacija akcionog plana za prve 3 godine zahtevace sredstva
39
kao što je prikazano u donjoj tabeli u milionima evra (KT - Opšti budžet za Akcioni plan, CR - Tekuci
troškovi, K - Kapitalni troškovi, SG - Subvencije i Grands) .
Tabela 1.
Sažetak budžeta po ciljevima i godinama.
Strateški ciljevi 2019 2020 2021
KT KR K SG KT KR K SG KT KR K SG
Poboljšanje dobre
uprave za
ostvarivanje
dečijih prava;
43,
490
43,
490 0
23,
000
32,
355
34,
155 0
15,
400
60,
565
40,
565
20,
000
32,0
00
Poboljšati lokalnu
upravu za
ostvarivanje
prava dece
61,
900
61,
900 0
40,
000
79,
760
78,
260 0
38,
000
63,
260
63,
260 0
35,0
00
Uključivanje i
osnaživanje dece
u donošenju
odluka
91,
566
.66
91,
566
.66
0 60,
000
87,
566
.66
87,
566
.66
0 60,
000
81,
566
.66
81,
566
.66
0 55,0
00
Sveobuhvatnost
dece u
integrisanim
uslugama za
vaspitanje i razvoj
u ranom
detinjstvu
51,
890
51,
890 0
22,
000
28,
390
28,
390 0
12,
000
26,
890
26,
890 0
13,0
00
Poboljšati
zdravlje, zaštitu i
dobrobit dece za
ostvarivanje
njihovog punog
potencijala
274
,66
6.6
6
244
,66
6.6
6
30,
000
135
,00
0
237
,16
6.6
6
194
,16
6.6
6
43,
000
130
,00
0
184
,16
6.6
6
171
,16
6.6
6
13,
000
115,
000
Ukupno godišnje: 523,513.32 465,238.32 416,448.32
Ukupno 2019-
2021: 1,405,199.96
40
Tabela 2. Struktura troškova po godinama i izvor finansiranja
Godina
Ukupni troškovi
BRK (budžet Republike Kosovo)
Donatori Total:
2019 243,513.32 280,000 523,513.32
2020 205,338.32 259,900 465,238.32
2021 163,448.32 253,000 416,448.32
Ukupni 612,299.96 792,900.00 1,405,199.96
Tabela 3.
Struktura troškova za poslednje dve godine strategije i izvora finansiranja
Godina Ukupni troskovi
BRK Donatori Total:
2022 160,313.12 220,000 380,313.12
2023 80,122.22 124,700 204,822.22
Total: 240,435.34 344,700 585,135.34
41
8.0 Povezanost Strategije o pravima djeteta sa SDG
SDGs SDG Ciljevi SDG Indicators SCR ciljevi
(strateški ciljevi)
SCR indikatori
(specifični
ciljevi)
1 Cilj1: Nema
siromaštva
1.2 Do 2030. smanjenje najmanje polovine procenta muškaraca, žena i djece svih uzrasta koji žive u siromaštvu u svim njegovim dimenzijama prema nacionalnim definicijama
1.2.1. Procenat
stanovništva ispod
međunarodne linije
siromaštva, prema
polu, starosti,
1.2 Stopa
siromaštva djece
(starost 0-18
godina)
;
2
Cilj 4: Osigurati
inkluzivno i
ravnopravno
kvalitetno
obrazovanje i
promovirati
prilike za
cjeloživotno
učenje za sve
4.2 Do 2030.
godine osigurati
da sve djevojčice i
dječaci imaju
pristup
kvalitetnom
razvoju u ranom
djetinjstvu, njezi i
predškolskom
obrazovanju kako
bi bili spremni za
osnovno
obrazovanje
4.2.1 Procenat djece
mlađe od 5 godina
koja su u razvoju u
zdravstvu, učenju i
psihosocijalnom
blagostanju, prema
polu
4.1. Bruto stopa
upisa u
predškolsko i
predškolsko
obrazovanje
(starost 3 <6
godina);
4.2.2 Stopa učešca u
organizovanom
učenju (godinu dana
pre zvaničnog
osnovnog starosnog
doba), prema polu
4.2 Procenat dece
uzrasta 36-59
meseci koja
razvijaju najmanje
tri od četiri sledeca
kriterijuma:
pismenost i
računanje, fizički,
socijalno-
emocionalni i
aspekti učenja.
4.c Do 2030.
godine, značajno
povecati ponudu
kvalifikovanih
nastavnika,
uključujuci kroz
međunarodnu
saradnju za obuku
nastavnika u
zemljama u
razvoju, posebno
u najmanje
4.c.1 Udio nastavnika
u: (a) predškolskom
obrazovanju; (b)
primarni; (c) niže
sekundarne; i (d) više
srednjoškolsko
obrazovanje koje je
dobilo najmanje
minimalno
organizovanu obuku
nastavnika (npr.
pedagoško
4.3.2 Broj
obučenog osoblja
za predškolsko
obrazovanje;
42
SDGs SDG Ciljevi SDG Indicators SCR ciljevi
(strateški ciljevi)
SCR indikatori
(specifični
ciljevi)
razvijenim
zemljama i malim
otočnim državama
u razvoju.
osposobljavanje) pre-
service ili in-service
potrebne za nastavu
na odgovarajucem
nivou u datoj zemlji
4.5 Do 2030.
godine,
eliminisati rodne
razlike u
obrazovanju i
osigurati jednak
pristup svim
nivoima
obrazovanja i
stručnog
osposobljavanja
za ugrožene,
uključujuci osobe
sa invaliditetom,
autohtono
stanovništvo i
djecu u ranjivim
situacijama
4.5.1 Indeksi pariteta
(ženski / muški,
ruralni / urbani, donji
/ gornji kvintil
bogatstva i drugi, kao
što su status
invalidnosti,
autohtoni narodi i
konfliktni uticaji,
kako podaci postaju
dostupni) za sve
indikatore
obrazovanja na ovoj
listi koji mogu biti
razvrstani
4.2.1 Broj centara
u zajednici
4.2.2 Broj djece
sa smetnjama u
razvoju koja su
uključena u
resursne centre
prema nivou
obrazovanja
4.2.3 Broj djece
iz zajednica
Roma i Egipcana
uključenih u
predškolsko
obrazovanje;
3 Goal 8.
Promovisati
održiv, uključiv
i održiv
ekonomski rast,
punu i
produktivnu
zaposlenost i
dostojanstven
rad za sve
8.7 Preduzeti
hitne i efikasne
mjere za
iskorjenjivanje
prisilnog rada,
okončanje
modernog ropstva
i trgovine ljudima
i osigurati
zabranu i
eliminaciju
najgorih oblika
dječjeg rada,
uključujuci
regrutiranje i
korištenje djece
vojnika, te do
2025. godine
završiti dječji rad
u svim njegovim
oblicima.
8.7.1 Udio i broj
djece uzrasta od 5 do
17 godina koja se
bave dječjim radom,
prema spolu i starosti.
5.1 Procenat dece
uzrasta 5-17
godina koja se
bave radom.
4 Goal 16.
Promovisati
mirna i
inkluzivna
društva za
16.2. Kraj
zlostavljanja,
eksploatacije,
trgovine ljudima i
svih oblika nasilja
16.2.1 Udeo dece
uzrasta od 1 do 17
godina koja su
doživela bilo kakvu
fizičku kaznu i / ili
5.2 Procenat djece
u dobi od 1-14
godina koja su
iskusila psihičko ili
43
SDGs SDG Ciljevi SDG Indicators SCR ciljevi
(strateški ciljevi)
SCR indikatori
(specifični
ciljevi)
održivi razvoj,
omoguciti
pristup pravdi
za sve i
izgraditi
efikasne,
odgovorne i
uključive
institucije na
svim nivoima
nad djecom i
mučenja djece
16.6 Razviti
efikasne,
odgovorne i
transparentne
institucije na svim
nivoima
psihološku agresiju
od strane negovatelja
u proteklom mesecu
16.6.1 Troškovi
primarne vlade kao
proporcija
originalnog
odobrenog budžeta,
po sektorima (ili
budžetskim
kodovima ili slično)
fizičko nasilje
tokom prošlog
mjeseca
16.9 Do 2030.
godine obezbediti
pravni identitet za
sve, uključujuci
registraciju
rođenja
16.9.1 Procenat djece
mlađe od 5 godina
čija su rođenja
registrovana kod
civilne vlasti, prema
starosti
1,1% djece mlađe
od 5 godina čija su
rođenja prijavljena
kao registrirana
1.1.1. Broj
zakona koji su
dopunjeni i
približeni
međunarodnim
standardima koji
proizilaze iz
revizije
zakonodavstva o
pravima djeteta