Bošnjačkonacionalnovijeće

Resorzakulturu

STRATEGIJARAZVOJAKULTURESANDŽAČKIHBOŠNJAKAUREPUBLICISRBIJI

radnaverzija

NoviPazar,2012

2  

UVOD

KONCEPTSTRATEŠKOGPLANIRANJAKULTURE

Kulturapredstavlja sveukupnodjelovanje i stvaralaštvoodređenegrupe ljudikojaegzistirau istoj ideološkojmatrici.To je jednaoddefinicijakojemogudaseprimjenenaskoro sve aspekte ljudskog djelovanja. Kultura predstavlja sve ono što pojedinac ilizajednica koji funkcionišu pod istim uslovima ostavlja iza sebe u materijalnoj inematerijalnojformi.

Kulturajeuvijekznačenjskaipodrazumijevakomunikacijuonihkojijekreiraju,onapredstavljaidealanprikaznašihuvjerenja,društvenihnormiisaznanjaosvijetuokosebeidruštvenoprihvatljivomponašanju,odnosnohabitusu.

Kulturajenafundamentalnomnivoutotalitetsvegaštoodređenodruštvostvaraugranicama društvenog djelovanja. Sa tog stanovišta tradicionalno poimanje kulture kojeobuhvataoblastiumjetnosti,folkloristike,kulturnognasljeđa,duhovnosti,gubismisao,jersegraniceutimoblastimasvakodnevnomijenjaju,upravozbogčinjenicedajekulturaživentitetkojisemijenjačakikadkreatori,tj.pojedinac,idruštvokompojedinacpripadavišene postoji. U ovoj studiji biće riječi o tradicionalnom poimanju kulture, koje takopredstavljasamojedandioonogaštokulturajednogdruštvajeste.

Strategija razvojakulturepredstavljaplandugoročnog, ili srednjoročnogkreiranjakulture u jednoj oblasti ili populaciji, koja baštini isti kulturni kodeks. U tom smislustrategija kulture je nestihijski i planski pristup kulturnom razvitku, a samim timpredstavlja kulturnu politiku. Naime, time se uvodi princip javnog interesa u kulturi, iaktivnogučešćajavnogsektoraukulturu,kojinekontrolišekulturnudjelatnost,većgradiosnovnanačela imehanizmekojimutičenapojedinačneoblastiodređenekulture ipravigeneralnukonstrukcijukulturnograzvitkaodređenogdruštva.

Strategije razvoja kulture imale su negativan prizvuk, jer su često bivale tijesnopovezane sa autokratskim društvima, u kojima se kulturno i umjetničko djelovanjeograničavalonaideološkuporukuvladajućeelite.Onojeutavkomdruštuvuvijekodvojenood pojedinca kao kreatora umjetnosti, već se kultura vidi kao supersupstrat koji djelujeizvaniiznaduticajapojedinacaudruštvu.

3  

Na krajnjoj razini definisanja strategija razvoja kulture svakako predstavljaideološku poruku koju društvo, kroz svoje norme, kvalitete i vrijednosti koje smatravažnim,šaljesamosebi,dabipotvrdiloistapraviladruštvenoprihvatljivogponašanja.

Sa druge strane, strategija razvoja kulture je sistemsko rješavanje problema kojinastaju u kulturnim djelatnostima i pomaže ostvarivanju mehanizama samoodrživostipomenutih djelatnosti. Strategije ucrtavaju putanje i pravce kojima se razvija kultura uodređenoj grupi, i koristi jer društvu omogućava da očuva svoje vrijednosti, razvija ih ikreiranove,povezujućisveaspektekulturnogstvaranja.

Strategije razvoja kulture u društvima koja se smatraju slobodnim, omogućavajuodređivanjeinstitucionalnihifinansijskihokviraukojimaserazvijajuumjetnostiikulturnedjelatnosti. One time ne utiču na kulturno stvaralaštvo u suštini, međutim određujustandardeikvalitetekojisemorajupoštovatidabibiliinstitucionalnozaštićeniidruštvenopromovisaniiprotežirani.

Kultura predstavlja oblast od vitalnog društvenog značaja, pa se u mnogimdruštvimanemožetretiratinaistinačinnakojisetretiranaprimjerekonomskisistemkojinemorabitikontrolisanodzajednice.Strategijarazvojakultureštitidruštvenevrijednostiitradicije, prihvaćene kao fundamentalno dobro, od tzv. „pop kulture“ ili preteraneekonomske eksploatacije kulture i umjetnosti, kao i od banalnog pristupa umjetnosti ikulturiuopšte.

KULTURNEPOLITIKE

Planski pristup razvoju kulture neraskidivo je vezan sa historijskim i društvenimokolnostima,kaopolitičkimdogađajimakojimarkirajujednovrijeme.Takosehelenizacija,kao politički fenomen planskog širenja uticaja i formiranja jedinstvene ideologije,pretvorila u kulturnu politiku jednog društva. To u svakom smislu predstavlja primjerkulturnepolitike,posebnosličandanašnjempojmuglobalizacije, kojomse jedankulturnimodelpoisteovjećujesateritorijalnimproširenjemipolitičkimuticajem.

U moderno doba, strategije razvoja kulture nastaju u državama socijalističkogsvijeta, gdje kulturno djelovanje predstavlja propagandnu mašinu zvanične politike iideologije. Umjetnost je cenzurisana i ograničena na socrealizam, dok je svako ostalokulturno djelovanje dobilo karakter masovnih zbivanja i orkestriranih periodičnihprocesija.Bavljenjekulturomuužemsmisluprestalojebitielitističkozanimanje,tejetzv.elitna ili visoka kultura i umjetnost ubrzo nestala. U marksističkom poimanju svijetakultura je trebala biti supersupstrat koji mora biti društveno angažovan i vaspitnogkaraktera.Pozicijasocijalističkogdruštvakomsmomipripadaliunekolikojebiladrugačija,

4  

jerjeujednomperioduomogućavalasloboduumjetničkogdjelovanjaidijelomzavisilaodtržišta, iako je suštinski idaljebilanadzirana ilikontrolisanaukrajnjemslučaju,kakobibilaideološkipodobna.

Nasuprotstrategijakojeumjetnostioblastikultureuužemsmislu,smatrajujednimod sredstava održanja poretka orkestriranom od strane države, strogo kontrolisano iuređeno, stoji savremena kultura društava otvorenih tržišta. Tu postoje jasne strategijerazvojakultureusmislukojiiovdjekoristimo,dakleuciljuočuvanjaosnovnihdruštvenihkulturnih vrijednosti i rješavanja potrebe za društvenom intervencijom u organizovanjusvihsegmenatakulture.

Takoseumjetnost „demokratizovala“,postaladostupnaširojzajednici inastale sumasovnekulturne formepotrošačkogdruštvaukojimakrajnjikonzumentdijelomkreirakulturni razvoj. Došlo je do pojave kulturnog inžinjeringa koji, pronalazeći pravumjeruizmeđu kreatora i konzumenta, predstavlja sposobnost da se optimalnim rješenjima, usmislukvaliteta,izdatakairokova,odgovorinazahtjevekojeispoljavajupartnerikulturnogživota (kreator, medijator i konzument) u pogledu definisanja ciljeva, utvrđivanjaprograma,mobilizacijefinansijskihsredstavaitehničkepodrškerealizacijiprojekata.Tojeu konačnici preslikavanje modela tržišne ekonomije na oblast kulture u užem smisluznačenja.

StrategijerazvojakultureuokoliniimajuBosnaiHercegovina,Hrvatska,CrnaGoraetc.Mnogoprijebalkanskihzemaljasličnadokumenta imajuFrancuska,VelikaBritanija idr.Smatrasedasvakaevropskaregijailičaksvakigradmorajuimatisopstvenustrategijukojanećebitiukolizijisacentralnom.RepublikaSrbijanemastrategijurazvojakulture.

KULTURABOŠNJAKA

KulturaBošnjakajesveukupnostvaralaštvoizoblastikulturnihdjelatnostiuužemsmislu, umjetnosti, kao i sve ono što Bošnjaci kao narod u cjelini baštine od kulturnognasljeđa,aštojevažnozanjihovidentitet.

U tom smislu bošnjačka kultura je sve ono što je nastalo i kreira se u ideološkojmatricietničkeskupineBošnjaka,odnosnobošnjačkogdruštva.Kultura,kaoživakategorijakoja se stalno mijenja, kreira nova ideološka pravila, pa se na određenom nivou možesmatratidajehabitusiideologijasamodiobošnjačkekulture,jerjekulturastalnoviđenjedruštvenerealnosti,imaivremenskukomponentuinedjeljivaje,dokjeideološkamatricapodložnapromjeni,asamimtimiznanjeodruštvenoprihvatljivomponašanju.

5  

Ona je etnički jedinstvena sa teritorijalnim varijacijama, koje su nastale zbograzličitih društveno – političkih i historijskih uslova u kojim se bošnjačka zajednica naodređenoj teritoriji razvijala. Tako će u ovoj studiji biti riječi o razvoju kultureBošnjakakojiživeusjevernomdijeluSandžaka,kojipripadaRepubliciSrbiji.

PRINCIPISTRATEGIJEINORMATIVI

Strategija razvoja kulture sandžačkihBošnjaka uRepublici Srbiji (u daljem tekstuStrategija) predstavlja srednjoročni plan razvoja kulture Bošnjaka u Sandžaku, kojim sedefinišu najvažniji potezi i uređuju smjernice u kreiranju kulturne politike BošnjakaSandžakausrednjoročnomperiodu.

PrincipipremakojimajekreiranaStrategijasu:

1. OčuvanjekulturneietničkeposebnostiBošnjakaSandžaka

OsnovniprincipnakomjebaziranaStrategijajeočuvanjekulturne,etničkeivjerskeposebnostiBošnjakaSandžakauodnosunavećinskuiostaleetničkegrupeuSrbiji.Takojenajvažnijafunkcijaovestrategijeantiasimilatorska,kojabisistemskizaštitiladuhovnobićeBošnjakaoduticajasredine,kakooduticajaasimilatorskepolitikedržave,takoinegativnihefekataglobalnogdruštvakojemoževućidogašenjaposebnostitzv.malihkultura,kakvajebošnjačka.

Ovaj princip će biti ostvariv ako se prethodno definišu bazične kulturnekarakteristike Bošnjaka, koje se moraju zaštititi svim institucionalnim sredstvima, i okokojihmorapostojatiopštikonsenzus,akojesadrugestranetrebajubitijasnoidentitetskikonzumiranausvakodnevniciikojabislužilasamoidentifikacijibošnjačkezajednice,ibilaoddrugihprepoznatljivakaobošnjačka.

2. Sistemskiodnospremarješavanjupitanjakulture

Sistemskiodnosznačisistematičnostupristupusvimkulturnimpoljimadjelovanja,odnosno da se svaka pojedinačna oblast uređuje po istim pravilima. To podrazumijevamapiranje svih kulturnih institucija i njihovo umrežavanje, i jedinstven odnos premasvakomuočenomproblemu,teutvrđivanjepravilapokojimaseodređujukulturnenormeikarakteristikeodvitalnognacionalnogznačaja zaopstanakbošnjačkezajednicenaovomprostoru.

6  

Mehanizamkojigarantujeovajprincipsu institucijekulture ipostojanjesamestrategije.

3. Principafirmacijesopstvenihkulturnihvrijednosti

Afirmativniodnospremasopstvenojkulturi jesteuvažavanjesopstvenihkulturnihnormi u svakodnevnom životu, prevashodno društvene i intelektualne elite, a zatim icjelokupnezajednice.

Takav pristup prema sopstvenoj kulturi postiže se kroz obrazovanje, podizanjenacionalnesvijestipojedinacainaroda,ikulturnuautonomijuBošnjakaSandžakauSrbiji.

4. NedjeljivostkulturnogprostoraBošnjaka

Bošnjačka je kultura istovjetna na svim prostorima gdje su oni autohtoni, iakopostoje određene teritorijalne varijacije, koje, kao što je već rečeno, više predstavljajuprodukthistorijskihigeopolitičkihokolnosti,negorazličiteideološkematrice.

Posebna polja kulturnog djelovanja, na koje se ova strategija odnosi i pokušavariješitiproblemeuistimasu:

‐ Kulturnonasljeđe

‐ Institucijekulture

‐ Obrazovanje

‐ Kulturnimarketing

‐ Umjetničkostvaralaštvo

7  

NormativnaaktakojauovomsmisluvažnazakreiranjeStrategijesumeđunarodnepoveljeoljudskimpravima,UstavRepublikeSrbiječlanovi48.i79.kojisetičuočuvanjaiafirmisanjaposebnostinacionalnihmanjina(etničke,jezičke,kulturne).

Zakon o kulturi (Sl. glasnik RS 72/09) u članu 5. kaže da se nacionalni savetinacionalnihmanjinastarajuosprovođenjukulturnepolitikenacionalnemanjinei,uskladusa zakonom, učestvuju u procesu odlučivanja ili sami odlučuju o pojedinim pitanjimavezanimzasvojukulturu.

DirektnaingerencijaBNVuizradistrategijeproizlaziizčlana18.tačka2,Zakonaonacionalnim savjetima nacionalnih manjina (Sl. glasnik RS 72/09) gdje se kaže danacionalni savet nacionalne manjine „utvrđuje strategiju razvoja kulture nacionalnemanjine“.

KakosuBošnjacisuštinskivezanizadržavukojasemožesmatratimaticom,ovdjejevažno naglasiti da se jednim dijelom Strategija oslanja na istovrsnu strategiju Bosne iHercegovine. Strategija bimorala biti kompatibilna saNacionalnom stragijomRepublikeSrbije,alionajošuvijeknijeusvojena,tesmosatestraneuskraćenijernepostojistrateškipristuprazvojukultureusamojRepubliciSrbiji.

8  

KULTURNONASLJEĐE

KulturnonasljeđeBošnjakajesusvaonakulturnadobra,materijalnainematerijalnakojaBošnjacikaonarodsmatrajusvojom,sakojomseidentifikuju,ikojajevažnazanjihovidentitetnaodređenomprostoru.

Pod ovim se podrazumijeva sve ono što su tokom hiljadugodišnjeg postojanja naovim prostorima Bošnjaci stvarali pod određenim društvenim uslovima. To se kulturnonasljeđe kroz historijske periodemijenjalo, razvijalo, neki pojmovi, predmeti su iz sferesvakodnevnogprelaziliusimboličkeitakodobijalinovoznačenjeiuloguudruštvu.Kakojeetnos prolazio kroz transformacije, prihvatajući određene društvene norme, kreirajućinove ideološke matrice, tako su određene kulturne pojave i dobra bila odbacivana,usklađivanasanovomideologijom,mijenjalafunkciju,anekanovaprihvatanaiuklapanauvećpostojećidruštveniporedak.

Najdrastičnijiprimjerjeprihvatanjeislama,kaoreligijeodstraneBošnjaka.NatajnačinsecjelokupnikulturniporedakBošnjakapromijenio,dobionove tokove,dobionovapravila,novivrijednostnisistem,tesuodređenapravila,kulturnenormekojesubilevažne,zanoviideološki koncept, postali višak i potpuno nepotrebni balast, kog se trebalo osloboditi ivelikimdijelomnegirati.Onoštojevažnonapomenutijedatapromjenanijebilanagla,tedaseumaterijalnojkulturi,posebnosakralnojprimjećujuodređenenaznakezadržavanjastarihkulturnihvrijednosti.

Historijskitokrazvojabošnjačkekultureuopštemožesepodijelitinatriperioda:

‐srednjovjekovniperiod;

‐osmanlijskiperiod;

‐postosmanlijskoisavremenodoba.

Srednjovjekovno doba predstavlja period prve države Bošnjaka, srednjovjekovneBosne, „krstjana“ , period stvaranja etnosa i ukapanja u evropsku porodicu naroda, sapotpunim zapadnoevropskim modelom društveno prihvatljivog. Taj period predstavljamitsko doba, koje iako je postojalo u realnosti, tokom dugih vijekova odrođivanja ikreiranjasopstvenogetničkogbićaikultureudrugohideološkojmatrici,bivanaizvjestannačin odvojen od običnog svijeta, stran i sa njim se malobrojna skupina identificirala.Međutim, kolektivno pamćenje na taj period ipak nije iščezlo, i Bošnjacima je danas

9  

identifikacija sa srednjovjekovnom Bosnom i njezinim simbolima i nasljeđem, apsolutnoprihvatljivaiživa.

Osmanlijski period, predstavlja najdužu i možda najznačajniju fazu razvojabošnjačkekulture.Tojejedna,iznašeperspektive,idealiziranaprošlostukojojsuBošnjacipostaliupravoonakvikakvisudanas.Utomperioduvladajućasrednjovjekovnabosanskaelita,postajenovaelitakojaupotpunonovimuslovimanastavljakreiranjejednognarodainjegovekulture.Bošnjaciupravotadapostajućidioosmanlijskezajednicenaroda,bivajućiaktivnikreatorhistorijeikulture,doživljavajuvrhunacistvarajunajvišeonogaštosedanassmatrabošnjačkimkulturnimnasljeđem.Bošnjacisudanasdirektnibaštiniciosmanlijskezaostavštine na zapadnom Balkanu, jer su bili kreatori iste i živjeli su po mjerilima ipravilimatekulture.

Postosmanlijsko i savremeno doba razvoja bošnjačke kulture karakteriše izvjesnakulturna dekandencija na početku perioda, generisanje novih kulturnih modela, novihidentiteta,inakrajuusavremenomdobu,postojisvojevrsnafazapreispitivanjaidentiteta,isistemskogproučavanjasopstvenekulture.OsobenostkulturnograzvojaBošnjakauovomperiodujeposebangeopolitičkiikulturniokvirukomfunkcionišuBošnjaciSandžaka,kojiodPrvogbalkanskogrataegzistirajunovimokvirima,kojiihpoprviputauhiljadugodišnjojhistoriji smještajuupoložajnevladajuće,manjinskezajednice.Kulturni, ideološkiokvirukomjenarodnastajao,razvijaose,ukomjestvaraoimijenjaosvojevrijednosnesisteme,promijenio se, i nije više diktiran od njih samih, tako da je u tom periodu uslijedilonegiranje,devastiranjeiprisvajanjecjelokupnogbošnjačkogkulturnognasljeđa.

Osnovni cilj ove strategije je da odredi mehanizme i načine sprovođenja tihmehanizama kako bi se zaustavilo dalje otuđivanje, negiranje i destrukcija bošnjačkogkulturnognasljeđaBošnjakaSandžakauRepubliciSrbiji.

CILJEVI

Za period od narednih pet godina u ovoj strategiji postavljeni su sljedeći ciljevi uoblastikulturnognasljeđasandžačkihBošnjakauRepubliciSrbiji:

‐ DefinisanjekulturnognasljeđasandžačkihBošnjakauRepubliciSrbiji;

‐ Zaštitakulturnognasljeđa;

‐ Afirmisanje sopstvene kulture i približavanje kulturnog nasljeđa

baštinicima.

10  

DefinisanjekulturnognasljeđasandžačkihBošnjakauRepubliciSrbiji

Početnikorak,primarniciljuoblastikulturnognasljeđasandžačkihBošnjaka,jestedefinisanje.Tojeujednoijedanodmehanizamazaštitekulturnognasljeđa.Fundamentalniproblem bošnjačkog kulturnog nasljeđa u periodu od početka XX‐og stoljeća do danasnedefinisanost, odnosno neodređenost toga što se može smatrati bošnjačkim kulturnimnasljeđem.

Iz te nedefinisanosti proizlaze svi ostali problemi koji se tiču kulturnog nasljeđaBošnjaka. To su prije svega negacija i prisvajajnje. One su vjerna slika odnosa drugihetničkih zajednica, posebno onih vladajućih, prema Bošnjacima kao narodu. Političke iintelektualne elite država zapadnog Balkana, smatrale su to logičnim slijedom događajakreirajući pogrešnu sliku „historijske krivnje“ jednog evropskog naroda, autohtonog naovimprostorima,sahiljadugodišnjomkulturnomidržavotvornomtradicijom.Bošnjacisudijelom taj odnos javno morali prihvatiti, nametnut im je, da bi se razorilo kolektivnosjećanjenasopstvenunacionalnuikulturnuposebnost.

Kao što je već navedeno, kulturno nasljeđe Bošnjaka Sandžaka u Srbiji, može sedefinisati kao totalitet kulturnih dobara, materijalnih i nematerijalnih, pokretnih ilinepokretnih koja Bošnjaci smatraju svojima, važnim za njihov identitet, po kojima cenacionalnoikulturnodefinišu.NjihsustvaraliBošnjaciSandžakailisuproduktideološko–kulturnogmiljeakojimasupripadali,tokomsvojehistorije,adanasihbaštine.

Ovakva definicija potrebna je zbog pokušaja negiranja i prisvajanja bošnjačkogkulturnognasljeđa,kojejesistematskisprovođenoposlijeprekidahistorijskogkontinuuma(1912.)tokomkojegsuBošnjacisamikreiralipraviladruštvenoprihvatljivogponašanja,anakonkojegsumoralidaseuklopeutuđhabitus.

Oba pristupa definisanju kulturnog nasljeđa etnički i teritorijalni, podjednako sulegitimna iprihvaćenauoblastimakojesebavekulturom.Tako jednokulturnodobropoetničkom principu pripada nosiocima tog kulturnog dobra, odnosno onima koji kreirajupomenuto dobro, koji se identifikuju sa istim, a prema teritorijalnom principu mogupredstavljati kulturno dobro svih koji žive na toj teritoriji, i u zavisnosti od opštevalorizacijepomenutogdobramogu,predstavljajukulturnonasljeđešireteritorije ilivišekultura,pačakisvjetsko,ptojeopštepoznatopremapravilimaUNESCO‐a.

Insistiranje na teritorijalnom principu u cilju otuđivanja kulturnog nasljeđa oddirektnihbaštinika,premameđunarodnimidomaćimpravilimapredstavljakrivičnodjelo,isamimtimkakoupravutakoiunaucimorabitiodbačeno.

11  

Kulturno nasljeđe može se podijeliti na materijalno i nematerijalno. Materijalnokulturno nasljeđe dijeli se na nepokretno i pokretno.Nematerijalno kulturno nasljeđe jenovpojamupručavanjukulturekodnas.Taoblastse jošuređuje ibazepodatakase tekprave.

Materijalno kulturno nasljeđe sandžačkih Bošnjaka u Srbiji predstavlja svamaterijalna nepokretna i pokretna kulturna dobra koja su Bošnjaci stvarali tokom svojehistorije,analazesenateritorijiSandžaka.Materijalnakulturajeobjektivizacijaduha,štoznačidaseunjojvidenašauvjerenja,našnačinživota,tehnologijekojepoznajemo,ištojenajvažnije,ideološkamatricaukojojodređenazajednicafunkcioniše.

ListamaterijalnihkulturnihdobarakojućemoovdjenavestipredloženajeodstraneBNV ipredstavlja spisak tipovakulturnihdobaraznačajnihzasandžačkeBošnjake.Samalista nije konačna, jer je kultura živ entitet i stalno se mijenja, i buduća proučavanjabošnjačkog kulturnog nasljeđa će je dopunjavati. Ovdje nisu navedena pojedinačnakulturna dobra, već samo tipovi, koji obuhvataju svaku značajnu oblast materijalnogkulturnognasljeđaBošnjaka.

1. Stećci

2. Džamijeimesdžidi

3. Musale

4. Nadgrobnispomenici,nišaniimezarluci

5. Česme,šadrvaniisebilji

6. Hanovi

7. Hamami

8. Sahatkule

9. Mejtaši

10. Tvrđave,utvrđenja,kuleibedemi

11. Mektebiimedrese

12. Ćuprijeimostovi

13. Vakufskezgrade

12  

14. Stareporodičnebošnjačkekuće,rezidencijalniobjekti,ogradeikapije

15. Turbeta

16. Kahve,kahvane,restoraniidućani

17. Tekije

18. Bezistani

19. Pekare

20. Ljetnjistanovi(katuni)

21. Ambijentalnecjeline

22. Sandžačkimlinovi

PoredmaterijalnogkulturnognasljeđaBošnjakauSandžaku,postojiinematerijalnokulturno nasljeđe, koje obuhvata sve aspekte duhovnog stvaralaštva, obreda, običaja,upotrebnihznanja iveština,kosmološkihsaznanja iuvjerenja,umjetničkogstvaralaštva iizražavanja,kojaBošnjaciSandžakabaštinekaosvojeimeđunjimasu:

1. Usmena epika Bošnjaka (epske pjesmeBošnjaka, tzv. krajišnice pjevane uzgusle),

2. Sandžačkasevdalinka,

3. Sandžačkićilim,

4. Mevludskiobredi,

5. Teferiči,

6. Kaside,

7. Bošnjačkifolklor,

8. Muštulukimuštulukdžije,

9. Svadbeniobičaji,

10. Pogrebniobrediiobičaji,

13  

11. Muslihunluk,

12. Ženskisvadbarskepjesmeuztepsiju,

13. Hićaje,

14. Hamajlije,

15. Sihir,

16. Slijevanjestrave,

17. Čumaimoruna,

18. Kupljenježelucaizavijanjepupka,

19. Dizanjevrataiguka,

20. Bajanjeiučenjenavodu,

21. Sandžačkaleksikaubosanskomjeziku,

22. Preloisijelo‐posjedak,

23. Sandžačkedječijeigre,

24. Čobanskepjesmeiheganje,

25. Obrediprisunećenju,

26. Kujundžistvo,

27. Pazarskićevap,

28. Sandžačkisudžukipršuta,

29. Sjeničkisir

30. Pešterskaovčavinaijardum,

31. Pazarskemantije,

32. Pešterskapita,

33. Sandžačkekosačkemobeiobredi

14  

Zaštitakulturnognasljeđa

Drugiciljuoblastikulturnognasljeđauovojstrategijijezaštitakulturnognasljeđa.Najvažniji, ali najzahtjevniji strateški cilj je zaštiti bošnjačkomaterijalno i nematerijalnokulturno nasljeđe, u društvu koje nije spremno niti dovoljno odgovorno da prihvatikulturnurazliku.

Zaštita obuhvata sve metode, zakonske regulative, institucije, ljudske resurse,direktneprojektenakonkretnimkulturnimdobrima,kreiranjebazapodataka,proučavanjeetc.Dabizaštitakulturnognasljeđabilasistematskiproces,potrebnojedaprođesljedećekorakeitipskefaze:  

‐ definisanjenasljeđa;‐ normativnazaštita;‐ mapiranjeiistraživanjekult.dobara;‐ projektiodgovarajućezaštitekonkretnihkulturnihdobara;

Potrebnojeimatiuvidudajedefinisanje,okomejebiloriječi,osnovnividzaštitenasljeđa,itozaštiteodfundamentalnihopasnostipobošnjačkonasljeđe,atosunegacijaiprisvajanje.

KulturnonasljeđeBošnjakaSandžakajeuposljednjihstogodinanajčešćesistemskinegirano. Postoje razni vidovi, što direktne što indirektne eufemističke negacije. ToproizlaziizodnosapremaBošnjacima,kojinisusmatraniposebnimnarodom,tesamimtimnisunimogli imatisvojukulturu.Pojedini istraživačikaoO.Zirojević,smatralisukako je„orijentalnarekaOsmanlijaproteklakrozBalkanneizlivajućise“,štoćerećidajesvetoštosuonidonijeliiotišlo1912.idasenikakavuticajnijeimalonaokolinu,tj.daseništaodtekulturne matrice nije odomaćilo, ili imalo neku posebnu autohtonu ovdašnju varijantu.Ovakavstavjenegiranjerealnosti,jermaterijalnakulturaiztogperiodapostojisvudaokonas,asvojuautohtonuvarijantuimaupravouBosniiHercegoviniiSandžaku.

Druga, uslovno rečeno blaža, varijanta negiranja bošnjačkog kulturnog nasljeđa uSandžaku, i uopšte, jeste definisanje iste kao tzv. islamske kulture. Bošnjačko kulturnonasljeđe,biloonomaterijalnoilinematerijalno,pokretnailinepokretnadobra,čakikadsusakralnakulturnadobraupitanju,samosujednimdijelomislamska,tj.tojesamojesamojedan segment bošnjačke kulture. Ona je opet samo dio svjetskog islamskog kulturnogkruga,jerjepotpunodrugačijeodonogaštosemožesrestiudrugimkrajevimanaseljenimmuslimanima. Ono što je važno da su kulturna dobra gradili i o njima brinuli upravoBošnjaci, te da su samim timunjihugrađivali svojavjerovanja, svoj pogledna svijet, jermaterijalnakulturajesteobjektivizacijaduha,ivrijednostikojepostojeujednomdruštvu,

15  

tako da je u najmanju ruku nepristojno kvalifikovati čitavo kulturno stvaralaštvo jednezajednice,krozjedan,makolikovažansegmentideološkematricetezajednice.

Drugi su pak smatrali kako je osmanlijska kultura u stvari turska kultura, što jetakođepokušajpreslikavanjanašegnacionalnodefinisanogdruštvaujednonadnacionalno,kakvojeosmanlijsko,igdjesuukreiranjukultureučestvovalesvevladajućezajednicekojesemogusmatratiosmanlijskomgrupomnaroda.

Srednjovjekovno kulturno nasljeđe Bošnjaka Sandžaka je u periodu nakonbalkanskih ratova prisvajano od strane srpske naučne javnosti, i tretirano kao srpsko,posebno početkom i krajem XX‐og stoljeća. Stećci se u pojedinim radovima smatrajupogrebnimobičajima svih stanovnikadinarskogprostora, i negira se postojanje posebnecrkvebosanske,iakozatopostojepisaniimaterijalnidokazi,opšteprihvaćeniunaučnomsvijetu.

Nematerijalno kulturno nasljeđe se takođe u potpunosti prisvajalo, od igara imuzike, preko lirike i epike, do hrane, običaja nošnje i slično. Karakterističan primjer jePazarska mantija, kao nematerijalno kulturno dobro za čije su nosioce kandidovani iBošnjaciiSrbi,iakonepostojinitijedanprimjerkojitomožepotvrditi.Paušalneprocjenepojedinih „istraživača“ dovele su do utvrđivanja pojedinih „naučnih istina“ a nauštrbbošnjačkezajedniceuSandžaku.1

Normativna zaštita obuhvata sve međunarodne povelje, ustavne i zakonskeregulative, normativna akta, sve odluke o vrijednovanju kulturnih dobara koje donosenadležne institucije, a kojima se definiše odnos prema kulturnim dobrima i kulturnomnasljeđuuopšte.

Unavedenanormativnaakta,akojase tičukulturnognasljeđaBošnjaka,spadaju iUstavRS,Zakonokulturi(Sl.glasnikRS72/09),Zakononacionalnimsavetimanacionalnihmanjina (Sl. glasnik RS 72/09). Lista kulturnih dobara objavljena od strane Republičkogzavoda za zaštitu spomenika kulture Beograd, i Zavoda za zaštitu spomenika Kraljevo,sadrži određena kulturna dobra koja su dio bošnjačkog kulturnog nasljeđa. Osim togapostoje listekoje jeobjaviloBNV,kaoorgankoji jenadležanzaoblastkulturebošnjačkenacionalnemanjineuSrbiji.

Potrebnojedasvanavedenaaktabuduusklađena,idaseusvakomodnjihnasljeđekoje baštine Bošnjaci tako i definiše, a ne paušalno kakva je praksa postojala do sada.

                                                            1 Preuzeto iz neobjavljenog rada Kulturno nasljeđe Bošnjaka Sandžaka od Balkanskih ratova do danas, M. Baltić 

16  

Sljedećijekorakuraditinovuvalorizacijukulturnihdobara,izakonskizaštitimnogakulturnadobrakojasudiobošnjačkognasljeđauSandžaku,akojasadaneuživajunikakvuzaštituzakona.

Na kraju, potrebno je zakone učiniti efikasnim, kroz stvaranje novih institucija, iuključivanje bošnjačke zajednice u rad postojećih, o čemu će biti riječi. Efikasni zakoniznače mehanizmi koji će bošnjačko nasljeđe tretirati ravnopravno sa srpskim i drugimnasljeđimaukulturnommozaikuSrbije.

To treba biti jedan od prioriteta bošnjačke političke elite, institucija koje se bavebošnjačkomkulturom,iočekujesedabudeizvedenodokrajaurokuodpetgodina,kolikopokrivaovastrategija.

MehanizamzaštitekojibiobuhvataoradBNV, institucijakojesebavebošnjačkomkulturom,kaoiinstitucijakojesebaveistraživanjemizaštitomkulture,tepojedinacakojisebaveovimpoljemrada,jestemapiranjeiistraživanjebošnjačkihkulturnihdobarauSandžaku.

U narednom periodu potrebno je napraviti kompletnu bazu podataka koja bisadržalasvakulturnadobrakojasudiobošnjačkogkulturnognasljeđauSandžaku.Podtimsemisliinavrstekulturnihdobara,ikonkretnadobra,uraditiimodgovarajućuvalorizacijuiodreditiprioritetezaštite.Opetjepotrebnoimatinaumudanijednalistanijekonačna.Tabazapodatakakoristilabi istraživačima, ibilabiosnovazanovukategorizacijukulturnihdobara, i usklađivanje rada republičkih ustanova zaštite i BNV, kao organa manjinskesamouprave.

BNVjekreiralolistukulturnihdobaraznačajnihzabošnjačkuzajednicu:

IStećci:

• Crkvine,Kasidol,SuhoPolje,Podgora(Priboj)sr.vijek,

• NekropolastećakauVapi

17  

IIDžamijeimesdžidi:

• AltunAlemdžamija,(NoviPazar),1516‐1528./vakif:MuslihudinAbdulGani

• Ahmed‐begsilhdarLejlekdžamija,(NoviPazar),polovinaXVvijeka,

• vakif:Ahmed‐begsilahdar

• HadžiHurem(Bor)džamija,(NoviPazar),1560/61.,vakif:hadžiHurem

• SultanValidedžamija(Sjenica)1870./vakif:PertevnijalValidesultan

• Ibrahim – pašina džamija,(Prijepolje),1572 vakif: Ibrahim Paša sinSkenderbegahercegovačkogsubaše

• Hasan(Arap)Čelebijina,(NoviPazar),1528.,vakif:HasanĆelebi

• TabakIshak(NoviPazar),1468.

• IskenderĆelebijinadžamija,(NoviPazar),1528.

• Hajrudin(Parička)džamija,(NoviPazar),1528.

• GaziSinan–begovadžamija,(NoviPazar),1528.

• Čalapverdidžamija,(NoviPazar),1540.

• Ferhadija(Trebinjska)džamija,(NoviPazar),1540.

• DžamijauZabrnjici,(Priboj),1590.

• Kurd Čelebijina (Ejup‐pašina)džamija, (Novi Pazar),1604.,vakuf: KurtĆelebija

• Bajraklidžamija,(Beograd),1660/1688.,ZadužbinasultanaSulejmanaII

• Kuručešme(MulaIbiševa)džamija,(NoviPazar)

• Askerlidžamija,(Sjenica),1704.

• Sinan–begovadžamija,(Prijepolje),prvapolovinaXVIIIvijeka

• Hasan‐aginadžamija,(Priboj),1758.

18  

IIIMusale:

• MusalauPrijepolju(Prijepolje),1660.sepominjeprviput,vjerovatno1530.

IVNadgrobnispomenici,nišaniimezarluci:

• Jermiškomezarje,(NoviPazar),XVvijek

• StaromezarjeGazilar,(NoviPazar),XVvijek

• Velikomezarje–Arapovgrob,(NoviPazar),XVIvijek

VČesme,šadrvaniisebilji:

• Halimača,(NoviPazar),XVIvijek

VIHanovi:

• Amir‐aginhan ,(NoviPazar),XVIvijek,izgradiopretpost.MuslihedinAbdulGani

• Smailbegovićahan,(NoviPazar)

19  

VIIHamami:

• GaziIsa‐begovhamam,(NoviPazar),1489.,H

• HamamuNovopazarskojbanji,(NoviPazar),1593.,hfz.Ahmedpaša

VIIISahatkule:

• SahatkulauPrijepolju,(Prijepolje),XVIvijek

IXMejtaši:

• MejtašuNovojVaroši,(NovaVaroš)

XTvrđave,utvrđenja,kuleibedemi:

• Novopazarskatvrđava,(NoviPazar)palisadXVvijek,današnjaforma

XVIIvijek

• Hisardžik,(Hisardžik,Prijepolje),XIVvijek,bosanskivlasteliniKosače

XIMektebiimedrese:

• MektebuzAltun‐alemdžamijiu,(NoviPazar)

20  

XIIĆuprijeimostovi:

• ĆuprijauŽvalama

XIIIVakufskezgrade:

• RuždijauNovomPazaru,Muzej„Ras“,(NoviPazar),XIXvijek

• RuždijauPrijepolju,MuzejPrijepolja,(Prijepolje),XIXvijek

XVIKahve,kahvane,restoraniidućani:

• Kahva„Teferič“,(usklopuIsa‐begovoghamama),renovirana1960.

• Staračaršija,NoviPazar

• Staračaršija,Prijepolje

XVIITekije

• TekijanaJermišima,(NoviPazar)

• TekijaturskogvelikogŠejha,(OmerOngut),(NoviPazar)

21  

XVIIIBezistani

• Bezistan,(NoviPazar),XVvijek

XXAmbijentalnecjeline

• Novopazarskatvrđavasastaromčaršijom

• StaračaršijauPrijepolju

• VakufuPrijepolju

• BošnjačkamahalauNovojVaroši

• StariPriboj

• SpahovićamahalauSjenici

XXIIRezidencijalniobjekti

• KajmakamijauNovojVaroši(bivšazgradasreza),nastalapočetkomXIX

početkomXXveka

Prioritetzaštiteimajusljedećiobjektiusandžačkimgradovima:

1. GradNoviPazar

●GaziIsa‐begovhamam

●Amir‐aginhan

●NovopazarskatvrđavasakulomMotriljom

●Smailbegovićahan(Granata)

22  

2. OpšinaPrijepolje

●Musala

●Jusovićakula

3. OpštinaNovaVaroš

●Mejtašnagradskomgroblju

4. OpštinaPriboj

●TurbeŠejhSalihauSjeverinu

●StećciuPobrežju,KasidoluiPoblaću

5. OpštinaSjenica

●Ćatovićakuća

6. OpštinaTutin

●ArheološkilokalitetGluhavica

Istraživanje kulturnih dobara, odnosno kulturnog nasljeđa Bošnjaka Sandžaka uSrbiji,pomoćićeupoznavanjudirektnihbaštinikasasvojimnasljeđemionihdrugih,štoćezaustavitiprocesedevastacije,negacijeiprisvajanja.Potrebnojeohrabrivatiidruštvenoifinansijski podsticati sva naučna istraživanja u ovoj oblasti, jer su od fundamentalnogznačaja za identitetBošnjaka, i predstavljajugarantočuvanja. Sadruge strane tako će seomogućitiujednačavanjesaznanjaonašemituđem,kojejesadanesrazmjerno.Važandioovogprocesasuinstitucijeiobrazovanje,očemućebitiriječi.

23  

Projekti zaštite pojedinih kulturnih dobara su konkretni poduhvati zaštite, kojiobuhvataju cio proces od pisanja projekta, pronalaženja finansijskih sredstava i pravneregulative,doizvođenjakonkretnogprojektazaštiteodređenogkulturnogdobra.

Naredniperiodtrebajukarakterisatiprojektizaštiteonogdijelakulturnognasljeđakoje je od fundamentalnog značaja za identitet Bošnjaka, i to u svakom od sandžačkihgradova, kako bi se osiguralo bošnjačko kulturno prisustvo na tom području i spriječiliprocesiasimilacije.Osimnajznačajnijihkulturnihdobara,potrebnojeunarednomperioduzaštitionenajugroženije(djelimičnalistajevećnavedena).Projektimorajuobuhvatitisveoblastikulturnognasljeđadabisesačuvalacjelokupnaslikaobošnjačkojkulturi.

Karakteristični primjeri su ambijentalne cjeline koje postoje u svakom odsandžačkih gradova ( dijelovi starih čaršija) npr. Stara čaršija uNovomPazaru, čaršija uPrijepolju,SpahovskamahalauSjenici,diostarogPribojaisl.Tusuzatimtvrđave,sakralnispomenici, rezidencijalni spomenici, hanovi i hamami. Važno je u narednih par godinadovršiti listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa Bošnjaka i registar tih dobara predložitiNacionalnojlisti,iUNESCO‐u,kakobisezaštitilanematerijalnadobrakojaubrzanonestaju,idabisespriječiloprisvajanjeistih.

Afirmisanjesopstvenekultureipribližavanjekulturnognasljeđabaštinicima

Bošnjačko kulturno nasljeđe je sistematski otuđivano i podcjenjivano, te su krozsistemobrazovanjaikulturnupolitiku,baštinicibošnjačkekulturezbunjivaniiudaljeniodsvogsopstvenogkulturnognasljeđa.

Potrebno je da se istim procesima, ali u obrnutom smjeru, bošnjačka kulturarevalorizuje, i kroz školski sistem i kulturnupolitiku, zaštitukulturnihdobara, afirmiše ipribližiBošnjacima.Omehanizmimaovogprocesabićeriječiunarednimodjeljcima.

problemi ciljevi mehanizminedefinisanost,negacija,prisv. definisanje normativnazaštitanezaštićenost zaštita kroučavanjeimapiranjedevastacija afirmacija kult.marketing,obrazovanje

24  

INSTITUCIJEKULTURE

Strateškoplaniranjerazvojakultureodređenezajednicepodrazumijevaprijesvegainstitucionalno bavljenje kulturom, tj. strategija nije ad hoc pristup pojedinačnimprojektima u kulturi, već se bavi totalitetom svih kulturnih djelatnosti, gdje se koristeraspoloživi resursi institucija i pojedinaca koji se bave kulturom. Konkretni pojedinačniprojektiukulturi,kojisuuskladusaovomstrategijom,sprovodeseodstrane institucijanadležnihzatajsegmentkulture.

Uključivanje ustanova kulture u strategiju razvoja kulture obuhvata klasifikacijupomenutih ustanova prema važnosti za bošnjačku kulturu, kao i premapolju djelovanja,vrsti osnivača etc. Sve ove ustanovemogu se baviti kulturom uopšte ili mogu pokrivatijedansegmentkultureiliumjetnosti.

Institucijekulturemogubiti:

‐ Međunarodne(UNESCO);‐ Republičke(Republ.zavodzazaštituspomenikakulture,Narodnabiblioteka...);‐ Regionalne(ZZSKK,ZKSB,ArhivRas,Regionalnopozorište);‐ Lokalne(kult.centriusandžačkimgedovima,muzeji,bibl.);‐ Institucijekultureodznačajazabošnjačkuzajednicu.

Institucijekultureodznačajazabošnjačkuzajednicu:

‐ Centarzabošnjačkestudije‐ ZavodzakulturusandžačkihBošnjakauRepubliciSrbiji‐ Muzej,,Ras”‐ MuzejuPrijepolju‐ Istorijskiarhiv,,Ras”‐ Narodnabiblioteka,,DositejObradović”‐ Narodnabiblioteka,,Dr.EjupMušović”‐ Biblioteka,,MuhamedAbdagić”‐ Matičnabiblioteka,,VukKaradžić”‐ KulturnicentarNoviPazar‐ MultimedijalnicentarTutin‐ Ustanovazakulturu,Sjenica‐ Domkulture,Prijepolje

25  

Ciljevi koji se tiču institucija kulture u kreiranju kulturne politike bošnjačkezajedniceuSandžakusu:

‐ Institucionalnoproučavanjeizaštitabošnjačkekulture;‐ Kreiranjesandžačkegrupeinstitucijakulture;‐ Koordinisanakulturnapolitikanavedenihinstitucija(unutarnjaispoljna).

Mehanizmizaostvarenjepomenutihciljevasu:

‐ Maksimalnaiskorištenostresursapostojećihinstitucija;‐ FormiranjenovihustanovakulturenanivouSandžaka;‐ DefinisanjeZavodazakulturu sandžačkihBošnjakauRepubliciSrbijikao

koordinatora rada svih ustanova kulture koje se bave bošnjačkomkulturom;

‐ UmrežavanjeustanovakultureodposebnogznačajazaBošnjake.

Da bi se maksimalno iskoristili resursi postojećih institucija kulture potrebno jeaktivnoučešćeukreiranjukulturneiposlovnepolitiketihinstitucija.Morajusepoštovatipostojeće zakonske regulative, koje sedanasmanje višenepoštuju, imijenjati postojećaregulativa u cilju pozitivne diskriminacije bošnjačke manjine u Srbiji. Za ove potezepotrebnajesinergijakulturnihipolitičkihfaktora.

Početkom XXI stoljeća mora se konstatovati činjenica da se postojeće institucijekulture,veomamalo,neisistematičnobavebošnjačkomkulturom,paušalnojeodređujućiuetničkom smislu i porijeklu, te je stoga prije svega potrebno formirati instituciju koja sebavi zaštitom spomenika kulture bilo konceptualno teritorijalno vezanom za prostorSandžaka,ilietničkiusmisluporijeklaspomenikavezanomzaBošnjake.

Pored institucije zaštite, potrebno je osnovati čitav niz strukovnih udruženja,ustanova,kojebisebavilebošnjačkomkulturom,ilibiteritorijalnobilavezanazaSandžak.

ZavodzakulturusandžačkihBošnjakauRepubliciSrbiji jekrovnaikoordinacionainstitucija osnovana od strane Bošnjačkog nacionalnog vijeća, a u skladu sa zakonom ipozitivnompraksom,dabisesistemskimradomnaproučavanju,konkretnimprojektima,koordinacijom među institucijama kulture, zaštitila i afirmisala bošnjačka kultura usjevernomSandžakuuSrbiji.

26  

Odnosi institucija u predloženoj mreži institucionalne saradnje, prikazani su nasljedećojshemi:

BNV

ZAVODZAKULTURUINSTITUCIJEKULTUREOD

SANDŽAČKIHBOŠNJAKA ZNAČAJAZABOŠNJAČKUZAJEDNICU

MEĐUNARODNE,REPUBLIČKE,REGIONALNEI

LOKALNEINSTITUCIJEKULTURE

problemi ciljevi mehanizmi nepostojanjeinstitucija institucionalnazaštita resursipostojećihinst. neusklađenostzakona sandžačkeinstitucije formiranjenovihinst. slabakoordinacija koordinirana kulturna

politikaZKSBkrovnainst.

nebrigainstitucija umrežavanje

27  

OBRAZOVANJE

Obrazovanje je jedan od temelja kulturne politike, koji predstavlja najsigurnijusistemskubriguokulturi ikulturnomnasljeđu.Poredtogašto jeobrazovanjejednopoljekulturnog djelovanja, ono je i mehanizam zaštite kulturnog nasljeđa, mehanizaminstitucionalnogbavljenjakulturom,igarantujeprenošenjeznanjaosopstvenojkulturinabudućegeneracije,asamimtimeispriječitinestajanjepostojećihkutlurnihvrijednosti.

Znanje o sopstvenoj kulturi osnovna je pretpostavka opstanka te kulture.Uključivanjem bošnjačke kulture u školski sistem proučavanja, omogućava se očuvanjehistorijskog kulturnog kontinuuma. To znači da sabiranjem znanja o svojoj kulturi,vrijednostima, dobrima, kreiramo sliku nedjeljivosti sopstvene historije i bitisanja naodređenom prostoru. Kulturno angažovano školstvo bošnjačke omladine omogućićeprenošenjenašihkulturnihvrijednostiibošnjačkogkulturnogmodelanabudućnost.

Ciljstrategijekultureuoblastiobrazovanjapreklapasesamodelimaobrazovanja,teovdjenećeotomebitiriječi.Morajusemeđutim,navestiosnovniciljeviatosuškolstvonabosanskomjeziku,uvođenjegrupenacionalnihpredmetauosnovnoisrednješkolstvo, testudija bosanskoga jezika, historije i i historijsko – humanističkih disciplina u visokoobrazovanje.

problemi ciljevi mehanizminepostojanješkol.nabosansk. školstvonabosanskom zakonskaregulativabezbošnj.hist.ikult. grupanac.predmeta modeliobrazovanjatuđekult.vrijednosti katedrenac.predmeta neform.obrazovanje

28  

KULTURNIMARKETING

Kulturni marketing je relativno nov termin, usklađen sa savremenim naučnim idruštvenim diskursom. To su sva znanja, procesi, mehanizmi iskorištenja resursa iorganizacionih sposobnosti u promovisanju određenog kulturnog dobra, nasljeđa ilikultureuopšte.

Kulturnimarketing,dodušedrugačijenazivan,auistomkontekstu,postojiodonogtrenutkakadajeodređenekulturnevrijednostitrebaloprenijetiširojzajedniciipredstavitiistoj kao vrijednost. U tu svrhu se, kao što je već rečeno koriste resursi obrazovanja,institucija, nauke, politike, informisanja, religije etc. Kultura sama po sebi determinišemodele samopromocije, jer se određene kulturne djelatnosti upravo i zasnivaju naprezentaciji.Tosuprijesvegareligijaiumjetnost.

Habitus savremenih potrošačkih društava opravdao je i legalizovao kulturnimarketing, kao legitiman način borbe za ogromnu konkurenciju na polju kulture, gdjepostojiborbazadominaciju,posebnouoblastimamasovnekulture.Namajesvakakobližikonceptagitpropa,okomejevećbiloriječikadjegovorenookulturnimpolitikama.

Kulturne politike koje se vode u posljednjem stoljeću najčešće su degradiralebošnjačkukulturuinasljeđe,pajeononepravednozapostavljano.Ciljevikojejepotrebnopostićiunarednomperiodutičuseafirmisanja:

‐ tradicionalnihvrijednostibošnjačkekulture;‐ bošnjačkogkulturnognasljeđa;‐ bošnjačkeumjetnosti;

problemi ciljevi mehanizminepostojanjekult.politike bošnj.kult.vrijednosti kulturnapolitikadegradacijakult. bošnj.kult.nasljeđa institucije bošnjačkeumjetnosti mediji

29  

UMJETNIČKOSTVARALAŠTVO

BošnjačkaumjetnostuSandžaku,kaojedansegmentbošnjačkekulture,razvijalasepod istimonimuslovima,bivajući izložena istimuticajimakao i samakultura ibošnjačkinarod u cjelini. To je uslovilo umjetničku šarolikost, i razvoj prije svega onih umjetnostikojesukarakterističnezabošnjačkukulturnumatricu,umjetnostikojesuizvornalazileunarodnojtradicijiistvaralaštvu.

Narodno stvaralaštvo, tj. narodna umjetnost predstavlja najvećim dijelomnematerijalno kulturno nasljeđe Bošnjaka Sandžaka, te ovdje neće biti riječi o narodnojumjetnosti. Međutim, kako je već rečeno, upravo je narodna umjetnost, i ta narodnabaština,nepoznatihautora,bilaizvoromstvaranjasavremenebošnjačkeumjetnosti,pasuupravozatoknjiževnostimuzikanajrazvijenijeumjetnostiusandžačkihBošnjaka.

UMJETNIK

Strategije ovog tipa prevashodno se bave umjetnikom, umjetničkim stvaraocem isavremenomumjetnošću,nenavodećiposebneumjetnosti,nitiumjetničkadjela.Umjetnostjednogekonomskisiromašnogidjelimičnoslobodnogdruštva,ufazistvaranjaidistribucijeprolazikrozteškoćekrozkojeprolazisamodruštvo.

Bošnjačkiumjetnicinajčešćenemajuriješenesocijalnestatuse,rijedakjeslučajdajeumjetnicimaprimarnozanimanjeumjetnostkojomsebave.Razlozizatosubrojni,najčešćeleže u činjenici da je naše drušvo siromašno, kao i da ne postoje institucije koje bi seangažovale umjetnike, niti one koje bi tu umjetnost ponudile javnosti. Sa druge strane,jedna mala zajednica, kakva je bošnjačka u Srbiji u Sandžaku, ima hiper produkcijuumjetnika.

Kao jedan od načina da umjetnici mogu ostati slobodni a ipak sistemski dafunkcionišu,razmjenjujućiiskustva,osiguravajućipromocijusvojeumjetnosti,potrebnojeosnivati umjetnička udruženja. Pozitivan primjer u tom kontekstu je SULU – Sandžačkoudruženjelikovnihumjetnika.

30  

UMJETNOSTI

Književnost – u Sandžaku najrazvijenija umjetnost, veliki broj poznatihknjiževnika, dobar dio njih motive za svoj rad pronalazi u kulturnomnasljeđu, više udruženja, nedostaje razvijena katedra za bošnjačkuknjiževnostisistemskoizučavanjeisteuškolama;

Likovne umjetnosti – organizovani preko udruženja SULU, umjetnici seškolujuuSandžaku,nedostajeizložbeniprostor;

Muzika – najrazvijenija popularna muzika kao tip masovne kulture,

nedostatak kompozitora i izvođača ozbiljnemuzike, kao i uostatku zemlje,razvijenatradicionalnaiduhovnamuzika;

Scenska i multimedijalna umjetnost – jedno regionalno pozorište, više

amaterskihdramskihtrupa,jakoživotokomXXst.

FOLKLORNADRUŠTVA

Folklorna društva organizovana kroz nekadašnje KUD‐ove, bila sunajmasovnijaudruženjakoja subaštinila igru i scenskuumjetnostkaoumjetničkuformu.Danas suonamalobrojnija, kako je folklor formalizovan i izgubiodirektnurealnuvezu sadruštvomkojepredstavlja.USandžakupostoje folklornadruštvauTutinu,NovomPazaru,Sjenici,Prijepolju,kojačuvajuirazvijajubošnjačkeigre.

problemi ciljevi mehanizmistanjeumjetnika slobodnaumjetnost udruženjanedostataksredstava izvoriutradiciji institucijepotcijenjenaumjetnost održivaumjetnost