izjašnjavanje sandžačkih bošnjaka o nacionalnoj

38
godina 34, travanj 2018, broj 1: 7–43 7 Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License. Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948. – 2011.) DOI: 10.11567/met.34.1.1 UDK: 342.814:351.755.3[(497.11Sandžak=163.4)”1948/2011” Pregledni rad Primljeno: 27.06.2018. Prihvaćeno: 28.09.2018. Saša Mrduljaš Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Split, Split [email protected] SAŽETAK Unatoč tome što je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije, po nizu značajki predstavlja njezin posebni segment. U kontekstu te posebnosti po- kušalo se utvrditi u kojoj je mjeri popisno iskazivanje njezinih pripadnika o etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti bilo sukladno izjašnjavanju Bošnjaka u Bosni i Hercego- vini, kako na razini ukupnog Sandžaka tako i njegova srpskog te crnogorskog dijela. Ujedno, analizom je omogućena i usporedba Bošnjaka u navedena dva dijela Sandža- ka. Predmet istraživanja ponajprije su bili rezultati popisa provedenih između 1948. i 2011. s obzirom na to da pružaju uvid u takav tip očitovanja kod svih etničkih skupina, pa tako i bošnjačke. Mada popisi iz 1948., 1953. i 1961. upravo u slučaju Boš- njaka nisu bili usklađeni s realnošću njihove samosvojnosti, ipak su im nudili određenu mogućnost da je iskažu. To su Bošnjaci Bosne i Hercegovine velikom većinom i činili. U Sandžaku je bilo bitno drugačije, s tim da su postojale očite razlike između njegova dva dijela. Do ujednačivanja dolazi nakon što je krajem šezdesetih politički prihva- ćena konstitucija nacije »Muslimana«. U popisima iz 1971., 1981. i 1991. Bošnjaci Bo- sne i Hercegovine i Sandžaka gotovo se u potpunosti identificiraju kao pripadnici te narodne cjeline. Određene razlike nanovo se pojavljuju nakon što je u bošnjačkom korpusu početkom devedesetih prihvaćeno bošnjačko ime kao nacionalno. Popisi koji su slijedili u Srbiji i Crnoj Gori (2002./03. i 2011.) pokazali su da se znatni dio Sandža- klija i nadalje doživljava Muslimanima. Nasuprot tome, popis koji je 2013. proveden u Bosni i Hercegovini očitovao je da je u toj zemlji bošnjačko ime gotovo u potpunosti prevladalo među nekadašnjim Muslimanima. KLJUČNE RIJEČI: Sandžak, Bosna i Hercegovina, Bošnjaci, Srbi, Crnogorci, popisi stanovništva

Upload: others

Post on 16-Oct-2021

10 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Page 1: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

godina 34 travanj 2018 broj 1 7ndash43

7

0

5

25

75

95

100

logo - prijedlog

13 srpnja 2013 103417

Creative Commons Attribution-NonCommercial 40 International License

Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

DOI 1011567met3411UDK 3428143517553[(49711Sandžak=1634)rdquo19482011rdquo

Pregledni radPrimljeno 27062018

Prihvaćeno 28092018

Saša MrduljašInstitut društvenih znanosti Ivo Pilar ndash Područni centar Split Splitsasamrduljaspilarhr

SAŽETAK

Unatoč tome što je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije po nizu značajki predstavlja njezin posebni segment U kontekstu te posebnosti po-kušalo se utvrditi u kojoj je mjeri popisno iskazivanje njezinih pripadnika o etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti bilo sukladno izjašnjavanju Bošnjaka u Bosni i Hercego-vini kako na razini ukupnog Sandžaka tako i njegova srpskog te crnogorskog dijela Ujedno analizom je omogućena i usporedba Bošnjaka u navedena dva dijela Sandža-ka Predmet istraživanja ponajprije su bili rezultati popisa provedenih između 1948 i 2011 s obzirom na to da pružaju uvid u takav tip očitovanja kod svih etničkih skupina pa tako i bošnjačke Mada popisi iz 1948 1953 i 1961 upravo u slučaju Boš-njaka nisu bili usklađeni s realnošću njihove samosvojnosti ipak su im nudili određenu mogućnost da je iskažu To su Bošnjaci Bosne i Hercegovine velikom većinom i činili U Sandžaku je bilo bitno drugačije s tim da su postojale očite razlike između njegova dva dijela Do ujednačivanja dolazi nakon što je krajem šezdesetih politički prihva-ćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo U popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci Bo-sne i Hercegovine i Sandžaka gotovo se u potpunosti identificiraju kao pripadnici te narodne cjeline Određene razlike nanovo se pojavljuju nakon što je u bošnjačkom korpusu početkom devedesetih prihvaćeno bošnjačko ime kao nacionalno Popisi koji su slijedili u Srbiji i Crnoj Gori (200203 i 2011) pokazali su da se znatni dio Sandža-klija i nadalje doživljava Muslimanima Nasuprot tome popis koji je 2013 proveden u Bosni i Hercegovini očitovao je da je u toj zemlji bošnjačko ime gotovo u potpunosti prevladalo među nekadašnjim Muslimanima

KLJUČNE RIJEČI Sandžak Bosna i Hercegovina Bošnjaci Srbi Crnogorci popisi stanovništva

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

8

1 UVOD

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije po svom geografskom položaju povijesnom razvoju i političkim prilikama s kojima se suočavala ili suočava predstavlja njezin posebni ogranak Ta se po-sebnost ogleda i u tome da je prvi suvremeni popis stanovništva BiH a time i tamošnjih Bošnjaka proveden 1879 a na Sandžaku sukladno okolnostima u kojima je bio tek četrdesetak godina poslije tj 1921 U ovom radu bit će prezentirani podaci koji pružaju uvid u etničke značajke Sandžaka kako za navedeni popis tako i za sve naredne zaključno s posljednjim iz 2011 dakle podaci popisa koji su se proveli u više država odnosno u Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca (SHS) (od 1929 Kraljevini Jugoslaviji) Socijalističkoj Jugoslaviji Saveznoj Republici JugoslavijiDržavnoj zajednici Srbije i Crne Gore (1992 ndash 20032003 ndash 2006) te u samostalnoj Srbiji i Crnoj Gori (od 2006)

Pokazatelji koji će biti predočeni odnose se na ukupnu populaciju San-džaka te su uvidom u njih moguće raznovrsne analize usporedbe i zaključ-ci ndash od analiza koje bi polazile od razmatranja cjeline sandžačkog stanovniš-tva pojedinih etničkih skupina unutar njega i njihovih brojčanih suodnosa pa sve do onih koje bi se zadržavale na razini pojedinačnih upravno-teri-torijalnih jedinica Kako smo u svome radu fokusirani na bošnjačku zajed-nicu ovdje ćemo se zadržati na jednom sasvim određenom istraživačkom cilju Naime pokušat ćemo utvrditi u kojoj je mjeri popisno iskazivanje njenih pripadnika o etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti bilo sukladno izjašnjavanju Bošnjaka u BiH kako na razini ukupnog Sandžaka tako i njegova srpskog i crnogorskog dijela Istovremeno će nam analiza omogućiti i usporedbu popi-snog izjašnjavanja Bošnjaka u navedena dva dijela Sandžaka

U vezi s iznesenim ciljem prva dva popisa onaj iz 1921 te sljedeći iz 1931 praktično su neupotrebljiva jer nisu registrirala etničku pripadnost U njima su iskazani podaci o vjeri i materinjem jeziku te se do podataka o etničkoj pripadnosti može doći samo posredno tj kombinacijom tih dvaju pokazatelja Valja imati na umu da tako dobiveni podaci koji imaju tek pri-bližnu vrijednost ne znače da bi se i popisano stanovništvo da je tih godina imalo priliku izjašnjavanja o svojoj etničkoj pripadnosti tako i izjasnilo No riječ je o popisima koji imaju referentnu važnost za naredna razdoblja te stoga ovdje prilažemo i njihove pokazatelje

Predmet naše analize prije svega će biti rezultati popisa koji su prove-deni od 1948 do 2011 oni koji omogućuju uvid u etničko ili nacionalno pozicioniranje svih etničkih skupina pa tako i bošnjačke Mada popisi iz 1948 1953 i 1961 sukladno političkim prilikama upravo u slučaju Boš-

9

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

njaka nisu bili usklađeni s realnošću njihove samosvojnosti ipak su nudili mogućnosti preko kojih su i oni mogli iako neizravno iskazati vlastitu sa-mobitnost Od 1971 u uvjetima političkog priznanja nacionalne posebnosti Bošnjaka tada kao raquoMuslimanalaquo nastaju kvalitativno nove okolnosti koje se iskazuju i prilikom popisa One se donekle mijenjaju po zamjeni musliman-skog nacionalnog imena bošnjačkim početkom devedesetih o čemu svjedoče i rezultati popisa kojima je Sandžak obuhvaćen nakon raspada Socijalističke Jugoslavije

2 OBLIKOVANJE MUSLIMANSKEBOŠNJAČKE NACIJE

U jezičnom smislu južnoslavenski prostor podijeljen je na zapadnu i istočnu cjelinu Zapadnoj pripadaju Slovenci Hrvati Bošnjaci Srbi i Crno-gorci a istočnoj Bugari i Makedonci Zapadna južnoslavenska formacija di-jeli se pak na dvije podcjeline jednoj pripadaju slovenski govori a drugoj govori Hrvata Bošnjaka Srba i Crnogoraca Ta druga podcjelina budući da se nalazi između slovenske i bugarsko-makedonske zone naziva se raquosre-dišnjim južnoslavenskim jezičnim dijasistemomlaquo unutar kojeg su i najuda-ljeniji govori međusobno razumljivi (v Brozović 1997 127 Brozović i Ivić 1988 1-5 Jahić 1991 9-15 Lisac 1996 9-21)

Jezična uvjetno rečeno istovrsnost značajno je utjecala na nacionalno-formativne napore koji u hrvatskoj i srpskoj sredini počinju u prvoj polovini 19 stoljeća U svojem početnom obliku oni su težili da pod jednim imenom i unutar jedne nacije okupe cjelinu ili veći dio slavenske populacije nave-denog prostora i to unatoč različitosti njezina političko-povijesnog razvoja i iskustva te vjerskoj heterogenosti očitovanoj u pripadnosti katolicizmu pravoslavlju i islamu No vrlo se brzo pokazalo da se ovdašnje katolike i pravoslavce ne može unificirati putem transkonfesionalnih nacionalno-idejnih konstrukcija Umjesto toga približno do kraja 19 stoljeća okončava se iden-tifikacija katoličkog življa s nacionalnim hrvatstvom te pravoslavnog uz posebnost crnogorskog raquoslučajalaquo sa srpstvom (v Banac 1988 75-116)

Do tada još uvijek nije bilo jasno što bi u nacionalnom smislu trebali biti ovdašnji muslimani (dalje Bošnjaci) U vremenu otpočinjanja nacionalno-formativnih procesa oni su bili dijelom Osmanskog Carstva tj islamsko-teokratske države na čelu sa sultanom ujedno i kalifom ili predvodnikom sunitskih muslimana (Matuz 1992 56-64) S tim su se Carstvom poistovjeći-vali bili mu odani te time ostali izvan procesa koji su vodili oblikovanju nacija Taj tip odanosti zadržao se kod bosanskohercegovačkih Bošnjaka i nakon što je tu zemlju 1878 zauzela Austro-Ugarska zbog toga što je BiH nominalno ostala

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

10

pod Osmanskim Carstvom te što je ono već u susjednom Sandžaku pretežito nastanjenom Bošnjacima zadržalo svoje pozicije

U tim uvjetima pokušaji Austro-Ugarske da kod stanovništva BiH ukori-jeni ideju nacionalnog bošnjaštva nisu davali rezultate ne samo među katoli-cima i pravoslavcima koji se identificiraju s hrvatstvom odnosno srpstvom već ni među samim muslimanima (Kraljačić 1987 276) Tako su praktično sve njihove organizacije u svom nazivu nosile samo vjerski tj musliman-ski naziv (Filandra 1998 16) Promjene će nastupiti nakon što 1908 Austro-Ugarska anektira BiH te poslije balkanskih ratova 1912 ndash 1913 za kojih je Osmansko Carstvo izgubilo gotovo sve europske posjede

Identifikacija s tim Carstvom više nije imala političkog smisla te su se Bošnjaci jednostavno morali okrenuti drugim mogućnostima U njihovoj sredini već su bile duboko ukorijenjene hrvatska i srpska nacionalna ideja koje su im bile prilagođene svojom transkonfesionalnom širinom Na Bošnjake su gledale kao na islamizirane Hrvate tj Srbe te priželjkivale njihovu inkor-poraciju u vlastite nacionalne okvire Tako se krajem austrougarske vlasti u vremenu do kojeg nisu izgradili vlastitu nacionalnu misao kad čine tek tridese-tak posto stanovništva BiH u kojem su stiješnjeni između brojnijih i državo-tvorno aktivnih Hrvata i Srba Bošnjaci sve više otvaraju prema nacionalnim idejama tih naroda posebice prema hrvatskoj (v Hadžijahić 1990 220)

U Kraljevini Srba Hrvata i SlovenacaJugoslaviji što je vidljivo već iz njezina prvotnog naziva nije se priznavala etnička posebnost kako Bošnja-ka tako ni Crnogoraca te Makedonaca Unatoč tome što su na hrvatskoj i srpskoj strani postojala različita očekivanja u odnosu na nacionalno opre-djeljenje Bošnjaka obostrano je prevladavalo uvjerenje da oni jedino mogu biti Hrvati ili Srbi U tim okolnostima kada gotovo moraju birati između hrvatstva i srpstva nastavljala se sada već u znatnijoj mjeri inklinacija Boš-njaka nacionalnom hrvatstvu (Pribićević 1990 24)

Cijeli taj proces ipak se pretežito zadržavao na razini deklarativnosti i to unutar društvene elite bošnjačke zajednice Vodeća stranka u njoj Jugoslaven-ska muslimanska organizacija (JMO) primarno je težila očuvanju kohezije te ako je moguće i teritorijalnog jedinstva vlastitog naroda (Boban 1965 259-260 316) Stoga je unutar bošnjačkoga korpusa izbjegavala unositi ili produbljivati dilemu vezanu uz nacionalno izjašnjavanje pa i ono koje bi bilo afirmativno za bošnjačku nacionalnu samobitnost Pitanje odabira naci-onaliteta nije samo prijetilo rastvaranju unutrašnjeg jedinstva već je u ozrač-ju međunacionalnih tenzija kakvo je vladalo u Kraljevini i izlagalo boš-njački korpus dodatnim konfrontacijama Djelujući u tim prilikama unatoč hrvatskim i u manjoj mjeri srpskim tendencijama među Bošnjacima JMO

11

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

je u osnovi vodio samosvojnu politiku nerijetko suprotnu od onih koje su prevladavale među Hrvatima i Srbima (Purivatra 1974) Time je i bez nekog formalnog isticanja bošnjačke posebnosti davao na znanje da uistinu pred-vodi zasebnu etničku formaciju

Na prostorima bivše Jugoslavije Drugi svjetski rat okončan je pobjedom Narodno-oslobodilačkog pokreta pod vodstvom Komunističke partije Ju-goslavije (KPJ) Time su omogućene dalekosežne promjene na nacionalnom polju uz ostalo i preustrojem Jugoslavije u federaciju šest republika U sklo-pu tog preustroja oblikovana je i Narodna (od 1963 Socijalistička) Republi-ka BiH koja je imala biti svojevrsnom tampon-zonom između Hrvatske i Srbije takvom koja će pridonijeti trajnom otklanjanju konfliktne dimenzije hrvatsko-srpskih odnosa (Isaković 1990 300)

Osim toga KPJ je još u predratnom a posebice u ratnom razdoblju uvi-đala posebnost položaja u kojem se nalazila bošnjačka zajednica kao i da raquootimanjelaquo za nju produbljuje hrvatsko-srpski jaz Stoga je otvarala prostor afirmaciji bošnjačke posebnosti (Duraković 1993 165) No ni ona nije bila imu-na na duboko ukorijenjene percepcije po kojima su Bošnjaci porijeklom Hr-vati i Srbi te da je gotovo prirodno da to raquoiznovalaquo budu (v Kamberović 2009 59) Zbog tih je kontradikcija politika KPJ (od 1952 Saveza komunista JugoslavijeSKJ) još dugo nakon rata bila dvoznačna u odnosu na rješenje raquobošnjačkog pitanjalaquo

S jedne strane prekinuta je propaganda usmjerena na raquonacionaliziranjelaquo Bošnjaka u hrvatskom ili srpskom smislu dok s druge nije ometano njiho-vo izjašnjavanje kao Srba Hrvata ili Crnogorca Osim toga dok je KPJ dala snažan poticaj etabliranju crnogorske i makedonske nacije izbjegla je takvo što učiniti u bošnjačkom slučaju s tim da je ostavljala određeni pojmov-no nedefinirani prostor iskazivanju bošnjačke etničke posebnosti a time i distanciranju od nacionalnoga hrvatstva srpstva te sada već i crnogorstva Tako su se u prvom popisu stanovništva iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo u idućem iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo a u onom iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo Tek su tijekom druge polovine šezdesetih donesene političke odluke kojima je konačno prihvaćeno da je riječ o posebnoj naciji te joj je pritom određen naziv raquoMuslimanilaquo (Kamberović 2009 61) Tako će se tj kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo na iduća tri jugoslavenska popisa iz 1971 1981 i 1991 odrediti golema većina Bošnjaka

Političkim raquopotvrđivanjemlaquo muslimanske nacije razriješeno je jedno dugo otvoreno pitanje iz sfere (među)nacionalnih statusa i odnosa No riječ je bila o naciji kojoj je za ime određen vjerski naziv što svakako nije bilo naj-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

12

sretnije rješenje Napokon po raspadu Jugoslavije i uspostavi neovisne BiH na Drugome bošnjačkom saboru održanom krajem 1993 donesena je odluka da se nacionalni naziv raquoMuslimanilaquo zamijeni tradicionalnim imenom raquoBoš-njacilaquo što je gotovo unisono prihvaćeno u bošnjačkom korpusu (Imamović 1998 569)

3 POJAM SANDŽAKA

Gledišta o tome što je Sandžak koje krajeve zauzima nisu posve ujed-načena Stoga je nužno definirati što smatramo pod tim pojmom U povije-snom smislu za trajanja osmanske vlasti nad ovdašnjim prostorima riječ je bila o najistočnijem dijelu Bosanskog pašaluka Nakon što je Austro-Ugarska zauzela BiH taj dio ostaje pod osmanskom vlašću i to u sklopu Kosovskog vilajeta U teritorijalnom smislu predstavljao je svojevrstan geopolitički klin između Srbije i Crne Gore Za taj dio nekadašnje osmanske Bosne budući da je povremeno predstavljao jedinstvenu upravnu cjelinu ustalio se naziv No-vopazarski sandžak Unatoč tome tijekom završne faze osmanske vlasti bio je razdijeljen između Pljevljanskog Sjeničkog Pećkog i Prištinskog sandžaka (Kosančić 1912 1 16-18) Cijeli taj kraj podijeljen je 1912 za Prvoga balkan-skog rata između Srbije i Crne Gore Podjela je vrlo kratko trajala jer je po-čeo Prvi svjetski rat (1914 ndash 1918) i te su dvije zemlje okupirane Po njegovu je okončanju Crna Gora inkorporirana u sastav Srbije koja potom postaje di-jelom Kraljevine SHSJugoslavije (1918 ndash 1941) Sandžak je iznova podijeljen nakon Drugoga svjetskog rata (1939 ndash 1945) federalizacijom Socijalističke Ju-goslavije Tada je približno po liniji iz 1912 njegov sjeverni dio postao dijelom Srbije a južni Crne Gore

U novim prilikama mijenja se i doživljaj prostornog okvira Sandžaka Dije-lom Novopazarskog sandžaka bila je i Mitrovica (Kosovska Titova) sa svojom okolicom Naknadno postaje dijelom Kosova te se na nju gleda s tog stajališta S druge strane suvremeni pojam Sandžaka uključuje područje Plava u Crnoj Gori koje se prethodno u pravilu nije doživljavalo kao njegov dio Mada Sandžak ostaje prepoznatljiv kao zasebna formacija u osnovi je riječ o po-vijesnoj percepciji održavanoj posebnošću njegova etničkoga karaktera dakle kao kraja u kojem obitavaju Bošnjaci (pretežito na istoku prema Kosovu) te Srbi i Crnogorci (pretežito na zapadu prema BiH)

Za trajanja Jugoslavije što se nastavilo i poslije ni srpski ni crnogorski dio Sandžaka nisu imali poseban političko-teritorijalni status Bili su dije-lom lokalnih upravnih jedinica koje su s vremenom mijenjale svoj opseg Te promjene nisu bile znatne no bilo ih je s tim da su se u najuočljivijoj

13

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

mjeri odvijale na razini andrijevičkoga kraja Bez analize tih promjena te nji-hovih učinaka kako na vanjski okvir Sandžaka tako i na njegovu unutarnju podjelu ne može se usporediti sandžačke etničke suodnose u vremenima u kojima su se razlikovale njegove teritorijalno-upravne značajke Usporedbe su moguće tek od 1961 kad stječe postojeći okvir Od tada se njegov srp-ski dio sastoji od šest općina Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar i Tutin a crnogorski od pet Pljevlja Bijelo Polje Ivangrad Rožaj (od po-pisa 2003 raquoRožajelaquo) i Plav (v sliku 1) s tim da je 1990 od južnog dijela općine Ivangrad (iznova) oformljena općina Andrijevica a od njenog nasjevernijeg dijela 2012 općina Petnjica Pri navedenim i sličnim usporedbama valja me-đutim voditi računa o mogućoj različitosti metodologija koje su primijenjene prilikom provođenja popisa koji se uspoređuju (pitanje regulacije stalnoga ise-ljenog i doseljenog stanovništva radnika na privremenom radu u inozemstvu itd)

Sukladno prikazanom okviru Sandžak zauzima 8687 kmsup2 pri čemu nje-gov srpski dio 4499 kmsup2 (518) a crnogorski 4188 kmsup2 (482) (Bertić 1987 230 236) U radu će se istaknuti etnički suodnosi u Sandžaku prilikom analize svakog od popisa primarno zbog uvida u stanje koje je njime registrirano a manje zbog usporedbe rezultata različitih popisa Kako predmet rada nije us-poredba etnodemografskih relacija u samom Sandžaku povijesne promjene nje-gova vanjskog okvira kao i granica između njegovih upravnih jedinica nisu važne za naše istraživanje Neovisno o tim promjenama putem svakog od popisa bilo je moguće doći do podataka koji su nam relevantni i omogućuju uvid u prilike u kontekstu ukupne bošnjačke zajednice unutar Sandžaka

Osim promjena granica upravnih cjelina u pojedinim slučajevima mije-njali su se i njihovi nazivi Tako su u starijim razdobljima nazivi općina Pri-jepolje Tutin i Novi Pazar bili Mileševa Štavica i Deževa Grad Berane po kojemu su se nazivale sve cjeline kojima je povijesno bio središtem (okrug srez i općina) između 1949 i 1992 nazivan je Ivangradom Nadalje u pri-loženim tablicama posebno će biti istaknute upravne jedinice srpskoga a posebno crnogorskog dijela Sandžaka Bit će navedene sukladno svome geografskom položaju na relaciji zapad ndash istok s tim da će u konačnici biti predstavljeni rezultati za cjelinu promatranog prostora U svim će tablicama osim govornika raquosrpsko-hrvatskoglaquo (raquoSrbi ili Hrvatilaquo) (Kraljevina SHSJugo-slavija) tj Bošnjaka Srba i Crnogoraca (popisi od 1948) biti obuhvaćeni i govornici albanskoga odnosno Albanci jer predstavljaju uvjetno rečeno autohtone stanovnike istočnog dijela Sandžaka Što se tiče samog bošnjačkog naziva on je unatoč svojoj povijesnosti kako je već rečeno tek krajem 1993 stekao ulogu nacionalnog imena bošnjačke zajednice No kako bi se izbjegle

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

14

nejasnoće u pravilu se tim nazivom koristimo za označivanje bošnjačkog naroda u svim razmatranim razdobljima

Slika 1 Općine Srbije i Crne Gore koje oblikuju prostor Sandžaka (1961 ndash 1981)

Figure 1 Municipalities of Serbia and Montenegro which shape Sandžak (1961ndash1981)

Legenda Pune istaknute linije ndash republičke državne granice pune tanke linije ndash općinske gra-nice (1961-1981) isprekidane linije ndash granica između Kosova i (ostatka) Srbije sandžačke općine u Srbiji P ndash Priboj N ndash Nova Varoš PP ndash Prijepolje S ndash Sjenica NP ndash Novi Pazar T ndash Tutin sandžačke općine u Crnoj Gori PL ndash Pljevlja BP ndash Bojelo Polje IG ndash Ivangrad (Berane) R ndash Ro-žaje PL ndash Plav

Izvor Kartu izradio autor prema predlošku u Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezul-tati po opštinama) knjiga VI priredili Grabeljšek D i sur SFRJ ndash Savezni zavod za statistiku Beograd 1994

15

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

4 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA KRALJEVINE SHSJUGOSLAVIJE

41 Popis iz 1921

U vrijeme provođenja popisa iz 1921 Sandžak je bio podijeljen na šest okruga Pritom su se dva Prijepolje i Raška nalazila na tlu današnje Srbije Na prostoru današnje Crne Gore nalazili su se okruzi Pljevlja Bijelo Polje Berane i Andrijevica Svaki od njih kao što se vidi iz tablice 1 sastojao se od više srezova te od općine koju je formiralo upravno središte samog okruga

Kod popisa iz 1921 do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno kombinacijom pokazatelja koji se odnose na vjeru i mate-rinji jezik Broj SrbaCrnogoraca dobiven je tako da smo od broja pravosla-vaca oduzeli govornike ruskog i rumunjskog a broj Bošnjaka tako da smo od broja muslimana oduzeli govornike turskog i albanskog uz izuzetak približnog dijela katoličkih govornika albanskog (373) nastanjenih u srezu Plav-Gusinje Sveukupno 1921 od 216120 stanovnika Sandžaka približno je 96201 ili 445 Bošnjaka 115653 ili 535 SrbaCrnogoraca 2989 ili 14 Albanaca te 976 ili 05 ostalih S obzirom na naknadni razvoj važno je uo-čiti da je među raquoostalimalaquo Turaka bilo 551 te da su u brojčanom smislu predstavljali minorni dio sandžačke populacije

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

16

Tabl

ica

1

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

921

Tabl

e 1

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

921

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1921

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

OKR

UG

PRI

JEP

423

2224

570

581

1771

941

933

01

419

2699

1-

00

396

09

Opć

ina

Prije

polje

3329

940

282

2360

709

290

933

0399

2-

00

260

8Sr

ez M

ileše

va15

639

7238

463

8401

537

-0

015

637

100

-0

02

00

Srez

Nov

a Va

roš

9798

8035

820

1763

180

-0

097

7199

7-

00

270

3Sr

ez P

ribo

j13

556

8357

616

5195

383

40

013

215

975

-0

034

12

5O

KRU

G R

AŠK

A72

365

287

2339

743

361

599

281

04

699

4496

719

442

747

70

7O

pćin

a N

ovi P

azar

111

8516

5214

892

9583

123

82

110

585

946

198

18

402

36

Srez

Dež

eva

258

0316

864

654

8939

346

-0

025

761

998

10

041

02

Srez

Sje

nica

225

0386

4138

413

820

614

420

221

605

960

867

39

310

1Sr

ez Š

tavi

ca12

874

1566

122

113

0787

81

00

119

9393

287

86

83

00

OKR

UG

PLJ

EVLJ

A26

798

1730

664

693

5634

913

60

526

723

997

160

159

02

Opć

ina

Plje

vlja

6356

2287

360

3933

619

136

21

6281

988

160

359

09

Srez

Bol

jani

ć93

7658

0761

935

6938

1-

00

9376

100

-0

0-

00

Srez

Plje

vlja

110

6692

1283

218

5416

8-

00

110

6610

0-

00

-0

0O

KRU

G B

IJELO

P

261

4712

022

460

141

0553

920

01

261

3610

08

00

30

0O

pćin

a Bi

jelo

Pol

je33

0010

4831

822

3467

718

05

3294

998

40

12

01

Srez

Bije

lo P

olje

123

4875

3461

048

1239

02

00

123

4410

04

00

-0

0

17

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Srez

Loz

na10

499

3440

328

7059

672

-0

010

498

100

-0

01

00

OKR

UG

BER

AN

E23

864

149

7062

788

2237

072

03

235

6198

727

51

228

01

Opć

ina

Bera

ne27

6215

8257

311

1240

368

25

2714

983

210

827

10

Srez

Ber

ane

7215

7209

999

60

1-

00

7214

100

-0

01

00

Srez

Bud

imlje

6544

5768

881

776

119

-0

065

4410

0-

00

-0

0Sr

ez R

ožaj

7343

411

56

6928

943

40

170

8996

525

43

5-

00

OKR

UG

AN

DRI

JEV

246

2418

154

737

6081

247

389

16

238

6596

974

63

013

01

Opć

ina

And

rije

vica

492

455

925

244

913

26

488

992

20

42

04

Srez

And

rije

vica

5786

5758

995

280

5-

00

5781

999

40

11

00

Srez

Kra

lje59

8659

8410

02

00

-0

059

8410

0-

00

20

0Sr

ez M

ataš

evo

2068

2067

100

-0

01

00

2066

999

-0

02

01

Srez

Pla

v-G

usin

je10

292

3890

378

6027

586

375

36

9546

928

740

72

60

1

SRPS

KI S

AN

DŽA

K11

468

753

293

465

6108

053

331

40

311

187

097

519

441

787

30

8C

RNO

GO

R S

AN

101

433

624

5261

638

364

378

617

06

100

285

989

1045

10

103

01

SAN

DŽA

K21

612

011

574

553

699

444

460

931

04

212

155

982

2989

14

976

05

Izvo

r D

efini

tivni

rezu

ltati

popi

sa st

anov

ništ

va o

d 31

jan

uara

192

1 g

od

Kral

jevin

a Ju

gosla

vija

ndash O

pšta

drž

avna

stat

istik

a S

araj

evo

193

2

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

18

42 Popis iz 1931

U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline

I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)

19

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

2

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

931

Tabl

e 2

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

931

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1931

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

PRIB

OJ

160

7010

008

623

6011

374

510

316

037

998

-0

033

02

NO

VA V

ARO

Š12

248

107

3187

614

8812

129

02

122

3899

9-

00

100

1M

ILEŠ

EVA

236

0612

642

536

1092

746

337

02

234

8299

5-

00

124

05

SJEN

ICA

282

9211

992

424

162

6557

535

01

282

6299

95

00

250

1D

EŽEV

A42

159

243

7657

817

416

413

367

09

417

3999

047

01

373

09

ŠTA

VIC

A16

602

2711

163

138

8083

611

01

161

8497

541

02

58

00

PLJE

VLJ

A33

196

236

9871

491

8727

731

10

933

140

998

10

055

02

BIJE

LO P

OLJ

E32

907

201

0261

112

765

388

400

132

862

999

-0

045

01

BERA

NE

310

0318

523

597

123

1439

716

60

530

900

997

150

088

03

AN

DRI

JEV

ICA

272

2119

443

714

7403

272

375

14

268

0898

537

31

440

01

SRPS

KI S

AN

DŽA

K13

897

772

460

521

659

8747

553

00

413

794

299

346

20

357

30

4C

RNO

GO

R

SAN

124

327

817

6665

841

669

335

892

07

123

710

995

389

03

228

02

SAN

DŽA

K26

330

415

422

658

610

765

640

914

220

526

165

299

485

10

380

10

3Iz

vor

Prisu

tno

stan

ovni

štvo

po

vero

ispov

esti

i mat

ernj

em je

ziku

po

popi

su o

d 31

mar

ta 1

931

god

ine ndash

Pre

gled

po

opšt

inam

a B

eogr

ad 1

945

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

20

5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961

Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)

51 Popis iz 1948

Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski

Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima

21

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

3

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

948

Tabl

e 3

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

948

cens

us

1948

uk

upno

n-M

S

C

G

A

osta

li

Srez

PRI

BOJ

178

4510

135

716

721

937

101

06

-0

010

01

Srez

ZLA

TARS

KI

192

659

00

192

2499

82

00

30

027

01

Srez

MIL

EŠEV

SKI

288

0440

11

428

067

974

313

11

10

022

01

Srez

SJE

NIC

A34

805

820

234

693

997

110

0-

00

190

1Sr

ez D

EŽEV

SKI

321

5699

83

131

094

967

70

0-

00

570

2G

rad

N P

AZA

R11

992

1085

90

106

7889

092

08

400

397

08

Srez

ŠTA

VIČ

KI

246

6225

01

024

383

989

180

1-

00

110

0

Srez

PLJ

EVLJ

A29

921

30

085

03

298

2799

7-

00

60

0G

rad

PLJE

VLJ

A60

0526

04

244

41

5662

943

30

070

12

Srez

BIJE

LO P

OLJ

E40

326

40

040

21

039

823

988

-0

097

02

Srez

BER

AN

SKI

373

7510

00

348

09

367

8698

417

30

558

02

Srez

AN

DRI

JEV

ICA

276

234

00

750

325

288

915

2176

79

800

3

SRPS

KI S

AN

DŽA

K16

952

938

382

316

486

097

254

40

344

00

243

01

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž14

125

047

00

1154

08

137

386

973

2352

17

311

02

SAN

DŽA

K31

077

938

851

316

601

453

413

793

044

423

960

855

40

2

Izvo

r St

alno

stan

ovni

štvo

po

naro

dnos

ti po

pop

isu o

d 15

mar

ta 1

948

god

ine

Beog

rad

195

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

22

52 Popis iz 1953

Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski

Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)

23

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

4

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

953

Tabl

e 4

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

953

cens

us

1953

uk

upno

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

207

8416

230

781

100

05

30

041

6820

128

31

4ZL

ATA

R21

424

208

6597

49

00

60

048

62

358

03

MIL

EŠEV

A33

846

256

6575

839

61

211

00

7526

222

248

07

SJEN

ICA

381

7923

412

613

102

03

420

113

758

360

865

23

DEŽ

EVA

503

3125

177

500

174

03

144

03

135

6426

911

272

224

ŠTA

VIC

A27

983

5006

179

103

04

565

20

190

9068

232

1911

5

PLJE

VLJ

A40

876

827

20

373

6891

431

01

2401

59

249

06

BIJE

LO P

OLJ

E46

057

378

08

439

9295

52

00

1504

33

181

04

IVA

NG

RAD

706

4135

60

564

201

909

3567

50

2127

30

390

06

SRPS

KI

SAN

DŽA

K19

254

711

635

560

488

40

577

10

458

592

304

159

458

3

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž15

757

415

611

014

556

192

436

002

360

323

882

00

5

SAN

DŽA

K35

012

111

791

633

714

644

541

843

711

264

624

185

167

654

8

Izvo

r U

kupn

o st

anov

ništ

vo p

o na

rodn

osti

ndash po

pis 1

953

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

24

53 Popis iz 1961

Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)

Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)

25

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

5

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

961

Tabl

e 5

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

961

cens

us

1961

uk

upno

etn-

M

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

261

4767

9926

018

380

703

245

09

190

119

70

850

71

9N

VA

ROŠ

247

7045

31

823

802

961

106

04

70

043

02

359

14

PRIJE

POLJ

E38

925

9810

252

257

1666

156

81

510

50

333

40

923

926

1SJ

ENIC

A36

950

1735

247

017

474

473

129

03

290

185

52

311

113

0N

PA

ZAR

587

7723

250

396

279

3347

554

30

912

60

212

612

156

649

6TU

TIN

299

5920

535

685

4485

150

770

322

01

529

18

4311

144

PLJE

VLJ

A46

677

6794

146

769

16

386

1482

715

00

910

239

40

8BI

JELO

PO

LJE

466

5198

5721

142

00

934

750

745

100

020

90

414

053

0IV

AN

GRA

D44

072

4406

100

330

07

385

6987

541

01

970

262

91

4RO

ŽAJ

147

0080

0954

576

05

5428

369

528

36

222

15

437

30

PLA

V18

913

673

36

650

314

890

787

3131

166

970

557

03

SRPS

KI

SAN

215

528

781

9936

311

779

054

716

680

830

80

132

191

514

344

67

CRN

OG

SA

ND

Ž17

101

329

739

174

1660

10

132

251

773

3725

22

716

04

2922

17

SAN

DŽA

K38

654

110

793

827

911

945

030

913

391

934

640

331

039

351

017

266

45

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va d

omać

inst

ava

i sta

nova

u 1

961

god

ini

Nac

iona

lni s

asta

v st

anov

ništ

va F

NR

Jugo

slavi

je (p

odac

i po

nase

ljim

a i o

pštin

ama)

kn

jiga

III

Save

zni z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

994

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

26

6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991

Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica

61 Popis iz 1971

Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 2: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

8

1 UVOD

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije po svom geografskom položaju povijesnom razvoju i političkim prilikama s kojima se suočavala ili suočava predstavlja njezin posebni ogranak Ta se po-sebnost ogleda i u tome da je prvi suvremeni popis stanovništva BiH a time i tamošnjih Bošnjaka proveden 1879 a na Sandžaku sukladno okolnostima u kojima je bio tek četrdesetak godina poslije tj 1921 U ovom radu bit će prezentirani podaci koji pružaju uvid u etničke značajke Sandžaka kako za navedeni popis tako i za sve naredne zaključno s posljednjim iz 2011 dakle podaci popisa koji su se proveli u više država odnosno u Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca (SHS) (od 1929 Kraljevini Jugoslaviji) Socijalističkoj Jugoslaviji Saveznoj Republici JugoslavijiDržavnoj zajednici Srbije i Crne Gore (1992 ndash 20032003 ndash 2006) te u samostalnoj Srbiji i Crnoj Gori (od 2006)

Pokazatelji koji će biti predočeni odnose se na ukupnu populaciju San-džaka te su uvidom u njih moguće raznovrsne analize usporedbe i zaključ-ci ndash od analiza koje bi polazile od razmatranja cjeline sandžačkog stanovniš-tva pojedinih etničkih skupina unutar njega i njihovih brojčanih suodnosa pa sve do onih koje bi se zadržavale na razini pojedinačnih upravno-teri-torijalnih jedinica Kako smo u svome radu fokusirani na bošnjačku zajed-nicu ovdje ćemo se zadržati na jednom sasvim određenom istraživačkom cilju Naime pokušat ćemo utvrditi u kojoj je mjeri popisno iskazivanje njenih pripadnika o etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti bilo sukladno izjašnjavanju Bošnjaka u BiH kako na razini ukupnog Sandžaka tako i njegova srpskog i crnogorskog dijela Istovremeno će nam analiza omogućiti i usporedbu popi-snog izjašnjavanja Bošnjaka u navedena dva dijela Sandžaka

U vezi s iznesenim ciljem prva dva popisa onaj iz 1921 te sljedeći iz 1931 praktično su neupotrebljiva jer nisu registrirala etničku pripadnost U njima su iskazani podaci o vjeri i materinjem jeziku te se do podataka o etničkoj pripadnosti može doći samo posredno tj kombinacijom tih dvaju pokazatelja Valja imati na umu da tako dobiveni podaci koji imaju tek pri-bližnu vrijednost ne znače da bi se i popisano stanovništvo da je tih godina imalo priliku izjašnjavanja o svojoj etničkoj pripadnosti tako i izjasnilo No riječ je o popisima koji imaju referentnu važnost za naredna razdoblja te stoga ovdje prilažemo i njihove pokazatelje

Predmet naše analize prije svega će biti rezultati popisa koji su prove-deni od 1948 do 2011 oni koji omogućuju uvid u etničko ili nacionalno pozicioniranje svih etničkih skupina pa tako i bošnjačke Mada popisi iz 1948 1953 i 1961 sukladno političkim prilikama upravo u slučaju Boš-

9

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

njaka nisu bili usklađeni s realnošću njihove samosvojnosti ipak su nudili mogućnosti preko kojih su i oni mogli iako neizravno iskazati vlastitu sa-mobitnost Od 1971 u uvjetima političkog priznanja nacionalne posebnosti Bošnjaka tada kao raquoMuslimanalaquo nastaju kvalitativno nove okolnosti koje se iskazuju i prilikom popisa One se donekle mijenjaju po zamjeni musliman-skog nacionalnog imena bošnjačkim početkom devedesetih o čemu svjedoče i rezultati popisa kojima je Sandžak obuhvaćen nakon raspada Socijalističke Jugoslavije

2 OBLIKOVANJE MUSLIMANSKEBOŠNJAČKE NACIJE

U jezičnom smislu južnoslavenski prostor podijeljen je na zapadnu i istočnu cjelinu Zapadnoj pripadaju Slovenci Hrvati Bošnjaci Srbi i Crno-gorci a istočnoj Bugari i Makedonci Zapadna južnoslavenska formacija di-jeli se pak na dvije podcjeline jednoj pripadaju slovenski govori a drugoj govori Hrvata Bošnjaka Srba i Crnogoraca Ta druga podcjelina budući da se nalazi između slovenske i bugarsko-makedonske zone naziva se raquosre-dišnjim južnoslavenskim jezičnim dijasistemomlaquo unutar kojeg su i najuda-ljeniji govori međusobno razumljivi (v Brozović 1997 127 Brozović i Ivić 1988 1-5 Jahić 1991 9-15 Lisac 1996 9-21)

Jezična uvjetno rečeno istovrsnost značajno je utjecala na nacionalno-formativne napore koji u hrvatskoj i srpskoj sredini počinju u prvoj polovini 19 stoljeća U svojem početnom obliku oni su težili da pod jednim imenom i unutar jedne nacije okupe cjelinu ili veći dio slavenske populacije nave-denog prostora i to unatoč različitosti njezina političko-povijesnog razvoja i iskustva te vjerskoj heterogenosti očitovanoj u pripadnosti katolicizmu pravoslavlju i islamu No vrlo se brzo pokazalo da se ovdašnje katolike i pravoslavce ne može unificirati putem transkonfesionalnih nacionalno-idejnih konstrukcija Umjesto toga približno do kraja 19 stoljeća okončava se iden-tifikacija katoličkog življa s nacionalnim hrvatstvom te pravoslavnog uz posebnost crnogorskog raquoslučajalaquo sa srpstvom (v Banac 1988 75-116)

Do tada još uvijek nije bilo jasno što bi u nacionalnom smislu trebali biti ovdašnji muslimani (dalje Bošnjaci) U vremenu otpočinjanja nacionalno-formativnih procesa oni su bili dijelom Osmanskog Carstva tj islamsko-teokratske države na čelu sa sultanom ujedno i kalifom ili predvodnikom sunitskih muslimana (Matuz 1992 56-64) S tim su se Carstvom poistovjeći-vali bili mu odani te time ostali izvan procesa koji su vodili oblikovanju nacija Taj tip odanosti zadržao se kod bosanskohercegovačkih Bošnjaka i nakon što je tu zemlju 1878 zauzela Austro-Ugarska zbog toga što je BiH nominalno ostala

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

10

pod Osmanskim Carstvom te što je ono već u susjednom Sandžaku pretežito nastanjenom Bošnjacima zadržalo svoje pozicije

U tim uvjetima pokušaji Austro-Ugarske da kod stanovništva BiH ukori-jeni ideju nacionalnog bošnjaštva nisu davali rezultate ne samo među katoli-cima i pravoslavcima koji se identificiraju s hrvatstvom odnosno srpstvom već ni među samim muslimanima (Kraljačić 1987 276) Tako su praktično sve njihove organizacije u svom nazivu nosile samo vjerski tj musliman-ski naziv (Filandra 1998 16) Promjene će nastupiti nakon što 1908 Austro-Ugarska anektira BiH te poslije balkanskih ratova 1912 ndash 1913 za kojih je Osmansko Carstvo izgubilo gotovo sve europske posjede

Identifikacija s tim Carstvom više nije imala političkog smisla te su se Bošnjaci jednostavno morali okrenuti drugim mogućnostima U njihovoj sredini već su bile duboko ukorijenjene hrvatska i srpska nacionalna ideja koje su im bile prilagođene svojom transkonfesionalnom širinom Na Bošnjake su gledale kao na islamizirane Hrvate tj Srbe te priželjkivale njihovu inkor-poraciju u vlastite nacionalne okvire Tako se krajem austrougarske vlasti u vremenu do kojeg nisu izgradili vlastitu nacionalnu misao kad čine tek tridese-tak posto stanovništva BiH u kojem su stiješnjeni između brojnijih i državo-tvorno aktivnih Hrvata i Srba Bošnjaci sve više otvaraju prema nacionalnim idejama tih naroda posebice prema hrvatskoj (v Hadžijahić 1990 220)

U Kraljevini Srba Hrvata i SlovenacaJugoslaviji što je vidljivo već iz njezina prvotnog naziva nije se priznavala etnička posebnost kako Bošnja-ka tako ni Crnogoraca te Makedonaca Unatoč tome što su na hrvatskoj i srpskoj strani postojala različita očekivanja u odnosu na nacionalno opre-djeljenje Bošnjaka obostrano je prevladavalo uvjerenje da oni jedino mogu biti Hrvati ili Srbi U tim okolnostima kada gotovo moraju birati između hrvatstva i srpstva nastavljala se sada već u znatnijoj mjeri inklinacija Boš-njaka nacionalnom hrvatstvu (Pribićević 1990 24)

Cijeli taj proces ipak se pretežito zadržavao na razini deklarativnosti i to unutar društvene elite bošnjačke zajednice Vodeća stranka u njoj Jugoslaven-ska muslimanska organizacija (JMO) primarno je težila očuvanju kohezije te ako je moguće i teritorijalnog jedinstva vlastitog naroda (Boban 1965 259-260 316) Stoga je unutar bošnjačkoga korpusa izbjegavala unositi ili produbljivati dilemu vezanu uz nacionalno izjašnjavanje pa i ono koje bi bilo afirmativno za bošnjačku nacionalnu samobitnost Pitanje odabira naci-onaliteta nije samo prijetilo rastvaranju unutrašnjeg jedinstva već je u ozrač-ju međunacionalnih tenzija kakvo je vladalo u Kraljevini i izlagalo boš-njački korpus dodatnim konfrontacijama Djelujući u tim prilikama unatoč hrvatskim i u manjoj mjeri srpskim tendencijama među Bošnjacima JMO

11

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

je u osnovi vodio samosvojnu politiku nerijetko suprotnu od onih koje su prevladavale među Hrvatima i Srbima (Purivatra 1974) Time je i bez nekog formalnog isticanja bošnjačke posebnosti davao na znanje da uistinu pred-vodi zasebnu etničku formaciju

Na prostorima bivše Jugoslavije Drugi svjetski rat okončan je pobjedom Narodno-oslobodilačkog pokreta pod vodstvom Komunističke partije Ju-goslavije (KPJ) Time su omogućene dalekosežne promjene na nacionalnom polju uz ostalo i preustrojem Jugoslavije u federaciju šest republika U sklo-pu tog preustroja oblikovana je i Narodna (od 1963 Socijalistička) Republi-ka BiH koja je imala biti svojevrsnom tampon-zonom između Hrvatske i Srbije takvom koja će pridonijeti trajnom otklanjanju konfliktne dimenzije hrvatsko-srpskih odnosa (Isaković 1990 300)

Osim toga KPJ je još u predratnom a posebice u ratnom razdoblju uvi-đala posebnost položaja u kojem se nalazila bošnjačka zajednica kao i da raquootimanjelaquo za nju produbljuje hrvatsko-srpski jaz Stoga je otvarala prostor afirmaciji bošnjačke posebnosti (Duraković 1993 165) No ni ona nije bila imu-na na duboko ukorijenjene percepcije po kojima su Bošnjaci porijeklom Hr-vati i Srbi te da je gotovo prirodno da to raquoiznovalaquo budu (v Kamberović 2009 59) Zbog tih je kontradikcija politika KPJ (od 1952 Saveza komunista JugoslavijeSKJ) još dugo nakon rata bila dvoznačna u odnosu na rješenje raquobošnjačkog pitanjalaquo

S jedne strane prekinuta je propaganda usmjerena na raquonacionaliziranjelaquo Bošnjaka u hrvatskom ili srpskom smislu dok s druge nije ometano njiho-vo izjašnjavanje kao Srba Hrvata ili Crnogorca Osim toga dok je KPJ dala snažan poticaj etabliranju crnogorske i makedonske nacije izbjegla je takvo što učiniti u bošnjačkom slučaju s tim da je ostavljala određeni pojmov-no nedefinirani prostor iskazivanju bošnjačke etničke posebnosti a time i distanciranju od nacionalnoga hrvatstva srpstva te sada već i crnogorstva Tako su se u prvom popisu stanovništva iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo u idućem iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo a u onom iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo Tek su tijekom druge polovine šezdesetih donesene političke odluke kojima je konačno prihvaćeno da je riječ o posebnoj naciji te joj je pritom određen naziv raquoMuslimanilaquo (Kamberović 2009 61) Tako će se tj kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo na iduća tri jugoslavenska popisa iz 1971 1981 i 1991 odrediti golema većina Bošnjaka

Političkim raquopotvrđivanjemlaquo muslimanske nacije razriješeno je jedno dugo otvoreno pitanje iz sfere (među)nacionalnih statusa i odnosa No riječ je bila o naciji kojoj je za ime određen vjerski naziv što svakako nije bilo naj-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

12

sretnije rješenje Napokon po raspadu Jugoslavije i uspostavi neovisne BiH na Drugome bošnjačkom saboru održanom krajem 1993 donesena je odluka da se nacionalni naziv raquoMuslimanilaquo zamijeni tradicionalnim imenom raquoBoš-njacilaquo što je gotovo unisono prihvaćeno u bošnjačkom korpusu (Imamović 1998 569)

3 POJAM SANDŽAKA

Gledišta o tome što je Sandžak koje krajeve zauzima nisu posve ujed-načena Stoga je nužno definirati što smatramo pod tim pojmom U povije-snom smislu za trajanja osmanske vlasti nad ovdašnjim prostorima riječ je bila o najistočnijem dijelu Bosanskog pašaluka Nakon što je Austro-Ugarska zauzela BiH taj dio ostaje pod osmanskom vlašću i to u sklopu Kosovskog vilajeta U teritorijalnom smislu predstavljao je svojevrstan geopolitički klin između Srbije i Crne Gore Za taj dio nekadašnje osmanske Bosne budući da je povremeno predstavljao jedinstvenu upravnu cjelinu ustalio se naziv No-vopazarski sandžak Unatoč tome tijekom završne faze osmanske vlasti bio je razdijeljen između Pljevljanskog Sjeničkog Pećkog i Prištinskog sandžaka (Kosančić 1912 1 16-18) Cijeli taj kraj podijeljen je 1912 za Prvoga balkan-skog rata između Srbije i Crne Gore Podjela je vrlo kratko trajala jer je po-čeo Prvi svjetski rat (1914 ndash 1918) i te su dvije zemlje okupirane Po njegovu je okončanju Crna Gora inkorporirana u sastav Srbije koja potom postaje di-jelom Kraljevine SHSJugoslavije (1918 ndash 1941) Sandžak je iznova podijeljen nakon Drugoga svjetskog rata (1939 ndash 1945) federalizacijom Socijalističke Ju-goslavije Tada je približno po liniji iz 1912 njegov sjeverni dio postao dijelom Srbije a južni Crne Gore

U novim prilikama mijenja se i doživljaj prostornog okvira Sandžaka Dije-lom Novopazarskog sandžaka bila je i Mitrovica (Kosovska Titova) sa svojom okolicom Naknadno postaje dijelom Kosova te se na nju gleda s tog stajališta S druge strane suvremeni pojam Sandžaka uključuje područje Plava u Crnoj Gori koje se prethodno u pravilu nije doživljavalo kao njegov dio Mada Sandžak ostaje prepoznatljiv kao zasebna formacija u osnovi je riječ o po-vijesnoj percepciji održavanoj posebnošću njegova etničkoga karaktera dakle kao kraja u kojem obitavaju Bošnjaci (pretežito na istoku prema Kosovu) te Srbi i Crnogorci (pretežito na zapadu prema BiH)

Za trajanja Jugoslavije što se nastavilo i poslije ni srpski ni crnogorski dio Sandžaka nisu imali poseban političko-teritorijalni status Bili su dije-lom lokalnih upravnih jedinica koje su s vremenom mijenjale svoj opseg Te promjene nisu bile znatne no bilo ih je s tim da su se u najuočljivijoj

13

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

mjeri odvijale na razini andrijevičkoga kraja Bez analize tih promjena te nji-hovih učinaka kako na vanjski okvir Sandžaka tako i na njegovu unutarnju podjelu ne može se usporediti sandžačke etničke suodnose u vremenima u kojima su se razlikovale njegove teritorijalno-upravne značajke Usporedbe su moguće tek od 1961 kad stječe postojeći okvir Od tada se njegov srp-ski dio sastoji od šest općina Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar i Tutin a crnogorski od pet Pljevlja Bijelo Polje Ivangrad Rožaj (od po-pisa 2003 raquoRožajelaquo) i Plav (v sliku 1) s tim da je 1990 od južnog dijela općine Ivangrad (iznova) oformljena općina Andrijevica a od njenog nasjevernijeg dijela 2012 općina Petnjica Pri navedenim i sličnim usporedbama valja me-đutim voditi računa o mogućoj različitosti metodologija koje su primijenjene prilikom provođenja popisa koji se uspoređuju (pitanje regulacije stalnoga ise-ljenog i doseljenog stanovništva radnika na privremenom radu u inozemstvu itd)

Sukladno prikazanom okviru Sandžak zauzima 8687 kmsup2 pri čemu nje-gov srpski dio 4499 kmsup2 (518) a crnogorski 4188 kmsup2 (482) (Bertić 1987 230 236) U radu će se istaknuti etnički suodnosi u Sandžaku prilikom analize svakog od popisa primarno zbog uvida u stanje koje je njime registrirano a manje zbog usporedbe rezultata različitih popisa Kako predmet rada nije us-poredba etnodemografskih relacija u samom Sandžaku povijesne promjene nje-gova vanjskog okvira kao i granica između njegovih upravnih jedinica nisu važne za naše istraživanje Neovisno o tim promjenama putem svakog od popisa bilo je moguće doći do podataka koji su nam relevantni i omogućuju uvid u prilike u kontekstu ukupne bošnjačke zajednice unutar Sandžaka

Osim promjena granica upravnih cjelina u pojedinim slučajevima mije-njali su se i njihovi nazivi Tako su u starijim razdobljima nazivi općina Pri-jepolje Tutin i Novi Pazar bili Mileševa Štavica i Deževa Grad Berane po kojemu su se nazivale sve cjeline kojima je povijesno bio središtem (okrug srez i općina) između 1949 i 1992 nazivan je Ivangradom Nadalje u pri-loženim tablicama posebno će biti istaknute upravne jedinice srpskoga a posebno crnogorskog dijela Sandžaka Bit će navedene sukladno svome geografskom položaju na relaciji zapad ndash istok s tim da će u konačnici biti predstavljeni rezultati za cjelinu promatranog prostora U svim će tablicama osim govornika raquosrpsko-hrvatskoglaquo (raquoSrbi ili Hrvatilaquo) (Kraljevina SHSJugo-slavija) tj Bošnjaka Srba i Crnogoraca (popisi od 1948) biti obuhvaćeni i govornici albanskoga odnosno Albanci jer predstavljaju uvjetno rečeno autohtone stanovnike istočnog dijela Sandžaka Što se tiče samog bošnjačkog naziva on je unatoč svojoj povijesnosti kako je već rečeno tek krajem 1993 stekao ulogu nacionalnog imena bošnjačke zajednice No kako bi se izbjegle

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

14

nejasnoće u pravilu se tim nazivom koristimo za označivanje bošnjačkog naroda u svim razmatranim razdobljima

Slika 1 Općine Srbije i Crne Gore koje oblikuju prostor Sandžaka (1961 ndash 1981)

Figure 1 Municipalities of Serbia and Montenegro which shape Sandžak (1961ndash1981)

Legenda Pune istaknute linije ndash republičke državne granice pune tanke linije ndash općinske gra-nice (1961-1981) isprekidane linije ndash granica između Kosova i (ostatka) Srbije sandžačke općine u Srbiji P ndash Priboj N ndash Nova Varoš PP ndash Prijepolje S ndash Sjenica NP ndash Novi Pazar T ndash Tutin sandžačke općine u Crnoj Gori PL ndash Pljevlja BP ndash Bojelo Polje IG ndash Ivangrad (Berane) R ndash Ro-žaje PL ndash Plav

Izvor Kartu izradio autor prema predlošku u Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezul-tati po opštinama) knjiga VI priredili Grabeljšek D i sur SFRJ ndash Savezni zavod za statistiku Beograd 1994

15

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

4 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA KRALJEVINE SHSJUGOSLAVIJE

41 Popis iz 1921

U vrijeme provođenja popisa iz 1921 Sandžak je bio podijeljen na šest okruga Pritom su se dva Prijepolje i Raška nalazila na tlu današnje Srbije Na prostoru današnje Crne Gore nalazili su se okruzi Pljevlja Bijelo Polje Berane i Andrijevica Svaki od njih kao što se vidi iz tablice 1 sastojao se od više srezova te od općine koju je formiralo upravno središte samog okruga

Kod popisa iz 1921 do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno kombinacijom pokazatelja koji se odnose na vjeru i mate-rinji jezik Broj SrbaCrnogoraca dobiven je tako da smo od broja pravosla-vaca oduzeli govornike ruskog i rumunjskog a broj Bošnjaka tako da smo od broja muslimana oduzeli govornike turskog i albanskog uz izuzetak približnog dijela katoličkih govornika albanskog (373) nastanjenih u srezu Plav-Gusinje Sveukupno 1921 od 216120 stanovnika Sandžaka približno je 96201 ili 445 Bošnjaka 115653 ili 535 SrbaCrnogoraca 2989 ili 14 Albanaca te 976 ili 05 ostalih S obzirom na naknadni razvoj važno je uo-čiti da je među raquoostalimalaquo Turaka bilo 551 te da su u brojčanom smislu predstavljali minorni dio sandžačke populacije

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

16

Tabl

ica

1

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

921

Tabl

e 1

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

921

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1921

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

OKR

UG

PRI

JEP

423

2224

570

581

1771

941

933

01

419

2699

1-

00

396

09

Opć

ina

Prije

polje

3329

940

282

2360

709

290

933

0399

2-

00

260

8Sr

ez M

ileše

va15

639

7238

463

8401

537

-0

015

637

100

-0

02

00

Srez

Nov

a Va

roš

9798

8035

820

1763

180

-0

097

7199

7-

00

270

3Sr

ez P

ribo

j13

556

8357

616

5195

383

40

013

215

975

-0

034

12

5O

KRU

G R

AŠK

A72

365

287

2339

743

361

599

281

04

699

4496

719

442

747

70

7O

pćin

a N

ovi P

azar

111

8516

5214

892

9583

123

82

110

585

946

198

18

402

36

Srez

Dež

eva

258

0316

864

654

8939

346

-0

025

761

998

10

041

02

Srez

Sje

nica

225

0386

4138

413

820

614

420

221

605

960

867

39

310

1Sr

ez Š

tavi

ca12

874

1566

122

113

0787

81

00

119

9393

287

86

83

00

OKR

UG

PLJ

EVLJ

A26

798

1730

664

693

5634

913

60

526

723

997

160

159

02

Opć

ina

Plje

vlja

6356

2287

360

3933

619

136

21

6281

988

160

359

09

Srez

Bol

jani

ć93

7658

0761

935

6938

1-

00

9376

100

-0

0-

00

Srez

Plje

vlja

110

6692

1283

218

5416

8-

00

110

6610

0-

00

-0

0O

KRU

G B

IJELO

P

261

4712

022

460

141

0553

920

01

261

3610

08

00

30

0O

pćin

a Bi

jelo

Pol

je33

0010

4831

822

3467

718

05

3294

998

40

12

01

Srez

Bije

lo P

olje

123

4875

3461

048

1239

02

00

123

4410

04

00

-0

0

17

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Srez

Loz

na10

499

3440

328

7059

672

-0

010

498

100

-0

01

00

OKR

UG

BER

AN

E23

864

149

7062

788

2237

072

03

235

6198

727

51

228

01

Opć

ina

Bera

ne27

6215

8257

311

1240

368

25

2714

983

210

827

10

Srez

Ber

ane

7215

7209

999

60

1-

00

7214

100

-0

01

00

Srez

Bud

imlje

6544

5768

881

776

119

-0

065

4410

0-

00

-0

0Sr

ez R

ožaj

7343

411

56

6928

943

40

170

8996

525

43

5-

00

OKR

UG

AN

DRI

JEV

246

2418

154

737

6081

247

389

16

238

6596

974

63

013

01

Opć

ina

And

rije

vica

492

455

925

244

913

26

488

992

20

42

04

Srez

And

rije

vica

5786

5758

995

280

5-

00

5781

999

40

11

00

Srez

Kra

lje59

8659

8410

02

00

-0

059

8410

0-

00

20

0Sr

ez M

ataš

evo

2068

2067

100

-0

01

00

2066

999

-0

02

01

Srez

Pla

v-G

usin

je10

292

3890

378

6027

586

375

36

9546

928

740

72

60

1

SRPS

KI S

AN

DŽA

K11

468

753

293

465

6108

053

331

40

311

187

097

519

441

787

30

8C

RNO

GO

R S

AN

101

433

624

5261

638

364

378

617

06

100

285

989

1045

10

103

01

SAN

DŽA

K21

612

011

574

553

699

444

460

931

04

212

155

982

2989

14

976

05

Izvo

r D

efini

tivni

rezu

ltati

popi

sa st

anov

ništ

va o

d 31

jan

uara

192

1 g

od

Kral

jevin

a Ju

gosla

vija

ndash O

pšta

drž

avna

stat

istik

a S

araj

evo

193

2

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

18

42 Popis iz 1931

U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline

I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)

19

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

2

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

931

Tabl

e 2

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

931

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1931

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

PRIB

OJ

160

7010

008

623

6011

374

510

316

037

998

-0

033

02

NO

VA V

ARO

Š12

248

107

3187

614

8812

129

02

122

3899

9-

00

100

1M

ILEŠ

EVA

236

0612

642

536

1092

746

337

02

234

8299

5-

00

124

05

SJEN

ICA

282

9211

992

424

162

6557

535

01

282

6299

95

00

250

1D

EŽEV

A42

159

243

7657

817

416

413

367

09

417

3999

047

01

373

09

ŠTA

VIC

A16

602

2711

163

138

8083

611

01

161

8497

541

02

58

00

PLJE

VLJ

A33

196

236

9871

491

8727

731

10

933

140

998

10

055

02

BIJE

LO P

OLJ

E32

907

201

0261

112

765

388

400

132

862

999

-0

045

01

BERA

NE

310

0318

523

597

123

1439

716

60

530

900

997

150

088

03

AN

DRI

JEV

ICA

272

2119

443

714

7403

272

375

14

268

0898

537

31

440

01

SRPS

KI S

AN

DŽA

K13

897

772

460

521

659

8747

553

00

413

794

299

346

20

357

30

4C

RNO

GO

R

SAN

124

327

817

6665

841

669

335

892

07

123

710

995

389

03

228

02

SAN

DŽA

K26

330

415

422

658

610

765

640

914

220

526

165

299

485

10

380

10

3Iz

vor

Prisu

tno

stan

ovni

štvo

po

vero

ispov

esti

i mat

ernj

em je

ziku

po

popi

su o

d 31

mar

ta 1

931

god

ine ndash

Pre

gled

po

opšt

inam

a B

eogr

ad 1

945

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

20

5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961

Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)

51 Popis iz 1948

Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski

Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima

21

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

3

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

948

Tabl

e 3

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

948

cens

us

1948

uk

upno

n-M

S

C

G

A

osta

li

Srez

PRI

BOJ

178

4510

135

716

721

937

101

06

-0

010

01

Srez

ZLA

TARS

KI

192

659

00

192

2499

82

00

30

027

01

Srez

MIL

EŠEV

SKI

288

0440

11

428

067

974

313

11

10

022

01

Srez

SJE

NIC

A34

805

820

234

693

997

110

0-

00

190

1Sr

ez D

EŽEV

SKI

321

5699

83

131

094

967

70

0-

00

570

2G

rad

N P

AZA

R11

992

1085

90

106

7889

092

08

400

397

08

Srez

ŠTA

VIČ

KI

246

6225

01

024

383

989

180

1-

00

110

0

Srez

PLJ

EVLJ

A29

921

30

085

03

298

2799

7-

00

60

0G

rad

PLJE

VLJ

A60

0526

04

244

41

5662

943

30

070

12

Srez

BIJE

LO P

OLJ

E40

326

40

040

21

039

823

988

-0

097

02

Srez

BER

AN

SKI

373

7510

00

348

09

367

8698

417

30

558

02

Srez

AN

DRI

JEV

ICA

276

234

00

750

325

288

915

2176

79

800

3

SRPS

KI S

AN

DŽA

K16

952

938

382

316

486

097

254

40

344

00

243

01

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž14

125

047

00

1154

08

137

386

973

2352

17

311

02

SAN

DŽA

K31

077

938

851

316

601

453

413

793

044

423

960

855

40

2

Izvo

r St

alno

stan

ovni

štvo

po

naro

dnos

ti po

pop

isu o

d 15

mar

ta 1

948

god

ine

Beog

rad

195

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

22

52 Popis iz 1953

Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski

Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)

23

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

4

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

953

Tabl

e 4

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

953

cens

us

1953

uk

upno

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

207

8416

230

781

100

05

30

041

6820

128

31

4ZL

ATA

R21

424

208

6597

49

00

60

048

62

358

03

MIL

EŠEV

A33

846

256

6575

839

61

211

00

7526

222

248

07

SJEN

ICA

381

7923

412

613

102

03

420

113

758

360

865

23

DEŽ

EVA

503

3125

177

500

174

03

144

03

135

6426

911

272

224

ŠTA

VIC

A27

983

5006

179

103

04

565

20

190

9068

232

1911

5

PLJE

VLJ

A40

876

827

20

373

6891

431

01

2401

59

249

06

BIJE

LO P

OLJ

E46

057

378

08

439

9295

52

00

1504

33

181

04

IVA

NG

RAD

706

4135

60

564

201

909

3567

50

2127

30

390

06

SRPS

KI

SAN

DŽA

K19

254

711

635

560

488

40

577

10

458

592

304

159

458

3

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž15

757

415

611

014

556

192

436

002

360

323

882

00

5

SAN

DŽA

K35

012

111

791

633

714

644

541

843

711

264

624

185

167

654

8

Izvo

r U

kupn

o st

anov

ništ

vo p

o na

rodn

osti

ndash po

pis 1

953

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

24

53 Popis iz 1961

Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)

Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)

25

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

5

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

961

Tabl

e 5

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

961

cens

us

1961

uk

upno

etn-

M

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

261

4767

9926

018

380

703

245

09

190

119

70

850

71

9N

VA

ROŠ

247

7045

31

823

802

961

106

04

70

043

02

359

14

PRIJE

POLJ

E38

925

9810

252

257

1666

156

81

510

50

333

40

923

926

1SJ

ENIC

A36

950

1735

247

017

474

473

129

03

290

185

52

311

113

0N

PA

ZAR

587

7723

250

396

279

3347

554

30

912

60

212

612

156

649

6TU

TIN

299

5920

535

685

4485

150

770

322

01

529

18

4311

144

PLJE

VLJ

A46

677

6794

146

769

16

386

1482

715

00

910

239

40

8BI

JELO

PO

LJE

466

5198

5721

142

00

934

750

745

100

020

90

414

053

0IV

AN

GRA

D44

072

4406

100

330

07

385

6987

541

01

970

262

91

4RO

ŽAJ

147

0080

0954

576

05

5428

369

528

36

222

15

437

30

PLA

V18

913

673

36

650

314

890

787

3131

166

970

557

03

SRPS

KI

SAN

215

528

781

9936

311

779

054

716

680

830

80

132

191

514

344

67

CRN

OG

SA

ND

Ž17

101

329

739

174

1660

10

132

251

773

3725

22

716

04

2922

17

SAN

DŽA

K38

654

110

793

827

911

945

030

913

391

934

640

331

039

351

017

266

45

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va d

omać

inst

ava

i sta

nova

u 1

961

god

ini

Nac

iona

lni s

asta

v st

anov

ništ

va F

NR

Jugo

slavi

je (p

odac

i po

nase

ljim

a i o

pštin

ama)

kn

jiga

III

Save

zni z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

994

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

26

6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991

Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica

61 Popis iz 1971

Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 3: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

9

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

njaka nisu bili usklađeni s realnošću njihove samosvojnosti ipak su nudili mogućnosti preko kojih su i oni mogli iako neizravno iskazati vlastitu sa-mobitnost Od 1971 u uvjetima političkog priznanja nacionalne posebnosti Bošnjaka tada kao raquoMuslimanalaquo nastaju kvalitativno nove okolnosti koje se iskazuju i prilikom popisa One se donekle mijenjaju po zamjeni musliman-skog nacionalnog imena bošnjačkim početkom devedesetih o čemu svjedoče i rezultati popisa kojima je Sandžak obuhvaćen nakon raspada Socijalističke Jugoslavije

2 OBLIKOVANJE MUSLIMANSKEBOŠNJAČKE NACIJE

U jezičnom smislu južnoslavenski prostor podijeljen je na zapadnu i istočnu cjelinu Zapadnoj pripadaju Slovenci Hrvati Bošnjaci Srbi i Crno-gorci a istočnoj Bugari i Makedonci Zapadna južnoslavenska formacija di-jeli se pak na dvije podcjeline jednoj pripadaju slovenski govori a drugoj govori Hrvata Bošnjaka Srba i Crnogoraca Ta druga podcjelina budući da se nalazi između slovenske i bugarsko-makedonske zone naziva se raquosre-dišnjim južnoslavenskim jezičnim dijasistemomlaquo unutar kojeg su i najuda-ljeniji govori međusobno razumljivi (v Brozović 1997 127 Brozović i Ivić 1988 1-5 Jahić 1991 9-15 Lisac 1996 9-21)

Jezična uvjetno rečeno istovrsnost značajno je utjecala na nacionalno-formativne napore koji u hrvatskoj i srpskoj sredini počinju u prvoj polovini 19 stoljeća U svojem početnom obliku oni su težili da pod jednim imenom i unutar jedne nacije okupe cjelinu ili veći dio slavenske populacije nave-denog prostora i to unatoč različitosti njezina političko-povijesnog razvoja i iskustva te vjerskoj heterogenosti očitovanoj u pripadnosti katolicizmu pravoslavlju i islamu No vrlo se brzo pokazalo da se ovdašnje katolike i pravoslavce ne može unificirati putem transkonfesionalnih nacionalno-idejnih konstrukcija Umjesto toga približno do kraja 19 stoljeća okončava se iden-tifikacija katoličkog življa s nacionalnim hrvatstvom te pravoslavnog uz posebnost crnogorskog raquoslučajalaquo sa srpstvom (v Banac 1988 75-116)

Do tada još uvijek nije bilo jasno što bi u nacionalnom smislu trebali biti ovdašnji muslimani (dalje Bošnjaci) U vremenu otpočinjanja nacionalno-formativnih procesa oni su bili dijelom Osmanskog Carstva tj islamsko-teokratske države na čelu sa sultanom ujedno i kalifom ili predvodnikom sunitskih muslimana (Matuz 1992 56-64) S tim su se Carstvom poistovjeći-vali bili mu odani te time ostali izvan procesa koji su vodili oblikovanju nacija Taj tip odanosti zadržao se kod bosanskohercegovačkih Bošnjaka i nakon što je tu zemlju 1878 zauzela Austro-Ugarska zbog toga što je BiH nominalno ostala

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

10

pod Osmanskim Carstvom te što je ono već u susjednom Sandžaku pretežito nastanjenom Bošnjacima zadržalo svoje pozicije

U tim uvjetima pokušaji Austro-Ugarske da kod stanovništva BiH ukori-jeni ideju nacionalnog bošnjaštva nisu davali rezultate ne samo među katoli-cima i pravoslavcima koji se identificiraju s hrvatstvom odnosno srpstvom već ni među samim muslimanima (Kraljačić 1987 276) Tako su praktično sve njihove organizacije u svom nazivu nosile samo vjerski tj musliman-ski naziv (Filandra 1998 16) Promjene će nastupiti nakon što 1908 Austro-Ugarska anektira BiH te poslije balkanskih ratova 1912 ndash 1913 za kojih je Osmansko Carstvo izgubilo gotovo sve europske posjede

Identifikacija s tim Carstvom više nije imala političkog smisla te su se Bošnjaci jednostavno morali okrenuti drugim mogućnostima U njihovoj sredini već su bile duboko ukorijenjene hrvatska i srpska nacionalna ideja koje su im bile prilagođene svojom transkonfesionalnom širinom Na Bošnjake su gledale kao na islamizirane Hrvate tj Srbe te priželjkivale njihovu inkor-poraciju u vlastite nacionalne okvire Tako se krajem austrougarske vlasti u vremenu do kojeg nisu izgradili vlastitu nacionalnu misao kad čine tek tridese-tak posto stanovništva BiH u kojem su stiješnjeni između brojnijih i državo-tvorno aktivnih Hrvata i Srba Bošnjaci sve više otvaraju prema nacionalnim idejama tih naroda posebice prema hrvatskoj (v Hadžijahić 1990 220)

U Kraljevini Srba Hrvata i SlovenacaJugoslaviji što je vidljivo već iz njezina prvotnog naziva nije se priznavala etnička posebnost kako Bošnja-ka tako ni Crnogoraca te Makedonaca Unatoč tome što su na hrvatskoj i srpskoj strani postojala različita očekivanja u odnosu na nacionalno opre-djeljenje Bošnjaka obostrano je prevladavalo uvjerenje da oni jedino mogu biti Hrvati ili Srbi U tim okolnostima kada gotovo moraju birati između hrvatstva i srpstva nastavljala se sada već u znatnijoj mjeri inklinacija Boš-njaka nacionalnom hrvatstvu (Pribićević 1990 24)

Cijeli taj proces ipak se pretežito zadržavao na razini deklarativnosti i to unutar društvene elite bošnjačke zajednice Vodeća stranka u njoj Jugoslaven-ska muslimanska organizacija (JMO) primarno je težila očuvanju kohezije te ako je moguće i teritorijalnog jedinstva vlastitog naroda (Boban 1965 259-260 316) Stoga je unutar bošnjačkoga korpusa izbjegavala unositi ili produbljivati dilemu vezanu uz nacionalno izjašnjavanje pa i ono koje bi bilo afirmativno za bošnjačku nacionalnu samobitnost Pitanje odabira naci-onaliteta nije samo prijetilo rastvaranju unutrašnjeg jedinstva već je u ozrač-ju međunacionalnih tenzija kakvo je vladalo u Kraljevini i izlagalo boš-njački korpus dodatnim konfrontacijama Djelujući u tim prilikama unatoč hrvatskim i u manjoj mjeri srpskim tendencijama među Bošnjacima JMO

11

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

je u osnovi vodio samosvojnu politiku nerijetko suprotnu od onih koje su prevladavale među Hrvatima i Srbima (Purivatra 1974) Time je i bez nekog formalnog isticanja bošnjačke posebnosti davao na znanje da uistinu pred-vodi zasebnu etničku formaciju

Na prostorima bivše Jugoslavije Drugi svjetski rat okončan je pobjedom Narodno-oslobodilačkog pokreta pod vodstvom Komunističke partije Ju-goslavije (KPJ) Time su omogućene dalekosežne promjene na nacionalnom polju uz ostalo i preustrojem Jugoslavije u federaciju šest republika U sklo-pu tog preustroja oblikovana je i Narodna (od 1963 Socijalistička) Republi-ka BiH koja je imala biti svojevrsnom tampon-zonom između Hrvatske i Srbije takvom koja će pridonijeti trajnom otklanjanju konfliktne dimenzije hrvatsko-srpskih odnosa (Isaković 1990 300)

Osim toga KPJ je još u predratnom a posebice u ratnom razdoblju uvi-đala posebnost položaja u kojem se nalazila bošnjačka zajednica kao i da raquootimanjelaquo za nju produbljuje hrvatsko-srpski jaz Stoga je otvarala prostor afirmaciji bošnjačke posebnosti (Duraković 1993 165) No ni ona nije bila imu-na na duboko ukorijenjene percepcije po kojima su Bošnjaci porijeklom Hr-vati i Srbi te da je gotovo prirodno da to raquoiznovalaquo budu (v Kamberović 2009 59) Zbog tih je kontradikcija politika KPJ (od 1952 Saveza komunista JugoslavijeSKJ) još dugo nakon rata bila dvoznačna u odnosu na rješenje raquobošnjačkog pitanjalaquo

S jedne strane prekinuta je propaganda usmjerena na raquonacionaliziranjelaquo Bošnjaka u hrvatskom ili srpskom smislu dok s druge nije ometano njiho-vo izjašnjavanje kao Srba Hrvata ili Crnogorca Osim toga dok je KPJ dala snažan poticaj etabliranju crnogorske i makedonske nacije izbjegla je takvo što učiniti u bošnjačkom slučaju s tim da je ostavljala određeni pojmov-no nedefinirani prostor iskazivanju bošnjačke etničke posebnosti a time i distanciranju od nacionalnoga hrvatstva srpstva te sada već i crnogorstva Tako su se u prvom popisu stanovništva iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo u idućem iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo a u onom iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo Tek su tijekom druge polovine šezdesetih donesene političke odluke kojima je konačno prihvaćeno da je riječ o posebnoj naciji te joj je pritom određen naziv raquoMuslimanilaquo (Kamberović 2009 61) Tako će se tj kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo na iduća tri jugoslavenska popisa iz 1971 1981 i 1991 odrediti golema većina Bošnjaka

Političkim raquopotvrđivanjemlaquo muslimanske nacije razriješeno je jedno dugo otvoreno pitanje iz sfere (među)nacionalnih statusa i odnosa No riječ je bila o naciji kojoj je za ime određen vjerski naziv što svakako nije bilo naj-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

12

sretnije rješenje Napokon po raspadu Jugoslavije i uspostavi neovisne BiH na Drugome bošnjačkom saboru održanom krajem 1993 donesena je odluka da se nacionalni naziv raquoMuslimanilaquo zamijeni tradicionalnim imenom raquoBoš-njacilaquo što je gotovo unisono prihvaćeno u bošnjačkom korpusu (Imamović 1998 569)

3 POJAM SANDŽAKA

Gledišta o tome što je Sandžak koje krajeve zauzima nisu posve ujed-načena Stoga je nužno definirati što smatramo pod tim pojmom U povije-snom smislu za trajanja osmanske vlasti nad ovdašnjim prostorima riječ je bila o najistočnijem dijelu Bosanskog pašaluka Nakon što je Austro-Ugarska zauzela BiH taj dio ostaje pod osmanskom vlašću i to u sklopu Kosovskog vilajeta U teritorijalnom smislu predstavljao je svojevrstan geopolitički klin između Srbije i Crne Gore Za taj dio nekadašnje osmanske Bosne budući da je povremeno predstavljao jedinstvenu upravnu cjelinu ustalio se naziv No-vopazarski sandžak Unatoč tome tijekom završne faze osmanske vlasti bio je razdijeljen između Pljevljanskog Sjeničkog Pećkog i Prištinskog sandžaka (Kosančić 1912 1 16-18) Cijeli taj kraj podijeljen je 1912 za Prvoga balkan-skog rata između Srbije i Crne Gore Podjela je vrlo kratko trajala jer je po-čeo Prvi svjetski rat (1914 ndash 1918) i te su dvije zemlje okupirane Po njegovu je okončanju Crna Gora inkorporirana u sastav Srbije koja potom postaje di-jelom Kraljevine SHSJugoslavije (1918 ndash 1941) Sandžak je iznova podijeljen nakon Drugoga svjetskog rata (1939 ndash 1945) federalizacijom Socijalističke Ju-goslavije Tada je približno po liniji iz 1912 njegov sjeverni dio postao dijelom Srbije a južni Crne Gore

U novim prilikama mijenja se i doživljaj prostornog okvira Sandžaka Dije-lom Novopazarskog sandžaka bila je i Mitrovica (Kosovska Titova) sa svojom okolicom Naknadno postaje dijelom Kosova te se na nju gleda s tog stajališta S druge strane suvremeni pojam Sandžaka uključuje područje Plava u Crnoj Gori koje se prethodno u pravilu nije doživljavalo kao njegov dio Mada Sandžak ostaje prepoznatljiv kao zasebna formacija u osnovi je riječ o po-vijesnoj percepciji održavanoj posebnošću njegova etničkoga karaktera dakle kao kraja u kojem obitavaju Bošnjaci (pretežito na istoku prema Kosovu) te Srbi i Crnogorci (pretežito na zapadu prema BiH)

Za trajanja Jugoslavije što se nastavilo i poslije ni srpski ni crnogorski dio Sandžaka nisu imali poseban političko-teritorijalni status Bili su dije-lom lokalnih upravnih jedinica koje su s vremenom mijenjale svoj opseg Te promjene nisu bile znatne no bilo ih je s tim da su se u najuočljivijoj

13

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

mjeri odvijale na razini andrijevičkoga kraja Bez analize tih promjena te nji-hovih učinaka kako na vanjski okvir Sandžaka tako i na njegovu unutarnju podjelu ne može se usporediti sandžačke etničke suodnose u vremenima u kojima su se razlikovale njegove teritorijalno-upravne značajke Usporedbe su moguće tek od 1961 kad stječe postojeći okvir Od tada se njegov srp-ski dio sastoji od šest općina Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar i Tutin a crnogorski od pet Pljevlja Bijelo Polje Ivangrad Rožaj (od po-pisa 2003 raquoRožajelaquo) i Plav (v sliku 1) s tim da je 1990 od južnog dijela općine Ivangrad (iznova) oformljena općina Andrijevica a od njenog nasjevernijeg dijela 2012 općina Petnjica Pri navedenim i sličnim usporedbama valja me-đutim voditi računa o mogućoj različitosti metodologija koje su primijenjene prilikom provođenja popisa koji se uspoređuju (pitanje regulacije stalnoga ise-ljenog i doseljenog stanovništva radnika na privremenom radu u inozemstvu itd)

Sukladno prikazanom okviru Sandžak zauzima 8687 kmsup2 pri čemu nje-gov srpski dio 4499 kmsup2 (518) a crnogorski 4188 kmsup2 (482) (Bertić 1987 230 236) U radu će se istaknuti etnički suodnosi u Sandžaku prilikom analize svakog od popisa primarno zbog uvida u stanje koje je njime registrirano a manje zbog usporedbe rezultata različitih popisa Kako predmet rada nije us-poredba etnodemografskih relacija u samom Sandžaku povijesne promjene nje-gova vanjskog okvira kao i granica između njegovih upravnih jedinica nisu važne za naše istraživanje Neovisno o tim promjenama putem svakog od popisa bilo je moguće doći do podataka koji su nam relevantni i omogućuju uvid u prilike u kontekstu ukupne bošnjačke zajednice unutar Sandžaka

Osim promjena granica upravnih cjelina u pojedinim slučajevima mije-njali su se i njihovi nazivi Tako su u starijim razdobljima nazivi općina Pri-jepolje Tutin i Novi Pazar bili Mileševa Štavica i Deževa Grad Berane po kojemu su se nazivale sve cjeline kojima je povijesno bio središtem (okrug srez i općina) između 1949 i 1992 nazivan je Ivangradom Nadalje u pri-loženim tablicama posebno će biti istaknute upravne jedinice srpskoga a posebno crnogorskog dijela Sandžaka Bit će navedene sukladno svome geografskom položaju na relaciji zapad ndash istok s tim da će u konačnici biti predstavljeni rezultati za cjelinu promatranog prostora U svim će tablicama osim govornika raquosrpsko-hrvatskoglaquo (raquoSrbi ili Hrvatilaquo) (Kraljevina SHSJugo-slavija) tj Bošnjaka Srba i Crnogoraca (popisi od 1948) biti obuhvaćeni i govornici albanskoga odnosno Albanci jer predstavljaju uvjetno rečeno autohtone stanovnike istočnog dijela Sandžaka Što se tiče samog bošnjačkog naziva on je unatoč svojoj povijesnosti kako je već rečeno tek krajem 1993 stekao ulogu nacionalnog imena bošnjačke zajednice No kako bi se izbjegle

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

14

nejasnoće u pravilu se tim nazivom koristimo za označivanje bošnjačkog naroda u svim razmatranim razdobljima

Slika 1 Općine Srbije i Crne Gore koje oblikuju prostor Sandžaka (1961 ndash 1981)

Figure 1 Municipalities of Serbia and Montenegro which shape Sandžak (1961ndash1981)

Legenda Pune istaknute linije ndash republičke državne granice pune tanke linije ndash općinske gra-nice (1961-1981) isprekidane linije ndash granica između Kosova i (ostatka) Srbije sandžačke općine u Srbiji P ndash Priboj N ndash Nova Varoš PP ndash Prijepolje S ndash Sjenica NP ndash Novi Pazar T ndash Tutin sandžačke općine u Crnoj Gori PL ndash Pljevlja BP ndash Bojelo Polje IG ndash Ivangrad (Berane) R ndash Ro-žaje PL ndash Plav

Izvor Kartu izradio autor prema predlošku u Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezul-tati po opštinama) knjiga VI priredili Grabeljšek D i sur SFRJ ndash Savezni zavod za statistiku Beograd 1994

15

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

4 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA KRALJEVINE SHSJUGOSLAVIJE

41 Popis iz 1921

U vrijeme provođenja popisa iz 1921 Sandžak je bio podijeljen na šest okruga Pritom su se dva Prijepolje i Raška nalazila na tlu današnje Srbije Na prostoru današnje Crne Gore nalazili su se okruzi Pljevlja Bijelo Polje Berane i Andrijevica Svaki od njih kao što se vidi iz tablice 1 sastojao se od više srezova te od općine koju je formiralo upravno središte samog okruga

Kod popisa iz 1921 do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno kombinacijom pokazatelja koji se odnose na vjeru i mate-rinji jezik Broj SrbaCrnogoraca dobiven je tako da smo od broja pravosla-vaca oduzeli govornike ruskog i rumunjskog a broj Bošnjaka tako da smo od broja muslimana oduzeli govornike turskog i albanskog uz izuzetak približnog dijela katoličkih govornika albanskog (373) nastanjenih u srezu Plav-Gusinje Sveukupno 1921 od 216120 stanovnika Sandžaka približno je 96201 ili 445 Bošnjaka 115653 ili 535 SrbaCrnogoraca 2989 ili 14 Albanaca te 976 ili 05 ostalih S obzirom na naknadni razvoj važno je uo-čiti da je među raquoostalimalaquo Turaka bilo 551 te da su u brojčanom smislu predstavljali minorni dio sandžačke populacije

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

16

Tabl

ica

1

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

921

Tabl

e 1

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

921

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1921

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

OKR

UG

PRI

JEP

423

2224

570

581

1771

941

933

01

419

2699

1-

00

396

09

Opć

ina

Prije

polje

3329

940

282

2360

709

290

933

0399

2-

00

260

8Sr

ez M

ileše

va15

639

7238

463

8401

537

-0

015

637

100

-0

02

00

Srez

Nov

a Va

roš

9798

8035

820

1763

180

-0

097

7199

7-

00

270

3Sr

ez P

ribo

j13

556

8357

616

5195

383

40

013

215

975

-0

034

12

5O

KRU

G R

AŠK

A72

365

287

2339

743

361

599

281

04

699

4496

719

442

747

70

7O

pćin

a N

ovi P

azar

111

8516

5214

892

9583

123

82

110

585

946

198

18

402

36

Srez

Dež

eva

258

0316

864

654

8939

346

-0

025

761

998

10

041

02

Srez

Sje

nica

225

0386

4138

413

820

614

420

221

605

960

867

39

310

1Sr

ez Š

tavi

ca12

874

1566

122

113

0787

81

00

119

9393

287

86

83

00

OKR

UG

PLJ

EVLJ

A26

798

1730

664

693

5634

913

60

526

723

997

160

159

02

Opć

ina

Plje

vlja

6356

2287

360

3933

619

136

21

6281

988

160

359

09

Srez

Bol

jani

ć93

7658

0761

935

6938

1-

00

9376

100

-0

0-

00

Srez

Plje

vlja

110

6692

1283

218

5416

8-

00

110

6610

0-

00

-0

0O

KRU

G B

IJELO

P

261

4712

022

460

141

0553

920

01

261

3610

08

00

30

0O

pćin

a Bi

jelo

Pol

je33

0010

4831

822

3467

718

05

3294

998

40

12

01

Srez

Bije

lo P

olje

123

4875

3461

048

1239

02

00

123

4410

04

00

-0

0

17

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Srez

Loz

na10

499

3440

328

7059

672

-0

010

498

100

-0

01

00

OKR

UG

BER

AN

E23

864

149

7062

788

2237

072

03

235

6198

727

51

228

01

Opć

ina

Bera

ne27

6215

8257

311

1240

368

25

2714

983

210

827

10

Srez

Ber

ane

7215

7209

999

60

1-

00

7214

100

-0

01

00

Srez

Bud

imlje

6544

5768

881

776

119

-0

065

4410

0-

00

-0

0Sr

ez R

ožaj

7343

411

56

6928

943

40

170

8996

525

43

5-

00

OKR

UG

AN

DRI

JEV

246

2418

154

737

6081

247

389

16

238

6596

974

63

013

01

Opć

ina

And

rije

vica

492

455

925

244

913

26

488

992

20

42

04

Srez

And

rije

vica

5786

5758

995

280

5-

00

5781

999

40

11

00

Srez

Kra

lje59

8659

8410

02

00

-0

059

8410

0-

00

20

0Sr

ez M

ataš

evo

2068

2067

100

-0

01

00

2066

999

-0

02

01

Srez

Pla

v-G

usin

je10

292

3890

378

6027

586

375

36

9546

928

740

72

60

1

SRPS

KI S

AN

DŽA

K11

468

753

293

465

6108

053

331

40

311

187

097

519

441

787

30

8C

RNO

GO

R S

AN

101

433

624

5261

638

364

378

617

06

100

285

989

1045

10

103

01

SAN

DŽA

K21

612

011

574

553

699

444

460

931

04

212

155

982

2989

14

976

05

Izvo

r D

efini

tivni

rezu

ltati

popi

sa st

anov

ništ

va o

d 31

jan

uara

192

1 g

od

Kral

jevin

a Ju

gosla

vija

ndash O

pšta

drž

avna

stat

istik

a S

araj

evo

193

2

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

18

42 Popis iz 1931

U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline

I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)

19

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

2

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

931

Tabl

e 2

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

931

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1931

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

PRIB

OJ

160

7010

008

623

6011

374

510

316

037

998

-0

033

02

NO

VA V

ARO

Š12

248

107

3187

614

8812

129

02

122

3899

9-

00

100

1M

ILEŠ

EVA

236

0612

642

536

1092

746

337

02

234

8299

5-

00

124

05

SJEN

ICA

282

9211

992

424

162

6557

535

01

282

6299

95

00

250

1D

EŽEV

A42

159

243

7657

817

416

413

367

09

417

3999

047

01

373

09

ŠTA

VIC

A16

602

2711

163

138

8083

611

01

161

8497

541

02

58

00

PLJE

VLJ

A33

196

236

9871

491

8727

731

10

933

140

998

10

055

02

BIJE

LO P

OLJ

E32

907

201

0261

112

765

388

400

132

862

999

-0

045

01

BERA

NE

310

0318

523

597

123

1439

716

60

530

900

997

150

088

03

AN

DRI

JEV

ICA

272

2119

443

714

7403

272

375

14

268

0898

537

31

440

01

SRPS

KI S

AN

DŽA

K13

897

772

460

521

659

8747

553

00

413

794

299

346

20

357

30

4C

RNO

GO

R

SAN

124

327

817

6665

841

669

335

892

07

123

710

995

389

03

228

02

SAN

DŽA

K26

330

415

422

658

610

765

640

914

220

526

165

299

485

10

380

10

3Iz

vor

Prisu

tno

stan

ovni

štvo

po

vero

ispov

esti

i mat

ernj

em je

ziku

po

popi

su o

d 31

mar

ta 1

931

god

ine ndash

Pre

gled

po

opšt

inam

a B

eogr

ad 1

945

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

20

5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961

Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)

51 Popis iz 1948

Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski

Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima

21

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

3

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

948

Tabl

e 3

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

948

cens

us

1948

uk

upno

n-M

S

C

G

A

osta

li

Srez

PRI

BOJ

178

4510

135

716

721

937

101

06

-0

010

01

Srez

ZLA

TARS

KI

192

659

00

192

2499

82

00

30

027

01

Srez

MIL

EŠEV

SKI

288

0440

11

428

067

974

313

11

10

022

01

Srez

SJE

NIC

A34

805

820

234

693

997

110

0-

00

190

1Sr

ez D

EŽEV

SKI

321

5699

83

131

094

967

70

0-

00

570

2G

rad

N P

AZA

R11

992

1085

90

106

7889

092

08

400

397

08

Srez

ŠTA

VIČ

KI

246

6225

01

024

383

989

180

1-

00

110

0

Srez

PLJ

EVLJ

A29

921

30

085

03

298

2799

7-

00

60

0G

rad

PLJE

VLJ

A60

0526

04

244

41

5662

943

30

070

12

Srez

BIJE

LO P

OLJ

E40

326

40

040

21

039

823

988

-0

097

02

Srez

BER

AN

SKI

373

7510

00

348

09

367

8698

417

30

558

02

Srez

AN

DRI

JEV

ICA

276

234

00

750

325

288

915

2176

79

800

3

SRPS

KI S

AN

DŽA

K16

952

938

382

316

486

097

254

40

344

00

243

01

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž14

125

047

00

1154

08

137

386

973

2352

17

311

02

SAN

DŽA

K31

077

938

851

316

601

453

413

793

044

423

960

855

40

2

Izvo

r St

alno

stan

ovni

štvo

po

naro

dnos

ti po

pop

isu o

d 15

mar

ta 1

948

god

ine

Beog

rad

195

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

22

52 Popis iz 1953

Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski

Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)

23

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

4

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

953

Tabl

e 4

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

953

cens

us

1953

uk

upno

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

207

8416

230

781

100

05

30

041

6820

128

31

4ZL

ATA

R21

424

208

6597

49

00

60

048

62

358

03

MIL

EŠEV

A33

846

256

6575

839

61

211

00

7526

222

248

07

SJEN

ICA

381

7923

412

613

102

03

420

113

758

360

865

23

DEŽ

EVA

503

3125

177

500

174

03

144

03

135

6426

911

272

224

ŠTA

VIC

A27

983

5006

179

103

04

565

20

190

9068

232

1911

5

PLJE

VLJ

A40

876

827

20

373

6891

431

01

2401

59

249

06

BIJE

LO P

OLJ

E46

057

378

08

439

9295

52

00

1504

33

181

04

IVA

NG

RAD

706

4135

60

564

201

909

3567

50

2127

30

390

06

SRPS

KI

SAN

DŽA

K19

254

711

635

560

488

40

577

10

458

592

304

159

458

3

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž15

757

415

611

014

556

192

436

002

360

323

882

00

5

SAN

DŽA

K35

012

111

791

633

714

644

541

843

711

264

624

185

167

654

8

Izvo

r U

kupn

o st

anov

ništ

vo p

o na

rodn

osti

ndash po

pis 1

953

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

24

53 Popis iz 1961

Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)

Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)

25

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

5

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

961

Tabl

e 5

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

961

cens

us

1961

uk

upno

etn-

M

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

261

4767

9926

018

380

703

245

09

190

119

70

850

71

9N

VA

ROŠ

247

7045

31

823

802

961

106

04

70

043

02

359

14

PRIJE

POLJ

E38

925

9810

252

257

1666

156

81

510

50

333

40

923

926

1SJ

ENIC

A36

950

1735

247

017

474

473

129

03

290

185

52

311

113

0N

PA

ZAR

587

7723

250

396

279

3347

554

30

912

60

212

612

156

649

6TU

TIN

299

5920

535

685

4485

150

770

322

01

529

18

4311

144

PLJE

VLJ

A46

677

6794

146

769

16

386

1482

715

00

910

239

40

8BI

JELO

PO

LJE

466

5198

5721

142

00

934

750

745

100

020

90

414

053

0IV

AN

GRA

D44

072

4406

100

330

07

385

6987

541

01

970

262

91

4RO

ŽAJ

147

0080

0954

576

05

5428

369

528

36

222

15

437

30

PLA

V18

913

673

36

650

314

890

787

3131

166

970

557

03

SRPS

KI

SAN

215

528

781

9936

311

779

054

716

680

830

80

132

191

514

344

67

CRN

OG

SA

ND

Ž17

101

329

739

174

1660

10

132

251

773

3725

22

716

04

2922

17

SAN

DŽA

K38

654

110

793

827

911

945

030

913

391

934

640

331

039

351

017

266

45

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va d

omać

inst

ava

i sta

nova

u 1

961

god

ini

Nac

iona

lni s

asta

v st

anov

ništ

va F

NR

Jugo

slavi

je (p

odac

i po

nase

ljim

a i o

pštin

ama)

kn

jiga

III

Save

zni z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

994

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

26

6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991

Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica

61 Popis iz 1971

Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 4: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

10

pod Osmanskim Carstvom te što je ono već u susjednom Sandžaku pretežito nastanjenom Bošnjacima zadržalo svoje pozicije

U tim uvjetima pokušaji Austro-Ugarske da kod stanovništva BiH ukori-jeni ideju nacionalnog bošnjaštva nisu davali rezultate ne samo među katoli-cima i pravoslavcima koji se identificiraju s hrvatstvom odnosno srpstvom već ni među samim muslimanima (Kraljačić 1987 276) Tako su praktično sve njihove organizacije u svom nazivu nosile samo vjerski tj musliman-ski naziv (Filandra 1998 16) Promjene će nastupiti nakon što 1908 Austro-Ugarska anektira BiH te poslije balkanskih ratova 1912 ndash 1913 za kojih je Osmansko Carstvo izgubilo gotovo sve europske posjede

Identifikacija s tim Carstvom više nije imala političkog smisla te su se Bošnjaci jednostavno morali okrenuti drugim mogućnostima U njihovoj sredini već su bile duboko ukorijenjene hrvatska i srpska nacionalna ideja koje su im bile prilagođene svojom transkonfesionalnom širinom Na Bošnjake su gledale kao na islamizirane Hrvate tj Srbe te priželjkivale njihovu inkor-poraciju u vlastite nacionalne okvire Tako se krajem austrougarske vlasti u vremenu do kojeg nisu izgradili vlastitu nacionalnu misao kad čine tek tridese-tak posto stanovništva BiH u kojem su stiješnjeni između brojnijih i državo-tvorno aktivnih Hrvata i Srba Bošnjaci sve više otvaraju prema nacionalnim idejama tih naroda posebice prema hrvatskoj (v Hadžijahić 1990 220)

U Kraljevini Srba Hrvata i SlovenacaJugoslaviji što je vidljivo već iz njezina prvotnog naziva nije se priznavala etnička posebnost kako Bošnja-ka tako ni Crnogoraca te Makedonaca Unatoč tome što su na hrvatskoj i srpskoj strani postojala različita očekivanja u odnosu na nacionalno opre-djeljenje Bošnjaka obostrano je prevladavalo uvjerenje da oni jedino mogu biti Hrvati ili Srbi U tim okolnostima kada gotovo moraju birati između hrvatstva i srpstva nastavljala se sada već u znatnijoj mjeri inklinacija Boš-njaka nacionalnom hrvatstvu (Pribićević 1990 24)

Cijeli taj proces ipak se pretežito zadržavao na razini deklarativnosti i to unutar društvene elite bošnjačke zajednice Vodeća stranka u njoj Jugoslaven-ska muslimanska organizacija (JMO) primarno je težila očuvanju kohezije te ako je moguće i teritorijalnog jedinstva vlastitog naroda (Boban 1965 259-260 316) Stoga je unutar bošnjačkoga korpusa izbjegavala unositi ili produbljivati dilemu vezanu uz nacionalno izjašnjavanje pa i ono koje bi bilo afirmativno za bošnjačku nacionalnu samobitnost Pitanje odabira naci-onaliteta nije samo prijetilo rastvaranju unutrašnjeg jedinstva već je u ozrač-ju međunacionalnih tenzija kakvo je vladalo u Kraljevini i izlagalo boš-njački korpus dodatnim konfrontacijama Djelujući u tim prilikama unatoč hrvatskim i u manjoj mjeri srpskim tendencijama među Bošnjacima JMO

11

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

je u osnovi vodio samosvojnu politiku nerijetko suprotnu od onih koje su prevladavale među Hrvatima i Srbima (Purivatra 1974) Time je i bez nekog formalnog isticanja bošnjačke posebnosti davao na znanje da uistinu pred-vodi zasebnu etničku formaciju

Na prostorima bivše Jugoslavije Drugi svjetski rat okončan je pobjedom Narodno-oslobodilačkog pokreta pod vodstvom Komunističke partije Ju-goslavije (KPJ) Time su omogućene dalekosežne promjene na nacionalnom polju uz ostalo i preustrojem Jugoslavije u federaciju šest republika U sklo-pu tog preustroja oblikovana je i Narodna (od 1963 Socijalistička) Republi-ka BiH koja je imala biti svojevrsnom tampon-zonom između Hrvatske i Srbije takvom koja će pridonijeti trajnom otklanjanju konfliktne dimenzije hrvatsko-srpskih odnosa (Isaković 1990 300)

Osim toga KPJ je još u predratnom a posebice u ratnom razdoblju uvi-đala posebnost položaja u kojem se nalazila bošnjačka zajednica kao i da raquootimanjelaquo za nju produbljuje hrvatsko-srpski jaz Stoga je otvarala prostor afirmaciji bošnjačke posebnosti (Duraković 1993 165) No ni ona nije bila imu-na na duboko ukorijenjene percepcije po kojima su Bošnjaci porijeklom Hr-vati i Srbi te da je gotovo prirodno da to raquoiznovalaquo budu (v Kamberović 2009 59) Zbog tih je kontradikcija politika KPJ (od 1952 Saveza komunista JugoslavijeSKJ) još dugo nakon rata bila dvoznačna u odnosu na rješenje raquobošnjačkog pitanjalaquo

S jedne strane prekinuta je propaganda usmjerena na raquonacionaliziranjelaquo Bošnjaka u hrvatskom ili srpskom smislu dok s druge nije ometano njiho-vo izjašnjavanje kao Srba Hrvata ili Crnogorca Osim toga dok je KPJ dala snažan poticaj etabliranju crnogorske i makedonske nacije izbjegla je takvo što učiniti u bošnjačkom slučaju s tim da je ostavljala određeni pojmov-no nedefinirani prostor iskazivanju bošnjačke etničke posebnosti a time i distanciranju od nacionalnoga hrvatstva srpstva te sada već i crnogorstva Tako su se u prvom popisu stanovništva iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo u idućem iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo a u onom iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo Tek su tijekom druge polovine šezdesetih donesene političke odluke kojima je konačno prihvaćeno da je riječ o posebnoj naciji te joj je pritom određen naziv raquoMuslimanilaquo (Kamberović 2009 61) Tako će se tj kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo na iduća tri jugoslavenska popisa iz 1971 1981 i 1991 odrediti golema većina Bošnjaka

Političkim raquopotvrđivanjemlaquo muslimanske nacije razriješeno je jedno dugo otvoreno pitanje iz sfere (među)nacionalnih statusa i odnosa No riječ je bila o naciji kojoj je za ime određen vjerski naziv što svakako nije bilo naj-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

12

sretnije rješenje Napokon po raspadu Jugoslavije i uspostavi neovisne BiH na Drugome bošnjačkom saboru održanom krajem 1993 donesena je odluka da se nacionalni naziv raquoMuslimanilaquo zamijeni tradicionalnim imenom raquoBoš-njacilaquo što je gotovo unisono prihvaćeno u bošnjačkom korpusu (Imamović 1998 569)

3 POJAM SANDŽAKA

Gledišta o tome što je Sandžak koje krajeve zauzima nisu posve ujed-načena Stoga je nužno definirati što smatramo pod tim pojmom U povije-snom smislu za trajanja osmanske vlasti nad ovdašnjim prostorima riječ je bila o najistočnijem dijelu Bosanskog pašaluka Nakon što je Austro-Ugarska zauzela BiH taj dio ostaje pod osmanskom vlašću i to u sklopu Kosovskog vilajeta U teritorijalnom smislu predstavljao je svojevrstan geopolitički klin između Srbije i Crne Gore Za taj dio nekadašnje osmanske Bosne budući da je povremeno predstavljao jedinstvenu upravnu cjelinu ustalio se naziv No-vopazarski sandžak Unatoč tome tijekom završne faze osmanske vlasti bio je razdijeljen između Pljevljanskog Sjeničkog Pećkog i Prištinskog sandžaka (Kosančić 1912 1 16-18) Cijeli taj kraj podijeljen je 1912 za Prvoga balkan-skog rata između Srbije i Crne Gore Podjela je vrlo kratko trajala jer je po-čeo Prvi svjetski rat (1914 ndash 1918) i te su dvije zemlje okupirane Po njegovu je okončanju Crna Gora inkorporirana u sastav Srbije koja potom postaje di-jelom Kraljevine SHSJugoslavije (1918 ndash 1941) Sandžak je iznova podijeljen nakon Drugoga svjetskog rata (1939 ndash 1945) federalizacijom Socijalističke Ju-goslavije Tada je približno po liniji iz 1912 njegov sjeverni dio postao dijelom Srbije a južni Crne Gore

U novim prilikama mijenja se i doživljaj prostornog okvira Sandžaka Dije-lom Novopazarskog sandžaka bila je i Mitrovica (Kosovska Titova) sa svojom okolicom Naknadno postaje dijelom Kosova te se na nju gleda s tog stajališta S druge strane suvremeni pojam Sandžaka uključuje područje Plava u Crnoj Gori koje se prethodno u pravilu nije doživljavalo kao njegov dio Mada Sandžak ostaje prepoznatljiv kao zasebna formacija u osnovi je riječ o po-vijesnoj percepciji održavanoj posebnošću njegova etničkoga karaktera dakle kao kraja u kojem obitavaju Bošnjaci (pretežito na istoku prema Kosovu) te Srbi i Crnogorci (pretežito na zapadu prema BiH)

Za trajanja Jugoslavije što se nastavilo i poslije ni srpski ni crnogorski dio Sandžaka nisu imali poseban političko-teritorijalni status Bili su dije-lom lokalnih upravnih jedinica koje su s vremenom mijenjale svoj opseg Te promjene nisu bile znatne no bilo ih je s tim da su se u najuočljivijoj

13

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

mjeri odvijale na razini andrijevičkoga kraja Bez analize tih promjena te nji-hovih učinaka kako na vanjski okvir Sandžaka tako i na njegovu unutarnju podjelu ne može se usporediti sandžačke etničke suodnose u vremenima u kojima su se razlikovale njegove teritorijalno-upravne značajke Usporedbe su moguće tek od 1961 kad stječe postojeći okvir Od tada se njegov srp-ski dio sastoji od šest općina Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar i Tutin a crnogorski od pet Pljevlja Bijelo Polje Ivangrad Rožaj (od po-pisa 2003 raquoRožajelaquo) i Plav (v sliku 1) s tim da je 1990 od južnog dijela općine Ivangrad (iznova) oformljena općina Andrijevica a od njenog nasjevernijeg dijela 2012 općina Petnjica Pri navedenim i sličnim usporedbama valja me-đutim voditi računa o mogućoj različitosti metodologija koje su primijenjene prilikom provođenja popisa koji se uspoređuju (pitanje regulacije stalnoga ise-ljenog i doseljenog stanovništva radnika na privremenom radu u inozemstvu itd)

Sukladno prikazanom okviru Sandžak zauzima 8687 kmsup2 pri čemu nje-gov srpski dio 4499 kmsup2 (518) a crnogorski 4188 kmsup2 (482) (Bertić 1987 230 236) U radu će se istaknuti etnički suodnosi u Sandžaku prilikom analize svakog od popisa primarno zbog uvida u stanje koje je njime registrirano a manje zbog usporedbe rezultata različitih popisa Kako predmet rada nije us-poredba etnodemografskih relacija u samom Sandžaku povijesne promjene nje-gova vanjskog okvira kao i granica između njegovih upravnih jedinica nisu važne za naše istraživanje Neovisno o tim promjenama putem svakog od popisa bilo je moguće doći do podataka koji su nam relevantni i omogućuju uvid u prilike u kontekstu ukupne bošnjačke zajednice unutar Sandžaka

Osim promjena granica upravnih cjelina u pojedinim slučajevima mije-njali su se i njihovi nazivi Tako su u starijim razdobljima nazivi općina Pri-jepolje Tutin i Novi Pazar bili Mileševa Štavica i Deževa Grad Berane po kojemu su se nazivale sve cjeline kojima je povijesno bio središtem (okrug srez i općina) između 1949 i 1992 nazivan je Ivangradom Nadalje u pri-loženim tablicama posebno će biti istaknute upravne jedinice srpskoga a posebno crnogorskog dijela Sandžaka Bit će navedene sukladno svome geografskom položaju na relaciji zapad ndash istok s tim da će u konačnici biti predstavljeni rezultati za cjelinu promatranog prostora U svim će tablicama osim govornika raquosrpsko-hrvatskoglaquo (raquoSrbi ili Hrvatilaquo) (Kraljevina SHSJugo-slavija) tj Bošnjaka Srba i Crnogoraca (popisi od 1948) biti obuhvaćeni i govornici albanskoga odnosno Albanci jer predstavljaju uvjetno rečeno autohtone stanovnike istočnog dijela Sandžaka Što se tiče samog bošnjačkog naziva on je unatoč svojoj povijesnosti kako je već rečeno tek krajem 1993 stekao ulogu nacionalnog imena bošnjačke zajednice No kako bi se izbjegle

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

14

nejasnoće u pravilu se tim nazivom koristimo za označivanje bošnjačkog naroda u svim razmatranim razdobljima

Slika 1 Općine Srbije i Crne Gore koje oblikuju prostor Sandžaka (1961 ndash 1981)

Figure 1 Municipalities of Serbia and Montenegro which shape Sandžak (1961ndash1981)

Legenda Pune istaknute linije ndash republičke državne granice pune tanke linije ndash općinske gra-nice (1961-1981) isprekidane linije ndash granica između Kosova i (ostatka) Srbije sandžačke općine u Srbiji P ndash Priboj N ndash Nova Varoš PP ndash Prijepolje S ndash Sjenica NP ndash Novi Pazar T ndash Tutin sandžačke općine u Crnoj Gori PL ndash Pljevlja BP ndash Bojelo Polje IG ndash Ivangrad (Berane) R ndash Ro-žaje PL ndash Plav

Izvor Kartu izradio autor prema predlošku u Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezul-tati po opštinama) knjiga VI priredili Grabeljšek D i sur SFRJ ndash Savezni zavod za statistiku Beograd 1994

15

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

4 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA KRALJEVINE SHSJUGOSLAVIJE

41 Popis iz 1921

U vrijeme provođenja popisa iz 1921 Sandžak je bio podijeljen na šest okruga Pritom su se dva Prijepolje i Raška nalazila na tlu današnje Srbije Na prostoru današnje Crne Gore nalazili su se okruzi Pljevlja Bijelo Polje Berane i Andrijevica Svaki od njih kao što se vidi iz tablice 1 sastojao se od više srezova te od općine koju je formiralo upravno središte samog okruga

Kod popisa iz 1921 do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno kombinacijom pokazatelja koji se odnose na vjeru i mate-rinji jezik Broj SrbaCrnogoraca dobiven je tako da smo od broja pravosla-vaca oduzeli govornike ruskog i rumunjskog a broj Bošnjaka tako da smo od broja muslimana oduzeli govornike turskog i albanskog uz izuzetak približnog dijela katoličkih govornika albanskog (373) nastanjenih u srezu Plav-Gusinje Sveukupno 1921 od 216120 stanovnika Sandžaka približno je 96201 ili 445 Bošnjaka 115653 ili 535 SrbaCrnogoraca 2989 ili 14 Albanaca te 976 ili 05 ostalih S obzirom na naknadni razvoj važno je uo-čiti da je među raquoostalimalaquo Turaka bilo 551 te da su u brojčanom smislu predstavljali minorni dio sandžačke populacije

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

16

Tabl

ica

1

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

921

Tabl

e 1

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

921

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1921

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

OKR

UG

PRI

JEP

423

2224

570

581

1771

941

933

01

419

2699

1-

00

396

09

Opć

ina

Prije

polje

3329

940

282

2360

709

290

933

0399

2-

00

260

8Sr

ez M

ileše

va15

639

7238

463

8401

537

-0

015

637

100

-0

02

00

Srez

Nov

a Va

roš

9798

8035

820

1763

180

-0

097

7199

7-

00

270

3Sr

ez P

ribo

j13

556

8357

616

5195

383

40

013

215

975

-0

034

12

5O

KRU

G R

AŠK

A72

365

287

2339

743

361

599

281

04

699

4496

719

442

747

70

7O

pćin

a N

ovi P

azar

111

8516

5214

892

9583

123

82

110

585

946

198

18

402

36

Srez

Dež

eva

258

0316

864

654

8939

346

-0

025

761

998

10

041

02

Srez

Sje

nica

225

0386

4138

413

820

614

420

221

605

960

867

39

310

1Sr

ez Š

tavi

ca12

874

1566

122

113

0787

81

00

119

9393

287

86

83

00

OKR

UG

PLJ

EVLJ

A26

798

1730

664

693

5634

913

60

526

723

997

160

159

02

Opć

ina

Plje

vlja

6356

2287

360

3933

619

136

21

6281

988

160

359

09

Srez

Bol

jani

ć93

7658

0761

935

6938

1-

00

9376

100

-0

0-

00

Srez

Plje

vlja

110

6692

1283

218

5416

8-

00

110

6610

0-

00

-0

0O

KRU

G B

IJELO

P

261

4712

022

460

141

0553

920

01

261

3610

08

00

30

0O

pćin

a Bi

jelo

Pol

je33

0010

4831

822

3467

718

05

3294

998

40

12

01

Srez

Bije

lo P

olje

123

4875

3461

048

1239

02

00

123

4410

04

00

-0

0

17

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Srez

Loz

na10

499

3440

328

7059

672

-0

010

498

100

-0

01

00

OKR

UG

BER

AN

E23

864

149

7062

788

2237

072

03

235

6198

727

51

228

01

Opć

ina

Bera

ne27

6215

8257

311

1240

368

25

2714

983

210

827

10

Srez

Ber

ane

7215

7209

999

60

1-

00

7214

100

-0

01

00

Srez

Bud

imlje

6544

5768

881

776

119

-0

065

4410

0-

00

-0

0Sr

ez R

ožaj

7343

411

56

6928

943

40

170

8996

525

43

5-

00

OKR

UG

AN

DRI

JEV

246

2418

154

737

6081

247

389

16

238

6596

974

63

013

01

Opć

ina

And

rije

vica

492

455

925

244

913

26

488

992

20

42

04

Srez

And

rije

vica

5786

5758

995

280

5-

00

5781

999

40

11

00

Srez

Kra

lje59

8659

8410

02

00

-0

059

8410

0-

00

20

0Sr

ez M

ataš

evo

2068

2067

100

-0

01

00

2066

999

-0

02

01

Srez

Pla

v-G

usin

je10

292

3890

378

6027

586

375

36

9546

928

740

72

60

1

SRPS

KI S

AN

DŽA

K11

468

753

293

465

6108

053

331

40

311

187

097

519

441

787

30

8C

RNO

GO

R S

AN

101

433

624

5261

638

364

378

617

06

100

285

989

1045

10

103

01

SAN

DŽA

K21

612

011

574

553

699

444

460

931

04

212

155

982

2989

14

976

05

Izvo

r D

efini

tivni

rezu

ltati

popi

sa st

anov

ništ

va o

d 31

jan

uara

192

1 g

od

Kral

jevin

a Ju

gosla

vija

ndash O

pšta

drž

avna

stat

istik

a S

araj

evo

193

2

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

18

42 Popis iz 1931

U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline

I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)

19

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

2

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

931

Tabl

e 2

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

931

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1931

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

PRIB

OJ

160

7010

008

623

6011

374

510

316

037

998

-0

033

02

NO

VA V

ARO

Š12

248

107

3187

614

8812

129

02

122

3899

9-

00

100

1M

ILEŠ

EVA

236

0612

642

536

1092

746

337

02

234

8299

5-

00

124

05

SJEN

ICA

282

9211

992

424

162

6557

535

01

282

6299

95

00

250

1D

EŽEV

A42

159

243

7657

817

416

413

367

09

417

3999

047

01

373

09

ŠTA

VIC

A16

602

2711

163

138

8083

611

01

161

8497

541

02

58

00

PLJE

VLJ

A33

196

236

9871

491

8727

731

10

933

140

998

10

055

02

BIJE

LO P

OLJ

E32

907

201

0261

112

765

388

400

132

862

999

-0

045

01

BERA

NE

310

0318

523

597

123

1439

716

60

530

900

997

150

088

03

AN

DRI

JEV

ICA

272

2119

443

714

7403

272

375

14

268

0898

537

31

440

01

SRPS

KI S

AN

DŽA

K13

897

772

460

521

659

8747

553

00

413

794

299

346

20

357

30

4C

RNO

GO

R

SAN

124

327

817

6665

841

669

335

892

07

123

710

995

389

03

228

02

SAN

DŽA

K26

330

415

422

658

610

765

640

914

220

526

165

299

485

10

380

10

3Iz

vor

Prisu

tno

stan

ovni

štvo

po

vero

ispov

esti

i mat

ernj

em je

ziku

po

popi

su o

d 31

mar

ta 1

931

god

ine ndash

Pre

gled

po

opšt

inam

a B

eogr

ad 1

945

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

20

5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961

Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)

51 Popis iz 1948

Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski

Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima

21

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

3

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

948

Tabl

e 3

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

948

cens

us

1948

uk

upno

n-M

S

C

G

A

osta

li

Srez

PRI

BOJ

178

4510

135

716

721

937

101

06

-0

010

01

Srez

ZLA

TARS

KI

192

659

00

192

2499

82

00

30

027

01

Srez

MIL

EŠEV

SKI

288

0440

11

428

067

974

313

11

10

022

01

Srez

SJE

NIC

A34

805

820

234

693

997

110

0-

00

190

1Sr

ez D

EŽEV

SKI

321

5699

83

131

094

967

70

0-

00

570

2G

rad

N P

AZA

R11

992

1085

90

106

7889

092

08

400

397

08

Srez

ŠTA

VIČ

KI

246

6225

01

024

383

989

180

1-

00

110

0

Srez

PLJ

EVLJ

A29

921

30

085

03

298

2799

7-

00

60

0G

rad

PLJE

VLJ

A60

0526

04

244

41

5662

943

30

070

12

Srez

BIJE

LO P

OLJ

E40

326

40

040

21

039

823

988

-0

097

02

Srez

BER

AN

SKI

373

7510

00

348

09

367

8698

417

30

558

02

Srez

AN

DRI

JEV

ICA

276

234

00

750

325

288

915

2176

79

800

3

SRPS

KI S

AN

DŽA

K16

952

938

382

316

486

097

254

40

344

00

243

01

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž14

125

047

00

1154

08

137

386

973

2352

17

311

02

SAN

DŽA

K31

077

938

851

316

601

453

413

793

044

423

960

855

40

2

Izvo

r St

alno

stan

ovni

štvo

po

naro

dnos

ti po

pop

isu o

d 15

mar

ta 1

948

god

ine

Beog

rad

195

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

22

52 Popis iz 1953

Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski

Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)

23

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

4

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

953

Tabl

e 4

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

953

cens

us

1953

uk

upno

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

207

8416

230

781

100

05

30

041

6820

128

31

4ZL

ATA

R21

424

208

6597

49

00

60

048

62

358

03

MIL

EŠEV

A33

846

256

6575

839

61

211

00

7526

222

248

07

SJEN

ICA

381

7923

412

613

102

03

420

113

758

360

865

23

DEŽ

EVA

503

3125

177

500

174

03

144

03

135

6426

911

272

224

ŠTA

VIC

A27

983

5006

179

103

04

565

20

190

9068

232

1911

5

PLJE

VLJ

A40

876

827

20

373

6891

431

01

2401

59

249

06

BIJE

LO P

OLJ

E46

057

378

08

439

9295

52

00

1504

33

181

04

IVA

NG

RAD

706

4135

60

564

201

909

3567

50

2127

30

390

06

SRPS

KI

SAN

DŽA

K19

254

711

635

560

488

40

577

10

458

592

304

159

458

3

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž15

757

415

611

014

556

192

436

002

360

323

882

00

5

SAN

DŽA

K35

012

111

791

633

714

644

541

843

711

264

624

185

167

654

8

Izvo

r U

kupn

o st

anov

ništ

vo p

o na

rodn

osti

ndash po

pis 1

953

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

24

53 Popis iz 1961

Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)

Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)

25

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

5

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

961

Tabl

e 5

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

961

cens

us

1961

uk

upno

etn-

M

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

261

4767

9926

018

380

703

245

09

190

119

70

850

71

9N

VA

ROŠ

247

7045

31

823

802

961

106

04

70

043

02

359

14

PRIJE

POLJ

E38

925

9810

252

257

1666

156

81

510

50

333

40

923

926

1SJ

ENIC

A36

950

1735

247

017

474

473

129

03

290

185

52

311

113

0N

PA

ZAR

587

7723

250

396

279

3347

554

30

912

60

212

612

156

649

6TU

TIN

299

5920

535

685

4485

150

770

322

01

529

18

4311

144

PLJE

VLJ

A46

677

6794

146

769

16

386

1482

715

00

910

239

40

8BI

JELO

PO

LJE

466

5198

5721

142

00

934

750

745

100

020

90

414

053

0IV

AN

GRA

D44

072

4406

100

330

07

385

6987

541

01

970

262

91

4RO

ŽAJ

147

0080

0954

576

05

5428

369

528

36

222

15

437

30

PLA

V18

913

673

36

650

314

890

787

3131

166

970

557

03

SRPS

KI

SAN

215

528

781

9936

311

779

054

716

680

830

80

132

191

514

344

67

CRN

OG

SA

ND

Ž17

101

329

739

174

1660

10

132

251

773

3725

22

716

04

2922

17

SAN

DŽA

K38

654

110

793

827

911

945

030

913

391

934

640

331

039

351

017

266

45

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va d

omać

inst

ava

i sta

nova

u 1

961

god

ini

Nac

iona

lni s

asta

v st

anov

ništ

va F

NR

Jugo

slavi

je (p

odac

i po

nase

ljim

a i o

pštin

ama)

kn

jiga

III

Save

zni z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

994

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

26

6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991

Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica

61 Popis iz 1971

Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 5: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

11

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

je u osnovi vodio samosvojnu politiku nerijetko suprotnu od onih koje su prevladavale među Hrvatima i Srbima (Purivatra 1974) Time je i bez nekog formalnog isticanja bošnjačke posebnosti davao na znanje da uistinu pred-vodi zasebnu etničku formaciju

Na prostorima bivše Jugoslavije Drugi svjetski rat okončan je pobjedom Narodno-oslobodilačkog pokreta pod vodstvom Komunističke partije Ju-goslavije (KPJ) Time su omogućene dalekosežne promjene na nacionalnom polju uz ostalo i preustrojem Jugoslavije u federaciju šest republika U sklo-pu tog preustroja oblikovana je i Narodna (od 1963 Socijalistička) Republi-ka BiH koja je imala biti svojevrsnom tampon-zonom između Hrvatske i Srbije takvom koja će pridonijeti trajnom otklanjanju konfliktne dimenzije hrvatsko-srpskih odnosa (Isaković 1990 300)

Osim toga KPJ je još u predratnom a posebice u ratnom razdoblju uvi-đala posebnost položaja u kojem se nalazila bošnjačka zajednica kao i da raquootimanjelaquo za nju produbljuje hrvatsko-srpski jaz Stoga je otvarala prostor afirmaciji bošnjačke posebnosti (Duraković 1993 165) No ni ona nije bila imu-na na duboko ukorijenjene percepcije po kojima su Bošnjaci porijeklom Hr-vati i Srbi te da je gotovo prirodno da to raquoiznovalaquo budu (v Kamberović 2009 59) Zbog tih je kontradikcija politika KPJ (od 1952 Saveza komunista JugoslavijeSKJ) još dugo nakon rata bila dvoznačna u odnosu na rješenje raquobošnjačkog pitanjalaquo

S jedne strane prekinuta je propaganda usmjerena na raquonacionaliziranjelaquo Bošnjaka u hrvatskom ili srpskom smislu dok s druge nije ometano njiho-vo izjašnjavanje kao Srba Hrvata ili Crnogorca Osim toga dok je KPJ dala snažan poticaj etabliranju crnogorske i makedonske nacije izbjegla je takvo što učiniti u bošnjačkom slučaju s tim da je ostavljala određeni pojmov-no nedefinirani prostor iskazivanju bošnjačke etničke posebnosti a time i distanciranju od nacionalnoga hrvatstva srpstva te sada već i crnogorstva Tako su se u prvom popisu stanovništva iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo u idućem iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo a u onom iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo Tek su tijekom druge polovine šezdesetih donesene političke odluke kojima je konačno prihvaćeno da je riječ o posebnoj naciji te joj je pritom određen naziv raquoMuslimanilaquo (Kamberović 2009 61) Tako će se tj kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo na iduća tri jugoslavenska popisa iz 1971 1981 i 1991 odrediti golema većina Bošnjaka

Političkim raquopotvrđivanjemlaquo muslimanske nacije razriješeno je jedno dugo otvoreno pitanje iz sfere (među)nacionalnih statusa i odnosa No riječ je bila o naciji kojoj je za ime određen vjerski naziv što svakako nije bilo naj-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

12

sretnije rješenje Napokon po raspadu Jugoslavije i uspostavi neovisne BiH na Drugome bošnjačkom saboru održanom krajem 1993 donesena je odluka da se nacionalni naziv raquoMuslimanilaquo zamijeni tradicionalnim imenom raquoBoš-njacilaquo što je gotovo unisono prihvaćeno u bošnjačkom korpusu (Imamović 1998 569)

3 POJAM SANDŽAKA

Gledišta o tome što je Sandžak koje krajeve zauzima nisu posve ujed-načena Stoga je nužno definirati što smatramo pod tim pojmom U povije-snom smislu za trajanja osmanske vlasti nad ovdašnjim prostorima riječ je bila o najistočnijem dijelu Bosanskog pašaluka Nakon što je Austro-Ugarska zauzela BiH taj dio ostaje pod osmanskom vlašću i to u sklopu Kosovskog vilajeta U teritorijalnom smislu predstavljao je svojevrstan geopolitički klin između Srbije i Crne Gore Za taj dio nekadašnje osmanske Bosne budući da je povremeno predstavljao jedinstvenu upravnu cjelinu ustalio se naziv No-vopazarski sandžak Unatoč tome tijekom završne faze osmanske vlasti bio je razdijeljen između Pljevljanskog Sjeničkog Pećkog i Prištinskog sandžaka (Kosančić 1912 1 16-18) Cijeli taj kraj podijeljen je 1912 za Prvoga balkan-skog rata između Srbije i Crne Gore Podjela je vrlo kratko trajala jer je po-čeo Prvi svjetski rat (1914 ndash 1918) i te su dvije zemlje okupirane Po njegovu je okončanju Crna Gora inkorporirana u sastav Srbije koja potom postaje di-jelom Kraljevine SHSJugoslavije (1918 ndash 1941) Sandžak je iznova podijeljen nakon Drugoga svjetskog rata (1939 ndash 1945) federalizacijom Socijalističke Ju-goslavije Tada je približno po liniji iz 1912 njegov sjeverni dio postao dijelom Srbije a južni Crne Gore

U novim prilikama mijenja se i doživljaj prostornog okvira Sandžaka Dije-lom Novopazarskog sandžaka bila je i Mitrovica (Kosovska Titova) sa svojom okolicom Naknadno postaje dijelom Kosova te se na nju gleda s tog stajališta S druge strane suvremeni pojam Sandžaka uključuje područje Plava u Crnoj Gori koje se prethodno u pravilu nije doživljavalo kao njegov dio Mada Sandžak ostaje prepoznatljiv kao zasebna formacija u osnovi je riječ o po-vijesnoj percepciji održavanoj posebnošću njegova etničkoga karaktera dakle kao kraja u kojem obitavaju Bošnjaci (pretežito na istoku prema Kosovu) te Srbi i Crnogorci (pretežito na zapadu prema BiH)

Za trajanja Jugoslavije što se nastavilo i poslije ni srpski ni crnogorski dio Sandžaka nisu imali poseban političko-teritorijalni status Bili su dije-lom lokalnih upravnih jedinica koje su s vremenom mijenjale svoj opseg Te promjene nisu bile znatne no bilo ih je s tim da su se u najuočljivijoj

13

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

mjeri odvijale na razini andrijevičkoga kraja Bez analize tih promjena te nji-hovih učinaka kako na vanjski okvir Sandžaka tako i na njegovu unutarnju podjelu ne može se usporediti sandžačke etničke suodnose u vremenima u kojima su se razlikovale njegove teritorijalno-upravne značajke Usporedbe su moguće tek od 1961 kad stječe postojeći okvir Od tada se njegov srp-ski dio sastoji od šest općina Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar i Tutin a crnogorski od pet Pljevlja Bijelo Polje Ivangrad Rožaj (od po-pisa 2003 raquoRožajelaquo) i Plav (v sliku 1) s tim da je 1990 od južnog dijela općine Ivangrad (iznova) oformljena općina Andrijevica a od njenog nasjevernijeg dijela 2012 općina Petnjica Pri navedenim i sličnim usporedbama valja me-đutim voditi računa o mogućoj različitosti metodologija koje su primijenjene prilikom provođenja popisa koji se uspoređuju (pitanje regulacije stalnoga ise-ljenog i doseljenog stanovništva radnika na privremenom radu u inozemstvu itd)

Sukladno prikazanom okviru Sandžak zauzima 8687 kmsup2 pri čemu nje-gov srpski dio 4499 kmsup2 (518) a crnogorski 4188 kmsup2 (482) (Bertić 1987 230 236) U radu će se istaknuti etnički suodnosi u Sandžaku prilikom analize svakog od popisa primarno zbog uvida u stanje koje je njime registrirano a manje zbog usporedbe rezultata različitih popisa Kako predmet rada nije us-poredba etnodemografskih relacija u samom Sandžaku povijesne promjene nje-gova vanjskog okvira kao i granica između njegovih upravnih jedinica nisu važne za naše istraživanje Neovisno o tim promjenama putem svakog od popisa bilo je moguće doći do podataka koji su nam relevantni i omogućuju uvid u prilike u kontekstu ukupne bošnjačke zajednice unutar Sandžaka

Osim promjena granica upravnih cjelina u pojedinim slučajevima mije-njali su se i njihovi nazivi Tako su u starijim razdobljima nazivi općina Pri-jepolje Tutin i Novi Pazar bili Mileševa Štavica i Deževa Grad Berane po kojemu su se nazivale sve cjeline kojima je povijesno bio središtem (okrug srez i općina) između 1949 i 1992 nazivan je Ivangradom Nadalje u pri-loženim tablicama posebno će biti istaknute upravne jedinice srpskoga a posebno crnogorskog dijela Sandžaka Bit će navedene sukladno svome geografskom položaju na relaciji zapad ndash istok s tim da će u konačnici biti predstavljeni rezultati za cjelinu promatranog prostora U svim će tablicama osim govornika raquosrpsko-hrvatskoglaquo (raquoSrbi ili Hrvatilaquo) (Kraljevina SHSJugo-slavija) tj Bošnjaka Srba i Crnogoraca (popisi od 1948) biti obuhvaćeni i govornici albanskoga odnosno Albanci jer predstavljaju uvjetno rečeno autohtone stanovnike istočnog dijela Sandžaka Što se tiče samog bošnjačkog naziva on je unatoč svojoj povijesnosti kako je već rečeno tek krajem 1993 stekao ulogu nacionalnog imena bošnjačke zajednice No kako bi se izbjegle

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

14

nejasnoće u pravilu se tim nazivom koristimo za označivanje bošnjačkog naroda u svim razmatranim razdobljima

Slika 1 Općine Srbije i Crne Gore koje oblikuju prostor Sandžaka (1961 ndash 1981)

Figure 1 Municipalities of Serbia and Montenegro which shape Sandžak (1961ndash1981)

Legenda Pune istaknute linije ndash republičke državne granice pune tanke linije ndash općinske gra-nice (1961-1981) isprekidane linije ndash granica između Kosova i (ostatka) Srbije sandžačke općine u Srbiji P ndash Priboj N ndash Nova Varoš PP ndash Prijepolje S ndash Sjenica NP ndash Novi Pazar T ndash Tutin sandžačke općine u Crnoj Gori PL ndash Pljevlja BP ndash Bojelo Polje IG ndash Ivangrad (Berane) R ndash Ro-žaje PL ndash Plav

Izvor Kartu izradio autor prema predlošku u Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezul-tati po opštinama) knjiga VI priredili Grabeljšek D i sur SFRJ ndash Savezni zavod za statistiku Beograd 1994

15

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

4 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA KRALJEVINE SHSJUGOSLAVIJE

41 Popis iz 1921

U vrijeme provođenja popisa iz 1921 Sandžak je bio podijeljen na šest okruga Pritom su se dva Prijepolje i Raška nalazila na tlu današnje Srbije Na prostoru današnje Crne Gore nalazili su se okruzi Pljevlja Bijelo Polje Berane i Andrijevica Svaki od njih kao što se vidi iz tablice 1 sastojao se od više srezova te od općine koju je formiralo upravno središte samog okruga

Kod popisa iz 1921 do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno kombinacijom pokazatelja koji se odnose na vjeru i mate-rinji jezik Broj SrbaCrnogoraca dobiven je tako da smo od broja pravosla-vaca oduzeli govornike ruskog i rumunjskog a broj Bošnjaka tako da smo od broja muslimana oduzeli govornike turskog i albanskog uz izuzetak približnog dijela katoličkih govornika albanskog (373) nastanjenih u srezu Plav-Gusinje Sveukupno 1921 od 216120 stanovnika Sandžaka približno je 96201 ili 445 Bošnjaka 115653 ili 535 SrbaCrnogoraca 2989 ili 14 Albanaca te 976 ili 05 ostalih S obzirom na naknadni razvoj važno je uo-čiti da je među raquoostalimalaquo Turaka bilo 551 te da su u brojčanom smislu predstavljali minorni dio sandžačke populacije

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

16

Tabl

ica

1

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

921

Tabl

e 1

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

921

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1921

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

OKR

UG

PRI

JEP

423

2224

570

581

1771

941

933

01

419

2699

1-

00

396

09

Opć

ina

Prije

polje

3329

940

282

2360

709

290

933

0399

2-

00

260

8Sr

ez M

ileše

va15

639

7238

463

8401

537

-0

015

637

100

-0

02

00

Srez

Nov

a Va

roš

9798

8035

820

1763

180

-0

097

7199

7-

00

270

3Sr

ez P

ribo

j13

556

8357

616

5195

383

40

013

215

975

-0

034

12

5O

KRU

G R

AŠK

A72

365

287

2339

743

361

599

281

04

699

4496

719

442

747

70

7O

pćin

a N

ovi P

azar

111

8516

5214

892

9583

123

82

110

585

946

198

18

402

36

Srez

Dež

eva

258

0316

864

654

8939

346

-0

025

761

998

10

041

02

Srez

Sje

nica

225

0386

4138

413

820

614

420

221

605

960

867

39

310

1Sr

ez Š

tavi

ca12

874

1566

122

113

0787

81

00

119

9393

287

86

83

00

OKR

UG

PLJ

EVLJ

A26

798

1730

664

693

5634

913

60

526

723

997

160

159

02

Opć

ina

Plje

vlja

6356

2287

360

3933

619

136

21

6281

988

160

359

09

Srez

Bol

jani

ć93

7658

0761

935

6938

1-

00

9376

100

-0

0-

00

Srez

Plje

vlja

110

6692

1283

218

5416

8-

00

110

6610

0-

00

-0

0O

KRU

G B

IJELO

P

261

4712

022

460

141

0553

920

01

261

3610

08

00

30

0O

pćin

a Bi

jelo

Pol

je33

0010

4831

822

3467

718

05

3294

998

40

12

01

Srez

Bije

lo P

olje

123

4875

3461

048

1239

02

00

123

4410

04

00

-0

0

17

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Srez

Loz

na10

499

3440

328

7059

672

-0

010

498

100

-0

01

00

OKR

UG

BER

AN

E23

864

149

7062

788

2237

072

03

235

6198

727

51

228

01

Opć

ina

Bera

ne27

6215

8257

311

1240

368

25

2714

983

210

827

10

Srez

Ber

ane

7215

7209

999

60

1-

00

7214

100

-0

01

00

Srez

Bud

imlje

6544

5768

881

776

119

-0

065

4410

0-

00

-0

0Sr

ez R

ožaj

7343

411

56

6928

943

40

170

8996

525

43

5-

00

OKR

UG

AN

DRI

JEV

246

2418

154

737

6081

247

389

16

238

6596

974

63

013

01

Opć

ina

And

rije

vica

492

455

925

244

913

26

488

992

20

42

04

Srez

And

rije

vica

5786

5758

995

280

5-

00

5781

999

40

11

00

Srez

Kra

lje59

8659

8410

02

00

-0

059

8410

0-

00

20

0Sr

ez M

ataš

evo

2068

2067

100

-0

01

00

2066

999

-0

02

01

Srez

Pla

v-G

usin

je10

292

3890

378

6027

586

375

36

9546

928

740

72

60

1

SRPS

KI S

AN

DŽA

K11

468

753

293

465

6108

053

331

40

311

187

097

519

441

787

30

8C

RNO

GO

R S

AN

101

433

624

5261

638

364

378

617

06

100

285

989

1045

10

103

01

SAN

DŽA

K21

612

011

574

553

699

444

460

931

04

212

155

982

2989

14

976

05

Izvo

r D

efini

tivni

rezu

ltati

popi

sa st

anov

ništ

va o

d 31

jan

uara

192

1 g

od

Kral

jevin

a Ju

gosla

vija

ndash O

pšta

drž

avna

stat

istik

a S

araj

evo

193

2

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

18

42 Popis iz 1931

U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline

I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)

19

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

2

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

931

Tabl

e 2

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

931

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1931

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

PRIB

OJ

160

7010

008

623

6011

374

510

316

037

998

-0

033

02

NO

VA V

ARO

Š12

248

107

3187

614

8812

129

02

122

3899

9-

00

100

1M

ILEŠ

EVA

236

0612

642

536

1092

746

337

02

234

8299

5-

00

124

05

SJEN

ICA

282

9211

992

424

162

6557

535

01

282

6299

95

00

250

1D

EŽEV

A42

159

243

7657

817

416

413

367

09

417

3999

047

01

373

09

ŠTA

VIC

A16

602

2711

163

138

8083

611

01

161

8497

541

02

58

00

PLJE

VLJ

A33

196

236

9871

491

8727

731

10

933

140

998

10

055

02

BIJE

LO P

OLJ

E32

907

201

0261

112

765

388

400

132

862

999

-0

045

01

BERA

NE

310

0318

523

597

123

1439

716

60

530

900

997

150

088

03

AN

DRI

JEV

ICA

272

2119

443

714

7403

272

375

14

268

0898

537

31

440

01

SRPS

KI S

AN

DŽA

K13

897

772

460

521

659

8747

553

00

413

794

299

346

20

357

30

4C

RNO

GO

R

SAN

124

327

817

6665

841

669

335

892

07

123

710

995

389

03

228

02

SAN

DŽA

K26

330

415

422

658

610

765

640

914

220

526

165

299

485

10

380

10

3Iz

vor

Prisu

tno

stan

ovni

štvo

po

vero

ispov

esti

i mat

ernj

em je

ziku

po

popi

su o

d 31

mar

ta 1

931

god

ine ndash

Pre

gled

po

opšt

inam

a B

eogr

ad 1

945

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

20

5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961

Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)

51 Popis iz 1948

Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski

Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima

21

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

3

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

948

Tabl

e 3

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

948

cens

us

1948

uk

upno

n-M

S

C

G

A

osta

li

Srez

PRI

BOJ

178

4510

135

716

721

937

101

06

-0

010

01

Srez

ZLA

TARS

KI

192

659

00

192

2499

82

00

30

027

01

Srez

MIL

EŠEV

SKI

288

0440

11

428

067

974

313

11

10

022

01

Srez

SJE

NIC

A34

805

820

234

693

997

110

0-

00

190

1Sr

ez D

EŽEV

SKI

321

5699

83

131

094

967

70

0-

00

570

2G

rad

N P

AZA

R11

992

1085

90

106

7889

092

08

400

397

08

Srez

ŠTA

VIČ

KI

246

6225

01

024

383

989

180

1-

00

110

0

Srez

PLJ

EVLJ

A29

921

30

085

03

298

2799

7-

00

60

0G

rad

PLJE

VLJ

A60

0526

04

244

41

5662

943

30

070

12

Srez

BIJE

LO P

OLJ

E40

326

40

040

21

039

823

988

-0

097

02

Srez

BER

AN

SKI

373

7510

00

348

09

367

8698

417

30

558

02

Srez

AN

DRI

JEV

ICA

276

234

00

750

325

288

915

2176

79

800

3

SRPS

KI S

AN

DŽA

K16

952

938

382

316

486

097

254

40

344

00

243

01

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž14

125

047

00

1154

08

137

386

973

2352

17

311

02

SAN

DŽA

K31

077

938

851

316

601

453

413

793

044

423

960

855

40

2

Izvo

r St

alno

stan

ovni

štvo

po

naro

dnos

ti po

pop

isu o

d 15

mar

ta 1

948

god

ine

Beog

rad

195

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

22

52 Popis iz 1953

Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski

Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)

23

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

4

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

953

Tabl

e 4

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

953

cens

us

1953

uk

upno

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

207

8416

230

781

100

05

30

041

6820

128

31

4ZL

ATA

R21

424

208

6597

49

00

60

048

62

358

03

MIL

EŠEV

A33

846

256

6575

839

61

211

00

7526

222

248

07

SJEN

ICA

381

7923

412

613

102

03

420

113

758

360

865

23

DEŽ

EVA

503

3125

177

500

174

03

144

03

135

6426

911

272

224

ŠTA

VIC

A27

983

5006

179

103

04

565

20

190

9068

232

1911

5

PLJE

VLJ

A40

876

827

20

373

6891

431

01

2401

59

249

06

BIJE

LO P

OLJ

E46

057

378

08

439

9295

52

00

1504

33

181

04

IVA

NG

RAD

706

4135

60

564

201

909

3567

50

2127

30

390

06

SRPS

KI

SAN

DŽA

K19

254

711

635

560

488

40

577

10

458

592

304

159

458

3

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž15

757

415

611

014

556

192

436

002

360

323

882

00

5

SAN

DŽA

K35

012

111

791

633

714

644

541

843

711

264

624

185

167

654

8

Izvo

r U

kupn

o st

anov

ništ

vo p

o na

rodn

osti

ndash po

pis 1

953

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

24

53 Popis iz 1961

Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)

Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)

25

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

5

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

961

Tabl

e 5

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

961

cens

us

1961

uk

upno

etn-

M

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

261

4767

9926

018

380

703

245

09

190

119

70

850

71

9N

VA

ROŠ

247

7045

31

823

802

961

106

04

70

043

02

359

14

PRIJE

POLJ

E38

925

9810

252

257

1666

156

81

510

50

333

40

923

926

1SJ

ENIC

A36

950

1735

247

017

474

473

129

03

290

185

52

311

113

0N

PA

ZAR

587

7723

250

396

279

3347

554

30

912

60

212

612

156

649

6TU

TIN

299

5920

535

685

4485

150

770

322

01

529

18

4311

144

PLJE

VLJ

A46

677

6794

146

769

16

386

1482

715

00

910

239

40

8BI

JELO

PO

LJE

466

5198

5721

142

00

934

750

745

100

020

90

414

053

0IV

AN

GRA

D44

072

4406

100

330

07

385

6987

541

01

970

262

91

4RO

ŽAJ

147

0080

0954

576

05

5428

369

528

36

222

15

437

30

PLA

V18

913

673

36

650

314

890

787

3131

166

970

557

03

SRPS

KI

SAN

215

528

781

9936

311

779

054

716

680

830

80

132

191

514

344

67

CRN

OG

SA

ND

Ž17

101

329

739

174

1660

10

132

251

773

3725

22

716

04

2922

17

SAN

DŽA

K38

654

110

793

827

911

945

030

913

391

934

640

331

039

351

017

266

45

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va d

omać

inst

ava

i sta

nova

u 1

961

god

ini

Nac

iona

lni s

asta

v st

anov

ništ

va F

NR

Jugo

slavi

je (p

odac

i po

nase

ljim

a i o

pštin

ama)

kn

jiga

III

Save

zni z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

994

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

26

6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991

Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica

61 Popis iz 1971

Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 6: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

12

sretnije rješenje Napokon po raspadu Jugoslavije i uspostavi neovisne BiH na Drugome bošnjačkom saboru održanom krajem 1993 donesena je odluka da se nacionalni naziv raquoMuslimanilaquo zamijeni tradicionalnim imenom raquoBoš-njacilaquo što je gotovo unisono prihvaćeno u bošnjačkom korpusu (Imamović 1998 569)

3 POJAM SANDŽAKA

Gledišta o tome što je Sandžak koje krajeve zauzima nisu posve ujed-načena Stoga je nužno definirati što smatramo pod tim pojmom U povije-snom smislu za trajanja osmanske vlasti nad ovdašnjim prostorima riječ je bila o najistočnijem dijelu Bosanskog pašaluka Nakon što je Austro-Ugarska zauzela BiH taj dio ostaje pod osmanskom vlašću i to u sklopu Kosovskog vilajeta U teritorijalnom smislu predstavljao je svojevrstan geopolitički klin između Srbije i Crne Gore Za taj dio nekadašnje osmanske Bosne budući da je povremeno predstavljao jedinstvenu upravnu cjelinu ustalio se naziv No-vopazarski sandžak Unatoč tome tijekom završne faze osmanske vlasti bio je razdijeljen između Pljevljanskog Sjeničkog Pećkog i Prištinskog sandžaka (Kosančić 1912 1 16-18) Cijeli taj kraj podijeljen je 1912 za Prvoga balkan-skog rata između Srbije i Crne Gore Podjela je vrlo kratko trajala jer je po-čeo Prvi svjetski rat (1914 ndash 1918) i te su dvije zemlje okupirane Po njegovu je okončanju Crna Gora inkorporirana u sastav Srbije koja potom postaje di-jelom Kraljevine SHSJugoslavije (1918 ndash 1941) Sandžak je iznova podijeljen nakon Drugoga svjetskog rata (1939 ndash 1945) federalizacijom Socijalističke Ju-goslavije Tada je približno po liniji iz 1912 njegov sjeverni dio postao dijelom Srbije a južni Crne Gore

U novim prilikama mijenja se i doživljaj prostornog okvira Sandžaka Dije-lom Novopazarskog sandžaka bila je i Mitrovica (Kosovska Titova) sa svojom okolicom Naknadno postaje dijelom Kosova te se na nju gleda s tog stajališta S druge strane suvremeni pojam Sandžaka uključuje područje Plava u Crnoj Gori koje se prethodno u pravilu nije doživljavalo kao njegov dio Mada Sandžak ostaje prepoznatljiv kao zasebna formacija u osnovi je riječ o po-vijesnoj percepciji održavanoj posebnošću njegova etničkoga karaktera dakle kao kraja u kojem obitavaju Bošnjaci (pretežito na istoku prema Kosovu) te Srbi i Crnogorci (pretežito na zapadu prema BiH)

Za trajanja Jugoslavije što se nastavilo i poslije ni srpski ni crnogorski dio Sandžaka nisu imali poseban političko-teritorijalni status Bili su dije-lom lokalnih upravnih jedinica koje su s vremenom mijenjale svoj opseg Te promjene nisu bile znatne no bilo ih je s tim da su se u najuočljivijoj

13

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

mjeri odvijale na razini andrijevičkoga kraja Bez analize tih promjena te nji-hovih učinaka kako na vanjski okvir Sandžaka tako i na njegovu unutarnju podjelu ne može se usporediti sandžačke etničke suodnose u vremenima u kojima su se razlikovale njegove teritorijalno-upravne značajke Usporedbe su moguće tek od 1961 kad stječe postojeći okvir Od tada se njegov srp-ski dio sastoji od šest općina Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar i Tutin a crnogorski od pet Pljevlja Bijelo Polje Ivangrad Rožaj (od po-pisa 2003 raquoRožajelaquo) i Plav (v sliku 1) s tim da je 1990 od južnog dijela općine Ivangrad (iznova) oformljena općina Andrijevica a od njenog nasjevernijeg dijela 2012 općina Petnjica Pri navedenim i sličnim usporedbama valja me-đutim voditi računa o mogućoj različitosti metodologija koje su primijenjene prilikom provođenja popisa koji se uspoređuju (pitanje regulacije stalnoga ise-ljenog i doseljenog stanovništva radnika na privremenom radu u inozemstvu itd)

Sukladno prikazanom okviru Sandžak zauzima 8687 kmsup2 pri čemu nje-gov srpski dio 4499 kmsup2 (518) a crnogorski 4188 kmsup2 (482) (Bertić 1987 230 236) U radu će se istaknuti etnički suodnosi u Sandžaku prilikom analize svakog od popisa primarno zbog uvida u stanje koje je njime registrirano a manje zbog usporedbe rezultata različitih popisa Kako predmet rada nije us-poredba etnodemografskih relacija u samom Sandžaku povijesne promjene nje-gova vanjskog okvira kao i granica između njegovih upravnih jedinica nisu važne za naše istraživanje Neovisno o tim promjenama putem svakog od popisa bilo je moguće doći do podataka koji su nam relevantni i omogućuju uvid u prilike u kontekstu ukupne bošnjačke zajednice unutar Sandžaka

Osim promjena granica upravnih cjelina u pojedinim slučajevima mije-njali su se i njihovi nazivi Tako su u starijim razdobljima nazivi općina Pri-jepolje Tutin i Novi Pazar bili Mileševa Štavica i Deževa Grad Berane po kojemu su se nazivale sve cjeline kojima je povijesno bio središtem (okrug srez i općina) između 1949 i 1992 nazivan je Ivangradom Nadalje u pri-loženim tablicama posebno će biti istaknute upravne jedinice srpskoga a posebno crnogorskog dijela Sandžaka Bit će navedene sukladno svome geografskom položaju na relaciji zapad ndash istok s tim da će u konačnici biti predstavljeni rezultati za cjelinu promatranog prostora U svim će tablicama osim govornika raquosrpsko-hrvatskoglaquo (raquoSrbi ili Hrvatilaquo) (Kraljevina SHSJugo-slavija) tj Bošnjaka Srba i Crnogoraca (popisi od 1948) biti obuhvaćeni i govornici albanskoga odnosno Albanci jer predstavljaju uvjetno rečeno autohtone stanovnike istočnog dijela Sandžaka Što se tiče samog bošnjačkog naziva on je unatoč svojoj povijesnosti kako je već rečeno tek krajem 1993 stekao ulogu nacionalnog imena bošnjačke zajednice No kako bi se izbjegle

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

14

nejasnoće u pravilu se tim nazivom koristimo za označivanje bošnjačkog naroda u svim razmatranim razdobljima

Slika 1 Općine Srbije i Crne Gore koje oblikuju prostor Sandžaka (1961 ndash 1981)

Figure 1 Municipalities of Serbia and Montenegro which shape Sandžak (1961ndash1981)

Legenda Pune istaknute linije ndash republičke državne granice pune tanke linije ndash općinske gra-nice (1961-1981) isprekidane linije ndash granica između Kosova i (ostatka) Srbije sandžačke općine u Srbiji P ndash Priboj N ndash Nova Varoš PP ndash Prijepolje S ndash Sjenica NP ndash Novi Pazar T ndash Tutin sandžačke općine u Crnoj Gori PL ndash Pljevlja BP ndash Bojelo Polje IG ndash Ivangrad (Berane) R ndash Ro-žaje PL ndash Plav

Izvor Kartu izradio autor prema predlošku u Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezul-tati po opštinama) knjiga VI priredili Grabeljšek D i sur SFRJ ndash Savezni zavod za statistiku Beograd 1994

15

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

4 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA KRALJEVINE SHSJUGOSLAVIJE

41 Popis iz 1921

U vrijeme provođenja popisa iz 1921 Sandžak je bio podijeljen na šest okruga Pritom su se dva Prijepolje i Raška nalazila na tlu današnje Srbije Na prostoru današnje Crne Gore nalazili su se okruzi Pljevlja Bijelo Polje Berane i Andrijevica Svaki od njih kao što se vidi iz tablice 1 sastojao se od više srezova te od općine koju je formiralo upravno središte samog okruga

Kod popisa iz 1921 do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno kombinacijom pokazatelja koji se odnose na vjeru i mate-rinji jezik Broj SrbaCrnogoraca dobiven je tako da smo od broja pravosla-vaca oduzeli govornike ruskog i rumunjskog a broj Bošnjaka tako da smo od broja muslimana oduzeli govornike turskog i albanskog uz izuzetak približnog dijela katoličkih govornika albanskog (373) nastanjenih u srezu Plav-Gusinje Sveukupno 1921 od 216120 stanovnika Sandžaka približno je 96201 ili 445 Bošnjaka 115653 ili 535 SrbaCrnogoraca 2989 ili 14 Albanaca te 976 ili 05 ostalih S obzirom na naknadni razvoj važno je uo-čiti da je među raquoostalimalaquo Turaka bilo 551 te da su u brojčanom smislu predstavljali minorni dio sandžačke populacije

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

16

Tabl

ica

1

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

921

Tabl

e 1

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

921

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1921

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

OKR

UG

PRI

JEP

423

2224

570

581

1771

941

933

01

419

2699

1-

00

396

09

Opć

ina

Prije

polje

3329

940

282

2360

709

290

933

0399

2-

00

260

8Sr

ez M

ileše

va15

639

7238

463

8401

537

-0

015

637

100

-0

02

00

Srez

Nov

a Va

roš

9798

8035

820

1763

180

-0

097

7199

7-

00

270

3Sr

ez P

ribo

j13

556

8357

616

5195

383

40

013

215

975

-0

034

12

5O

KRU

G R

AŠK

A72

365

287

2339

743

361

599

281

04

699

4496

719

442

747

70

7O

pćin

a N

ovi P

azar

111

8516

5214

892

9583

123

82

110

585

946

198

18

402

36

Srez

Dež

eva

258

0316

864

654

8939

346

-0

025

761

998

10

041

02

Srez

Sje

nica

225

0386

4138

413

820

614

420

221

605

960

867

39

310

1Sr

ez Š

tavi

ca12

874

1566

122

113

0787

81

00

119

9393

287

86

83

00

OKR

UG

PLJ

EVLJ

A26

798

1730

664

693

5634

913

60

526

723

997

160

159

02

Opć

ina

Plje

vlja

6356

2287

360

3933

619

136

21

6281

988

160

359

09

Srez

Bol

jani

ć93

7658

0761

935

6938

1-

00

9376

100

-0

0-

00

Srez

Plje

vlja

110

6692

1283

218

5416

8-

00

110

6610

0-

00

-0

0O

KRU

G B

IJELO

P

261

4712

022

460

141

0553

920

01

261

3610

08

00

30

0O

pćin

a Bi

jelo

Pol

je33

0010

4831

822

3467

718

05

3294

998

40

12

01

Srez

Bije

lo P

olje

123

4875

3461

048

1239

02

00

123

4410

04

00

-0

0

17

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Srez

Loz

na10

499

3440

328

7059

672

-0

010

498

100

-0

01

00

OKR

UG

BER

AN

E23

864

149

7062

788

2237

072

03

235

6198

727

51

228

01

Opć

ina

Bera

ne27

6215

8257

311

1240

368

25

2714

983

210

827

10

Srez

Ber

ane

7215

7209

999

60

1-

00

7214

100

-0

01

00

Srez

Bud

imlje

6544

5768

881

776

119

-0

065

4410

0-

00

-0

0Sr

ez R

ožaj

7343

411

56

6928

943

40

170

8996

525

43

5-

00

OKR

UG

AN

DRI

JEV

246

2418

154

737

6081

247

389

16

238

6596

974

63

013

01

Opć

ina

And

rije

vica

492

455

925

244

913

26

488

992

20

42

04

Srez

And

rije

vica

5786

5758

995

280

5-

00

5781

999

40

11

00

Srez

Kra

lje59

8659

8410

02

00

-0

059

8410

0-

00

20

0Sr

ez M

ataš

evo

2068

2067

100

-0

01

00

2066

999

-0

02

01

Srez

Pla

v-G

usin

je10

292

3890

378

6027

586

375

36

9546

928

740

72

60

1

SRPS

KI S

AN

DŽA

K11

468

753

293

465

6108

053

331

40

311

187

097

519

441

787

30

8C

RNO

GO

R S

AN

101

433

624

5261

638

364

378

617

06

100

285

989

1045

10

103

01

SAN

DŽA

K21

612

011

574

553

699

444

460

931

04

212

155

982

2989

14

976

05

Izvo

r D

efini

tivni

rezu

ltati

popi

sa st

anov

ništ

va o

d 31

jan

uara

192

1 g

od

Kral

jevin

a Ju

gosla

vija

ndash O

pšta

drž

avna

stat

istik

a S

araj

evo

193

2

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

18

42 Popis iz 1931

U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline

I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)

19

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

2

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

931

Tabl

e 2

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

931

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1931

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

PRIB

OJ

160

7010

008

623

6011

374

510

316

037

998

-0

033

02

NO

VA V

ARO

Š12

248

107

3187

614

8812

129

02

122

3899

9-

00

100

1M

ILEŠ

EVA

236

0612

642

536

1092

746

337

02

234

8299

5-

00

124

05

SJEN

ICA

282

9211

992

424

162

6557

535

01

282

6299

95

00

250

1D

EŽEV

A42

159

243

7657

817

416

413

367

09

417

3999

047

01

373

09

ŠTA

VIC

A16

602

2711

163

138

8083

611

01

161

8497

541

02

58

00

PLJE

VLJ

A33

196

236

9871

491

8727

731

10

933

140

998

10

055

02

BIJE

LO P

OLJ

E32

907

201

0261

112

765

388

400

132

862

999

-0

045

01

BERA

NE

310

0318

523

597

123

1439

716

60

530

900

997

150

088

03

AN

DRI

JEV

ICA

272

2119

443

714

7403

272

375

14

268

0898

537

31

440

01

SRPS

KI S

AN

DŽA

K13

897

772

460

521

659

8747

553

00

413

794

299

346

20

357

30

4C

RNO

GO

R

SAN

124

327

817

6665

841

669

335

892

07

123

710

995

389

03

228

02

SAN

DŽA

K26

330

415

422

658

610

765

640

914

220

526

165

299

485

10

380

10

3Iz

vor

Prisu

tno

stan

ovni

štvo

po

vero

ispov

esti

i mat

ernj

em je

ziku

po

popi

su o

d 31

mar

ta 1

931

god

ine ndash

Pre

gled

po

opšt

inam

a B

eogr

ad 1

945

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

20

5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961

Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)

51 Popis iz 1948

Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski

Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima

21

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

3

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

948

Tabl

e 3

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

948

cens

us

1948

uk

upno

n-M

S

C

G

A

osta

li

Srez

PRI

BOJ

178

4510

135

716

721

937

101

06

-0

010

01

Srez

ZLA

TARS

KI

192

659

00

192

2499

82

00

30

027

01

Srez

MIL

EŠEV

SKI

288

0440

11

428

067

974

313

11

10

022

01

Srez

SJE

NIC

A34

805

820

234

693

997

110

0-

00

190

1Sr

ez D

EŽEV

SKI

321

5699

83

131

094

967

70

0-

00

570

2G

rad

N P

AZA

R11

992

1085

90

106

7889

092

08

400

397

08

Srez

ŠTA

VIČ

KI

246

6225

01

024

383

989

180

1-

00

110

0

Srez

PLJ

EVLJ

A29

921

30

085

03

298

2799

7-

00

60

0G

rad

PLJE

VLJ

A60

0526

04

244

41

5662

943

30

070

12

Srez

BIJE

LO P

OLJ

E40

326

40

040

21

039

823

988

-0

097

02

Srez

BER

AN

SKI

373

7510

00

348

09

367

8698

417

30

558

02

Srez

AN

DRI

JEV

ICA

276

234

00

750

325

288

915

2176

79

800

3

SRPS

KI S

AN

DŽA

K16

952

938

382

316

486

097

254

40

344

00

243

01

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž14

125

047

00

1154

08

137

386

973

2352

17

311

02

SAN

DŽA

K31

077

938

851

316

601

453

413

793

044

423

960

855

40

2

Izvo

r St

alno

stan

ovni

štvo

po

naro

dnos

ti po

pop

isu o

d 15

mar

ta 1

948

god

ine

Beog

rad

195

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

22

52 Popis iz 1953

Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski

Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)

23

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

4

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

953

Tabl

e 4

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

953

cens

us

1953

uk

upno

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

207

8416

230

781

100

05

30

041

6820

128

31

4ZL

ATA

R21

424

208

6597

49

00

60

048

62

358

03

MIL

EŠEV

A33

846

256

6575

839

61

211

00

7526

222

248

07

SJEN

ICA

381

7923

412

613

102

03

420

113

758

360

865

23

DEŽ

EVA

503

3125

177

500

174

03

144

03

135

6426

911

272

224

ŠTA

VIC

A27

983

5006

179

103

04

565

20

190

9068

232

1911

5

PLJE

VLJ

A40

876

827

20

373

6891

431

01

2401

59

249

06

BIJE

LO P

OLJ

E46

057

378

08

439

9295

52

00

1504

33

181

04

IVA

NG

RAD

706

4135

60

564

201

909

3567

50

2127

30

390

06

SRPS

KI

SAN

DŽA

K19

254

711

635

560

488

40

577

10

458

592

304

159

458

3

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž15

757

415

611

014

556

192

436

002

360

323

882

00

5

SAN

DŽA

K35

012

111

791

633

714

644

541

843

711

264

624

185

167

654

8

Izvo

r U

kupn

o st

anov

ništ

vo p

o na

rodn

osti

ndash po

pis 1

953

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

24

53 Popis iz 1961

Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)

Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)

25

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

5

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

961

Tabl

e 5

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

961

cens

us

1961

uk

upno

etn-

M

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

261

4767

9926

018

380

703

245

09

190

119

70

850

71

9N

VA

ROŠ

247

7045

31

823

802

961

106

04

70

043

02

359

14

PRIJE

POLJ

E38

925

9810

252

257

1666

156

81

510

50

333

40

923

926

1SJ

ENIC

A36

950

1735

247

017

474

473

129

03

290

185

52

311

113

0N

PA

ZAR

587

7723

250

396

279

3347

554

30

912

60

212

612

156

649

6TU

TIN

299

5920

535

685

4485

150

770

322

01

529

18

4311

144

PLJE

VLJ

A46

677

6794

146

769

16

386

1482

715

00

910

239

40

8BI

JELO

PO

LJE

466

5198

5721

142

00

934

750

745

100

020

90

414

053

0IV

AN

GRA

D44

072

4406

100

330

07

385

6987

541

01

970

262

91

4RO

ŽAJ

147

0080

0954

576

05

5428

369

528

36

222

15

437

30

PLA

V18

913

673

36

650

314

890

787

3131

166

970

557

03

SRPS

KI

SAN

215

528

781

9936

311

779

054

716

680

830

80

132

191

514

344

67

CRN

OG

SA

ND

Ž17

101

329

739

174

1660

10

132

251

773

3725

22

716

04

2922

17

SAN

DŽA

K38

654

110

793

827

911

945

030

913

391

934

640

331

039

351

017

266

45

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va d

omać

inst

ava

i sta

nova

u 1

961

god

ini

Nac

iona

lni s

asta

v st

anov

ništ

va F

NR

Jugo

slavi

je (p

odac

i po

nase

ljim

a i o

pštin

ama)

kn

jiga

III

Save

zni z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

994

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

26

6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991

Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica

61 Popis iz 1971

Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 7: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

13

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

mjeri odvijale na razini andrijevičkoga kraja Bez analize tih promjena te nji-hovih učinaka kako na vanjski okvir Sandžaka tako i na njegovu unutarnju podjelu ne može se usporediti sandžačke etničke suodnose u vremenima u kojima su se razlikovale njegove teritorijalno-upravne značajke Usporedbe su moguće tek od 1961 kad stječe postojeći okvir Od tada se njegov srp-ski dio sastoji od šest općina Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar i Tutin a crnogorski od pet Pljevlja Bijelo Polje Ivangrad Rožaj (od po-pisa 2003 raquoRožajelaquo) i Plav (v sliku 1) s tim da je 1990 od južnog dijela općine Ivangrad (iznova) oformljena općina Andrijevica a od njenog nasjevernijeg dijela 2012 općina Petnjica Pri navedenim i sličnim usporedbama valja me-đutim voditi računa o mogućoj različitosti metodologija koje su primijenjene prilikom provođenja popisa koji se uspoređuju (pitanje regulacije stalnoga ise-ljenog i doseljenog stanovništva radnika na privremenom radu u inozemstvu itd)

Sukladno prikazanom okviru Sandžak zauzima 8687 kmsup2 pri čemu nje-gov srpski dio 4499 kmsup2 (518) a crnogorski 4188 kmsup2 (482) (Bertić 1987 230 236) U radu će se istaknuti etnički suodnosi u Sandžaku prilikom analize svakog od popisa primarno zbog uvida u stanje koje je njime registrirano a manje zbog usporedbe rezultata različitih popisa Kako predmet rada nije us-poredba etnodemografskih relacija u samom Sandžaku povijesne promjene nje-gova vanjskog okvira kao i granica između njegovih upravnih jedinica nisu važne za naše istraživanje Neovisno o tim promjenama putem svakog od popisa bilo je moguće doći do podataka koji su nam relevantni i omogućuju uvid u prilike u kontekstu ukupne bošnjačke zajednice unutar Sandžaka

Osim promjena granica upravnih cjelina u pojedinim slučajevima mije-njali su se i njihovi nazivi Tako su u starijim razdobljima nazivi općina Pri-jepolje Tutin i Novi Pazar bili Mileševa Štavica i Deževa Grad Berane po kojemu su se nazivale sve cjeline kojima je povijesno bio središtem (okrug srez i općina) između 1949 i 1992 nazivan je Ivangradom Nadalje u pri-loženim tablicama posebno će biti istaknute upravne jedinice srpskoga a posebno crnogorskog dijela Sandžaka Bit će navedene sukladno svome geografskom položaju na relaciji zapad ndash istok s tim da će u konačnici biti predstavljeni rezultati za cjelinu promatranog prostora U svim će tablicama osim govornika raquosrpsko-hrvatskoglaquo (raquoSrbi ili Hrvatilaquo) (Kraljevina SHSJugo-slavija) tj Bošnjaka Srba i Crnogoraca (popisi od 1948) biti obuhvaćeni i govornici albanskoga odnosno Albanci jer predstavljaju uvjetno rečeno autohtone stanovnike istočnog dijela Sandžaka Što se tiče samog bošnjačkog naziva on je unatoč svojoj povijesnosti kako je već rečeno tek krajem 1993 stekao ulogu nacionalnog imena bošnjačke zajednice No kako bi se izbjegle

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

14

nejasnoće u pravilu se tim nazivom koristimo za označivanje bošnjačkog naroda u svim razmatranim razdobljima

Slika 1 Općine Srbije i Crne Gore koje oblikuju prostor Sandžaka (1961 ndash 1981)

Figure 1 Municipalities of Serbia and Montenegro which shape Sandžak (1961ndash1981)

Legenda Pune istaknute linije ndash republičke državne granice pune tanke linije ndash općinske gra-nice (1961-1981) isprekidane linije ndash granica između Kosova i (ostatka) Srbije sandžačke općine u Srbiji P ndash Priboj N ndash Nova Varoš PP ndash Prijepolje S ndash Sjenica NP ndash Novi Pazar T ndash Tutin sandžačke općine u Crnoj Gori PL ndash Pljevlja BP ndash Bojelo Polje IG ndash Ivangrad (Berane) R ndash Ro-žaje PL ndash Plav

Izvor Kartu izradio autor prema predlošku u Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezul-tati po opštinama) knjiga VI priredili Grabeljšek D i sur SFRJ ndash Savezni zavod za statistiku Beograd 1994

15

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

4 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA KRALJEVINE SHSJUGOSLAVIJE

41 Popis iz 1921

U vrijeme provođenja popisa iz 1921 Sandžak je bio podijeljen na šest okruga Pritom su se dva Prijepolje i Raška nalazila na tlu današnje Srbije Na prostoru današnje Crne Gore nalazili su se okruzi Pljevlja Bijelo Polje Berane i Andrijevica Svaki od njih kao što se vidi iz tablice 1 sastojao se od više srezova te od općine koju je formiralo upravno središte samog okruga

Kod popisa iz 1921 do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno kombinacijom pokazatelja koji se odnose na vjeru i mate-rinji jezik Broj SrbaCrnogoraca dobiven je tako da smo od broja pravosla-vaca oduzeli govornike ruskog i rumunjskog a broj Bošnjaka tako da smo od broja muslimana oduzeli govornike turskog i albanskog uz izuzetak približnog dijela katoličkih govornika albanskog (373) nastanjenih u srezu Plav-Gusinje Sveukupno 1921 od 216120 stanovnika Sandžaka približno je 96201 ili 445 Bošnjaka 115653 ili 535 SrbaCrnogoraca 2989 ili 14 Albanaca te 976 ili 05 ostalih S obzirom na naknadni razvoj važno je uo-čiti da je među raquoostalimalaquo Turaka bilo 551 te da su u brojčanom smislu predstavljali minorni dio sandžačke populacije

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

16

Tabl

ica

1

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

921

Tabl

e 1

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

921

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1921

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

OKR

UG

PRI

JEP

423

2224

570

581

1771

941

933

01

419

2699

1-

00

396

09

Opć

ina

Prije

polje

3329

940

282

2360

709

290

933

0399

2-

00

260

8Sr

ez M

ileše

va15

639

7238

463

8401

537

-0

015

637

100

-0

02

00

Srez

Nov

a Va

roš

9798

8035

820

1763

180

-0

097

7199

7-

00

270

3Sr

ez P

ribo

j13

556

8357

616

5195

383

40

013

215

975

-0

034

12

5O

KRU

G R

AŠK

A72

365

287

2339

743

361

599

281

04

699

4496

719

442

747

70

7O

pćin

a N

ovi P

azar

111

8516

5214

892

9583

123

82

110

585

946

198

18

402

36

Srez

Dež

eva

258

0316

864

654

8939

346

-0

025

761

998

10

041

02

Srez

Sje

nica

225

0386

4138

413

820

614

420

221

605

960

867

39

310

1Sr

ez Š

tavi

ca12

874

1566

122

113

0787

81

00

119

9393

287

86

83

00

OKR

UG

PLJ

EVLJ

A26

798

1730

664

693

5634

913

60

526

723

997

160

159

02

Opć

ina

Plje

vlja

6356

2287

360

3933

619

136

21

6281

988

160

359

09

Srez

Bol

jani

ć93

7658

0761

935

6938

1-

00

9376

100

-0

0-

00

Srez

Plje

vlja

110

6692

1283

218

5416

8-

00

110

6610

0-

00

-0

0O

KRU

G B

IJELO

P

261

4712

022

460

141

0553

920

01

261

3610

08

00

30

0O

pćin

a Bi

jelo

Pol

je33

0010

4831

822

3467

718

05

3294

998

40

12

01

Srez

Bije

lo P

olje

123

4875

3461

048

1239

02

00

123

4410

04

00

-0

0

17

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Srez

Loz

na10

499

3440

328

7059

672

-0

010

498

100

-0

01

00

OKR

UG

BER

AN

E23

864

149

7062

788

2237

072

03

235

6198

727

51

228

01

Opć

ina

Bera

ne27

6215

8257

311

1240

368

25

2714

983

210

827

10

Srez

Ber

ane

7215

7209

999

60

1-

00

7214

100

-0

01

00

Srez

Bud

imlje

6544

5768

881

776

119

-0

065

4410

0-

00

-0

0Sr

ez R

ožaj

7343

411

56

6928

943

40

170

8996

525

43

5-

00

OKR

UG

AN

DRI

JEV

246

2418

154

737

6081

247

389

16

238

6596

974

63

013

01

Opć

ina

And

rije

vica

492

455

925

244

913

26

488

992

20

42

04

Srez

And

rije

vica

5786

5758

995

280

5-

00

5781

999

40

11

00

Srez

Kra

lje59

8659

8410

02

00

-0

059

8410

0-

00

20

0Sr

ez M

ataš

evo

2068

2067

100

-0

01

00

2066

999

-0

02

01

Srez

Pla

v-G

usin

je10

292

3890

378

6027

586

375

36

9546

928

740

72

60

1

SRPS

KI S

AN

DŽA

K11

468

753

293

465

6108

053

331

40

311

187

097

519

441

787

30

8C

RNO

GO

R S

AN

101

433

624

5261

638

364

378

617

06

100

285

989

1045

10

103

01

SAN

DŽA

K21

612

011

574

553

699

444

460

931

04

212

155

982

2989

14

976

05

Izvo

r D

efini

tivni

rezu

ltati

popi

sa st

anov

ništ

va o

d 31

jan

uara

192

1 g

od

Kral

jevin

a Ju

gosla

vija

ndash O

pšta

drž

avna

stat

istik

a S

araj

evo

193

2

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

18

42 Popis iz 1931

U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline

I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)

19

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

2

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

931

Tabl

e 2

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

931

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1931

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

PRIB

OJ

160

7010

008

623

6011

374

510

316

037

998

-0

033

02

NO

VA V

ARO

Š12

248

107

3187

614

8812

129

02

122

3899

9-

00

100

1M

ILEŠ

EVA

236

0612

642

536

1092

746

337

02

234

8299

5-

00

124

05

SJEN

ICA

282

9211

992

424

162

6557

535

01

282

6299

95

00

250

1D

EŽEV

A42

159

243

7657

817

416

413

367

09

417

3999

047

01

373

09

ŠTA

VIC

A16

602

2711

163

138

8083

611

01

161

8497

541

02

58

00

PLJE

VLJ

A33

196

236

9871

491

8727

731

10

933

140

998

10

055

02

BIJE

LO P

OLJ

E32

907

201

0261

112

765

388

400

132

862

999

-0

045

01

BERA

NE

310

0318

523

597

123

1439

716

60

530

900

997

150

088

03

AN

DRI

JEV

ICA

272

2119

443

714

7403

272

375

14

268

0898

537

31

440

01

SRPS

KI S

AN

DŽA

K13

897

772

460

521

659

8747

553

00

413

794

299

346

20

357

30

4C

RNO

GO

R

SAN

124

327

817

6665

841

669

335

892

07

123

710

995

389

03

228

02

SAN

DŽA

K26

330

415

422

658

610

765

640

914

220

526

165

299

485

10

380

10

3Iz

vor

Prisu

tno

stan

ovni

štvo

po

vero

ispov

esti

i mat

ernj

em je

ziku

po

popi

su o

d 31

mar

ta 1

931

god

ine ndash

Pre

gled

po

opšt

inam

a B

eogr

ad 1

945

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

20

5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961

Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)

51 Popis iz 1948

Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski

Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima

21

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

3

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

948

Tabl

e 3

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

948

cens

us

1948

uk

upno

n-M

S

C

G

A

osta

li

Srez

PRI

BOJ

178

4510

135

716

721

937

101

06

-0

010

01

Srez

ZLA

TARS

KI

192

659

00

192

2499

82

00

30

027

01

Srez

MIL

EŠEV

SKI

288

0440

11

428

067

974

313

11

10

022

01

Srez

SJE

NIC

A34

805

820

234

693

997

110

0-

00

190

1Sr

ez D

EŽEV

SKI

321

5699

83

131

094

967

70

0-

00

570

2G

rad

N P

AZA

R11

992

1085

90

106

7889

092

08

400

397

08

Srez

ŠTA

VIČ

KI

246

6225

01

024

383

989

180

1-

00

110

0

Srez

PLJ

EVLJ

A29

921

30

085

03

298

2799

7-

00

60

0G

rad

PLJE

VLJ

A60

0526

04

244

41

5662

943

30

070

12

Srez

BIJE

LO P

OLJ

E40

326

40

040

21

039

823

988

-0

097

02

Srez

BER

AN

SKI

373

7510

00

348

09

367

8698

417

30

558

02

Srez

AN

DRI

JEV

ICA

276

234

00

750

325

288

915

2176

79

800

3

SRPS

KI S

AN

DŽA

K16

952

938

382

316

486

097

254

40

344

00

243

01

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž14

125

047

00

1154

08

137

386

973

2352

17

311

02

SAN

DŽA

K31

077

938

851

316

601

453

413

793

044

423

960

855

40

2

Izvo

r St

alno

stan

ovni

štvo

po

naro

dnos

ti po

pop

isu o

d 15

mar

ta 1

948

god

ine

Beog

rad

195

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

22

52 Popis iz 1953

Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski

Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)

23

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

4

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

953

Tabl

e 4

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

953

cens

us

1953

uk

upno

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

207

8416

230

781

100

05

30

041

6820

128

31

4ZL

ATA

R21

424

208

6597

49

00

60

048

62

358

03

MIL

EŠEV

A33

846

256

6575

839

61

211

00

7526

222

248

07

SJEN

ICA

381

7923

412

613

102

03

420

113

758

360

865

23

DEŽ

EVA

503

3125

177

500

174

03

144

03

135

6426

911

272

224

ŠTA

VIC

A27

983

5006

179

103

04

565

20

190

9068

232

1911

5

PLJE

VLJ

A40

876

827

20

373

6891

431

01

2401

59

249

06

BIJE

LO P

OLJ

E46

057

378

08

439

9295

52

00

1504

33

181

04

IVA

NG

RAD

706

4135

60

564

201

909

3567

50

2127

30

390

06

SRPS

KI

SAN

DŽA

K19

254

711

635

560

488

40

577

10

458

592

304

159

458

3

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž15

757

415

611

014

556

192

436

002

360

323

882

00

5

SAN

DŽA

K35

012

111

791

633

714

644

541

843

711

264

624

185

167

654

8

Izvo

r U

kupn

o st

anov

ništ

vo p

o na

rodn

osti

ndash po

pis 1

953

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

24

53 Popis iz 1961

Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)

Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)

25

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

5

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

961

Tabl

e 5

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

961

cens

us

1961

uk

upno

etn-

M

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

261

4767

9926

018

380

703

245

09

190

119

70

850

71

9N

VA

ROŠ

247

7045

31

823

802

961

106

04

70

043

02

359

14

PRIJE

POLJ

E38

925

9810

252

257

1666

156

81

510

50

333

40

923

926

1SJ

ENIC

A36

950

1735

247

017

474

473

129

03

290

185

52

311

113

0N

PA

ZAR

587

7723

250

396

279

3347

554

30

912

60

212

612

156

649

6TU

TIN

299

5920

535

685

4485

150

770

322

01

529

18

4311

144

PLJE

VLJ

A46

677

6794

146

769

16

386

1482

715

00

910

239

40

8BI

JELO

PO

LJE

466

5198

5721

142

00

934

750

745

100

020

90

414

053

0IV

AN

GRA

D44

072

4406

100

330

07

385

6987

541

01

970

262

91

4RO

ŽAJ

147

0080

0954

576

05

5428

369

528

36

222

15

437

30

PLA

V18

913

673

36

650

314

890

787

3131

166

970

557

03

SRPS

KI

SAN

215

528

781

9936

311

779

054

716

680

830

80

132

191

514

344

67

CRN

OG

SA

ND

Ž17

101

329

739

174

1660

10

132

251

773

3725

22

716

04

2922

17

SAN

DŽA

K38

654

110

793

827

911

945

030

913

391

934

640

331

039

351

017

266

45

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va d

omać

inst

ava

i sta

nova

u 1

961

god

ini

Nac

iona

lni s

asta

v st

anov

ništ

va F

NR

Jugo

slavi

je (p

odac

i po

nase

ljim

a i o

pštin

ama)

kn

jiga

III

Save

zni z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

994

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

26

6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991

Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica

61 Popis iz 1971

Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 8: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

14

nejasnoće u pravilu se tim nazivom koristimo za označivanje bošnjačkog naroda u svim razmatranim razdobljima

Slika 1 Općine Srbije i Crne Gore koje oblikuju prostor Sandžaka (1961 ndash 1981)

Figure 1 Municipalities of Serbia and Montenegro which shape Sandžak (1961ndash1981)

Legenda Pune istaknute linije ndash republičke državne granice pune tanke linije ndash općinske gra-nice (1961-1981) isprekidane linije ndash granica između Kosova i (ostatka) Srbije sandžačke općine u Srbiji P ndash Priboj N ndash Nova Varoš PP ndash Prijepolje S ndash Sjenica NP ndash Novi Pazar T ndash Tutin sandžačke općine u Crnoj Gori PL ndash Pljevlja BP ndash Bojelo Polje IG ndash Ivangrad (Berane) R ndash Ro-žaje PL ndash Plav

Izvor Kartu izradio autor prema predlošku u Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezul-tati po opštinama) knjiga VI priredili Grabeljšek D i sur SFRJ ndash Savezni zavod za statistiku Beograd 1994

15

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

4 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA KRALJEVINE SHSJUGOSLAVIJE

41 Popis iz 1921

U vrijeme provođenja popisa iz 1921 Sandžak je bio podijeljen na šest okruga Pritom su se dva Prijepolje i Raška nalazila na tlu današnje Srbije Na prostoru današnje Crne Gore nalazili su se okruzi Pljevlja Bijelo Polje Berane i Andrijevica Svaki od njih kao što se vidi iz tablice 1 sastojao se od više srezova te od općine koju je formiralo upravno središte samog okruga

Kod popisa iz 1921 do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno kombinacijom pokazatelja koji se odnose na vjeru i mate-rinji jezik Broj SrbaCrnogoraca dobiven je tako da smo od broja pravosla-vaca oduzeli govornike ruskog i rumunjskog a broj Bošnjaka tako da smo od broja muslimana oduzeli govornike turskog i albanskog uz izuzetak približnog dijela katoličkih govornika albanskog (373) nastanjenih u srezu Plav-Gusinje Sveukupno 1921 od 216120 stanovnika Sandžaka približno je 96201 ili 445 Bošnjaka 115653 ili 535 SrbaCrnogoraca 2989 ili 14 Albanaca te 976 ili 05 ostalih S obzirom na naknadni razvoj važno je uo-čiti da je među raquoostalimalaquo Turaka bilo 551 te da su u brojčanom smislu predstavljali minorni dio sandžačke populacije

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

16

Tabl

ica

1

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

921

Tabl

e 1

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

921

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1921

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

OKR

UG

PRI

JEP

423

2224

570

581

1771

941

933

01

419

2699

1-

00

396

09

Opć

ina

Prije

polje

3329

940

282

2360

709

290

933

0399

2-

00

260

8Sr

ez M

ileše

va15

639

7238

463

8401

537

-0

015

637

100

-0

02

00

Srez

Nov

a Va

roš

9798

8035

820

1763

180

-0

097

7199

7-

00

270

3Sr

ez P

ribo

j13

556

8357

616

5195

383

40

013

215

975

-0

034

12

5O

KRU

G R

AŠK

A72

365

287

2339

743

361

599

281

04

699

4496

719

442

747

70

7O

pćin

a N

ovi P

azar

111

8516

5214

892

9583

123

82

110

585

946

198

18

402

36

Srez

Dež

eva

258

0316

864

654

8939

346

-0

025

761

998

10

041

02

Srez

Sje

nica

225

0386

4138

413

820

614

420

221

605

960

867

39

310

1Sr

ez Š

tavi

ca12

874

1566

122

113

0787

81

00

119

9393

287

86

83

00

OKR

UG

PLJ

EVLJ

A26

798

1730

664

693

5634

913

60

526

723

997

160

159

02

Opć

ina

Plje

vlja

6356

2287

360

3933

619

136

21

6281

988

160

359

09

Srez

Bol

jani

ć93

7658

0761

935

6938

1-

00

9376

100

-0

0-

00

Srez

Plje

vlja

110

6692

1283

218

5416

8-

00

110

6610

0-

00

-0

0O

KRU

G B

IJELO

P

261

4712

022

460

141

0553

920

01

261

3610

08

00

30

0O

pćin

a Bi

jelo

Pol

je33

0010

4831

822

3467

718

05

3294

998

40

12

01

Srez

Bije

lo P

olje

123

4875

3461

048

1239

02

00

123

4410

04

00

-0

0

17

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Srez

Loz

na10

499

3440

328

7059

672

-0

010

498

100

-0

01

00

OKR

UG

BER

AN

E23

864

149

7062

788

2237

072

03

235

6198

727

51

228

01

Opć

ina

Bera

ne27

6215

8257

311

1240

368

25

2714

983

210

827

10

Srez

Ber

ane

7215

7209

999

60

1-

00

7214

100

-0

01

00

Srez

Bud

imlje

6544

5768

881

776

119

-0

065

4410

0-

00

-0

0Sr

ez R

ožaj

7343

411

56

6928

943

40

170

8996

525

43

5-

00

OKR

UG

AN

DRI

JEV

246

2418

154

737

6081

247

389

16

238

6596

974

63

013

01

Opć

ina

And

rije

vica

492

455

925

244

913

26

488

992

20

42

04

Srez

And

rije

vica

5786

5758

995

280

5-

00

5781

999

40

11

00

Srez

Kra

lje59

8659

8410

02

00

-0

059

8410

0-

00

20

0Sr

ez M

ataš

evo

2068

2067

100

-0

01

00

2066

999

-0

02

01

Srez

Pla

v-G

usin

je10

292

3890

378

6027

586

375

36

9546

928

740

72

60

1

SRPS

KI S

AN

DŽA

K11

468

753

293

465

6108

053

331

40

311

187

097

519

441

787

30

8C

RNO

GO

R S

AN

101

433

624

5261

638

364

378

617

06

100

285

989

1045

10

103

01

SAN

DŽA

K21

612

011

574

553

699

444

460

931

04

212

155

982

2989

14

976

05

Izvo

r D

efini

tivni

rezu

ltati

popi

sa st

anov

ništ

va o

d 31

jan

uara

192

1 g

od

Kral

jevin

a Ju

gosla

vija

ndash O

pšta

drž

avna

stat

istik

a S

araj

evo

193

2

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

18

42 Popis iz 1931

U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline

I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)

19

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

2

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

931

Tabl

e 2

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

931

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1931

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

PRIB

OJ

160

7010

008

623

6011

374

510

316

037

998

-0

033

02

NO

VA V

ARO

Š12

248

107

3187

614

8812

129

02

122

3899

9-

00

100

1M

ILEŠ

EVA

236

0612

642

536

1092

746

337

02

234

8299

5-

00

124

05

SJEN

ICA

282

9211

992

424

162

6557

535

01

282

6299

95

00

250

1D

EŽEV

A42

159

243

7657

817

416

413

367

09

417

3999

047

01

373

09

ŠTA

VIC

A16

602

2711

163

138

8083

611

01

161

8497

541

02

58

00

PLJE

VLJ

A33

196

236

9871

491

8727

731

10

933

140

998

10

055

02

BIJE

LO P

OLJ

E32

907

201

0261

112

765

388

400

132

862

999

-0

045

01

BERA

NE

310

0318

523

597

123

1439

716

60

530

900

997

150

088

03

AN

DRI

JEV

ICA

272

2119

443

714

7403

272

375

14

268

0898

537

31

440

01

SRPS

KI S

AN

DŽA

K13

897

772

460

521

659

8747

553

00

413

794

299

346

20

357

30

4C

RNO

GO

R

SAN

124

327

817

6665

841

669

335

892

07

123

710

995

389

03

228

02

SAN

DŽA

K26

330

415

422

658

610

765

640

914

220

526

165

299

485

10

380

10

3Iz

vor

Prisu

tno

stan

ovni

štvo

po

vero

ispov

esti

i mat

ernj

em je

ziku

po

popi

su o

d 31

mar

ta 1

931

god

ine ndash

Pre

gled

po

opšt

inam

a B

eogr

ad 1

945

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

20

5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961

Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)

51 Popis iz 1948

Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski

Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima

21

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

3

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

948

Tabl

e 3

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

948

cens

us

1948

uk

upno

n-M

S

C

G

A

osta

li

Srez

PRI

BOJ

178

4510

135

716

721

937

101

06

-0

010

01

Srez

ZLA

TARS

KI

192

659

00

192

2499

82

00

30

027

01

Srez

MIL

EŠEV

SKI

288

0440

11

428

067

974

313

11

10

022

01

Srez

SJE

NIC

A34

805

820

234

693

997

110

0-

00

190

1Sr

ez D

EŽEV

SKI

321

5699

83

131

094

967

70

0-

00

570

2G

rad

N P

AZA

R11

992

1085

90

106

7889

092

08

400

397

08

Srez

ŠTA

VIČ

KI

246

6225

01

024

383

989

180

1-

00

110

0

Srez

PLJ

EVLJ

A29

921

30

085

03

298

2799

7-

00

60

0G

rad

PLJE

VLJ

A60

0526

04

244

41

5662

943

30

070

12

Srez

BIJE

LO P

OLJ

E40

326

40

040

21

039

823

988

-0

097

02

Srez

BER

AN

SKI

373

7510

00

348

09

367

8698

417

30

558

02

Srez

AN

DRI

JEV

ICA

276

234

00

750

325

288

915

2176

79

800

3

SRPS

KI S

AN

DŽA

K16

952

938

382

316

486

097

254

40

344

00

243

01

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž14

125

047

00

1154

08

137

386

973

2352

17

311

02

SAN

DŽA

K31

077

938

851

316

601

453

413

793

044

423

960

855

40

2

Izvo

r St

alno

stan

ovni

štvo

po

naro

dnos

ti po

pop

isu o

d 15

mar

ta 1

948

god

ine

Beog

rad

195

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

22

52 Popis iz 1953

Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski

Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)

23

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

4

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

953

Tabl

e 4

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

953

cens

us

1953

uk

upno

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

207

8416

230

781

100

05

30

041

6820

128

31

4ZL

ATA

R21

424

208

6597

49

00

60

048

62

358

03

MIL

EŠEV

A33

846

256

6575

839

61

211

00

7526

222

248

07

SJEN

ICA

381

7923

412

613

102

03

420

113

758

360

865

23

DEŽ

EVA

503

3125

177

500

174

03

144

03

135

6426

911

272

224

ŠTA

VIC

A27

983

5006

179

103

04

565

20

190

9068

232

1911

5

PLJE

VLJ

A40

876

827

20

373

6891

431

01

2401

59

249

06

BIJE

LO P

OLJ

E46

057

378

08

439

9295

52

00

1504

33

181

04

IVA

NG

RAD

706

4135

60

564

201

909

3567

50

2127

30

390

06

SRPS

KI

SAN

DŽA

K19

254

711

635

560

488

40

577

10

458

592

304

159

458

3

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž15

757

415

611

014

556

192

436

002

360

323

882

00

5

SAN

DŽA

K35

012

111

791

633

714

644

541

843

711

264

624

185

167

654

8

Izvo

r U

kupn

o st

anov

ništ

vo p

o na

rodn

osti

ndash po

pis 1

953

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

24

53 Popis iz 1961

Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)

Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)

25

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

5

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

961

Tabl

e 5

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

961

cens

us

1961

uk

upno

etn-

M

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

261

4767

9926

018

380

703

245

09

190

119

70

850

71

9N

VA

ROŠ

247

7045

31

823

802

961

106

04

70

043

02

359

14

PRIJE

POLJ

E38

925

9810

252

257

1666

156

81

510

50

333

40

923

926

1SJ

ENIC

A36

950

1735

247

017

474

473

129

03

290

185

52

311

113

0N

PA

ZAR

587

7723

250

396

279

3347

554

30

912

60

212

612

156

649

6TU

TIN

299

5920

535

685

4485

150

770

322

01

529

18

4311

144

PLJE

VLJ

A46

677

6794

146

769

16

386

1482

715

00

910

239

40

8BI

JELO

PO

LJE

466

5198

5721

142

00

934

750

745

100

020

90

414

053

0IV

AN

GRA

D44

072

4406

100

330

07

385

6987

541

01

970

262

91

4RO

ŽAJ

147

0080

0954

576

05

5428

369

528

36

222

15

437

30

PLA

V18

913

673

36

650

314

890

787

3131

166

970

557

03

SRPS

KI

SAN

215

528

781

9936

311

779

054

716

680

830

80

132

191

514

344

67

CRN

OG

SA

ND

Ž17

101

329

739

174

1660

10

132

251

773

3725

22

716

04

2922

17

SAN

DŽA

K38

654

110

793

827

911

945

030

913

391

934

640

331

039

351

017

266

45

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va d

omać

inst

ava

i sta

nova

u 1

961

god

ini

Nac

iona

lni s

asta

v st

anov

ništ

va F

NR

Jugo

slavi

je (p

odac

i po

nase

ljim

a i o

pštin

ama)

kn

jiga

III

Save

zni z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

994

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

26

6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991

Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica

61 Popis iz 1971

Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 9: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

15

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

4 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA KRALJEVINE SHSJUGOSLAVIJE

41 Popis iz 1921

U vrijeme provođenja popisa iz 1921 Sandžak je bio podijeljen na šest okruga Pritom su se dva Prijepolje i Raška nalazila na tlu današnje Srbije Na prostoru današnje Crne Gore nalazili su se okruzi Pljevlja Bijelo Polje Berane i Andrijevica Svaki od njih kao što se vidi iz tablice 1 sastojao se od više srezova te od općine koju je formiralo upravno središte samog okruga

Kod popisa iz 1921 do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno kombinacijom pokazatelja koji se odnose na vjeru i mate-rinji jezik Broj SrbaCrnogoraca dobiven je tako da smo od broja pravosla-vaca oduzeli govornike ruskog i rumunjskog a broj Bošnjaka tako da smo od broja muslimana oduzeli govornike turskog i albanskog uz izuzetak približnog dijela katoličkih govornika albanskog (373) nastanjenih u srezu Plav-Gusinje Sveukupno 1921 od 216120 stanovnika Sandžaka približno je 96201 ili 445 Bošnjaka 115653 ili 535 SrbaCrnogoraca 2989 ili 14 Albanaca te 976 ili 05 ostalih S obzirom na naknadni razvoj važno je uo-čiti da je među raquoostalimalaquo Turaka bilo 551 te da su u brojčanom smislu predstavljali minorni dio sandžačke populacije

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

16

Tabl

ica

1

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

921

Tabl

e 1

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

921

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1921

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

OKR

UG

PRI

JEP

423

2224

570

581

1771

941

933

01

419

2699

1-

00

396

09

Opć

ina

Prije

polje

3329

940

282

2360

709

290

933

0399

2-

00

260

8Sr

ez M

ileše

va15

639

7238

463

8401

537

-0

015

637

100

-0

02

00

Srez

Nov

a Va

roš

9798

8035

820

1763

180

-0

097

7199

7-

00

270

3Sr

ez P

ribo

j13

556

8357

616

5195

383

40

013

215

975

-0

034

12

5O

KRU

G R

AŠK

A72

365

287

2339

743

361

599

281

04

699

4496

719

442

747

70

7O

pćin

a N

ovi P

azar

111

8516

5214

892

9583

123

82

110

585

946

198

18

402

36

Srez

Dež

eva

258

0316

864

654

8939

346

-0

025

761

998

10

041

02

Srez

Sje

nica

225

0386

4138

413

820

614

420

221

605

960

867

39

310

1Sr

ez Š

tavi

ca12

874

1566

122

113

0787

81

00

119

9393

287

86

83

00

OKR

UG

PLJ

EVLJ

A26

798

1730

664

693

5634

913

60

526

723

997

160

159

02

Opć

ina

Plje

vlja

6356

2287

360

3933

619

136

21

6281

988

160

359

09

Srez

Bol

jani

ć93

7658

0761

935

6938

1-

00

9376

100

-0

0-

00

Srez

Plje

vlja

110

6692

1283

218

5416

8-

00

110

6610

0-

00

-0

0O

KRU

G B

IJELO

P

261

4712

022

460

141

0553

920

01

261

3610

08

00

30

0O

pćin

a Bi

jelo

Pol

je33

0010

4831

822

3467

718

05

3294

998

40

12

01

Srez

Bije

lo P

olje

123

4875

3461

048

1239

02

00

123

4410

04

00

-0

0

17

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Srez

Loz

na10

499

3440

328

7059

672

-0

010

498

100

-0

01

00

OKR

UG

BER

AN

E23

864

149

7062

788

2237

072

03

235

6198

727

51

228

01

Opć

ina

Bera

ne27

6215

8257

311

1240

368

25

2714

983

210

827

10

Srez

Ber

ane

7215

7209

999

60

1-

00

7214

100

-0

01

00

Srez

Bud

imlje

6544

5768

881

776

119

-0

065

4410

0-

00

-0

0Sr

ez R

ožaj

7343

411

56

6928

943

40

170

8996

525

43

5-

00

OKR

UG

AN

DRI

JEV

246

2418

154

737

6081

247

389

16

238

6596

974

63

013

01

Opć

ina

And

rije

vica

492

455

925

244

913

26

488

992

20

42

04

Srez

And

rije

vica

5786

5758

995

280

5-

00

5781

999

40

11

00

Srez

Kra

lje59

8659

8410

02

00

-0

059

8410

0-

00

20

0Sr

ez M

ataš

evo

2068

2067

100

-0

01

00

2066

999

-0

02

01

Srez

Pla

v-G

usin

je10

292

3890

378

6027

586

375

36

9546

928

740

72

60

1

SRPS

KI S

AN

DŽA

K11

468

753

293

465

6108

053

331

40

311

187

097

519

441

787

30

8C

RNO

GO

R S

AN

101

433

624

5261

638

364

378

617

06

100

285

989

1045

10

103

01

SAN

DŽA

K21

612

011

574

553

699

444

460

931

04

212

155

982

2989

14

976

05

Izvo

r D

efini

tivni

rezu

ltati

popi

sa st

anov

ništ

va o

d 31

jan

uara

192

1 g

od

Kral

jevin

a Ju

gosla

vija

ndash O

pšta

drž

avna

stat

istik

a S

araj

evo

193

2

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

18

42 Popis iz 1931

U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline

I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)

19

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

2

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

931

Tabl

e 2

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

931

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1931

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

PRIB

OJ

160

7010

008

623

6011

374

510

316

037

998

-0

033

02

NO

VA V

ARO

Š12

248

107

3187

614

8812

129

02

122

3899

9-

00

100

1M

ILEŠ

EVA

236

0612

642

536

1092

746

337

02

234

8299

5-

00

124

05

SJEN

ICA

282

9211

992

424

162

6557

535

01

282

6299

95

00

250

1D

EŽEV

A42

159

243

7657

817

416

413

367

09

417

3999

047

01

373

09

ŠTA

VIC

A16

602

2711

163

138

8083

611

01

161

8497

541

02

58

00

PLJE

VLJ

A33

196

236

9871

491

8727

731

10

933

140

998

10

055

02

BIJE

LO P

OLJ

E32

907

201

0261

112

765

388

400

132

862

999

-0

045

01

BERA

NE

310

0318

523

597

123

1439

716

60

530

900

997

150

088

03

AN

DRI

JEV

ICA

272

2119

443

714

7403

272

375

14

268

0898

537

31

440

01

SRPS

KI S

AN

DŽA

K13

897

772

460

521

659

8747

553

00

413

794

299

346

20

357

30

4C

RNO

GO

R

SAN

124

327

817

6665

841

669

335

892

07

123

710

995

389

03

228

02

SAN

DŽA

K26

330

415

422

658

610

765

640

914

220

526

165

299

485

10

380

10

3Iz

vor

Prisu

tno

stan

ovni

štvo

po

vero

ispov

esti

i mat

ernj

em je

ziku

po

popi

su o

d 31

mar

ta 1

931

god

ine ndash

Pre

gled

po

opšt

inam

a B

eogr

ad 1

945

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

20

5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961

Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)

51 Popis iz 1948

Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski

Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima

21

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

3

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

948

Tabl

e 3

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

948

cens

us

1948

uk

upno

n-M

S

C

G

A

osta

li

Srez

PRI

BOJ

178

4510

135

716

721

937

101

06

-0

010

01

Srez

ZLA

TARS

KI

192

659

00

192

2499

82

00

30

027

01

Srez

MIL

EŠEV

SKI

288

0440

11

428

067

974

313

11

10

022

01

Srez

SJE

NIC

A34

805

820

234

693

997

110

0-

00

190

1Sr

ez D

EŽEV

SKI

321

5699

83

131

094

967

70

0-

00

570

2G

rad

N P

AZA

R11

992

1085

90

106

7889

092

08

400

397

08

Srez

ŠTA

VIČ

KI

246

6225

01

024

383

989

180

1-

00

110

0

Srez

PLJ

EVLJ

A29

921

30

085

03

298

2799

7-

00

60

0G

rad

PLJE

VLJ

A60

0526

04

244

41

5662

943

30

070

12

Srez

BIJE

LO P

OLJ

E40

326

40

040

21

039

823

988

-0

097

02

Srez

BER

AN

SKI

373

7510

00

348

09

367

8698

417

30

558

02

Srez

AN

DRI

JEV

ICA

276

234

00

750

325

288

915

2176

79

800

3

SRPS

KI S

AN

DŽA

K16

952

938

382

316

486

097

254

40

344

00

243

01

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž14

125

047

00

1154

08

137

386

973

2352

17

311

02

SAN

DŽA

K31

077

938

851

316

601

453

413

793

044

423

960

855

40

2

Izvo

r St

alno

stan

ovni

štvo

po

naro

dnos

ti po

pop

isu o

d 15

mar

ta 1

948

god

ine

Beog

rad

195

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

22

52 Popis iz 1953

Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski

Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)

23

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

4

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

953

Tabl

e 4

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

953

cens

us

1953

uk

upno

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

207

8416

230

781

100

05

30

041

6820

128

31

4ZL

ATA

R21

424

208

6597

49

00

60

048

62

358

03

MIL

EŠEV

A33

846

256

6575

839

61

211

00

7526

222

248

07

SJEN

ICA

381

7923

412

613

102

03

420

113

758

360

865

23

DEŽ

EVA

503

3125

177

500

174

03

144

03

135

6426

911

272

224

ŠTA

VIC

A27

983

5006

179

103

04

565

20

190

9068

232

1911

5

PLJE

VLJ

A40

876

827

20

373

6891

431

01

2401

59

249

06

BIJE

LO P

OLJ

E46

057

378

08

439

9295

52

00

1504

33

181

04

IVA

NG

RAD

706

4135

60

564

201

909

3567

50

2127

30

390

06

SRPS

KI

SAN

DŽA

K19

254

711

635

560

488

40

577

10

458

592

304

159

458

3

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž15

757

415

611

014

556

192

436

002

360

323

882

00

5

SAN

DŽA

K35

012

111

791

633

714

644

541

843

711

264

624

185

167

654

8

Izvo

r U

kupn

o st

anov

ništ

vo p

o na

rodn

osti

ndash po

pis 1

953

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

24

53 Popis iz 1961

Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)

Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)

25

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

5

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

961

Tabl

e 5

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

961

cens

us

1961

uk

upno

etn-

M

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

261

4767

9926

018

380

703

245

09

190

119

70

850

71

9N

VA

ROŠ

247

7045

31

823

802

961

106

04

70

043

02

359

14

PRIJE

POLJ

E38

925

9810

252

257

1666

156

81

510

50

333

40

923

926

1SJ

ENIC

A36

950

1735

247

017

474

473

129

03

290

185

52

311

113

0N

PA

ZAR

587

7723

250

396

279

3347

554

30

912

60

212

612

156

649

6TU

TIN

299

5920

535

685

4485

150

770

322

01

529

18

4311

144

PLJE

VLJ

A46

677

6794

146

769

16

386

1482

715

00

910

239

40

8BI

JELO

PO

LJE

466

5198

5721

142

00

934

750

745

100

020

90

414

053

0IV

AN

GRA

D44

072

4406

100

330

07

385

6987

541

01

970

262

91

4RO

ŽAJ

147

0080

0954

576

05

5428

369

528

36

222

15

437

30

PLA

V18

913

673

36

650

314

890

787

3131

166

970

557

03

SRPS

KI

SAN

215

528

781

9936

311

779

054

716

680

830

80

132

191

514

344

67

CRN

OG

SA

ND

Ž17

101

329

739

174

1660

10

132

251

773

3725

22

716

04

2922

17

SAN

DŽA

K38

654

110

793

827

911

945

030

913

391

934

640

331

039

351

017

266

45

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va d

omać

inst

ava

i sta

nova

u 1

961

god

ini

Nac

iona

lni s

asta

v st

anov

ništ

va F

NR

Jugo

slavi

je (p

odac

i po

nase

ljim

a i o

pštin

ama)

kn

jiga

III

Save

zni z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

994

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

26

6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991

Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica

61 Popis iz 1971

Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 10: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

16

Tabl

ica

1

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

921

Tabl

e 1

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

921

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1921

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

OKR

UG

PRI

JEP

423

2224

570

581

1771

941

933

01

419

2699

1-

00

396

09

Opć

ina

Prije

polje

3329

940

282

2360

709

290

933

0399

2-

00

260

8Sr

ez M

ileše

va15

639

7238

463

8401

537

-0

015

637

100

-0

02

00

Srez

Nov

a Va

roš

9798

8035

820

1763

180

-0

097

7199

7-

00

270

3Sr

ez P

ribo

j13

556

8357

616

5195

383

40

013

215

975

-0

034

12

5O

KRU

G R

AŠK

A72

365

287

2339

743

361

599

281

04

699

4496

719

442

747

70

7O

pćin

a N

ovi P

azar

111

8516

5214

892

9583

123

82

110

585

946

198

18

402

36

Srez

Dež

eva

258

0316

864

654

8939

346

-0

025

761

998

10

041

02

Srez

Sje

nica

225

0386

4138

413

820

614

420

221

605

960

867

39

310

1Sr

ez Š

tavi

ca12

874

1566

122

113

0787

81

00

119

9393

287

86

83

00

OKR

UG

PLJ

EVLJ

A26

798

1730

664

693

5634

913

60

526

723

997

160

159

02

Opć

ina

Plje

vlja

6356

2287

360

3933

619

136

21

6281

988

160

359

09

Srez

Bol

jani

ć93

7658

0761

935

6938

1-

00

9376

100

-0

0-

00

Srez

Plje

vlja

110

6692

1283

218

5416

8-

00

110

6610

0-

00

-0

0O

KRU

G B

IJELO

P

261

4712

022

460

141

0553

920

01

261

3610

08

00

30

0O

pćin

a Bi

jelo

Pol

je33

0010

4831

822

3467

718

05

3294

998

40

12

01

Srez

Bije

lo P

olje

123

4875

3461

048

1239

02

00

123

4410

04

00

-0

0

17

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Srez

Loz

na10

499

3440

328

7059

672

-0

010

498

100

-0

01

00

OKR

UG

BER

AN

E23

864

149

7062

788

2237

072

03

235

6198

727

51

228

01

Opć

ina

Bera

ne27

6215

8257

311

1240

368

25

2714

983

210

827

10

Srez

Ber

ane

7215

7209

999

60

1-

00

7214

100

-0

01

00

Srez

Bud

imlje

6544

5768

881

776

119

-0

065

4410

0-

00

-0

0Sr

ez R

ožaj

7343

411

56

6928

943

40

170

8996

525

43

5-

00

OKR

UG

AN

DRI

JEV

246

2418

154

737

6081

247

389

16

238

6596

974

63

013

01

Opć

ina

And

rije

vica

492

455

925

244

913

26

488

992

20

42

04

Srez

And

rije

vica

5786

5758

995

280

5-

00

5781

999

40

11

00

Srez

Kra

lje59

8659

8410

02

00

-0

059

8410

0-

00

20

0Sr

ez M

ataš

evo

2068

2067

100

-0

01

00

2066

999

-0

02

01

Srez

Pla

v-G

usin

je10

292

3890

378

6027

586

375

36

9546

928

740

72

60

1

SRPS

KI S

AN

DŽA

K11

468

753

293

465

6108

053

331

40

311

187

097

519

441

787

30

8C

RNO

GO

R S

AN

101

433

624

5261

638

364

378

617

06

100

285

989

1045

10

103

01

SAN

DŽA

K21

612

011

574

553

699

444

460

931

04

212

155

982

2989

14

976

05

Izvo

r D

efini

tivni

rezu

ltati

popi

sa st

anov

ništ

va o

d 31

jan

uara

192

1 g

od

Kral

jevin

a Ju

gosla

vija

ndash O

pšta

drž

avna

stat

istik

a S

araj

evo

193

2

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

18

42 Popis iz 1931

U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline

I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)

19

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

2

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

931

Tabl

e 2

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

931

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1931

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

PRIB

OJ

160

7010

008

623

6011

374

510

316

037

998

-0

033

02

NO

VA V

ARO

Š12

248

107

3187

614

8812

129

02

122

3899

9-

00

100

1M

ILEŠ

EVA

236

0612

642

536

1092

746

337

02

234

8299

5-

00

124

05

SJEN

ICA

282

9211

992

424

162

6557

535

01

282

6299

95

00

250

1D

EŽEV

A42

159

243

7657

817

416

413

367

09

417

3999

047

01

373

09

ŠTA

VIC

A16

602

2711

163

138

8083

611

01

161

8497

541

02

58

00

PLJE

VLJ

A33

196

236

9871

491

8727

731

10

933

140

998

10

055

02

BIJE

LO P

OLJ

E32

907

201

0261

112

765

388

400

132

862

999

-0

045

01

BERA

NE

310

0318

523

597

123

1439

716

60

530

900

997

150

088

03

AN

DRI

JEV

ICA

272

2119

443

714

7403

272

375

14

268

0898

537

31

440

01

SRPS

KI S

AN

DŽA

K13

897

772

460

521

659

8747

553

00

413

794

299

346

20

357

30

4C

RNO

GO

R

SAN

124

327

817

6665

841

669

335

892

07

123

710

995

389

03

228

02

SAN

DŽA

K26

330

415

422

658

610

765

640

914

220

526

165

299

485

10

380

10

3Iz

vor

Prisu

tno

stan

ovni

štvo

po

vero

ispov

esti

i mat

ernj

em je

ziku

po

popi

su o

d 31

mar

ta 1

931

god

ine ndash

Pre

gled

po

opšt

inam

a B

eogr

ad 1

945

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

20

5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961

Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)

51 Popis iz 1948

Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski

Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima

21

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

3

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

948

Tabl

e 3

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

948

cens

us

1948

uk

upno

n-M

S

C

G

A

osta

li

Srez

PRI

BOJ

178

4510

135

716

721

937

101

06

-0

010

01

Srez

ZLA

TARS

KI

192

659

00

192

2499

82

00

30

027

01

Srez

MIL

EŠEV

SKI

288

0440

11

428

067

974

313

11

10

022

01

Srez

SJE

NIC

A34

805

820

234

693

997

110

0-

00

190

1Sr

ez D

EŽEV

SKI

321

5699

83

131

094

967

70

0-

00

570

2G

rad

N P

AZA

R11

992

1085

90

106

7889

092

08

400

397

08

Srez

ŠTA

VIČ

KI

246

6225

01

024

383

989

180

1-

00

110

0

Srez

PLJ

EVLJ

A29

921

30

085

03

298

2799

7-

00

60

0G

rad

PLJE

VLJ

A60

0526

04

244

41

5662

943

30

070

12

Srez

BIJE

LO P

OLJ

E40

326

40

040

21

039

823

988

-0

097

02

Srez

BER

AN

SKI

373

7510

00

348

09

367

8698

417

30

558

02

Srez

AN

DRI

JEV

ICA

276

234

00

750

325

288

915

2176

79

800

3

SRPS

KI S

AN

DŽA

K16

952

938

382

316

486

097

254

40

344

00

243

01

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž14

125

047

00

1154

08

137

386

973

2352

17

311

02

SAN

DŽA

K31

077

938

851

316

601

453

413

793

044

423

960

855

40

2

Izvo

r St

alno

stan

ovni

štvo

po

naro

dnos

ti po

pop

isu o

d 15

mar

ta 1

948

god

ine

Beog

rad

195

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

22

52 Popis iz 1953

Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski

Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)

23

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

4

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

953

Tabl

e 4

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

953

cens

us

1953

uk

upno

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

207

8416

230

781

100

05

30

041

6820

128

31

4ZL

ATA

R21

424

208

6597

49

00

60

048

62

358

03

MIL

EŠEV

A33

846

256

6575

839

61

211

00

7526

222

248

07

SJEN

ICA

381

7923

412

613

102

03

420

113

758

360

865

23

DEŽ

EVA

503

3125

177

500

174

03

144

03

135

6426

911

272

224

ŠTA

VIC

A27

983

5006

179

103

04

565

20

190

9068

232

1911

5

PLJE

VLJ

A40

876

827

20

373

6891

431

01

2401

59

249

06

BIJE

LO P

OLJ

E46

057

378

08

439

9295

52

00

1504

33

181

04

IVA

NG

RAD

706

4135

60

564

201

909

3567

50

2127

30

390

06

SRPS

KI

SAN

DŽA

K19

254

711

635

560

488

40

577

10

458

592

304

159

458

3

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž15

757

415

611

014

556

192

436

002

360

323

882

00

5

SAN

DŽA

K35

012

111

791

633

714

644

541

843

711

264

624

185

167

654

8

Izvo

r U

kupn

o st

anov

ništ

vo p

o na

rodn

osti

ndash po

pis 1

953

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

24

53 Popis iz 1961

Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)

Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)

25

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

5

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

961

Tabl

e 5

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

961

cens

us

1961

uk

upno

etn-

M

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

261

4767

9926

018

380

703

245

09

190

119

70

850

71

9N

VA

ROŠ

247

7045

31

823

802

961

106

04

70

043

02

359

14

PRIJE

POLJ

E38

925

9810

252

257

1666

156

81

510

50

333

40

923

926

1SJ

ENIC

A36

950

1735

247

017

474

473

129

03

290

185

52

311

113

0N

PA

ZAR

587

7723

250

396

279

3347

554

30

912

60

212

612

156

649

6TU

TIN

299

5920

535

685

4485

150

770

322

01

529

18

4311

144

PLJE

VLJ

A46

677

6794

146

769

16

386

1482

715

00

910

239

40

8BI

JELO

PO

LJE

466

5198

5721

142

00

934

750

745

100

020

90

414

053

0IV

AN

GRA

D44

072

4406

100

330

07

385

6987

541

01

970

262

91

4RO

ŽAJ

147

0080

0954

576

05

5428

369

528

36

222

15

437

30

PLA

V18

913

673

36

650

314

890

787

3131

166

970

557

03

SRPS

KI

SAN

215

528

781

9936

311

779

054

716

680

830

80

132

191

514

344

67

CRN

OG

SA

ND

Ž17

101

329

739

174

1660

10

132

251

773

3725

22

716

04

2922

17

SAN

DŽA

K38

654

110

793

827

911

945

030

913

391

934

640

331

039

351

017

266

45

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va d

omać

inst

ava

i sta

nova

u 1

961

god

ini

Nac

iona

lni s

asta

v st

anov

ništ

va F

NR

Jugo

slavi

je (p

odac

i po

nase

ljim

a i o

pštin

ama)

kn

jiga

III

Save

zni z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

994

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

26

6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991

Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica

61 Popis iz 1971

Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 11: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

17

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Srez

Loz

na10

499

3440

328

7059

672

-0

010

498

100

-0

01

00

OKR

UG

BER

AN

E23

864

149

7062

788

2237

072

03

235

6198

727

51

228

01

Opć

ina

Bera

ne27

6215

8257

311

1240

368

25

2714

983

210

827

10

Srez

Ber

ane

7215

7209

999

60

1-

00

7214

100

-0

01

00

Srez

Bud

imlje

6544

5768

881

776

119

-0

065

4410

0-

00

-0

0Sr

ez R

ožaj

7343

411

56

6928

943

40

170

8996

525

43

5-

00

OKR

UG

AN

DRI

JEV

246

2418

154

737

6081

247

389

16

238

6596

974

63

013

01

Opć

ina

And

rije

vica

492

455

925

244

913

26

488

992

20

42

04

Srez

And

rije

vica

5786

5758

995

280

5-

00

5781

999

40

11

00

Srez

Kra

lje59

8659

8410

02

00

-0

059

8410

0-

00

20

0Sr

ez M

ataš

evo

2068

2067

100

-0

01

00

2066

999

-0

02

01

Srez

Pla

v-G

usin

je10

292

3890

378

6027

586

375

36

9546

928

740

72

60

1

SRPS

KI S

AN

DŽA

K11

468

753

293

465

6108

053

331

40

311

187

097

519

441

787

30

8C

RNO

GO

R S

AN

101

433

624

5261

638

364

378

617

06

100

285

989

1045

10

103

01

SAN

DŽA

K21

612

011

574

553

699

444

460

931

04

212

155

982

2989

14

976

05

Izvo

r D

efini

tivni

rezu

ltati

popi

sa st

anov

ništ

va o

d 31

jan

uara

192

1 g

od

Kral

jevin

a Ju

gosla

vija

ndash O

pšta

drž

avna

stat

istik

a S

araj

evo

193

2

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

18

42 Popis iz 1931

U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline

I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)

19

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

2

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

931

Tabl

e 2

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

931

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1931

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

PRIB

OJ

160

7010

008

623

6011

374

510

316

037

998

-0

033

02

NO

VA V

ARO

Š12

248

107

3187

614

8812

129

02

122

3899

9-

00

100

1M

ILEŠ

EVA

236

0612

642

536

1092

746

337

02

234

8299

5-

00

124

05

SJEN

ICA

282

9211

992

424

162

6557

535

01

282

6299

95

00

250

1D

EŽEV

A42

159

243

7657

817

416

413

367

09

417

3999

047

01

373

09

ŠTA

VIC

A16

602

2711

163

138

8083

611

01

161

8497

541

02

58

00

PLJE

VLJ

A33

196

236

9871

491

8727

731

10

933

140

998

10

055

02

BIJE

LO P

OLJ

E32

907

201

0261

112

765

388

400

132

862

999

-0

045

01

BERA

NE

310

0318

523

597

123

1439

716

60

530

900

997

150

088

03

AN

DRI

JEV

ICA

272

2119

443

714

7403

272

375

14

268

0898

537

31

440

01

SRPS

KI S

AN

DŽA

K13

897

772

460

521

659

8747

553

00

413

794

299

346

20

357

30

4C

RNO

GO

R

SAN

124

327

817

6665

841

669

335

892

07

123

710

995

389

03

228

02

SAN

DŽA

K26

330

415

422

658

610

765

640

914

220

526

165

299

485

10

380

10

3Iz

vor

Prisu

tno

stan

ovni

štvo

po

vero

ispov

esti

i mat

ernj

em je

ziku

po

popi

su o

d 31

mar

ta 1

931

god

ine ndash

Pre

gled

po

opšt

inam

a B

eogr

ad 1

945

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

20

5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961

Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)

51 Popis iz 1948

Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski

Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima

21

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

3

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

948

Tabl

e 3

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

948

cens

us

1948

uk

upno

n-M

S

C

G

A

osta

li

Srez

PRI

BOJ

178

4510

135

716

721

937

101

06

-0

010

01

Srez

ZLA

TARS

KI

192

659

00

192

2499

82

00

30

027

01

Srez

MIL

EŠEV

SKI

288

0440

11

428

067

974

313

11

10

022

01

Srez

SJE

NIC

A34

805

820

234

693

997

110

0-

00

190

1Sr

ez D

EŽEV

SKI

321

5699

83

131

094

967

70

0-

00

570

2G

rad

N P

AZA

R11

992

1085

90

106

7889

092

08

400

397

08

Srez

ŠTA

VIČ

KI

246

6225

01

024

383

989

180

1-

00

110

0

Srez

PLJ

EVLJ

A29

921

30

085

03

298

2799

7-

00

60

0G

rad

PLJE

VLJ

A60

0526

04

244

41

5662

943

30

070

12

Srez

BIJE

LO P

OLJ

E40

326

40

040

21

039

823

988

-0

097

02

Srez

BER

AN

SKI

373

7510

00

348

09

367

8698

417

30

558

02

Srez

AN

DRI

JEV

ICA

276

234

00

750

325

288

915

2176

79

800

3

SRPS

KI S

AN

DŽA

K16

952

938

382

316

486

097

254

40

344

00

243

01

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž14

125

047

00

1154

08

137

386

973

2352

17

311

02

SAN

DŽA

K31

077

938

851

316

601

453

413

793

044

423

960

855

40

2

Izvo

r St

alno

stan

ovni

štvo

po

naro

dnos

ti po

pop

isu o

d 15

mar

ta 1

948

god

ine

Beog

rad

195

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

22

52 Popis iz 1953

Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski

Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)

23

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

4

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

953

Tabl

e 4

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

953

cens

us

1953

uk

upno

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

207

8416

230

781

100

05

30

041

6820

128

31

4ZL

ATA

R21

424

208

6597

49

00

60

048

62

358

03

MIL

EŠEV

A33

846

256

6575

839

61

211

00

7526

222

248

07

SJEN

ICA

381

7923

412

613

102

03

420

113

758

360

865

23

DEŽ

EVA

503

3125

177

500

174

03

144

03

135

6426

911

272

224

ŠTA

VIC

A27

983

5006

179

103

04

565

20

190

9068

232

1911

5

PLJE

VLJ

A40

876

827

20

373

6891

431

01

2401

59

249

06

BIJE

LO P

OLJ

E46

057

378

08

439

9295

52

00

1504

33

181

04

IVA

NG

RAD

706

4135

60

564

201

909

3567

50

2127

30

390

06

SRPS

KI

SAN

DŽA

K19

254

711

635

560

488

40

577

10

458

592

304

159

458

3

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž15

757

415

611

014

556

192

436

002

360

323

882

00

5

SAN

DŽA

K35

012

111

791

633

714

644

541

843

711

264

624

185

167

654

8

Izvo

r U

kupn

o st

anov

ništ

vo p

o na

rodn

osti

ndash po

pis 1

953

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

24

53 Popis iz 1961

Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)

Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)

25

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

5

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

961

Tabl

e 5

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

961

cens

us

1961

uk

upno

etn-

M

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

261

4767

9926

018

380

703

245

09

190

119

70

850

71

9N

VA

ROŠ

247

7045

31

823

802

961

106

04

70

043

02

359

14

PRIJE

POLJ

E38

925

9810

252

257

1666

156

81

510

50

333

40

923

926

1SJ

ENIC

A36

950

1735

247

017

474

473

129

03

290

185

52

311

113

0N

PA

ZAR

587

7723

250

396

279

3347

554

30

912

60

212

612

156

649

6TU

TIN

299

5920

535

685

4485

150

770

322

01

529

18

4311

144

PLJE

VLJ

A46

677

6794

146

769

16

386

1482

715

00

910

239

40

8BI

JELO

PO

LJE

466

5198

5721

142

00

934

750

745

100

020

90

414

053

0IV

AN

GRA

D44

072

4406

100

330

07

385

6987

541

01

970

262

91

4RO

ŽAJ

147

0080

0954

576

05

5428

369

528

36

222

15

437

30

PLA

V18

913

673

36

650

314

890

787

3131

166

970

557

03

SRPS

KI

SAN

215

528

781

9936

311

779

054

716

680

830

80

132

191

514

344

67

CRN

OG

SA

ND

Ž17

101

329

739

174

1660

10

132

251

773

3725

22

716

04

2922

17

SAN

DŽA

K38

654

110

793

827

911

945

030

913

391

934

640

331

039

351

017

266

45

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va d

omać

inst

ava

i sta

nova

u 1

961

god

ini

Nac

iona

lni s

asta

v st

anov

ništ

va F

NR

Jugo

slavi

je (p

odac

i po

nase

ljim

a i o

pštin

ama)

kn

jiga

III

Save

zni z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

994

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

26

6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991

Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica

61 Popis iz 1971

Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 12: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

18

42 Popis iz 1931

U vrijeme provođenja popisa iz 1931 Sandžak je bio dijelom Zetske bano-vine Prostorno se nalazio u okviru deset srezova pri čemu je svaki od njih uključivao niz manjih općina te jedan ili više gradova koji su predstavljali zasebne upravne cjeline

I u kontekstu ovog popisa do podataka o etničkoj pripadnosti može se doći samo posredno Budući da je 1931 registriran zanemarivi broj Albana-ca i raquoostalihlaquo broj SrbaCrnogoraca i Bošnjaka ne bi značajnije odudarao od ukupnog broja pravoslavaca odnosno muslimana Prvih je moglo biti oko 154000 a drugih oko 107000 Iz popisnih je rezultata vidljivo da je bošnjač-ka zajednica između 1921 (96000) i 1931 (107000) porasla tek za nekih 11 Nasuprot tome broj Bošnjaka BiH između 1921 (588000) i 1931 (718000) porastao je za 22 (v Marić 1996 89 119) Da je za toliko uvećana bošnjač-ka zajednica u Sandžaku imala bi oko 117000 pripadnika tj bila bi brojnija za desetak tisuća ljudi Uzroci takva stanja bili su različiti no zasigurno su tadašnja iseljavanja u Tursku koja se masovno nastavljaju do kraja šezde-setih presudno utjecala na njeno brojčano slabljenje (Bandžović 1991 110)

19

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

2

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

931

Tabl

e 2

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

931

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1931

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

PRIB

OJ

160

7010

008

623

6011

374

510

316

037

998

-0

033

02

NO

VA V

ARO

Š12

248

107

3187

614

8812

129

02

122

3899

9-

00

100

1M

ILEŠ

EVA

236

0612

642

536

1092

746

337

02

234

8299

5-

00

124

05

SJEN

ICA

282

9211

992

424

162

6557

535

01

282

6299

95

00

250

1D

EŽEV

A42

159

243

7657

817

416

413

367

09

417

3999

047

01

373

09

ŠTA

VIC

A16

602

2711

163

138

8083

611

01

161

8497

541

02

58

00

PLJE

VLJ

A33

196

236

9871

491

8727

731

10

933

140

998

10

055

02

BIJE

LO P

OLJ

E32

907

201

0261

112

765

388

400

132

862

999

-0

045

01

BERA

NE

310

0318

523

597

123

1439

716

60

530

900

997

150

088

03

AN

DRI

JEV

ICA

272

2119

443

714

7403

272

375

14

268

0898

537

31

440

01

SRPS

KI S

AN

DŽA

K13

897

772

460

521

659

8747

553

00

413

794

299

346

20

357

30

4C

RNO

GO

R

SAN

124

327

817

6665

841

669

335

892

07

123

710

995

389

03

228

02

SAN

DŽA

K26

330

415

422

658

610

765

640

914

220

526

165

299

485

10

380

10

3Iz

vor

Prisu

tno

stan

ovni

štvo

po

vero

ispov

esti

i mat

ernj

em je

ziku

po

popi

su o

d 31

mar

ta 1

931

god

ine ndash

Pre

gled

po

opšt

inam

a B

eogr

ad 1

945

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

20

5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961

Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)

51 Popis iz 1948

Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski

Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima

21

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

3

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

948

Tabl

e 3

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

948

cens

us

1948

uk

upno

n-M

S

C

G

A

osta

li

Srez

PRI

BOJ

178

4510

135

716

721

937

101

06

-0

010

01

Srez

ZLA

TARS

KI

192

659

00

192

2499

82

00

30

027

01

Srez

MIL

EŠEV

SKI

288

0440

11

428

067

974

313

11

10

022

01

Srez

SJE

NIC

A34

805

820

234

693

997

110

0-

00

190

1Sr

ez D

EŽEV

SKI

321

5699

83

131

094

967

70

0-

00

570

2G

rad

N P

AZA

R11

992

1085

90

106

7889

092

08

400

397

08

Srez

ŠTA

VIČ

KI

246

6225

01

024

383

989

180

1-

00

110

0

Srez

PLJ

EVLJ

A29

921

30

085

03

298

2799

7-

00

60

0G

rad

PLJE

VLJ

A60

0526

04

244

41

5662

943

30

070

12

Srez

BIJE

LO P

OLJ

E40

326

40

040

21

039

823

988

-0

097

02

Srez

BER

AN

SKI

373

7510

00

348

09

367

8698

417

30

558

02

Srez

AN

DRI

JEV

ICA

276

234

00

750

325

288

915

2176

79

800

3

SRPS

KI S

AN

DŽA

K16

952

938

382

316

486

097

254

40

344

00

243

01

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž14

125

047

00

1154

08

137

386

973

2352

17

311

02

SAN

DŽA

K31

077

938

851

316

601

453

413

793

044

423

960

855

40

2

Izvo

r St

alno

stan

ovni

štvo

po

naro

dnos

ti po

pop

isu o

d 15

mar

ta 1

948

god

ine

Beog

rad

195

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

22

52 Popis iz 1953

Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski

Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)

23

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

4

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

953

Tabl

e 4

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

953

cens

us

1953

uk

upno

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

207

8416

230

781

100

05

30

041

6820

128

31

4ZL

ATA

R21

424

208

6597

49

00

60

048

62

358

03

MIL

EŠEV

A33

846

256

6575

839

61

211

00

7526

222

248

07

SJEN

ICA

381

7923

412

613

102

03

420

113

758

360

865

23

DEŽ

EVA

503

3125

177

500

174

03

144

03

135

6426

911

272

224

ŠTA

VIC

A27

983

5006

179

103

04

565

20

190

9068

232

1911

5

PLJE

VLJ

A40

876

827

20

373

6891

431

01

2401

59

249

06

BIJE

LO P

OLJ

E46

057

378

08

439

9295

52

00

1504

33

181

04

IVA

NG

RAD

706

4135

60

564

201

909

3567

50

2127

30

390

06

SRPS

KI

SAN

DŽA

K19

254

711

635

560

488

40

577

10

458

592

304

159

458

3

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž15

757

415

611

014

556

192

436

002

360

323

882

00

5

SAN

DŽA

K35

012

111

791

633

714

644

541

843

711

264

624

185

167

654

8

Izvo

r U

kupn

o st

anov

ništ

vo p

o na

rodn

osti

ndash po

pis 1

953

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

24

53 Popis iz 1961

Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)

Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)

25

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

5

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

961

Tabl

e 5

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

961

cens

us

1961

uk

upno

etn-

M

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

261

4767

9926

018

380

703

245

09

190

119

70

850

71

9N

VA

ROŠ

247

7045

31

823

802

961

106

04

70

043

02

359

14

PRIJE

POLJ

E38

925

9810

252

257

1666

156

81

510

50

333

40

923

926

1SJ

ENIC

A36

950

1735

247

017

474

473

129

03

290

185

52

311

113

0N

PA

ZAR

587

7723

250

396

279

3347

554

30

912

60

212

612

156

649

6TU

TIN

299

5920

535

685

4485

150

770

322

01

529

18

4311

144

PLJE

VLJ

A46

677

6794

146

769

16

386

1482

715

00

910

239

40

8BI

JELO

PO

LJE

466

5198

5721

142

00

934

750

745

100

020

90

414

053

0IV

AN

GRA

D44

072

4406

100

330

07

385

6987

541

01

970

262

91

4RO

ŽAJ

147

0080

0954

576

05

5428

369

528

36

222

15

437

30

PLA

V18

913

673

36

650

314

890

787

3131

166

970

557

03

SRPS

KI

SAN

215

528

781

9936

311

779

054

716

680

830

80

132

191

514

344

67

CRN

OG

SA

ND

Ž17

101

329

739

174

1660

10

132

251

773

3725

22

716

04

2922

17

SAN

DŽA

K38

654

110

793

827

911

945

030

913

391

934

640

331

039

351

017

266

45

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va d

omać

inst

ava

i sta

nova

u 1

961

god

ini

Nac

iona

lni s

asta

v st

anov

ništ

va F

NR

Jugo

slavi

je (p

odac

i po

nase

ljim

a i o

pštin

ama)

kn

jiga

III

Save

zni z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

994

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

26

6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991

Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica

61 Popis iz 1971

Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 13: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

19

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

2

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

931

Tabl

e 2

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

931

cens

us

VJE

RA

JEZI

K

1931

uk

upno

prav

osl

m

usl

os

tali

raquos

rb-

hrv

laquo

alba

n

osta

li

PRIB

OJ

160

7010

008

623

6011

374

510

316

037

998

-0

033

02

NO

VA V

ARO

Š12

248

107

3187

614

8812

129

02

122

3899

9-

00

100

1M

ILEŠ

EVA

236

0612

642

536

1092

746

337

02

234

8299

5-

00

124

05

SJEN

ICA

282

9211

992

424

162

6557

535

01

282

6299

95

00

250

1D

EŽEV

A42

159

243

7657

817

416

413

367

09

417

3999

047

01

373

09

ŠTA

VIC

A16

602

2711

163

138

8083

611

01

161

8497

541

02

58

00

PLJE

VLJ

A33

196

236

9871

491

8727

731

10

933

140

998

10

055

02

BIJE

LO P

OLJ

E32

907

201

0261

112

765

388

400

132

862

999

-0

045

01

BERA

NE

310

0318

523

597

123

1439

716

60

530

900

997

150

088

03

AN

DRI

JEV

ICA

272

2119

443

714

7403

272

375

14

268

0898

537

31

440

01

SRPS

KI S

AN

DŽA

K13

897

772

460

521

659

8747

553

00

413

794

299

346

20

357

30

4C

RNO

GO

R

SAN

124

327

817

6665

841

669

335

892

07

123

710

995

389

03

228

02

SAN

DŽA

K26

330

415

422

658

610

765

640

914

220

526

165

299

485

10

380

10

3Iz

vor

Prisu

tno

stan

ovni

štvo

po

vero

ispov

esti

i mat

ernj

em je

ziku

po

popi

su o

d 31

mar

ta 1

931

god

ine ndash

Pre

gled

po

opšt

inam

a B

eogr

ad 1

945

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

20

5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961

Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)

51 Popis iz 1948

Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski

Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima

21

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

3

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

948

Tabl

e 3

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

948

cens

us

1948

uk

upno

n-M

S

C

G

A

osta

li

Srez

PRI

BOJ

178

4510

135

716

721

937

101

06

-0

010

01

Srez

ZLA

TARS

KI

192

659

00

192

2499

82

00

30

027

01

Srez

MIL

EŠEV

SKI

288

0440

11

428

067

974

313

11

10

022

01

Srez

SJE

NIC

A34

805

820

234

693

997

110

0-

00

190

1Sr

ez D

EŽEV

SKI

321

5699

83

131

094

967

70

0-

00

570

2G

rad

N P

AZA

R11

992

1085

90

106

7889

092

08

400

397

08

Srez

ŠTA

VIČ

KI

246

6225

01

024

383

989

180

1-

00

110

0

Srez

PLJ

EVLJ

A29

921

30

085

03

298

2799

7-

00

60

0G

rad

PLJE

VLJ

A60

0526

04

244

41

5662

943

30

070

12

Srez

BIJE

LO P

OLJ

E40

326

40

040

21

039

823

988

-0

097

02

Srez

BER

AN

SKI

373

7510

00

348

09

367

8698

417

30

558

02

Srez

AN

DRI

JEV

ICA

276

234

00

750

325

288

915

2176

79

800

3

SRPS

KI S

AN

DŽA

K16

952

938

382

316

486

097

254

40

344

00

243

01

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž14

125

047

00

1154

08

137

386

973

2352

17

311

02

SAN

DŽA

K31

077

938

851

316

601

453

413

793

044

423

960

855

40

2

Izvo

r St

alno

stan

ovni

štvo

po

naro

dnos

ti po

pop

isu o

d 15

mar

ta 1

948

god

ine

Beog

rad

195

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

22

52 Popis iz 1953

Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski

Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)

23

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

4

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

953

Tabl

e 4

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

953

cens

us

1953

uk

upno

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

207

8416

230

781

100

05

30

041

6820

128

31

4ZL

ATA

R21

424

208

6597

49

00

60

048

62

358

03

MIL

EŠEV

A33

846

256

6575

839

61

211

00

7526

222

248

07

SJEN

ICA

381

7923

412

613

102

03

420

113

758

360

865

23

DEŽ

EVA

503

3125

177

500

174

03

144

03

135

6426

911

272

224

ŠTA

VIC

A27

983

5006

179

103

04

565

20

190

9068

232

1911

5

PLJE

VLJ

A40

876

827

20

373

6891

431

01

2401

59

249

06

BIJE

LO P

OLJ

E46

057

378

08

439

9295

52

00

1504

33

181

04

IVA

NG

RAD

706

4135

60

564

201

909

3567

50

2127

30

390

06

SRPS

KI

SAN

DŽA

K19

254

711

635

560

488

40

577

10

458

592

304

159

458

3

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž15

757

415

611

014

556

192

436

002

360

323

882

00

5

SAN

DŽA

K35

012

111

791

633

714

644

541

843

711

264

624

185

167

654

8

Izvo

r U

kupn

o st

anov

ništ

vo p

o na

rodn

osti

ndash po

pis 1

953

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

24

53 Popis iz 1961

Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)

Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)

25

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

5

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

961

Tabl

e 5

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

961

cens

us

1961

uk

upno

etn-

M

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

261

4767

9926

018

380

703

245

09

190

119

70

850

71

9N

VA

ROŠ

247

7045

31

823

802

961

106

04

70

043

02

359

14

PRIJE

POLJ

E38

925

9810

252

257

1666

156

81

510

50

333

40

923

926

1SJ

ENIC

A36

950

1735

247

017

474

473

129

03

290

185

52

311

113

0N

PA

ZAR

587

7723

250

396

279

3347

554

30

912

60

212

612

156

649

6TU

TIN

299

5920

535

685

4485

150

770

322

01

529

18

4311

144

PLJE

VLJ

A46

677

6794

146

769

16

386

1482

715

00

910

239

40

8BI

JELO

PO

LJE

466

5198

5721

142

00

934

750

745

100

020

90

414

053

0IV

AN

GRA

D44

072

4406

100

330

07

385

6987

541

01

970

262

91

4RO

ŽAJ

147

0080

0954

576

05

5428

369

528

36

222

15

437

30

PLA

V18

913

673

36

650

314

890

787

3131

166

970

557

03

SRPS

KI

SAN

215

528

781

9936

311

779

054

716

680

830

80

132

191

514

344

67

CRN

OG

SA

ND

Ž17

101

329

739

174

1660

10

132

251

773

3725

22

716

04

2922

17

SAN

DŽA

K38

654

110

793

827

911

945

030

913

391

934

640

331

039

351

017

266

45

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va d

omać

inst

ava

i sta

nova

u 1

961

god

ini

Nac

iona

lni s

asta

v st

anov

ništ

va F

NR

Jugo

slavi

je (p

odac

i po

nase

ljim

a i o

pštin

ama)

kn

jiga

III

Save

zni z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

994

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

26

6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991

Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica

61 Popis iz 1971

Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 14: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

20

5 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1948 1953 I 1961

Kako je naznačeno unatoč tome što se komunistička vlast načelno odnosi-la prema Bošnjacima kao posebnoj etničkoj cjelini proces njezina priznanja kao samosvojne nacije bio je relativno dug Taj je realitet ostavio traga i u prvim poslijeratnim popisima Tako su se u prvom popisu nakon Drugoga svjetskog rata onom iz 1948 Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo (u tablici 3 raquon-Mlaquo) u onom iz 1953 kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo (u tablici 4 raquon-Jlaquo) a u popisu iz 1961 kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo (u tablici 5 raquoetn-Mlaquo) Tek su u drugoj polovini šezdesetih do-nesene političke odluke koje potvrđuju činjenicu da je riječ o posebnoj naciji kojoj se određuje i nacionalno ime raquoMuslimanilaquo (raquoMuslimani u smislu na-rodnostilaquo) Stoga se u popisima iz 1971 1981 i 1991 Bošnjaci tako i očituju (u tablicama 6 7 i 8 raquoMlaquo)

51 Popis iz 1948

Po upravnoj podjeli aktualnoj tijekom provođenja popisa iz 1948 San-džak je bio razdijeljen na srezove s tim da su dva grada Novi Pazar i Pljevlja formirala posebne upravne cjeline Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš u ovo je vrijeme srez Zlatarski

Kod popisa iz 1948 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoneopre-dijeljeni muslimanilaquo U BiH se od 885689 Bošnjaka njih 788403 izjasnilo u tom smislu 71991 kao Srbi te 25295 kao Hrvati (Mrđen 2002 87) Dakle goto-vo 90 očitovalo ih se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo Iz priložene je tablice vidljivo da je među sandžačkim Bošnjacima ta mogućnost iskorištena u pe-rifernoj mjeri Tako se izjasnilo tek 3885 ljudi i to ponajviše u srpskom dijelu Sandžaka u kojem se velika većina Bošnjaka opredijelila za srpsku nacio-nalnost U crnogorskom dijelu Bošnjaci su se u nacionalnom smislu gotovo u potpunosti očitovali kao Crnogorci Za daljnji uvid u etničke prilike važno je istaći da se 1948 tek petnaest osoba na Sandžaku izjasnilo Turcima

21

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

3

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

948

Tabl

e 3

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

948

cens

us

1948

uk

upno

n-M

S

C

G

A

osta

li

Srez

PRI

BOJ

178

4510

135

716

721

937

101

06

-0

010

01

Srez

ZLA

TARS

KI

192

659

00

192

2499

82

00

30

027

01

Srez

MIL

EŠEV

SKI

288

0440

11

428

067

974

313

11

10

022

01

Srez

SJE

NIC

A34

805

820

234

693

997

110

0-

00

190

1Sr

ez D

EŽEV

SKI

321

5699

83

131

094

967

70

0-

00

570

2G

rad

N P

AZA

R11

992

1085

90

106

7889

092

08

400

397

08

Srez

ŠTA

VIČ

KI

246

6225

01

024

383

989

180

1-

00

110

0

Srez

PLJ

EVLJ

A29

921

30

085

03

298

2799

7-

00

60

0G

rad

PLJE

VLJ

A60

0526

04

244

41

5662

943

30

070

12

Srez

BIJE

LO P

OLJ

E40

326

40

040

21

039

823

988

-0

097

02

Srez

BER

AN

SKI

373

7510

00

348

09

367

8698

417

30

558

02

Srez

AN

DRI

JEV

ICA

276

234

00

750

325

288

915

2176

79

800

3

SRPS

KI S

AN

DŽA

K16

952

938

382

316

486

097

254

40

344

00

243

01

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž14

125

047

00

1154

08

137

386

973

2352

17

311

02

SAN

DŽA

K31

077

938

851

316

601

453

413

793

044

423

960

855

40

2

Izvo

r St

alno

stan

ovni

štvo

po

naro

dnos

ti po

pop

isu o

d 15

mar

ta 1

948

god

ine

Beog

rad

195

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

22

52 Popis iz 1953

Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski

Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)

23

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

4

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

953

Tabl

e 4

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

953

cens

us

1953

uk

upno

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

207

8416

230

781

100

05

30

041

6820

128

31

4ZL

ATA

R21

424

208

6597

49

00

60

048

62

358

03

MIL

EŠEV

A33

846

256

6575

839

61

211

00

7526

222

248

07

SJEN

ICA

381

7923

412

613

102

03

420

113

758

360

865

23

DEŽ

EVA

503

3125

177

500

174

03

144

03

135

6426

911

272

224

ŠTA

VIC

A27

983

5006

179

103

04

565

20

190

9068

232

1911

5

PLJE

VLJ

A40

876

827

20

373

6891

431

01

2401

59

249

06

BIJE

LO P

OLJ

E46

057

378

08

439

9295

52

00

1504

33

181

04

IVA

NG

RAD

706

4135

60

564

201

909

3567

50

2127

30

390

06

SRPS

KI

SAN

DŽA

K19

254

711

635

560

488

40

577

10

458

592

304

159

458

3

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž15

757

415

611

014

556

192

436

002

360

323

882

00

5

SAN

DŽA

K35

012

111

791

633

714

644

541

843

711

264

624

185

167

654

8

Izvo

r U

kupn

o st

anov

ništ

vo p

o na

rodn

osti

ndash po

pis 1

953

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

24

53 Popis iz 1961

Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)

Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)

25

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

5

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

961

Tabl

e 5

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

961

cens

us

1961

uk

upno

etn-

M

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

261

4767

9926

018

380

703

245

09

190

119

70

850

71

9N

VA

ROŠ

247

7045

31

823

802

961

106

04

70

043

02

359

14

PRIJE

POLJ

E38

925

9810

252

257

1666

156

81

510

50

333

40

923

926

1SJ

ENIC

A36

950

1735

247

017

474

473

129

03

290

185

52

311

113

0N

PA

ZAR

587

7723

250

396

279

3347

554

30

912

60

212

612

156

649

6TU

TIN

299

5920

535

685

4485

150

770

322

01

529

18

4311

144

PLJE

VLJ

A46

677

6794

146

769

16

386

1482

715

00

910

239

40

8BI

JELO

PO

LJE

466

5198

5721

142

00

934

750

745

100

020

90

414

053

0IV

AN

GRA

D44

072

4406

100

330

07

385

6987

541

01

970

262

91

4RO

ŽAJ

147

0080

0954

576

05

5428

369

528

36

222

15

437

30

PLA

V18

913

673

36

650

314

890

787

3131

166

970

557

03

SRPS

KI

SAN

215

528

781

9936

311

779

054

716

680

830

80

132

191

514

344

67

CRN

OG

SA

ND

Ž17

101

329

739

174

1660

10

132

251

773

3725

22

716

04

2922

17

SAN

DŽA

K38

654

110

793

827

911

945

030

913

391

934

640

331

039

351

017

266

45

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va d

omać

inst

ava

i sta

nova

u 1

961

god

ini

Nac

iona

lni s

asta

v st

anov

ništ

va F

NR

Jugo

slavi

je (p

odac

i po

nase

ljim

a i o

pštin

ama)

kn

jiga

III

Save

zni z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

994

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

26

6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991

Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica

61 Popis iz 1971

Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 15: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

21

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

3

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

948

Tabl

e 3

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

948

cens

us

1948

uk

upno

n-M

S

C

G

A

osta

li

Srez

PRI

BOJ

178

4510

135

716

721

937

101

06

-0

010

01

Srez

ZLA

TARS

KI

192

659

00

192

2499

82

00

30

027

01

Srez

MIL

EŠEV

SKI

288

0440

11

428

067

974

313

11

10

022

01

Srez

SJE

NIC

A34

805

820

234

693

997

110

0-

00

190

1Sr

ez D

EŽEV

SKI

321

5699

83

131

094

967

70

0-

00

570

2G

rad

N P

AZA

R11

992

1085

90

106

7889

092

08

400

397

08

Srez

ŠTA

VIČ

KI

246

6225

01

024

383

989

180

1-

00

110

0

Srez

PLJ

EVLJ

A29

921

30

085

03

298

2799

7-

00

60

0G

rad

PLJE

VLJ

A60

0526

04

244

41

5662

943

30

070

12

Srez

BIJE

LO P

OLJ

E40

326

40

040

21

039

823

988

-0

097

02

Srez

BER

AN

SKI

373

7510

00

348

09

367

8698

417

30

558

02

Srez

AN

DRI

JEV

ICA

276

234

00

750

325

288

915

2176

79

800

3

SRPS

KI S

AN

DŽA

K16

952

938

382

316

486

097

254

40

344

00

243

01

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž14

125

047

00

1154

08

137

386

973

2352

17

311

02

SAN

DŽA

K31

077

938

851

316

601

453

413

793

044

423

960

855

40

2

Izvo

r St

alno

stan

ovni

štvo

po

naro

dnos

ti po

pop

isu o

d 15

mar

ta 1

948

god

ine

Beog

rad

195

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

22

52 Popis iz 1953

Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski

Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)

23

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

4

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

953

Tabl

e 4

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

953

cens

us

1953

uk

upno

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

207

8416

230

781

100

05

30

041

6820

128

31

4ZL

ATA

R21

424

208

6597

49

00

60

048

62

358

03

MIL

EŠEV

A33

846

256

6575

839

61

211

00

7526

222

248

07

SJEN

ICA

381

7923

412

613

102

03

420

113

758

360

865

23

DEŽ

EVA

503

3125

177

500

174

03

144

03

135

6426

911

272

224

ŠTA

VIC

A27

983

5006

179

103

04

565

20

190

9068

232

1911

5

PLJE

VLJ

A40

876

827

20

373

6891

431

01

2401

59

249

06

BIJE

LO P

OLJ

E46

057

378

08

439

9295

52

00

1504

33

181

04

IVA

NG

RAD

706

4135

60

564

201

909

3567

50

2127

30

390

06

SRPS

KI

SAN

DŽA

K19

254

711

635

560

488

40

577

10

458

592

304

159

458

3

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž15

757

415

611

014

556

192

436

002

360

323

882

00

5

SAN

DŽA

K35

012

111

791

633

714

644

541

843

711

264

624

185

167

654

8

Izvo

r U

kupn

o st

anov

ništ

vo p

o na

rodn

osti

ndash po

pis 1

953

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

24

53 Popis iz 1961

Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)

Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)

25

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

5

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

961

Tabl

e 5

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

961

cens

us

1961

uk

upno

etn-

M

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

261

4767

9926

018

380

703

245

09

190

119

70

850

71

9N

VA

ROŠ

247

7045

31

823

802

961

106

04

70

043

02

359

14

PRIJE

POLJ

E38

925

9810

252

257

1666

156

81

510

50

333

40

923

926

1SJ

ENIC

A36

950

1735

247

017

474

473

129

03

290

185

52

311

113

0N

PA

ZAR

587

7723

250

396

279

3347

554

30

912

60

212

612

156

649

6TU

TIN

299

5920

535

685

4485

150

770

322

01

529

18

4311

144

PLJE

VLJ

A46

677

6794

146

769

16

386

1482

715

00

910

239

40

8BI

JELO

PO

LJE

466

5198

5721

142

00

934

750

745

100

020

90

414

053

0IV

AN

GRA

D44

072

4406

100

330

07

385

6987

541

01

970

262

91

4RO

ŽAJ

147

0080

0954

576

05

5428

369

528

36

222

15

437

30

PLA

V18

913

673

36

650

314

890

787

3131

166

970

557

03

SRPS

KI

SAN

215

528

781

9936

311

779

054

716

680

830

80

132

191

514

344

67

CRN

OG

SA

ND

Ž17

101

329

739

174

1660

10

132

251

773

3725

22

716

04

2922

17

SAN

DŽA

K38

654

110

793

827

911

945

030

913

391

934

640

331

039

351

017

266

45

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va d

omać

inst

ava

i sta

nova

u 1

961

god

ini

Nac

iona

lni s

asta

v st

anov

ništ

va F

NR

Jugo

slavi

je (p

odac

i po

nase

ljim

a i o

pštin

ama)

kn

jiga

III

Save

zni z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

994

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

26

6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991

Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica

61 Popis iz 1971

Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 16: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

22

52 Popis iz 1953

Tijekom popisa iz 1953 Sandžak je bio dijelom devet srezova od kojih se svaki sastojao od niza manjih općina Gradovi Novi Pazar i Pljevlja za razli-ku od 1948 sada su dijelom srezova Deževa odnosno Pljevlja Grad Berane u međuvremenu je postao Ivangrad te u ovom popisu imamo i istoimenu upravnu cjelinu Njoj najvećim dijelom pripada i teritorij nekadašnjeg sreza Andrijevica Nekadašnji srez a buduća općina Nova Varoš i nadalje je srez Zlatarski

Prilikom popisa iz 1953 Bošnjaci su imali mogućnost izjasniti se kao raquoJu-goslaveni-neopredijeljenilaquo kako bi izbjegli identifikaciju s kojom od drugih južnoslavenskih nacija Od ukupno 942505 Bošnjaka unutar BiH njih 891800 opredijelilo se na taj način 35228 kao Srbi a 15477 kao Hrvati (Ivanović 2009 10) Dakle gotovo 95 Bošnjaka BiH tada se očitovalo kao raquoJugoslaveni-neopre-dijeljenilaquo U Sandžaku je drugačija situacija U njegovu srpskom dijelu Bošnjaci se glavninom opredjeljuju za tu odrednicu veliki dio njih tj 14987 izjašnjava se Turcima dok je opredjeljenje za srpsku nacionalnost krajnje reducirano S druge strane u crnogorskom dijelu Sandžaka Bošnjaci se i nadalje velikom većinom izjašnjavaju kao Crnogorci u relativno maloj mjeri kao raquoJugoslaveni-neopredi-jeljenilaquo dok identifikacija s Turcima ima minornu važnost Samo izjašnjavanje za tursku nacionalnost bilo je kod ovog i naredna dva popisa u uskoj vezi s ta-dašnjim masovnim iseljavanjima sandžačkoga bošnjačkog življa u Tursku Pri-hvaćanje turske nacionalne identifikacije trebalo je olakšati nadilaženje restrikcija koje su stajale na putu iseljavanja iz domovine i useljavanja u navedenu zemlju (v Pačariz 2016 157-160)

23

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

4

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

953

Tabl

e 4

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

953

cens

us

1953

uk

upno

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

207

8416

230

781

100

05

30

041

6820

128

31

4ZL

ATA

R21

424

208

6597

49

00

60

048

62

358

03

MIL

EŠEV

A33

846

256

6575

839

61

211

00

7526

222

248

07

SJEN

ICA

381

7923

412

613

102

03

420

113

758

360

865

23

DEŽ

EVA

503

3125

177

500

174

03

144

03

135

6426

911

272

224

ŠTA

VIC

A27

983

5006

179

103

04

565

20

190

9068

232

1911

5

PLJE

VLJ

A40

876

827

20

373

6891

431

01

2401

59

249

06

BIJE

LO P

OLJ

E46

057

378

08

439

9295

52

00

1504

33

181

04

IVA

NG

RAD

706

4135

60

564

201

909

3567

50

2127

30

390

06

SRPS

KI

SAN

DŽA

K19

254

711

635

560

488

40

577

10

458

592

304

159

458

3

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž15

757

415

611

014

556

192

436

002

360

323

882

00

5

SAN

DŽA

K35

012

111

791

633

714

644

541

843

711

264

624

185

167

654

8

Izvo

r U

kupn

o st

anov

ništ

vo p

o na

rodn

osti

ndash po

pis 1

953

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

24

53 Popis iz 1961

Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)

Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)

25

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

5

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

961

Tabl

e 5

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

961

cens

us

1961

uk

upno

etn-

M

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

261

4767

9926

018

380

703

245

09

190

119

70

850

71

9N

VA

ROŠ

247

7045

31

823

802

961

106

04

70

043

02

359

14

PRIJE

POLJ

E38

925

9810

252

257

1666

156

81

510

50

333

40

923

926

1SJ

ENIC

A36

950

1735

247

017

474

473

129

03

290

185

52

311

113

0N

PA

ZAR

587

7723

250

396

279

3347

554

30

912

60

212

612

156

649

6TU

TIN

299

5920

535

685

4485

150

770

322

01

529

18

4311

144

PLJE

VLJ

A46

677

6794

146

769

16

386

1482

715

00

910

239

40

8BI

JELO

PO

LJE

466

5198

5721

142

00

934

750

745

100

020

90

414

053

0IV

AN

GRA

D44

072

4406

100

330

07

385

6987

541

01

970

262

91

4RO

ŽAJ

147

0080

0954

576

05

5428

369

528

36

222

15

437

30

PLA

V18

913

673

36

650

314

890

787

3131

166

970

557

03

SRPS

KI

SAN

215

528

781

9936

311

779

054

716

680

830

80

132

191

514

344

67

CRN

OG

SA

ND

Ž17

101

329

739

174

1660

10

132

251

773

3725

22

716

04

2922

17

SAN

DŽA

K38

654

110

793

827

911

945

030

913

391

934

640

331

039

351

017

266

45

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va d

omać

inst

ava

i sta

nova

u 1

961

god

ini

Nac

iona

lni s

asta

v st

anov

ništ

va F

NR

Jugo

slavi

je (p

odac

i po

nase

ljim

a i o

pštin

ama)

kn

jiga

III

Save

zni z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

994

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

26

6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991

Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica

61 Popis iz 1971

Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 17: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

23

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

4

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

953

Tabl

e 4

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

953

cens

us

1953

uk

upno

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

207

8416

230

781

100

05

30

041

6820

128

31

4ZL

ATA

R21

424

208

6597

49

00

60

048

62

358

03

MIL

EŠEV

A33

846

256

6575

839

61

211

00

7526

222

248

07

SJEN

ICA

381

7923

412

613

102

03

420

113

758

360

865

23

DEŽ

EVA

503

3125

177

500

174

03

144

03

135

6426

911

272

224

ŠTA

VIC

A27

983

5006

179

103

04

565

20

190

9068

232

1911

5

PLJE

VLJ

A40

876

827

20

373

6891

431

01

2401

59

249

06

BIJE

LO P

OLJ

E46

057

378

08

439

9295

52

00

1504

33

181

04

IVA

NG

RAD

706

4135

60

564

201

909

3567

50

2127

30

390

06

SRPS

KI

SAN

DŽA

K19

254

711

635

560

488

40

577

10

458

592

304

159

458

3

CRN

OG

OR

SA

ND

Ž15

757

415

611

014

556

192

436

002

360

323

882

00

5

SAN

DŽA

K35

012

111

791

633

714

644

541

843

711

264

624

185

167

654

8

Izvo

r U

kupn

o st

anov

ništ

vo p

o na

rodn

osti

ndash po

pis 1

953

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

24

53 Popis iz 1961

Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)

Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)

25

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

5

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

961

Tabl

e 5

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

961

cens

us

1961

uk

upno

etn-

M

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

261

4767

9926

018

380

703

245

09

190

119

70

850

71

9N

VA

ROŠ

247

7045

31

823

802

961

106

04

70

043

02

359

14

PRIJE

POLJ

E38

925

9810

252

257

1666

156

81

510

50

333

40

923

926

1SJ

ENIC

A36

950

1735

247

017

474

473

129

03

290

185

52

311

113

0N

PA

ZAR

587

7723

250

396

279

3347

554

30

912

60

212

612

156

649

6TU

TIN

299

5920

535

685

4485

150

770

322

01

529

18

4311

144

PLJE

VLJ

A46

677

6794

146

769

16

386

1482

715

00

910

239

40

8BI

JELO

PO

LJE

466

5198

5721

142

00

934

750

745

100

020

90

414

053

0IV

AN

GRA

D44

072

4406

100

330

07

385

6987

541

01

970

262

91

4RO

ŽAJ

147

0080

0954

576

05

5428

369

528

36

222

15

437

30

PLA

V18

913

673

36

650

314

890

787

3131

166

970

557

03

SRPS

KI

SAN

215

528

781

9936

311

779

054

716

680

830

80

132

191

514

344

67

CRN

OG

SA

ND

Ž17

101

329

739

174

1660

10

132

251

773

3725

22

716

04

2922

17

SAN

DŽA

K38

654

110

793

827

911

945

030

913

391

934

640

331

039

351

017

266

45

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va d

omać

inst

ava

i sta

nova

u 1

961

god

ini

Nac

iona

lni s

asta

v st

anov

ništ

va F

NR

Jugo

slavi

je (p

odac

i po

nase

ljim

a i o

pštin

ama)

kn

jiga

III

Save

zni z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

994

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

26

6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991

Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica

61 Popis iz 1971

Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 18: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

24

53 Popis iz 1961

Do popisa iz 1961 Sandžak stječe upravno-teritorijalne značajke koje će ostati nepromijenjenima praktično do 1991 Podijeljen je na jedanaest općina pri čemu su dvije Rožaj i Plav nastale izdvajanjem iz nekadašnjeg ivangradskog sreza Također u međuvremenu su izmijenjeni i nazivi pojedinih cjelina te od ovog popisa imamo općine Prijepolje (prije Mileševa) Novi Pazar (De-ževa) Tutin (Štavica) i Nova Varoš (Zlatar)

Popis iz 1961 ostavljao je Bošnjacima priliku da se izjasne kao raquoMusli-mani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se od 1118130 Bošnjaka tako izjasnilo njih 842247 ili 753 dok ih se 275883 ili 247 očitovalo kao i u prethodnom popisu tj kao raquoJugoslaveni nacionalno neopredijeljenilaquo Sveu-kupno za novu mogućnost kao i za onu koja im je ostavljena i u prethodnom popisu dakle za opcije koje ih nisu poistovjećivale ni s kojom od drugih južnoslavenskih nacija u popisu 1961 opredijelila se gotovo cjelina bosansko-hercegovačkih Bošnjaka Među sandžačkima je situacija drugačija no sve su ja-snije tendencije koje ih po tom pitanju približavaju sunarodnjacima u BiH U njegovu srpskom dijelu većina Bošnjaka izjašnjava se raquoMuslimanima u smi-slu etničke pripadnostilaquo dok se u crnogorskom u podjednakoj mjeri opre-djeljuju za tu opciju i za nacionalno crnogorstvo I u ovom popisu znatni dio sandžačkih Bošnjaka gotovo njih 15500 izjasnio se Turcima i to iznova velikom većinom u njegovu srpskom dijelu (Rudić i Stepić 1995 Rudić 1995)

25

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

5

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

961

Tabl

e 5

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

961

cens

us

1961

uk

upno

etn-

M

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

261

4767

9926

018

380

703

245

09

190

119

70

850

71

9N

VA

ROŠ

247

7045

31

823

802

961

106

04

70

043

02

359

14

PRIJE

POLJ

E38

925

9810

252

257

1666

156

81

510

50

333

40

923

926

1SJ

ENIC

A36

950

1735

247

017

474

473

129

03

290

185

52

311

113

0N

PA

ZAR

587

7723

250

396

279

3347

554

30

912

60

212

612

156

649

6TU

TIN

299

5920

535

685

4485

150

770

322

01

529

18

4311

144

PLJE

VLJ

A46

677

6794

146

769

16

386

1482

715

00

910

239

40

8BI

JELO

PO

LJE

466

5198

5721

142

00

934

750

745

100

020

90

414

053

0IV

AN

GRA

D44

072

4406

100

330

07

385

6987

541

01

970

262

91

4RO

ŽAJ

147

0080

0954

576

05

5428

369

528

36

222

15

437

30

PLA

V18

913

673

36

650

314

890

787

3131

166

970

557

03

SRPS

KI

SAN

215

528

781

9936

311

779

054

716

680

830

80

132

191

514

344

67

CRN

OG

SA

ND

Ž17

101

329

739

174

1660

10

132

251

773

3725

22

716

04

2922

17

SAN

DŽA

K38

654

110

793

827

911

945

030

913

391

934

640

331

039

351

017

266

45

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va d

omać

inst

ava

i sta

nova

u 1

961

god

ini

Nac

iona

lni s

asta

v st

anov

ništ

va F

NR

Jugo

slavi

je (p

odac

i po

nase

ljim

a i o

pštin

ama)

kn

jiga

III

Save

zni z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

994

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

26

6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991

Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica

61 Popis iz 1971

Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 19: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

25

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

5

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

961

Tabl

e 5

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

961

cens

us

1961

uk

upno

etn-

M

S

CG

A

n-

J

osta

li

PRIB

OJ

261

4767

9926

018

380

703

245

09

190

119

70

850

71

9N

VA

ROŠ

247

7045

31

823

802

961

106

04

70

043

02

359

14

PRIJE

POLJ

E38

925

9810

252

257

1666

156

81

510

50

333

40

923

926

1SJ

ENIC

A36

950

1735

247

017

474

473

129

03

290

185

52

311

113

0N

PA

ZAR

587

7723

250

396

279

3347

554

30

912

60

212

612

156

649

6TU

TIN

299

5920

535

685

4485

150

770

322

01

529

18

4311

144

PLJE

VLJ

A46

677

6794

146

769

16

386

1482

715

00

910

239

40

8BI

JELO

PO

LJE

466

5198

5721

142

00

934

750

745

100

020

90

414

053

0IV

AN

GRA

D44

072

4406

100

330

07

385

6987

541

01

970

262

91

4RO

ŽAJ

147

0080

0954

576

05

5428

369

528

36

222

15

437

30

PLA

V18

913

673

36

650

314

890

787

3131

166

970

557

03

SRPS

KI

SAN

215

528

781

9936

311

779

054

716

680

830

80

132

191

514

344

67

CRN

OG

SA

ND

Ž17

101

329

739

174

1660

10

132

251

773

3725

22

716

04

2922

17

SAN

DŽA

K38

654

110

793

827

911

945

030

913

391

934

640

331

039

351

017

266

45

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va d

omać

inst

ava

i sta

nova

u 1

961

god

ini

Nac

iona

lni s

asta

v st

anov

ništ

va F

NR

Jugo

slavi

je (p

odac

i po

nase

ljim

a i o

pštin

ama)

kn

jiga

III

Save

zni z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

994

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

26

6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991

Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica

61 Popis iz 1971

Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 20: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

26

6 BOŠNJACI SANDŽAKA U POPISIMA 1971 1981 I 1991

Do kraja šezdesetih kako je već rečeno politički je napokon odlučeno da Bošnjaci predstavljaju posebnu naciju kojoj je određen i naziv raquoMusli-manilaquo Jasno taj je realitet uvažen i prilikom provođenja popisa iz 1971 u kojem su se Bošnjaci mogli izjasniti kao raquoMuslimani u smislu narodnostilaquo Ista je mogućnost vrijedila i kod popisa iz 1981 te onog iz 1991 Upravno-teritorijalna podjela prilikom provođenja popisa iz 1961 bila je ista 1971 i 1981 Donekle je izmijenjena do popisa iz 1991 Neposredno prije njegova provođenja tj 1990 od južnog je dijela općine Ivangrad (iznova) oblikova-na općina Andrijevica

61 Popis iz 1971

Prilikom popisa iz 1971 gotovo cjelina Bošnjaka iz BiH njih 1482430 izja-snila se Muslimanima Napokon im je po tom pitanju identičan bošnjački živalj Sandžaka koji se golemom većinom također izjasnio tako Izuzetak je tek u tome što se manji dio sukladno dotadašnjoj tradiciji očitovao kao Turci Riječ je bila o svega 4639 ljudi najvećim dijelom nastanjenih u njegovu srpskom dijelu Zajedno s tada deklariranim Turcima u Sandžaku je 1971 obi-tavao 174751 Bošnjak čineći 422 od njegove ukupne populacije

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 21: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

27

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

6

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

971

Tabl

e 6

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

971

cens

us

1971

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J32

548

9811

301

213

0665

570

52

257

02

345

11

324

10

N V

ARO

Š22

740

1774

78

206

6290

986

04

80

011

30

597

04

PRIJE

POLJ

E44

022

160

8136

525

264

574

1157

26

690

219

00

412

612

9SJ

ENIC

A36

622

1953

853

413

772

376

152

04

1107

30

172

05

1881

51

N P

AZA

R64

326

371

4057

725

076

390

359

06

307

05

183

03

1261

20

TUTI

N29

444

244

4083

036

3512

357

02

244

08

153

05

915

31

PLJE

VLJ

A46

843

8530

182

7922

169

296

3063

326

01

355

08

380

08

BIJE

LO P

OLJ

E52

598

185

5335

334

936

629

862

568

380

129

30

635

90

7IV

AN

GRA

D49

351

123

6225

039

207

931

150

631

870

246

70

913

652

8RO

ŽAJ

160

1812

483

779

189

12

2082

130

922

58

500

329

21

8PL

AV

195

4294

0148

158

43

052

4626

837

3619

143

02

532

27

SRPS

KI S

AN

229

702

108

784

474

109

715

478

2516

11

1792

08

1156

05

5739

25

CRN

OG

SA

ND

Ž18

435

261

329

333

161

088

797

970

531

4809

26

1208

07

2928

16

SAN

DŽA

K41

405

417

011

341

112

582

330

410

048

624

366

011

623

640

686

672

1

Izvo

r Po

pis s

tano

vništ

va i

stan

ova

1971

Sta

novn

ištvo

ndash et

ničk

a p

rosv

etna

i ek

onom

ska

obele

žja

stan

ovni

štva

i do

mać

inst

ava

prem

a br

oju

član

ova

(rez

ulta

ti po

opš

tinam

a) k

njig

a VI

Sa

vezn

i zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

199

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 22: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

28

62 Popis iz 1981

Popis iz 1981 pokazao je gotovo potpuno ujednačivanje Bošnjaka iz BiH i Sandžaka po pitanju nacionalne identifikacije Zapravo u ovom ali i slje-dećem popisu Bošnjaci iz BiH iskazuju veću razinu distanciranja od samo-svojne nacionalne odrednice Naime 1981 u BiH je bilo 1629924 Muslima-na No čak 326280 ili 8 stanovnika te republike izjasnilo se raquoJugoslaveni-malaquo Među njima je pored Hrvata i Srba svakako bio i znatni dio Bošnjaka Nasuprot tome u Sandžaku se manje od 2 stanovništva u osnovi Srba Crnogoraca i Bošnjaka izjasnilo raquoJugoslavenimalaquo Također nekad relativno brojno izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka za tursku nacionalnost izgubilo je na važnosti do popisa 1981

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 23: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

29

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

7

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

981

Tabl

e 7

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

981

cens

us

1981

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

200

103

0829

322

319

634

896

25

310

113

123

733

40

9N

VA

ROŠ

225

2318

748

319

867

882

148

07

20

042

31

920

90

9PR

IJEPO

LJE

469

0219

076

407

250

3853

412

172

644

01

1079

23

448

10

SJEN

ICA

355

7024

203

680

102

9728

915

60

431

70

934

31

025

40

7N

PA

ZAR

740

0049

769

673

218

3429

529

50

423

30

393

11

393

81

3TU

TIN

327

7930

130

919

2309

70

480

137

01

660

218

90

6

PLJE

VLJ

A43

316

6967

161

2296

53

323

2374

616

00

1384

32

330

08

BIJE

LO P

OLJ

E55

634

208

4037

594

91

732

172

578

550

110

872

053

11

0IV

AN

GRA

D49

772

123

8324

984

71

734

748

698

350

110

992

266

01

3RO

ŽAJ

202

2716

975

839

159

08

1900

94

863

43

144

07

186

09

PLA

V19

560

101

5351

990

05

4583

234

4036

206

397

20

301

15

SRPS

KI S

AN

246

974

135

360

548

101

664

412

2760

11

664

03

4154

17

2372

10

CRN

OG

SA

ND

Ž18

850

967

318

357

4341

23

105

726

561

5005

27

4111

22

2008

11

SAN

DŽA

K43

548

320

267

846

510

600

524

310

848

624

956

691

382

651

943

801

0

Izvo

r N

acio

naln

i sas

tav

stan

ovni

štva

SFR

Jugo

slavi

je 19

81 (

poda

ci p

o nas

eljim

a i op

štin

ama)

knj

iga I

Sa

vezn

i zav

od za

stat

istik

u B

eogr

ad 1

991

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 24: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

30

63 Popis iz 1991

Popis iz 1991 uvelike je potvrdio realitete koji su se očitovali deset godi-na prije Bošnjaci u BiH i na Sandžaku u nacionalnom se smislu praktično istovrsno izjašnjavaju U BiH je tada evidentirano 1902956 Muslimana No iznova se veliki dio građana te republike i to u uvjetima raspada SFRJ izja-snio raquoJugoslavenimalaquo odnosno bilo ih je 242682 ili 55 od ukupnog stanov-ništva (Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima 1995 9) S druge strane udio raquoJugoslavenalaquo u Sandžaku ne prelazi 1

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 25: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

31

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

8

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 1

991

Tabl

e 8

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 1

991

cens

us

1991

uk

upno

M

S

CG

A

J

os

tali

PR

IBO

J35

951

109

2730

423

421

651

758

21

360

153

41

527

50

8N

VA

ROŠ

218

1218

578

519

284

884

173

08

20

034

81

614

80

7PR

IJEPO

LJE

465

2520

200

434

247

7053

271

71

525

01

423

09

390

08

SJEN

ICA

336

8125

633

761

7546

224

770

255

02

216

06

154

05

N P

AZA

R85

249

642

5175

419

064

224

232

03

209

02

700

08

793

09

TUTI

N34

631

326

7294

314

614

243

01

670

218

40

520

40

6

PLJE

VLJ

A39

593

6964

176

9592

242

219

1655

411

00

818

21

292

07

BIJE

LO P

OLJ

E55

268

229

7741

641

847

627

204

492

326

06

380

153

91

0BE

RAN

E38

953

117

6930

228

427

322

995

590

460

170

61

859

51

5RO

ŽAJ

229

7619

983

870

162

07

1528

67

900

39

139

06

264

11

AN

DRI

JEV

ICA

6696

310

590

713

556

3884

20

071

11

490

7PL

AV

193

0511

199

580

278

14

3519

182

4032

209

100

05

177

09

SRPS

KI S

AN

257

849

155

540

603

955

4637

120

000

839

40

224

050

919

640

8C

RNO

G S

AN

182

791

729

2339

917

965

98

828

0045

353

152

918

721

019

161

0

SAN

DŽA

K44

064

022

846

351

811

351

125

884

800

192

5709

13

4277

10

3880

09

Izvo

r St

anov

ništ

vo p

rem

a na

cion

alno

j prip

adno

sti 1

991

Rep

ublič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 26: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

32

7 BOŠNJACI SANDŽAKA U POSTJUGOSLAVENSKIM POPISIMA 20022003 I 2011

Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1991 Srbija i Crna Gora oblikovale su Saveznu Republiku Jugoslaviju (SRJ) koja je 2003 preimenovana u Državnu zajednicu Srbija i Crna Gora Poslije crnogor-skog izjašnjavanja za neovisnost 2006 ta zajednica prestaje postojati te se na političkoj pozornici pojavljuju samostalna Crna Gora i Srbija Popis koji se u SRJ trebao održati 2001 tj deset godina nakon onog iz 1991 bio je od-gođen te je u Srbiji proveden 2002 a u Crnoj Gori 2003 S obzirom na tu či-njenicu nemoguće je dati točan ukupni broj stanovništva ili pojedinih naci-onalnih zajednica u Sandžaku bilo za 2002 bilo za 2003 Kod idućih popisa taj problem ne postoji jer su se u obje zemlje odvili 2011 U BiH je prvi popis nakon 1991 proveden tek 2013 Sukladno izmjeni nacionalnog naziva raquoMu-slimanlaquo u raquoBošnjaklaquo koja je muslimanskombošnjačkom korpusu prihvaćena 1993 popis iz 2013 registrirao je 1769592 Bošnjaka i 12121 Muslimana tj zajedno 1781713 (Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija 2016) U odnosu na taj broj udio Muslimana uistinu je bio perife-ran 07 Kako ćemo vidjeti po tom je pitanju situacija na Sandžaku bila donekle drugačija

71 Popis iz 2002 (Srbija) i 2003 (Crna Gora)

Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 134128 Bošnjaka i 8222 Muslimana te ih je zajedno bilo 142350 U odnosu na taj broj izjašnjeni Bošnjaci imali su udio od 9422 a Muslimani od 578 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (142350) udio od 6043 S druge strane po popisu iz 2003 u crnogorskom je dijelu Sandžaka živio 44341 Bošnjak i 15456 Muslimana te ih je zajedno bilo 59797 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 7415 a Mu-slimana 2585 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaci i Muslimani imali su kao cjelina (59797) udio od 3659

Ako sagledamo prostor cjelokupnog Sandžaka što se može činiti samo uvjet-no s obzirom na godinu dana razmaka između provedbe srpskog i crnogorskog popisa u njemu je živjelo 178469 Bošnjaka te 23678 Muslimana kojih je zajedno bilo 202147 U odnosu na taj broj Bošnjaci su imali udio od 8829 a Muslimani 1171 U ukupnom stanovništvu Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (202147) bilo je 5066

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 27: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

33

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

9

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isim

a iz

200

2 i

2003

Tabl

e 9

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

002

and

2003

cen

suse

s

2002

ndash 2

003

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J30

377

5567

183

1427

47

225

2374

143

21

413

00

415

14

N V

ARO

Š19

982

1028

51

502

25

180

0190

173

04

20

037

61

9PR

IJEPO

LJE

411

8813

109

318

3812

93

234

0256

827

10

797

02

497

12

SJEN

ICA

279

7020

512

733

659

24

6572

235

230

111

00

193

07

N P

AZA

R85

996

655

9376

315

991

917

599

205

109

01

129

02

967

11

TUTI

N30

054

283

1994

222

30

712

994

320

01

60

018

70

6

PLJE

VLJ

A35

806

1865

52

2913

81

215

2260

177

0421

58

00

1794

50

BIJE

LO P

OLJ

E50

284

113

7722

679

3615

820

275

403

8936

178

310

117

293

4BE

RAN

E35

068

5662

161

2301

66

163

0946

589

5025

536

01

1810

52

ROŽA

JE22

693

186

2882

115

106

790

44

044

01

910

084

420

30

9A

ND

RIJE

VIC

A57

850

08

01

4027

696

1454

251

00

296

51

PLA

V13

805

6809

493

788

57

2613

189

765

55

2719

197

111

08

SRPS

KI S

AN

235

567

134

128

569

8222

35

893

9637

992

80

425

80

126

351

1C

RNO

G S

AN

163

441

443

4127

115

456

95

656

5040

228

249

173

3802

23

5943

36

SAN

DŽA

K39

900

817

846

944

723

678

59

155

046

389

291

777

340

601

085

782

1

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

200

2 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka

prip

adno

st ndash

Pod

aci p

o na

selji

ma

Repu

blič

ki z

avod

za

stat

istik

u B

eogr

ad 2

003

Pop

is st

anov

ništ

va d

omać

inst

ava i

stan

ova u

200

3 S

tano

vništ

vo n

acio

naln

a ili

etni

čka p

ripad

nost

ndash P

odac

i po n

aselj

ima

i opš

tinam

a Z

avod

za

stat

istik

u P

odgo

rica

200

4

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 28: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

34

Kod popisa iz 20022003 uočljivo je znatno uvećanje broja građana koji su prilikom popisa registrirani kao raquoneizjašnjenilaquo raquoneopredijeljenilaquo ili su svr-stani u rubriku raquonepoznatolaquo (u tablici br 9 ti su građani uključeni u brojča-no veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) U srpskom Sandžaku broj takvih bio je 1541 a u crnogorskom čak 4965 dakle zajedno 6506 Moglo bi se iznijeti pretpostavku da je u tim slučajevima kao i kod popisa iz 2011 najčešće riječ o pripadnicima bošnjačkogmuslimanskoga kruga Primjerice u Pljevljima je 1991 bilo 176 Muslimana dok je 2003 pored 133 Bošnjaka i Muslimana prisutno i 4 neizjašnjenihneopredijeljenih U Bijelom Polju je 1991 bilo 416 Muslimana dok je 2003 registrirano 384 Bošnjaka i Muslimana te 17 neizjašnjenihneopredijeljenih Detekcija raquostvarnelaquo pripadnosti neizjašnjenihneopredijeljenih poseban je i složen istraživački problem koji između ostaloga zahtijeva usporedbu s popisnim podacima o vjerskoj pa i jezičnoj identifikaciji (v Šarkinović 2004 201-209) One bi uz ostalo mogle pružiti i preciznije poka-zatelje o teritorijalnoj distribuciji 11710 muslimana Crne Gore koji su se 2003 očitovali kao Crnogorci (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 146)

Mada pitanje izjašnjavanja za srpsku i crnogorsku nacionalnost ako nije u vezi s očitovanjem Bošnjaka nije predmet ovoga rada crnogorski popis iz 2003 pokazao je jednu posve novu i snažno izraženu pojavu Od tog popisa znatni dio nekadašnjih Crnogoraca izjašnjava se kao Srbi Tako je 2003 u crnogorskom dijelu Sandžaka Srba bilo 65650 a Crnogoraca 28249 zajedno 93899 pri čemu je udio Srba u tom broju iznosio 6991 a Crno-goraca 3009 U crnogorskom su Sandžaku Srbi i Crnogorci 2003 (93899) predstavljali 5745 od ukupnog stanovništva

72 Popis iz 2011

Po popisu iz 2011 u srpskom je dijelu Sandžaka živjelo 142373 Bošnja-ka i 12441 Musliman te ih je zajedno bilo 154814 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 9196 a Muslimana 804 U ukupnom sta-novništvu srpskog dijela Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (154814) bilo je 6483 U crnogorskom je dijelu Sandžaka živjelo 46813 Bošnjaka i 11459 Muslimana tj ukupno 58272 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8034 a Muslimana 1966 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Bošnjaka i Muslimana (58272) bilo je 3835

U Sandžaku kao cjelini živjelo je 2011 godine 189186 Bošnjaka i 23900 Muslimana te ih je zajedno bilo 213086 U odnosu na taj broj izjašnjenih je Bošnjaka bilo 8878 a Muslimana 1122 U ukupnom stanovništvu San-džaka Bošnjaka i Muslimana (213086) bilo je 5453

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 29: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

35

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Tabl

ica

10

Stan

ovni

štvo

San

džak

a po

pop

isu

iz 2

011

Tabl

e 10

Po

pula

tion

of S

andž

ak a

ccor

ding

to 2

011

cens

us

2011

uk

upno

B

M

S

CG

A

os

tali

PR

IBO

J27

133

3811

140

1944

72

205

8275

911

90

43

00

674

25

N V

ARO

Š16

638

788

47

526

32

148

9989

531

02

30

039

12

4PR

IJEPO

LJE

370

5912

792

345

3543

96

194

9652

689

02

180

011

213

0SJ

ENIC

A26

392

194

9873

912

344

752

6419

915

01

290

135

21

3N

PA

ZAR

100

410

774

4377

141

024

116

234

162

440

020

20

223

852

4TU

TIN

311

5528

041

900

1092

35

1090

35

160

129

01

887

28

PLJE

VLJ

A30

786

2128

69

1739

56

175

6957

174

9424

317

01

1839

60

BIJE

LO P

OLJ

E46

051

125

9227

359

8513

016

562

360

8808

191

570

120

474

4BE

RAN

E33

970

6021

177

1957

58

145

9243

088

3826

070

02

2492

73

ROŽA

JE22

964

192

6983

910

444

582

23

640

11

711

585

027

01

2A

ND

RIJE

VIC

A50

710

07

01

3137

619

1646

325

10

028

05

5PL

AV

131

0868

0351

972

75

520

9816

082

26

324

7518

918

31

4

SRPS

KI S

AN

238

787

142

373

596

124

415

277

565

325

314

01

284

01

5810

24

CRN

OG

SA

ND

Ž15

195

046

813

308

114

597

554

780

361

280

0918

437

782

571

114

7

SAN

DŽA

K39

073

718

918

648

423

900

61

132

345

339

283

237

240

621

012

921

33

Izvo

ri P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va 2

011

u R

epub

lici S

rbiji

Sta

novn

ištvo

ver

oisp

oves

t m

ater

inji

jezik

i na

cion

alna

prip

adno

st ndash

Po

daci

po

opšt

inam

a i g

rado

vim

a R

epub

lički

zav

od z

a st

atist

iku

Beo

grad

201

3 P

opis

stan

ovni

štva

dom

aćin

stav

a i s

tano

va u

Crn

oj G

ori 2

011

go

dine

Sta

novn

ištvo

Crn

e Gor

e pre

ma

polu

tip

u na

selja

nac

iona

lnoj

odn

osno

etni

čkoj

prip

adno

sti

vjer

oisp

ovije

sti i

mat

ernj

em je

ziku

po

opšt

ina-

ma

u Cr

noj G

ori

Saop

šten

je br

83

Zav

od z

a st

atist

iku

Pod

goric

a 2

011

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 30: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

36

Kod popisa iz 2011 uočljivo je da je i nadalje relativno visok iznos onih stanovnika Sandžaka koji nisu nacionalno svrstani (u tablici br 10 osobe koje se nisu nacionalno izjasnile uključene su u brojčano veću skupinu raquoostalihlaquo raquoOstlaquo) Takvih je 2011 za razliku od prije više u njegovu srpskom dijelu gdje ih ima 3555 dok ih je u crnogorskom 2576 dakle zajedno 6131 tj nešto manje nego u popisima iz 20022003 Istodobno znatni se dio muslimana u Crnoj Gori i 2011 izjasnio Crnogorcima odnosno njih 12933 (Đečević Vuković-Ćalasan i Knežević 2017 148) Veliki dio te populacije obitavao je i u crnogorskom dijelu Sandžaka s tim da se bez temeljitih već spomenutih analiza ne može ustvrditi u kojoj mjeri i na kojim područjima

U crnogorskom dijelu Sandžaka 2011 živjelo je 54780 Srba i 28009 Cr-nogorca ili zajedno 82789 U odnosu na taj broj Srba je bilo 6617 a Crnogor-ca 3383 U ukupnom stanovništvu crnogorskog Sandžaka Srba i Crnogor-ca (82789) bilo je 5448

8 ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Mada je bošnjačka zajednica u Sandžaku integralni dio bošnjačke nacije ona po nizu odrednica predstavlja njezin posebni dio takav koji i u istraži-vačkom smislu zahtijeva pristup koji uvažava specifičnosti prilika u kojima se Sandžak nalazio ili nalazi U ovome radu predstavljeni su rezultati svih popisa stanovništva kojima je bio obuhvaćen od 1921 do 2011 Uvid u rezultate tih popisa omogućuje stjecanje određene više ili manje jasne slike o njegovim etničkim značajkama koje smo primarno doveli u kontekst razmatranja bošnjačkog segmenta Pritom je glavni cilj rada bio usporedba podataka o etničkom tj nacionalnom izjašnjavanju prisutnom u popisima nakon Dru-goga svjetskog rata između Bošnjaka BiH i Sandžaka te između Bošnjaka njegova srpskog i crnogorskog dijela

Premda je komunistička vlast načelno pristupala Bošnjacima kao poseb-noj etničkoj cjelini trebalo je proći dosta vremena da i politički potvrdi boš-njačku nacionalnu samobitnost Taj se realitet odrazio i na razini prvih triju popisa u Socijalističkoj Jugoslaviji U onom iz 1948 Bošnjaci su imali priliku izjasniti se kao raquoneopredijeljeni muslimanilaquo U BiH se tako izjasnilo gotovo 90 Bošnjaka U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno te prisutno samo u njegovu srpskom dijelu u kojem su se Bošnjaci u najvećoj mjeri izjasnili kao Srbi U crnogorskom dijelu gotovo su se u potpunosti izjasnili kao Crnogorci

Popis iz 1953 Bošnjacima je ostavljao mogućnost da se izjasne kao raquoJugo-slaveni-neopredijeljenilaquo što je u BiH učinilo njih oko 95 U srpskom dijelu

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 31: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

37

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Sandžaka većina se Bošnjaka također izjasnila na taj način no znatni ih se dio očitovao Turcima Za razliku od srpskog dijela Sandžaka u kojem izjašnjava-nje Bošnjaka kao Srba gubi na važnosti u njegovu crnogorskom dijelu oni se i nadalje uglavnom izjašnjavaju kao Crnogorci s tim da su se i u ovom i u narednim popisima crnogorski Bošnjaci u vrlo maloj mjeri identificirali kao Turci

Popis iz 1961 Bošnjacima je omogućivao da se iskažu kao raquoMuslimani u smislu etničke pripadnostilaquo U BiH se za tu opciju kao i za onu koja im je u prethodnom popisu predstavljala alternativu (raquoJugoslaveni-neopredijeljenilaquo) izjasnio gotovo ukupni bošnjački korpus U srpskom dijelu Sandžaka velika ve-ćina Bošnjaka očitovala se raquoMuslimanima helliplaquo ali ih se iznova znatni dio izjasnio Turcima U crnogorskom dijelu bošnjačka se populacija 1961 u po-djednakom iznosu očitovala raquoMuslimanima helliplaquo te Crnogorcima

Nakon što je krajem šezdesetih politički prihvaćena konstitucija nacije raquoMuslimanalaquo za tu su se odrednicu kod popisa 1971 odlučili gotovo svi Boš-njaci BiH i Sandžaka U njegovu srpskom dijelu tek se manji dio njih i tada izjasnio Turcima Za popise iz 1981 i 1991 znakovito je da potvrđuju pravilo iz 1971 s tim da se u BiH značajni dio Bošnjaka zajedno s Hrvatima i Sr-bima izjašnjava raquoJugoslavenimalaquo U Sandžaku je takvo izjašnjavanje bilo minorno

Time što su Bošnjaci 1993 prihvatili da svoj dotadašnji nacionalni naziv za-mjene bošnjačkim nastaje nova situacija koju registriraju i naknadni popisi Naime u njima se kako na tlu Srbije i Crne Gore tako i u BiH prihvaća realitet nacionalnog bošnjaštva ali i ostavlja mogućnost da se osoba izjasni kao raquoMu-slimanlaquo Po popisu iz 2002 u srpskom je dijelu Sandžaka od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo blizu 6 a u Crnoj Gori po popisu iz 2003 čak 26 Prilikom tih popisa moglo se smatrati da dio izjaš-njenih još uvijek nije adekvatno percipirao važnost promjena koje se odnose na nacionalno opredjeljenje ali da će do toga s vremenom doći slično kao što se u BiH 1961 znatni dio Bošnjaka nije opredijelio raquoMuslimanima u smislu etničke pripadnostilaquo već sukladno prethodnom popisu raquoJugoslavenima-neopredijelje-nimalaquo Već u idućem popisu ta je raquoanomalijalaquo u BiH nadiđena ali u slučaju Sandžaka nije

Kod popisa iz 2011 u njegovu je srpskom dijelu od ukupnog broja izjašnje-nih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo 8 a u crnogorskom blizu 20 Nasuprot tome u prvom popisu koji se u BiH održao poslije 1991 tj popisu iz 2013 u toj je zemlji od ukupnog broja izjašnjenih Bošnjaka i Muslimana ovih drugih bilo tek 07 Osim navedenoga indikativno je da se u Crnoj Gori a time i u crnogorskom Sandžaku kako 2003 tako i 2011 znatni dio musli-

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 32: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

38

mana izjasnio Crnogorcima U svakom slučaju osobite prilike u kojima žive sandžački Bošnjaci iznova se odražavaju i kod popisnih očitovanja nacio-nalne pripadnosti s tim da se ponovno uočavaju i razlike između BošnjakaMuslimana njegova srpskog i crnogorskog dijela Zašto je to tako trebalo bi biti predmetom posebne analize

LITERATURA

Banac I (1988) Nacionalno pitanje u Jugoslaviji Zagreb GlobusBandžović S (1991) Iseljavanje Muslimana iz Sandžaka Sarajevo Biblioteka KljučaninBertić I (ur) (1987) Veliki geografski atlas Jugoslavije Zagreb Sveučilišna naklada LiberBoban Lj (1965) Sporazum Cvetković-Maček Beograd Štamparsko preduzeće KulturaBrozović D (1997) Gramatičke značajke hrvatskog jezika Jezik 44 (4) 127ndash135Brozović D i Ivić P (1988) Jezik srpskohrvatskihrvatskosrpski hrvatski ili srpski Zagreb

Jugoslavenski leksikografski zavod raquoMiroslav KrležalaquoDuraković N (1993) Prokletstvo Muslimana Sarajevo OslobođenjeĐečević M Vuković-Ćalasan D i Knežević S (2017) Re-designation of Ethnic

Muslims as Bosniaks in Montenegro Local Specificities and Dynamics of This Process East European Politics and Societies and Cultures 31 (1) 137ndash157 doi httpsdoiorg1011770888325416678042

Filandra Š (1998) Bošnjačka politika u XX stoljeću Sarajevo SejtarijaHadžijahić M (1990) Od tradicije do identiteta (Geneza nacionalnog pitanja bosanskih

muslimana) Zagreb Islamska zajednica Zagreb Imamović M (1998) Historija Bošnjaka Sarajevo PreporodIsaković A (1990) O raquonacionaliziranjulaquo Muslimana 101 godina afirmacije i negiranja

nacionalnog identiteta Muslimana Zagreb Globus Ivanović V (2009) Hrvatska historijskodemografska situacija u Bosni i Hercegovini (1879-

1991) httpchdr-nscompdfdocumentsbeograd2009_vesna_ivanovicpdf (15 06 2018)

Jahić Dž (1991) Jezik bosanskih Muslimana Sarajevo Biblioteka KljučaninKamberović H (2009) Bošnjaci 1968 politički kontekst priznanja nacionalnog identiteta u

H Kamberović (ur) Rasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka Sarajevo Institut za istoriju 59ndash81

Kosančić I (1912) Novo-pazarski sandžak i njegov etnički problem Beograd Knjižara Gece Kona

Kraljačić T (1987) Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882 ndash 1903) Sarajevo Veselin Masleša

Lisac J (1996) Hrvatski dijalekti i jezična povijest Zagreb Matica hrvatskaMarić F (1996) Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879 i 1995 godine Zagreb

Katehetski salezijanski centarMatuz J (1992) Osmansko Carstvo Zagreb Školska knjiga

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 33: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj

39

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Mrđen S (2002) Narodnost u popisima Promjenjiva i nestalna kategorija Stanovništvo 40 (1-4) 77ndash104

Pačariz S (2016) The Migration of Bosniaks to Turkey from 1945 to 1974 The Case of Sandžak Sarajevo Center for Advanced Studies

Pribićević S (1990) Diktatura kralja Aleksandra Zagreb GlobusPurivatra A (1974) Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Srba

Hrvata i Slovenaca Sarajevo SvjetlostRudić V (1995) The Ethnic Structure of the Population in Montenegro u The Serbian

Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-montenegrohtml (15 06 2018)

Rudić V i Stepić M (1995) Ethnic Changes in the Raška Region u The Serbian Question in The Balkans Belgrade University of Belgrade ndash Faculty of Geography httpswwwrastkors istorijasrbi-balkanvrudic-stepic-raskahtml (15 06 2018)

Šarkinović H (2004) Nacionalna konfesionalna i jezička struktura stanovništva u Crnoj Gori po popisu iz 2003 godine Almanah 25-26 197ndash210

IZVORI

Definitivni rezultati popisa stanovništva od 31 januara 1921 god Kraljevina Jugoslavija ndash Opšta državna statistika Sarajevo 1932

Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (podaci po naseljima i opštinama) knjiga I Savezni zavod za statistiku Beograd 1991 httppublikacijestatgovrsG1981PdfG19814001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova 2011 u Republici Srbiji Stanovništvo veroispovest materinji jezik i nacionalna pripadnost ndash Podaci po opštinama i gradovima Republički zavod za statistiku Beograd 2013

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 1961 godini Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije (podaci po naseljima i opštinama) knjiga III Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrsG1961Pdf G19614001pdf (15 06 2018)

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2002 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima Republički zavod za statistiku Beograd 2003

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u 2003 Stanovništvo nacionalna ili etnička pripadnost ndash Podaci po naseljima i opštinama Zavod za statistiku Podgorica 2004

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 2011 godine Stanovništvo Crne Gore prema polu tipu naselja nacionalnoj odnosno etničkoj pripadnosti vjeroispovijesti i maternjem jeziku po opštinama u Crnoj Gori Saopštenje br 83 Zavod za statistiku Podgorica 2011

Popis stanovništva domaćinstava kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 Stanovništvo prema etničkoj nacionalnoj pripadnosti ndash detaljna klasifikacija Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Sarajevo 2016 wwwpopisgovbapopis2013docKnjiga2HRVK2_T1_Hxlsx (15 06 2018)

Popis stanovništva i stanova 1971 Stanovništvo ndash etnička prosvetna i ekonomska obeležja stanovništva i domaćinstava prema broju članova (rezultati po opštinama) knjiga VI Savezni zavod za statistiku Beograd 1994 httppublikacijestatgovrs G1974PdfG19744002pdf (15 06 2018)

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

40

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku po popisu od 31 marta 1931 godine ndash Pregled po opštinama Beograd 1945 httppublikacijestatgovrsG1931PdfG19314001pdf (15 06 2018)

Stalno stanovništvo po narodnosti po popisu od 15 marta 1948 godine [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Beograd 1954 httppublikacijestatgovrsG1948PdfG19484001pdf (15 06 1918)

Stanovništvo Bosne i Hercegovine ndash narodnosni sastav po naseljima Crkvenčić-Bojić J (ur) Republika Hrvatska ndash Državni zavod za statistiku Zagreb 1995

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti 1991 [podaci se odnose na Srbiju i Crnu Goru te na općine i naselja te dvije republike S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1991PdfG19914021pdf (15 06 2018)

Ukupno stanovništvo po narodnosti ndash popis 1953 [podaci su prezentirani po republikama autonomnim pokrajinama te njihovim upravnim jedinicama tj srezovima i gradovima S M] Republički zavod za statistiku Beograd httppublikacijestatgovrsG1953PdfG19534001pdf (15 06 2018)

41

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

Expression of National Affiliation in Population Censuses (1948ndash2011) among Sandžak Bosniaks

Saša Mrduljaš

SUMMARY

Since the scope of the territory which can be brought into relation with the term Sandžak has varied during history and considering that it does not form an admin-istrative unit with the defined spatial frame it is essential to define the areas belong-ing to Sandžak For the duration of the Ottoman rule it was the easternmost part of the Eyalet of Bosnia After the occupation of Bosnia and Herzegovina (hereinafter BampH) by Austria-Hungary that part remained under Ottoman rule within the ter-ritory of Kosovo Vilayet In terms of territory it functioned as a kind of geopolitical wedge between Serbia and Montenegro Considering that it occasionally represented a unique administrative unit that part of the former Ottoman Bosnia was commonly referred to as the Sandžak of Novi Pazar Nonetheless during the final stage of Ot-toman rule it was divided into the Sandžaks of Pljevlja Sjenica Peć and Priština

The whole area was divided in 1912 during the First Balkan War between Serbia and Montenegro The division had been short-lived as it was followed by World War I (1914ndash1918) and by the occupation of the two countries After the war Montenegro was incorporated into the territory of Serbia which later became part of the King-dom of Serbs Croats and Slovenes Yugoslavia (1918ndash1941) Sandžak was again divided after World War II (1939ndash1945) due to federalization of socialist Yugoslavia Approximately following the line of 1912 its northern part was annexed to Serbia and southern to Montenegro

The territory of Sandžak was finally defined upon administrative division of the Yu-goslav republics into municipalities carried out at the end of the 1950s Its Serbian region became part of the municipalities of Priboj Nova Varoš Prijepolje Sjenica Novi Pazar and Tutin and the Montenegrin one was incorporated into Pljevlja Bi-jelo Polje Ivangrad (which was its name until 1949 since 1992 it has been ldquoBeranerdquo) Rožaj (since the 2003 list ldquoRožaje ) and Plav Sandžak occupies 8687 kmsup2 with its Serb part amounting to an area of 4499 kmsup2 (518) and the Montenegrin to 4188 kmsup2 (482) The number of municipalities we can consider as part of Sandžak has increased While the municipality of Andrijevica was formed from the southern part of Berane municipality in 1990 Petnjica municipality was established from the northern part in 2012

Mitrovica (Kosovo Titorsquos) and its surroundings were also part of the Sandžak of Novi Pazar After World War II it was integrated into Kosovo and has been perceived as its part On the other hand the modern notion of Sandžak includes the town of Plav in Montenegro which did not use to be perceived as its part Although Sandžak remains recognisable as a separate formation it is essentially a historical perception maintained by the distinctiveness of its ethnic features It is seen as a region inhab-ited by Bosniaks (predominantly in the east towards Kosovo) as well as Serbs and Montenegrins (mostly in the west towards BampH)

This paper presents the data of all modern population censuses providing a more or less clear image of the ethnic features of Sandžak The censuses included are those

Migracijske i etničke teme 34 (2018) 1 7ndash43

42

carried out between 1921 and 2011 within several countries namely in the King-dom of Serbs Croats and Slovenes (SHS) (as of 1929 the Kingdom of Yugoslavia) socialist Yugoslavia Federal Republic of Yugoslavia the State Union of Serbia and Montenegro (1992ndash2003 2003ndash2006) and in independent Serbia and Montenegro (since 2006)

The indicators presented refer to the total population of Sandžak providing basis for various analyses comparisons and conclusions The attached paper was focused on the Bosniak community We have attempted to determine the extent to which the Sandžak Bosniaks have expressed their ethnicity or national affiliation in accord-ance with the Bosniaks in BampH The attempt was made both at the level of the entire Sandžak and of its Serbian and Montenegrin part At the same time the analysis con-ducted enabled the comparison of Bosniaksrsquo census declaration in those two parts of Sandžak

With regard to the objectives stated the first two censuses the ones from 1921 and 1931 are virtually unusable considering that they did not register ethnicity As they contain data on religious affiliation and mother tongue data on ethnicity may only be obtained indirectly ie by combining the former two indicators However one should bear in mind that the data thus obtained only have approximate value con-sidering that the population might not have declared their ethnicity as such had they had the opportunity in those years Nevertheless those censuses have a refer-ence significance for the subsequent periods so their indicators are also included in the paper

The subjects of the analysis were primarily the results of the censuses conducted from 1948 until 2011 that is the censuses allowing for an insight into the ethnic or national positioning of all the groups including the Bosniaks In the case of Bosniaks in accordance with the political circumstances the first three censuses conducted in socialist Yugoslavia were not aligned with the reality of their autonomy However they nevertheless offered opportunities to express their own identity albeit indi-rectly In 1971 in the context of political recognition of the national distinctiveness of Bosniaks then known as ldquoMuslimsrdquo new circumstances emerged in terms of quality to be reflected in the subsequent two censuses They have changed somewhat due to the replacement of the Muslim national name with the name ldquoBosniaksrdquo in the early 1990s This is also evidenced by the results of the censuses covering Sandžak after the disintegration of socialist Yugoslavia The following conclusions may be drawn from the insights into census results as well as from their analysis and comparison

Although the Communist government generally approached the Bosniaks as a sepa-rate ethnic entity it took a long time to issue a political acknowledgement of the Bosniak national distinctiveness This reality was already reflected in the first census carried out in 1948 in which the Bosniaks were given the opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Muslimsrdquo in order to demonstrate their own autonomy In BampH almost 90 of Bosniaks identified themselves as such In Sandžak such declarations were rare and only occurred in its Serbian part where Bosniaks mostly declared themselves as Serbs In the Montenegrin part they almost completely iden-tified themselves as Montenegrins Within the 1953 census Bosniaks were provided an opportunity to declare themselves as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo which was done by 95 of them in BampH In the Serbian part of Sandžak the majority of Bosniaks also identified themselves as such but a significant part of them declared themselves as Turks Unlike the Serbian part of Sandžak where Bosniaks decreasingly identi-

43

Saša Mrduljaš Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva (1948 ndash 2011)

fied themselves as Serbs in the Montenegrin part they continued to refer to them-selves as Montenegrins In that census as well as in the subsequent ones a smaller number of the Montenegrin Bosniaks identified themselves as Turks In that and in the subsequent two censuses expression of Turkish nationality was closely related to the then mass emigration of Sandžak Bosniaks to Turkey Acceptance of Turkish na-tional identity was supposed to facilitate the process of overcoming the constraints that have stood in the way of emigration from the homeland and immigration in the country specified

In the 1961 census Bosniaks were able to declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo In BampH almost the entire population of Bosniaks opted for that possibility as well as the one that had been offered as the alternative possibility in the previous census (ldquoundeclared Yugoslavsrdquo) In the Serbian part of Sandžak the vast majority of Bosniaks declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but again a substantial number identified themselves as Turks In the Montenegrin part in 1961 the Bosniak population declared themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo and as Montenegrins in equal measure

After the constitution of the nation of ldquoMuslimsrdquo was politically accepted in the late 1960s almost all Bosniaks from BampH and Sandžak opted for that entry in the 1971 cen-sus In the Serbian part only a small number identified themselves as Turks The 1981 and 1991 censuses are significant as they confirmed the 1971 rule with a significant part of BampH Bosniaks together with Croats and Serbs declaring themselves as ldquoYugoslavsrdquo Such declaration was scarce in Sandžak

As the Bosniaks accepted the replacement of their former national name in 1993 a new situation emerged which was registered in the subsequent censuses Within them the reality of Bosniak nationality was accepted but a possibility was left for declaring oneself as ldquoMuslimrdquo both in the territory of Serbia and Montenegro and of BampH Of the total number of declared Bosniaks and Muslims the 2002 census counted close to 6 of Muslims in the Serbian part of Sandžak while the 2003 census counted as much as 26 of them in Montenegro It could be said that a part of the population declared in those censuses had not yet adequately perceived the signifi-cance of the changes relating to national affiliation but would do so eventually That situation was similar to the 1961 census when a significant part of Bosniaks in BampH did not declare themselves as ldquoMuslims in terms of ethnicityrdquo but as ldquoundeclared Yugoslavsrdquo in accordance with the previous census In BampH that ldquoanomalyrdquo was bypassed already in the subsequent census However not in the case of Sandžak

In the 2011 census Muslims comprised 8 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in the Serbian part of Sandžak while there were almost 20 of them in the Montenegrin part As opposed to that in the first census that was held in BampH after 1991 ie the 2013 census Muslims comprised only 07 of the total number of declared Bosniaks and Muslims in that country Additionally it is indicative that in Montenegro and in the Montenegrin part of Sandžak a significant part of Muslims identified themselves as Montenegrins both in 2003 and in 2011 In any case the par-ticular circumstances of Sandžak Bosniaks again had an impact on census expression of national affiliation The differences between the Bosniaks Muslims from its Ser-bian and Montenegrin parts are also noticed The reason for this occurrence should be the subject of a special analysis

KEY WORDS Sandžak Bosnia and Herzegovina Bosniaks Serbs Montenegrins popu-lation censuses

Page 34: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj
Page 35: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj
Page 36: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj
Page 37: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj
Page 38: Izjašnjavanje sandžačkih Bošnjaka o nacionalnoj