strateŠki - mursko središćewp.mursko-sredisce.hr/wp-content/uploads/strateski...smislu da su...

STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM GRADA MURSKO SREDIŠĆE DO 2020. GODINE

Strateški razvojni program Grada Mursko Središće do 2020. godine

1

Naručitelj izrade Strateškog razvojnog programa:

Grad Mursko Središće

Trg bana Josipa Jelačića 10

40315 Mursko Središće

www.mursko-sredisce.hr

Izrada:

Regionalna razvojna agencija Međimurje REDEA d.o.o.

Bana J. Jelačića 22, 40 000 Čakovec

www.redea.hr

Mursko Središće, kolovoz 2016.

http://www.mursko-sredisce.hr/

http://www.redea.hr/


2

Popis kratica

CZSS Centar za socijalnu skrb

DV dječji vrtić

DVD dobrovoljno vatrograsno društvo

DZS Državni zavod za statistiku

FINA Financijska agencija

GPO Gradski puhački orkestar

HAKOM Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti

HC Hrvatske ceste

HGK Hrvatska gospodarska komora

HOK Hrvatska obrtnička komora

HZMO Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje

HZZO Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

IKT informacijsko-komunikacije tehnologije

JLS jedinica lokalne samouprave

JU javna ustanova

LAG Lokalna akcijska grupa

LD lovačko društvo

LRS lokalna razvojna strategija

MENEA Međimurska energetska agencija d.o.o.

MRRFEU Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

NK nogometni klub

NN Narodne novine

OIE obnovljivi izvori energije

OPG obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

OŠ osnovna škola

PD planinarsko društvo

REDEA Regionalna razvojna agencija Međimurje REDEA d.o.o.

SRD sportsko-ribolovno društvo

TZ Turistička zajednica

USR Udruga sportske rekreacije

ŽRS Županijska razvojna strategija

ŽUC Županijska uprava za ceste


3

SAŽETAK

Strateški razvojni program Grada Mursko Središće do 2020. godine temeljni je planski

dokument za održivi društveno-gospodarski razvoj grada. Ovaj dokument usklađen je sa svim

relevantnim strateškim dokumentima na nacionalnom i županijskom nivou.

Aktivnosti izrade Strateškog razvojnog programa počele su tijekom ljeta 2015. godine

pripremom osnovne analize, a nastavile su se tijekom jeseni održavanjem radionica s 41

članom radne skupine na kojima je identificirano 17 glavnih razvojnih problema i potreba

područja, izrađena je SWOT analiza, definirana vizija Grada do 2020. te su postavljeni

strateški razvojni ciljevi, prioriteti i mjere.

Slika budućnosti razvoja Grada Mursko Središće je grad koji se razvija u svim sektorima

(otvorena nova radna mjesta, prepoznatljivo turističko središte, očuvana kulturna i prirodna

baština, energetski učinkovit grad, poboljšana sigurnost u prometu itd.) i zadovoljava sve

potrebe svojih građana. Sukladno navedenom, odabrana je sljedeća vizija Grada do 2020.

godine:

Mursko Središće - pametan grad na usluzi svojim građanima, prepoznatljiv kao upravno,

turističko i gospodarsko središte.

Kako bi se ostvarila zadana vizija, definirana su tri strateška razvojna cilja:

Cilj 1. Unaprijediti infrastrukturu i stanje u prostoru te očuvati prirodne resurse

Cilj 2. Povećati konkurentnost gospodarstva

Cilj 3. Unaprijediti kvalitetu servisa za građane

Daljnjim konzultacijama definirani su prioriteti, razvojne mjere te aktivnosti kojima će se

ostvariti zadani strateški ciljevi. Izrađen je i Financijski plan provedbe Strateškog razvojnog

programa Grada Mursko Središće do 2020. po svakoj mjeri, u ukupnom iznosu od 69.984.500

kn te je izrađen i Akcijski plan provedbe Strateškog razvojnog programa za razdoblje od

2016. do 2018. godine.

Odgovornost za provedbu, vrednovanje i izvještavanje o provedbi strateškog razvojnog

programa preuzet će Ured Grada.


4

SADRŽAJ

Sažetak ....................................................................................................................................... 3

Predgovor ................................................................................................................................... 5

1. Uvod ....................................................................................................................................... 8

2. Značajke područja ................................................................................................................ 10

2.1. Opće značajke područja ................................................................................................. 10

2.2. Demografske i socijalne značajke područja ................................................................... 17

2.3. Infrastruktura ................................................................................................................. 23

2.4. Gospodarske značajke područja .................................................................................... 28

3. Analiza razvojnih problema i potencijala područja i SWOT analiza ................................... 37

4. Strateški okvir ....................................................................................................................... 42

4.1. Razvojna vizija ................................................................................................................ 42

4.2. Ciljevi, prioriteti i mjere ................................................................................................. 43

5. Opis mjera ............................................................................................................................ 44

Strateški cilj 1. Unaprijediti infrastrukturu i stanje u prostoru te očuvati prirodne resurse 45

Strateški cilj 2. Povećati konkurentnost gospodarstva ........................................................ 51

Strateški cilj 3. Unaprijediti kvalitetu servisa za građane ..................................................... 57

6. Usklađenost s drugim strateškim dokumentima ................................................................. 63

7. Financijski plan ..................................................................................................................... 68

8. Akcijski plan provedbe ......................................................................................................... 73

9. Praćenje, vrednovanje i izvještavanje .................................................................................. 85

Popis slika ................................................................................................................................. 87

Popis tablica ............................................................................................................................. 88

Popis korištenih izvora ............................................................................................................. 89

Prilog 1. Mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš i ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu ................................................................ 91

Prilog 2. Popis članova radnih skupina ..................................................................................... 94

Prilog 3. Prikaz svih mjera Strateškog razvojnog programa Grada Mursko Središće do 2020. godine prema stupnju važnosti ................................................................................................ 99

Prilog 4. Glavni strateški projekti Grada Mursko Središće za razdoblje od 2016. do 2020. godine ..................................................................................................................................... 100


5

PREDGOVOR

Grad Mursko Središće kroz svoju povijest uvijek je bio centar središnjeg dijela Međimurja i sa

svojim zemljopisnim smještajem određen je kao sjeverna vrata Republike Hrvatske. Vrlo rano

dobio je željezničku prugu, točnije 1889. godine te je time započeo industrijski razvoj Grada.

Krajem 19. stoljeća započelo se s rudarenjem i iskorištavanjem nafte te je tako 1901. godine

bio izgrađen Državni naftovod od Selnice prema Željezničkoj postaji Mursko Središće.

Početkom 20. stoljeća točnije 1925. godine otvorena je prva jama za vađenje ugljena pod

imenom „Hrastinka 1“ te je to bio početak nekog ozbiljnijeg zapošljavanja na području

sadašnjeg Grada Mursko Središće i okolnih općina. Na vrhuncu rada Međimurskih

ugljenokopa, u tom poduzeću bilo je zaposleno gotovo 1700 radnika. Mnogi još danas

primaju rudarske mirovine iako je posljednja jama u Štrukovcu zatvorena sada već daleke

1972. Godine 1964. otvoren je novi pogon „Partizanke“, kasnije „Modeks“ koji je također na

svom vrhuncu krajem 80-ih i početkom 90-ih godina 20. stoljeća zapošljavao oko 750

radnika, uglavnom žena. Također je u Gradu bio otvoren pogon „MTČ Pozamanterije“ koji je

zapošljavao 50-ak žena i, naravno, zatvaranjem posljednje rudarske jame na prostoru

nekadašnje uprave Međimurskog ugljenokopa počela se razvijati proizvodnja aluminijskih

odljevaka te je u njoj bilo zaposleno oko 900 radnika. Zbog zemljopisnog položaja, iz naselja

koja tvore sadašnje administrativne granice Grada Mursko Središće te samog Murskog

Središća i okolnih općina, u Lendavi u Sloveniji je krajem 1980-ih bilo zaposleno oko 750

ljudi. Gospodarska kalvarija Grada Mursko Središće započela je raspadom bivše države, kada

se događaju redom pogubne stvari za održivost ili bilo kakav gospodarski napredak, a u

smislu da su gotovo svi radnici koji su bili zaposleni u Sloveniji dobili otkaz. Nekako usporedo

s time, tvornica „Mural“ otišla je u stečaj, tekstilna industrija zapala je u poslovne teškoće te

je na koncu i „Modeks“ otišao u stečaj. Radi se o velikom gubitku radnih mjesta koji je u

kratkom vremenu vrlo teško nadoknaditi, ali unatoč tome danas na području Grada egzistira

oko 1500 radnih mjesta, a nezaposlenih je prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje oko 300. Grad je 2014. godine konačno uspio, nakon šest do sedam godina,

doći u posjed Gospodarske zone Brezje koja ima 13 čestica ukupne veličine 12,7 hektara.

Prodano je već 10 parcela, a tri čekaju najboljeg ponuditelja. U 2016. godini zona se počinje

infrastrukturno opremati te će biti spremna za prve investitore. Smatramo da će se time

stvoriti preduvjeti da se broj nezaposlenih svede u okvire koji su - ili prihvatljivi, ili

zanemarivi.

U 2016. godini također se ili izvode, ili će se početi izvoditi, ili pak i završiti neke vrlo značajne

investicije za naš grad. Godinama smo bili bez Centra za kulturu, a sad polako tu priču

privodimo kraju, u idućih 30 godina kompletna zgrada kina „Rudar“ služit će za održavanje

kulturnih događaja u našem gradu. Grad posvećuje veliku pažnju ekologiji te se ove godine

pristupa sanaciji odlagališta otpada „Hrastinka“ koju financiraju EU fondovi. Prema tom cilju

ide projekt aglomeracije s pročistačem otpadnih voda, također financiran iz EU fondova, a od


6

velikog je značaja za očuvanje prirode. Projekt zamjene postojeće javne rasvjete štedljivim,

neškodljivim rasvjetnim tijelima isto tako će pridonijet očuvanju prirode.

Najvažniji projekt koji nas čeka u ovom trenutku je izgradnja dječjeg vrtića za koji

posjedujemo kompletnu dokumentaciju i dat ćemo sve od sebe da financijsku konstrukciju

zatvorimo iz EU izvora, a velika je želja da se otvori i srednja škola. Grad Mursko Središće

zalaže se za dogradnju školske zgrade matične škole u Murskom Središću, s ciljem buduće

organizacije jednosmjenske nastave i produženog boravka. Smatramo da bi grad Mursko

Središće, kao centar razvoja sjevernog dijela Međimurja, i Osnovna škola Mursko Središće,

kao nositelj provedbe osnovnoškolskog obrazovanja, trebali biti među prioritetima

Međimurske županije pri uvođenju jednosmjenske nastave u Međimurskoj županiji.

Posebna pozornost bit će posvećena civilnom društvu kroz mnogobrojne sportske, kulturne i

druge udruge koje su vrlo aktivne i postižu zapažene rezultate na svojim područjima

djelovanja.

Trenutačno je najveći problem u gradu Mursko Središće teretni promet, koji je ulaskom

Republike Hrvatske u Europsku uniju povećan za 300% pa tako kroz centar grada u nekim

mjesecima prolazi i do 18.000 teretnih vozila. Rješenje tog problema moguće je isključivo

gradnjom obilaznice i novog mosta na rijeci Muri.

Turistički razvoj grada vrlo nam je bitan, a vidimo ga kroz dva glavna turistička proizvoda. To

su povijest rudarstva zajedno s pekleničkim naftaštvom kao bijelim rudarstvom te rijeka

Mura kroz rafting, lov i ribolov. Turističke sadržaje u naseljima Štrukovec i Hlapičina razvijat

ćemo kao Centre za posjetitelje, a radi se o dva majura. Naravno, financiranjem ili od strane

Ministarstva turizma ili EU fondova. Međimurska priroda - Javna ustanova za zaštitu prirode

u Križovcu od velikog je značaja jer radi vrlo vrijedne i dobre stvari i na zaštiti prirode, i na

promociji Grada Mursko Središće. U svemu tome važno je da kroz par godina grad bude i

infrastrukturno dobro opremljen potrebnim pješačkim i biciklističkim stazama, dobrim

prometnicama, obnovljenim društvenim domovima te da zadrži ili unaprijedi svakodnevne

usluge potrebne građanstvu, a koje se očituju kroz novootvorene državne urede (HZMO,

HZZO, HZZ, socijalna skrb,…).

Zdravstvena skrb također mora biti na visokom nivou i u tom pogledu, iako u prvom

pokušaju nismo uspjeli otvoriti ginekološku ambulantu, ne odustajemo od toga, a vrlo

važnim vidimo otvaranje pedijatrijske ambulante u Murskom Središću. Briga za starije i

nemoćne će se u bliskoj budućnosti morati iskazati kroz otvaranje dnevnog boravka za starije

osobe koje ne žele biti smještene u dom, a opet ne mogu biti sami tijekom dana dok njihovi

bližnji rade. Rad na stalnoj promociji Grada također je vrlo važan segment, jer se želimo


7

pozicionirati i u Republici Hrvatskoj, a i u ovom regionalnom okruženju u kojem se nalazimo,

kao pozitivni čimbenik i samim time rado posjećena destinacija.

Želimo postati grad sretnih i zadovoljnih ljudi!

U Murskom Središću 23. svibnja 2016. godine

Gradonačelnik

Dražen Srpak


8

1. UVOD

Strateško planiranje razvoja u Republici Hrvatskoj odvija se na tri razine: državnoj,

regionalnoj i lokalnoj. Potrebno je osigurati usklađenost strateškog planiranja na svim

razinama, uključujući razinu EU-a. Svrha strateškog planiranja lokalnog razvoja je osigurati

dugoročno učinkovito upravljanje raspoloživim resursima s ciljem postizanja napretka u

društvenom i gospodarskom smislu. Strateškim dokumentima određuje se željeno buduće

stanje (vizija) i koraci za njegovo postizanje (ciljevi, prioriteti, mjere, projekti), a temeljeno na

identificiranim potrebama koje proizlaze iz trenutnog stanja.

Strateški razvojni program Grada Murskog Središća do 2020. nastao je temeljem suradnje

predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora s područja grada, kao članova radne

skupine, te predstavnika Regionalne razvojne agencije Međimurje REDEA d.o.o., kao vanjskih

suradnika u izradi Strateškog razvojnog programa. Ukupno je u izradi Strateškog razvojnog

programa sudjelovao 41 član radne skupine, podijeljene u tri podskupine:

infrastruktura i okoliš;

gospodarstvo (uključujući poljoprivredu i turizam);

društvene djelatnosti i civilno društvo.

Metodologija izrade i provedbe te način vrednovanja Strateškog razvojnog programa

usklađen je s relevantnim podzakonskim aktima Zakona o regionalnom razvoju (NN 147/14).

Svrha prilagodbe jest postizanje ujednačenog pristupa planiranju, povezanosti sa

Županijskom razvojnom strategijom (ŽRS) te usklađenosti s ciljevima i prioritetima u drugim

strateškim dokumentima i programima (županijskim, nacionalnim, sektorskim; operativnim

programima vezanim uz korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova).

Sam proces izrade Strateškog razvojnog programa Grada Mursko Središće do 2020. godine

započeo je izradom osnovne analize područja tj. razmatranjem osnovnih značajki područja

poput geografskog položaja, stanja prirodnih resursa, infrastrukture, zaštite okoliša,

gospodarstva, demografske strukture i društvenih djelatnosti. Za ocjenu stanja razvoja

korišteni su i relevantni pokazatelji prikupljeni od mjerodavnih institucija i ustanova (DZS,

FINA, HGK, HZZ, HOK). Na temelju analize stanja identificirani su razvojni problemi i potrebe

područja, koje su članovi radne skupine zatim rangirali po važnosti. Članovi radne skupine

također su na radionicama sudjelovali u izradi SWOT analize područja, definirali viziju

područja te pomogli u određivanju strateških razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera.

Nakon toga, izrađivač je detaljnije razradio mjere koje, uz opis mjere i ključne aktivnosti,

sadrže definirane nositelje mjera te očekivane rezultate mjera (pokazatelje ishoda) za

vrednovanje razine doprinosa pojedine mjere konkretnom prioritetu odnosno cilju.


9

Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere numerirani su prema sljedećem primjeru:

CILJ PRIORITET MJERA

1. Unaprijediti infrastrukturu i

stanje u prostoru te očuvati

prirodne resurse

1P1 Daljnji razvoj

komunalne

infrastrukture

1P1-M2 Izgradnja cjelovitog

sustava vodoopskrbe,

pročišćavanja i odvodnje

OBRAZLOŽENJE NUMERIRANJA

1P1

- broj 1 ispred slova P

označava broj cilja

- broj 1 iza slova P

označava broj

prioriteta

Čitanje: prvi prioritet

prvog cilja

1P1-M2

- broj 1P1 označava prvi

prioritet

- broj 2 iza slova M označava

broj mjere

Čitanje: druga mjera prvog

prioriteta prvog cilja

Izvor: Izrada autora

U svrhu provedbe Strateškog razvojnog programa Grada Mursko Središće do 2020. godine, a

s obzirom na definirane strateške razvojne ciljeve, prioritete i mjere, predviđeni su razni

izvori financijskih sredstva, poput lokalnog, županijskog ili državnog proračuna, EU fondova i

drugih. Također, za period od 2016. do 2018. godine izrađen je Akcijski plan provedbe

strateškog razvojnog programa.

Djelatnici gradske uprave nadzirat će i vrednovati provedbu strateškog razvojnog programa,

temeljem podataka koje će prikupiti od nositelja mjera.


10

2. ZNAČAJKE PODRUČJA

2.1. OPĆE ZNAČAJKE PODRUČJA

2.1.1. Geografska i administrativna obilježja

Mursko Središće je najsjeverniji grad u Hrvatskoj smješten na 46°30' i 49'' sjeverne

zemljopisne širine i 16°26' i 38'' istočne zemljopisne dužine, na nadmorskoj visini od 160

m, površine 33,88 km2 s gustoćom naseljenosti od 187 stan/km2.1

Susjedne jedinice lokalne samouprave su općine Podturen, Sveti Martin na Muri, Selnica,

Vratišinec i Grad Čakovec.

U sastavu Grada, na ukupnoj površini od 34 km2 nalaze se naselja Mursko Središće,

Peklenica, Križovec, Štrukovec, Hlapičina i romsko naselje Sitnice (u kojem je ustanovljen

manjak građevinskih čestica za širenje stambenog područja).

Nalazi se na samoj granici s Republikom Slovenijom te u neposrednoj blizini Republike

Mađarske. U naselju Mursko Središće nalazi se jedan od najprometnijih graničnih prijelaza

s Republikom Slovenijom, što značajno utječe na kvalitetu života (onečišćenje zraka, buka,

smanjena sigurnost u prometu).

Smješten je u Gornjem Međimurju uz rijeku Muru (područje obuhvaćeno ekološkom

mrežom NATURA 2000 – kod područja HR2000364)2 koja značajno određuje razvojni

pravac, što zbog zaštite prirode, što zbog rizičnosti u smislu pojave poplava i opasnosti od

utapljanja. Visoki vodostaji najčešće se javljaju u svibnju, lipnju i srpnju. Na bujičnom

području rijeke Mure, zaštita Murskog Središća od brdskih voda još nije u potpunosti

realizirana.3 Ekološko stanje većine pritoka rijeke Mure doima se vrlo lošim, prema ocjeni

stanja koju su Hrvatske vode u periodu od 2008. do 2011. godine, između ostalog, izvršile

i na postaji Brodec (most u Peklenici kod osnovne škole).4

Kroz povijest, razvoj ovog područja obilježila su nalazišta nafte i ugljena. Prvi hrvatski

naftovod od Selnice do Murskog Središća izgrađen je 1901. godine (organizirana

eksploatacija nafte započela je 1856. godine u Peklenici). U prvoj polovici 20. stoljeća

započela je i eksploatacija ugljena (najprije u Peklenici, a nakon toga i u Murskom

Središću).

Oko Murskoga Središća inventarizacijom je utvrđeno 38 antropogenih reljefnih oblika koji

su rezultat djelatnosti rudarstva ugljena. Njih 36 su uzvišeni (nasipani) reljefni oblici,

lokalnog naziva halde, a 2 su udubljeni (iskopani) reljefni oblici, lokalnog naziva grabe.

Antropogeni reljefni oblici u kulturnom krajobrazu u okolici Murskoga Središća rezultat su

djelatnosti rudarstva i primjer rudarske geobaštine. Rudarsku geobaštinu potrebno je

integrirati u turističku ponudu glavne destinacije boravišnog turizma Međimurske

1 Popis stanovništva 2011., broj stanovnika na km2

2 Državni zavod za zaštitu prirode, 2014. godina 3 Izvješće o stanju okoliša Međimurske županije, 2014. godina 4 Ibid.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Grad

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatska

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zemljopisna_%C5%A1irina

http://hr.wikipedia.org/wiki/Nadmorska_visina

http://hr.wikipedia.org/wiki/Podturen

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Martin_na_Muri

http://hr.wikipedia.org/wiki/Selnica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrati%C5%A1inec

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cakovec


11

županije – Toplice Sveti Martin i povezati s ostalim komplementarnim oblicima turizma:

ruralnim (pogotovo vinskim), kongresnim i wellness.5

Na području postoji eksploatacijsko polje šljunka i pijeska Križovec, pod nazivom Verk-

Zavrtje, površine oko 11,2 ha koje se trenutno ne koristi, a ima odobrenje za eksploataciju

od 7. studenog 1995., kojim je odobrena eksploatacija šljunka za neposrednu upotrebu,

prodaju i preradu na neodređeno vrijeme do iscrpljenja ležišta mineralne sirovine. Uvjeti

korištenja prostora i izgradnje građevina u okviru eksploatacijskog polja mineralnih

sirovina Verk - Križovec, određeni su postojećim dozvolama sukladno Zakonu o rudarstvu.

Nova eksploatacijska polja se na području Murskog Središća ne mogu zasnivati.6

JAVNA UPRAVA - Poslovi iz samoupravnog djelokruga utvrđeni su odlukama Gradskog

vijeća i gradonačelnika u skladu sa zakonom i Statutom Grada. Ovlasti i dužnosti koje

proizlaze iz samoupravnog djelokruga Grada podijeljene su između Gradskog vijeća i

gradonačelnika na način da su svi poslovi koji se odnose na uređivanje odnosa u

nadležnosti Gradskog vijeća, a svi izvršni poslovi i zadaće u nadležnosti gradonačelnika. Za

obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada te obavljanje poslova državne

uprave koji su zakonom prenijeti na Grad ustrojeni su upravni odjeli. U gradu postoje dva

upravna odjela: Ured Grada (Odsjek za opće društvene djelatnosti, turizam, europske

integracije i protokol, Odsjek za gospodarstvo, graditeljstvo, zaštitu okoliša, stambene i

komunalne poslove) i Upravni odjel za financiranje, proračun, društvene djelatnosti i

socijalnu skrb.

Gradska uprava zapošljava ukupno 12 osoba, od toga osmero službenika, dva komunalna

radnika, jednu spremačicu i jednog tehničara za održavanje postrojenja i instalacija.

Proračun za 2012. godinu iznosio je 8.669.307,07 kn, za 2013. godinu 9.584.477,18 kn te

za 2014. godinu 11.107.039,15 kn.

Grad je član Lokalne akcijske grupe (LAG) Međimurski doli i bregi. Područje LAG-a

Međimurski doli i bregi objedinjeno je područje jednog grada i trinaest općina u

zapadnom i središnjem dijelu Međimurske županije te obuhvaća sljedeće jedinice lokalne

samouprave: Grad Mursko Središće, općine Belica, Domašinec, Pribislavec, Mala Subotica,

Podturen, Gornji Mihaljevec, Nedelišće, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Sveti

Martin na Muri, Šenkovec i Štrigova.7

KLIMA - umjerena kontinentalna (panonska) i umjerena srednjoeuropska (alpska) s

vrućim ljetima često popraćena olujama te u pravilu oštrim zimama. Najniže srednje

mjesečne temperature zraka zabilježene su u veljači i iznose oko -2°C, a najviše mjesečne

u kolovozu i kreću se oko 22°C. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi od 10,0 do

10,4°C, dok je temperatura u tijeku vegetacije (od travnja do listopada) oko 16,5°C.

5 Mesarić, M. (2015.), Zaštita i valorizacija rudarske geobaštine na primjeru Murskoga Središća, disertacija, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb. 6 Izvor: 1. izmjene i dopune PPUG Mursko Središće (Sl. glasnik Međimurske županije broj 10/04) odredbe za provođenje – sve – 2004 - 2015 7 www.lag-medjimurskidoliibregi.hr


12

Količine oborina, koje se godišnje najčešće kreću između 800 i 1200 mm, dobro su

raspoređene jer u tijeku vegetacije padne i do 60% vodenog taloga.

2.1.2. Kulturna i povijesna baština

U povijesnoj baštini Murskog Središća znakovita je rudarska baština, a jedan od projekata

njezine zaštite je Spomen dom rudarstva u sklopu Turističkog kompleksa Cimper, kojim je

oživljen stari separator ugljena.

Spomen park naftaštva u Peklenici, prvo je poznato nalazište nafte u Hrvatskoj i svijetu.

Nafta se u Peklenici eksploatirala četiri godine prije nego u Pennsylvaniji (SAD), odakle

potječu prvi podaci o nafti u svijetu. Danas se u Peklenici nalazi turistička točka s replikom

nekadašnjeg tornja za vađenje nafte.

Zaštićeni spomenici kulture uglavnom su sakralni objekti, uz nekoliko arheoloških

lokaliteta poput Župne crkve Svetoga Ladislava, a na području su evidentirana tri

nepokretna kulturna dobra koja su upisana u Registar kulturnih dobara RH i prikazana u

tablici 1.

Tablica 1. Kulturna dobra upisana u Registar kulture RH na području Grada Mursko Središće

OZNAKA DOBRA

MJESTO NAZIV VRSTA KULTURNOG DOBRA

Z-2619 Mursko Središće

Crkva Marije Kraljice i sv. Ladislava

nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-1124 Štrukovec Majur Feštetić, Štrukovec bb

nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

P-5252 Hlapičina Stara škola nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Izvor: Registar kulturnih dobara, Ministarstvo kulture, 2016.

Evidentirani spomenici kulture8

1. Evidentirani spomenici sakralne arhitekture: kapela Majke Božje u Murskom Središću,

kapela sv. Marije Kraljice Svete Krunice u Peklenici, kapela Sv. Križa u Križovcu, Crkva Sv.

Ane u Hlapičini, kapela Sv. Križa u Hlapičini i kapela Majke Božje Škapularske u Štrukovcu.

2. Evidentirani spomenici profane arhitekture: stara škola u Murskom Središću, stara škola

u Križovcu, žitnica nekadašnjeg majura u Hlapičini (Upravna zgrada Majur grofa Feštetića)

i pojedinačni primjerci očuvanog tradicijskog graditeljstva u naseljima Mursko Središće,

Hlapičina i Križovec.

3. Evidentirana javna plastika: kip sv. Ivana Nepomuka u središnjem parku u Murskom

Središću, grupa pilova na Trgu braće Radić u Murskom Središću (sv. Trojstvo, sv. Ivan

Nepomuk i sv. Florijan), poklonac u središtu Peklenice, poklonac sv. Trojstva u Hlapičini,

kameno raspelo u Peklenici, raspelo kod Križovca, pil Pieta kod Štrukovca i raspelo kod

Štrukovca.

8 Izvor: Konzervatorski odjel u Varaždinu, Ministarstvo kulture RH


13

4. Evidentirana memorijalna baština: Spomenik rudaru (tzv. lapornik u Murskom

Središću), stari separator ugljena u Murskom Središću i Spomen park naftaštva u

Peklenici.

Evidentirana arheološka baština9

Arheološka nalazišta:

- Mursko Središće, lokalitet Šetnica (rimsko naselje)

- Mursko Središće, Ulica Matije Gupca (najvjerojatnije srednjovjekovno groblje)

- Hlapičina, lokalitet Novi Dvori (srednjovjekovno gradilište)

Pojedničani arheološki nalazi:

Mursko Središće

1. Most - ovaj antički lokalitet je današnja prometnica za Sloveniju, odnosno most na Muri.

Prilikom gradnje mosta preko Mure 1961. godine pronađen je nakit, fibule i igla iz perioda

antike, te ostaci glinenih posuda koji datiraju iz perioda od 4. st. prije n. e. do dolaska

Rimljana (latenska kultura).

2. Seča - lokalitet istočno od benzinske postaje u Murskom Središću. Ovdje je kao slučajni

nalaz pronađeno više kamenih sjekira iz brončanog doba.

Peklenica

1. Rudnik - arheološki lokalitet s nalazima prethistorije, 1925. godine je kod pripreme

zemljišta za eksploataciju ugljena, kao slučajni nalaz, pronađena ostava (spremište)

bronce i keramike iz kasnog brončanog doba te fibule i keramika iz starijeg željeznog

doba.

2. U južnom dijelu naselja Peklenica, u Čakovečkoj ulici k. br. 47 je 1992. godine, prilikom

iskopa temelja ograde, pronađen skupni nalaz kasnog carskog antičkog novca iz 4. st. u

metalnoj kasici.

Hlapičina

1. Istočno područje naselja Hlapičina i prostor istočno od naselja do Vrhovljana - nalazi

antičke keramike potvrđuju arheološku pretpostavku da uz centar Halicanum u Sv.

Martinu na Muri rimski osvajači koriste cjelovitu diluvijalnu stepenicu uz Muru od

Čestijanca do Murskog Središća. Arheološki nalazi šireg područja Murskog Središća –

lokacije Martina na Muri dokaz su rimske kulture koja se početkom 1. tisućljeća n. e.

razvila uz rimsku cestu od Ptuja (Poetovio), preko municipija Halicanum do rimskih naselja

na Dunavu.

9 Izvor: Konzervatorski odjel u Varaždinu, Ministarstvo kulture RH


14

2.1.3. Okoliš i prirodna baština - NATURA 2000

Prepoznavši veliku krajobraznu vrijednost, bioraznolikost te georaznolikost, Međimurska

županija je 2001. godine zaštitila širi prostor uz rijeku Muru u kategoriji značajni krajobraz.

Vlažna staništa – poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri,

sprudovi i strme odronjene obale koje se još uvijek nalaze na ovom području od velike su

važnosti za život brojnih ugroženih i rijetkih vrsta. U veljači 2011. godine, deset godina nakon

proglašenja značajnog krajobraza, rijeka Mura postala je i dio Regionalnog parka Mura -

Drava (slika 1.). To je prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj, a proteže se kroz pet

županija na površini od gotovo 877 km². Čitavi tok rijeke Mure i Drave trajno je zaštićen

uredbom proglašenom od Vlade Republike Hrvatske. Ovaj prostor sadrži izuzetne ekološke i

krajobrazne vrijednosti od regionalne, nacionalne i međunarodne važnosti, te je svrha zaštite

očuvanje ugroženih tipova staništa. Ova kategorija zaštite dopušta provođenje gospodarskih

aktivnosti na način koji neće ugrožavati prirodne vrijednosti, a otvara i nove perspektive

održivog razvoja kroz selektivne oblike turizma. Uz to, Regionalni park Mura - Drava dio je

jednog od najvažnijih europskih riječnih ekosustava, poplavnog područja Mure, Drave i

Dunava te čini prekogranični rezervat biosfere Mura –Drava - Dunav. Ta područja su uvrštena

na Popis rezervata biosfere u sklopu UNESCO-vog znanstvenog programa “Čovjek i biosfera”

kako bi se promicao i prikazivao uravnoteženi odnos čovjeka i prirode.

Slika 1. Kartografski prikaz regionalnog parka Mura-Drava

Izvor: Međimurska priroda, 2014. godina


15

Na području grada Mursko Središće nalaze se dva Natura 2000 područja i to područja za

divlje svojte i stanišne tipove “HR2000364 Mura” i “HR2001346 Međimurje” (prikaz na slici

2.). Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih

vrsta i stanišnih tipova Europske unije. To je najveća koordinirana mreža područja očuvanja

prirode u svijetu. Cilj joj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje ugroženih i rijetkih

vrsta te prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. Temelji se na EU direktivama, a kod

upravljanja tim područjima u obzir se uzima interes i dobrobit ljudi koji u njima žive.

Slika 2. Karta ekološke mreže na području Grada Mursko Središće

Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Mursko Središće


16

Sustavom gospodarenja otpadom, brigom za čišći okoliš i poboljšanja iskoristivosti otpada

kao sekundarne sirovine na području grada bavi se tvrtka Murs-ekom d.o.o. U sklopu svojih

redovitih usluga, tvrtka je u svibnju 2015. otvorila prvo reciklažno dvorište na području

grada.

Na području postoji jedno neuređeno odlagalište komunalnog otpada „Hrastinka“.

Odlagalište se službeno počelo koristiti 1980. godine, a zatvoreno je 2011. godine.

Odlagalište Hrastinka je ukupne površine 1,3 ha i na njoj senalazi oko 30 000 m3 odloženog

otpada, uglavnom miješanog komunalnog.


17

2.2. DEMOGRAFSKE I SOCIJALNE ZNAČAJKE PODRUČJA

Analiza dostupnih demografskih podataka upućuje na to da područje grada pokazuje iste ili

veće vrijednosti od prosjeka Republike Hrvatske, posebno ako se govori o prirodnom prirastu

i vitalnom indeksu. Usprkos pozitivnim obilježjima, na ovom je području prisutan trend

demografskog starenja stanovništva.

U nastavku su opisane demografske i socijalne značajke područja, a odnose se na kretanje

broja stanovnika, dobnu strukturu stanovništva i radno sposobno stanovništvo, demografska

kretanja, obrazovnu strukturu i školstvo.

2.2.1. Kretanje broja stanovnika

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz Popisa stanovništva 2011., na području

grada Mursko Središće registrirano je 6307 stanovnika (od čega 3211 žena (50,91%) i 3096

muškaraca (49,08%)), što je udio od 5,54% u odnosu na ukupan broj stanovnika na području

Međimurske županije (113.804).

Kao što je vidljivo iz tablice 2., broj stanovnika u pojedinim naseljima rastao je i padao

tijekom perioda od 1981. do 2011. godine, no može se zaključiti da su najveći pad broja

stanovnika imala naselja Hlapičina, Štrukovec i Križovec, dok je Peklenica imala i periode

povećanja pa periode smanjenja broja stanovnika. Broj stanovnika naselja Mursko Središće

kontinuirano raste u periodu od 1981. do 2011. godine. Na području grada registrirane su i

1284 osobe koje imaju teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Tablica 2. Kretanje broja stanovništva po naseljima

Broj stanovnika

Popis 1981. Popis 1991. Popis 2001. * prema EU popisnoj metodi

Popis 2011.

Mursko Središće 2995 3331 3322 3444

Hlapičina 869 832 765 676

Križovec 846 750 696 631

Peklenica 1275 1284 1347 1217

Štrukovec 436 434 418 339

UKUPNO: 6421 6631 6548 6307 *Mora se naglasiti da je podatke o broju stanovnika za 1991. i 2001. teško uspoređivati s obzirom da je 2001.

korištena popisna metoda EU po kojoj se odvojeno prikazuje stalno stanovništvo i stanovništvo koje je

prijavljeno na određenoj adresi u Državi, ali stvarno duže od godine dana boravi izvan mjesta, najčešće radi

stalnog zaposlenja. Izvor: Državni zavod za statistiku - Kontingenti stanovništva, po gradovima/općinama;

podaci za 2011.; Državni zavod za statistiku - Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.


18

Na području grada registrirano je 418 pripadnika nacionalne manjine, od toga najviše

pripadnika romske nacionalne manjine (285) te pripadnika slovenske nacionalne manjine

(63). Detaljan prikaz nacionalnih manjina na području nalazi se u tablici ispod.

Tablica 3. Broj pripadnika nacionalnih manjina prema Popisu stanovništva iz 2011.

Alb

anci

Au

stri

jan

ci

Bo

šnja

ci

Crn

ogo

rci

Če

si

Mađ

ari

Nije

mci

Po

ljaci

Ro

mi

Ru

mu

nji

Ru

si

Slo

ven

ci

Srb

i

Talij

ani

Ukr

ajin

ci

Ost

ali

6 1 2 2 3 14 4 1 285 4 12 63 9 1 1 10

Izvor: Državni zavod za statistiku

2.2.2. Dobna struktura stanovništva

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz Popisa stanovništva 2011., prosječna dob

stanovnika na području grada iznosi 39,5 godina (prosjek županije – 40 godina). Na slici 3.

koja prikazuje demografsku piramidu za 2011. vidljivo je da najveći dio stanovništva čini zrelo

stanovništvo, od 40 do 60 godina starosti (29,8%), a visok udio je i stanovnika od 20 do 40

godina starosti (27,5%).

Slika 3. Demografska piramida za 2011. (broj stanovnika prema godinama i spolu)

Izvor: Izrada autora prema podacima DZS-a, Stanovništvo prema starosti i spolu, popis 2011.

Broj sklopljenih brakova na području grada u 2014. godini iznosi ukupno 56, od toga u

građanskom obliku 16, a u vjerskom obliku 40.10

10 Izvor: Ured državne uprave u Međimurskoj županiji, Služba za opću upravu

0 - 9 10-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70-79 80-89 90 i više

368 370 462 448 429 536 269 156 56

1

341 392 420 406 456 458 288 297 145

8

Muškarci Žene


19

2.2.3. Radno sposobno stanovništvo

Radno sposobno stanovništvo, odnosno radni kontingent, čine pripadnici starosnih skupina

između 15. i 64. godine života. Prema podacima iz 2011. na području grada ukupni broj

stanovnika u toj dobi je 4574, od čega je 2246 muškaraca (49,10%) i 2328 žena (50,89%). Ovi

podaci pokazuju da je 72,52% cjelokupnog stanovništva grada u radno sposobnoj dobi i da

može aktivno sudjelovati u gospodarskim procesima (na razini županije taj je postotak nešto

niži - 67,07%). Struktura uzdržavanog stanovništva (mladi do 14 godina i staro stanovništvo u

dobi od 65 i više godina) pokazuje povoljne karakteristike jer je udio kontingenta mladih, koji

su potencijalna buduća radna snaga, veći od staračkog stanovništva (kontingent mladih -

1070; starački kontingent - 896).

2.2.4. Demografska kretanja

Prema podacima Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji 2011. godine na području

grada Mursko Središće rođeno je 80 osoba, a umrlo 73 te je prirodni prirast iznosio 7. U

2014. godini prirodni prirast iznosio je 3, kada je rođeno 60 djece, a umrlo 57 osoba.11 Broj

živorođene djece u odnosu na broj umrlih osoba kroz godine raste.

Indeks starenja prema podacima iz 2011. (odnosa broja stanovnika starih 60 i više godina

prema broju stanovnika u dobi od 0 do 19 godina) iznosi 82,9 i pokazuje da je manji udio

starog stanovništva u odnosu na mlado stanovništvo na tom području. Usporedbom indeksa

starenja za područje grada i indeksa starenja na nacionalnoj razini za 2011., dobiveni su

sljedeći podaci: 82,9 za grad Mursko Središće i 115 za RH, što ukazuje na to da područje

grada, gledano u prosjeku, ne slijedi državni trend starenja stanovništva, nego u prosjeku

ima manji udio starog stanovništva nego što je to na državnoj razini.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, u gradu Mursko Središće i

ostalim dijelovima Međimurja, vidljivo je povećanje broja oboljelih od kardiovaskularnih

bolesti te je prosječna godišnja dobno standardizirana stopa smrtnosti od kardiovaskularnih

bolesti, sve dobi, u periodu od 2006. do 2010. godine u Murskom Središću iznosila

596,1/100,00 st. (u Međimurskoj županiji je prosjek 457,15/100,000 st.).12 Na zdravlje

stanovnika najviše utječu loše prehrambene navike (tradicionalna prehrana temeljena na

zasićenim masnoćama životinjskog porijekla, crvenom mesu i usalamurenim proizvodima, uz

nedovoljno voća i povrća), manjak fizičke aktivnosti, stres, egzistencijalna nesigurnost,

zagađenje okoliša te ovisnosti (pušenje, alkohol, droga).13

2.2.5. Obrazovna struktura stanovništva

Prema posljednjim dostupnim podacima o obrazovnoj strukturi iz Popisa stanovništva 2011.

najviše osoba je završilo srednju školu i to njih 2817 (53,79% u usporedbi s 43.07% na razini 11 Izvor: Ured državne uprave u Međimurskoj županiji, Služba za opću upravu 12 Izračun prosječne godišnje dobno standardizirana stopa smrtnosti (na standardnu europsku populaciju) 13 Strat. plan za unapređ. zdravlja i smanjivanje nejednakosti u zdrav. u Međ. Žup., prosinac 2013., Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije


20

županije). Može se primijetiti da je relativno veliki broj osoba s nezavršenom osnovnom

školom, njih 829. Taj udio od 15,83% viši je od onog na razini županije od 12,73% (RH 9,52%).

Cjelokupna obrazovna struktura stanovništva (prema spolu) na području grada prikazana je

na slici 4.

U analizi obrazovne strukture, napravljen je i osvrt na broj nepismenih osoba (prema Popisu

stanovništva iz 2011.). Na području grada zabilježena je niska razina nepismenosti s ukupno

18 nepismenih osoba. Veći udio u ovoj brojci zauzimaju žene, njih 11.

Slika 4. Stupanj obrazovanja prema spolu

Izvor: Izrada autora prema podacima Državnog zavoda za statistiku; Popis stanovništva 2011.

2.2.6. Školstvo

PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE

U Murskom Središću djeluju 3 dječja vrtića: DV „Maslačak“ čiji je osnivač Grad Mursko

Središće te DV „Dječja maštanja“ i DV „Pahuljice“u privatnom vlasništvu, dok u Peklenici

djeluje područni odjel DV „Suncokreti“, a navedene vrtiće pohađa sveukupno 171 dijete. Od

toga 34 djece je u jaslicama, dok su ostali u mješovitim grupama. Svi vrtići sufinancirani su u

omjeru od 50% od strane Grada, dok 50% sufinanciraju roditelji, a Grad sufinancira boravak

u vrtiću i na područjima drugih gradova/općina. U vrtićima se provode programi ranog

učenja stranih jezika, programi namijenjeni djeci romske nacionalne manjine, likovne,

plesne, dramsko-scenske, folklorne i ekološke radionice, a vrtići su prilagođeni i djeci s

posebnim potrebama, te su u njima zaposlene stručne osobe (psiholog, logoped, defektolog-

rehabilitator i pedagog). Međutim, zabilježen je nedostatak dodatnog stručnog kadra te

sustavnog provođenja projekata/programa usmjerenih na integraciju romskih obitelji.

Također, nisu na raspolaganju sportski programi prilagođeni djeci od najranije dobi.

30 18 202 374

1724 122 86 1

2

43 19 517 734

1093 174 96 1 1

Muškarci Žene


21

OSNOVNOŠKOLSKO OBRAZOVANJE

Broj učenika u školskoj godini 2014./2015. u Osnovnoj školi Mursko Središće iznosio je 524,

od toga 268 učenika u razrednoj nastavi i 256 u predmetnoj, s ukupno 28 razrednih odjela

(od toga 22 u matičnoj školi te dva u Hlapičini, a četiri u Peklenici). Broj učenika s teškoćama

u razvoju je 56, a škola ima zaposlena 3 stručna suradnika i 2 romska pomagača. Stručni

timovi u školi sastoje se od 1 pedagoga, 1 defektologa te 1 učitelja edukatora-rehabilitatora

u posebnom odjelu. Zabilježen je nedostatak stručnjaka iz područja logopedije, pedagogije i

rehabilitacije što je u prvom redu u nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

U školi je zaposleno 68 djelatnika.

Jednosmjenska nastava, kao trenutno važeći pedagoški standard u osnovnim školama, se na

području grada ne provodi, a isto tako nije dostupan ni program produženog boravka, ali se

planiraju kad se steknu svi materijalni i financijski uvjeti. Jednosmjenska nastava zasad

postoji samo u Područnoj školi Hlapičina, zbog svega 25 učenika, dok je u Područnoj školi

Peklenica sa 73 učenika nastava organizirana u dvije smjene kao i u matičnoj školi.

SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE, VISOKOŠKOLSKO OBRAZOVANJE I CJELOŽIVOTNO

UČENJE

Na području grada ne postoji srednja škola. Učenici putuju uglavnom u srednje škole u

Čakovcu, Prelogu, Varaždinu i Bedekovčini. Prema Mreži srednjih škola u Međimurskoj

županiji iz 2002. godine, postoje planovi za otvaranje srednje škole u Murskom Središću,

međutim, zbog nepopunjenih kapaciteta postojećih 7 srednjih škola na području

Međimurske županije, nije se krenulo u realizaciju ove ideje.

Što se tiče visokoškolskog obrazovanja, najveći broj mladih gravitira prema Zagrebu,

Čakovcu, Osijeku, Zadru, Opatiji, Varaždinu, Rijeci i sveučilištima u susjednim državama,

poput sveučilišta u Mariboru (Slovenija) ili Grazu (Austrija). S obzirom na to da nema

sustavnog praćenja podataka o broju učenika koji upisuju fakultete i visoke škole po

završetku srednjoškolskog obrazovanja, jednim dijelom ovi podaci su poznati kroz zahtjeve

za studentskim kreditima. Grad ne stipendira studente, već dodjeljuje studentske kredite. U

2015. godini dodijeljena su četiri studentska kredita i to u iznosu od 150.000,00 kn. Prema

podacima iz zahtjeva za studentske kredite, najviše studenata koji su zatražili kredite

studiraju na sljedećim fakultetima: Medicinski fakultet, Ekonomski fakultet, Farmaceutsko-

biokemijski, Učiteljski fakultet, Geotehnički fakultet, Filozofski fakultet, Pravni fakultet,

Međimursko veleučilište i Fakultet organizacije i informatike.

Na području su dostupne neformalne edukacije na različite teme, najčešće u organizaciji

civilnog sektora, a u sklopu projekta „Klub za starije“ za umirovljenike s područja grada

organizirane su informatičke radionice. Programi cjeloživotnog učenja najviše su dostupni u

obližnjem Čakovcu, međutim, dio programa cjeloživotnog učenja dostupan je i u Centru za

posjetitelje Javne ustanove Međimurska priroda (predavanja i radionice o ekologiji,

bioraznolikosti i sl.).


22

2.2.7. Civilno društvo

Na području je registrirano 55 udruga (podaci preuzeti iz Registra udruga Republike Hrvatske

u svibnju 2015.). U Međimurskoj županiji ukupno su registrirane 1223 udruge (podaci iz

svibnja 2015). Na području grada najviše je registrirano sportskih udruga i udruga sportske

rekreacije (25), zatim udruga u području kulture (7), udruga mladih (4), dobrovoljnih

vatrogasnih društava (4), udruga žena (3) i ostalih. Postoje i lovačka društva „Zec“ i „Mursko

Središće“ te ribolovna društva u Murskom Središću, Peklenici i Križovcu.

Grad Mursko Središće putem programa "Javni poziv korisnicima proračuna Grada Mursko

Središće" udrugama s područja grada dodjeljuje određena sredstva, ovisno o njihovom

poslovanju u prethodnoj godini te na temelju prijavljenih programa rada. Udruge s područja

grada se uglavnom financiraju sredstvima koje im dodijeli Grad, kroz svoje članarine,

donacije, sponzorstva i putem projekata. Nedostatak financijskih sredstava i stručnjaka za

privlačenje sredstava iz EU fondova najveća je slabost u radu i organizaciji udruga na

području grada. S druge strane, nezainteresiranost mladih i stručnih kadrova za uključivanje

u rad udruga te nedostatak adekvatnog prostora za rad, također utječe na nepovoljan

položaj udruga. Udruge također imaju i unutarnje probleme, probleme nedovoljno aktivnog

vodstva i slabe prepoznatljivosti u radu.

Grad je za udruge osigurao prostor za provođenje aktivnosti, tj. 2 - 3 udruge koriste isti

prostor. Kako bi se povećala kvaliteta života na području grada i mjesta za druženje građana,

Grad je započeo rekonstrukciju Centra za kulturu, u kojem će se, između ostalog, izgraditi

dodatne prostorije za udruge. Dosadašnja suradnja Grada i svih organizacija civilnog društva

je vrlo dobra, organizacije civilnog društva aktivno se uključuju u aktivnosti koje provodi

Grad, a to se posebno vidi u aktivnostima civilne zaštite (poplave, požari, druge elementarne

nepogode)i u turističkim aktivnostima. U nogometnim, odbojkaškim, košarkaškim klubovima,

mažoretkinjama, Gradskom puhačkom orkestru i DVD-u najviše je uključena mlađa

populacija od 5 do 30 godina starosti, a u ostalim udrugama (društva žena, mješoviti pjevački

zbor, Rudarski zbor, športsko-ribolovna društva, planinarsko društvo) prevladava srednja i

starija populacija od 30 do 70 godina starosti.


23

2.3. INFRASTRUKTURA

2.3.1. Društvena infrastruktura

Društvena infrastruktura zadovoljavajuće je razvijena te time čini osnovnu pretpostavku

razvoja svih segmenata društveno-gospodarskog razvoja, podizanja kvalitete života te

jačanja konkurentnosti na području grada Mursko Središće.

ODGOJ I OBRAZOVANJE

Usluge predškolskog odgoja dostupne su u tri dječja vrtića u naselju Mursko Središće - Dječji

vrtić „Maslačak“ kojemu je osnivač Grad (1 područni odjel nalazi se u Peklenici) te dva

privatna vrtića „Dječja maštanja“ i „Pahuljica“. Vrtiće pohađa ukupno 171 dijete (podaci iz

listopada 2015.). Sadašnji prostor gradskog vrtića nije adekvatan u odnosu na broj polaznika

te je potrebno adaptirati i proširiti prostorije. Izrađena je projektno-tehnička dokumentacija i

dobivena građevinska dozvola za izgradnju novog vrtića na području kvarta Slatine u

Murskom Središću.

Na području djeluje jedna osnovna škola (matična u Murskom Središću i 2 područne u

Peklenici i Hlapičini), a koju pohađaju ukupno 524 učenika (školska godina 2014./2015.).

Prostorni kapaciteti onemogućavaju održavanje jednosmjenske nastave. Jednosmjenska

nastava se planira kad se steknu materijalni uvjeti u suradnji s osnivačem i lokalnom

samoupravom. Uvjeti su nadogradnja postojeće školske zgrade sukladno postojećem

idejnom projektu (koji uključuje izgradnju novih 8-9 učionica).

ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

Na području grada djeluju tri ordinacije obiteljske medicine i tri stomatološke ordinacije (od

toga jedna privatna). Od ustanova za socijalnu skrb na području grada djeluje Dom za starije i

nemoćne osobe Stubičar u Murskom Središću. Centar za socijalnu skrb Čakovec zadužen je

za cijelo područje Međimurske županije te u Murskom Središću ima svoju ispostavu.

Građanima je u Murskom Središću dostupna i ispostava Hrvatskog zavoda za zdravstveno

osiguranje, otvorena 2015. godine te dvije ljekarne. Na području grada nema specijalističkih

ambulanti primarne zdravstvene zaštite (pedijatrijska i ginekološka). Međutim, s obzirom na

potrebe stanovništva, potrebno je provesti aktivnosti proširenja djelatnosti u Domu zdravlja

Mursko Središće, te uspostaviti ginekološku i pedijatrijsku ambulantu.

KULTURA I SPORT

Mogućnosti bavljenja sportom na području grada vrlo su velike jer postoji čak 14 sportskih

klubova (nogomet, košarka, tenis, atletika, šah i sportska rekreacija). Svi klubovi imaju dobre

uvjete za rad jer je sportska infrastruktura u gradu dobro razvijena te od 2001. godine u


24

Murskom Središću postoji i velika sportska dvorana (2300 m2) s borilištem površine 1200 m2,

smještena uz osnovnu školu koja može primiti i do 600 gledatelja.

Nogometna igrališta postoje u svim naseljima, teniski teren u Murskom Središću, igralište za

odbojku i košarku u Murskom Središću i Peklenici te Sportsko-rekreacijski centar „Zalešće“ u

Murskom Središću. U drugim naseljima u sastavu grada uočen je nedostatak sportskih

terena.U Murskom Središću nalazi se Gradska knjižnica i čitaonica Mursko Središće, kao

samostalna kulturna ustanova čiji je osnivač Grad Mursko Središće. Objedinjuje prostor od

68 m2 s referentnom zbirkom te čitaonički i izložbeni prostor, a uključuje i prostor za davanje

informacija i savjetovanje s korisnicima. Organizirana je u dva odjela, odjel za odrasle i dječji

odjel.

Adaptacijom Centra za kulturu u Murskom Središću (projekt u tijeku) opremit će se

prostorije za potrebe aktivnijeg društvenog života građana, za rad udruga te proširiti

kapaciteti Gradske knjižnice i čitaonice koja će se tamo preseliti. Nedostatak infrastrukture

za društvena okupljanja, uključujući rekreaciju, identificiran je u naselju Sitnice.

2.3.2. Komunalna infrastruktura

Komunalna infrastruktura dobro je razvijena na području grada, međutim, potrebna su još

značajna ulaganja u kanalizaciju, cestovni i biciklistički promet te telekomunikacijsku

infrastrukturu (širokopojasni Internet).

2.3.2.1. PROMET I PROMETNA INFRASTRUKTURA

CESTOVNI PROMET

Kroz područje prolazi državna cesta D209 Mursko Središće-Čakovec, županijska cesta ŽC

2003 G.P. Bukovje (gr. R. Slovenije) – Sv. Martin na Muri – M. Središće – Miklavec – Turčišće

– Hodošan (D3) te lokalna cesta LC 20003 Mursko Središće (D209) – Brezje – Vratišinec

(L20019). Pregled razvrstanih javnih cesta na području Međimurske županije prikazan je na

slici 5.


25

Slika 5. Razvrstane javne ceste u Međimurskoj županiji

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.

Mursko Središće je prometno opterećeno jer se u samom centru grada nalazi granični

prijelaz s Republikom Slovenijom. Mjesečno tom dionicom prolazi više od 15 000 teretnih

vozila, uz svakodnevni promet osobnih vozila i motocikala. Veliki tranzitni promet izrazito

nepovoljno utječe na sigurnost stanovnika te također utječe na zagađenje okoliša, kvalitetu

zraka i buku. Prema procjenama Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom 2014 godine je

kroz ovo područje prošlo 2.188.408 stranih putnika, 989.368 vozila, a u 2015. godini

3.056.952 putnika i 1.044.206 vozila, što znači da se broj putnika koji prolaze kroz područje

povećao za 39,7%, a broj vozila za 5,5%. U ožujku 2015. predstavljeno je idejno rješenje

prometnog povezivanja nove trase državne prometnice Republike Hrvatske D209 na

cestovnu mrežu Republike Slovenije, što uključuje i izgradnju novog mosta preko rijeke

Mure. Idejno rješenje financirala je Međimurska županija, a Hrvatske ceste odlučile su za

početak izraditi studiju izvodljivosti.

Na području grada ne postoji potpuni sustav pješačko-biciklističkih staza i/ili traka te je time

ugrožena sigurnost u prometu za pješake i bicikliste, a također je onemogućen i razvoj punog

potencijala cikloturizma.

U Murskom Središću postoji autobusni kolodvor koji je dobro povezan sa Čakovcem,

međutim, linijski nije dobro povezan s ostalim naseljima u županiji i susjednom državom

Slovenijom. Sustav javnog prijevoza u Međimurskoj županiji uglavnom se svodi na spajanje

županijskog središta Čakovca s okolnim naseljima, ne postoji npr. direktna autobusna

povezanost između dva ostala grada u županiji, Murskog Središća i Preloga.


26

ŽELJEZNIČKI PROMET

Pruga od značaja za lokalni promet je L101 (II 200) Čakovec – Mursko Središće – Državna

granica (Lendava). U prosincu 2014. uvedena je redovna linija koja povezuje ova tri mjesta

svake subote u prijepodnevnim i poslijepodnevnim terminima. Željeznički promet gubi na

važnosti, ukinute su određene željezničke linije zbog nerentabilnosti (Varaždin – Mursko

Središće, neke linije Mursko Središće – Čakovec) te je nedovoljno ulaganja u željezničku

infrastrukturu. Ovaj problem nije samo specifičan za grad Mursko Središće pa niti za

Međimursku županiju, već je ista situacija u cijeloj državi.

2.3.2.2. OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

Na području grada za distribuciju električne energije zadužena je Elektra Čakovec koja je

nadležna za vođenje, održavanje, razvoj i izgradnju distribucijskog sustava električne

energije. Ne postoje problemi s jačinom struje, a 100% kućanstava priključeno je na

električnu mrežu.

2.3.2.3. TELEKOMUNIKACIJE

Područje grada u potpunosti je pokriveno fiksnom telefonijom. Bitna stavka je i pokrivenost

GSM signalom i mobilnim podatkovnim paketima 2G (GSM/GPRS/EDGE), 3G (UMTS/HSPA) i

4G (LTE). Sva kućanstva unutar područja grada imaju mogućnost korištenja većine

telekomunikacijskih usluga dostupnih na tržištu zahvaljujući dobroj telekomunikacijskoj

infrastrukturi. Na području grada nije dostupan širokopojasni Internet. Prema podacima

HAKOM-a tek 36,1% kućanstva koristi brzi pristup Internetu dok je prosjek Međimurske

županije 41,9%.

2.3.2.4. PLINOOPSKRBA

Svako od naselja grada Murskog Središća ima izgrađenu mrežu opskrbe prirodnim plinom.

Djelatnost opskrbe i distribucije plina na navedenom području obavlja poduzeće Međimurje

plin d.o.o. Podaci o opskrbi plinom nalaze se u donjoj tablici. Iz nje je vidljivo da je od 2260

domaćinstava (prema Popisu stanovništva iz 2011.) njih 1507 priključeno na plinsku mrežu

(66,7%).

Tablica 4. Podaci o opskrbi plinom

Dužina

plinovoda

u metrima

Broj potrošača Potrošnja u m3/god

domaćinstva industrija i

veliki potrošači

ostalo domaćinstva industrija i

veliki potrošači

ostalo

54.348 1.507 37 61 1.557.213 601.761 91.443

Izvor: Međimurje plin d.o.o. (kolovoz 2015.)


27

2.3.2.5. VODOOPSKRBA, ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE

Sustavom vodoopskrbe u Međimurskoj županiji pa tako i na području grada Mursko Središće,

upravljaju Međimurske vode d.o.o. Čakovec, u vlasništvu svih jedinica lokalne samouprave u

Međimurju. Javni sustav vodoopskrbe opskrbljuje sva naselja unutar grada.

Mješoviti sustav odvodnje je još u izgradnji, do sada je izgrađeno 65%, uglavnom u samom

naselju Mursko Središće. Predviđeno je da će se cjelokupno područje kanalizirati zajedničkim

sustavom odvodnje s centralnim pročišćavanjem otpadnih voda na uređaju za pročišćavanje

Mursko Središće pa bi u zajednički sustav odvodnje i pročišćavanja ušli Mursko Središće,

Peklenica, Vratišinec, Gornji Kraljevec, Zebanec Selo, Donji Zebanec, Štrukovec, Gornji

Zebanec i Selnica. Centralni dio cjelokupnog sustava predstavlja Mursko Središće sa

zajedničkim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Ostale dvije cjeline su periferni

sustavi odvodnje kod kojih će se otpadne vode prikupljati putem budućih kanalizacijskih

mreža naselja i transportirati do predviđene lokacije centralnog uređaja za pročišćavanje u

Murskom Središću, putem spojnih transportnih kolektora. To se odnosi na jugoistočno

područje koje obuhvaća naselja Peklenica, Vratišinec i Gornji Kraljevec, odnosno na

jugozapadno područje koje obuhvaća naselja Zebanec Selo, Donji Zebanec, Štrukovec, Gornji

Zebanec i Selnica. Budući da je na području naselja Mursko Središće većim dijelom već

izgrađen mješoviti sustav odvodnje, za centralni uređaj za pročišćavanje izrađeno je idejno

rješenje i proveden postupak procjene utjecaja na okoliš. Hlapičina i Križovec, koji spadaju u

grad Mursko Središće, nisu obuhvaćeni aglomeracijom Mursko Središće. Križovec će se

priključiti na kanalizacijski sustav Podturen, dok će se Hlapičina priključiti na sustav Sveti

Martin na Muri. Izgradnja bi, prema procjenama, trebala završiti do kraja 2018. godine.

Prema podacima iz tablice broj 5. vidljiva je niska priključenost kućanstava na mrežu

(postotak priključenosti 74%; 1778 priključaka u koje su uključena kućanstva, gospodarstvo i

ustanove dok je broj domaćinstava 2260).

Tablica 5. Vodoopskrba i odvodnja Broj

domaćinstava

(Popis

kućanstava iz

2011.)

Broj vodo.

priključaka

(kom)

Postotak

priključenosti

Br. vodo.

priključenosti

gospod. (kom)

Dužina vod. mreže (m) Potrošnja

vode (m3)

Broj kanal.

priključaka

(kom) sekundarni

vodovi

magistralni

vodovi

2.260 1.77814

74% 102 38.28815

27.66116

193.47617

39518

Izvor: Međimurske vode d.o.o. (kolovoz 2015.)

14 odnosi se na ukupan broj vodovodnih priključaka (kućanstva, gospodarstvo i ustanove) 15 odnosi se na dužinu sekundarnih vodova svih naselja u sastavu grada 16 odnosi se na ukupne dužine magistralnih vodova koji djelomično prolaze kroz naselja u sastavu grada 17 odnosi se na ukupnu potrošnju vode (kućanstva, gospodarstvo i ustanove) 18 odnosi se na ukupan broj kanalizacijskih priključaka (kućanstva, gospodarstvo i ustanove)


28

2.4. GOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA

2.4.1. Struktura poduzetništva po djelatnostima

Prema podacima FINA-e (temeljem zaprimljenih financijskih izvještaja za 2014. godinu u

Registar godišnjih financijskih izvještaja) na području grada u 2014. poslovalo je 120

poduzetnika. U istom je razdoblju u Međimurskoj županiji ukupno djelovao 2481 poduzetnik

(Informacija o gospodarstvu Međimurske županije u 2014.), što znači da u Murskom Središću

posluje 4,84% poduzetnika Međimurja, a što se može procijeniti kao mali udio.

Prema broju zaposlenika dominantna djelatnost na području grada je prerađivačka

industrija, zatim graditeljstvo i trgovina. Kao što je vidljivo iz slike 6. ispod od 120

poduzetnika, 17,5% djeluje u prerađivačkoj industriji, a 16% u građevinarstvu i trgovini. U

usporedbi s podacima na županijskoj razini, udio prerađivačke industrije Murskog Središća je

vrlo malen te iznosi 4,1%.

Slika 6. Broj poduzetnika u 2014. godini po djelatnostima

Izvor: izrada REDEA d.o.o. prema podacima FINA-e

4

21

2

20

20

8

17

8

3

17

0 5 10 15 20 25

Poljoprivreda

Prerađivačka industrija

Gospodarenje otpadom

Građevinarstvo

Trgovina

Prijevoz i skladištenje

Smještaj i usluživanj hrane

Struč., znan. i teh. Djelatnosti

Zdrav. zaštita i soc. skrb

Ostalo


29

2.4.2. Analiza poslovanja poduzetnika po djelatnostima

Od ukupno 120 poduzeća u 2014. godini njih 91 poslovao je s dobiti. Poduzetnici su u svim

djelatnostima ostvarili ukupno 278,7 milijuna kuna prihoda, što predstavlja 2,61% prihoda

ostvarenih na razini županije (10,7 mlrd kuna). Ovaj udio je niži od gore navedenog udjela u

broju poduzetnika na razini županije. Prihodi poduzetnika s područja Murskog Središća

smanjeni su za 18,9% u odnosu na 2013. godinu, dok je na razini županije zabilježen rast za

3,36%.

Detaljni pregled djelatnosti i prihoda po djelatnostima na području u 2014. godini prikazan je

u tablici 6. Najveći iznos prihoda ostvaren je u prerađivačkoj industriji i to 117,4 milijuna

kuna, što je udio od 42,1% u ukupnim prihodima, ali samo 1,95% u odnosu na prihode

prerađivačke industrije u Međimurskoj županiji. Ta je djelatnost istovremeno ostvarila i

najveću ukupnu dobit u iznosu od 10,17 milijuna kuna.

Kao visoko dohodovna djelatnost još se ističe građevinska industrija, koja u 2014. godini ima

prihod od 80,9 milijuna kuna, dok ostale djelatnosti imaju ispod 30 milijuna kuna prihoda. Od

toga je najmanje prihoda ostvareno u uslužnim djelatnostima (financije, informatika,

iznajmljivanje nekretnina i sl.). Građevinska industrija je istovremeno ostvarila najveći neto

gubitak poslovanja u 2014. u iznosu od 3,27 milijuna kuna, što govori o niskoj razini

konkurentnosti. U istom razdoblju, građevinska je industrija na razini županije ostvarila

pozitivan saldo prihoda i rashoda u iznosu od 10.186.437 kuna.

Tablica 6. Pregled djelatnosti i prihoda u 2014. godini

Djelatnosti Broj

poduzetnika

Dobitaši Gubitaši Ukupan

prihod*

Dobit

razdoblja*

Gubitak

razdoblja*

Dobit -

gubitak

djelatnosti*

A Poljoprivreda, šumarstvo i

ribarstvo 4 4 0 5.137 557 0 557

C Prerađivačka industrija 21 18 3 117.376 10.372 199 10.173

D Opskrba električnom

energijom, plinom, parom i

klimatizacija

1 1 0 971 4 4

E Opskrba vodom; uklanjanje

otpadnih voda, gospod.

otpadom

1 1 0 3.682 323 0 323

F Građevinarstvo 20 12 8 80.956 2.205 5.481 -3.277

G Trgovina na veliko i na

malo; popravak motornih

vozila i motocikla

20 12 8 16.028 374 304 70

H Prijevoz i skladištenje 8 7 1 27.547 1.037 178 859

I Djelatnosti pružanja

smještaja te pripreme i

usluživanja hrane

17 12 5 5.371 369 109 260

J Informacije i komunikacije 2 2 0 581 16 0 16

K Fin. djelatnosti i djelatnosti

osiguranja 1 1 0 242 19 0 19


30

Izvor: Fina - Osnovni financijski rezultati u 2014. godini

*Iznosi u tisućama kuna

2.4.3. Zaposlenost i plaće

Poduzetnici na području grada u 2014. zapošljavali su 949 radnika (porast od 5,8% u odnosu

na prethodnu godinu), što predstavlja 3,97% ukupno zaposlenih kod poduzetnika u

Međimurskoj županiji (23.932). Detaljan prikaz zaposlenih po djelatnostima i prosječnih

plaća na području prikazan je u tablici 7.

Prosječna isplaćena neto plaća kod obveznika poreza na dobit u 2014. iznosila je 3.548 kn,

što predstavlja povećanje od 1,9% u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna plaća neznatno

je manja u odnosu na prosjek županije u iznosu od 3.929,58 kn, koji pak je 19,84% niži od

prosjeka RH. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna isplaćena

neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2014. iznosila je 5.532

kune (što uključuje sve pravne osobe, a ne samo poduzetnike obveznike poreza na dobit).

U prerađivačkoj industriji, koja nosi 44,9% zaposlenih, prosječna isplaćena neto plaća iznosila

je 4.017 kn (vrlo blizu prosjeku na razini županije – 4.116 kn).

Tablica 7. Zaposlenost i plaće u 2014. godini

L Poslovanje nekretninama 2 2 0 1.455 319 0 319

M Stručne, znanstvene i

tehničke djelatnosti 8 7 1 5.350 571 31 539

N Administrativne i pomoćne

uslužne djelatnosti 4 4 0 5.649 2.616 0 2.6.16

Q Djelatnosti zdravstvene

zaštite i soc. skrbi 3 1 2 1.863 4 72 -68

R Umjetnost, zabava i

rekreacija 2 2 0 3.621 142 0 142

S Ostale uslužne djelatnosti 6 5 1 2.902 259 11 248

UKUPNO MURSKO SREDIŠĆE 120 91 29 278.732 19.187 6.387 12.800

Djelatnosti Broj

poduzetnika

Broj

zaposlenih

Prosječna neto

plaća (kn)

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 4 4 5.435

C Prerađivačka industrija 21 434 3.876

D Opskrba električnom energijom, plinom,

parom i klimatizacija

1 5 3.130

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospod.

otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

1 11 4.137

F Građevinarstvo 20 260 3.521

G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih

vozila i motocikla

20 48 2.959

H Prijevoz i skladištenje 8 57 2.790

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane

17 52 1.885


31

IZVOR: Fina - Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2014. po djelatnostima

2.4.4. Obrtništvo

Analizom broja obrtnika u gradu Mursko Središće vidljivo je da se njihov broj smanjuje u

posljednje četiri godine, što je trend zabilježen i na razini županije. U prosjeku pet obrtnika

godišnje zatvori svoj obrt (tablica 6.). Krajem 2014. godine evidentirano je 70 obrtnika, dok

ih je u Međimurskoj županiji poslovalo ukupno 1.269 (s 3978 ukupno zaposlenih).

Vrste obrta na području grada su sljedeće: armirački obrt, autoprijevoz, kozmetičke usluge,

ugostiteljstvo, bravarija, trgovina, stolarske usluge, dimnjačarski obrt, knjigovodstvene i

računovodstvene usluge, krojački obrt, metaloobrada, obrt za istraživanje tržišta,

graditeljstvo i ured ovlaštenog inženjera, podopolagački obrt, soboslikarski obrt, staklarski

obrt, strojobravarski obrt te obrt za usluge.

Tablica 8. Broj obrtnika u gradu po godinama

BROJ OBRTNIKA

31.12.2011. 31.12.2012. 31.12.2013. 31.12.2014.

85 79 74 70

Izvor: Obrtnička komora Međimurske županije

2.4.5. Tržište radne snage

U prosincu 2014. godine prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na području

Murskog Središća evidentirano je 376 nezaposlenih osoba (6% od ukupnog broja na razini

županije - 6.237), od toga 163 muškarca i 213 žena. U odnosu na isto razdoblje prethodne

godine to je 138 nezaposlenih osoba manje. Prema razini obrazovanja najviše nezaposlenih

je sa srednjom školom do 3 godine, čak 129 osoba.19

Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Čakovec otvorio je u kolovozu 2015. godine u

Murskom Središću Klub za zapošljavanje. Cilj Kluba je pružanje edukacije i pomoći u traženju

posla nezaposlenim osobama kroz unaprjeđenje poslovnih vještina i znanja. Klub se nalazi u

sklopu turističko-informativnog centra Mursko Središće.

19 Hrvatski zavod za zapošljavanje, Mjesečni bilten 12/2014

J Informacije i komunikacije 2 3 6.163

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1 1 2.390

L Poslovanje nekretninama 2 0 0

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 8 24 5.000

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 4 7 4.969

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 3 19 2.663

R Umjetnost, zabava i rekreacija 2 3 1.565

S Ostale uslužne djelatnosti 6 20 2.884

UKUPNO MURSKO SREDIŠĆE 120 949 3.548

UKUPNO MEĐIMURSKA ŽUPANIJA 2.481 23.932 3.930

http://www.hzz.hr/UserDocsImages/CK_Bilten_2014_12.pdf


32

2.4.6. Poslovne zone

Na području grada prostornim planom predviđeno je 8 poslovnih zona. Trenutno je na

prodaju raspoloživo zemljište u Poduzetničkoj zoni JUG - cca 2,5 ha (3 parcele koje je moguće

cijepati). Za sada u toj zoni posluju TEKELI PROJEKT INŽENJERING d.o.o., Sobočan Interijeri

d.o.o., IAF d.o.o. (strani ulagač – koncern IAF iz Austrije), Jambrošić Tours (autoprijevoznik),

te Inter-Viličari d.o.o.

2.4.7. Poljoprivreda

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na

području grada Mursko Središće u 2014. godini evidentirano je 160 obiteljskih

poljoprivrednih gospodarstava, što čini udio od 2,6% u ukupnom broju na razini županije

(6127 OPG-a evidentiranih u Međimurskoj županiji). Veliki dio poljoprivredne strukture čine

poljoprivredna kućanstva kojima poljoprivreda nije jedini izvor prihoda i ona najčešće nisu

tržišno orijentirana kao što je to slučaj s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kojima

je poljoprivreda osnovni i jedini izvor prihoda. Za obavljanje poljoprivredne djelatnosti na

području grada registrirana su i tri trgovačka društva, dva obrta te jedna zadruga. Prikaz

subjekata registriranih za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti prema naseljima u sastavu

grada Mursko Središće nalazi se u tablici u nastavku.

Tablica 9. Broj i registracijski oblik subjekata koji su registrirani za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti na

području grada

NASELJE OPG OBRT OSTALI TRGOVAČKO DRUŠTVO ZADRUGA UKUPNO

Hlapičina 19 19

Križovec 23 23

Mursko Središće 57 1 2 60

Peklenica 45 1 1 1 48

Štrukovec 16 16

UKUPNO 160 2 - 3 1 166

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, rujan 2015.

Poljoprivrednici s područja grada bave se konzerviranjem voća i povrća, ratarstvom,

stočarstvom, uzgojem povrća, žitarica, mahunarki, sjemenja, peradi, korjenastog i

gomoljastog povrća.

Najviše poljoprivrednih proizvođača u Murskome Središću bavi se ratarstvom. Ratari

zauzimaju velike površine, a najviše se proizvodi pšenica, soja, tikve i uljana repica. Žitarice

se ili izvoze ili se prodaju Tvornici stočne hrane i Čakovečkim mlinovima.

Na području grada ima nekoliko kozara i nekoliko voćara koji se bave intenzivnim uzgojem

(najviše jabuka). Još 1981. godine osnovana je udruga pčelara „Agacija“ čiji je cilj održavanje i

razvoj pčelarstva uz gospodarenje pašnim resursima, s posebnim naglaskom na očuvanje i

uzgoj naše autohtone vrste pčele, a to je siva pčela. Ovo je jedini oblik povezivanja

poljoprivrednika na ovom području.


33

Kao i u ostalom dijelu Međimurja i ovdje postoje problemi vlasničke strukture

poljoprivrednog zemljišta te ju obilježava velika rascjepkanost i mali posjedi. Navodnjavanje

je prisutno u nekom manjem obimu i to ponajviše na privatnim plantažnim nasadima

voćnjaka. Za sad nisu dovoljno iskorištene mogućnosti navodnjavanja s obzirom na vodene

resurse i mogućnosti agrotehnike.

U 2012. godini na snagu je stupila „Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici

Hrvatskoj“ sukladno kojoj je područje Murskog Središća kategorizirano kao područje ranjivo

na nitrate poljoprivrednog podrijetla. Na području ne postoje ekološki proizvođači, no

ovakva vrsta poljoprivrede je tek u začecima na području cijele županije. Ekološki i

tradicionalni proizvodi danas su sve traženiji na tržištu zbog svoje visoke nutritivne kakvoće i

zdravstvene ispravnosti, te je potrebno poticati lokalne poljoprivrednike na ovakav oblik

proizvodnje pri kojem se koriste prirodni resursi na optimalan način, omogućavajući njihovu

obnovljivost i održivost.

2.4.8. Turizam

Turizam se na ovom području razvija polako i spontano, najviše inicijative za njegov razvoj

pokazuju udruge te sam grad. Potencijal za razvoj turizma na području grada krije se u

relativno očuvanoj prirodnoj i kulturnoj baštini, rijeci Muri, vodenim sportovima, seoskim

domaćinstvima, povoljnom geoprometnom položaju, cjelogodišnjim turističkim i kulturnim

manifestacijama te relativno očuvanim tradicionalnim običajima.

Izvojeni turistički potencijali:

U sklopu Projekta integracije u EU Natura 2000 tijekom 2014. i 2015. godine aktivno je

rađeno na muzeološkoj koncepciji stalne muzejske izložbe i opreme Centra za

posjetitelje pod nazivom “Med dvemi vodami” koji se planira urediti u prizemlju i

okućnici sjedišta Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode u Križovcu. U

pitoresknoj, 200 godina staroj nekadašnjoj lugarnici, planira se smjestiti stalna izložba,

središnje mjesto muzeološke interpretacije prirode i s njome povezane kulturne baštine

Međimurja. Sa željom da komunicira i promovira prirodne fenomene, posebno one

upisane u mrežu Natura 2000, ali i duh mjesta koji nastaje prožimanjem prirodnog

okoliša i djelovanja čovjeka, "Med dvemi vodami" slaveći Muru i Dravu pozivat će

posjetitelje u međimurski kraj. U Centru će svoje mjesto imati prijamni prostor,

suvenirnicu te dvije galerije, "Mura" i "Drava", dok će oko njega biti zelena površina s

tematskim dječjim igralištem za dinamičnu igru, nazvanim "Rječica" i malom brvnarom s

izložbom pod imenom "Moj hrast Adam". Razvoj ovog koncepta zasigurno će doprinijeti

povećanju turističke ponude na području županije i grada, posebno ekološkog i sportsko-

rekreacijskog turizma, jer osim samog Centra za posjetitelje u pripremi su i poučne staze

o prirodnim vrijednostima kraja, koje bi povezale cjelokupni park Mura-Drava, a posebno

dio oko Križovca, Murskog Središća i Peklenice.

U čast nekadašnjim rudarima izgrađen je Spomen dom rudara u Turističkom kompleksu

Cimper koji se nalazi u starom separatoru ugljena u Murskome Središću te je podijeljen


34

na dvije cjeline, a to su Rudarstvo i Stara međimurska soba koja prikazuje život rudara u

četiri zida njegova doma. On također svjedoči o životu ovog rudarskog kraja te se kroz

izložbu, postavljenu u nekadašnjem separatoru ugljena, mogu vidjeti ostakljeni lijevci za

klasiranje ugljena, rudarski alati, stare fotografije, razni spisi, a u multimedijalnom

prostoru, nekadašnjoj 'plakaoni', projiciraju se priče rudara. Turistički kompleks Cimper u

svojoj ponudi ima restoran Cimper (kapaciteta do 200 osoba), mini pivovaru i

proizvodnju voćnih rakija, bike hostel s 20 kreveta, sportsko igralište i piknik prostor

kapaciteta do 500 osoba. Cimper je 2011. godine bio finalist izbora za hrvatsku EDEN

destinaciju u kategoriji turizma i industrijske baštine. U Murskom Središću postoji i Etno

kuća, koja će se također urediti u kuću rudara.

Najznačajnije turističke manifestacije su: Serjojnski fašnik, Ljeto uz Muru, Martinje v

Središću i Advent u gradu Rudara, Sv. Barbara zaštitnica rudara i Vincekov pohod.

o Serjojnski fašnik održava se svake godine u veljači i na njemu sudjeluje nekoliko

atraktivnih skupina međimurskih maškara.

o Ljeto uz Muru je tradicionalna, međunarodna, kulturna, zabavna, sportska i

gastronomska manifestacija koja okuplja 100 – tinjak izvođača, a godišnje je

posjeti preko 10.000 posjetitelja. Manifestacija traje 4 dana i održava se na 4

različite lokacije.Predstavlja jedinstven doživljaj za posjetitelje i turiste kroz koji se

ostvaruje želja za upoznavanje kulture, druženjem, neposrednim učešćem i

zabavom.

o Advent u Gradu rudara obilježava Božićni sajam na kojem se odvija program

dječjih vrtića, a građani i udruge nude svoj prigodni božićni asortiman.

Od ostalih turističkih atrakcija, ističe se i Naftno polje u Peklenici kao mjesto

eksploatiranja nafte koje datira iz 1856. godine te se ono, prema nekim izvorima, smatra

prvim nalazištem nafte u svijetu. Vađenje nafte prestalo je 1976. godine.

Područje grada uključeno je u ponudu Ekomuzeja Mura s interpretacijskim centrom u

Žabniku kraj starog riječnog mlina. Sastavnice ekomuzeja su Laporaši (tradicijski zanati

vađenja drvenog ugljena iz riječnog korita) i naftno polje „Pekel“.

Uređeno je i Šetalište murskih rudara uz obalu rijeke Mure u naselju Mursko Središće te

Poučna staza Mursko-rudarski put u dužini 12 km.

Mura-Drava Bike jedan od najatraktivnijih dijelova međunarodne biciklistička rute

(Austrija-Slovenija-Hrvatska), dužine 133,54 km (ruta Mura-desna obala-po goricama).

Tematska biciklistička ruta Eko Mura povezuje Mursko Središće i Sveti Martin na Muri

Vincekova staza uređena za treking i nordijsko hodanje povezuje Mursko Središće i

Toplice Sveti Martin, a prolazi vinogradima na Međimurskoj vinskoj cesti.

Ribnjaci Zalešće i Napolitanke uređeni su prema standardima za održavanje

međunarodnih ribolovnih takmičenja, rekreaciju i piknik, opremljeni ribičkim kućama i

riječnom skelom za turističke potrebe.

PonyLand je turistički OPG, blizu naselja Mursko Središće s ponudom ponija za jahanje i

različitim domaćim životinjama i igralima za djecu.

U planu je rekonstrukcija zgrade Majura u Štrukovcu (zaštićeno kulturno dobro), koji bi

postao Centar za posjetitelje i interpretaciju Majur. Prema dostupnim povijesnim


35

izvorima zgrada Majura je izgrađena početkom 19. stoljeća u kasnobaroknom-

klasicističkom stilu, bila je u vlasništvu grofa Feštetića te služila kao odmorište za

poštansku kočiju koja je sve do početka 20. stoljeća današnjom cestom D209

prometovala na relaciji Beč-Varaždin-Zagreb. Nakon ukidanja poštanske kočije i gašenja

veleposjeda, od 1926. godine u zgradi je djelovala pučka škola. Krajem 20. stoljeća zgrada

se povremeno koristi kao skladište i za potrebe djelovanja lokalnih udruga građana, a

posljednjih 15 godina stoji neiskorištena. Zbog izrazito gustog cestovnog prometa na

području grada, Majur bi postao mjesto za pružanje turističkih informacija, prodaju

proizvoda lokalnih OPG-a i održavanje manjih kulinarskih događanja, kamp odmorište te

polazišno mjesto za EDEN destinaciju Gornje Međimurje.

Građevina Upravna zgrada Majur grofa Feštetića ostatak je nekadašnjeg grofovskog

posjeda Novi Dvori, a koji je danas integralni dio naselja Hlapičina. U podrumu Upravne

zgrade planira se muzej/zbirka ostavština iz doba Malteškog reda Ivanovaca, koji su se

nekada davno nastanili na ovom području.

Smještajne kapacitete u Murskome Središću predstavlja Hostel Cimper (3*) koji ima do 10

smještajnih jedinica, 20 ležaja, spremište za bicikle i WiFi Internet pristup te pansion Ilonka

(3*) sa 16 dvokrevetnih soba, 32 ležaja i restoran s 250 sjedećih mjesta.

U tablicama 10. i 11. prikazana su noćenja ostvarena u Murskome Središću u 2013., 2014. i

2015. godini. Iz tablice je vidljiv značajan porast dolazaka i noćenja u 2014. godini u

usporedbi s 2013. godinom, dok je u 2015. godini u usporedbi s 2014. godinom zabilježen

pad dolazaka i noćenja turista. Usporedbe radi, prema podacima Turističke zajednice

Međimurske županije u 2014. godini u Međimurju je ostvareno ukupno 111.217 noćenja, a u

2015. godini 127.190 noćenja.


36

Tablica 10. Noćenja ostvarena u Murskome Središću 2014. godine

Siječanj - Prosinac 2014. Siječanj - Prosinac 2013. indeks 2014. / 2013.

dolasci noćenja %

noćenja

dolasci noćenja %

noćenja

dolasci noćenja

Ukupno 416 1.054 100 9 58 100 4622 1817

Domaći turisti 207 652 61,9 5 40 69 4140 1630

Strani turisti 209 402 38,1 4 18 31 5225 2233

Izvor: Turistička zajednica Grada Mursko Središće

Tablica 11. Noćenja ostvarena u Murskome Središću 2015. godine

Siječanj - Prosinac 2015. Siječanj - Prosinac 2014. indeks 2015. / 2014.

dolasci noćenja %

noćenja

dolasci noćenja %

noćenja

dolasci noćenja

Ukupno 204 777 100 420 1082 100 49 72

Domaći turisti 92 315 40,5 207 652 60,3 44 48

Strani turisti 112 462 59,5 213 376 39,7 53 123

Izvor: Turistička zajednica Grada Mursko Središće


37

3. ANALIZA RAZVOJNIH PROBLEMA I POTENCIJALA PODRUČJA I

SWOT ANALIZA

Temeljem prezentiranih podataka i informacija iz osnovne analize te prikupljenih mišljenja

sudionika procesa strateškog planiranja, utvrđeni su razvojni problemi i potrebe područja.

Razvojne probleme prema važnosti su rangirali članovi radne skupine za izradu Strateškog

razvojnog programa Grada Mursko Središće do 2020. na radionici održanoj u listopadu 2015.

godine. Ovdje je izdvojeno 17 glavnih razvojnih problema područja (navedeni u skladu s

rangom koji su dodijelili dionici), s pridruženim razvojnim potrebama.

RB. RAZVOJNI PROBLEMI RAZVOJNE POTREBE

1. Neizgrađen cjeloviti sustav pročišćavanja i

odvodnje.

Izgraditi cjeloviti sustav odvodnje i pročišćavanja

otpadnih voda.

2.

Izrazito visoka prometna opterećenost središta

Murskog Središća, zagađenje zraka, opasnosti u

prometu i buka zbog velikog prometa.

Prometno rasteretiti grad izgradnjom obilaznice

(i mosta).

3. Bespravna gradnja u zaštićenim prirodnim

područjima i ilegalni deponiji otpada.

Legalizirati ili ukloniti/uklopiti u prostorni plan,

sanirati ilegalne deponije.

4. Nezainteresiranost mladih i obrazovanih osoba

za uključivanje u društveni/politički život grada.

Organizirati javne tribine za mlade, osmisliti

modele za veće uključivanje mladih u događanja

na području grada (kultura, sport, zabava,

subvencije za mlade obitelji i sl.)

5. Nemogućnost uvođenja jednosmjenske nastave

i programe produženog boravka.

Proširiti prostorne kapacitete postojećih škola za

potrebe uvođenja jednosmjenske nastave i

produženog boravka.

6. Problem financijske održivosti organizacija

civilnog društva.

Jačati financijsku održivost, dobivanjem

financijskih sredstva putem različitih domaćih i

međunarodnih natječaja.

7.

Nedovoljna ekološka osviještenost stanovnika,

nedovoljno poznavanje zaštićenih prirodnih

područja.

Jačati svijest stanovnika, edukacija stanovnika,

promocija i obilježavanje područja Regionalnog

parka Mura-Drava.

8. Nedovoljna informiranost građana o

događanjima na području grada.

Povećati dostupnost informacija; izraditi nove

internetske stranice grada, veća promocija

postojećih stranica (kao i onih Turističke

zajednice).

9. Smanjena sigurnost u prometu uslijed

neizgrađenih pješačkih i biciklističkih staza. Izgraditi pješačke i biciklističke staze.


38

10.

Neiskorištena kulturna i prirodna baština kao

turistički potencijal (zaštićeni krajolik rijeke

Mure, lov i ribolov, tradicionalni zanati i

sakralni objekti).

Osmisliti nove turističke proizvode temeljene na

korištenju kulturne i prirodne baštine (sportsko-

rekreacijski, ekološki, enogastronomski, ruralni,

lovni i ribolovni turizam i sl.).

11. Neadekvatni kapaciteti dječjeg vrtića (dnevni

boravak, dvorane za izložbe, druženja i sl.).

Izgraditi novi dječji vrtić u skladu sa suvremenim

standardima.

12.

Nedostatna društvena infrastruktura u

romskom naselju, nedostatak kulturnih,

sportskih i sl. sadržaja u naselju.

Izgraditi potrebnu infrastrukturu, osmisliti i

organizirati događanja u romskom naselju.

13.

Nedostaju smještajni kapaciteti posebnih

kategorija (sobe u turističkim seljačkim

domaćinstvima, privatni kampovi, vikend kuće

za najam).

Ciljano proširiti ponudu smještaja u kategorijama

koje nedostaju.

14. Neadekvatni prostori knjižnice i čitaonice. Izgraditi Centar za kulturu s prostorom za

knjižnicu i čitaonicu (projekt u tijeku).

15. Nedostatak građevinskih parcela u naselju

Sitnice. Povećati broj građevinskih parcela.

16. Onečišćeni prirodni vodotoci, loše ekološko

stanje pritoka Mure.

Jačati svijest stanovnika o važnosti zaštite

prirode, dovršiti izgradnju sustava odvodnje.

17. Nedostupnost širokopojasnog Interneta. Razviti širokopojasnu infrastrukturu sljedeće

generacije.


39

SWOT ANALIZA

SWOT analiza odnosno analiza razvojnih snaga, slabosti, prilika i prijetnji grada Mursko Središće sažeto prikazuje status na svim područjima

društveno-gospodarskog djelovanja na lokalnoj razini. SWOT analiza je izrađena na prvoj radionici radne skupine te je podijeljena po područjima

koja su identificirana kao ključna za razvoj Murskog Središća. Snage i slabosti se odnose na unutarnje čimbenike povezane s određenim sektorom ili

područjem, dok se prilike i prijetnje odnose na vanjske čimbenike, a koji su izvan kontrole osoba ili organizacija na lokalnoj razini.

SNAGE SLABOSTI

Opće značajke

Vrijedni ljudi voljni dati doprinos razvoju lokalne zajednice prvenstveno

kroz rad u udrugama i klubovima (npr. DVD-i i sl.);

Opće značajke

Opadanje broja stanovnika i starenje stanovništva, kao i niski prirodni prirast;

Korištenje vodotoka kao otvorenih kanala za ispuštanje različitih vrsta otpada – loše

ekološko stanje većine pritoka Mure;

Niska razina svijesti građana o važnosti zaštite okoliša i nedovoljno poznavanje zaštićenih

prirodnih područja;

Nema interesa mladih i školovanih stanovnika za uključivanje u društveni/politički život

grada;

Nedovoljna zainteresiranost građana za događanja na području grada;

Postojanje divljih odlagališta otpada koje je potrebno sanirati;

Infrastruktura

Kvalitetna komunalna infrastruktura – dobra pokrivenost i mogućnost

priključivanja;

Infrastruktura

Preopterećenost grada i centra te lokalnih cesta zbog intenzivnog teretnog cestovnog

prijevoza što utječe na veliku prometnu nesigurnost, zagađenje zraka i buku u prometu;

Sustav pročišćavanja i odvodnje nije u potpunosti izgrađen;

Neiskorištenost postojeće infrastrukture (priključci za vodu, plin, odvodnju ostaju

neiskorišteni iako postoje kapaciteti);

Nedostatak građevinskog zemljišta za širenje romskog naselja Sitnice;

Nedostatna društvena infrastruktura u romskom naselju;

Nema uređenih pješačko-biciklističkih staza;


40

Gospodarstvo (uključujući poljoprivredu i turizam)

Tradicija u poduzetništvu i obrtništvu, posebno u tekstilnoj, metalskoj i

građevinskoj industriji;

Prisutnost nekoliko uspješnih izvozno orijentiranih poduzeća (tržište EU i

šire);

Kvalitetna radna snaga s izraženom radnom etikom;

Porast broja zaposlenih u poduzećima na području grada te opadanje

broja nezaposlenih;

Bogata kulturna, povijesna (tradicija i povijest rudarstva) i prirodna

baština kao osnova turističke ponude;


U prosjeku slaba konkurentnost malih i srednjih poduzeća te obrta, izuzev nekoliko

uspješnih poduzeća koja kontinuirano rastu;

Opadanje broja obrta;

Niska razina primanja građana u usporedbi sa županijskim i nacionalnim prosjekom;

Nedostatak odgovarajućih komunikacijskih alata za prezentaciju mogućnosti za ulaganje na

području grada;

Nedostatak infrastrukture u poslovnoj zoni;

Neosviještenost poljoprivrednih proizvođača o prednostima i nedostacima integrirane i

ekološke poljoprivredne proizvodnje;

Nedovoljno stručnog znanja i niska razina obrazovanja osoba koji se bave poljoprivrednom

proizvodnjom;

Nedostatak smještajnih kapaciteta u turističke svrhe;

Postojanje neiskorištenih kulturno-turističkih objekata;

Nedostatak financijskih sredstava za investiranje u turističke proizvode i promociju;

Društvene djelatnosti, javna uprava i civilno društvo

Visoki postotak djece uključene u predškolski odgoj;

Dobra informatička opremljenost osnovne škole;

Uvedene aktivnosti za lakšu integraciju romske djece u osnovnoj školi;

Kvalitetna suradnja vrtića, škole i drugih ustanova s područja grada;

Veliki broj raznolikih organizacija civilnog društva;

Dobra sportsko-rekreacijska infrastruktura;

Postojanje podružnica/ispostava svih državnih institucija.


Visok udio osoba s nezavršenom osnovnom školom;

Nema sustavnog stipendiranja u skladu s potrebama tržišta rada;

Neodgovarajuća infrastruktura dječjeg vrtića i nedostatak stručnih suradnika u

predškolskim ustanovama te poteškoće u nabavi opreme (didaktička pomagala);

Neodgovarajući prostor za provođenje jednosmjenske nastave u osnovnoj školi;

Nepostojanje ginekološke i pedijatrijske ambulante na području grada;

Premali kapaciteti i tehnološka opremljenost gradske i školske knjižnice;

Slaba pokrivenost Internetom u svim naseljima - nedostupnost širokopojasnog Interneta;

Nedostatni upravljački kapaciteti udruga (i time povezana financijska ovisnost o gradskom

proračunu) te njihovo nedostatno umrežavanje kao i vidljivost udruga u medijima;

Nedovoljna integracija Roma i nedovoljna osviještenost njihovih obitelji o pozitivnom

razmišljanju o zdravlju, sportu i kulturi.


41

PRILIKE PRIJETNJE

Opće značajke

Povoljan geostrateški položaj (tromeđa);

Područje je pokriveno Regionalnim parkom Mura-Drava – prilika za

poboljšanje stanja u prostoru i prilika za razvoj posebnih oblika turizma;

Dostupnost strukturnih i investicijskih fondova i programa Unije kao izvora

financiranja razvojnih projekata;

Opće značajke

Društvo se ne gradi na čvrstim moralnim temeljima, previše se ističu prava, a premalo

obaveze;

Opasnost od poplava i visokih vodostaja uslijed obilnih padalina;

Neprovođenje mjera sankcioniranja zagađivača okoliša i bespravne gradnje;

Ograničenja prilikom razvoja infrastrukturnih projekata povezana sa ekološkom mrežom;

Infrastruktura

Dobra prometna povezanost s ostatkom Hrvatske te sa Slovenijom,

Austrijom i Mađarskom;

Investicije u željezničku infrastrukturu na razini države otvaraju daljnju

mogućnost razvoja željezničkog prometa i boljeg povezivanja sa susjednim

državama i šire;

Infrastruktura

Porast intenziteta tranzitnog prometa;

Nesanirana rudarska okna – sigurnosno pitanje;

Nedostatna prometna povezanost s autocestom što se tiče teretnog prometa;


Povoljno poslovno okruženje i poduzetnička klima na razini županije;

Rast i razvoj novih gospodarskih sektora (IT sektor i sl.);

Svjetski trendovi u potražnji za posebnim oblicima turizma (kultura,

zdravlje, aktivni turizam, enogastronomija) – prilika za korištenje kulturnih

i prirodnih potencijala u turističke svrhe, npr. integracija geobaštine u

turističku ponudu;

Blizina Toplica Sveti Martin – turističke destinacije koja bilježi porast broja

dolazaka i noćenja;


Odljev stručne i kvalitetne radne snage;

Nepovoljna opća gospodarska situacija;


Povećana dostupnost programa mobilnosti i fondova EU za potrebe

obrazovnog sektora i organizacija civilnog društva


Nedostatak financijskih sredstava za društvene potrebe zbog neučinkovite politike

financiranja socijalno ugroženih osoba;

Odlazak mladih i školovanih ljudi;

Manjak zdravstvenih djelatnika i programa prevencije i zaštite.


42

4. STRATEŠKI OKVIR

4.1. RAZVOJNA VIZIJA

Na radionicama izrade Strateškog razvojnog programa Grada Mursko Središće do 2020. godine,

članovi radne skupine su putem anketa i usmenih prijedloga komentirali tri predložene verzije

vizije. Popis svih članova radne skupine prikazan je u Prilogu 2. Članovi su se složili da vizija u

jednoj rečenici mora odražavati željenu budućnost grada, a to je grad koji se razvija u svim

sektorima, grad u kojem će se otvarati nova radna mjesta, u kojem će mladi željeti ostati živjeti i

raditi, koji će biti turističko središte prepoznatljivo po jedinstvenoj rudarskoj baštini i prirodnim

vrijednostima te grad koji koristi najnovije digitalne i komunikacijske tehnologije kako bi

zadovoljio sve potrebe svojih građana i unaprijedio učinkovitost javnih usluga. Vizija i strateški

ciljevi su međusobno povezani na način da se željeno buduće stanje ostvari kroz tri strateška cilja

koji uključuju unaprjeđenje infrastrukture, očuvanje prirode i zaštitu okoliša, jačanje

gospodarstva te unaprjeđenja kvalitete života svih građana.

VIZIJA Mursko Središće - pametan grad na usluzi

svojim građanima, prepoznatljiv kao upravno, turističko i gospodarsko središte.

CILJ 1. Unaprijediti

infrastrukturu i stanje u prostoru te očuvati

prirodne resurse

CILJ 2. Povećati

konkurentnost gospodarstva

CILJ 3. Unaprijediti kvalitetu

servisa za građane


43

4.2. CILJEVI, PRIORITETI I MJERE

CILJEVI PRIORITETI MJERE

1. Unaprijediti

infrastrukturu i

stanje u prostoru

te očuvati

prirodne resurse

1P1 Daljnji razvoj

komunalne

infrastrukture

1P1-M1 Poboljšanje kvalitete prometnog sustava

1P1-M2 Izgradnja cjelovitog sustava vodoopskrbe, pročišćavanja i

odvodnje

1P1-M3 Povećanje učinkovitosti sustava obrane od utjecaja

prirodnih i elementarnih nepogoda

1P1-M4 Uvođenje širokopojasnog Interneta

1P2 Unaprjeđenje

naseljenih područja

grada

1P2-M1 Uređenje stambenih i javnih zona

1P2-M2 Povećanje kapaciteta postojećih i uređenje novih

društvenih prostora

1P3 Zaštita okoliša i

povećanje energetske

učinkovitosti

1P3-M1 Unaprjeđenje sustava zaštite okoliša i upravljanje

zaštićenim dijelovima prirode

1P3-M2 Poticanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE

2. Povećati

konkurentnost

gospodarstva

2P1 Unaprjeđenje

poduzetničkog

okruženja

2P1-M1 Unaprjeđenje i izgradnja poslovnih zona

2P1-M2 Privlačenje ulagača

2P1-M3 Promocija poduzetništva, obrtništva i poduzetničkih

znanja te umrežavanje

2P2 Pozicioniranje

turističke destinacije

2P2-M1 Razvoj selektivnih oblika turizma

2P2-M2 Razvoj imidža turističke destinacije

2P2-M3 Unaprjeđenje turističkih proizvoda i usluga

2P2-M4 Očuvanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine u svrhu

turizma

2P3 Poboljšanje

preduvjeta za

konkurentniju

poljoprivrednu

proizvodnju

2P3-M1 Poticanje udruživanja i unaprjeđenja poljoprivrednih

gospodarstava

2P3-M2 Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta

3. Unaprijediti

kvalitetu servisa

za građane

3P1 Jačanje kapaciteta

zaposlenika gradske

uprave i razvoj

„pametnog grada“

3P1-M1 Uspostava modela za razvoj projekata od strateškog

značaja

3P1-M2 Uvođenje informacijsko – komunikacijske tehnologije za

povećanje učinkovitosti upravnih procesa

3P2 Povećanje

dostupnosti javnih

usluga za građane

3P2-M1 Povećanje dostupnosti zdravstvenih usluga i programa

promicanja zdravlja

3P2-M2 Stvaranje poticajnog okruženja za obrazovanje

stanovništva

3P2-M3 Povećanje opremljenosti i spremnosti vatrogasne i civilne

zaštite

3P3 Jačanje suradnje na

svim razinama

3P3-M1 Poticanje aktivnijeg sudjelovanja organizacija civilnog

društva u društvenom životu lokalne zajednice

3P3-M2 Razvoj partnerstva s nacionalnim manjinama


44

5. OPIS MJERA

Za svaku pojedinu mjeru u poglavlju 6. prikazan je detaljan financijski plan provedbe od 2016. do

2020. godine te izvori financiranja (gradski, županijski i/ili državni proračun, EU fondovi i ostalo).

Prilikom raspisa mjera dodani su stupnjevi važnosti za svaku mjeru posebno, a označavaju koja

mjera i aktivnosti imaju prioritet pri provedbi strateškog razvojnog programa. Stupnjevi važnosti

numerirani su od 1 do 3 pri čemu je broj 1 najvažniji. Stupanj važnosti određen je sukladno

identificiranim razvojnim problemima i potrebama i dodijeljenom rangu, kao i dostupnim

izvorima financiranja. Sumarni prikaz mjera strateškog razvojnog programa po stupnju važnosti

prikazan je u Prilogu 3.

Radi mjerenja učinka definiranih strateških ciljeva s pripadajućim prioritetima i mjerama,

određeni su pokazatelji koji se odnose na poduzetništvo i zaposlenost na području grada te su

prikazani u tablici 12. Ovi pokazatelji učinka vezani su i uz razvojnu viziju grada do 2020. u kojoj

se navodi da grad Mursko Središće, između ostalog, želi postati i gospodarsko središte.

Tablica 12. Pokazatelji učinka strateškog razvojnog programa do 2020. godine

CILJ OPIS POLAZNOG STANJA 2015. GODINE CILJANA VRIJEDNOST DO

2020. GODINE

Povećanje

udjela

poduzetnika

U 2014. godini na području grada Mursko Središće poslovalo je 120

poduzetnika, dok je u Međimurskoj županiji ukupno djelovao 2481

poduzetnik (Informacija o gospodarstvu Međimurske županije u 2014.), što

znači da u Murskom Središću posluje 4,84% poduzetnika Međimurja, a što

se može procijeniti kao mali udio.

Povećanje udjela

poduzetnika s područja

grada na 6% u ukupnom

broju poduzetnika na

području Međimurske

županije.

Smanjenje

nezaposlenih

U prosincu 2014. godine prema podacima Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje na području Murskog Središća evidentirano je 376

nezaposlenih osoba (6% od ukupnog broja na razini županije - 6.237). U

odnosu na isto razdoblje prethodne godine broj nezaposlenih smanjio se za

36%.

Smanjenje broja

nezaposlenih na području

za 40% do 2020. godine.

Povećanje

broja

turističkih

noćenja

Smještajne kapacitete u Murskome Središću predstavlja 1 hostel s 10

smještajnih jedinica te 1 pansion sa 16 smještajnih jedinica. Na području

nema zabilježenih apartmana, soba za iznajmljivanje ili smještaja u

seljačkim domaćinstvima. U 2014. godini broj noćenja na području iznosio

je 1054, a u 2015. godini 777. Kako bi se povećao broj noćenja na području

potrebno je razviti komplementarne turističke usluge i poboljšati

smještajne kapacitete sukladno zahtjevima tržišta kako bi se pozicionirao

grad Mursko Središće kao turističko središte, smješteno na samoj granici

Hrvatske sa susjednim državama (sjeverna vrata Hrvatske).

Povećanje broja noćenja na

području za 20% do 2020.

godine.



45

Strateški cilj 1. Unaprijediti infrastrukturu i stanje u prostoru te očuvati prirodne

resurse

Prioritet 1P1 Daljnji razvoj komunalne infrastrukture

Mjera 1P1-M1 Poboljšanje kvalitete prometnog sustava

Cilj Povećati sigurnost u prometu za sve sudionike te smanjiti opterećenost

grada Murskog Središće teretnim prometom.

Obrazloženje Mursko Središće je izuzetno prometno opterećeno jer se u samom

centru grada nalazi granični prijelaz s Republikom Slovenijom. Prema

podacima iz 2014. godine Ministarstva unutarnjih poslova, kroz ovo

područje prošlo je 2.188.408 stranih putnika, 989.368 vozila, a u 2015.

godini 3.056.952 putnika i 1.044.206 vozila, što znači da se broj putnika

koji prolaze kroz područje povećao za 39,7%, a broj vozila za 5,5%. Ovako

gust promet predstavlja ne samo sigurnosni problem, već povećava i

zagađenost zraka i buku. Na području grada također ne postoji cjeloviti

sustav pješačko-biciklističkih staza i/ili traka, te je i time ugrožena

sigurnost u prometu za sve sudionike.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Izgradnja pješačko-biciklističkih staza/traka uz prometnice

- Unaprjeđenje prometne signalizacije

- Uređenje nerazvrstanih cesta (Ulica Antuna Mihanovića i Matije Gupca)

- Uređenje parkirališta kod autobusnog kolodvora

- Daljnje zagovaranje prema nadležnom Ministarstvu za pronalaskom

rješenja za rasterećenje gustog prometa kroz grad (zagovaranje

izgradnje obilaznice, novog mosta preko Mure i premještanje graničnog

prijelaza)

Nositelji Grad Mursko Središće, ŽUC, HC

Pokazatelji - Broj km pješačko-biciklističkih staza

- Broj uređene prometne signalizacije

- Broj km uređenih nerazvrstanih cesta

- Uređeno parkiralište

Stupanj važnosti 1


Mjera 1P1-M2 Izgradnja cjelovitog sustava vodoopskrbe, pročišćavanja i

odvodnje

Cilj Poboljšati kvalitetu vodoopskrbnog sustava te sustava pročišćavanja i

odvodnje na području grada.

Obrazloženje Sustav odvodnje većim je dijelom izgrađen samo u naselju Mursko

Središće. Za uvođenje cjelovitog sustava odvodnje i pročišćavanja,


46

potrebno je cjelokupno područje kanalizirati zajedničkim sustavom. Javni

sustav vodoopskrbe opskrbljuje sva naselja unutar grada, svi stanovnici

dužni su se priključiti na javni sustav vodoopskrbe, međutim na nekim

područjima potrebna je rekonstrukcija sustava.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Izgradnja kanalizacije na području grada

- Rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava

- Očuvanje funkcije mjesnih vodovoda Hlapičina i Križovec kao

potencijalnog budućeg izvora navodnjavanja

Nositelji Grad Mursko Središće, Međimurske vode

Pokazatelji - Broj km novoizgrađenih cjevovoda odvodnje

- Broj km rekonstruiranog cjevovoda vodopskrbe

- Broj domaćinstava i gospodarskih subjekata priključenih na

kanalizacijski sustav

Stupanj važnosti 1


Mjera 1P1-M3 Povećanje učinkovitosti sustava obrane od utjecaja prirodnih i

elementarnih nepogoda

Cilj Povećati sigurnost stanovnika te javne i privatne imovine uslijed sve

češće pojave prirodnih i elementarnih nepogoda.

Obrazloženje U rujnu 2014. godine zabilježen je najveći vodostaj rijeke Mure ikad te se

voda približila prvim kućama u naselju Mursko Središće. Zbog vrlo visoke

vlage u zraku, što je karakteristično za cijelo Međimurje i samo područje

Murskog Središća, na području grada tijekom ljeta zna pasti više jakih

tuča. Zbog svega navedenog potrebno je povećati sigurnost stanovnika,

zaštiti javnu imovinu te je isto tako potrebno utjecati i na svijest

stanovnika o potrebi osiguravanja vlastite imovine.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Izgradnja manjih nasipa/sustava za zaštitu od poplava, očuvanje obale

Mure od poplava

- Poticanje uvođenja sustava zaštite domaćinstava i poljoprivrednih

površina (mreže, topovi za tuču i sl.)

Nositelji Grad Mursko Središće, Međimurske vode

Pokazatelji - Broj km izgrađenih nasipa/sustava

- Broj km2 zaštićene površine

Stupanj važnosti 3


47


Mjera 1P1-M4 Uvođenje širokopojasnog Interneta

Cilj Povećati pristup Internetu s brzinama većim od 30 Mbit/s za sve

stanovnike grada.

Obrazloženje Prema podacima HAKOM-a za kraj 2014. godine, gustoća širokopojasnih

priključaka u Međimurskoj županiji u nepokretnoj komunikacijskoj mreži

bila je 17,25%, dok je prosjek za RH bio 22,24%. Za daljnji društveni i

gospodarski razvoj svakog područja, širokopojasna povezanost i

korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) ključna je

komponenta. Korištenje novih tehnologija pridonijet će razvoju i

inovacijama u svim sektorima gospodarstva te potaknuti stvaranje novih

radnih mjesta što je ključno za male sredine poput grada Mursko

Središće. Izrada Plana razvoja širokopojasne infrastrukture na području

grada je u skladu s mjerama Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u

Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2015. godine i njenim

glavnim ciljem, a koji naglašava da je stvaranje preduvjeta za ubrzani

razvoj infrastrukture širokopojasnog Interneta - temelj za stvaranje

društva kakvo priželjkujemo, informatičkog društva i društva znanja.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Izrada plana razvoja širokopojasne infrastrukture na području grada

Mursko Središće

- Uvođenje širokopojasnog Interneta za sva kućanstva

Nositelji Grad Mursko Središće, Međimurska županija, MENEA

Pokazatelji - Broj kućanstava s pristupom internetskim brzinama većim od 30 Mbit/s

Stupanj važnosti 3

Prioritet 1P2 Unaprjeđenje naseljenih područja grada

Mjera 1P2-M1 Uređenje stambenih i javnih zona

Cilj Povećati kvalitetu i uređenost javnih površina za ljepši i uređeniji grad.

Obrazloženje Proširenjem svih naselja, izgradnjom industrijske zone, trgovačkih

centara i povećanjem broja stanovnika u pojedinim naseljima, potrebno

je poraditi na oplemenjivanju životnog prostora. Uređen, čist okoliš s

raznolikim sadržajima na otvorenom predstavlja temelj za kvalitetnije

provođenje slobodnog vremena svih stanovnika. Na području naselja

Sitnice, u razdoblju od 2001. do 2011. evidentirano je najveće povećanje

stanovništva naspram ostalih naselja te su zbog toga potrebna nova

građevinska područja u naselju. Što se tiče rudarskih jama, one

predstavljaju sigurnosni problem te je potrebno pratiti njihovo stanje. S

obzirom na položaj i funkciju autobusnog kolodvora, ukidanje nekih

redovitih autobusnih linija i manjak zainteresiranosti stanovništva za


48

javnim prijevozom, autobusni kolodvor će se prenamijeniti u autobusno

stajalište i urediti kao trg.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Širenje građevinskog područja u naselju Sitnice

- Izgradnja novih i uređenje postojećih trgova/dječjih igrališta/parkova u

svim naseljima na području grada

- Praćenje stanja slijeganja zemljišta, sanacija rupa od propadanja terena

i sanacije rudarskih jama i ugljenokopa

- Uređenje infrastrukture uz rijeku Muru (klupe, stolovi, sjenice, igrališta,

vidikovci i sl.)

- Izgradnja biciklističke infrastrukture na frekventnim mjestima na

području grada (parkiralište za bicikle, punionica električnih bicikala,

samopopravljaonice, pumpe za bicikle)

- Preuređenje autobusnog kolodvora

Nositelji Grad Mursko Središće

Pokazatelji - Broj građevinskih parcela u Sitnicama

- Broj rekonstruiranih trgova/dječjih igrališta/parkova

- Broj postavljene infrastrukture uz rijeku Muru

- Broj postavljene biciklističke infrastrukture

- Broj postavljenih punionica za električne bicikle

- Uređen trg i stajalište kod autobusnog kolodvora

- Broj km2 sanirane površine jama i ugljenokopa

Stupanj važnosti 2

Prioritet 1P2 Unaprjeđenje naseljenih područja grada

Mjera 1P2-M2 Povećanje kapaciteta postojećih i uređenje novih društvenih

prostora

Cilj Povećati mogućnosti za daljnji razvoj društvenih, kulturnih i odgojno-

obrazovnih sadržaja.

Obrazloženje Prostorni kapaciteti gradskog vrtića i osnovne škole nisu zadovoljavajući

za rad prema današnjim pedagoškim standardima. Većina javnih

objekata na području grada (knjižnica i čitaonica, centar za kulturu,

domovi kulture po naseljima) napravljena je prije 30 godina te danas više

ne zadovoljavaju prostorne i sadržajne potrebe svojih stanovnika.

Promjenom strukture stanovništva te promjenama navika samih

stanovnika, potrebno je prenamijeniti ove objekte i staviti ih u nove

funkcije ili ih adaptirati za potrebe proširenja postojećih usluga.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Adaptacija društvenih domova u naseljima u kojima je evidentirana

potreba za ulaganjem (uređenje pojedinih prostorija za udruge)

- Izrada tehničke dokumentacije za rekonstrukciju osnovne škole za

uvođenje jednosmjenske nastave


49

- Izgradnja novog dječjeg vrtića

- Uređenje i opremanje Centra za kulturu

- Prilagodba objekata javne namjene za osobe s invaliditetom za koje je

evidentirana potreba za ovim ulaganjem


Pokazatelji - Broj adaptiranih društvenih domova

- Pripremljena projektno-tehnička dokumentacija za rekonstrukciju

osnovne škole

- Izgrađen dječji vrtić

- Uređen i opremljen Centar za kulturu

- Broj javnih objekata prilagođenih potrebama osobama s invaliditetom

Stupanj važnosti 1

Prioritet 1P3 Zaštita okoliša i povećanje energetske učinkovitosti

Mjera 1P3-M1 Unaprjeđenje sustava zaštite okoliša i upravljanje zaštićenim

dijelovima prirode

Cilj Unaprijediti sustav zaštite okoliša i upravljanja zaštićenim dijelovima

prirode prvenstveno kroz povećanje svijesti javnosti o važnosti zaštite i

očuvanja okoliša.

Obrazloženje Regionalni park Mura-Drava proglašen je 2011. zaštićenim područjem

prirode te se on proteže kroz sva naselja u sastavu Grada. U Križovcu se

nalazi i Međimurska priroda - Javna ustanova za zaštitu prirode, u kojoj

se nalazi i Centar za posjetitelje. Građani još uvijek nisu dovoljno

upoznati s važnošću ovog regionalnog parka i njegovim posebnostima te

je stoga potrebno poraditi na promociji i edukaciji stanovnika o parku i o

zaštiti prirode. Između ostalog, potrebno je osvijestiti građane i o

važnosti očuvanja rijeke Mure, koja spada u rijetke posljednje prirodne

tokove nizinskih rijeka u srednjoj Europi, a koje karakterizira visoka

razina biološke raznolikosti. Također, ovom mjerom pristupit će se i

sanaciji ilegalnih deponija i uređenju onečišćenog okoliša te naposljetku

odgovornijem i kvalitetnijem postupanju otpadom kako bi se negativni

utjecaji na okoliš smanjili na najmanju moguću mjeru.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Uređenje i obilježavanje ključnih mjesta Regionalnog parka Mura-Drava

- Uređenje Centra za posjetitelje u Križovcu

- Poticanje programa edukacije i volonterskih akcija s tematikom zaštite i

očuvanja okoliša

- Uređenje poučnih staza uz rijeku Muru

- Sanacija ilegalnog deponija Hrastinka

Nositelji Grad Mursko Središće, JU Međimurska priroda, Međimurska županija

Pokazatelji - Broj km2 uređene površine regionalnog parka


50

- Broj m2 uređene površine Centra za posjetitelje

- Broj edukacija/volonterskih akcija

- Broj km uređenih staza

- Saniran deponij Hrastinka

Stupanj važnosti 3

Prioritet 1P3 Zaštita okoliša i povećanje energetske učinkovitosti

Mjera 1P3-M2 Poticanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih

izvora energije (OIE)

Cilj Povećati znanje stanovnika o uštedi energije i poticati ih na promjene

navika.

Obrazloženje Racionalno raspolaganje energijom npr. postavljanjem toplinskih fasada i

obnovom stolarije na privatnim kućanstvima i javnim zgradama te na

gospodarskim zgradama (halama) direktno utječe na uštedu u gradskom

proračunu, uštedu energije općenito, zaštitu okoliša te niže troškove za

buduće održavanja privatnih i javnih objekata.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Edukacija stanovnika o energetskoj učinkovitosti i korištenju OIE

- Povećanje energetske učinkovitosti javnih objekata objekata

- Povećanje energetske učinkovitosti javne rasvjete – ozrada projektne

dokumentacije

Nositelji Grad Mursko Središće, MENEA

Pokazatelji - Broj održanih edukacija

- Broj javnih objekata kojima je povećana energetska učinkovitost

- Izrađena projektna dokumentacija energetske učinkovitosti javne

rasvjete

Stupanj važnosti 3


51

Strateški cilj 2. Povećati konkurentnost gospodarstva

Prioritet 2P1 Unaprjeđenje poduzetničkog okruženja

Mjera 2P1-M1 Unaprjeđenje i izgradnja poslovnih zona

Cilj Razviti moderne poslovne zone koje omogućuju daljnji razvoj malog i

srednjeg poduzetništva.

Obrazloženje Poboljšanje komunalne infrastrukture u poslovnim zonama pridonijet će

kvalitetnijem poslovanju postojećih poduzetnika u zonama i omogućiti

proširenje proizvodnih kapaciteta i otvaranje novih radnih mjesta.

Ujedno, unaprjeđenje i izgradnja poslovne infrastrukture pridonijet će

stvaranju pogodnog okruženja za nove investitore i poduzetnike

početnike.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Izgradnja preostale komunalne infrastrukture u poslovnim zonama

(Gospodarska zona Jug)

- Proširenje Gospodarske zone Brezje


Pokazatelji - m2 izgrađenih/opremljenih/proširenih površina u poslovnim zonama

Stupanj važnosti 1


Mjera 2P1-M2 Privlačenje ulagača

Cilj Razviti imidž Murskog Središća kao ulagačkog odredišta kako bi se

povećao broj domaćih i stranih ulagača te u konačnici povećao broj

radnih mjesta.

Obrazloženje Kako bi se povećala popunjenost poduzetničkih zona te kako bi se

povećao broj radnih mjesta na području grada potrebno je sustavno

raditi na privlačenju ulagača (domaćih i stranih). Prvi korak je

pozicioniranje grada Mursko Središće kao ulagačke destinacije.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Izrada marketinškog plana privlačenja ulagača s planom promocije

- Priprema promotivnih materijala i provedba plana promocije

- Razvoj daljnjih poticajnih programa za potencijalne ulagače na području

grada

- Izrada novih uvjeta prodaje parcela u poslovnim zonama (ugovorni

razredi)

- Poticanje jačanja kapaciteta, znanja i vještina djelatnika gradske uprave

za upravljanje poslovnim zonama i upravljanje odnosima s ulagačima

Nositelji Grad Mursko Središće, Međimurska županija, HGK, REDEA

Pokazatelji - Izrađen marketinški plan privlačenja ulagača s planom promocije

poslovnih zona


52

- Broj izrađenih promotivnih materijala

- Definirani novi poticajni programi za potencijale ulagače

- Izrađeni novi uvjeti prodaje parcela u poslovnim zonama

- Iznos dodijeljenog sufinanciranja za jačanje kapaciteta zaposlenika

gradske uprave o upravljanju poslovnim zonama i odnosima s ulagačima

Stupanj važnosti 1


Mjera 2P1-M3 Promocija poduzetništva, obrtništva i poduzetničkih znanja te

umrežavanje

Cilj Potaknuti razvoj poduzetništva, povećati kvalitetu poduzetničkih znanja i

vještina te potaknuti poduzetnike i obrtnike na umrežavanje.

Obrazloženje Kroz programe suradnje Grada s lokalnim poduzetnicima i obrtnicima,

stvorit će se uvjeti za poticanje mladih osoba na daljnje obrazovanje i

cjeloživotno učenje u području poduzetništva. Istovremeno, potrebno je

povećati znanje o upravljanju za poduzetnike u fazi rasta i razvoja te

potaknuti na planiranje sukcesije. Umrežavanje lokalnih poduzetnika i

obrtnika za svrhu ima jačanje njihove pregovaračke pozicije te optimalno

korištenje kapaciteta, ali i razmjenu znanja i iskustva.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Održavanje gospodarskih foruma svih gospodarstvenika s područja

grada

- Promicanje modela dobre prakse poduzetništva među djecom

- Poticanje mentorskih programa iskusnih poduzetnika usmjerenih na

poduzetnike početnike

- Sufinanciranje sudjelovanja mladih poduzetnika na poduzetničkim

sajmovima

- Povezivanje iskusnih poduzetnika s poduzetnicima početnicima

Nositelji Grad Mursko Središće, HGK, HOK, REDEA

Pokazatelji - Broj sudionika na gospodarskim forumima

- Broj održanih tribina/edukacija/programa promicanja i poticanja

poduzetništva

- Iznos dodijeljenog sufinanciranja za poticanje mladih poduzetnika

Stupanj važnosti 3

Prioritet 2P2 Pozicioniranje turističke destinacije

Mjera 2P2-M1 Razvoj selektivnih oblika turizma

Cilj Diverzificirati i upotpuniti turističku ponudu Murskog Središća kako bi se

povećala konkurentnost turističke destinacije, povećao broj dolazaka i

noćenja turista, a time povećali i prihodi od turizma i povezanih

djelatnosti.


53

Obrazloženje Kroz ovu mjeru stvorit će se prijeko potrebni preduvjeti za osvještavanje

stanovnika o mogućnostima koje turizam pruža za razvoj grada te

potaknuti jačanje poduzetništva u turizmu. Jačanjem ljudskih potencijala

koji će promovirati i dalje razvijati utvrđene posebne oblike turizma

specifične za grad, dugoročno će se utjecati na povećanje turističkih

dolazaka, razvoj novih usluga i proizvoda te povećanje prihoda od

turističkih djelatnosti.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Poticanje razvoja turističke ponude grada temeljene na industrijskoj

baštini, geobaštini, prirodi i aktivnom turizmu

- Provedba treninga i seminara o selektivnih oblicima turizma za jačanje

kapaciteta djelatnika TZ i dionika u turizmu

- Organizacija seminara i okruglih stolova za širu javnost, sufinanciranje

studijskih putovanja djelatnika u turizmu

Nositelji Grad Mursko Središće, TZ Grada Mursko Središće

Pokazatelji - Broj održanih treninga/seminara

- Iznos dodijeljenog sufinanciranja za studijska putovanja

Stupanj važnosti 2


Mjera 2P2-M2 Razvoj imidža turističke destinacije

Cilj Pozicionirati grad Mursko Središće kao turističku destinaciju na

domaćem i međunarodnom tržištu.

Obrazloženje Turizam se na ovom području razvija polako i spontano, najviše

inicijative za njegov razvoj pokazuju privatne osobe, udruge te sam Grad,

a kako bi se grad mogao kvalitetno pozicionirati na domaćem i

međunarodnom tržištu, potrebno je povećati kvalitetu suradnje među

dionicima u turizmu, osmisliti marketinški koncept te sustav

menadžmenta turističkog područja. Potencijal za daljnji razvoj turizma

na području krije se u očuvanoj prirodnoj i kulturnoj baštini, povoljnom

geoprometnom položaju i cjelogodišnjim turističkim i kulturnim

manifestacijama.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Osmišljavanje marketinške strategije i promocije s naglaskom na rijeku

Muru, rudarstvo, geobaštinu, vodene sportove i ekologiju

- Osmišljavanje vizualnog identiteta

- Osmišljavanje atraktivne turističke signalizacije

- Osmišljavanje atraktivnih i originalnih suvenira

- Osmišljavanje atraktivnih turističkih proizvoda/sadržaja

- Sudjelovanje na turističkim sajmovima

- Osmišljavanje promotivnih materijala

Nositelji Grad Mursko Središće, TZ Grada Mursko Središće, TZ Međimurske


54

županije

Pokazatelji - Izrađena marketinška strategija

- Izrađen vizualni identitet destinacije

- Broj postavljene turističke signalizacije

- Broj osmišljenih suvenira

- Broj novih turističkih proizvoda/sadržaja

- Broj nastupa na sajmovima

- Broj izrađenih promotivnih materijala

Stupanj važnosti 2


Mjera 2P2-M3 Unaprjeđenje turističkih proizvoda i usluga

Cilj Povećati atraktivnost turističke infrastrukture, suprastrukture i sadržaja.

Obrazloženje Postojeće turističke proizvode i usluge potrebno je valorizirati i

unaprijediti jer ostaju nedovoljno iskorišteni. Uz minimalna ulaganja u

postojeću infrastrukturu, suprastrukturu i sadržaje, područje će se dalje

pozicionirati kao mjesto povoljnog geoprometnog položaja, prepuno

seoskih domaćinstava i atraktivnih sadržaja za sve uzraste, mjesto

očuvane i zaštićene flore i faune, na mjesto uz rijeku Muru koja pruža

mogućnost za atraktivne vodene sportove, cikloturizam i mnoge druge

sadržaje, mjesto jedinstvene industrijske baštine..

Sadržaj

(aktivnosti)

- Poticanje na povećanje smještajnih kapaciteta

- Uređenje poučnih staza rudarske baštine

- Uređenje biciklističkih off-road staza uz rijeku Muru

- Uređenje suvenirnice u sklopu JU Međimurska priroda

- Uređenje Spomenika naftaštva u Peklenici

- Uređenje Etno kuće Mursko Središće

- Izrada tehničke dokumentacije za uređenje jame (halde) Udarnik

Nositelji Grad Mursko Središće, TZ Grada Mursko Središće

Pokazatelji - Broj dodjeljnih potpora za unapređenje smještajnih kapaciteta na

području

- Broj km uređenih poučnih staza

- Broj km uređenih biciklističkih staza

- Broj uređenih turističkih objekata

- Broj posjetitelja

Stupanj važnosti 2


55


Mjera 2P2-M4 Očuvanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine u svrhu

turizma

Cilj Povećati sveukupni turistički potencijal područja temeljen na kulturnoj

baštini.

Obrazloženje Današnji suvremeni turisti promijenili su navike, te ih ne zanima samo

„sunce i more“ već žele nezaboravne doživljaje, žele doći u kontakt s

lokalnim stanovništvom i posjetiti nova neistražena mjesta koja vrve

tradicijom i baštinom. Uz postojeće turističke sadržaje i usluge na

području grada, revitalizacijom kulturne baštine povećat će se vrijednost

sveukupne turističke ponude i ono najvažnije, ostvariti veći interes i

zadovoljstvo turista. Osim toga, čuvanje kulturne baštine nužno je, ne

samo zbog turističkog potencijala koje ono donosi, već i zbog očuvanja

vlastitog identiteta, običaja i tradicije koja će ostati za buduće generacije.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Izrada dokumentacije za uređenje Centra za posjetitelje i interpretaciju

„Majur“ u Štrukovcu

- Izrada dokumentacije za uređenje Upravne zgrade Majura grofa

Feštetića u Hlapičini (stara škola)


Pokazatelji - Broj kompleta izrađene tehničke dokumentacije

Stupanj važnosti 3

Prioritet 2P3 Poboljšanje preduvjeta za konkurentniju poljoprivrednu

proizvodnju

Mjera 2P3-M1 Poticanje udruživanja i unaprjeđenja poljoprivrednih

gospodarstava

Cilj Jačati ljudske potencijale za daljnji razvoj konkurentne i održive

poljoprivrede.

Obrazloženje Konkurentna i održiva poljoprivreda temelj je za daljnji gospodarski

razvitak, ali i očuvanje okoliša te stvaranje poticajnog okruženja za život i

rad svih stanovnika. Unaprjeđenjem znanja i vještina poljoprivrednika te

njihovim umrežavanjem poticat će se popularizacija poljoprivrednih

djelatnosti kod potencijalnih novih poljoprivrednika, prijenos djelatnosti

sa starije na mlađu generaciju te korištenje novih i inovativnih

tehnologija u proizvodnji i preradi. Ujedno, kroz ovu mjeru će se lokalno

stanovništvo poticati na kupnju domaćih proizvoda, te će se poticati

promocija i proizvodnja na ekološki i tradicionalni način pri kojem se

koriste prirodni resursi na optimalan način, omogućavajući njihovu


56

obnovljivost i održivost.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Potpora poljoprivrednicima pri osnivanju udruga, zadruga i/ili klastera

- Promocija poljoprivrednih proizvođača s područja grada u sklopu

turističkih događanja

- Organizacija tematskih predavanja za poljoprivrednike u suradnji sa

Savjetodavnom službom

- Poticanje ekološke i tradiconalne poljoprivrede, promocija lokalnih

ekoloških i tradiconalnih proizvođača

Nositelji Grad Mursko Središće, Savjetodavna služba

Pokazatelji - Osnovana udruga/zadruga/klaster poljoprivrednika

- Broj održanih predavanja poljoprivredne tematike

- Broj promoviranih poljoprivrednih subjekata koji sudjeluju na

turističkim manifestacijama/događanjima

Stupanj važnosti 3

Prioritet 2P3 Poboljšanje preduvjeta za konkurentniju poljoprivrednu

proizvodnju

Mjera 2P3-M2 Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta

Cilj Okrupniti poljoprivredno zemljište kako bi se povećali kapaciteti za

poljoprivrednu proizvodnju.

Obrazloženje Povećanje obradive površine omogućit će povećanje prihoda od

poljoprivrednih djelatnosti, koji će posljedično utjecati na povećanje

interesa stanovnika, posebno mladih, na bavljenje poljoprivredom, na

uvođenje novih znanja i tehnologija za unaprjeđenje proizvodnih

procesa, a time i unaprjeđenje konkurentnosti sektora te općenito na

povećanje radnih mjesta na području.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Provođenje okrupnjavanja/komasacije poljoprivrednih parcela

- Informiranje poljoprivrednih proizvođača i vlasnika zemljišta o

prednostima okrupnjavanja u suradnji s nadležnim službama

Nositelji Grad Mursko Središće, Međimurska županija

Pokazatelji - Površina okrupnjenih parcela

- Broj održanih edukacija/javnih tribina o prednostima okrupnjavanja

Stupanj važnosti 3


57

Strateški cilj 3. Unaprijediti kvalitetu servisa za građane

Prioritet 3P1 Jačanje kapaciteta zaposlenika gradske uprave i razvoj „pametnog

grada“

Mjera 3P1-M1 Uspostava modela za razvoj projekata od strateškog značaja

Cilj Povećati učinkovitost i efektivnost upravljanja lokalnim razvojem i

međunarodnom suradnjom.

Obrazloženje Zaposlenici gradske uprave pratit će provedbu Strateškog razvojnog

programa do 2020. te provoditi mjere daljnjeg učinkovitog i efektivnog

upravljanja lokalnim razvojem, pripremu i provedbu projekata, te

osiguranje financijskih sredstava. Ujedno, kroz ovu mjeru poticat će se

zaposlenike na daljnje samostalno usavršavanje na stručnim seminarima

u Hrvatskoj i inozemstvu. Grad Mursko Središće graniči s Republikom

Slovenijom, često surađuje sa susjednim slovenskim općinama, te

postoje mogućnosti i planovi za razvoj brojnih zajedničkih kulturnih,

socijalnih, infrastrukturnih i gospodarskih projekata suradnje.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Poticanje daljnjeg usavršavanja gradskih zaposlenika na stručnim

seminarima/konferencijama za razvoj pametnog grada i jačanja znanja o

strateškom planiranju

- Izrada godišnjih izvještaja provedbe strategije razvoja

- Priprema i provedba projekata suradnje s domaćim i međunarodnim

partnerima

Nositelji Grad Mursko Središće, REDEA

Pokazatelji - Izrađeni godišnji izvještaji provedbe strateškog razvojnog programa

- Broj prijavljenih projekata

- Broj i vrijednost provedenih projekata

- Broj održanih događanja za daljnje usavršavanje gradskih zaposlenika

Stupanj važnosti 1

Prioritet 3P1 Jačanje kapaciteta zaposlenika gradske uprave i razvoj „pametnog

grada“

Mjera 3P1-M2 Uvođenje informacijsko-komunikacijske tehnologije za

povećanje učinkovitosti upravnih procesa

Cilj Poboljšati sustav informiranja i suradnje s građanima i povećati

učinkovitost gradske uprave uvođenjem IK tehnologije.

Obrazloženje Uvođenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije u svakodnevne

upravne procese modernizirat će se i racionalizirati upravljanje

dokumentima, podići nivo usluge za građane i omogućiti pristup ključnim

podacima i informacijama o Gradu i smanjiti troškovi poslovanja.


58

Sadržaj

(aktivnosti)

- Postavljanje info ploča s QR kodovima na ključnim mjestima na

području Grada (postavljanje ploča uz granični prijelaz, označavanje

zgrada javnih službi, kulturnih atrakcija, prirodnih znamenitosti i sl.)

- Uvođenje sustava online pregleda prostornih planova za lakše

snalaženje - redizajn Internet stranica Grada, promocija grada na

društvenim mrežama


Pokazatelji - Broj postavljenih info ploča

- Redizajnirana Internet stranica

Stupanj važnosti 2

Prioritet 3P2 Povećanje dostupnosti javnih usluga za građane

Mjera 3P2-M1 Povećanje dostupnosti zdravstvenih usluga i programa

promicanja zdravlja

Cilj Povećati dostupnost zdravstvenih usluga i podići svijest stanovnika o

pravilnoj prehrani i tjelovježbi kako bi se poboljšalo opće zdravstveno

stanje građana.

Obrazloženje Ubrzani način života, stres, nezdrava prehrana i nedostatak tjelovježbe

pa čak i promjene u okolišu utječu na opće zdravstveno stanje svakog

čovjeka. Kako bi utjecali na smanjenje negativnih utjecaja koje donosi

novo stoljeće i promjene u ponašanju čovječanstva na globalnoj razini,

potrebno je iskoristiti postojeće infrastrukturne i društvene resurse kako

bi se stanovništvo potaknulo na kvalitetnije provođenje slobodnog

vremena i očuvanje zdravlja. Na području djeluju ordinacije obiteljske

medicine i stomatološke ordinacije, međutim, postoji potreba za

povećanjem dostupnosti usluga primarne zdravstvene zaštite.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Poticanje suradnje među dionicima za održavanje radionica o redovitoj

i pravilnoj tjelovježbi i zdravoj prehrani

- Provedba aktivnosti oko proširenja usluga zdravstvene zaštite na

području – uvođenje ginekološke i pedijatrijske ambulante

- Organizacija rekreacijskih sportskih aktivnosti za sve dobne skupine

- Organizacija i promocija sportskih događanja u gradu


Pokazatelji - Broj održanih radionica o pravilnoj tjelovježbi i zdravoj prehrani

- Provedena peticija o potrebi uvođenja ginekološke i pedijatrijske

ordinacije

- Broj polaznika rekreacijskih sportskih programa

- Broj organiziranih događanja povezanih sa sportom

Stupanj važnosti 2


59


Mjera 3P2-M2 Stvaranje poticajnog okruženja za obrazovanje stanovništva

Cilj Povećati svijest stanovnika o važnosti obrazovanja i cjeloživotnog učenja.

Obrazloženje Na području grada nema sustavnog praćenja dostupnih programa

cjeloživotnog učenja, već su dostupne neformalne edukacije na različite

teme, najčešće u organizaciji civilnog sektora. Potrebno je stvoriti uvjete

za poboljšanje dostupnih programa, povećati informiranost stanovništva

o programima obrazovanja i umrežiti zainteresirane organizacije/dionike

kako bi se poboljšala daljnja kvaliteta formalnog, neformalnog i

informalnog obrazovanja na području. Obrazovanju treba pristupiti od

najranije dobi, razvojem motoričkih i didaktičkih vještina kod najmlađih

te daljnjim praćenjem napretka djece i mladih kroz pružanje mogućnosti

produženog boravaka u školama, stručne literature, upoznavanje s

modernim tehnologijama za samostalno učenje i poticanje mladih na

usavršavanje i školovanje u karijerama koje su tražene na tržištu rada. S

obzirom na plan Mreže srednjih škola u Međimurskoj županiji iz 2002.

godine, potrebno je pristupiti daljnjima aktivnostima zagovaranja

uspostavi kvalitetne mreže srednjih škola s naglaskom na obrtnička i

industrijska zanimanja.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Sufinanciranje nabave didaktičkih pomagala

- Opremanje Knjižnice i čitaonice, nabava literature, poticanje

održavanja odgojno-obrazovnih, kulturnih i sl. programa u prostorijama

knjižnice

- Poticanje sportsko-obrazovnih programa od najranije dobi

- Stipendiranje studenata i učenika u skladu s potrebama tržišta rada i

vođenje evidencije o statusu dodijeljenih sredstava

- Poticanje programa cjeloživotnog učenja na području grada za sve

dobne skupine

- Provedba aktivnosti uspostave srednje škole u Murskom Središću

Nositelji Grad Mursko Središće, OŠ Mursko Središće, Gradska Knjižnica i čitaonica

Mursko Središće, dječji vrtići

Pokazatelji - Iznos dodijeljenog sufinanciranja za kupnju didaktičkih pomagala

- Broj/iznos dodijeljenih studentskih kredita

- Broj nove literature u knjižnici i čitaonici

- Broj programa/događanja u prostorijama knjižnice i čitaonice

- Broj sportsko-obrazovnih programa za najmlađe

Stupanj važnosti 2


60


Mjera 3P2-M3 Povećanje opremljenosti i spremnosti vatrogasne i civilne

zaštite

Cilj Povećati kvalitetu uvjeta rada vatrogasne službe i civilne zaštite.

Obrazloženje Temelj svake zajednice je spremnost na pomaganje potrebitima.

Stanovnici grada se rado uključuju u volontiranje i pomaganje u

zajednici, iako to od njih u slučaju vatrogasaca i civilne zaštite nerijetko

traži i riskiranje vlastitih života. Posebno se to očituje na području

Murskog Središća koje je zbog blizine Mure često u opasnosti od poplava

i visokih vodostaja, a zbog klime često je u opasnosti i od drugih

elementarnih nepogoda. Pripadnici vatrogasne službe i civilne zaštite

obavljaju djelatnosti koje od njih zahtijevaju i fizičku i psihičku izdržljivost

stoga, kako ne bi došlo do nesreća, potrebno je omogućiti kvalitetne

uvjete i opremu za daljnji rad ovih službi, a ujedno tim putem i

popularizirati vatrogastvo, civilnu zaštitu i druge službe spašavanja i

zaštite.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Kupnja nedostajuće opreme

- Organizacija programa osposobljavanja za članove vatrogasne službe i

civilne zaštite

- Poticanje povećanja interesa javnosti, posebno mladih, za uključenje u

vatrogasnu službu i civilnu zaštitu kroz pokazne vježbe i edukaciju

stanovništva o pravilnom postupanju u opasnim situacijama

Nositelji Grad Mursko Središće, vatrogasna društva

Pokazatelji - Broj nove opreme

- Broj održanih programa osposobljavanja/pokaznih vježbi

- Broj novih članova vatrogasaca i civilne zaštite

Stupanj važnosti 3

Prioritet 3P3 Jačanje suradnje na svim razinama

Mjera 3P3-M1 Poticanje aktivnijeg sudjelovanja organizacija civilnog društva

u društvenom životu lokalne zajednice

Cilj Poboljšati kvalitetu društvenih sadržaja na području grada.

Obrazloženje Organizacije civilnog društva, čiji je sami temelj slobodno udruživanje

građana radi ostvarivanja zajedničkih interesa i obogaćivanje društvenih

sadržaja, izuzetno su aktivne na području grada. Međutim, udruge ovise

o financijskim sredstvima i agilnosti članova u njihovom djelovanju, stoga

je potrebno poraditi na daljnjoj afirmaciji aktivnih udruga, poticati

umrežavanje udruga kako se ne bi nepotrebno rasipala ionako

nedostatna sredstva. Potrebno je poticati udruge na samostalnost u


61

financiranju, povećati komunikacijske i mentorske vještine, potaknuti na

pripremu i provedbu projekata, daljnje osmišljavanje novih i/ili jačanje

kvalitete postojećih programa socijalne inkluzije, sporta, zdravlja, kulture

i turizma koji bi služili u svrhu sveopćeg društvenog i gospodarskog

razvoja. Blizina Republike Slovenije, društvene sličnosti i povijest koja

spaja ovu regiju, za udruge također predstavlja mogućnost jačanja

vještina i znanja, međunarodne suradnje i dodatni izvor prihoda.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Izrada godišnjeg plana i programa financiranja udruga

- Poticanje umrežavanja udruga s područja grada i zajedničko

provođenje projekata i programa od interesa za sve stanovnike

- Poticanje umrežavanja udruga u pograničnom području i razmjene

dobrih praksi

- Poticanje edukacije članova udruga o pripremi i provedbi projekata,

strateškom planiranju, komunikacijskim vještinama, zakonodavnim

okvirima i izvorima financiranja

- Poticanje volontiranja od najmlađe dobi

- Poticanje prekograničnih (međunarodnih) društvenih događanja

Nositelji Grad Mursko Središće, TZ Grada Mursko Središće, organizacije civilnog

društva financirane iz proračuna Grada

Pokazatelji - Izrađen godišnji plan i program financiranja udruga

- Broj održanih volonterskih akcija/programa/edukacija

- Broj održanih prekograničnih (međunarodnih) događanja

- Broj održanih edukacija za unaprjeđenje znanja članova udruga o

pripremi i provedbi projekata

Stupanj važnosti 3

Prioritet 3P3 Jačanje suradnje na svim razinama

Mjera 3P3-M2 Razvoj partnerstva s nacionalnim manjinama

Cilj Unaprijediti društvenu integraciju romske nacionalne manjine.

Obrazloženje Na području nema sustavnog provođenja projekata/programa

usmjerenih na integraciju romskih obitelji, a proces provođenja

programa i općenito integracije Roma treba biti dvosmjeran. Potrebno je

poticati romsku nacionalnu manjinu na vlastiti angažman u zajednici i na

samostalno rješavanje problema s kojima se susreću te ujedno aktivno

raditi na daljnjem razumijevanju većinskog stanovništva o potrebama

romske nacionalne manjine. Osnaživanje romske nacionalne manjine

pridonijet će njihovoj većoj uključenosti u svakodnevne procese i tržište

rada, kroz pružanje društvenih sadržaja koji će povećati suradnju i

povjerenje većinskog i manjinskog stanovništva te zajedničku

osviještenost i pozitivno razmišljanje o obrazovanju, zdravlju, sportu i


62

kulturi.

Sadržaj

(aktivnosti)

- Poticanje strukturiranih edukativnih programa za romske obitelji u

suradnji s Centrom za socijalnu skrb i Hrvatskim zavodom za

zapošljavanje

- Poticanje afirmacije romske nacionalne manjine

- Poticanje programa jačanja kompetencija pripadnika romske

nacionalne manjine za tržište rada u suradnji s Hrvatskim zavodom za

zapošljavanje

- Poticanje samostalnosti romske nacionalne manjine te udruživanja i

razmjene dobrih praksi s drugim nacionalnim manjinama s područja

Grada i šire

- Poticanje organizacije zajedničkih aktivnosti romske nacionalne

manjine i većinskog stanovništva

- Poticanje samozapošljavanja Roma

Nositelji Grad Mursko Središće, CZSS, HZZ

Pokazatelji - Broj organiziranih strukturiranih edukativnih i odgojno-obrazovnih

programa

- Broj organiziranih kulturnih, sportskih i drugih društvenih događanja

Stupanj važnosti 3


63

6. USKLAĐENOST S DRUGIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA

Strateški razvojni program Grada Mursko Središće do 2020. usklađen je s Razvojnom strategijom Međimurske županije 2011.-2013. (prema

naputku MRRFEU i odluci Skupštine Međimurske županije produžena do 2016. godine) te s nacrtom Razvojne strategije Međimurske županije

do 2020. Razvojna strategija Međimurske županije 2011.-2013. (2016.) usklađena je sa Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske

2011.-2013. (SRR RH) kao ključnim nacionalnim strateškim dokumentom za usmjeravanje i koordinaciju regionalnog razvoja. Dokument SRR-a

usklađen je sa svim relevantnim zakonima i ostalim strateškim sektorskim dokumentima na nacionanoj i EU razini.

Strateški razvojni program također je usklađen s Lokalnom razvojnom strategijom (LRS) Lokalne akcijske grupe Međimurski doli i bregi od 2014.

do 2020. čiji je Grad član te s Prostornim planom Međimurske županije i Prostornim planom uređenja Grada Mursko Središće.

Tablica 13. Pregled usklađenosti ciljeva, prioriteta i mjera Strateškog razvojnog programa Grada Mursko Središće do 2020. sa strateškim dokumentima

PRIORITETI MJERE

STRATEŠKI DOKUMENTI

Usklađenost s Razvojnom

strategijom Međimurske županije

2011.-2013. (2016.)

Usklađenost s Razvojnom

strategijom Međimurske županije do

2020. (nacrt)

Usklađenost s LRS LAG-a

Međimurski doli i bregi od

2014. do 2020.

CILJ 1. UNAPRIJEDITI INFRASTRUKTURU I STANJE U PROSTORU TE OČUVATI PRIRODNE RESURSE

1P1 Daljnji razvoj

komunalne

infrastrukture

1P1-M1 Poboljšanje kvalitete

prometnog sustava

1P1-M2 Izgradnja cjelovitog

sustava vodoopskrbe,

pročišćavanja i odvodnje

1P1-M3 Povećanje

učinkovitosti sustava obrane

od utjecaja prirodnih i


1P1-M4 Uvođenje

širokopojasnog Interneta

3P2-M1 Zaštita vodenih resursa i

vodoopskrba

3P2-M2 Unaprjeđenje prometnoga

infrastrukturnoga sustava županije

3P1-M3 Zaštita vodenih resursa te

nadogradnja sustava vodoopskrbe i

odvodnje

3P2-M1 Unaprjeđenje prometnog

infrastrukturnog sustava županije

3P2-M3 Poticanje održive mobilnosti

3P2 – M4 Povećanje korištenja

informacijsko-komunikacijskih

tehnologija (IKT) te uvođenje

širokopojasnog Interneta na području

cijele županije

2.1.2. Izgradnja i modernizacija

komunalne infrastrukture


64

3P4-M1 Definiranje i provedba

učinkovitijeg sustava obrane od

utjecaja prirodnih i elementarnih

nepogoda

1P2 Unapređenje


grada

1P2-M1 Uređenje stambenih i

javnih zona

1P2-M2 Povećanje kapaciteta

postojećih i uređenje novih

društvenih prostora

2P3-M3 Unaprjeđenje socijalne

infrastrukture (modernizacija,

izgradnja nove) i jačanje

pripadajućih ljudskih potencijala

2P6- M1 Unapređenje društvene

infrastrukture (zdravstvene ustanove,

ustanove za odgoj i obrazovanje,

objekti ostale društvene namjene)

2.1.1. Izgradnja i modernizacija

društvene infrastrukture

2.1.3. Uređenje i održavanje

javnih površina

1P3 Zaštita okoliša i

povećanje energetske

učinkovitosti

1P3-M1 Unapređenje sustava

zaštite okoliša i upravljanje

zaštićenim dijelovima prirode

1P3-M2 Poticanje energetske

učinkovitosti i korištenja OIE

3P1-M1 Zaštita prirode i

upravljanja zaštićenim prirodnim

vrijednostima na području

Međimurske županije

3P1-M3 Uspostava cjelovitoga

sustava gospodarenja otpadom

3P3-M2 Poticanje korištenja

energije iz obnovljivih izvora

energije

3P3-M3 Poticanje energetske

učinkovitosti u javnom i privatnom

sektoru

3P1-M1 Unaprjeđenje sustava zaštite

okoliša i upravljanja zaštićenim

dijelovima prirode i ekološke mreže

na području Međimurske županije

3P1-M2 Promicanje važnosti zaštite

prirode i okoliša

3P1-M4 Povećanje učinkovitosti

sustava gospodarenja otpadom

3P3-M1 Poticanje korištenja energije

iz obnovljivih izvora energije i

kogeneracije

3P3-M3 Povećanje energetske

učinkovitosti i racionalno korištenje

energije u javnom i privatnom

sektoru

2.2.1. Promicanje zaštite

okoliša i prirode te očuvanje

biološke, geološke i

krajobrazne raznolikosti

CILJ 2. POVEĆATI KONKURENTNOST GOSPODARSTVA

2P1 Unapređenje

poduzetničkog okruženja

2P1-M1 Unapređenje i

izgradnja poslovnih zona


2P1-M3 Promocija

poduzetništva, obrtništva i

poduzetničkih znanja te

1P1-M1 Razvoj poslovnog

okruženja i jačanje pozitivne

poduzetničke klime

1P1-M2 Proaktivno pristupanje

privlačenju ulaganja i razvoju

gospodarskih zona

1P1-M1 Podrška rastu i razvoju

gospodarske aktivnosti i povećanju

ulaganja

1P1-M2 Poticanje ulaganja u ljudske

resurse

1P1-M3 Proaktivno pristupanje


65

umrežavanje 1P1-M3 Poticanje poslovnih

subjekata na ulaganje u razvoj

ljudskih resursa

1P2-M1 Interesno povezivanje

gospodarskih subjekata, razvoj

klastera, zadruga i poljoprivrednih

udruga

2P1-M2 Poticanje suradnje između

gospodarstva i obrazovnoga

sustava

privlačenju ulaganja i razvoju

gospodarskih zona

1P1-M4 Podrška poduzetnicima

početnicima

1P2-M2 Jačanje suradnje između

gospodarstva, znanosti i obrazovnog

sustava

1P3-M1 Poticanje interesnog

povezivanje poduzetnika

2P2 Pozicioniranje


2P2-M1 Osmišljavanje i razvoj

selektivnih oblika turizma

2P2-M2 Razvoj imidža


2P2-M3 Unapređenje

turističkih proizvoda i usluga

2P2-M4 Očuvanje, obnova i

revitalizacija kulturne baštine u

svrhu turizma

1P5-M1 Očuvanje turističke

atrakcijske osnove županije s

naglaskom na zaštiti prirodnih

vrijednosti i kulturne baštine

1P5-M2 Unaprjeđenje turističkih

proizvoda i usluga kroz

specijalizaciju i diversifikaciju

1P5-M3 Osiguravanje efikasnog

upravljanja turističkom

destinacijom Međimurje

1P5-M4 Promocija Međimurja kao

cjelovite turističke regije

2P5-M1 Podizanje svijesti o

važnosti kulturne baštine i kulture

2P5-M2 Oživljavanje kulturnih i

povijesnih sadržaja

1P5-M1 Unaprjeđenje postojećih i

razvoj novih turističkih proizvoda i

usluga

1P5-M2 Jačanje kapaciteta i

konkurentnosti pružatelja usluga

1P5-M3 Uspostava sustava kvalitete i

brandiranje turističkih proizvoda i

usluga

1P5-M4 Sustavna promocija

Međimurja (kao cjelovite turističke

destinacije)

1P5-M5 Osiguravanje uvjeta za

efikasno upravljanje turističkom

destinacijom

2P5-M1 Povećanje dostupnosti

kulturnih sadržaja i kulturne baštine

većem broju stanovnika

2P5-M2 Očuvanje materijalne i

nematerijalne kulturne baštine

1.1.2. Poticanje novih ruralnih

djelatnosti i usluga

1.2.1. Umrežavanje turističke

ponude, unapređenje

postojećih i kreiranje novih

turističkih proizvoda i usluga

1.2.2. Povećanje i

unaprjeđenje smještajnih

kapaciteta

2P3 Poboljšanje

preduvjeta za

2P3-M1 Poticanje udruživanja i

unapređenja poljoprivrednih

1P2-M1 Interesno povezivanje

gospodarskih subjekata, razvoj

1P4-M1 Okrupnjavanje zemljišta s

ciljem poboljšanja konkurentnosti

1.1.1. Razvoj suvremenih

obiteljskih poljoprivrednih


66

konkurentniju

poljoprivrednu

proizvodnju

gospodarstava

2P3-M2 Okrupnjavanje

poljoprivrednog zemljišta

klastera, zadruga i poljoprivrednih

udruga

1P4-M1 Okrupnjavanje zemljišta s

ciljem poboljšanja konkurentnosti

poljoprivredne proizvodnje

1P4-M2 Povećanje proizvodne

učinkovitosti poljoprivrednih

proizvođača

poljoprivredne proizvodnje

1P4-M2 Poticanje organiziranja i

povezivanja poljoprivrednih

proizvođača radi njihovog jačeg

pozicioniranja na tržištu

gospodarstava

CILJ 3. UNAPRIJEDITI KVALITETU SERVISA ZA GRAĐANE

3P1 Jačanje kapaciteta

zaposlenika gradske

uprave i razvoj

„pametnog grada“

3P1-M1 Uspostava modela za

razvoj projekata od strateškog

značaja

3P1-M2 Uvođenje

informacijsko – komunikacijske

tehnologije za povećanje

učinkovitosti upravnih procesa

1P3-M1 Razvoj infrastrukture za

podršku tehnološkom razvoju

1P3-M2 Razvoj informatičko-

komunikacijske infrastrukture kao

pokretača sveukupnoga

gospodarskog razvoja

1P1-M2 Poticanje ulaganja u ljudske

resurse




3P2 Povećanje

dostupnosti javnih

usluga za građane


zdravstvenih usluga i programa

promicanja zdravlja

3P2-M2 Stvaranje poticajnog

okruženja za obrazovanje

stanovništva

3P2-M3 Povećanje

opremljenosti i spremnosti

vatrogasne i civilne zaštite

2P1-M3 Unaprjeđenje obrazovne

strukture i jačanje kompetencija

ljudskih potencijala

2P1-M5 Podrška zapošljavanju

mladih visokoobrazovanih osoba

2P1-M6 Poticanje cjeloživotnog

učenja

2P2-M1 Unaprjeđenje

zdravstvenoga sustava

2P2-M2 Unaprjeđenje i provedba

programa preventivne zaštite

2P2-M3 Promicanje zdravog načina

života

2P1-M2 Podrška obrazovnom sektoru

(od predškolskog do visokog

obrazovanja) i jačanje kompetencija

ljudskih potencijala

2P1-M4 Poticanje cjeloživotnog

učenja

2P2-M1 Unapređenje zdravstvenog

sustava

2P2-M2 Jačanje aktivnosti prevencije

2P2- M3 Promicanje zdravog načina

života

2P3-M2 Poboljšanje kvalitete života

skupina u osjetljivom položaju

3P4-M2 Jačanje civilne zaštite

3.2.2. Projekti suradnje LAG-a

3P3 Jačanje suradnje na 3P-M1 Poticanje aktivnijeg 2P1-M4 Stručno osposobljavanje i 2P3-M2 Poboljšanje kvalitete života 3.2.2. Projekti suradnje LAG-a


67

svim razinama sudjelovanja organizacija

civilnog društva u društvenom

životu lokalne zajednice

3P3-M2 Razvoj partnerstva s

nacionalnim manjinama

usavršavanje nezaposlenih osoba

za tržište rada

2P3-M1 Jačanje socijalne

integracije marginaliziranih

društvenih skupina

2P4-M1 Unaprjeđenje rada

organizacija civilnog društva

2P4-M2 Jačanje sudjelovanja

organizacija civilnog društva u

razvoju županije

2P5-M1 Podizanje svijesti o

važnosti kulturne baštine i kulture

2P5-M2 Oživljavanje kulturnih i

povijesnih sadržaja

2P5-M3 Očuvanje nematerijalne

kulturne baštine

4P2-M1 Jačanje međužupanijske,

međuregionalne i prekogranične

suradnje

skupina u osjetljivom položaju

2P4-M1 Stvaranje poticajnog

okruženja za rad organizacija civilnog

društva

2P4-M2 Jačanje aktivnog sudjelovanja

organizacija civilnog društva u razvoju

županije




2P5-M2 Očuvanje materijalne i

nematerijalne kulturne baštine



68

7. FINANCIJSKI PLAN

U svrhu učinkovite provedbe mjera definiranih Strateškim razvojnim programom potrebno je

predvidjeti financijska sredstva za svaku pojedinu mjeru. Stoga će se financijski okvir temeljiti

na sljedećim izvorima sredstava:

PRORAČUN GRADA MURSKO SREDIŠĆE - planirana su sredstva za kapitalna ulaganja i

projekte organizacija civilnog društva (prvenstveno dobrovoljnih vatrogasnih

društava, kulturno-umjetničkih udruga, udruga u području sporta i rekreacije).

ŽUPANIJSKI PRORAČUN – projekti navedeni u Strateškom razvojnom programu

Grada Mursko Središće do 2020. jednim su dijelom i projekti od interesa za

Međimursku županiju koju će Grad, ukoliko to bude potrebno, uključiti u pripremu i

provedbu projekata kao partnera ili kao suradnika.

SREDSTVA DRŽAVNOG PRORAČUNA najvećim se dijelom odnose na infrastrukturna

ulaganja u nadležnosti državnih poduzeća, a za određene tipove projekata postoje

mogućnosti sufinanciranja kroz različite nacionalne fondove ili zaklade.

EU FONDOVI I PROGRAMI predstavljat će daleko najizdašniji izvor financiranja za

strateške projekte. Ovaj oblik financiranja nije ograničen na određene tipove

projekata te će zbog toga predstavljati najvažniji izvor financiranja strateških

projekata. Uključuje Europske strukturne i investicijske fondove (ESIF) i to kroz

Operativni program Konkurentnost i kohezija, Operativni program Učinkoviti ljudski

potencijali, Program ruralnog razvoja (Mjera 7) te programe teritorijalne suradnje

(prekogranična i transnacionalna suradnja).

OSTALI IZVORI –uključuju sredstva javnih ustanova te privatna sredstva fizičkih

osoba.


69

Procijenjen potrebni proračun za provedbu pojedinih mjera definira se u godišnjim akcijskim

planovima. Akcijski plan provedbe Strateškog razvojnog programa Grada Mursko Središće do

2020. za razdoblje od 2016. do 2018. prikazan je u poglavlju 8.

Financijski plan provedbe strateškog razvojnog programa prikazan je u tablici 14., a ukupni

iznos financijskog plana do 2020. godine za provedbu strateškog razvojnog programa iznosi

69.984.500 kn.

Kako bi postao prepoznat kao upravno, gospodarsko i turističko središte, Grad Mursko

Središće je za potrebu izrade Strateškog razvojnog programa izradio i popis glavnih strateških

razvojnih projekata, prikazanih u Prilogu 4. Ukupno je navedeno 16 strateških projekata u

sektorima infrastrukture, okoliša, odgoja i obrazovanja, gospodarstva te turizma.


70

Tablica 14. Financijski plan provedbe strateškog razvojnog programa za razdoblje od 2016. do 2020. godine

CILJ PRIRORITETŠIFRA

MJEREMJERE

GRADSKI

PRORAČUN

PRORAČUN

MEĐIMURSKE

ŽUPANIJE

DRŽAVNI

PRORAČUN*FONDOVI EU

OSTALI

IZVORI**2016. 2017. 2018. 2019. 2020. MJERA PRIRORITET CILJ

1P1-M1 Poboljšanje kvalitete prometnog sustava 4.272.000 0 120.000 480.000 0 2.385.000 924.000 793.000 400.000 370.000 4.872.000

1P1-M2Izgradnja cjelovitog sustava vodoopskrbe,

pročišćavanja i odvodnje5.778.000 0 2.331.500 4.550.000 0 863.500 3.064.500 3.066.500 3.660.000 2.005.000 12.659.500

1P1-M3

Povećanje učinkovitosti sustava obrane od

utjecaja prirodnih i elementarnih

nepogoda

100.000 10.000 25.000 100.000 0 35.000 40.000 52.000 58.000 50.000 235.000

1P1-M4 Uvođenje širokopojasnog Interneta 65.000 5.000 0 30.000 0 0 0 0 50.000 50.000 100.000 17.866.500

1P2-M1 Uređenje stambenih i javnih zona 1.707.500 0 0 624.000 0 381.500 611.000 514.000 422.000 403.000 2.331.500

1P2-M2Povećanje kapaciteta postojećih i

uređenje novih društvenih prostora13.978.500 800.000 2.550.000 7.578.000 330.000 2.217.500 6.107.000 5.322.000 5.700.000 5.890.000 25.236.500 27.568.000

1P3-M1Unaprjeđenje sustava zaštite okoliša i

upravljanje zaštićenim dijelovima prirode4.166.000 0 0 210.000 17.500 4.197.500 43.000 48.000 50.000 55.000 4.393.500

1P3-M2Poticanje energetske učinkovitosti i

korištenja OIE450.000 50.000 0 870.000 0 50.000 180.000 340.000 445.000 355.000 1.370.000 5.763.500 51.198.000

IZVORI FINANCIRANJA U KUNAMA UKUPNO U KUNAMAPLANIRANO PREMA GODINAMA U KUNAMA

1.

Un

apri

jed

iti i

nfr

astr

ukt

uru

i st

anje

u p

rost

oru

te

oču

vati

pri

rod

ne

resu

rse

1P1 Daljnji razvoj

komunalne

infrastrukture

1P2 Unaprjeđenje


grada

1P3 Zaštita okoliša

i povećanje

energetske

učinkovitosti


71


MJEREMJERE

GRADSKI

PRORAČUN

PRORAČUN

MEĐIMURSKE

ŽUPANIJE

DRŽAVNI


OSTALI


2P1-M1 Unaprjeđenje i izgradnja poslovnih zona 11.250.000 100.000 534.000 0 0 5.184.000 500.000 700.000 2.500.000 3.000.000 11.884.000

2P1-M2 Privlačenje ulagača 150.000 10.000 0 0 10.000 10.000 45.000 55.000 30.000 30.000 170.000

2P1-M3Promocija poduzetništva, obrtništva i

poduzetničkih znanja te umrežavanje29.000 2.000 0 0 2.000 5.000 7.000 7.000 7.000 7.000 33.000 12.087.000

2P2-M1 Razvoj selektivnih oblika turizma 27.500 5.000 0 0 22.000 8.500 12.500 12.500 10.500 10.500 54.500

2P2-M2 Razvoj imidža turističke destinacije 196.500 5.000 0 250.000 35.000 24.000 167.500 125.000 85.000 85.000 486.500

2P2-M3Unaprjeđenje turističkih proizvoda i

usluga597.500 30.000 140.000 650.000 25.000 137.500 300.000 355.000 350.000 300.000 1.442.500

2P2-M4Očuvanje, obnova i revitalizacija kulturne

baštine u svrhu turizma292.000 10.000 0 100.000 8.000 0 100.000 100.000 110.000 100.000 410.000 2.393.500

2P3-M1Poticanje udruživanja i unapređenja

poljoprivrednih gospodarstava7.500 0 0 0 0 1.500 1.500 1.500 1.500 1.500 7.500

2P3-M2 Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta 28.000 0 0 30.000 0 1.000 16.000 16.000 15.000 10.000 58.000 65.500 14.546.000

2P3 Poboljšanje

preduvjeta za

konkurentniju

poljoprivrednu

proizvodnju

2.

Po

veća

ti k

on

kure

ntn

ost

go

spo

dar

stva

2P1 Unaprjeđenje

poduzetničkog

okruženja

2P2 Pozicioniranje

turističke

destinacije


MJEREMJERE

GRADSKI

PRORAČUN

PRORAČUN

MEĐIMURSKE

ŽUPANIJE

DRŽAVNI


OSTALI


3P1-M1Uspostava modela za razvoj projekata od

strateškog značaja297.000 0 0 25.000 5.000 4.000 78.000 80.000 80.000 85.000 327.000

3P1-M2

Uvođenje informacijsko – komunikacijske

tehnologije za povećanje učinkovitosti

upravnih procesa

45.000 0 0 0 0 0 20.000 15.000 10.000 0 45.000 372.000

3P2-M1Povećanje dostupnosti zdravstvenih

usluga i programa promicanja zdravlja904.000 5.000 0 300.000 78.000 271.000 254.500 255.500 253.000 253.000 1.287.000

3P2-M2Stvaranje poticajnog okruženja za

obrazovanje stanovništva609.500 3.000 0 80.000 0 132.000 141.500 139.000 140.000 140.000 692.500

3P2-M3Povećanje opremljenosti i spremnosti

vatrogasne i civilne zaštite1.094.000 10.000 20.000 80.000 0 235.000 246.000 248.000 235.000 240.000 1.204.000 3.183.500

3P3-M1

Poticanje aktivnijeg sudjelovanja

organizacija civilnog društva u društvenom

životu lokalne zajednice

486.000 5.000 0 150.000 3.000 110.000 132.000 132.000 135.000 135.000 644.000

3P3-M2Razvoj partnerstva s nacionalnim

manjinama25.000 0 0 0 16.000 5.000 9.000 9.000 9.000 9.000 41.000 685.000 4.240.500

UKUPNO U KUNAMAPLANIRANO PREMA GODINAMA U KUNAMA

3P1 Jačanje

kapaciteta

zaposlenika

gradske uprave i

razvoj „pametnog

grada“

3P2 Povećanje

dostupnosti javnih

usluga za građane

IZVORI FINANCIRANJA U KUNAMA

3P3 Jačanje

suradnje na svim

razinama

3.

Un

apri

jed

iti k

valit

etu

se

rvis

a za

gra

đan

e


72

Izvor: Izrada autora, navedeni iznosi su u kunama

46.555.500 1.050.000 5.720.500 16.107.000 551.500 16.258.500 13.000.000 12.386.000 14.756.000 13.584.000 69.984.500

gradski županijski državni* fondovi EU ostali**

46.555.500 1.050.000 5.720.500 16.107.000 551.500

udio 66,5% 1,50% 8,17% 23,02% 0,79%

* Državni proračun uključuje i sredstva javnih poduzeća.

** Uključuje i javne ustanove koje se financiraju iz županijskog proračuna

RAZRADA PLANIRANIH

SREDSTAVA PREMA IZVORIMA

FINANCIRANJA:

UKUPNO69.984.500


73

8. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE

Akcijski plan provedbe strateškog razvojnog programa izrađen je za razdoblje od tri godine, točnije od 2016. do 2018. godine. Preporuka je da se

nakon isteka tog razdoblja napravi Akcijski plan za 2019. i 2020. godinu.

Akcijski plan zorno prikazuje koje aktivnosti po svakoj zadanoj mjeri treba provesti kako bi se ostvario pojedini cilj, u kojem razdoblju se koja

aktivnost provodi i koja su financijska sredstva potrebna da bi postigli zadane pokazatelje pojedinog cilja do 2020. godine.

Tablica 15. Akcijski plan provedbe Strateškog razvojnog programa Grada Mursko Središće za razdoblje od 2016. do 2018. godine

Naziv

cilja

Naziv prioriteta/mjere/AP

Pokazatelji Iznos

sredstava

u 2016.

Iznos

sredstava

u 2017.

Iznos

sredstava

u 2018. R.br.* Naziv

Mjerilo

(jedinica)

Polazna

vrijednost

2015.

Ciljana

vrijednost

2020.

1P1 Daljnji razvoj komunalne

infrastrukture 3.283.500 4.028.500 3.911.500

1P1-M1

Poboljšanje kvalitete prometnog

sustava 2.385.000 924.000 793.000

AP: Izgradnja pješačko-biciklističkih

staza uz prometnice Dužina izgrađenih PB staza km 15,06 21,06 184.500 370.000 300.000

AP: Uređenje nerazvrstanih cesta Dužina uređenih

nerazvrstanih cesta km 27,54 37,54 2.200.500 554.000 493.000


74

1P1-M2

Izgradnja cjelovitog sustava

vodoopskrbe, pročišćavanja i

odvodnje

863.500 3.064.500 3.066.500

Cilj 1

. Un

aprije

diti in

frastruktu

ru i stan

je u

pro

storu

te o

čuvati p

rirod

ne

resu

rse

AP: Izgradnja sustava odvodnje na

području grada Dužina izgrađenog sustava km 17,09 22 723.500 2.514.500 2.566.500

AP: Rekonstrukcija vodoopskrbnog

sustava Dužina izgrađenog sustava km 0 5 140.000 550.000 500.000

1P1-M3

Povećanje učinkovitosti sustava

obrane od utjecaja prirodnih i


35.000 40.000 52.000

AP: Izgradnja manjih nasipa/sustava za

zaštitu od poplave, očuvanje obale

Mure

Dužina izgrađenih

objekata km 2,3 3,3 30.000 35.000 44.000

AP: Poticanje uvođenja sustava zaštite

domaćinstava i poljoprivrednih

površina (mreže, topovi za tuču i sl.)

Zaštićena površina km2 34 34 5.000 5.000 8.000

1P2 Unaprjeđenje naseljenih područja

grada 2.599.000 6.718.000 5.836.000

1P2-M1

Uređenje stambenih i javnih zona

381.500 611.000 514.000

AP: Izgradnja novih i uređenje

postojećih dječjih igrališta/parkova u

svim naseljima na području grada

Uređene površine

broj

igrališta/park

ova

5 7 320.000 341.000 142.000


75

AP: Izgradnja biciklističke

infrastrukture na frekventnim

mjestima na području grada

Izgrađen parking za bicikle,

samoporavljaonice

bicikala, pumpe za bicikle

broj

infrastrukturn

ih objekata

1 3 17.500 15.000 12.000

AP: Postavljanje punionice za

električne bicikle Postavljene punionice

broj

punionica 0 2 35.000 0 0

AP: Praćenje stanja slaganja zemljišta,

sanacija rupa od propadanja terena i

sanacije rudarskih jama i ugljenokopa

Sanirana površina km2 10 15 9.000 0 0

AP: Uređenje infrastrukture uz rijeku

Muru (klupe, stolovi, sjenice, igrališta,

vidikovci i sl.)

Postavljeni objekti broj objekata 25 35 0 5.000 10.000

AP: Uređenje autobusnog kolodvora Rekonstruiran kolodvor u

autobusno stajalište objekt 0 1 0 250.000 350.000

1P2-M2

Povećanje kapaciteta postojećih i

uređenje novih društvenih prostora 2.217.500 6.107.000 5.322.000

AP: Adaptacija društvenih domova u

naseljima Adaptirani objekti broj domova 2 4 169.000 331.000 291.000

AP: Uređenje i opremanje Centra za

kulturu

Uređen i opremljen Centar

za kulturu objekt 1 1 1.988.500 766.000 21.000

AP: Izgradnja novog dječjeg vrtića Izgrađen novi dječji vrtić objekt 0 1 50.000 5.000.000 5.000.000

AP: Prilagodba objekata javne namjene

za osobe s invaliditetom Prilagođeni objekti broj objekata 1 4 10.000 10.000 10.000


76

1P3 Zaštita okoliša i povećanje energetske

učinkovitosti 4.247.500 223.000 388.000

1P3-M1

Unaprjeđenje sustava zaštite okoliša i

upravljanje zaštićenim dijelovima

prirode

4.197.500 43.000 48.000

AP: Sanacija ilegalnog deponija

Hrastinka Saniran deponij kom 0 1 4.197.500 0 0

AP: Uređenje poučnih staza uz rijeku

Muru Dužina uređenih staza km 12,5 15 0 25.000 25.000

AP: Uređenje i obilježavanje

Regionalnog parka Mura-Drava Uređena površina km2 1 2 0 15.000 15.000

AP: Uređenje Centra za posjetitelje u

okviru Međimurske prirode Površina uređenog Centra m2 0 700 0 0 5.000

AP: Održavanje edukacija i

volonterskih akcija sa tematikom

zaštite i očuvanja okoliša

Održana događanja broj

događanja 2 10 0 3.000 3.000

1P3-M2

Poticanje energetske učinkovitosti i

korištenja OIE 50.000 180.000 340.000

AP: Poticanje energetske učinkovitosti

javnih objekata/obiteljskih

kuća/stambenih zgrada/gospodarskih

objekata

Obnovljeni objekti broj objekata 1 10 48.000 178.000 338.000

AP: Edukacija stanovnika o energetskoj

učinkovitosti i korištenju OIE

Održane edukativne

aktivnosti

broj

događanja 1 4 2.000 2.000 2.000


77

Cilj 2

. Po

većati ko

nku

ren

tno

st gosp

od

arstva

2P1 Unaprjeđenje poduzetničkog

okruženja 5.199.000 552.000 762.000

2P1-M1

Unaprjeđenje i izgradnja poslovnih

zona 5.184.000 500.000 700.000

AP: Izgradnja preostale infrastrukture

u poslovnim zonama

Površina gospodarske

zone m2 810.353 1.115.353 5.184.000 500.000 500.000

AP: Proširenje Gospodarske zone

Brezje

Površina gospodarske

zone m2 125.000 125.000 0 0 200.000

2P1-M2

Privlačenje ulagača

10.000 45.000 55.000

AP: Izrada marketinškog plana

privlačenja ulagača Izrađen dokument dokument 0 1 0 30.000 0

AP: Priprema promotivnih materijala i

provedba plana promocije

Izrađeni promotivni

materijali

broj

promotivnih

materijala

1 3 0 10.000 50.000

AP: Izrada novih uvjeta prodaje parcela

u poslovnim zonama (ugovorni razredi)

i razvoj daljnjih poticajnih programa za

potencijalne ulagače

Izrađen dokument dokument 1 2 5.000 0 0

AP: Sudjelovanje djelatnika na

edukacijama za jačanje kapaciteta

znanja i vještina za upravljanje

poslovnim zonama i upravljanje

odnosima s ulagačima

Iznos sufinanciranja HRK 2.500 25.000 5.000 5.000 5.000


78

2P1-M3

Promocija poduzetništva, obrtništva i

poduzetničkih znanja te umrežavanje 5.000 7.000 7.000

AP: Održavanje gospodarskih foruma Sudionici na održanim

forumima broj sudionika 5 12 5.000 5.000 5.000

AP: Poticanje mentorskih programa

iskusnih poduzetnika i povezivanja s

poduzetnicima početnicima, poticanje

poduzetništva od najranije dobi

Održani

programi/radionice

broj

programa 2 4 0 2.000 2.000

2P2 Pozicioniranje turističke destinacije

170.000 580.000 592.500

2P2-M1

Razvoj selektivnih oblika turizma

8.500 12.500 12.500

AP: Provedba treninga i seminara o

selektivnih oblicima turizma Provedne edukacije broj edukacija 0 3 4.000 4.000 4.000

AP: Sufinanciranje studijskih putovanja

djelatnika u turizmu za jačanje vještina

i znanja

Iznos sufinanciranja HRK 0 38.500 4.500 8.500 8.500

2P2-M2

Razvoj imidža turističke destinacije

24.000 167.500 125.000

AP: Osmišljavanje marketinške

strategije i promocije Izrađen dokument dokument 0 1 0 50.000 0

AP: Osmišljavanje vizualnog identiteta Izrađen dokument

vizualnog identiteta dokument 0 1 0 7.500 0


79

AP: Osmišljavanje i postavljanje

atraktivne turističke signalizacije Postavljena signalizacija

broj

postavljene

signalizacije

0 50 0 15.000 20.000

AP: Osmišljavanje atraktivnih i

originalnih suvenira Izrađeni suveniri

broj

osmišljenih

suvenira

8 10 0 10.000 0

AP: Osmišljavanje atraktivnih

turističkih proizvoda/sadržaja

Osmišljeni turistički

sadržaji broj sadržaja 0 3 10.000 10.000 10.000

AP: Sudjelovanje na turističkim

sajmovima

Održani nastupi na

sajmovima broj sajmova 1 6 9.000 10.000 10.000

AP: Osmišljavanje promotivnih

materijala

Izrađeni promotivni

materijali kom 5.000 50.000 5.000 65.000 85.000

2P2-M3

Unaprjeđenje turističkih proizvoda i

usluga 137.500 300.000 355.000

AP: Poticanje na povećanje smještajnih

kapaciteta posebnih oblika (sobe u

seljačkom domaćinstvu, apartmani,

kuće za najam)

Broj dodjeljenih potpora broj potpora 0 3 0 0 50.000

AP: Uređenje suvenirnice u sklopu

prostorija JU Međimurske prirode Uređen objekt objekt 0 1 0 0 5.000

AP: Uređenje Etno kuće Mursko

Središće Uređen objekt objekt 0 1 137.500 300.000 300.000

2P2-M3 Očuvanje, obnova i revitalizacija

kulturne baštine u svrhu turizma 0 100.000 100.000


80

AP: Izrada dokumentacije za uređenje

Centra za posjetitelje i interpretaciju

„Majur“ u Štrukovcu i Upravne zgrade

Majura grofa Feštetića u Hlapičini

(stara škola)

Izrađena projektno-

tehnička dokumentacija broj kompleta 0 2 0 100.000 100.000

2P3

Poboljšanje preduvjeta za

konkurentniju poljoprivrednu

proizvodnju

2.500 17.500 17.500

2P3-M1

Poticanje udruživanja i unapređenja

poljoprivrednih gospodarstava 1.500 1.500 1.500

AP: Organizacija tematskih predavanja

za poljoprivrednike u suradnji sa

Savjetodavnom službom

Održana predavanja broj

događanja 0 4 500 500 500

AP: Promocija poljoprivrednih

proizvođača s područja Grada u sklopu

turističkih događanja

Promovirani

poljoprivrednih

proizvođači

broj

proizvođača 0 15 1.000 1.000 1.000

2P3-M2

Okrupnjavanje poljoprivrednog

zemljišta 1.000 16.000 16.000

AP: Okrupnjavanje/komasacija

poljoprivrednih parcela

Površina okrupljenih

parcela km2 0 5 0 15.000 15.000

AP: Edukacija poljoprivrednih

proizvođača i vlasnika zemljišta o

prednostima okrupnjavanja


događanja 0 4 1.000 1.000 1.000


81

Cilj 3

. Un

aprije

diti kvalite

tu se

rvisa za građ

ane

3P1

Jačanje kapaciteta zaposlenika

gradske uprave i razvoj „pametnog

grada“

4.000 98.000 95.000

3P1-M1

Uspostava modela za razvoj projekata

od strateškog značaja 4.000 78.000 80.000

AP: Poticanje daljnjeg usavršavanja

gradskih zaposlenika za razvoj

pametnog grada i jačanja znanja o

strateškom planiranju

Provedene edukacije,

studijski posjeti i razmjene

dobrih praksi

broj

događanja 0 5 0 8.000 10.000

AP: Priprema projekata s domaćim i

međunarodnim partnerima

Pripremljeni projekti za

najavljene natječaje broj 0 3 4.000 35.000 35.000

AP: Provedba projekata s domaćim i

međunarodnim partnerima Provedni projekti broj 0 3 0 35.000 35.000

3P1-M2

Uvođenje informacijsko –

komunikacijske tehnologije za

povećanje učinkovitosti upravnih

procesa

0 20.000 15.000

AP: Postavljanje info ploča s QR

kodovima na ključnim mjestima na

području Grada (postavljanje ploča uz

granični prijelaz, označavanje zgrada

javnih službi, kulturnih atrakcija,

prirodnih znamenitosti i sl.)

Postavljena signalizacija broj ploča 0 15 0 5.000 10.000


82

AP: Redizajn Internet stranice Grada,

promocija grada na društvenim

mrežama

Redizajnirana Internet

stranica

broj

posjetitelja

stranice

15.000 300.000 0 15.000 5.000

3P2 Povećanje dostupnosti javnih usluga

za građane 638.000 642.000 642.500

3P2-M1

Povećanje dostupnosti zdravstvenih

usluga i programa promicanja zdravlja 271.000 254.500 255.500

AP: Organizacija i promocija sportskih

događanja i sportskih rekreacijskih

programa

Održani

programi/radionice/događ

nja

broj

događanja 10 30 226.000 198.500 200.000

AP: Organizacija i promocija programa

o pravilnoj tjelovježbi i zdravoj

prehrani

Održani

programi/radionice

broj

događanja 3 10 45.000 56.000 55.500

3P2-M2

Stvaranje poticajnog okruženja za

obrazovanje stanovništva 132.000 141.500 139.000

AP: Sufinanciranje nabave didaktičkih

pomagala za dječji vrtić Iznos sufinanciranja HRK 30.000 60.000 15.000 15.000 15.000

AP: Opremanje Knjižnice i čitaonice i

nabava nove literature Iznos sufinanciranja HRK 30.000 120.000 30.000 35.000 32.000


83

AP: Poticanje odgojno-obrazovnih,

kulturnih i sl. programa u prostorijama

knjižnice i čitaonice

Održavanje događanja broj

događanja 20 40 10.000 12.000 12.000

AP: Stipendiranje studenata i učenika Dodijeljeni studentski i

učenički krediti broj osoba 0 0 75.000 76.500 77.000

AP: Poticanje sportsko-obrazovnih

programa od najranije dobi Održani programi

broj

programa 2 6 2.000 3.000 3.000

3P2-M3

Povećanje opremljenosti i spremnosti

vatrogasne i civilne zaštite 235.000 246.000 248.000

AP: Kupnja nove opreme Iznos sufinanciranja HRK 30.000 100.000 228.500 237.000 239.000

AP: Organizacija programa

osposobljavanja za članove vatrogasne

službe i civilne zaštite

Održani

programi/radionice

broj

programa 2 6 5.000 7.500 7.500

AP: Poticanje povećanja uključenosti u

vatrogasnu službu i civilnu zaštitu

Povećan broj članova

vatrogastva i civilne zaštite broj osoba 210 220 1.500 1.500 1.500

3P3 Jačanje suradnje na svim razinama

115.000 141.000 141.000

3P3-M1

Poticanje aktivnijeg sudjelovanja

organizacija civilnog društva u

društvenom životu lokalne zajednice

110.000 132.000 132.000


84

AP: Poticanje umrežavanja udruga i

zajedničko provođenje projekata i

programa

Održane edukacije/stalni

programi/volonterske

akcije

broj

događanja 6 8 80.000 97.000 97.000

AP: Poticanje prekograničnog

umrežavanja udruga i zajedničkih

(prekograničnih) događanja


događanja 2 8 15.000 30.000 30.000

AP: Poticanje edukacije članova udruga

o pripremi i provedbi projekata Održane edukacije broj edukacija 2 4 15.000 5.000 5.000

3P3-M2

Razvoj partnerstva s nacionalnim

manjinama 5.000 9.000 9.000

AP: Poticanje programa jačanja

kompetencija pripadnika romske

nacionalne manjine za tržište rada

Održane edukacije broj

događanja 6 10 0 2.000 2.000

AP: Poticanje organizacije zajedničkih

aktivnosti romske nacionalne manjine i

većinskog stanovništva


događanja 3 6 5.000 6.000 6.000

AP: Poticanje strukturiranih

edukativnih programa za romske

obitelji u suradnji s nadležnim

službama

Održane edukacije broj

događanja 4 10 0 1.000 1.000

Izvor: Izrada autora, iznosi u kunama, * numerički kod cilja/prioriteta/mjere/AP


85

9. PRAĆENJE, VREDNOVANJE I IZVJEŠTAVANJE

Provedbu Strateškog razvojnog programa potrebno je sustavno i redovito pratiti i po potrebi

usklađivati. Svrha praćenja je pravovremeno uočavanje odstupanja od plana te ocjena hoće li

planirane mjere imati željeni učinak na postavljene ciljeve.

Na slici ispod prikazan je okvir za praćenje i izvještavanje o provedbi Strateškog razvojnog

programa Grada Mursko Središće do 2020. Glavnu ulogu praćenja provedbe preuzet će Ured

Grada, koji će, po potrebi, kontaktirati javnopravna tijela na području Međimurske županije

i/ili organizacije iz pojedinog područja.

Slika 7. Okvir za praćenje, vrednovanje i izvještavanje Strateškog razvojnog programa Grada Mursko Središće

do 2020.


• Prikupljanje, obrada i arhiviranje podataka, izrada jednogodišnjih izvještaja o realizaciji ciljeva, prioriteta i mjera te uspješnosti upravljanja provedbom

Ured Grada

• Dostava godišnjeg narativnog i financijskog izvješća o provedbi aktivnosti unutar mjera (Međimurska županija, HZZ, ŽUC, CZSS, HC, Međimurske vode, JU Međimurska priroda, Savjetodavna služba i ostale javne institucije, udruge s područja grada, LAG Međimurski doli i bregi, HGK, HOK, REDEA, MENEA)

Javni, civilni i gospodarski

sektor


86

Izvještavanje o provedbi strateškog razvojnog programa bit će usklađeno s vrednovanjem

ostvarenja gradskog proračuna, kako bi se omogućila uspješnija provedba.

Pratit će se sljedeći pokazatelji:

stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva, prioriteta i mjera

ostvareni pokazatelji tj. ostvareni rezultati po provedenim aktivnostima

učinkovitost u korištenju financijskih sredstava

usklađenost s utvrđenim gradskim proračunom.

Nakon provedenog vrednovanja, izvještaj o provedbi strateškog razvojnog programa bit će

dostupan javno na Internet stranicama Grada.


87

POPIS SLIKA

Slika 1. Kartografski prikaz regionalnog parka Mura-Drava ..................................................... 14

Slika 2. Karta ekološke mreže na području Grada Mursko Središće ........................................ 15

Slika 3. Demografska piramida za 2011. (broj stanovnika prema godinama i spolu) .............. 18

Slika 4. Stupanj obrazovanja prema spolu ............................................................................... 20

Slika 5. Razvrstane javne ceste u Međimurskoj županiji .......................................................... 25

Slika 6. Broj poduzetnika u 2014. godini po djelatnostima ...................................................... 28

Slika 7. Okvir za praćenje, vrednovanje i izvještavanje Strateškog razvojnog programa Grada Mursko Središće do 2020. ........................................................................................................ 85


88

POPIS TABLICA

Tablica 1. Kulturna dobra upisana u Registar kulture RH na području Grada Mursko Središće .................................................................................................................................................. 12

Tablica 2. Kretanje broja stanovništva po naseljima ................................................................ 17

Tablica 3. Broj pripadnika nacionalnih manjina prema Popisu stanovništva iz 2011. ............. 18

Tablica 4. Podaci o opskrbi plinom ........................................................................................... 26

Tablica 5. Vodoopskrba i odvodnja .......................................................................................... 27

Tablica 6. Pregled djelatnosti i prihoda u 2014. godini ............................................................ 29

Tablica 7. Zaposlenost i plaće u 2014. godini ........................................................................... 30

Tablica 8. Broj obrtnika u gradu po godinama ......................................................................... 31

Tablica 9. Broj i registracijski oblik subjekata koji su registrirani za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti na području grada .................................................................................................. 32

Tablica 10. Noćenja ostvarena u Murskome Središću 2014. godine ....................................... 36

Tablica 11. Noćenja ostvarena u Murskome Središću 2015. godine ....................................... 36

Tablica 12. Pokazatelji učinka strateškog razvojnog programa do 2020. godine .................... 44

Tablica 13. Pregled usklađenosti ciljeva, prioriteta i mjera Strateškog razvojnog programa Grada Mursko Središće do 2020. sa strateškim dokumentima ............................................... 63

Tablica 14. Financijski plan provedbe strateškog razvojnog programa za razdoblje od 2016. do 2020. godine ........................................................................................................................ 70

Tablica 15. Akcijski plan provedbe Strateškog razvojnog programa Grada Mursko Središće za razdoblje od 2016. do 2018. godine......................................................................................... 73


89

POPIS KORIŠTENIH IZVORA

1. izmjene i dopune PPUG Mursko Središće (Sl. glasnik Međimurske županije broj

10/04) odredbe za provođenje – sve – 2004 – 2015

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Državni zavod za statistiku

Državni zavod za zaštitu prirode

Elektra Čakovec

Financijska agencija

Godišnji plan i program Osnovne škole Mursko Središće za 2014./2015. školsku

godinu

Grad Mursko Središće

Hrvatska gospodarska komora

Hrvatska obrtnička komora

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)

Hrvatske ceste d.o.o.

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Izvješće o stanju okoliša Međimurske županije

Javna ustanova za upravljanje prirodnim vrijednostima - Međimurska priroda

Lokalna akcijska grupa Međimurski doli i bregi

Međimurje plin d.o.o.

Međimurska energetska agencija

Međimurska županija

Međimurske vode d.o.o.

Mesarić, M. (2015.), Zaštita i valorizacija rudarske geobaštine na primjeru Murskoga

Središća, disertacija, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

Ministarstvo kulture

Narodne novine

Obrtnička komora Međimurske županije

Odluka o određivanju ranjivih područja na nitrate u Republici Hrvatskoj (NN

153/2009, 130/2011)

Odluka o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj

Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema

stupnju razvijenosti

Odsjek za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine Međimurske županije

Prostorni plan Međimurske županije

Prostorni plan uređenja Grada Mursko Središće

Registar kulturnih dobara


90

Registar ljekarni

Registar udruga

Strateški marketing plan turizma Međimurske županije 2014. – 2020.

Strateški plan za unapređenje zdravlja i smanjivanje nejednakosti u zdravlju u

Međimurskoj županiji

Turistička zajednica Grada Mursko Središće

Ured državne uprave Međimurske županije

Varaždinska biskupija

Zakon o rudarstvu

Zavod za hitnu medicinu Međimurske županije

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Županijska uprava za ceste Međimurske županije


91

PRILOG 1. MIŠLJENJE MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE O

POTREBI STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ I OCJENE

PRIHVATLJIVOSTI ZA EKOLOŠKU MREŽU


92


93


94

PRILOG 2. POPIS ČLANOVA RADNIH SKUPINA


95


96


97


98


99

PRILOG 3. PRIKAZ SVIH MJERA STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA GRADA MURSKO

SREDIŠĆE DO 2020. GODINE PREMA STUPNJU VAŽNOSTI

STUPANJ

VAŽNOSTI MJERE

1P1-M1 Poboljšanje kvalitete prometnog sustava

1P1-M2 Izgradnja cjelovitog sustava vodoopskrbe, pročišćavanja i odvodnje

1P2-M2 Povećanje kapaciteta postojećih i uređenje novih društvenih prostora

2P1-M1 Unaprjeđenje i izgradnja poslovnih zona


3P1-M1 Uspostava modela za razvoj projekata od strateškog značaja

1P2-M1 Uređenje stambenih i javnih zona

2P2-M1 Razvoj selektivnih oblika turizma

2P2-M2 Razvoj imidža turističke destinacije

2P2-M3 Unaprjeđenje turističkih proizvoda i usluga

3P1-M2 Uvođenje informacijsko – komunikacijske tehnologije za povećanje učinkovitosti

upravnih procesa

3P2-M1 Povećanje dostupnosti zdravstvenih usluga i programa promicanja zdravlja

3P2-M2 Stvaranje poticajnog okruženja za obrazovanje stanovništva

1P1-M3 Povećanje učinkovitosti sustava obrane od utjecaja prirodnih i elementarnih

nepogoda

1P1-M4 Uvođenje širokopojasnog Interneta

1P3-M1 Unaprjeđenje sustava zaštite okoliša i upravljanje zaštićenim dijelovima prirode

1P3-M2 Poticanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije (OIE)

2P1-M3 Promocija poduzetništva, obrtništva i poduzetničkih znanja te umrežavanje

2P2-M4 Očuvanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine u svrhu turizma

2P3-M1 Poticanje udruživanja i unapređenja poljoprivrednih gospodarstava

2P3-M2 Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta

3P2-M3 Povećanje opremljenosti i spremnosti vatrogasne i civilne zaštite

3P3-M1 Poticanje aktivnijeg sudjelovanja organizacija civilnog društva u društvenom životu

lokalne zajednice

3P3-M2 Razvoj partnerstva s nacionalnim manjinama


1

2

3


100

PRILOG 4. GLAVNI STRATEŠKI PROJEKTI GRADA MURSKO SREDIŠĆE ZA RAZDOBLJE OD 2016. DO 2020.

GODINE

Naziv projekta

Sektor (npr.

turizam,

infrastruktura,

gospodarstvo)

Cilj projekta Kratki opis Vrijednost

projekta (kn)

Planirano

vrijeme

provedbe

Status projekta

(npr. ideja,

pripremljena

dokumentacija,

radovi u tijeku ....)

Usklađenost s

mjerama

Strateškog

razvojnog

programa Grada

Mursko Središće

do 2020. godine

1. Centar za

posjetitelje i

interpretaciju

„Majur“

turizam

Povećati

atraktivnost

Međimurja kao

stacionarne,

izletničke i

tranzitne

turističke

destinacije te

time povećati

ukupne prihode

od turizma

Namjena prostora u objektu:

1. Pružanje turističkih informacija – TIC

2. Prodaja proizvoda lokalnih OPG-a i

održavanje manjih kulinarskih događanja

pod brendom “Gornje Međimurje EDEN

destinacija za lokalnu gastronomiju“

3. Interpretacija i edukacija „Putuj

poštanskom kočijom kroz

Međimurje/Hrvatsku“ (u prostoru će biti

smještena rekonstruirana „šasija“

poštanske kočije)

4. Otvoreni izložbeni prostor

5. Sanitarni čvor

* vanjsko parkiralište uredilo bi se u kamp

odmorište, a kraj zgrade uredila bi se

piknik zona

1.800.000,00 2017. –

2020. Idejno rješenje 2P2-M4

2. Upravna

zgrada grofa

Feštetića

turizam

Obnoviti i

očuvati kulturnu

i povijesnu

baštinu

Građevina Upravna zgrada Majura grofa

Feštetića ostatak je nekadašnjeg

grofovskog posjeda Novi Dvori, a koji je

danas integralni dio naselja Hlapičina.

1.660.943,70

2016. –

2020.

Glavni projekt

rekonstrukcije i

sanacije

2P2-M4


101

Prizemna građevina duljine je cca 23 m, a

širine 12 m. Ispod dijela građevine je

podrum s tradicionalnim opečenim

svodom (bolte), prostori prizemlja s

opečenim zidovima i strop od drvenih

grednika i prostor tavana s dvostrešnim

drvenim krovištem.

- Rekonstrukcija i sanacija građevine

odnosi se na podrum i prizemlje, a

idejnim projektom definirana je namjena

građevine s izložbenim prostorom –

zbirkom i radionicama.

- Na krovištu građevine potrebno je

zamijeniti dotrajalu građu, podaščati te

staviti novi crijep. Na dijelu trijema izvelo

bi se novo krovište, trostrešnog nagiba i

vezalo bi se na postojeći krov. Postavila bi

se potpuno nova podna konstrukcija

oslonjena na dotične čelične nosače

krovišta.

- Podna konstrukcija prizemlja, odnosno

strop podruma će se obnoviti ili će se

promijeniti slojevi podne konstrukcije.

- U podrumu Upravne zgrade Majura

grofa Feštetića nalazit će se muzej/zbirka

ostavština iz doba Malteškog reda

Ivanovaca. Muzej/zbirka opremit će se IT

opremom.

- Prizemlje građevine sastojat će se od

dvije prostorije - učionice/muzejski

prostor, velike dvorane u kojoj će se

održavati seminari/edukacije, spremište,


102

prostor kustosa, kuhinja/blagavaonica,

sanitarni čvor.

3. Etno kuća

Mursko Središće turizam

Očuvanje i

promocija

povijesne

baštine

rudarstva

Etno kuća će se urediti u kuću rudara.

Kuća – zbirka opremit će se eksponatima

rudarstva. Etno kuća će prikazivati život

rudara unutar četiri zida.

-

2017. –

2020.

Glavni projekt

obnove

2P2-M3

4. Novi dječji

vrtić

društvene

djelatnosti

Poboljšati uvjete

za rad

odgojitelja i

obrazovanje

djece

Prema programu izgradnje (u I. fazi)

planiraju se izgraditi prostorije za dvije

jasličke grupe, četiri vrtićke grupe sa svim

pratećim sadržajima (polivalentnom

dvoranom, foajeom koji povezuje sve

prostore, garderobama na koje se

nadovezuju prostorije za grupe, radnim

prostorom za stručno i administrativno

osoblje, kuhinjskim blokom s pratećim

sadržajima, spremištima rekvizita i svim

potrebnim sanitarijama koje su

pridružene pojedinoj funkcionalnoj

jedinici), a u II. fazi prostorije za još dvije

vrtićke grupe. Dječji vrtić će biti

kapaciteta za 150 djece kada se izgrade

obje faze, a u I. fazi kapaciteta je za 110

djece.

14.512.500,00

2017. –

2020.

Glavni

arhitektonski

projekt

1P2-M2

5. PBS ulica Rade

Končara M.

Središće

infrastruktura

Povećati

sigurnost u

prometu

Izmicanje ograda i izgradnja pješačko-

biciklističke staze. 80.000,00

2016. –

2017. Idejni projekt 1P1-M1

6. Centar za

kulturu

infrastruktura

Povećati

kvalitetu

društvene

infrastrukture

Proširenje gradske knjižnice i čitaonice,

uređenje višenamjenskog prostora unutar

kino dvorane u prizemlju (služit će za

manje događaje), adaptacija prizemnog

4.000.000,00

2016. –

2020.

Glavni projekt 1P2-M2


103

dijela, izvođenje novih sanitarija i

garderoba, uređenje glavnog ulaza s

prodajom karata, pomoćni prostori za

izvođače, djelomična rekonstrukcija

instalacija, uređenje višenamjenske

dvorane na mjestu nekadašnje kino

dvorane, a služit će za razna veća kulturna

događanja, postojeći prizemni dio se

nadograđuje i izvode se prostorije za

udruge na katu, izrada toplinske fasade

na dograđenom dijelu i postavljanje

vanjske stolarije.

7. Gospodarska

zona „Brezje“ gospodarstvo

Potaknuti

gospodarski

razvoj

Infrastrukturno opremanje.

5.500.000,00 2016. –

2020.

- projekti

- građevinska

dozvola

2P1-M1

8. Društveni dom

Peklenica

infrastruktura

Povećati

kvalitetu

društvene

infrastrukture

Sanacija dijela krovišta, uređenje i

opremanje unutrašnjosti društvenog

doma i prostorija za udruge.

350.000,00

2016. –

2020.

u izradi glavni

projekt

1P2-M2

9. Urbano

uređenje centra

Murskog

Središća

infrastruktura

Unaprijediti

izgled naselja

Proširenje i uređenje Selske ulice,

rekonstrukcija autobusnog kolodvora –

izmicanje perona za potrebe uređenja

parkirališta, dok bi se postojeće

parkiralište na Trgu braće Radića

(nastavak Selske) uredilo u stajalište

autobusa.

600.000,00

2017. –

2020.

Ideja

1P2-M1

10. Spomen park

Naftaštva

turizam

Obnoviti

povijesnu

baštinu, te

Danas u Peklenici postoji jedno aktivno

okno koje je nedavno uređeno u mali

spomen park naftnog rudarstva na tom

području. U tom oknu može se vidjeti

kako nafta slobodno izvire na površinu

400.000,00

2017. –

2020.

Ideja

2P2-M3


104

razviti novi

turistički

proizvod

oslobađajući male količine plina.

Posjetitelji svakodnevno mogu vidjeti

pano na kojem je zorno prikazan

postupak vađenja nafte te povijest

vađenja nafte na ovom području. Iznad

okna sastavljena je “trojka” koja prikazuje

prvotni način vađenja nafte. Spomen park

naftaštva upotpunit će se s dodatna dva

okna i dvije „trojke“, uredit će se

parkiralište za posjetitelje, manje dječje

igralište, te će se postaviti info panoi koji

će prikazivati detaljnu povijest Peklenice i

naftaštva.

11. Revitalizacija

halde Udarnik

turizam

Unaprijediti

turističku

ponudu grada

Izrada projektne dokumentacije za

revitalizaciju halde Udarnik. 150.000,00

2017. –

2020. Ideja 2P2-M3

12.

Rekonstrukcija

zgrade Osnovne

škole Mursko

Središće

obrazovanje

Povećati

standard

školovanja na

zadovoljstvo

roditelja i djece

Dogradnja novih učionica za uvođenje

jednosmjenske nastave.

Proračun:

- MZOŠ

- MŽ

2017. –

2020.

Ideja 1P2-M2

13. Sanacija

ilegalnog

odlagališta

Hrastinka

okoliš

Smanjiti

negativne

utjecaje otpada

na okoliš i

prirodne resurse

Saniranje (otkup, odvoz i zbrinjavanje

otpada) i zatvaranje odlagališta.

4.000.000,00

2017. –

2020.

Građevinska

dozvola 1P3-M1

14. Uređenje

ulice Antuna

Mihanovića i

Matije Gupca u

infrastruktura

Povećati

prometnu

sigurnost

Proširenje ulice Antuna Mihanovića i

Matije Gupca i izgradnja pješačko-

biciklističke staze.

1.000.000,00

2017. –

2020.

Građevinska

dozvola 1P1-M1


105

M. Središću

15. Povećanje

energetske

učinkovitosti

javne rasvjete

okoliš

Povećati

energetsku

učinkovitost radi

smanjenja

negativnih

utjecaja na

okoliš

Zamjena rasvjetnih tijela na cijelom

području grada Mursko Središće sukladno

energetskom pregledu javne rasvjete.

Zamjena rasvjetnih tijela odradit će se u

dvije faze, u 1. fazi zamjena rasvjetnih

tijela obavit će se u gradu Mursko

Središće, dok će se zamjena rasvjete u

naseljima (Peklenica, Križovec, Hlapičina,

Štrukovec) odraditi u 2. fazi.

1.000.000,00

2017. –

2020.

* Energetski

pregled

* Glavni projekt

poboljšanja

energetske

učinkovitosti javne

rasvjete (u izradi)

1P3-M2

16. Povećanje

energetske

učinkovitosti

zgrade Stara

ljekarna - pošta

infrastruktura

Smanjiti

troškove

održavanja,

smanjiti

potrošnju

energenata

Izrada toplinske fasade, zamjena vanjske

stolarije, zamjena krovišta. 750.000,00

2017. –

2020.

* energetski

certifikat 1P3-M2

Izvor: Izrada autora prema podacima Grada Mursko Središće


106

strateŠki - mursko središćewp.mursko-sredisce.hr/wp-content/uploads/strateski...smislu da su...

Documents