strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na ... · pdf filena 10...
TRANSCRIPT
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog
plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Javno izlaganje
Piran, 09.04.2015.
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Strateška procjena utjecaja na okoliš
(SPUO) Procjena utjecaja na okoliš
(PUO)
SPUO se radi za plan, program i strategiju.
Strateškom studijom se određuju, opisuju i procjenjuju
očekivani značajni učinci na okoliš koje može
uzrokovati provedba plana ili programa i razumne
alternative vezano za zaštitu okoliša koje uzimaju u
obzir ciljeve i obuhvat toga plana ili programa.
Strateška studija daje smjernice i preporuke koje
se primijenjuju prilikom planiranja specifičnih
aktivnosti.
U postupku procjene utjecaja na okoliš za propisane
zahvate izrađuje se Studija utjecaja zahvata na okoliš.
Studijom utjecaja na okoliš se procjenjuje utjecaj točno
definiranog zahvata na okoliš.
Studija utjecaja na okoliš je bezuvjetno obvezujuća
te propisuje da li i na koji način se određeni zahvat smije raditi.
Za okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika izrađuje se Strateška studija.
Za izabrani primjer eksploatacijskog polja izrađuje se Studija utjecaja zahvata na okoliš.
Za istražne radnje potrebno je prije samih istraživanja izraditi Ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, a opcionalno i Ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš.
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Fizikalne značajke ( morske struje, valovi, svojstva morske vode i dr.)
Kemijske značajke (pH, organske tvari, otopljeni kisik i dr.)
Klimatološke značajke (temperatura, vjetar)
Geološke i naftnogeološke značajke podzemlja
Buka (prirodna buka i buka uzrokovana ljudskom djelatnošću)
Bioraznolikost (kitovi - dupini, kornjače, ribe, ptice, staništa, zaštićena područja i dr.
Natura 2000 područja (Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu)
Onečišćenje mora i morskog dna
Kulturno-povijesna baština
Socio–ekonomske značajke (ekonomska dobit, mišljenje javnosti)
Gospodarske značajke (ribarstvo, turizam, pomorski promet)
Gospodarenje otpadom
Infrastruktura
Sastavnice okoliša obrađene u Strateškoj studiji
Opis trenutnog
stanja sastavnica
okoliša
Utjecaj Okvirnog
plana i programa na
sastavnice okoliša
Mjere zaštite za
procijenjene utjecaje
Tehnički aspekti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika
Tehnički aspekti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Okvirni plan i program Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika
eksploatacija (do 30 godina)
izrada studije razrade ležišta,
razradno bušenje i opremanje bušotina
izrada proizvodnih postrojenja
eksploatacija ugljikovodika
istraživanje (do 5 godina)
2D i 3D seizmička snimanja
gravimetrija, geokemijska ispitivanja, magnetometrija, telurik magnetometrija, prijelazna magnetometrija, batimetrija, uzimanja uzoraka s morskog dna, ispitivanje satelitskom gravimetrijom,
snimanje stanja okoliša prije početka radova i utjecaj radova na okoliš
istražno bušenje
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
• Obuhvaćana površina: 36 823 km2,
• 29 istražnih prostora (1 000 do 1 600 km2)
• sjeverni Jadran: 8
• srednji Jadran: 16
• južni Jadran: 5
• Istočna granica istražnih područja:
• 10 km od obale i 6 km od vanjske linije otoka
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
PREGLED DOSADAŠNJIH RADOVA na razmatranom istražnom prostoru
Od 1961. godine (bušotina Vis-1) do 2004. godine (bušotina Karla-1), izrađena je 51
bušotina.
Konačne dubine bušotina bile su u rasponu od 1 022 m (bušotina Vlasta 1) do 6 519 m
(bušotina Vlasta 1alX).
Na 10 bušotina su registrirane pojave plina, na 5 pojave nafte, 4 imaju status plinske
bušotine, a 32 bušotine su bile negativne.
Eksploatacije ugljikovodika na razmatranom istražnom prostoru do sada nije bilo.
Dubine mora na lokaciji bušotina bile su u rasponu od 33 m (bušotina Istra More 4) do
362 m (bušotina Mirjana 1).
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
EPU izuzeta iz istražnog prostora
Na području epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske
EPU u sjevernom Jadranu:
„IZABELA“
(2 platforme)
''SJEVERNI JADRAN''
(15 platformi)
''MARICA'‘
(2 platforme)
Eksploatacija prirodnog plina i njegov transport do kopna
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Eksploatacijske platforme u sjevernom Jadranu
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
PODJELA PLATFORMI
Prema načinu postavljanja u radnu poziciju
• FIKSNE
• POKRETNE
Prema namjeni
• Bušaće platforme
• za izradu, opremanje i ispitivanje bušotina, te remontne i stimulacijske radove
• Eksploatacijske platforme
• za pridobivanje, pripremu za transport i transport ugljikovodika
• Kompresorske platforme
• za oplemenjivanje, pripremu za transport i transport ugljikovodika
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Platforme i dubine mora
FIKSNE PLATFORME DUBINA MORA (m)
Fiksne platforme rešetkaste konstrukcije oslonjene na morsko
dno do 200
Platforme u obliku tornja oslonjene na morsko dno do 500
Fiksne ili plutajuće betonske gravitacijske platforme oslonjene
ili usidrene na morskom dnu do 360
Plutajuće platforme s nategom u nogama usidrene na
morskom dnu do 2 000
Samopodižuće bušaće platforme 9 do 100
Plutajuće platforme u obliku valjka usidrene na morskom dnu 500 do 1700 (do 3 500)
POKRETNE PLATFORME DUBINA MORA (m)
Poluuronjive platforme do 3048
Brodovi za bušenje 610 do 3650
Plutajući dinamički pozicionirani brodovi za eksploataciju,
skladištenje i otpremu ugljikovodika 200 do 2000 m
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Usporedni prikaz platformi
(1- 6) fiksne platforme (7 i 8) poluuronjive platforme
(9) plutajući dinamički pozicioniran brodov za eksploataciju, skladištenje i otpremu ugljikovodika
(10) podmorsko opremanje i priključivanje istražnih ili marginalnih, prethodno izbušenih (ili privremeno napuštenih), bušotina na postojeću platformu koja ima mogućnosti prihvata, obrade i transporta ugljikovodika (engl. Sub-sea completion and tie-back to host facility)
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Bušaće postrojenje i cirkulacija isplake
Sastoji se od :
•toranja za bušenje (bušaći toranj)
•koloturnog sustava dizalice
•pogonskih motora i prijenosnika
•vrtaćeg stola
•isplačnih sisaljki i isplačne glave
•sustava za pripremu i pročišćavanje isplake (vibratori s
vibracijskim sitima, odvajači pijeska i silta, čistači isplake,
centrifuge, i odvajači plina (primarni i vakumski)
•preventerskog sklopa (BOP)
•cijevnih alatki (radna šipka, bušaće i teške šipke),
•dlijeta
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
ISPLAKA
primarna kontrola tlaka u bušotini
isplake na bazi vode (> 80 % slučajeva)
(krhotine se ispuštaju u more; 0,2 do 2,0 m3/h)
isplake koje nisu na bazi vode • isplake na bazi ulja
• isplake na bazi ulja male toksičnosti
• sintetičke isplake
• Uljne i sintetičke isplake se ne ispuštaju u more/ocean već se vraćaju na kopno gdje se recikliraju i ponovo koriste tijekom bušenja novih bušotina.
• Ispuštanje krhotina iz uljne isplake - zabranjeno početkom 1990-tih.
• Prema protokolu Barcelonske konvencije, na krhotinama stijena iz sintetičke isplake smije biti maksimalno 10% tež. sintetičke isplake.
Strateška studija predlaže
korištenje isplake na bazi
vode, a za korištenje drugih
vrsta isplaka potrebne su
posebne dozvole
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
IZRADA BUŠOTINE
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Shematski prikaz konstrukcije bušotine
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Preventerski sklop (BOP)
• sekundarna kontrola tlaka
• kontrolni sustav (daljinski
panel/ploča) osigurava
zatvaranje preventera
• maksimalno do 30 s (za
promjer do 508 mm (20 in.)
• maksimalno do 45 s (za
promjer 508 mm (20 in.) i
više)
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Ispitivanje (iskušavanje) stijena
Izvodi se tijekom izrade bušotine
Svrha: utvrđivanje prisutnosti ugljikovodika i ekonomske isplativosti
njihove eksploatacije
Tijekom ispitivanja koje traje samo koliko je neophodno za dobivanje potrebnih podataka (1 do 2 dana) pridobiveni ugljikovodici (male količine nafte ili plina) se spaljuju na baklji.
Bušotina se može osigurati i privremeno napustiti uporabom sustava za privremeno
napuštanje bušotina u podmorju i predloška za izradu, opremanje i priključenje bušotina na morskom dnu tako da je dostupna za kasnije proizvodno opremanje i pridobivanje
ugljikovodika.
Negativan rezultat: bušotina je negativna i trajno se napušta (postavljaju se cementni čepovi, režu zaštitne cijevi i na njih navaruje
pokrovna čelična ploča).
Pozitivan rezultat: ugrađuje i cementira eksploatacijska (proizvodna) kolona
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
EKSPLOATACIJA UGLJIKOVODIKA
• Nakon razdoblja istraživanja (do 5 godina) slijedi razdoblje eksploatacije (do 30 godina)
• Aktivnosti:
• izrada studija razrade ležišta
• razradno bušenje i opremanje bušotina
• izrada procesnih postrojenja
• eksploatacija ugljikovodika.
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Eksploatacija ugljikovodika
• Postavljanje eksploatacijske platforme (ostaju na mjestu 20 do 30 godina odnosno do donošenja odluke o prekidu eksploatacije)
• Izbor eksploatacijske platforme ovisit će o dubini mora, tipu ležišta, blizini postojeće naftne i plinske infrastrukture, itd.
• Na eksploatacijskoj platformi provodi se obrada nafte i plina te njihova priprema za transport i to:
• separacija tekućina/plin,
• dehidracija,
• uklanjanje kiselih plinova (H2S i CO2) i
• komprimiranje plina.
• Izdvojena slojna voda se nakon pročišćavanja na uređajima, sa eksploatacijske platforme, kroz uronjene kesone, ispušta u more
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Izvori promjena u okolišu
Istraživanje Eksploatacija
Postavljanje i uklanjanje bušaće platforme Postavljanje eksploatacijske platforme i
cjevovoda
Prisutnost bušaće platforme Prisutnost struktura (platformi i cjevovoda)
Ispuštanje isplake i krhotina razrušenih
stijena
Ispuštanje isplake i krhotina razrušenih
stijena
Ispuštanje otpadnih voda Ispuštanja slojne vode i ostalih otpadnih voda
Otpadni materijal - brodski otpad Otpadni materijal - brodski otpad
Emisije onečišćujućih tvari u zrak Emisije onečišćujućih tvari u zrak
Ispitivanje bušotine Potporne djelatnosti – logistika
Potporne djelatnosti – logistika Uklanjanje rudarskih objekata
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
AKCIDENTNE SITUACIJE
IZLJEVANJA NAFTE
izlijevanja nafte kao posljedica erupcije
izlijevanja dizel goriva
izlijevanje isplake i
curenje tekućine iz seizmičkog kabela
ISPUŠTANJE SUMPOROVODIKA (H2S)
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Učestalost erupcija tijekom različitih operacija
Operacija Učestalost (frekvencija) erupcija Jedinica
Prosjek Plin Nafta
Istražno bušenje (13 762
bušotina)
3,1 x 10-4
1: 3200
3,6 x 10-4 2,5 x 10-4 Po bušotini
Razradno bušenje (22 833
bušotina)
6,0 x 10-5
1: 16600
7,0 x 10-5 4,8 x 10-5 Po bušotini
Proizvodne bušotine
(uključujući vanjske uzroke)
(211 142 bušotina godina)
9,7 x 10-6
1: 103000
1,8 x 10-5 2,6 x 10-6 Po bušotini
godini
Izvori: International Association of Oil& Gas Producers, Blowout frequencies, Report No. 434-2, March 2010. SINTEF Offshore Blowout Database: obuhvaća 573 erupcije koje su se desile tijekom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na moru širom svijeta od 1955. godine.
Bez obzira na nisku učestalost, akcidenti (nesreće) se događaju, rizici su prisutni i treba ih kontrolirati.
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
DIREKTIVA 2013/30/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
(2013) o sigurnosti odobalnih (offshore) naftnih i plinskih djelatnosti
Odobalna naftna i plinska industrija razvijena je u brojnim regijama Unije, a u odobalnim vodama
država članica prisutni su i potencijali za novi regionalni razvoj, budući da razvoj tehnologije
omogućuje bušenje u zahtjevnijim uvjetima. Proizvodnja odobalne nafte i plina značajan je čimbenik
sigurnosti opskrbe energijom u Uniji.
Direktiva sadrži detaljne odredbe i uvjete u odnosu na dokumentaciju koju operator mora izraditi i
podnijeti nadležnom nacionalnom regulatornom tijelu u svrhu obavljanja naftnih i plinskih djelatnosti
na moru. Tako, primjerice, operator mora podnijeti nadležnom regulatornom tijelu sljedeću
dokumentaciju: korporativni plan o sprječavanju velikih nesreća, sustav upravljanja sigurnošću i
okolišem, izvješće o velikim nesrećama, unutarnji plan za dojave u slučaju nesreća, izvješća o
aktivnostima na bušotinama, itd. Pored toga, operatorima se određuju i obveze uspostave
odgovarajućih sustava praćenja.
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Direktivom se od država članica traži uspostavljanje vanjskih planova za hitne intervencije koje
pokrivaju sva postrojenja na kojima se obavljaju naftne i plinske djelatnosti uključujući i povezanu
infrastrukturu i potencijalno pogođena područja u okviru svoje nadležnosti.
U pravilu, države članice s izlazom na more imaju obvezu prenijeti odredbe Direktive u nacionalno
pravo do 19. srpnja 2015.g.
Direktiva predviđa sljedeće prijelazne rokove za usklađivanje s nacionalnim propisima kojima se
prenose odredbe Direktive:
• do 19. srpnja 2016. godine u odnosu na vlasnike, operatere planiranih proizvodnih
postrojenja i operatora koji planiraju ili obavljaju aktivnosti na bušotinama.
• najkasnije do 19. srpnja 2018. godine u odnosu na postojeća postrojenja.
Ključni zahtjev koji Direktiva postavlja državama članicama je osigurati da nositelj dozvole
snosi financijsku odgovornost za sprječavanje i otklanjanje štete u okolišu uzrokovane
naftnim i plinskim aktivnostima na moru
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Sanacija onečišćenja od nafte
150 – 300 tona/sat
Kitovi, morske kornjače i ribe hrskavičnjače
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
VRSTE
Kitovi
• Veliki kit
• Obični dobri dupin (Dodatak II)
• Prugasti dupin
• Cuvierov kljunasti kit
• Glavati dupin
• Ulješura, bjelogrli i crni dupin, grbavi kit
• Kratkokljuni obični dupin
Morske kornjače
• Glavata želva (Dodatak II)
• Zelena želva (Dodatak II)
• Sedmopruga usminjača
• Gorostasna psina
• Velika bijela psina
• Golub uhan
Hrskavičnjače (84 vrste)
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Dobri dupin – Tursiops truncatus
- IUCN Mediteranska populacija – VU
- Dodatak II i IV HD
- Strogo zaštićen u RH
- Kontinuirana distribucija, metapopulacije
- Utvrđena struktura na nivou populacije
- Brojnost u Jadranu iznad 5000 (rezultati prebrojavanja 2010)
- Nedostatak informacija o populacijskom trendu, sezonskoj distribuciji, veličini područja obitavanja
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Glavata želva – Caretta caretta
– IUCN Mediteranska populacija – VU
– Dodatak II i IV HD
– Strogo zaštićena u RH
– Distribucija u cijelom Jadranu – složen životni ciklus vezan uz razna staništa
– Prisutna cijele godine no mijenja obrazac ponašanja i distribucije ovisno o vremenu
– Posebno važna područja – istočna obala sjevernog Jadrana – najvažnije hranilište i zimovalište u Sredozemlju!
– Procijenjena brojnost preko 70.000 jedinki (istraživanje 2010) vjerojatno još i veća!
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
IDENTIFICIRANI UTJECAJI
• Zvuk
• Seizmička istraživanja
• Bušenje i rad platformi
• Zabijanje potpornih stupova
• Postavljanje infrastrukture
• Dekomisija
• Uznemiravanje
• Onečišćenje
• Incidenti
• Utjecaji
• Fizičke ozljede
• Barotrauma
• Embolija
• Pomak u pragu osjetljivosti uha
• Trajan, privremen
• Maskiranje zvuka
• Utjecaj na ponašanje
• Kronični utjecaj
• Kumulativni i neizravni utjecaji
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
POTREBA ZA IZRADOM NACIONALNIH SMJERNICA ZA UBLAŽAVANJE UTJECAJA BUKE
• Operativnu proceduru temeljiti na
• Najnovijim rezultatima
• Primjerima najbolje prakse
• Međunarodnim obvezama i preporukama relevantnih tijela (ACCOBAMS, Okvirna direktiva o morskoj strategiji – Deskriptor 11, IUCN/IWC)
Količina buke uzrokovane ljudskom
djelatnošću u Jadranu povećava se
prvenstveno s porastom količine i
intenziteta gospodarskih i drugih
ljudskih aktivnosti (brodovi za prijevoz
različitih tereta, brodovi za kružna
putovanja, ribarski brodovi, plovila u
funkciji turizma i dr.).
Eksploatacijska platforma 80 dB
Bušaće postrojenje 90 - 262 dB
2D i 3D seizmika do 260 dB
Plovila 171 - 186 dB
Dupin do 230 dB Škamp do 218 dB
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
PREPORUKE
• Procjeni rizika pristupiti nizom ciljanih studija s
ciljem upoznavanja brojnosti,
prostorno/vremenske distribucije te načina
korištenja staništa
• Osigurati monitoring s ciljem utvrđivanja
dugotrajnog učinka
• Izrada sveobuhvatnih mjera za ublažavanje
utjecaja temeljenih na novim spoznajama i
prilagođenim Jadranskom moru, a koje će
uključivati neovisni monitoring prije, tijekom i
poslije zahvata
• Obvezna procjena utjecaja prije svakog zahvata
uključujući prikupljanje potrebnih podataka,
obveznu izradu modela širenja zvuka
(prilagođenog prostoru i uvjetima okoliša!) te
utvrđivanje sigurnosnih razina izlaganja zvuku!
• područja velike brojnosti strogo zaštićenih vrsta
su poznata – potrebno utvrditi dodatne
informacije za kvalitetnu provedbu mjera
ublažavanja
SUO je dala jasne preporuke - nadležne institucije imaju veliku ulogu u osiguravanju kvalitetne
primjene uvjeta i u izradi potrebne dokumentacije!
Glavna ocjena prihvatljivosti Plana i programa za ekološku mrežu
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Na temelju GIS analize izdvojeno je 10 područja ekološke mreže koja se u potpunosti ili jednim dijelom nalaze unutar granica istražnih prostora OPP-a.
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
POP HR1000039 Pučinski otoci Područje gniježđenja eleonorinog sokola, velikog zovoja i gregule
POVS
HR2000941 Svetac Mediteranske kopnene biljne zajednice
HR2000943 Palagruža Mediteranske zajednice kopnenog dijela arhipelaga
HR3000099 Brusnik i Svetac Podmorje oko otoka do 110 m dubine bogato ribom
HR3000100 Otok Jabuka
podmorje Podmorje bogato morskim grebenima dubine do 80 m
HR3000121 Palagruža podmorje Morski grebeni, pješčana dna, naselja posidonije
HR3000122 Otočić Galijula Pješčana dna trajno prekrivena vodom i morski grebeni
HR3000423 Jabučka kotlina
Područje na dubinama od 200 do 240 m mrjestilište je riba i
glavonožaca, morsko dno prekriveno je pijeskom, a na strmijim
dijelovima razvijeni su grebeni.
HR3000469 Viški akvatorij Dobri dupin oko otoka Visa i Biševa
HR4000008 Jabuka Hazmofitske zajednice, zajednice s vrstama iz roda Limonium te
stenomediteranske grmolike formacije
HR4000009 Brusnik Mediteranske strme obale obrasle endemičnim vrstama iz roda
Limonium
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Područja ekološke mreže
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Ciljne vrste i staništa
Ptice vezane za morska staništa (hrane se u moru, razmnožavaju na napuštenim
otocima i hridima, cijeli život ostaju vezani uz more): veliki zovoj, gregula, morski vranac i
sredozemni galeb.
Grabljivice koje se zadržavaju unutar granica obuhvata OPP-a (vršni predatori koje
većinu vremena provode u letu, brojnost im je mala): orao zmijar, eja strnjarica ,
eleonorin sokol i sivi sokol.
Preletnice (koriste jadranske preletničke koridore i otoke kao područja za odmor i
okupljanje): ždral
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Utjecaji na ciljne vrste i staništa
Ptice vezane za morska staništa
Najznačajniji utjecaji:
• Promjene uvjeta za gniježđenje zbog povećanih količina buke prilikom aktivnosti OPP-a
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Utjecaji na ciljne vrste i staništa
Preletnice
Najznačajniji utjecaji:
• Remećenje ustaljenih migracijskih koridora (kolizije s platformama)
• Korištenje platformi kao odmaralište
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Utjecaji na ciljne vrste i staništa
Grabljivice koje se zadržavaju unutar granica obuhvata OPP-a
Najznačajniji utjecaji:
• Promjene uvjeta za gniježđenje zbog povećanih količina buke prilikom aktivnosti OPP-a
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Utjecaji na ciljne vrste i staništa
Glavata želva i dobri dupin
Najznačajniji utjecaj:
• Povećane razine buke izazvane radom zračnih pušaka
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Područja
ekološke
mreže u
kojima je cilj
očuvanja
dobri dupin
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Kumulativni utjecaji
• Postojeće razine buke u Jadranu: 22 000 plovila godišnje na longitudinalnom
prometnom pravcu, ribarski brodovi, nautički turizam i dr.
• OPP predviđa dodatne izvore buke (seizmička istraživanja, rad, postavljanje i
uklanjanje platformi te povećan brodski i zračni promet)
• Ukupno povećanje buke u moru - kumulativni učinak s već postojećim
izvorima buke (dobri dupin i morske kornjače) – posebno ukoliko bi se
aktivnosti na prostorima provodile istovremeno.
• Preporuka:
Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu - procijeniti prirodni kapacitet
ekosustava pojedinog istražnog prostora te ocijeniti razine značajnosti s obzirom
na područja ekološke mreže.
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Modifikacija istražnih prostora radi zaštite
ciljeva očuvanja ekološke mreže NATURA 2000
Varijantna rješenja
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Utjecaj Mjere ublažavanja negativnih utjecaja Programa i mjere poboljšanja Programa Razlozi propisivanja mjere
Utjecaj buke na gnježđenje ptica Udaljavanje zone zahvata za 1 km od predmetnog dijela područja ekološke mreže Pučinski otoci
Smanjenje dostupne hrane pod
utjecajem aktivnosti OPP-a
Postupkom procjene utjecaja na ekološku mrežu za zahvate koji će se definirati provedbom OPP-a
propisati odgovarajuće mjere zaštite uzimajući u obzir i strateškom studijom procijenjen utjecaj kao i
razloge propisivanja mjera.
Moguće smanjenje izvora hrane za
morske ptica.
Spaljivanje ugljikovodika prilikom
ispitivanja izdašnosti bušotine
Moguće smanjenje viabilnosti
morskih ptica zbog nedovoljno
spaljenih ugljikovodika.
Stradavanje jedinki prilikom
kolizije s helikopterom
Moguće stradavanje ptica u preletu i
grabljivica.
Remećenje prirodnog okoliša
uklanjanjem platforme
Smanjenje utjecaja uklanjanja
platformi na ciljne vrste i staništa
Remećenje ustaljenih
migracijskih koridora Moguća kolizija s platformama
Povećane razine buke izazvane
provođenjem OPP-a
Prije provođenja aktivnosti OPP-a:
o Izraditi detaljne modele širenja zvuka temeljene na stvarnim podacima o okolišu u kojem
će se provoditi aktivnosti
o Utvrditi rasprostranjenost, brojnost i moguću sezonalnost u smislu prisutnosti pojedinih
osjetljivih vrsta, i utvrditi dozvoljivu varijaciju u utvrđenim vrijednostima
o Utvrditi detaljnu operativnu proceduru nadzora i zaštite navedenih vrsta prilikom
provođenja svake pojedine aktivnosti koja je izvor buke
o Primijeniti Smjernice za ublažavanje utjecaja antropogene buke na kitove u području
ACCOBAMS
Smanjenje utjecaja buke OPP-a na
ciljne vrste i staništa, a posebno na
morske sisavce i kornjače
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Zaključci o utjecaju na ekološku mrežu
1. Bukom će najviše biti utjecani dobri dupin i glavata želva. Slijede morske ptice i eleonorin sokol te preletnice, a zatim i ostale grabljivice koje su cilj očuvanja područja ekološke mreže HR1000039 Pučinski otoci.
2. Najznačajniji negativni utjecaji: upotreba zračnih pušaka, ostali izvori buke te povećan promet i količine neadekvatno zbrinutog krutog otpada. Moguć pozitivan utjecaj: uslijed zabrane neovlaštenih aktivnosti u radijusu od 500 m od platforme.
3. Provođenje aktivnosti na svim istražnim prostorima istovremeno kumulativno može imati značajan negativan utjecaj.
4. Obalna i morska područja ekološke mreže su izložena najvećem riziku od akcidenata, što ovisi o udaljenosti izvora od područja ekološke mreže. Utjecaj od akcidenata vezanih uz naftu veći je od utjecaja vezanih za plin.
Gospodarske značajke
Ribarstvo i turizam
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Udio cjelokupnog sektora ribarstva u bruto domaćem proizvodu RH - između 0,2 i 0,7 %.
Hrvatska u ukupnom ulovu u Jadranu sudjeluje sa svega 24%
Kočarski ribolov: udio Hrvatske - oko 8 % ukupnog ulova.
Područje sjevernog i srednjeg Jadrana: hrvatski udio u ukupnom ulovu - oko 30 %, a u kočarskom
ribolovu oko 12 – 14 %.
1. Ribarstvo
80 % ulova - mala plava riba (srdela i inćun)
oko 16 % - bijela riba
glavonošci - oko 2 %, rakovi i školjkaši - oko 2 %.
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Ukupan godišnji ulov morskih organizama u Jadranu (izvor: IOR - Split)
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Učestalost pojavljivanja komercijalnih vrsta morskih organizama u Jadranu (izvor: IOR - Split)
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Kretanje ribolovnih brodova u Jadranu tijekom 2013. godine
(izvor: Ministarstvo poljoprivrede – Uprava ribarstva)
trlja blatarica - stok u održivom stanju
oslić - stok u prelovu
škamp - stok koji nastanjuje otvoreni srednji
Jadran (Jabučka kotlina) je u prelovu
arbun - stok se smatra iskorištenim
srdela – stanje stoka u Jadranskom moru može
se opisati kao intermedijalno.
inćun - status stoka u Jadranskom moru smatra
se održivim
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Većina ribolovnih aktivnosti odvija se tijekom cijele godine na sljedećim istražnim prostorima:
TUNOLOVCI:
područje oko Jabučke kotline (istražni prostor 12)
KOČARICE:
područje oko Jabučke kotline (istražni prostori 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17 i 19),
područja južnog Jadrana (istražni prostori 23 i 28),
PLIVARICE:
Zapadna obala Istre (istražni prostori 1 i 2),
Lošinjski arhipelag (istražni prostor 4),
Područje od Dugog otoka do Kornata (istražni prostori 6, 8 i 10)
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Utjecaj Pozitivan/
Negativan Neposredan Posredan Daljinski Kratkoročan Srednjoročan Trajan Kumulativan Sinergijski
Utjecaj uslijed
povećanja pomorskog
prometa -
Utjecaj buke za vrijeme
provođenja seizmičkih
snimanja -
Utjecaj zbog
postavljanja platformi i
prateće infrastrukture,
te provođenja
istražnog i
eksploatacijskog
bušenja
-
Utjecaj uslijed
postavljanja cjevovoda
i prateće infrastrukture -
Utjecaj uklanjanja
platformi +
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
4. Planirana mjesta za postavljanje platformi i cjevovoda uskladiti s područjima
kočarenja.
3. Uskladiti vrijeme i mjesto provođenja seizmičkih ispitivanja i drugih istražnih
radova s nadležnim tijelima za aktivnosti ribolovnih brodova,
2. Na širem području Jabučke kotline, koje uključuje područja važna za mrijest i
novačenje ribljih vrsta kao i na ostalim područjima važnim za ribarstvo,
provođenje OPP-a uskladiti s nadležnim tijelima i dionicima iz područja
ribarstva
1. Na užem području Jabučke kotline (površina 305,38 km2) ne provoditi
eksploataciju ugljikovodika
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Nautički turizam - cca 10 % ukupnog prihoda od turizma
811 000 dolazaka nautičara - oko 700 milijuna EUR
Nautičarima su najprivlačnija područja pod različitim kategorijama zaštite (strogi rezervati, nacionalni
parkovi, posebni rezervati, parkovi prirode, regionalni parkovi, spomenici prirode, značajni
krajobrazi, park-šume, spomenici parkovne arhitekture).
Posebno privlačni su nacionalni parkovi Brijuni, Kornati, Krka i Mljet te parkovi prirode Telaščica i Lastovsko otočje, a najveću posjetu nautičara ima nacionalni park Kornati.
Strategija razvoja turizma planira 54 675 mjesta, 41 589 u moru i 13 086 na kopnu.
Najveća prijetnja dugoročnom razvoju nautičkog turizma je nekontrolirano korištenje prirodno oblikovanog prostora i prirodnih dobara
2. Turizam 15 % bruto domaćeg proizvoda
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Negativan utjecaj OPP-a na turizam
"sunca i mora" moguć je prvenstveno kroz
narušavanje krajobraznih značajki
prostora koji je visoko privlačan za turizam
postavljanjem platformi.
Percepcija platformi za
eksploataciju ugljikovodika je kod
turista uglavnom negativna pa se
vidljivost platformi s plaža i iz
turističkih naselja doživljava kao
narušavanje vizura i može
značajno umanjiti privlačnost
područja za turizam.
Tijekom postupka Procjene utjecaja na okoliš treba detaljno analizirati
potencijalne negativne utjecaje platformi na krajobraz i turizam, posebice
na njihovu vidljivost s plaža i iz turističkih naselja. Ukoliko se provedu
propisane mjere, ovaj se utjecaj ne procjenjuje značajnim.
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Negativan utjecaj OPP-a na
nautički turizam moguć je
prvenstveno kroz narušavanje
krajobraznih značajki prostora koji
je visoko privlačan za nautički
turizam postavljanjem platformi.
Tu se prvenstveno misli na
područja nacionalnih parkova
Kornati, Krka i Mljet, te parkova
prirode Telaščica i Lastovsko
otočje, kao i na područja visoke
privlačnosti za nautički turizam
poput šireg akvatorija otoka Žirja,
Šolte, Brača, Hvara, Korčule,
Visa, Lastova i prostora koji ih
povezuje.
Privlačnost prostora za nautički turizam usko je povezana s
krajobraznim značajkama, pa postavljanje platformi, koje su
uglavnom negativno percipirane od strane nautičara može
uzrokovati izbjegavanje područja u kojem su platforme
vidljive.
Tijekom postupka Procjene utjecaja na okoliš treba detaljno
analizirati potencijalne negativne utjecaje platformi na nautički
turizam, posebice na njihovu vidljivost s nautički najprivlačnijih
točaka i najprometnijih pravaca kretanja nautičara. Ukoliko se
provedu propisane mjere, ovaj se utjecaj ne procjenjuje
značajnim.
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
1. Eksploatacijske platforme s pratećom infrastrukturom trebaju
biti smještene tako da ne narušavaju vizure točaka od
interesa za turizam „sunce i more“. Platforme ne smiju biti
dominantna vizura s plaža, iz naselja i turističkih zona.
2. Modificirati istražne prostore 14 i 17 na način da se isključe
područja visoke privlačnosti za nautički turizam, a kod
istražnog prostora 11 u dogovoru s Ministarstvom turizma
prilagoditi i uskladiti aktivnosti istraživanja i eksploatacije
ugljikovodika s aktivnostima nautičkog turizma.
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Mogući prekogranični utjecaji
Analziom OPP-a utvrđen je mogući prekogranični
utjecaj na Natura 2000 područje IT3330009 Trezze
san Pietro e Bordelli (SCI), koje se nalazi rubno, u
sjevernom dijelu istražnog prostora 1.
Prijedlog smanjenja vršnog dijela istražnog prostora 1
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Republika Slovenija
U dijelu Republike Slovenije na udaljenosti od ≈ 17 km od istražnog prostora 1 nalaze se četiri
SCI područja – vrste i staništa (SI3000238 Strunjanske soline s Stjužo, SI3000247 Piranski klif,
SI3000249 Med Izolo i Strunjanom – klif i SI3000307 Med Strunjanom in Fieso) i jedno SPA
područje – ptice (SI5000031 Strunjan). S obzirom na udaljenost od najbliže točke istražnog
prostora 1 ne očekuje se utjecaj na Natura 2000 područja u Sloveniji. Prekogranični utjecaj
moguć je u slučaju akcidentnih situacija. Udaljenost najbližih zaštićenih područja od istražnog
prostora 1 nešto je manja od 17 km te se ne očekuje utjecaj na njih.
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Zaključci i preporuke
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Koraligenske zajednice
Prije istražnih bušenja, koja uključuju i sidrenje brodova pomoću kojih se buši, utvrditi
sastav staništa na predviđenom mjestu bušenja radi utvrđivanja moguće prisutnosti
koraligenskih zajednica
Kulturno povijesna baština
Na svakom poznatom lokalitetu moraju se poduzeti sve mjere zaštite predviđene za
zaštićena podmorska arheološka nalazišta, i to u dijametru od 300 m, što čini njegovu
sigurnosnu zonu. Ukoliko se za vrijeme istražne faze provođenja OPP-a naiđe na
neevidentirane lokalitete kulturne baštine, potrebno je obustaviti radove i obavijestiti
nadležno tijelo.
Prekogranični utjecaj
Smanjenje površine sjevernog dijela
istražnog prostora 1
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
• Uzeti u obzir rasprostranjenost, brojnost i
moguću sezonalnost u smislu prisutnosti
pojedinih osjetljivih vrsta prilikom planiranja
seizmičkih aktivnosti
Izraditi detaljne modele širenja zvuka temeljene na
stvarnim podacima o okolišu u kojem će se
provoditi aktivnosti
Kontinuirano obavljati nadzor nad dupinima i
kornjačama prilikom provođenja svake pojedine
aktivnosti koja je izvor buke
Primijeniti Smjernice za ublažavanje utjecaja
antropogene buke na kitove u području ACCOBAMS
Radi utjecaja buke na život dupina i morskih kornjača prilikom seizmičkih snimanja potrebno je
uzeti u obzir njihova kretanja i prisutnost u području snimanja
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
NATURA 2000
Udaljavanje zone zahvata za 1 km
od predmetnog dijela područja
ekološke mreže Pučinski otoci kao
mjera predostrožnosti za ptice koje
gnijezde na Pučinskim otocima
dijelovi istražnih prostora
13, 14, 16 i 19
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
• Na užem području Jabučke kotline (površina
305,38 km2) ne provoditi eksploataciju
ugljikovodika.
• Na širem području Jabučke kotline, koje
uključuje područja važna za mrijest i
novačenje ribljih vrsta kao i na ostalim
područjima važnim za ribarstvo, provođenje
OPP-a uskladiti s nadležnim tijelima i
dionicima iz područja ribarstva.
• Uskladiti vrijeme i mjesto provođenja
seizmičkih ispitivanja i drugih istražnih
radova s nadležnim tijelima za aktivnosti
ribolovnih brodova.
• Planirana mjesta za postavljanje platformi i
cjevovoda uskladiti s područjima kočarenja.
RIBARSTVO Dijelovi istražnih prostora 1, 2, 4, 6, 8, 10, 11, 12, 13, 14, 15,
16, 17, 22, 23 i 28
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
• Eksploatacijske platforme s pratećom
infrastrukturom trebaju biti smještene tako
da ne narušavaju vizure točaka od interesa
za turizam „sunce i more“. Platforme ne
smiju biti dominantna vizura s plaža, iz
naselja i turističkih zona.
• Modificirati istražne prostore 14 i 17 na
način da se isključe područja visoke
privlačnosti za nautički turizam koja je
posebno izražena oko otoka Visa, a u dijelu
istražnog prostora 11 u dogovoru s
Ministarstvom turizma prilagoditi i uskladiti
aktivnosti istraživanja i eksploatacije
ugljikovodika s aktivnostima nautičkog
turizma.
TURIZAM
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Sumarni pregled predloženih mjera zaštite
s ciljem smanjenja mogućeg negativnog
utjecaja:
1. Smanjiti istražni prostor broj 1 radi
prekograničnog utjecaja na Naturu 2000 Italije
2. Smanjiti istražni prostor 14 i 17 radi utjecaja na
nautički turizam
3. Ne provoditi aktivnosti eksploatacije unutar
Jabučke kotline
4. Ne provoditi aktivnosti istraživanja i
eksploatacije unutar Pučinskih otoka (Natura
2000 Republike Hrvatske)
5. Koordinirati aktivnosti s ministarstvom turizma i
upravom za ribarstvo na područjima koji su na
karti označeni žuto, tamno plavo i zeleno.
Rezultat koordinacije mogu biti dodatna
ograničenja vezana za mrijest i novačenje riba s
aspekta razdoblja u kojem se određene
aktivnosti smiju provoditi.
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Sastavnica Indikator
Kemijske značajke
pH mora u neposrednoj blizini ispusta svih
tvari koje se tijekom provođenja OPP-a
ispuštaju u more
Zasićenje kisikom u neposrednoj blizini
ispusta svih tvari koje se tijekom
provođenja OPP-a ispuštaju u more
Koncentracija hranjivih tvari (otopljeni
anorganski dušik, ortofosfata, ortosilikata i
sl.) u neposrednoj blizini ispusta svih tvari
koje se tijekom provođenja OPP-a
ispuštaju u more
Količina organske tvari (DOC, TOC, POC)
u neposrednoj blizini ispusta svih tvari
koje se tijekom provođenja OPP-a
ispuštaju u more
Klimatološke značajke
Kemijski sastav svih plinova koji se
tijekom istraživanja i eksploatacije
ugljikovodika ispuštaju u okoliš
Buka Razina buke u moru u području svih
aktivnosti planiranih OPP-om
Onečišćenje mora i morskog dna
Koncentracija onečišćujućih tvari
(ekotoskičnih metala, organokositrenih
spojeva, postojanih organskih
onečišćujućih tvari) u moru i morskom dnu
u neposrednoj blizini istraživačkih i
eksploatacijskih bušotina
Ribarstvo
Količinsko stanje komercijalnih morskih
vrsta u Jadranu
Raspodjela populacija komercijalnih
morskih vrsta prema dobi
Bioraznolikost
Brojnost i distribucija glavate želve
(Caretta caretta) na području istražnih
prostora
Brojnost i distribucija dobrog dupina (Tursiops
truncatus) na području istražnih prostora
Brojnost i distribucija morskog vranca
(Phalacrocorax aristotelis desmarestii) na području
istražnih prostora*
Brojnost i distribucija velikog zovoja (Calonectris
diomedea) na području istražnih prostora*
Brojnost i distribucija gregule (Puffinus yelkouan) na
području istražnih prostora*
Brojnost i distribucija sredozemnog galeba (Larus
audouinii) na području istražnih prostora*
Broj kolizija jedinki ždrala (Grus grus) s rudarskim
objektima*
Praćenje onečišćenja mora površinskim
ugljikovodicima u neposrednoj blizini rudarskih
objekata
Praćenje preleta ptica u neposrednoj blizini rudarskih
objekata prilikom spaljivanja ugljikovodika
ovu mjeru praćenja treba
primijeniti u slučaju kada
se aktivnosti OPP-a
provode u području u
kojem mogu utjecati na
navedene strogo
zaštićene vrste
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Strateška procjena utjecaja na okoliš je konzultativni proces i na temelju Strateške studije ne može se započeti sa provođenjem aktivnosti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika.
Prije provođenja planiranih aktivnosti potrebno je provesti Ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu odnosno Procjenu utjecaja zahvata na okoliš.
Prilikom provođenja postupka Procjene utjecaja na okoliš, odnosno
izrade Studije utjecaja na okoliš točno definiranog zahvata,
obavezno poglavlje studije su Prekogranični utjecaji, a za samu
studiju isto tako se provodi javna rasprava.
Strateška studija o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu
Hvala na pažnji!