strateški plan kompanije vispak
DESCRIPTION
seminrski radTRANSCRIPT
STRATEŠKI PLAN KOMPANIJE
VISPAK PREDMET: PROJEKAT
Mentori:
Prof.dr Šehić Dževad
Ass. mr Kovačević Jasna
Studenti:
Ahmetlić Senida 70622
Bahor Maida 70558
Dacić Ersan 70501
Fejzić Adnan 70520
Halimanović Amar 70521
Sarajevo, februar 2014.
VISPAK
1.UVOD
Bosna i Hercegovina je jako mala zemlja, i posjeduje kompanije koje su poznate i priznate u
cijelom svijetu. Upravo jedna takva kompanija jeste Vispak d.d. sa sjedištem u Visokom.
Vispak je prehrambena kompanija, čija je osnovna djelatnost proizvodnja i prerada kafe. Kafa
je osnovni i glavni proizvod Vispaka, međutim Vispak proizvodi i čajeve, čokolade, krem
namaze, snack proizvode, supe, začine, pudinge.
Budući da Vispak datira još iz 1972. godine, ovu kompaniju nije mogla zaobići puka realnost
mnogih bosanskohercegovačkih kompanija, a to su mnogi usponi i padovi u životnom ciklusu
kako kompanije tako i njenih proizvoda. U protekle 42 godine desile su se mnoge nedaće u
političkom smislu unutar BiH koje su uticale i na samu kompaniju Vispak. Prije svega, to je
kompanija koja je prošla proces privatizacije, a zbog geografskog položaja bila je svjedok i
velikim posljedicama ratnih dešavanja unutar BiH u trajanju od 1992. do 1995. godine.
U ovom radu biti će predstavljen strateški plan kompanije, njeni prizvodi, organizaciona
struktura, područje rada, djelatnost kojom se bavi kao i njeni najveći uspjesi. Biti će riječi o
tome što je to efikasnost, kvalitet, inovativnost, analiza okruženja. U radu se nalazi i detaljna
razrada SWOT analize, BCG matrice i drugih pokazatelja bitnih za strateško djelovanje
kompanije i njen opstanak na tržištu BiH. Swot analizom želi se istaknuti koje su to snage,
slabosti, prilike i prijetnje za ovu kompaniju, a BCG matrica nastoji da pokaže najbolji i
najlošiji proizvod Vispaka.
Ovim radom želi se napraviti cjelina kompletnog rada Vispaka. Istaknut ćemo što je to što je
održalo Vispak svih ovih godina i načinilo od njega uspješnu svjetsku kompaniju sa
kvalitetnim proizvodima prepoznatljivim cijelom svijetu.
2
VISPAK
2.OSNOVNE INFORMACIJE O KOMPANIJI
2.1. Kratak historijat Vispaka
Vispak se nalazi u Visokom i osnovan 7.aprila 1972. godine kao sastavni dio Veleprometa,
jednog od najvećih tadašnjih trgovačkih lanaca u bivšoj Jugoslaviji. Iste godine počela je i
proizvodnja Zlatne džezve, najpoznatijeg branda ove kompanije. Dvije godine kasnije
uslijedilo je pokretanje proizvodnje Vispakove Espresso kafe, a potom i pakovanje čaja na
tada najsavremenijim IMA mašinama.
Prelaskom pogona u novu zgradu 1980. godine instalirane su nove linije za pakovanje kafe,
snack i praškastih proizvoda, te začina i dodataka jelima. Slijede podizanje brandova kao što
su Stampi, Čoko milk, Club. Poseban osvrt zaslužuje i razvoj proizvodnog programa
Bosanske kuhinje sa Begovom čorbom, Tarhanom i Sarajevskom čorbom.1 15.decembra
2010. godine Vispak je postao sastavnim dijelom AS group-e iz Tešnja, sa ukupnim udjelom
u vlasništvu od 83,93%.
Pored VISPAK-a, firme u posjedu AS group-e su još i AS d.o.o., Napredak d.d.,
Fortitudo d.o.o., Vemal i Oaza.
1http://www.asgroup.ba/content.html?id=4069 pristupljeno 29.12.2013.
3
VISPAK
2.2. Djelatnost kompanije
U početku, Vispak-ova osnovna djelatnost bila je prženje i pakovanje sirove kafe. U protekle
tri decenije, firma je izrasla u jednu od najvećih prehrambenih kompanija u Bosni i
Hercegovini čiji obim aktivnosti uključuje proizvodnju, preradu, pakovanje i trgovinu
prehrambenim proizvodima. Prehrambena industrija Bosne i Hercegovine jedna je od
najznačajnijih sastavnica ukupne bosanskohercehovačke industrije.
Prepoznatljivi slogan kompanije Vispak glasi: "KUPUJMO NAŠE". Ovim sloganom jasno se
skreće pažnja potrošačima na to da su proizvodi Vispaka domaća proizvodnja koju treba
podržati i kvalitet koji treba okusiti. Najprepoznatljiviji brendovi u Vispak-ovom asortimanu
su mljevena kafa Zlatna džezva, sinonim za pravu bosansku kafu i Vispak espresso kafa koja
je po svom ukusu prilagođena i najboljim poznavaocima ove vrste napitka.
Vispak je formirao i vlastitu savremenu distribuciju što je čini jednom od najznačajnijih
kompanija na bosanskohercegovačkom tržištu pa i šire. Pored ovog segmenta VISPAK ima
razvijen i HORECA segment distribucije (hoteli, restorani i kafići) čija je osnovna briga
espresso kafa i ostali ugostiteljski program.
Značaj obezbjeđenja kvaliteta danas postaje sve veći zbog konkurentnosti na globalnom
svjetskom tržištu, a za prolaz na tom tržištu nije dovoljan samo kvalitet već i međunarodno
priznat dokaz kvaliteta u vidu certifikata. Svoje poslovne procese provodi po sistemu
upravljanja kvalitetom ISO 9001:2000, kao i po zahtjevima sistema HACCP i HALAL
standarda. Ipak, Vispak je najpoznatiji po prženju kafe. Za svoju kafu Zlatna džezva tvrde
4
VISPAK
kako je prva kafa u BiH. VISPAK je, također i vlasnik Ginisovog certifikata za najveću
džezvu na svijetu 2005.godine.
2.3.Zlatna džezva i njen simbol
U 2010. godini su realizovali strategiju za svoj najveći i najpoznatiji brend Zlatna džezva.
Strategija se odosila na sljedeće:
Zlatna džezva u fokusu
prenošenje tradicije, Džezva dio tradicije, findžan
brand koji jača emocionalni odnos svih članova porodice i drži je na okupu
ritual okupljanja porodice
stvaranje institucije prave bosanske kafe – Institut bosanske kafe
jačanje lojalnosti potrošača i pridobijanje novih.
Tako Vispakova Zlatna džezva ima 41. godišnju tradiciju i jedan je od najpoznatijih
bosanskohercegovačkih brendova. Zaštitni je znak za kvalitet i ukus prave bosanske kafe na
četiri kontinenta. Zlatna džezva je dobila svoj simbol, džinovska Vispakova džezva, gdje je
prvi put korištena u Mostaru 2004. godine.
Kapacitet Vispakove džinovske džezve je 650 litara iz koje se popije oko 8000 fildžana kafe,
a za jedno punjenje potrebno je oko 65 kg kafe. Nastala je u ljeto 2004. godine ispod čekića
Baščaršijskog majstora Nasira Jabučara i njegovih pomoćnika. Do sada je iz jedne od
5
VISPAK
najvećih atrakcija na svijetu, pravu bosansku kafu probalo oko tri miliona ljudi u Bosni i
Hercegovini, Turskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Austriji, Kini, i drugim zemljama.
Veliko postignuće kompanija počinje da ostavaruje nakon marketinške kampanje u kojoj je
zaštitno lice postao poznati bosansko-hercegovački glumac Enis Bešlagić i kada je kompanija
postala sponzor fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine.
2.4.Opći podaci o kompaniji
OPĆI PODACI
od 01.01. do 30.06. 2013. godine
Opis Sadržaj
Registarski broj emitenta u registru kod Komisije: 4218308950000
Punu i skraćenu firmu emitenta VISPAK D.D. VISOKO
Puna adresa (poštanski broj, mjesto, ulica i broj) OZRAKOVIĆI B.B.
Broj telefona i telefaksa 032/738-334, 032/738-143
E-mail adresa [email protected]
Internet stranica www.asgroup.ba
Djelatnost emitenta Prerada kafe i čaja
Broj uposlenih u emitentu 164
Broj poslovnih jedinica i predstavništava emitenta 4
Firma i sjedište vanjskog revizora emitenta Recont Zenica
Naznaku da li su finansijski izvještaji za period za koji se
podnose revidirani od strane vanjskog revizora
Nisu
Ime i prezime članova odbora za reviziju Hanić Halida, Kruško Elvir,
Hrvić Adnan
Ime i prezime predsjednika i članova nadzornog odbora
emitenta
Sejdinović Semir,
predsjednik, članovi Hrvić
Sulejman, Jahić Haris
Imena i prezimena, funkcije članova uprave emitenat Hrvić Rusmir- Direktor
društva ; Imamović Mugdim
– Izvršni direktor
Ukupan broj dioničara na zadnji datum izvještajnog 485
6
VISPAK
perioda
Naziv pravnog lica u kojima emitent posjeduje više od
10% dionica ili vlasništva u kapitalu na kraju izvještajnog
perioda
AS d.o.o. - Jelah ,Tešanj
Tabela 1. Prikaz općih podataka o kompaniji Vispak
2.5.Misija i vizija kompanije
Misija opisuje razloge zbog kojih je organizacija osnovana, zajedničke vrijednosti i
vjerovanja, te razloge postojanja konkretne organizacije.
Misija firme može se razvijati odgovarajući na sljedeća četiri pitanja:
1. Šta je firmin biznis?
2. Koji je poželjan strateški položaj firme?
3. Šta je firmina glavna funkcionalna orijentacija?
4. Kakav je stav firme prema njenim glavnim stakeholder-ima?2
Misija komanije Vispak :
“Kvalitet, tradicija, razvoj, zapošljavanje.”3
Ulaganjem kompanije u kvalitetnu proizvodnju i radnu snagu, Vispak postiže ostvarivanje
svoje misije, na način da uspjevaju da budu domaći brend i kvalitetom nastoje da privuku i
zadrže veliki broj kupaca. Samim povećanjem prodaje dolazi do potrebe povećanja radne
snage kojoj kompanija posvećujuje posebnu pažnju i taj način nastoji da stvori zadovoljne
zaposlene koji će svojim radom dovesti do ostvarivanja misije kompanije.
2 John R. Monatnari, Cyril P.Morgan i Jeffrey S. Bracker: STRATEGIC MANAGEMENT, A Choice Approach, The Dryden Press, 1990, str.733 http://www.asgroup.ba/page.aspx?pID=4135, pristupljeno 27.12.2013.
7
VISPAK
Vizija poslovanja se prikazuje sa definiranim strateškim ciljevima i obično se u kompanijama
kaže kako je misija ono što kompanija jeste, a vizija je sve ono što kompanija želi biti,
odnosno čime želi impresionirati kupce. Vizija može imati nekoliko važnih uloga. Ona može
biti vodič za strategiju, može pomoći da stabilizuje osnovno poslovanje, da osigura
konkrentske prednosti i najvažnije, vizija može inspirisati organizaciju, obezbjeđujući joj cilj
koji je vrijedan pažnje i plemenit.4
Vizija kompanije Vispak :
“Uvijek prvi, uvijek sa Vama.”5
Kratkom i jasnom vizijom kompanija Vispak pokazuje svoju želju da uspjehom i
dominacijom na tržištu u okviru svog poslovanja. Također, kompanija pokazuje da će uvijek
biti uz svoje kupce i nastojati da zadovolji njihove potrebe za određenim proizvodima.
4David A. Aker: DEVELOPING BUSINESSS STRATEGIES,5th Edition, John Wiley&Sons, Inc., 1998, str. 275 http://www.asgroup.ba/page.aspx?pID=4135, pristupljeno 27.12.2013.
8
VISPAK
3. GLAVNI STAKEHOLDERI
Stakeholder-i su grupe unutar i izvan organizacije koje imaju udjela u rezultatima koje ta
organizacija postiže. To su, dakle, pojedinci ili grupe koje imaju interes, potražuju ili imaju
dio kapitala u određenom preduzeću za čije rezultate su zainteresovani.6
Dobro poznavanje stakeholder-a omogućava organizaciji da bude upoznata sa svojim
kupcima, zaposlenim, dobavljačima, vlasnicima i javnosti, te da prepozna njihove želje i
zahtjeve, kako bi na taj način ostavarila što bolje poslovanje.
Kupci : kompanija Vispak zbog bogate palete proizvoda omogućava da joj kupci budu osobe
svih uzrasta. Međutim, kompanija mora stalno poboljšavati svoje proizvode kako bi zadržala
povjerenje svojih kupaca.
Dobavljači: Vispak zbog širokog poslovanja ima veliki broj dobavljači, od kojih su neki veći,
a neki manji. Upravo iz tog razloga određuje se ko ima veću pregovaračku moć u okviru
poslovanja. Svakako da oni dobavljači koje kompanija Vispak može relativno brzo i lagano
zamijeniti bez većih troškova imaju manju pregovaračku moć i da oni više zavise od Vispaka,
nego Vispak od njih. Samim tim, veći dobavljači koji imaju jaku tržišnu poziciju, koji nemaju
svoje velike konkuretne dovode Vispak u lošiju pregovaračku moć i u toj situaciji ova
kompanija postaje zavisna od njih, jer prekidanje saradnje sa tim dobavljačima dovelo bi
poslovanje kompanije u težak položaj i povećalo bi troškove.
Zaposleni: prestavljaju ključni faktor za svaku kompaniju, pa tako i za Vispak. Ova
kompanija prije preuzimanja od strane AS Group nije posvećivala dovoljno pažnje procesu
zapošljavanja i to se svakako odrazilo na njihove finansijske rezultate. Međutim, nakon
preuzimanja situacija se značajno promijenila, jer je top menadžment posvetio više pažnje
procesu regrutovanja i selekcije kandidata i na taj način zaposlio kvalifikovanu radnu snagu
koja svakodnevno obavlja svoje radne zadatke i doprinosi ostvarivanju strateških ciljeva.
Također, sve te promjene uticale su na enormno povećanje prodaje.
6Dževad Šehić, STRATEŠKI MENADŽMENT; Ekonomski fakultet u Sarajevu; 2002. ;str.57
9
VISPAK
Javnost odnosno mediji imaju veliki značaj za prikaz kompanije kupcima. Zahvaljujući
izrazito dobroj saradnji kompanije sa medijima Vispak je prikazan na najbolji način sadašnjim
i potencijalnim kupcima. Kompanija ulaže ogromna sredstva u predstavljanje proizvoda
javnosti, čega smo i svjedoci ( reklame, sponzori emisija, show programa...)
Vlasnici: kompanija se od 2010. godine nalazi u vlasništvu AS Group Tešanj.
10
VISPAK
4.ANALIZA VANJSKOG OKRUŽENJA
4.1. Porterov lanac vrijednosti
Ukoliko preduzeće obavlja svoju djelatnost u okviru jedne grade analiza njenog okruženja se
svodi na analizu strukture njene grane. U tu svrhu se u najvećem broju slučajeva koristi
Porterov lanac vrijednosti. Naime, prof. Michael E. Porter (Harvard Business School)
konstruisao je model koji je fokusiran na pet snaga (faktora) koje određuju konkurenciju u
okviru jedne grane:
1. mogućnost ulaska novih, potencijalnih konkurenata u granu (ulazne barijere),
2. nivo konkurencije (stepen rivalstva) između postojećih učesnika u grani,
3. pregovaračka snaga kupaca,
4. pregovaračka snaga dobavljača,
5. mogućnost supstitucije proizvoda, odnosno usluga koje pripadaju datoj grani.7
Slika 1: Determinante atraktivnosti grane
Prije nego što se prikažu determinante atraktivnosti grane, potrebno je da se definiše grana.
Grana (industry) može biti definisana kao grupa firmi koje proizvode proizvode ili pružaju
7 Michael E. Porter: ON COMPETITION; A Harvard Business Review Book; 1998; str.97
11
VISPAK
usluge koje blisko (tijesno) mogu zamijeniti (supstituirati) jedne druge. Bliska supstitucija
proizvoda odnosno usluge je ona koja uspješno zadovoljava u osnovi iste kupčeve potrebe.8
Preduzeće Vispak u svojoj proizvodnji ima širok asortiman proizvoda, tako da se
svakodnevno na tržištu susreće sa velikim brojem supstituta koji mogu na isti ili sličan način
da zadovolje potrebe kupaca.
4.2. Mogućnost ulaska potencijalnih konkurenata u granu
Potencijalni konkurenti su organizacije koje još uvijek nisu u grani, ali postoji mogućnost da
to učine ako one to izaberu.
Posmatrajući Vispak kao produžnicu AS Group možemo vidjeti da se oni bave proizvodnjom
velikog broja proizvoda, što generalno predstavlja visoke ulazne barijere.Vispak je postavio
visoke standarde za opstanak na tržištu, prije svega sticanjem lojalnih kupaca, zatim
ekonomijom obima, gdje velikom proizvodnjom smanjuje svoje troškove po jedinici
proizvoda i apsolutnom troškovnom prednošću. Međutim, ako bismo proizvode posmatrali
zasebno svakog za sebe uvidjeli bi da se ovdje radi o niskim ulaznim barijerama, jer Vispak
uglavnom proizvodi prehrambene proizvode za koje nisu potrebna velika finansijska sredstva,
tako da konkurencija vrlo lako može ući u granu ukoliko to želi.
4.3. Konkurencija između postojećih učesnika u grani
1.1.Druga snaga kojom se mjeri atraktivnost grane je konkurencija između postojećih učesnika u
grani. Ukoliko je rivalstvo u grani izraženo ono može rezultirati značajnom cjenovnom
konkurencijom, a u nekim slučajevima i ratom cijena.
Trenutno, Vispakovi proizvodi se izvoze u 22 zemalja od kojih su neke : Saudijsku Arabiju i
zemlje Arapskog zaljeva, Kosovo, Austriju, Sloveniju, Crnu Goru, potom u Kanadu, Italiju,
Nizozemsku, Srbiju, Tursku, Njemačku, Makedoniju, Švicarsku, Veliku Britaniju, što
podrazumijeva da se ova kompanija bori sa velikom brojem postojećih konukretna kako u
8
? Michael E. Porter, ON COMPETITION, A Harvard Business Review Book, 1998.
12
VISPAK
Bosni i Hercegovini tako i šire.9 Vispak je najveći proizvođač kafe, ali je također dosta uložio
u reorganizaciju ostalih proizvodnih programa kao što su: čokolade, čajevi, supe, začini,
namazi, šećer... Postojeći konkuretni Vispaka u Bosni i Hercegovini su: Grand kafa,
Podravka, Frank, Agrokori i mnoge druge kompanije koje se bave proizvodnjom istih ili
sličnih proizvoda. Međutim, ova kompanija se trenutno dobro bori sa svojim konkurentima i
to je uspjela dobrim poslovnim odlučivanjem menadžmeta i jako kvalitetnom marketinškom
kampanjom. Sve rečeno dokazano je ekstremnim povećenjem prodaje koja je veća za 92% u
odnosu na 2010. godinu kada je grupacija AS preuzela kompaniju Vispak. 10
4.3.1. Konkurentska struktura grane
Konkurentska struktura grane pokazuje broj, veličinu i distribuciju postojećih preduzeća u
grani.
Kompanija Vispak se nalazi u fragmentiranoj grani koja podrazumijeva veliki broj preduzeća,
koja proizvode ili prodaju robu široke potrošnje kao što su: poljoprivredni proizvodi, trgovina,
uslužne djelatnosti i slično. Karakteristika ove grane jest da su ulazne i izlazne barijere niske
što omogućava jeftnin ulazak i izlazak konkurenata sa tržišta.
4.3.2. Izlazne barijere
Izlazne barijere u najvećem broju slučajeva uključuju slijedeće:
1. Investicije u proizvodnu opremu koja nema alternativnu mogućnost korištenja i ne može
biti prodata. Ako kompanije žele da napuste granu, one moraju otpisati vrijednost svoje
proizvodne opreme.
2. Visoki fiksni troškovi izlaska.
3. Emotivna vezanost za proizvodnju, odnosno granu kojoj ona pripada.
4. Ekonomska zavisnost koja je stvorena vezivanjem za jednu granu, bez diversifikovanja
proizvodnje u više grana.11
9 ? http://www.ekapija.com/website/bih/page/818042, pristupljeno 12.2.2014.10 http://www.finbiz.ba/novost/-vispak-uduplao-prihode-najve-a-d-ezva-na-svijetu-ide-u-brazil-/1584, pristupljeno 12.2.2014.11 Charles L. Hill I Gareth R. Jones: STRATEGIC MANAGEMENT THEORY, An Integrated Approach, Foth edition, 1998, str.80-81
13
VISPAK
Vispak ima niske barijere za izlazak sa tržišta jer proizvodnu opremu može da proda svojim
potencijalnim ili postojećim konkurentima. Također, Vispak nije emotivno vezan i ekonomski
zavisan od proizvodnje i prodaje samo jednog proizvoda, jer kao što je poznato kompanija
proizvodi druge proizvode od kojih su neki: Bosnia kafa, Espresso, Begova čorba, Sarajevska
čorba, Tarhana, Tajna, a tu su i Stampi, Espresso, Tiru – Liru.
4.4. Pregovaračka snaga kupaca
Kupci mogu biti posmatrani kao prijetnja preduzeću kad su oni u mogućnosti da formiraju
tražnju koja će usloviti pad cijena. U tom slučaju kupci imaju pregovaračku snagu kojom
ugrožavaju profitabilnost preduzeća čiju robu kupuju. Pregovaračka snaga kupaca raste pod
slijedećim uslovima12:
1. Ukoliko je zamjena proizvoda jednostavna i ne košta puno kupci mogu izazvati
snažnu konkurenciju među preduzećima - njegovim potencijalnim dobavljačima. Ovo
je situacija kojoj kompanija Vispak treba da posveti veliku pažnju jer zamjena
prehrambenih proizvoda je jeftina i jednostavna s obzirom na veliki broj potencijalnih
dobavljača.
2. Kada je na strani ponude veliki broj malih proizvođača, a na strani tražnje nekoliko
velikih firmi-kupaca. U takvim uslovima kupci dominiraju nad dobavljačima. To je
ustvari tržište kupaca.
3. Ukoliko su kupci dobro informisani u vezi sa proizvodima, cijenama, troškovima
proizvodnje toliko je njihova pregovaračka snaga bolja. Što se tiče današnjih kupaca
stvorena je mogućnost da oni budu informisani o svim aspektima, posebno zbog velike
upotrebe interneta i Vispak se treba više tome posvetiti i omogućiti im prave
informacije.
4. Ukoliko kupci kupuju u velikim količinama, oni mogu koristiti svoju kupovnu snagu
kao pregovaračku moć. Komapnija Vispak sarađuje sa velikim trgovačkim centrima
koji kupuju velike količine Vispakovih proizvoda i na taj način osiguravaju sebi
poziciju sa koje mogu da utiču na cijene po kojima kupuju.
12 Zijada Rahimić i Šehić Dževad: MENADŽMENT, Ekonomski fakultet u Sarajevu, 2009, str.67
14
VISPAK
5. Ukoliko su kupci u mogućnosti da naprave vertikalnu integraciju unazad to im daje
priliku da dovedu Vispak u nepovoljan položaj snižavanjem kupoprodajnih cijena tako
što će oni sami da počnu da proizvode prehrambene proizvode i na taj način neće
morati da kupuju te proizvode od Vispaka.
6. Ukoliko kupci nisu u situaciji da stalno iste proizvode kupuju kod Vispaka već to
mogu učiniti jednom i nikad više njihova pregovaračka snaga je veća.
4.5. Pregovaračka moć dobavljača
Kao i kupci, i dobavljači mogu biti posmatrani kao prilika, ali i kao prijetnja postojećim
preduzećima u grani. Naime, ako su dobavljači u prilici da podižu cijene i smanjuju kvalitet
sirovina i drugih ulaznih komponenti i na taj način direktno utiču na rezultate poslovanja
njihovih kupaca – učesnika u grani, tada pregovaračka snaga dobavljača djeluje kao prijetnja.
S druge strane, ako su dobavljači slabi i ta činjenica omogućava njihovim kupcima da
snižavaju nabavne cijene i zahtijevaju podizanje kvaliteta to govori da pregovaračka snaga
dobavljača djeluje kao prilika. S obzirom da Vispak ima veliki broj dobavljača od kojih može
nabavljati sirovine za proizvodnju prehrambenih proizvoda, samim tim njegova pregovaračka
snaga je visoka, jer vrlo lako može promijeniti dobavljača, ali to nije slučaj kod dobavljača
kafe, jer Vispak sirovu kafu nabavlja na berzi kafe, tako da ne mogu uticati na cijenu.
4.6. Opasnost zamjene proizvoda
2.1.Supstitucija proizvoda u nekoj grani predstavlja mogućnost zadovoljavanja kupčevih potreba
na neki drugi način u odnosu na postojeći.13 Vispak treba da vodi računa o svojim supstitutima
na tržištu, jer postoji veliki broj supstituta koje smo prestavili u radu. S obzirom, na to Vispak
treba pratiti konkurenciju i promjene u okruženju, kako bi omogućili da na vrijeme reaguju na
promjene u okruženju jer kupci mogu promijeniti svoj izbor, ukoliko neka kompanija smanji
cijene ili unaprijedi proizvodnju.
5.KONKURENTSKE PREDNOSTI
13 Zijada Rahimić i Šehić Dževad; MENADŽMENT; Ekonomski fakultet u Sarajevu; 2009.; str. 68
15
VISPAK
Konkurentska prednost predstavlja sposobnost preduzeća da stekne superiornost u odnosu na
konkurente. Kompanija je na dobitku ako gradi relevantnu i održivu konkurentsku prednost.
Svaka kompanija želi da radi na dugoročnim prednostima pomoću kojih može biti superiorna
u odnosu na druge, međutim te prednosti su privremene i ukoliko se ne radi na njima,
vremenom gube svoju vrijednost. Kompanija se ne može održavati na do sada stečenom
lojalnošću klijenata i ne može živjeti od “stare slave”, već mora radom i trudom postići ono
najbolje, ono zbog čega će biti prijetnja drugim kompanijama, zbog čega će uživati u svojoj
dobiti, to jeste na konkurentskoj prednosti. 14
5.1.Temelji konkurentske prednosti
Konkurentska prednost je organizacijska sposobnost koja omogućava preduzeću da stvara
mnogo više vrijednosti u odnosu na svoje konkurente ili kako bi neki autori definisali da
konkurentska prednost predstavlja skup fizičkih elemenata koji razlikuju jedno preduzeće od
njegovih konkurenata i pružaju mu jedinstvenu poziciju na tržištu.15
Kompanija Vispak svakodnevno radi na jačanju svojih konkurentskih prednosti.
U Vispaku su svjesni konkurencije na tržištu kafe i prehrambenih proizvoda, tako da
svakodnevno rade na jačanju svoje tržišne pozicije, što i pokazuju ostvareni rekordni rezultati
prodaje 2012.godine. Što se tiče konkurentnosti, općenito, za svako preduzeće koje želi da
opstane na dinamičnom i nestabilnom tržištu mora voditi računa o troškovima i strategiji koje
uzimaju u obzir vlastite prednosti i nedostatke.
Temelji konkurentske prednosti su efikasnost, kvalitet, inovativnost i razumjevanje zahtjeva
kupaca. Zaključujemo da konkurentska prednost zavisi od niza međusobno povezanih faktora
i svi oni treba da budu ispunjeni za njeno postizanje.16
5.2.Efikasnost kao temelj konkurentske prednosti
14 Mislav Ante Omazić i saradnici: ZBIRKA STUDIJA SLUČAJA DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA, Hrpsor Zagreb, 2007, str.21415 Strik F., Martić M., Đukić O., Blagojević A.: PRIRUČNIK ZA IZRADU POSLOVNOG PLANA, Program: Imam ideju, Atlantik d.o.o. 2012, str.2616 Dževad Šehić, STRATEŠKI MENADŽMENT, Sarajevo 2002, str.106
16
VISPAK
Najčešće se kao najvažnija komponenta efikasnosti navodi produktivnost zaposlenih, koja se
mjeri kao produktivnost po jednom zaposlenom. To znači da će preduzeće koje ima najveću
produktivnost po zaposlenom imati i najniže troškove po jedinici proizvodnje. Dakle, to
preduzeće će ostvariti konkurentsku prednost, u odnosu na ostale konkurente, zasnovane na
niskoj cijeni koštanja.17
Efikasnost je odnos između izlaza (outputa) i ulaza (inputa). Efikasnost je izraz kvaliteta
ekonomije kojim se mjeri racionalnost upotrebe resursa. Efikasnost je jedan od osnovnih
koncepata ekonomije, a predstavlja ostvarivanje nekog ekonomskog cilja sa minimumom
troškova, napora ili gubitaka.18 Način postizanja efikasnosti je moguć kroz primarne funkcije
u preduzeću: proizvodnja, marketing, upravljanje materijalnim tokovima, istraživanje i razvoj
i upravljanje ljudskim resursima. Još jedan od prijedloga poznatih autora za definiciju
efikasnosti jeste značenje „raditi stvari na pravi način“.19 Faktori koji su od značaja za izbor
kriterijuma efikasnosti preduzeća su: uticaj menadžera, mjerljivost ciljeva preduzeća i
karakteristike okruženja.
Vispak je kompanija koja nastoji da uz dobru opremu i proizvodne pogone, uz neiscrpan
doprinos radnika dosegne visok nivo efikasnoti. Smatramo velikom prednošću Vispaka to što
stalno unapređuju svoje proizvodne pogone, i zaključili smo kroz istraživanje o ovoj
kompaniji da Vispak pravi dobar odnos između outputa i inputa, sto je veoma bitno za
održavanje konkurentske pozicije na današnjem tržištu. U samoj grupaciji AS zaposleno je
oko 1200 radnika sa tendencijom porasta tog broja koji će u budućnosti doprinjeti još većoj
efikasnosti uz odgovarajuću i savremenu opremu i tehnologiju. Odgovornost, stručnost,
požrtvovanost i lojalnost, četiri su najvažnije odlike Vispakovih uposlenika.
17 Članak: http://www.ekof.bg.ac.rs/nastava/strategijski_m/2011/eseji/Kalicanin%20o%20hibridnoj%20generickoj%20strategiji.pdf, pristupljeno 20.12.2013.18 http://www.ljiljan.ba/bs/getwiki/Efikasnost, 20.12.201319 Drucker, Peter. THE NEW REALITIES. Rev Ed edition, Transaction Publishers, 2003
17
VISPAK
5.3.Kvalitet kao temelj konkurentske prednosti
Unapređivanje kvaliteta poslovanja postaje imperativ savremenog tržišta, a ugrađeni koncept
kvaliteta je jedan od najznačajnijih faktora koji djeluju na plasman proizvoda na
međunarodnom tržištu. Unapređivanje kvaliteta poslovanja postaje glavni faktor postizanja
konkurentske prednosti. Kvalitet poslovanja se zasniva na unapređenju produktivnosti rada i
znanja. Edvards Deming je utvrdio da kada se unapređuje kvalitet istovremeno se unapređuje
i produktivnost. Ovu međuzavisnost kvaliteta poslovanja i produktivnosti je nazvao “lančana
reakcija”.
Obzirom da je prehrambena industrija vrlo osjetljiva grana, Vispak nastoji i uspijeva da održi
tržišnu utrku po pitanju kvaliteta većine proizvoda. To govori i sama činjenica da većina
proizvoda Vispaka se nalaze na policama preko 30 zemalja svijeta.
Kvalitetom se mnogo bave menadžeri koji nalažu i razvijaju stalno nove tehnike i unapređuju
kvalitet kako bi Vispak bio korak ispred konkurencije, ne samo po pitanju proizvodnje kafe,
nego i u proizvodnji ostalih proizvoda koji imaju niže tržišno učešće. Osvrt na kvalitet
proizvoda iziskuje i velike troškove koje Vispak-ovo rukovodstvo nastoji umanjiti sa
efikasnom proizvodnjom smanjujući troškove po jedinici proizvoda.
5.4.Inovativnost kao temelj konkurentske prednosti
Danas je inovativnost ključna za preživljavanje na tržištu. Imajući u vidu prednosti koje
preduzeća ostvaruju prvim pojavljivanjem na tržištu, nudeći nove ili inovirane proizvode,
može se reći da inovativnost predstavlja najvažniji oslonac u izgradnji konkurentnosti.
Gledano dugoročno, konkurencija u stvari i jeste konkurencija inovacijama. Inovacija je jedna
od onih riječi kojom se velike kompanije razbacuju u svojim reklamnim kampanjama, a ona
podrazumijeva nešto novo, nešto novo podrazumijeva rast, a rast ipak podrazumijva veću
cijenu.20
Glavni izvor strukturalnih procjena u grani su inovacije koje dolaze iz grane, ali i izvan nje i
tako relativiziraju tržišni položaj učesnika u grani. Preduzeća inovatori mogu ostvariti
troškovne prednosti, diferencirati svoje proizvode i usluge, upravljati ekonomijom obima što
će na kraju poboljšati konkurentski položaj učesnika u grani. Diferenciranost novih ili
20 Dragan Lajović, TEHNOLOGIJA I INOVACIJE; Podgorica; 2010, str.58
18
VISPAK
inoviranih proizvoda pruža preduzećima mogućnost da ostvare visoke prodajne cijene sve do
njihovog imitiranja od strane drugih firmi što se može odgoditi uz pomoć ekonomije obima.
Kada su u pitanju inovacije, možemo reći da se kompanija Vispak drži srednjeg puta kada je u
pitanju. Tu možemo dati primjer nedavno oformljenog pogona za proizvodnju Tiru-Liru
čokoladnog jajeta koji je postao prava senzacija u očima najmlađih. Ovom inovacijom oštro
su uzdrmali poziciju postojećeg inostranog branda na bosanskohercegovačkom tržištu po
pitanju čokoladnih jaja Kinder, čime su prihvatili novi izazov. Također, neizostavna je i
Zlatna džezva koja je upisana u Ginisovu knjigu rekorda po svojoj veličini i koja je zasjenila
našu i države u regiji svojom veličinom, ali i istinskom inovacijom, orginalnosti i
prepoznatljivosti.
Preporučujemo da kompanija Vispak i u daljnjem periodu ulaže još više napora i sredstava u
inovacije, kako bi uz dobar menadžment i kreativne zaposlenike i dalje ostala tako
prepoznatljiva na tržištu. Važno je napomenuti i da Vispak treba iskoristiti potencijale svojih
zaposlenih, posebno kreativnost u stvaranju novih inovacija i održavanju dosadašnje pozicije
na tržištu.
5.5.Razumijevanje zahtjeva kupaca kao temelj konkurentske prednosti
U cilju postizanja superiorne odgovornosti prema kupcima, kao četvrtog temelja
konkurentnosti, kompanije mora biti sposobno da ponudi bolji proizvod , odnosno uslugu, od
onih koje nude njegovi konkurenti. Kompanija, dakle treba nastojati obezbjediti one
proizvode i usluge koje kupci žele. S obzirom da kupci daju ocjenu o kvalitetu proizvoda, te
da ideje o inovacijama dolaze od kupaca zaključujemo da postizanje kvaliteta, inovativnosti i
efikasnosti kao tri temelja konkurentnosti, istovremeno znači i postizanje četvrtog temelja tj.
superiorne odgovornosti prema kupcima. Da bi preduzeće izgradilo uspješan odnos sa
kupcima potrebno je da se fokusira na kupca i njegove potrebe i da pronalazi načine za bolje
zadovoljavanje tih potreba. Da bi preduzeće odgovorilo na zahtjeve svojih kupaca, prije svega
mora znati kupce. Proces približavanja zahtjevima kupaca počinje traženjem odgovora na
mnoštvo pitanja, kao što su: Ko treba proizvod? Šta kupci čine sa tim proizvodom? Gdje žele
19
VISPAK
proizvod? Kada žele taj proizvod? Fokusiranje na kupce mora početi od top menadžmenta
firme.
Bez angažovanja svih zaposlenih da se fokusiraju na kupce, bez obzira da li oni rade u
proizvodnji, marketingu, računovodstvu itd. izgradnja orijentacije ka kupcu nije moguća.
Preduzeće u cjelosti treba biti fokusirano na kupce i nastojati razumijeti i ispuniti njihove
zahtjeve. Kada su identifikovane potrebe kupaca i dobijeni odgovori na mnoštvo pitanja
vezanih za kupca, prilazi se zadovoljavanju tih potreba. Da bi bilo konkurentno preduzeće
mora odgovoriti na zahtjeve kupca u što kraćem roku. Kupci ne vole čekati bez obzira o
čemu se radi. Danas, u dinamičnim životnim uslovima, vrijeme je veoma bitan faktor, pa
stoga preduzeća moraju voditi računa o brzini zadovoljavanja potreba kupaca. Brzina se
zahtjeva u svim funkcijama preduzeća, počevši od razvoja, zatim proizvodnje, marketinga do
dostave.
Dakle, skraćivanje vremena potrebnog da se odgovori na zahtjeve kupaca znači osigurati
dostupnost informacija kupcima, unaprijediti marketing funkciju npr. Internet, koristiti
fleksibilnu tehnologiju da bi se moglo prilagoditi iznenadnim i nepredviđenim zahtjevima
kupaca, poboljšati razvojnu funkciju koja će skratiti vrijeme istraživačko razvojne djelatnosti.
Vispak teži da bude u korak sa željama i potrebama kupaca, međutim, tu se treba posvetiti
posebna pažnja koja će omogućiti da ova kompanija sazna koje su to potrebe kupaca prije
naših konkurenata kako bi na taj način omogućila da uvijek bude korak ispred drugih.
Ukoliko bi naši kupci počeli u većem obimu kupovati proizvode konkurencije, to bi bio veliki
udarac za Vispak, stoga naš prijedlog je da ne treba štediti na ulaganju u marketinške
kampanje i istraživanja kako bi u svakom trenutku znali šta to kupci od nas žele.
Kroz istaživanje smo uvidjeli da Vispak često izbacuje nove linije proizvoda i da se prilično
dobro „bori“ sa konkurencijom.Također, marketinški i reklamni program je u porastu, te
smatramo da Vispak odmjereno koristi sredstva za marketing tj. da se ne pretjeruje, ali u isto
vrijeme da te marketinške aktivnosti daju pozitivne rezultate na poslovanje, iako je to teško
mjerljivo po pitanju marketinga. Dobra strana Vispaka je i to što su društveno odgovorna
kompanija, pa tako sponzorišu fudbalsku reprezentaciju BiH, te smatramo da u budućnosti
trebaju ostvariti još više partnerstava kako bi kupci jos bolje prepoznali identitet Vispaka.
20
VISPAK
6.STRATEGIJA NA NIVOU STRATEŠKE POSLOVNE JEDINICE
Strategija na nivou strateške poslovne jedinice pokazuje plan aktivnosti, koje strateški
menadžeri primjenjuju u funkciji iskorištenja resursa i posebnih sposobnosti, različite od
drugih, u cilju dostizanja konkurentskih prednosti u odnosu na konkurente u grani.
Prema prof. Charles Hill-u tri determinante biznisa su osnova za izbor strategija na nivou
strateške poslovne jedinice:21
1. Potreba kupaca i diferencijacija proizvoda
Kupčeve potrebe su htjenja, želje ili žudnje koje mogu biti zadovoljene sa određenim
proizvodima ili uslugama koje posjeduju određene karakteristike. Karakteristike proizvoda
mogu biti polarizovane na dvije dimenzije. Prva je generičko svojstvo proizvoda. U primjeru
naše kompanije kod proizvodnje kafe Zlatna džezva ili kod proizvodnje keksa Love, Praline i
sl. generičko svojstvo jeste sposobnost da zadovolji ukuse kupaca.
Druga dimenzija jeste njegova specifičnost, diferenciranost koja ga čini drugačijim od ostalih
konkurentskih proizvoda. Kada je riječ o Zlatnoj džezvi, to može biti njen miris, pakovanje,
dok kod čokolada i namaza kao što su Tiru-liru, Chocomilk to može biti ukus, pakovanje.
2. Grupisanje kupaca i tržišna segmentacija
Tržišna segmentacija je način grupisanja kupaca preduzeća, bazirana na važnim razlikama u
izražavanju njihovih potreba i preferencija, te načinu postizanja konkurentskih prednosti
preduzeća. Preduzeće može primjeniti tri strategije vođene tržišnom segmentacijom. Prvo,
preduzeće može izabrati strategiju koja ne prepoznaje razlike u zahtjevima kupaca, tzv.
generalizacija tržišta, već se ona bazira na prosječnom kupcu. Drugo, preduzeće može izabrati
segmentaciju tržišta na bazi različitih zahtjeva kupaca i razvijati proizvode shodno tim
zahtjevima. Tako u proizvodnji Vispaka imamo mljevenu kafu Zlatna džezva koja se fokusira
na domaćinstva, ali takodjer imamo i Vispak espresso kafu koja je namijenjena hotelima,
21 Šehic Dževad; Strateški menadžment; Ekonomski fakultet u Sarajevu, str.194/95
21
VISPAK
restoranima i kafićima. I treća alternativna strategija može biti bazirana na segmentiranom
tržištu, ali se preduzeće koncentrisalo na jedan tržišni segment.
2. Izdvojena konkurentnost
Treće pitanje vezano za definisanje strategije na nivou strateške poslovne jedinice jeste koje
su to izdvojene prednosti, sposobnosti preduzeća kojim ono teži da zadovolji potrebe grupe
kupaca ili pojedinačnog kupca. Da bi zadovoljilo potrebe kupaca naše preduzeće mora biti
efikasno to jest mora ostvariti maksimalnu prodaju proizvoda uz minimalne troškove, napore i
gubitke. Zatim naši proizvodi moraju biti kvalitetni i moramo postići zadovoljstvo kupaca.
Preduzeće takodjer mora biti inovativno, to jest primjena novih ili poboljšanih ideja u
proizvodnji, pakovanju i slično, a koja donosi nove koristi u kvalitetu.
I na kraju preduzeće mora biti odgovorno prema zahtjevima kupaca i preduzeće mora stalno
pratiti zahtjeve i želje kupaca i u skladu sa tim formirati svoje proizvode.
6.1.Odabir generičkih poslovnih strategija
Michael E. Porter je prezentirao je tri generičke strategije, i to:22
1. Strategija troškovnog vodstva,
2. Strategija diferenciranja i
3. Strategija fokusiranja
Strategijom troškovnog vodstva preduzeće nastoji da ostvari povećanja tržišnog učešća na
bazi konkurentske prednosti nižih troškova u odnosu na konkurente. Preduzeće teži da na bazi
efekta krive iskustva, efikasnog korištenja resursa, ekonomije obima sniži cijene koštanja
svojih proizvoda i na toj osnovi ostvari konkurentsku prednost.
U primjeru Vispaka možemo primjetiti da je ova kompanija i pored velike konkurencije
uspjela izgraditi ekonomiju obima gdje velikom proizvodnjom smanjuje svoje troškove po
jedinici proizvoda te su u mogućnosti formirati niže prodajne cijene proizvoda u odnosu na
22 Dževad Šehić; Strateški menadžment; Ekonomski fakultet u Sarajevu; 2002.; str.198
22
VISPAK
svoje konkurente. Ako ga konkurenti slijede u smislu snižavanja prodajnih cijena, Vispak će i
dalje ostvarivati veći profit od konkurenata, jer su mu troškovi proizvodnje niži. Ukoliko se
preduzeće vodi ovom strategijom ono će ignorisati različitost tržišnih segmenata te će svoj
proizvod temeljiti na prosječnom kupcu. Razlog ovakvog stava jeste što prilagođavanje
proizvoda različitim tržišnim segmentima povećava troškove proizvodnje.
Prednosti ove strategije mogu biti:
Ako se posmatra opasnost od ulazka novih učesnika u granu, troškovni lider je niskim
troškovima proizvodnje zaštićen jer je teško novim učesnicima u grani obezbijediti niske
troškove. Zatim ako se pođe od činjenice da je troškovni lider veliki proizvođač s velikim
tržišnim učešćem, on je u situaciji da na bazi njegove pregovaračke moći, kao kupca ulaznih
elemenata, uslovljava niske nabavne cijene.
Opasnost od supstituta proizvoda je umanjena činjenicom da troškovni lider može, daljnijim
snižavanjem cijena, učiniti dodatno atraktivnim proizvode, umanjujući želju kupaca da pređu
na kupovinu supstituta. Prijetnje troškovnom lideru mogu nastati pojavom novih tehničko-
tehnoloških rješenja, kojima se snažno smanjuju troškovi proizvodnje.
Strategijom diferenciranja strateška poslovna jedinica ostvaruje jedinstvenu poziciju u grani.
Ovom strategijim preduzeće nastoji da pruža svoje proizvode ili usluge različite od ostalih u
grani. Da bi preduzeće uspješno vodilo ovu strategiju, ono mora pažljivno analizirati kupčeve
potrebe i ponašanja, da bi utvrdilo šta je to najvažnije za njih kao kupce, šta oni to najviše
vrednuju i koliko su spremni to da plate.
Uspješno diferenciranje pruža mogućnost određivanja nadprosječnih cijena za svoje
proizvode, povećanje obima prodaje i obezbjeđenje kupčeve lojalnosti prema marki njegovog
proizvoda. Preduzeće koje je prihvatilo strategiju diferenciranja bira svoj tržišni segment
ulazeći u jednu ili više tržišnih niša. Firma može nuditi proizvod dizajniran za svaku tržišnu
nišu, i u tom slučaju ona je tzv. široki diferencijator. Kada govorimo o Vispaku u okviru
strategije diferenciranja vidimo da je ta kompanija široki diferencijator jer u svojoj
proizvodnji imaju zastupljene proizvode za zadovoljavanje raličitih potreba, to jest proizvode
koji su dizajnirani za različite tržišne niše.
Preduzeća koja se opredjeljuju za ovu strategiju moraju biti svjesna da ovaj tip strategije
podrazumijeva mnoge skupe aktivnosti, kao što su istraživanje proizvoda i njegovog dizajna,
23
VISPAK
istraživanje novih tehnoloških rješenja i marketinga. Tako u primjeru Vispaka možemo
izdvojiti prepoznatljivo zeleno pakovanje kafe Zlatna džezva ili reklame kafe u Brazilu.
Budući da se strategijom diferenciranja razvija lojalnost kupca prema marki proizvoda,
preduzeće se na ovaj način zaštićuje od konkurencije. Lojalnost marki je snažna barijera za
ulazak novih učesnika u granu, jer su takva preduzeća izložena visokim troškovima stvaranja
distinktivnih prednosti, koje treba da preusmjere kupce na njihove proizvode.Da bi preduzeće
zadržalo distinktivnu prednost u odnosnu na konkurenciju onda bi ono trebalo da diferencira
svoj proizvod po osnovu kvalitete i sposobnosti ili nekih drugih nevidljivih izvora, jer tada je
preduzeće u sigurnijem položaju nego ako bi se diferenciralo po osnovu dizajna ili nekim
fizičkim osobinama koje nije teško imitirati, odnosno kopirati.
Strategija fokusiranja: Osnovna karakteristika strategije fokusiranja jeste da se ona realizuje
na određenom tržišnom segmentu. Ovom strategijom se direktno zadovoljavaju potrebe
ograničene grupe kupaca. Ova ograničena grupa kupaca bi se mogla definisati geografski,
tipom kupaca (mladi, stari, bogati, ženska, muška ili dječija populacija i sl.), ili fokusiranje na
bazi proizvodne linije. U slučaju kompanije Vispak pri proizvodnji kafe Zlatna džezva, oni su
se fokusirali na odrasle ljude, dok pri proizvodnji čokoladica Tiru-Liru u većoj mjeri su se
fokusirali na dječiju populaciju.
Strategija fokusiranja je izvedena iz dvije osnovne strategije, strategije troškovnog vodstva i
strategije diferenciranja. Ako preduzeće koristi strategiju fokusiranja na niskim troškovima,
ono se fokusira na tržišni segment na kome može ostvariti troškovne prednosti u odnosu na
troškovnog lidera koji svoje proizvode prodaje na širem tržištu. Strategija fokusiranja na bazi
diferenciranja usmjerava preduzeće na razvoj diferenciranog proizvoda, orijentisanog ka
jednom tržišnom segmentu, ili nekoliko tržišnih segmenata. Strategija fokusiranja je naročito
interesantna za mala i srednja preduzeća.23
Ni jedna od navedenih generičkih strategija nije garancija uspjeha i svaka od njih sadrži
karakteristične rizike, nezavisno u kojoj firmi se one ostvaruju.
23 Dževad Šehić; Strateški menadžment; Ekonomski fakultet u Sarajevu, str.200.
24
VISPAK
7.ANALIZA ORGANIZACIJE
Kao što je navedeno na početku ovoga rada, kompanija Vispak je jedna od najpriznatijih
bosansko-hercegovačkih kompanija. To možemo zaključiti i po prikazanim informacijama o
kompaniji. Bližu analizu organizacije, to jest njenih nekih mogućnosti kao i nedostataka ćemo
predstaviti korištenjem SWOT matrice.
SWOT matrica se svodi na analizu internih snaga (S) i slabosti (W) kompanije i njenih
vanjskih prilika (O) i prijetnji (T). Ovo je jedan veoma rasprostranjen oblik strateške analize,
koji nam pruža dobar uvid u to koliko je biznis firme dobar ili ne. SWOT analiza je
utemeljena na principima da napori formulisanja strategije moraju težiti ka dobrom odnosu
između unutrašnjih mogućnosti firme i njene vanjske situacije.24
Potencijalne snage (S)
Dobre vještine i stručnost u oblasti proizvodnje
Jaka finansijska pozicija Odgovarajuća tehnologija Iskustvo na temelju 42 godine
proizvodnje kafe Snažno oglašavanje i promocija Dobar kvalitet Veoma široka geografska pokrivenost
i sposobnost distribucije Širina palete proizvoda
Potencijalne slabosti (W)
Teže prilagođavanje nesređenom i neorganizovanom tržištu
Suočavanje sa problemima iz prošlosti
24 Dževad Šehić,:Strateški menadžment; Ekonomski fakultet u Sarajevo;2002.; Str. 264.
25
VISPAK
Potencijalne prilike (O)
Proširenje na dodatne grupe kupaca, ili na nova tržišta EU, SAD kao i zemlje Arapskog zaliva
Povećanje tržišnog učešća Iskorištavanje novih trendova na
tržištu Brend Zlatna džezva datira od
osnivanja kompanije 1972. godine Promoviranje akcije „Kupujmo
domaće“
Potencijalne prijetnje (T)
Velika konkurencija na tržištu Mogućnost ulaska novih konkurenata Postojanje sive ekonomije Državne regulative
7.1.Tržišne prilike
Kada govorimo o jednom dijelu Vispakove proizvodnje, a to je kafa informacije koju su
dobijene na osnovu analize tržišta kafe u Bosni i Hercegovini, koje je veoma razvijeno tržište,
došlo se do zaključaka da je:25
BiH 12. zemlja na svijetu po potrošnji kafe;
svaka porodica mjesečno u prosjeku izdvaja 11 KM za kafu;
godišnja potrošnja kafe u BiH iznosi 160 miliona KM.
Sorte nižeg kvaliteta poput rio, minas i robuste, a koje predstavljaju sirovinsku bazu
tradicionalne turske kafe, činile su, a i danas čine, dominantan udio u potrošnji kafe u našoj
zemlji, dok kvalitetnije vrste kafe imaju relativno manji udio na tržištu. Tržište BiH je u
regionu Istočne Evrope veoma specifično tržište kada je u pitanju potrošnja kafa nižeg
kvaliteta. Razlika je prije svega u sorti kafe koja se koristi za pripremanje tzv. turske kafe, a to
je uglavnom mješavina ili čista sorta robuste koja se smatra kafom nižeg kvaliteta. Sorte
arabika kafe, koje su uglavnom sirovinska osnova za espreso i instant kafe smatraju se
najkvalitetnijom vrstom kafe, ukus te kafe je harmoničan, blag i uticaj na organizam te je
zdraviji za digestivni trakt u odnosu.26
25 http://namirnice.ba/magazin/kofeinski-uzitak-bosanci-za-kafu-godisnje-izdvoje-160-miliona-km-istrazivanje/, pristupljeno 5.1.2014.26 http://www.oma.uino.gov.ba/bilteni/Oma_Bilten_bos_50.pdf, pristuljeno 5.1.2014.
26
VISPAK
7.2. BCG matrica
BCG ( „Boston Consulting Group“) matrica je dvodimenzionalna, odnosno strateška pozicija
kompanije, određena prema dvije dimenzije:
1. relativno tržišno učešće u kompaniji,
2. stopa rasta grane u kome se kompanija nalazi.
Stopa rasta tržišta (grane) izražava se u procentima rasta grane u odnosu na rast ekonomije u
cjelini geografskog područja posmatrane strateške poslovne jedinice. Kompanije koje se
nalaze u visoko rastućim granama pružaju mnogo bolji konkurentski položaj i bolje
prespektive u odnosu na slabo rastuće grane. Relativno tržišno učešće i stopa rasta grane, kao
dvije dimenzije BCG matrice određuju strateški položaj strateške poslovne jedinice. 27
27 Šehić Dževad; Strateški menadžment; Ekonomski fakultet u Sarajevu; 2002; str. 241
27
160 miliona KM godišnje
na kafu
140 miliona KM na bosansku
20 miliona KM instant kafa
Od 3 stanovnika BiH 2 su konzumenti kafe
VISPAK
Slika 2. Prikaz BCG matrice
Kao što je vidljivo na slici, matricu čine četiri polja : zvijezde, upitnici, krave muzare i psi.
Zvijezde predstavljaju tipične tržišne lidere, čiji su prizvodi na vrhuncu krive životnog ciklusa
i obično su one u stanju da generišu dovoljno novca da održe njihovo tržišno učešće.
Upitnici označavaju nove proizvode koji još uvijek nemaju visoko tržišno učešće, ali zato
pripadaju visoko atraktivnim granama, te kao takvi mogu pružiti priliku za dugoročni profit i
rast.
Krave muzare označavaju strateške poslovne jedinice, koje karakterišu visoko tržišno učešće,
ali pripadaju granama koje nemaju perspektivu. Kao proizvodi koji su u silaznoj liniji svog
životnog ciklusa, sa visokim tržišnim učešćem donose gotovinu koja se ne investira u njihov
razvoj već se najčešće ta sredstava usmjeravaju ka proizvodima označenim upitnicima.
Psi su strateške poslovne jedinice čiji proizvodi pripadaju slabo rastućim, dakle neatraktivnim
granama, a uz to imaju i nisko tržišno učešće. Riječ je proizvodima koji imaju negativan neto
novčani tok, a da bi prerastao u pozitivan najčešće su potrebne velike investicije koje ipak
nisu garancija za uspjeh.
U daljem našem radu će biti prestavljeni proizvodi koji po našem mišljenje zaslužuju poziciju
zvijezde i psa u kompaniji Vispak. Poziciju zvijezde svakako zaslužuje kafa „Zlatna džezva“,
a za poziciju psa u okviru BCG matrice odlučili smo se za „Snack proizvode“.
Zvijezde: kafa „Zlatna džezva“ je svakako sinonim za pravu bosansku kafu koja je poznata
u Bosne i Hercegovine, ali i šire. Iz podataka predstavljenih u našem radu, a i podataka koji se
pojavljuju u medijima svakako da smo svjedoci da ova kafa postaje tržišni lider i da se u
zadnje dvije godine dana nalazi na vrhuncu svog životnog ciklusa.
28
VISPAK
Prodajom ove kafe ostvaruju se ogromni profit koji omogućava kompaniji Vispak da ulaže u
poboljšanje kvalitete proizvodnje i pakovanja kafe, a svakako i marketinške aktivnosti koja je
doprinjela ovome povećanju prodaju. Međutim, Vispak ne bi trebao da podcijeni svoje kupce
i da prestane da poboljšava svoj proizvod, jer ukoliko to uradi kupci će sigurno reagovati
smanjenjem prodaje. Iz svega navedenog, zaključujemo da u okviru poslovanja i palete
proizvoda Vispaka kafa „Zlatna džezva“ svakako zaslužuje poziciju zvijezde.
Psi: Smatramo da u ovom radu kao poziciju psa u okviru BCG matrice trebamo predstaviti
snack proizvodi od kojih su: snack flips, kikiriki i kikiriki maslac. To su proizvodi koji u
okviru kompanije Vispak imaju relativno nisko tržišno učešće. Snack proizvodi ukoliko bi bili
jedini proizvod Vispaka, smatramo da kompanija ne bi ostvarila ovako visoke rezlutate i
sigurnu poziciju na tržištu. Promjena ove situacije moguća je ukoliko kompanija odluči da
uloži sredstva u poboljšanje proizvoda, međutim, ni to nije garancija da će taj proizvod uspjeti
na tržištu. Svakako da ovim proizvodima ne ide u korist što se ne ulažu sredstva u njihovu
kvalitetu, jer je to ono što odbija kupce prilikom kupovine, pa se oni iz tog razloga odlučuju
za kupovinu supstituta.
Menadžment kompanije treba da bude svjestan da većina kupca kod prehrambenih proizvoda
prvo gleda kvalitetu, a tek onda cijenu i zbog toga ne mogu da na tržištu ponude proizvod
niske kvalitete, jer čak i ako je on jeftiniji od ostalih proizvoda, mislimo da će ipak u kupovini
presuditi kvalitet, a ne cijena. Ako Vispak odluči da promijeni situaciju na tržištu treba da
uloži sredstva u poboljšanje ovog proizvoda i da napravi marketinšku kampanju koja će
pokazati javnosti promjene koje su urađene kod ovih proizvoda. Ukoliko se kompanija ne
odluči za ovu varijantu onda je možda bolje da povuku ove proizvode sa tržišta i da sredstva
usmjere prema proizvodima koji ostvaraju značajne prihode.
7.3. Rezultati provedenih strategija
Nakon preuzimanja Vispaka u AS group krajem 2010. godine, već u polovini 2011. plasirali
su 15 novih proizvoda na domaćem tržištu. Projekt uvođenja novih proizvoda obuhvatio je
sve proizvodne programe Vispaka, kao što su program kafe, gotovih jela, čokoladni program,
snack i program praškastih proizvoda. Jedan on načina izlaska iz stanja nekontrolisanog
29
VISPAK
trgovinskog deficita, pokretanje i razvoj proizvodnje je u cilju zadovoljenja potreba
bosanskohercegovačkog tržišta.
Riječ je o domaćim proizvodima kreiranim po svjetskim standardima, unaprijeđenje kvaliteta,
sa novim okusima, savremenom i dopadljivim pakovanjem. Sa tehnološkog aspekta u
potpunosti je iskorišteno vlastito znanje i postojeći proizvodni kapacitet, uz uključenje
vlastitih investicijskih izvora. Iste te godine, u mjesecu maju je zabilježena rekordna mjesečna
prodaja i poizvodnja u njenoj poslijeratnoj historiji. Plasirani su proizvodi na tržište u
vrijednosti 2.411.483,90 KM, a sama proizvodnja iznosila je 2.464.376 KM. Svi segmenti
proizvoda Vispaka bilježili su porast prodaje, kako iz programa kafe s brendovima „Zlatna
džezva“ i „Esspresso“, tako i proizvodi iz Vispakovog programa „Bosanske kuhinje“.
Bruto realizacija bosanskohercegovačke prehrambene industrije Vispak d.d. za prvih osam
mjeseci 2011. iznosila je 17.472.715 KM, što je za preko 30 posto bolji rezultat u odnosu na
isti period prethodne godine. Trend rasta proizvodnje i prometa u 2011. godini nastavljen je
novim obaranjem rekordne mjesečne prodaje u augustu. Tako je prema rezultatima za juli
mjesec, bruto prihod Vispaka 2.855.967,04 KM, što je za 36,49 posto više u odnosu na isti
mjesec lani, dok je neto realizacija veća za 56,24 posto.28I ostali finansijski pokazatelji za
period prvih osam mjeseci 2011. godine pokazuju pozitivan trend. Neto realizacija u prvih
osam mjeseci je veća u odnosu na 2010. godinu za 26,65 posto, naplata je veća za 40,53
posto, dok su potraživanja manja za 56,62 posto.
Do punog izražaja došao je, u prvom redu, kvalitet Vispakove kafe, a zatim i ostalih
proizvoda. Plasman kafe u prošloj godini je za 17 posto veći u odnosu na prijeratnu
realizaciju, čime je postignut najbolji rezultat u četredesetogodišnjoj historiji Vispaka. Ističe
se brand Zlatna džezva, a slijede ga Espresso, Bosnia i Viscafe. Istodobno, realizacija kafe u
2011. godini veća je za 32 posto u odnosu na 2010. godinu. Najviše se izvozilo u
Makedoniju.29
Svoje proizvode lansiraju i na Američko tržište. Tako su 2012. godine, nakon plasiranja 10
novih proizvoda pod nazivom „Tajna“, uslijedila je prva velika narudžba iz Sjedninjenih
28 http://www.halal.ba/site/index.php?option=com_content&view=article&id=650%3Avispak-postigao-rekordne-rezultate-proizvodnje-i-prodaje&catid=52%3Anovosti&Itemid=105&lang=ba, pristupljeno 20.12.2013.29 http://www.asgroup.ba/page.aspx?pID=4069, pristupljeno 10.2.2014.
30
VISPAK
Američkih Država. Također, te iste godine se realizovala prvu pošiljka Bosnia kafe na tržište
Republike Turske. Pored turskog tržišta proizvodi Vispaka su se našli u Saudijskoj Arabiji i
ostalim zeljama Zaljeva. Vispakov najpoznatiji brend Zlatna Džezva,našla se u najvećem
lancu trgovina na svijetu američkom Walmart-u, a također je uvrštena i u ponudi
Amazon.com, najvećoj svjetskoj internet – trgovini. Na taj način Zlatna džezva postaje
globalno dostupna svim ljubiteljima prave bosanske kafe. Osim Zlatne džezve, u ponudi
Amazon.com nalazi se i Vispak espresso, te Zlatna kocka.30
30 http://www.asgroup.ba/news.aspx?nID=12405, pristupljeno 8.1.2014.
31
VISPAK
8.STRATEŠKA KONTROLA
Strateška kontola obuhvata opšte vredovanje strateškog plana, organizacionih aktivnosti i
rezultata. Predstavlja aktivnost pomoću kojeg menadžeri nadgledaju aktivnosti koje se
odvijaju u preduzeću, njegovim dijelovima, s ciljem utvrđivanja u kojoj su mjeri se
realizovani strateški ciljevi. S ovom kontrolom, top menadžment obezbjeđuje informacije
koje služe kao osnova eventualnih korektivnih aktivnosti.31
Menadžment preduzeća smatra da je kontrola neophodna pošto u današnjoj privredi često
dolazi do problema u provođenju strateških odluka. Uspješnost provedenih strategija, prema
riječima direktora Vispak-a Rusmira Hrvića je : “Razlog za ovako brzu konsolidaciju,
pozitivne i pomalo iznenađujuće rezultate Vispaka, objašnjavam prije svega domaćinskim
odnosom prema poslovanju, veoma kvalitetnoj distribuciji, novom motiviranošću i
angažmanom naših radnika u Vispaku i cijeloj Grupaciji, kao i raznovrsnošću prodajnih
aktivnosti na tržištu i tržišnoj poziciji koju ima AS d.o.o. od ranije.“32
Na osnovu ovoga vidimo da menadžment Vispak-a djeluje na stvaranju sistema kontrole, što
podrazumijeva definisanje standarda koji omogućavaju poređenje ostvarenog i očekivanog na
osnovu čega se mogu ustanoviti odstupanja i poduzeti neke korektivne aktivnosti. Također
treba napomenuti da strateška kontrola nije samo naknadna reakcija na ono što se desilo, već
omogućava držanje strateškog pravca preduzeća, kao i predviđanje novih pojava na koje
preduzeće treba da reaguje33.
U slučaju preduzeća Vispak kao cjeline strateške kontole koje se uzimaju kao bitne su tržišno
učešće i stopa rasta. Mjerenje ovih kontrolnih tačaka omogućavaju izvještaji o bilansu stanja,
bilansu uspjeha i toku novčanih sredstava. Vispak također smatra i to da je jedan od
najbitnijih aspekata kontrole i standardi kvalitete koji treba da odgovaraju očekivanjima
potrošača za svoje proizvode. Standardi koji su važni za Vispak su:
fizički standardi;
troškovi;
31 Dževad Šehić,:Strateški menadžment. Sarajevo 2002 str.32232 http://www.halal.ba/site/index.php?option=com_content&view=article&id=650%3Avispak-postigao-rekordne-rezultate-proizvodnje-i-prodaje&catid=52%3Anovosti&Itemid=105&lang=ba33Dževad Šehić,:Strateški menadžment. Sarajevo
32
VISPAK
programski standardi (vrše se praćenja ostvarenja pojedinih programa sa aspekta troškova i
vremena);
neopipljivi standardi (efekti provedenih promotivnih akcija, sposobnosti operativnog
menadžera );
ciljni standardi ( standardi izvedeni iz ciljeva).
33
VISPAK
9.ZAKLJUČAK
Nakon provedenog istraživanja i predstavljenog rada prije svega možemo zaključiti da kada
govorimo o Vispaku, da svakako govorimo o jednoj velikoj kompaniji koja je svojim
poslovanjem izgradila ime i prepoznatljivost ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u svijetu.
Svemu tome, doprinjela je i odluka AS group da se uključi u poslovanje Vispaka, to jest da
napravi Vispak svojom strateškom poslovnom jedinicom.
U ovom strateškom planu pokazali smo kako kompanija posluje, ko su njeni konkurenti, koje
su njene snage i slabosti i na kraju dolazimo do zaključka da iznenadno povećanje prodaje
proizvoda kompanije, posebno kafe “Zlatna džezva” sigurno je rezultat dobrog poslovanja AS
group. AS group je svojim radom prije preuzimanja Vispaka, stvorila svoje dugogodišnje
saradnike, kojima je odlučila ponuditi i proizvode iz palete Vispaka. To je omogućilo da se
nekim zaboravljenim proizvodima Vispaka ponovo otvore vrata na tržište i da im se poveća
prodaja.
Kompanija Vispak ne treba da štedi na stalnim ispitivanjima tržišta, promjena, očekivanja i
želja kupaca, kako bi omogućila da na vrijeme zadovolji potrebe kupaca. Zaposleni
kompanije uvijek trebaju da imaju na umu kako priča svake kompanije, pa tako i ove počinje i
završava sa riječju “kupac”, jer čitava proizvodnja i napor se ulažu kako bi stvorili i zadržali
lojalnog kupca.
Vispak je možda najbolji primjer kako se može vratiti “stari sjaj” kompaniji ukoliko je
preuzme uspješna kompanija, sa kvalifikovanim zaposlenim, koji će svojim znanjem,
sposobnostima i vještinama omogućiti ostvarivanje postavljenih ciljeva.
34
VISPAK
10.LITERATURA
1. John R. Monatnari, Cyril P.Morgan i Jeffrey S. Bracker: STRATEGIC MANAGEMENT; A Choice Approach, The Dryden Press; 1990
2. David A. Aker: DEVELOPING BUSINESSS STRATEGIES;5th Edition; John Wiley&Sons; Inc., 1998
3. Dževad Šehić: STRATEŠKI MENADŽMENT; Ekonomski fakultet u Sarajevu; 2002
4. Michael E. Porter: ON COMPETITION; A Harvard Business Review Book; 1998
5. Charles L. Hill I Gareth R. Jones: STRATEGIC MANAGEMENT THEORY; An Integrated Approach; Forth edition; 1998
6. Zijada Rahimić i Šehić Dževad: MENADŽMENT; Ekonomski fakultet u Sarajevu, 2009
7. Mislav Ante Omazić i saradnici: ZBIRKA STUDIJA SLUČAJA DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA;Hrpsor Zagreb; 2007
8. Strik F., Martić M., Đukić O., Blagojević A.: PRIRUČNIK ZA IZRADU POSLOVNOG PLANA;Program: Imam ideju; Atlantik d.o.o.; 2012
9. Drucker Peter: THE NEW REALITIES; Transaction Publishers; 2003
10. Dragan Lajović: TEHNOLOGIJA I INOVACIJE; Podgorica; 2010
11. http://www.asgroup.ba/content.html?id=4069 pristupljeno 29.12.2013.
12. http://www.asgroup.ba/page.aspx?pID=4135 , pristupljeno 27.12.2013.
13. http://www.ekapija.com/website/bih/page/818042 , pristupljeno 12.2.2014.14. http://www.finbiz.ba/novost/-vispak-uduplao-prihode-najve-a-d-ezva-na-svijetu-ide-
u-brazil-/1584, pristupljeno 12.2.2014.
15. http://www.ekof.bg.ac.rs/nastava/strategijski_m/2011/eseji/Kalicanin%20o %20hibridnoj%20generickoj%20strategiji.pdf, pristupljeno 20.12.2013.
16. http://www.ljiljan.ba/bs/getwiki/Efikasnost , 20.12.2013
35
VISPAK
17. http://namirnice.ba/magazin/kofeinski-uzitak-bosanci-za-kafu-godisnje-izdvoje-160- miliona-km-istrazivanje/, pristupljeno 5.1.2014.
18. http://www.oma.uino.gov.ba/bilteni/Oma_Bilten_bos_50.pdf , pristuljeno 5.1.2014.
36
VISPAK
11.SADRŽAJ
1.UVOD......................................................................................................................................22.OSNOVNE INFORMACIJE O KOMPANIJI.........................................................................3
2.1. Kratak historijat Vispaka.................................................................................................32.2. Djelatnost kompanije.......................................................................................................42.3.Zlatna džezva i njen simbol..............................................................................................52.4.Opći podaci o kompaniji...................................................................................................62.5.Misija i vizija kompanije..................................................................................................7
3. GLAVNI STAKEHOLDERI..................................................................................................94.ANALIZA VANJSKOG OKRUŽENJA...............................................................................11
4.1. Porterov lanac vrijednosti..............................................................................................114.2. Mogućnost ulaska potencijalnih konkurenata u granu...................................................124.3. Konkurencija između postojećih učesnika u grani........................................................12
4.3.1. Konkurentska struktura grane.................................................................................134.3.2. Izlazne barijere........................................................................................................13
4.4. Pregovaračka snaga kupaca...........................................................................................144.5. Pregovaračka moć dobavljača........................................................................................154.6. Opasnost zamjene proizvoda.........................................................................................15
5.KONKURENTSKE PREDNOSTI........................................................................................165.1.Temelji konkurentske prednosti......................................................................................165.2.Efikasnost kao temelj konkurentske prednosti...............................................................175.3.Kvalitet kao temelj konkurentske prednosti...................................................................185.5.Razumijevanje zahtjeva kupaca kao temelj konkurentske prednosti..............................19
6.STRATEGIJA NA NIVOU STRATEŠKE POSLOVNE JEDINICE...................................216.1.Odabir generičkih poslovnih strategija...........................................................................22
7.ANALIZA ORGANIZACIJE................................................................................................257.1.Tržišne prilike.................................................................................................................267.2. BCG matrica..................................................................................................................277.3. Rezultati provedenih strategija......................................................................................29
8.STRATEŠKA KONTROLA.................................................................................................329.ZAKLJUČAK........................................................................................................................3410.LITERATURA....................................................................................................................3511.SADRŽAJ............................................................................................................................37
37