STRUKTURA, EVOLUCIJA I STRUKTURA, EVOLUCIJA I INSTITUCIJE EUINSTITUCIJE EU

Prof. dr. sc. Tamara ĆapetaProf. dr. sc. Tamara Ćapeta

ProfProf. dr. sc. Iris Goldner Lang. dr. sc. Iris Goldner Lang

Pravni fakultet Sveučilišta u ZagrebuPravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

MOTIVI EUROPSKE MOTIVI EUROPSKE INTEGRACIJEINTEGRACIJE

Sigurnost i mir i želja da se Njemačka drži Sigurnost i mir i želja da se Njemačka drži pod kontrolom integriranjem unutar Europepod kontrolom integriranjem unutar Europe

Stvaranje zajedničkog tržištaStvaranje zajedničkog tržišta Gospodarsko blagostanjeGospodarsko blagostanje Samostojnost u odnosu na nove svjetske Samostojnost u odnosu na nove svjetske

supersile (SAD/SSSR)supersile (SAD/SSSR) Stvaranje demokratskog identiteta Europe i Stvaranje demokratskog identiteta Europe i

alternative totalitarizmu i nacionalizmualternative totalitarizmu i nacionalizmu

- Koji motivi su ostali isti a koji su - Koji motivi su ostali isti a koji su promijenjeni, koji ciljevi su ostvareni?promijenjeni, koji ciljevi su ostvareni?

CHURCILLOV GOVOR- CHURCILLOV GOVOR- ZÜRICH, 1946ZÜRICH, 1946

““Prvi korak u ponovnom osnivanju europske Prvi korak u ponovnom osnivanju europske obitelji mora biti partnerstvo između obitelji mora biti partnerstvo između Francuske i Njemačke. Samo na taj način Francuske i Njemačke. Samo na taj način Francuska može ponovno preuzeti moralno Francuska može ponovno preuzeti moralno vodstvo Europe. Nema oživljavanja Europe vodstvo Europe. Nema oživljavanja Europe bez duhovno snažne Francuske i duhovno bez duhovno snažne Francuske i duhovno snažne Njemačke. Struktura snažne Njemačke. Struktura Sjedinjenih Sjedinjenih europskih državaeuropskih država, ako će biti solidno i , ako će biti solidno i pravilno izgrađena, smanjit će važnost pravilno izgrađena, smanjit će važnost materijalne snage pojedinih država. Manje materijalne snage pojedinih država. Manje države bit će jednako vrijedne kao i velike i države bit će jednako vrijedne kao i velike i gradit će svoje dostojanstvo na doprinosima gradit će svoje dostojanstvo na doprinosima zajedničkom cilju.”zajedničkom cilju.”

SCHUMANOVA SCHUMANOVA DEKLARACIJA, 1950. DEKLARACIJA, 1950.

GODINAGODINA Francuski ministar vanjskih poslova Francuski ministar vanjskih poslova

Robert Schuman 9. svibnja 1950. Robert Schuman 9. svibnja 1950. godine predstavio je prijedlog godine predstavio je prijedlog ujedinjenja proizvodnje ugljena i ujedinjenja proizvodnje ugljena i čelika Francuske i Njemačke što je čelika Francuske i Njemačke što je dovelo do stvaranja Europske dovelo do stvaranja Europske zajednice za ugljen i čelik i čime je zajednice za ugljen i čelik i čime je stvoren politički okvir za buduću stvoren politički okvir za buduću europsku naddržravnu zajednicu - europsku naddržravnu zajednicu - Europsku unijuEuropsku uniju

5/1950

4/1951 5/1952

7/1952

3/1953

8/1954

5/1955

kraj ´55početak ´57

potipisivanje3. 1957.

PotpisivanjeUgovora EZUČ

Ugovor o osnivanjuEuropskeobrambenezajednice (EOZ)

Sastavljen ug. oEuropskoj pol.zajednici (EPZ)

Propast UgovoraEOZ i EPZ

Konferencija uMessini: temeljnaodluka o osnivanjuEEZ i EURATOM-a

Njemačkapristupa NATO-u

Pariška konferencija:Konačni dogovor ozajedničkom tržištu izajednici za at.energiju

Ugovor EZUČstupa na snagu

Schumannov plan

PotpisivanjeRimskihugovora(EEZ/Euratom)

Stupio nasnagu

1.1.1958.

OSNIVAČKI UGOVORIOSNIVAČKI UGOVORI

1951. 1951. Europska zajednica za ugljen Europska zajednica za ugljen i čeliki čelik

(ugovor istekao 2002.)(ugovor istekao 2002.)

1957. 1957. Europska ekonomska Europska ekonomska zajednicazajednica

1957. 1957. Europska zajednica za Europska zajednica za atomsku atomsku

energiju (Euratom)energiju (Euratom)

1992. 1992. Europska unijaEuropska unija (Ugovor iz (Ugovor iz Maastrichta)Maastrichta)

KAKO SE MIJENJAJU KAKO SE MIJENJAJU OSNIVAČKI UGOVORI EUOSNIVAČKI UGOVORI EU

Međuvladina konferencija - šefovi Međuvladina konferencija - šefovi država i vlada članica EU usuglase i država i vlada članica EU usuglase i potpišu tekst amandmana potpišu tekst amandmana

Amandmani stupaju na snagu jedino Amandmani stupaju na snagu jedino ako ih ratificiraju sve države članiceako ih ratificiraju sve države članice

Postupak ratifikacije – relevantni Postupak ratifikacije – relevantni Ustavi pojedinih članicaUstavi pojedinih članica

IZMJENE OSNIVAČKIH IZMJENE OSNIVAČKIH UGOVORAUGOVORA

Jedinstveni europski aktJedinstveni europski akt, 1986. , 1986. – na snazi 1. srpnja 1987.na snazi 1. srpnja 1987.

MaastrichtMaastricht, 1992. , 1992. – na snazi 1. studenog 1993.na snazi 1. studenog 1993.

AmsterdamAmsterdam, 1997. , 1997. – na snazi 1. svibnja 1999.na snazi 1. svibnja 1999.

NicaNica, 2001. , 2001.

- na snazi 1. veljače 2003.- na snazi 1. veljače 2003. LisabonLisabon, 13. prosinca 2007., 13. prosinca 2007.

- na snazi 1. prosinca 2009.- na snazi 1. prosinca 2009.

“VALOVI PROŠIRENJA” EU

19511951 Belgija, Francuska, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg i Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska (EZUČ)Nizozemska (EZUČ)(1957 EEZ i EURATOM)(1957 EEZ i EURATOM)

19731973 Danska, Irska i Velika Danska, Irska i Velika BritanijaBritanija

19811981 GrčkaGrčka 19861986 Portugal i ŠpanjolskaPortugal i Španjolska 19951995 Austrija, Finska i Austrija, Finska i

ŠvedskaŠvedska 20042004 Cipar, Češka, Estonija, Cipar, Češka, Estonija,

Litva, Latvija, Mađarska, Malta, Litva, Latvija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovačka, Poljska, Slovenija, Slovačka,

20072007 Bugarska i Rumunjska Bugarska i Rumunjska ??

RAZDOBLJA NAPRETKA I RAZDOBLJA NAPRETKA I KRIZAKRIZA

1950-te – sredine 1960-ih – počeci1950-te – sredine 1960-ih – počeci(EZUČ (EZUČ → → napuštanje EOZ-a i EPZ-a napuštanje EOZ-a i EPZ-a → EEZ i Euratom→ EEZ i Euratom))

Sredina 1960-tih – 1986 – krizaSredina 1960-tih – 1986 – kriza(“Kriza prazne stolice” 1965. (“Kriza prazne stolice” 1965. → luksemburški → luksemburški kompromis 1966. → Jedinstveni europski akt 1987.)kompromis 1966. → Jedinstveni europski akt 1987.)

1986 – 1993 – uspjeh1986 – 1993 – uspjeh (Ugovor iz Maastrichta – stvaranje EU)(Ugovor iz Maastrichta – stvaranje EU)

1993 – 2005 – širenje i konsolidacija1993 – 2005 – širenje i konsolidacija 2005 – 2009 – ustavna/kriza identiteta2005 – 2009 – ustavna/kriza identiteta

(propast Ustavnog ugovora referendumima u Fr. i (propast Ustavnog ugovora referendumima u Fr. i Nizoz. → Lisabonski ugovor 12.6.2008. odbačen na u Nizoz. → Lisabonski ugovor 12.6.2008. odbačen na u Irskoj)Irskoj)

2009 - … - Lisabonski ugovor na snazi2009 - … - Lisabonski ugovor na snazi

Ugovor o Ustavu za Europu Ugovor o Ustavu za Europu potpisan je 29. listopada 2004.potpisan je 29. listopada 2004.

Ugovor o Ustavu za Europu odbili su Ugovor o Ustavu za Europu odbili su 29. svibnja 2005. francuski građani 29. svibnja 2005. francuski građani i 1. lipnja 2005. nizozemski građanii 1. lipnja 2005. nizozemski građani

Nakon propasti Ustavnog Nakon propasti Ustavnog ugovoraugovora

13. prosinca 2007. usvojen Lisabonski 13. prosinca 2007. usvojen Lisabonski ugovor:ugovor:– Iz teksta izbačena državotvorna retorika Iz teksta izbačena državotvorna retorika

– nestaje zastava, himna, neki nazivi kao – nestaje zastava, himna, neki nazivi kao Ministar vanjskih poslova ili europski Ministar vanjskih poslova ili europski zakonzakon

– Sadržaj, iako drugačije raspoređen, Sadržaj, iako drugačije raspoređen, uglavnom istiuglavnom isti

– Vraćena stara tehnika amandmana na Vraćena stara tehnika amandmana na amandmaneamandmane

Rezultat: isti sadržaj u nejasnijem Rezultat: isti sadržaj u nejasnijem paketupaketu

Ipak, to je Ipak, to je omogućilo omogućilo državama državama članicama da članicama da ratificiraju ratificiraju Lisabonski ugovor Lisabonski ugovor bez održavanja bez održavanja referenduma,referenduma,

osim u Irskoj …osim u Irskoj …

Irska: 12. lipnja 2008.Irska: 12. lipnja 2008.

IRSKOIRSKO “ “nene””

Nije posljedica nepopularnosti EU u Irskoj (Eurobarometer 69, lipanj 2008 – 82% irskih glasača izjavilo je da je Irska imala koristi od članstva u EU)

Što je s funkcioniranjem institucija? – 42% irskih “ne” glasača i 33% “da” glasača smatralo je da institucije EU neće biti blokirane u radu

OPCIJEOPCIJE

1) Ponovni pregovoriPolitička volja? Promjena teksta zahtijevala bi nove ratifikacije

2) Odustajanje od promjena3) Novi irski referendum

RJEŠENJARJEŠENJA1) Dodatne povlastice za Irsku – 76% irskih “ne” glasača i 38% “da” smatralo je da će glas protiv omogućiti irskoj vladi ponovne pregovore o “izuzecima” od primjene Osnivačkih ugovoraa) 1 Povjerenik po DČ-i (6% “ne” glasača)Čl. 17(5) EU: “Od 1. studenog 2010, Komisija će se sastojati od broja članova, uključujući Predsjednika i Visokog predstavnika, koji će odgovarati dvije trećine broja država članica, osim ako Europsko vijeće, nastupajući jednoglasno, ne odluči promijeniti ovaj broj.” Status quo može ići u koristi snage Komisije, ali ne i njene učinkovitosti u odlučivanju

RJEŠENJARJEŠENJA

b) Irska vojna neutralnost (6%)c) Zaštita poreznog sustava–(6%)d) Istospolni brakovi, abortus, eutanazija (2%)e) Izbjegavanje navale imigranata (1%)

Irska na popravnom ispitu: Irska na popravnom ispitu: 2. listopada 2009.2. listopada 2009.

67% ZA67% ZA

UGOVORNA STRUKTURAUGOVORNA STRUKTURANICA - LISABONNICA - LISABON

Ugovor o Europskoj Ugovor o Europskoj unijiuniji

Ugovor o Europskoj Ugovor o Europskoj zajednicizajednici

Ugovor o Europskoj Ugovor o Europskoj zajednici za zajednici za atomsku energijuatomsku energiju

Ugovor o Europskoj Ugovor o Europskoj unijiuniji

Ugovor o Ugovor o funkcioniranju EU funkcioniranju EU

Ugovor o Europskoj Ugovor o Europskoj zajednici za zajednici za atomsku energijuatomsku energiju

EUROPSKA UNIJA DO EUROPSKA UNIJA DO LISABONALISABONA

EUROPSKA UNIJAEUROPSKA UNIJA ciljevi, institucije, načelaciljevi, institucije, načela

Prostor slobode, sigurnosti i pravde

EUROPSKA ZAJEDNICA

naddržavnaorganizacija

EZUČ (istekao)EUROATOM

ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA

(CFSP)

međudržavni oblici suradnje

POLICIJSKA II PRAVOSUDNA

SURADNJA U KAZNENIM

STVARIMA (PJC)

međudržavni oblici suradnje

EUROPSKA ZAJEDNICA EUROPSKA ZAJEDNICA (I. stup)(I. stup)

Europska zajednicaEuropska zajednica– slobodno kretanje roba, slobodno kretanje roba,

radnika, usluga i kapitala, radnika, usluga i kapitala, – poljoprivreda poljoprivreda – vize, azil, migracijevize, azil, migracije– prijevozprijevoz– tržitržiššno natjecanje, no natjecanje,

oporezivanje i oporezivanje i harmonizacijaharmonizacija

– gospodarska i monetarna gospodarska i monetarna politikapolitika

– zapozapoššljavanjeljavanje– zajednička trgovinska zajednička trgovinska

politikapolitika– carinska suradnjacarinska suradnja

– socijalna politika, socijalna politika, obrazovanjeobrazovanje

– kulturakultura– javno zdravljejavno zdravlje– zazašštita potrotita potroššačaača– transeuropske mrežetranseuropske mreže– industrijaindustrija– gospodarska i drugospodarska i drušštvena tvena

povezanostpovezanost– istraživanje i tehnoloistraživanje i tehnološški ki

razvojrazvoj– okoliokolišš– razvojna suradnjarazvojna suradnja

EuratomEuratom

ZAJEDNIČKA VANJSKA I ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA SIGURNOSNA POLITIKA

(II. stup)(II. stup)

Vanjska politikaVanjska politika suradnja, zajednička stajalisuradnja, zajednička stajališšta i mjere, ta i mjere,

očuvanje mira, ljudska prava, očuvanje mira, ljudska prava, demokracija, pomoć državama ne-demokracija, pomoć državama ne-članicamačlanicama

Sigurnosna politikaSigurnosna politika pitanja vezana uz sigurnost EU, pitanja vezana uz sigurnost EU,

razoružanje, financijski aspekti obrane, razoružanje, financijski aspekti obrane, dugoročno sigurnosni okvir Europedugoročno sigurnosni okvir Europe

POLICIJSKA I POLICIJSKA I PRAVOSUDNA SURADNJA PRAVOSUDNA SURADNJA U KAZNENIM STVARIMA U KAZNENIM STVARIMA

(III. stup)(III. stup) sprečavanje i suzbijanje rasizma i ksenofobijesprečavanje i suzbijanje rasizma i ksenofobije sprečavanje i suzbijanje organiziranog i sprečavanje i suzbijanje organiziranog i

drugog kriminala, osobito terorizma, drugog kriminala, osobito terorizma, trgovanja osobama i kaznenih djela protiv trgovanja osobama i kaznenih djela protiv djece, nezakonite trgovine drogom i djece, nezakonite trgovine drogom i nezakonite trgovine oružjem, korupcije i nezakonite trgovine oružjem, korupcije i prijevaraprijevara

PRAVO EUROPSKE UNIJEPRAVO EUROPSKE UNIJE

Pravo Europskih zajednica (I. stup)Pravo Europskih zajednica (I. stup) Pravo II. stupaPravo II. stupa Pravo III. stupaPravo III. stupa

KARAKTERISTIKE PRAVA KARAKTERISTIKE PRAVA EUROPSKE ZAJEDNICEEUROPSKE ZAJEDNICE

prijenos suverenih prava država članica prijenos suverenih prava država članica na Zajednicuna Zajednicu

poseban pravni sustav poseban pravni sustav izravan učinakizravan učinak nadređenost prava Zajednicenadređenost prava Zajednice

KARAKTERISTIKE PRAVA KARAKTERISTIKE PRAVA II. I III. STUPAII. I III. STUPA

Zajedničko djelovanje država članica na Zajedničko djelovanje država članica na međudržavnoj razinimeđudržavnoj razini

nema prijenosa suverenih prava država nema prijenosa suverenih prava država članica na EU; države članice i dalje su članica na EU; države članice i dalje su isključivo odgovorne za politike iz oba stupaisključivo odgovorne za politike iz oba stupa

odredbe nemaju izravni učinakodredbe nemaju izravni učinak odredbe nisu nadređene nacionalnom pravuodredbe nisu nadređene nacionalnom pravu suradnja se samo u određenoj mjeri oslanja suradnja se samo u određenoj mjeri oslanja

na institucije Zajednicena institucije Zajednice

NAJVAŽNIJE IZMJENE U NAJVAŽNIJE IZMJENE U LISABONSKOM UGOVORULISABONSKOM UGOVORU

Struktura EU – nestaju stupovi, Struktura EU – nestaju stupovi, nestaje EZnestaje EZ

Jasnija vertikalna podjela ovlastiJasnija vertikalna podjela ovlasti Institucionalne promjeneInstitucionalne promjene Promjene u načinu i Promjene u načinu i

instrumentima odlučivanja instrumentima odlučivanja

Institucije EU

II I III

ZVSP Područja nadležnosti bivše EZ

+ PPS

EU PO LISABONUEU PO LISABONU

PROMJENE U PROMJENE U STRUKTURI EUSTRUKTURI EU

I. i III. stup dosadašnje EU spajaju se i I. i III. stup dosadašnje EU spajaju se i to tako da se III. stup podvrgava to tako da se III. stup podvrgava nadnacionalnim metodama I. stupanadnacionalnim metodama I. stupa

EZ prestaje postojati kao zasebna EZ prestaje postojati kao zasebna pravna osoba (Euratom i dalje postoji)pravna osoba (Euratom i dalje postoji)

EU dobiva pravnu osobnost i postaje EU dobiva pravnu osobnost i postaje novi subjekt međunarodnih odnosanovi subjekt međunarodnih odnosa

POTREBA INSTITUCIONALNE POTREBA INSTITUCIONALNE REFORMEREFORME

Institucional.nedostaci (Maastricht/Amsterdam/Nica)- Potreba institucionalne reforme radi širenja i produbljivanja EU- Poboljšanje: učinkovitosti postupka odlučivanja, predstavljanja EU prema van, transparentnosti, legitimnosti EU, postizanja ciljeva EU

Nadnacionalna vs. međuvladina/međudržavna metoda- Nadnacionalna metoda Komisija- Međuvladina/međudržavna metoda Vijeće

INSTITUCIJE EUINSTITUCIJE EU Europski parlamentEuropski parlament Vijeće ministara/Vijeće EUVijeće ministara/Vijeće EU Europska komisijaEuropska komisija Sud EUSud EU Revizorski sudRevizorski sud Europsko vijeće Europsko vijeće (institucija nakon (institucija nakon

Lisabona)Lisabona) Ostala tijela: Ekonomski i socijalni odbor, Odbor Ostala tijela: Ekonomski i socijalni odbor, Odbor

regija, Europska središnja banka, Europska regija, Europska središnja banka, Europska investicijska bankainvesticijska banka

Pomoćna tijela: Europol, Eurojust, agencije, itd.Pomoćna tijela: Europol, Eurojust, agencije, itd.

EUROPSKA KOMISIJAEUROPSKA KOMISIJA UlogaUloga::- I stupI stup – – isključivo pravo inicijativeisključivo pravo inicijative – – pokretač EU pokretač EU

integracijeintegracije- II II ii III III stupstup – – pravo inicijative dijeli s DČ-amapravo inicijative dijeli s DČ-ama- Kontrola poštivanja prava EZKontrola poštivanja prava EZ (“ (“čuvarica Ugovoračuvarica Ugovora”)”)- Predstavlja EU međunar. - pregovorač međunar. Predstavlja EU međunar. - pregovorač međunar.

sporazumasporazuma 27 27 Povjerenika izabranih na 5 godinaPovjerenika izabranih na 5 godina, , neovisnineovisni Svaki Povjerenik na čelu jedne ili više Opće upraveSvaki Povjerenik na čelu jedne ili više Opće uprave

EUROPSKA KOMISIJA NAKON EUROPSKA KOMISIJA NAKON UGOVORA IZ LISABONAUGOVORA IZ LISABONA

Čl. 17(1) EU: “Komisija će promicati opći interes Unije i poduzimati odgovarajuće inicijative u tu svrhu.”

Što je “opći interes Unije”? Da li je on zajedinčki cilj svih DČ-a?

Glavna institucija koja promiče EU integraciju Pravo zakonodavne inicijative Za ostvarenje tih ciljeva, Komisija mora surađivati s EP-

om i DČ-ama, ALI:1) Da li to narušavanje njenu neovisnost 2) Da li bi napuštanje sustava 1 Povjerenika po DČ-i

smanjilo moć Komisije i njenog Predsjednika3) Da li postupanje “u općem interesu Unije” zahtijeva

predstavnika svake DČ-e?

PREDSJEDNIK EUROPSKE PREDSJEDNIK EUROPSKE KOMISIJEKOMISIJE

Važna uloga na unutarnjem i vanjskom planu Prije Lisabona: bira potpredsjednike i može smijeniti Povjerenike nakon pristanka kolegija Nakon Lisabona: blago ojačana uloga – ne treba mu pristanak kolegija za imenovanje potpredsjednika i otpuštanje Povjerenika

Konkurentne ovlasti (nakon Lisbona):1) Predsjednik Europskog vijeća2) Visoki predstavnik

KOGA ĆE OBAMAKOGA ĆE OBAMAZVATI?ZVATI? Europskog Europskog

predsjednika?predsjednika?

Predsjednika Predsjednika Europske komisije?Europske komisije?

Visoku predstavnicu Visoku predstavnicu za vanjsku i za vanjsku i sigurnosnu politiku?sigurnosnu politiku?

? ? ?

VIJEĆE MINISTARAVIJEĆE MINISTARA UlogaUloga: : središnje tijelo s pravom odlučivanja u EUsredišnje tijelo s pravom odlučivanja u EU

((zakonodavna funkcijazakonodavna funkcija)) SastavSastav: 1 : 1 predstavnik iz svake DČ-e na predstavnik iz svake DČ-e na

ministarskoj raziniministarskoj razini ( (npr.npr. GAC, Ecofin) GAC, Ecofin) PredsjedništvoPredsjedništvo: : rotiranje svakih 6 mjesecirotiranje svakih 6 mjeseci Razine odlučivanjaRazine odlučivanja::

ministrarskaministrarskaCOREPER I i II COREPER I i II radne skupineradne skupine Glasovanje u VijećuGlasovanje u Vijeću::– kvalificiranom većinomkvalificiranom većinom

255255 od od 345345+većina država članica (+ 62% +većina država članica (+ 62% stanovništva kao blokirajući mehanizam)stanovništva kao blokirajući mehanizam)

– običnom većinomobičnom većinom– jednoglasnojednoglasno

EUROPSKO VIJEĆEEUROPSKO VIJEĆE Sastanak na vrhu (“sSastanak na vrhu (“summitummit”)”)

– Definira razvojne i opće političke Definira razvojne i opće političke smjernice smjernice EUEU

– Šefovi država i vlada DČ-aŠefovi država i vlada DČ-a– Sastaje se barem dvaput godišnjeSastaje se barem dvaput godišnje ( (u u

praksi 4 puta godišnjepraksi 4 puta godišnje))

EUROPSKO VIJEĆE NAKON EUROPSKO VIJEĆE NAKON LISABONALISABONA

Čl. 15(2) EU: “Europsko vijeće se sastoji od šefova država ili vlada DČ-a zajedno sa svojim Predsjednikom i Predsjednikom Komisije. Visoki predstavnik Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku sudjelovat će u radu Europskog vijeća.”

Nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona: formalno postaje institucija ovlašteno na donošenje pravno obvezujućih odluka

PREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆAPREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆA

Nova funkcija (izbor na 2,5 g.)!

PREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆAPREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆA

Reakcija na slabosti rotirajućeg depersonaliziranog Predsjedništva Vijeća ministara

Predsjedništvo Vijeća ministara na početku namijenjeno uglavnom za interne potrebe, a tijekom godina mu je porasla moć, posebno u ZVSP

Nakon Lisabona: Predsjednik Europskog vijeća + Predsjedništvo Vijeća

Uloga Predsjednika: vođenje sastanaka Europskog vijeća; osiguranje njegovog funkcioniranja; podnošenje izvješća EP-u, osiguranje vanjskog predstavljanja Unije u području ZVSP “na njegovoj/njezinoj razini i u tom svojstvu” Da li će Predsjednik Europskog vijeća postati najvažnija funkcija interno i prema van? Da li njegova/njena vanjska uloga konkurira ulozi Visokog predstavnika?

VISOKI PREDSTAVNIK UNIJE ZA VISOKI PREDSTAVNIK UNIJE ZA VANJSKE POSLOVE I VANJSKE POSLOVE I

SIGURNOSNU POLITIKUSIGURNOSNU POLITIKU Ministar vanjskih poslova Unije (Ustavni

ugovor) Amsterdam: Visoki predstavnik za vanjsku i

sigurnosnu politiku (Art.18(3) EU)

VISOKI PREDSTAVNIKVISOKI PREDSTAVNIK

Obveze (čl. 18 EU):1) Vođenje ZVSP 2) Odgovoran za vanjske odnose u Komisiji3) Osigura dosljednost vanjskog djelovanja Unije

Uloge:1) Predsjeda Vijećem za vanjske poslove2) Potpredsjednik Komisije

PREDSJEDNIK KOMISIJE VS. PREDSJEDNIK KOMISIJE VS. VISOKI PREDSTAVNIKVISOKI PREDSTAVNIK

Visoki predstavnik Potpredsjednik Komisije Za razliku od ostalih potpredsjednika, ne imenuje ga

Predsjednik Komisije, već Europsko vijeće U slučaju sukoba uloga, prevladava uloga u Vijeću:

Art. 9e(4): “U provođenju ovih odgovornosti u Komisiji, i samo za te odgovornosti, Visoki predstavnik će biti vezan postupcima u Komisiji u mjeri u kojoj je to sukladno sa stavcima 2 i 3.”

Napuštanje prethodno samostalne zakon. inicijative Komisije:Čl. 15a EU: “Bilo koja DČ, Visoki predstavnik ili Visoki predstavnik uz potporu Komisije, može uputiti pitanje vezano uz ZVSP Vijeću te mu može podnijeti prijedloge …”

Komisija na gubitku

PREDSJEDNIK KOMISIJE VS. PREDSJEDNIK KOMISIJE VS. PREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆAPREDSJEDNIK EUROPSKOG VIJEĆA

Verhofstadt (College of Europe, 18. 11. 2002.): “Može li jedna osoba izražavati konsenzus Europe kada Europa rijekto postigne konsenzus o gorućim međunarodnim pitanjima?... Predsjednik EU ne čini mi se prikladnim izborom za europsku buduću institucionalnu strukturu.”

Prodi (EP, 5. 12. 2002.): “Takva bi pozicija otvorila rascjep u našoj institucionalnoj strukturi.”

Utjecaj Predsjednika Europskog vijeća ovisit će o pojedincu koji će imati tu funkciju

Komisija na gubitku

EUROPSKI PARLAMENTEUROPSKI PARLAMENT

Zakonodavno tijelo EUZakonodavno tijelo EU 754 zastupnika754 zastupnika Minimum 6, maksimum 96 po državi članiciMinimum 6, maksimum 96 po državi članici Izravni izbor svakih 5 godina po nacionalnim Izravni izbor svakih 5 godina po nacionalnim

kvotamakvotama Posljednji izbori : lipanj 2009.Posljednji izbori : lipanj 2009. HR može očekivati 12 zastupnikaHR može očekivati 12 zastupnika

EUROPSKI PARLAMENTEUROPSKI PARLAMENT Zastupnici grupirani po stranačkoj, a ne Zastupnici grupirani po stranačkoj, a ne

nacionalnoj pripadnostinacionalnoj pripadnosti Najveća stranka: EPP, slijede S&D; zeleni …Najveća stranka: EPP, slijede S&D; zeleni … Zastupljeni i euroskeptici (EFD – 32)Zastupljeni i euroskeptici (EFD – 32) Predsjednik: Martin SchulzPredsjednik: Martin Schulz

SUD EUROPSKE UNIJESUD EUROPSKE UNIJE

UlogaUloga: : – Nadzor primjene prava EUNadzor primjene prava EU– Tumačenje pravnih odredaba EUTumačenje pravnih odredaba EU– Daljnje oblikovanje pravnog sustava EUDaljnje oblikovanje pravnog sustava EU Po jedan sudac iz svake DČ-e izabran na 6 Po jedan sudac iz svake DČ-e izabran na 6

godina uz mogućnost ponovnog imenovanjagodina uz mogućnost ponovnog imenovanja

- Sud- Sud

- Opći sud- Opći sud

- Specijalizirani sudovi- Specijalizirani sudovi 8 nezavisnih odvjetnika8 nezavisnih odvjetnika

ZAKLJUČAKZAKLJUČAK

Zašto institucionalne promjene & jesu li one dobre? Ugovor iz Lisabona- institucionalna poboljšanja?1) Daljnja integracija (produbljenje i proširenje)2) Učinkovitost postupka odlučivanjaopća učinkovitost3) Transparentnost & demokracija legitimnost EU4) Predstavljanje EU Predsjedni, Visoki predstavnik ili Predsjednik Komisije?

Svaka institucionalna promjena može promijeniti institucionalnu ravnotežu + između DČ-a – u čiju korist?1) Komisija nadnacionalni/integracijski interesi2) Vijeće/DČ-e međuvladini/nacionalni interesi3) EP veća transparentnost i demokracija, ali ne nužno i učinkovitost u postupku odlučivanja