SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU PRAVNI FAKULTET

STUDIJSKI PROGRAM

- STRUČNI STUDIJ - za akademsku 2005/2006. godinu

2

1. Stručni naziv koji se stječe završetkom studija: Upravni pravnik 2. Uvjeti za upis na studij Pravo upisa na stručni upravni studij imaju sve osobe s prethodno završenom trogodišnjom ili četverogodišnjom školom. 3. Okvirni sadržaj obvezatnih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu izvedbu (prilog - str. 5) 4. Bodovna vrijednost svakog predmeta određena u skladu s ECTS I. godina studija

Nositelj predmeta

Predmet

P

S / V

ECTS

1. Prof. dr. sc. Duško Vrban Uvod u pravo 45 30 6 2. Prof. dr. sc. Antun Lovrić Osnove sociologije 45 30 5 3. Prof. dr. sc. Nedeljko Bosanac Dr. sc. Rajko Odobaša

Politička ekonomija 30 30 5

4. Prof. dr. sc. Zvonimir Lauc Doc. dr. sc. Stipe Ivanda

Osnove ustavnog prava 75 30 9

5. Željko Rišner, prof. Engleski jezik I 15 15 3 6. Mr. sc. Ljubica Kordić Njemački jezik I 15 15 3 7. Doc. dr. sc. Miro Gardaš Povijest uprave 30 30 5 8. Prof. dr. sc. Branko Babac Osnove uprave 45 30 6 9. Prof. dr. sc. Branko Babac Upravno pravo-opći dio 75 30 9 10. Doc. dr. sc. Nihada Mujić Mr. sc. Predrag Zima

Statistika i informatika javne uprave

60 30 5

11. Željko Rišner, prof. Engleski jezik II 15 15 3 12. Mr. sc. Ljubica Kordić Njemački jezik II 15 15 3 13. Antun Fijala, prof. Tjelesna i zdravstvena kultura 60 14. Seminar I 2 15. Seminar II 2 II. godina studija

Nositelj predmeta

Predmet

Predavanja

S / V

1. Prof. dr. sc. Vladimir Srb Doc. dr. sc. Renata Perić

Financiranje javnih potreba 60

2. Prof. dr. sc. Vlado Belaj Osnove građanskog prava 75 30 3. Prof. dr. sc. Vladimir Ljubanović Upravno postupovno pravo 90 30 4. Doc. dr. sc. Igor Bojanić Osnove kaznenog prava 30 15 5. Prof. dr. sc. Zvonimir Lauc Doc. dr. sc. Stipe Ivanda

Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora

60 30

6. Prof. dr. sc. Nedeljko Bosanac Doc. dr. sc. Ivana Barković

Ekonomska politika 30

3

7. Prof. dr. sc. Branko Babac Organizacija i metode rada u upravi

45

8. Prof. dr. sc. Vladimir Ljubanović Osnove kaznenog procesnog prava

30 15

9. Prof. dr. sc. Vlado Belaj Statusno pravo građana 30 10. Prof. dr. sc. Zvonimir Lauc Lokalna samouprava 45 11. Željko Rišner, prof. Engleski jezik II 30 30 12. Mr. sc. Ljubica Kordić Njemački jezik II 30 30 13. Antun Fijala Tjelesna i zdravstvena kultura 60 III. godina studija

Nositelj predmeta

Predmet

Predavanja

S / V

1. Prof. dr. sc. Vilim Herman Osnove radnog i socijalnog prava

45 30

2. Prof. dr. sc. Srećko Jelinić Osnove trgovačkog prava 45 30 3. Prof. dr. sc. Zvonimir Lauc Nomotehnika 45 15 4. Dr. sc. Miro Gardaš Arhivistika 30 5. Prof. dr. sc. Vladimir Srb Doc. dr. sc. Renata Perić

Porezni postupak i institucije 45 15

6. Doc. dr. sc. Nihada Mujić Ekonomika poduzeća 45 7. Dr. sc. Rajko Odobaša Uredsko poslovanje 30 15 Izborni predmet I 30 Izborni predmet II 30 Izborni predmet III 30 Diplomski rad Izborni predmeti:

Nositelj predmeta

Predmet

Predavanja

1. Prof. dr. sc. Branko Babac Vojno i policijsko upravno pravo 30 2. Prof. dr. sc. Branko Babac Agrarno i vodno pravo 30 3. Prof. dr. sc. Vladimir Ljubanović Konzularno pravo 30 4. Doc. dr. sc. Renata Perić Financiranje komunalnog gospodarenja 30 5. Prof. dr. sc. Zvonimir Lauc Doc. dr. sc. Stipe Ivanda

Pravo javnih ustanova 30

6. Prof. dr. sc. Zvonimir Lauc Doc. dr.s c. Stipe Ivanda

Pravo javnih poduzeća 30

7. Prof. dr. sc. Nedeljko Bosanac Doc. dr. sc. Ivana Barković

Poduzetničko upravljanje 30

8. Prof. dr. sc. Vlado Belaj Pravo zaštite okoliša 30 9. Prof. dr. sc. Ivan Romštajn Osnove prometnog prava 30 5. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja za svaki predmet (prilog - str. 5)

4

6. Popis predmeta koje student može izabrati s drugih stručnih studija Studenti I godine stručnog studija mogu upisati predmete drugih studija (osim Tjelesne i zdravstvene kulture, te Stranoga jezika) na način da su obvezni upisani predmet na drugom učilištu odslušati kod predmetnog nastavnika, te tako steći uvjet za polaganje ispita na tom učilištu. 7. Uvjeti upisa studenata u sljedeći semestar, odnosno sljedeću godinu studija Redoviti studenti upisani u I godinu stručnog upravnog studija stječu pravo upisa u II godinu studija stjecanjem najmanje 50 ECTS bodova iz prethodne godine studija, što obvezno uključuje pozitivnu ocjenu dva upisana seminara. Za upis u naredni semestar student mora imati položen jedan seminar. Izvanredni studenti upisani u I godinu stručnog upravnog studija stječu pravo upisa u drugu godinu studija stjecanjem najmanje 50 ECTS bodova iz prethodne godine studija, što obvezno uključuje pozitivnu ocjenu dva seminarska rada. Student može ponovno upisati istu godinu studija samo jedanput, i to ako je ostvario najmanje 30 bodova u godini koju ponavlja. Ukoliko redoviti student ne ispuni taj uvijet gubi status redovitog studenta. Studenti II godine studija mogu upisati III godinu studija s dva nepoložena ispita, a redoviti studenti ako su izradili i obranili i seminarske radove. Upisani predmeti izvode se prema Izvedbenom planu i Studijskom programu tijekom cijele akademske godine raspoređeno po semestrima, odnosno godinama. Redoviti studenti stječu pravo polaganja ispita nakon što je program izveden i nakon što je ispunio druge obveze (seminari, vježbe i sl.). 8. Način završetka studija Stručni studij završava polaganjem svih ispita, te izradom završnog rada, a redovni studenti i izradom i obranom seminarskih radova. 9. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja mogu nastaviti studij Studentu koji je izgubio status studenta može se odobriti dovršenje studija u roku od 5 godina (ako je do gubitka došlo na nekoj od godina studija), odnosno 10 godina (ako je do gubitka došlo u apsolventskom stažu).

5

OKVIRNI SADRŽAJ OBVEZATNIH I IZBORNIH PREDMETA I BROJ SATI POTREBNIH ZA NJIHOVU IZVEDBU, TE OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE I NAČIN PROVJERE

ZNANJA ZA SVAKI PREDMET

6

I GODINA

Naziv predmeta: UVOD U PRAVO Nositelj: PROF. DR. SC. DUŠKO VRBAN Semestar: PRVI Sati p/s: 45/30 ECTS: 6 ________________________________________________

Okvirni sadržaj predmeta Prvi dio: I. O državi i njezinom utemeljenju u pravu; 1. Država kao teritorijalno-politička zajednica. Elementi države; 2. Državni teritorij i granice; 3. Nove i stare države. Identitet i sukcesija; 4. Stanovništvo: narod, državljani i stranci; 5. Države – nacije i pravo naroda na samoodređenje; 6. Država kao organizacija i subjekt prava. II. Povijesni oblici i razlikovanje država: 7. Država i društvo. Državni oblici u prošlosti; 8. Moderne države i njihova klasifikacija; 9. Republike i monarhije; 10. Jedinstvene i složene države; 11. Odnos centra i periferije. Lokalna samouprava; 12. Demokracije i samovlade; III. Suverenitet i državna vlast: 13. Opća obilježja i pojam državne vlasti; 14. Državni organi i ustrojstvo; 15. Pojam suvereniteta: dimenzije i prijepori; 16. Međunarodni odnosi i organizacije; IV. Zakonodavna, izvršna i sudbena vlast: 17. O parlamentu i načelu predstavništva; 18. Donošenje zakona i njihov značaj; 19. Izvršna vlast i uprava. Vlada i državni poglavar; 20. Organizacija i postupanje sudstva; 21. načelo diobe i jedinstva vlasti; V. Država i pravo. Demokracija i ljudska prava; 22. Pravna država ili vladavina prava; 23. načelo zakonitosti i pravni lijekovi. Diskrecijska ocjena; 24. Kako se domokracija ostvaruje. Izbori i predstavnička tijela. 25. Ljudska prava i slobode; Drugi dio: Pravni sustav i njegova primjena; VI. Pojam prava i pravni poredak; 26. Pravo je normativni poredak. Društvene norme; 27. Pravo kao oblik društvene komunikacije. Izvori prava; 28. Pravo i moral; 29. Stvaranje, tehnika i primjena prava. Tumačenje; VII. Pravna norma i njezini elementi. Odgovornost; 30. Pojam i elementi pravne norme. Vrste pravnih normi; 31. Delikt i protupravnost; 32. Pojam sankcije. Pravo i prisila. Odgovornost; 33. Vrste sankcija. Kazne i kažnjavanje u prošlosti i danas; VIII. Pravni akti i pravni sustav; 34. O pravnim aktima općenito; 35. Vrste pravnih akata; 36. Općenormativni akti. Ustav i zakoni. Uredbe; 37. Pojedinačni pravni akti. Pravomoćnost; 38. Pravni poslovi; 39. Pravni sustav. Područja i grane prava; IX. Pravni odnos. Subjekti i objekti pravnih odnosa. Pravne činjenice; 42. Pravni subjekti. Pravne osobe; 43. Djelatna sposobnost. Zastupanje. 44. Pravni objekti; 45. Evidencija osoba i stvari. Matične i zemljišne knjige. Opća i posebna znanja koja se stječu navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima te njegov doprinos za pravno i ekonomsko obrazovanje Osposobiti studente stručnog studija za razumjevanje prava u suvremenim državnim zajednicama kroz temeljne elemente oba pojma (države i prava). Oblici provođenja nastave Nastava se provodi na dva načina: predavanjima uz korištenje informatičke tehnologije (LCD projekcije, internet), i seminarima. LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Duško Vrban: Uvod u državu i pravo, Birotehnika, Zagreb, 1998.

7

Dopunska literatura: 1. Matulović Miomir: Ljudska prava. Uvod u teoriju ljudskih prava, Zagreb, 1996. 2. Miličić Vjekoslav: Opća teorija prava i države I-III, Zagreb, 1999 3. Berislav Perić: Država i pravni sustav, Zagreb, 1992. 4. Berislav Perić: Struktura prava, Zagreb, 1994. 5. Berislav Perić: Pravna znanost i dijalektika, Zagreb, 1969 Način polaganja ispita: Ispit se polaže u dva dijela: pisani ispit i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Provođenje povremenih testova tijekom predavanja, statistička obrada uspješnosti, anketiranje studenata prije i nakon održanih predavanja. Usporedivost programa Većina programa Upravnih škola, kako u Hrvatskoj tako i u Europi ima odgovarajući predmet na prvoj godini studija (Veleučilište u Rijeci, Splitu, Društveno veleučilište u Zagrebu, Lille Graduate School of Management (France), Dublin City University (Ireland) i td.)

8

Naziv predmeta: OSNOVE SOCIOLOGIJE Nositelj: PROF. DR. SC. ANTUN LOVRIĆ Semestar: PRVI Sati p/s: 45/30 ECTS: 5 _____________________________________________ Okvirni sadržaj predmeta Temelji sociološke tradicije Antička filozofija i društvo. Platon i Aristotel. Od teološkog razumijevanja k pozitivizmu. Filozofsko promišljanje društva. Socijal-utopističke vizije društva. Promocija sociologije u znanost Postanak sociologije. San Simone i Auguste Comte. Građanska i marksistička sociološka orijentacija. Sociološke teorije i teorijski pravci Biologizam. Psihologizam. Marksizam. Formalizam. Funkcionalizam. Strukturalizam. Fenomenologija. Etnometodologija. Sociologija i njezin predmet O sociologiji. Sociologija i njezin odnos s drugim znanostima. Posebne sociologije. Metodologija i metode O metodologiji. Metode prikupljanja činjenica. Posebni znanstveni metodi. Metoda znanstvenog objašnjenja. Sociološko istraživanje. Struktura društva Društvene grupe. Globalne i parcijalne društvene grupe. Teritorijalne i interesne društvene grupe. Formalne i neformalne društvene grupe. Društvene pojave. Društveno kretanje i društvene promjene Oblici društvenog kretanja. Društvena interakcija. Društvene promjene. Politika i društvo Politika i političko društvo. Političko organiziranje. Izbori. Društvene norme i pravila ponašanja Moral. Običaji i navike. Pravo i pravda. Društvo i priroda Pojam i vrste društava. Društvo i pojedinac. Čovjek i Ekologija.

LITERATURA: Obvezna literatura: 1. B. Žepić: Osnove sociologije, Logos, Split, 1997. Dopunska literatura: 2. M. Haralambos - R. Heald, Uvod u sociologiju, Globus, 1994.

9

3. I. Kuvačić, Sociologija, Suvremena misao, Zagreb. 4. S. Posavac & J. Kregar, Ogledi o društvenim procesima i institucijama, Zagreb, 1994. Način polaganja ispita: Ispit se polaže u dva dijela: pisani i usmeni ispit. Naziv predmeta: POLITIČKA EKONOMIJA Nositelj: PROF. DR. SC. NEDJELJKO BOSANAC / DR. SC. RAJKO ODOBAŠA Semestar: PRVI Sati p/s: 30/30 ECTS: 5 ____________________________________________________________________________ Okvirni sadržaj predmeta � Ekonomijski proces i ekonomijska znanost � Pristup društvenom materijalnom životu � Predmet znanstvenog proučavanja � Jezik ekonomijske znanosti � Ekonomijska politika i ideologija � Ekonomija, pravo i ekologija � Istraživanje i izlaganje problema � Kritičko propitivanje stvarnosti � Rast i razvoj ekonomije � Znanstveno predviđanje sutrašnjice � Uvjeti i okviri predviđanja � Dvojaki karakter predviđanja � Vlasništvo i posjed dobara � Problemi gospodarstvenog organiziranja � Ekonomijska djelatnost društva � Troškovi i učinci poslovanja � Istraživanje ekonomijskih procesa � Materijalizam i materijalistički determinizam � Društveno ekonomijska formacija � Klasna i besklasna zajednica � Kolektivistički način proizvodnje � Čovječanstvo na povijesnom raskrižju � Mjerenje rezulata privređivanja � Reprodukcija kapitala i reprodukcija društvenih odnosa � Raspodjela � Razmjena � Potrošnja LITERATURA: Obvezna litaratura: 1. Adolf, Dragičević i Stjenko, Vranjican: Politička ekonomija I. i II., Zagreb, 1998. Dopunska literatura: 1. Lunaček, V.: Povijest ekonomskih doktrina, Zagreb, 1996.

10

2. Bosanac, N.: Slavonski pogled unaprijed, 2003. Opća i posebna znanja koja se stiču na Političkoj ekonomiji i njezina veza s drugim predmetima studija te doprinos za daljnje pravno obrazovanje Ovdje se ne gubi iz vida da je oblikovanje izobrazbe studenata prava (i) kroz Političku ekonomiju, koja sadržajno definira položaj i ulogu temeljne ekonomijsko-teorijske vrijednosti, nezamjenjivo u obrazovanju pravnika. Takovo bi oblikovanje trebalo biti stavljeno u oblandu ukupnog približavanja sadržaja Pravnog fakulteta u Osijeku, sadržajima na sličnim europskim srtudijima. Potpuno je nepoznavanje moderne Političke ekonomije Europske unije za mnoge razlog odustajanja od intelektualnih napora kojima bi se trebali podvrgnuti da bi došli do zaključka kako su nastavni predmeti prve i druge godine studija Politička ekonomija i Ekonomska politika na Pravnom fakultetu nezamjenjivi kolegiji u obrazovanju studenata prava, ako ne i jednako vrijedni sadržajima glavnih pravnih predmeta pravnoga studija. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, seminari, vježbe, kolokvij, konsultacije, samostalni zadaci, mentorski rad, multimedija i internet. Pored predavanja, seminra i vježbi izvode se i neki specifični oblici nastave, kao što su: konverzatorij, repetitorij, tečaj, radionica, ekskurzija, Moot Court, praktikum te seminar za studente koji pripremaju diplomski rad i doktorsku tezu.

• Konverzatorijem studenti produbljuju znanje iz posebnih područja, a sastoji se od izlaganja i rasprave;

• Repetitorijem asistenti pripremaju studente za polaganje ispita nudeći im koncizni pregled glavnih točaka određenog ekonomijskog područja;

• Tečajevi imaju karakter predavanja ili konverzatorija, a od studenata se očekuje da se pripremaju za tečaj čitanjem zadanih tekstova te da aktivno sudjeluju u raspravama;

• Radionicama je cilj da studente uvedu u timski znanstveni rad u malim grupama; • Eskurzije se organiziraju da bi produbile znanja dobivena kroz nastavu; • Moot Court-ovim se studenti pripremaju i sudjeluju u međunarodnim natjecanjima; • Praktikum služi da bi se premostile praznine između akademijskog studija i profesijskog

života. Predavači su poznati makro i mikro ekonomisti iz prakse i politike. LITERATURA: Obvezna litaratura: 1. Adolf Dragičević i Stjenko Vranjican: Politička ekonomija I. i II., Zagreb, 1998. 2. Stjenko Vranjican, Politička ekonomija, Zagreb, 2004. Dopunska literatura: 1. Lunaček, V.: Povijest ekonomskih doktrina, Zagreb, 1996. 2. Bosanac, N.: Slavonski pogled unaprijed, 2003. Način polaganja ispita: Pisani i usmeni Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Za način izvedbe i i uspješnosti predmeta potreban je kvalitetan curriculum nominiranih predavača. Istodobno, inzistrira se na javnom djelovanju predavača putem tiska, u kolumnama, sa sadržajima koji su produkt znanstvenih istraživanja, a koja se odnose na predmet izučavanja nastavnog

11

programa. Zatim, predmetni nastvanici trebaju biti aktivno angažirani na domaćim i inozemnim konferencijama, seminarima i simpozijima. Uspješnost izvedbe predmeta značajno se mjeri i publiciranim radovima koji mogu biti stručni, znanstveni, knjige, monografije i sl. U zakonskom roku svaki predavač je dužan podastrijeti rezultate svojega rada na nastavnom predmetu. U odnosu na studente posebno će se voditi računa o završnosti (osposobjenosti za tržište rada). Naziv predmeta: OSNOVE USTAVNOG PRAVA Nositelj: PROF. DR. SC. ZVONIMIR LAUC / DOC. DR. SC. STIPE IVANDA Semestar: PRVI Sati p/s: 75/30 ECTS: 9 _________________________________________________________________________ Okvirni sadržaj predmeta TEMELJNA PITANJA USTAVNOG PRAVA; 1.1. Predmet, metode i odnos ustavnog prava i političkih znanosti; 1.2. Ustavno pravo kao grana prava i njegovi izvori; 1.3.Ustav kao temeljni izvor ustavnog prava O USTAVU; Pojam, svojstva, klasificiranje, donošenje, revizija; Ustav i društveni razvoj - kauzalni i teleološki aspketi POJAM I RAZVITAK USTAVNE VLADAVINE; 2.1. Ustavna vladavina; Prvi pisani ustavi; Prirodno pravo i uspostavljanje ustavnog poretka; Dioba vlasti: 2.2. Poredbeni pregled razvoja ustavnosti u Velikoj Britaniji, SAD i Francuskoj; 2.3. Uspostava ustavne vladavine u Republici Hrvatskoj; 2.4. Uspostava samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA; 3.1. Povijesni razvoj; 3.2. Razvitak ustavne zaštite prava i sloboda čovjeka i grđanina; 3.3. Osobne slobode i prava, političke slobode i prava, gospodarska, socijalna i kulturna prava; 3.4. Međunarodni standardi prava čovjeka; 3.5. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda u okviru Vijeća Europe - Europska konvenicja za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda; 3.6. Ljudska prava i temeljne slobode u hrvatskom ustavnom uređenju NAČELO USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI I OBLICI NADZORA; 4.1. Temeljni pojmovi; 4.2. Europski sustav nadzora ustavnosti i zakonitosti (Austrija, Njemačka, Francuska); 4.3. Američki sustav nadzora ustavnosti i zakonitosti; 4.4. Ustavni sud Republike Hrvatske - izbor, ustrojstvo i djelokrug; 4.5.Politički utjecaj Ustavnog suda; 4.6. Pučki pravobranitelj TEMELJI DRŽAVNE VLASTI; 5.1. .Nastanak i razvitak teorija o narodnom suverenitetu; 5.2. Predstavnička vladavina; 5.3.Oblici neposrednog odlučivanja IZBORNI SUSTAV - TEMELJNA NAČELA I INSTITUTI IZBORNOG PRAVA; 6.1. Pojam izbornog sustava; Aktivno i pasivno biračko pravo; Jednako i nejednako biračko pravo; 6.2. Utvrđivanje izbornih rezultata ; 6.3. Dopuna predstavničke demokracije i drugim oblicima nepposrednog odlučivanja HRVATSKI IZBORNI SUSTAV; 7.1.Temeljna načela i instituti hrvatskog izbornog sustava; 7.2. Izbor Predsjednika Republike; 7.3. Izbor zastupnika u Hrvatski Sabor; 7.4. Izbor zastupnika u predstavnička tijela jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave TEMELJNA PITANJA USTROJSTVA DRŽAVNE VLASTI; 8.1. Predstavnička tijela - struktura, ustrojstvo, funkcije; 8.2. Ustrojstvo rada i djelatnost predstavničkih tijela; 8.2. Razlikovanje državnih funkcija i ustrojstvo vlasti; Upletanje izvršnih tijela u zakonodavnu funkciju; 8.3. Ustrojstvo i funkcije izvršne vlasti; 8.4. Ustrojstgvo i djelovanje sudbene vlasti

12

NAČELO DIOBE I NAČELO JEDINSTVA VLASTI I OBLICI NJIHOVE PRIMJENE; 9.1. Ustrojstvo i dioba vlasti; 9.2. Sustav parlamentarne vlade; 9.3. Sustav predsjedničke vlade; 9.4. Polupredsjednički sustav; 9.5. Sustav skupštinske vlade USTROJSTVO VLASTI REPUBLIKE HRVATSKE; 10.1. Prema Ustavu iz 1990. - poluprdsjednički sustav; 10.2. Prema Promjenama Ustava iz 2000 i 2001. - parlamentarni sustav; 10.3. Hrvatski sabor; 10.4. Vlada RH; 10.5. Predsjednik Republike; 10.6 Sudbena vlast; 10.7.. Lokalna i regionalna (područna samouprava) SLOŽENE DRŽAVE I DRŽAVNE ZAJEDNICE; 11.1. Pregled povijesnog razvitka; 11.2. Moderna federalistička teorija; Razlikovanje konfederacije i federacije; EUROPSKA UNIJA; 12.1. Povijesni nastanak i postupak širenja; 12.2. Institucije EU; 12.3. Acquis communautaire; 12.4. Postupak pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji - Usklađivanje hrvatskoga zakonodavstva s acquis communautaire Opća i posebna znanja koja se stiču navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njihov doprinos za daljnje pravno obrazovanje Znanja o društvenom razvitku (individualni, ekonomski, organizacijski, kulturalni) i o ustrojstvu države i društva, te o mjestu i ulozi ustavnog prava u lege artis i bona fide interpretaciji propisa. Prepoznavanje ustava kao krucijalnog političkog i društvenog projekta, kojim se definira vizija i misija konkretnih zajednica. Posebna znanja se odnose na nastanak, odabir i razvitak političkih institucija. Također akcent je na temeljnim vrijednotama i načelima, koje se mjere putem ostvarivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Općenita i posebna znanja odnose se na procese nastajanja i razvitka ustava i drugih relevantnih dokumenata, kako međunarodnih, tako i nacionalnih. U procesima globalizacije, tranzicije, integracija i diferenciranja, ustavno pravo postavlja najvažnija pitanja i daje odgovarajuće odgovore. Ustavno pravo je okvir za sve ostale predmete, ali nije im nadređen. Bliska veza ovog predmeta je sa Međuanrodnim prvom, Upravnim pravom i dr. kolegijima. Kao jedan od temeljnih predmeta u studiranju prava, ustavno pravo otvara studentu svijet interpretacije prava, koja mora biti holistička, kauzalna i teleološka. Kako za predmet ima političke institucije, kroz ustavno pravo student, metodama kao što su povijesna, komparativna, analiza sadržaja i dr. interpretiranju pristupa i induktivno (case study) i deduktivno. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, seminari, vježbe, konzultacije kolokvij, izlaganje i obrana seminarskih radnji, sudjelovanje u radionicama, prezentacijama i sl. te ispit LITERATURA: Obvezna literatura:

1. Sokol, Smiljko - Smerdel, Branko: Ustavno pravo, Informator, Zagreb, 1998. 2. Ustav Republike Hrvatske, pročišćeni tekst i ispravak (NN 41/01, 55/01) 3. Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske (NN 28/01) 4. Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, pročišćeni tekst (NN 49/02) 5. Zakon o izboru Predsjednika Republike (NN 22/92, 42/92, 71/97) 6. Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, pročišćeni tekst (NN 69/03) 7. Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog

sabora (NN 116/99) 8. Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jednica lokalne i područne (regionalne)

samouprave (NN 33/01, 45/03) 9. Poslovnik Hrvatskoga sabora (NN 6/02, 41/02, 91/03, 58/04)

13

Dopunska literatura:

1. Bačić, Arsen: Leksikon Ustava Republike Hrvatske, Split, Pravni fakultet u Splitu, 2000. 2. Bačić, Arsen: Parlamentarno pravo - hrvatske im poredbene parlamentarne procedure, Split,

Pravni fakultet u Splitu, 2004. 3. Lauc, Zvonimir. O Ustavu Republike Hrvatske, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 1991. 4. Stručne osnove za izradu prijedloga promjene Ustava Republike Hrvatske, Zbornik Pravnog

fakulteta u Zagrebu, 50 (2000), 3; str. 373 - 392 5. Izvješće Ustavnog suda RH u povodu Inicijative Vlade RH od 10. listopada 2002. god. za

davanje mišljenja o pojedinim aspektima oslobodilačkih akcija Domovinskog rata i s njima povezanim ovlastima i dužnostima oružanih snaga RH (NN 133/02)

6. The draft Treaty establishing a Constitution for Europe, http:europa.int/constitution 7. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02) 8. Poslovnik Ustavnog suda Republike Hrvatske (181/03)

Način polaganja ispita: pisani i usmeni sipit Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Evidencija predavanja, seminara, vježbi; broj nazočnih studenata; anketiranje studenata; rasprava o metodama i oblicima nastave i studiranja; korištenje knjižnice; e-mail kontakti i sl.

Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK I Nositelj: ŽELJKO RIŠNER, prof. Semestar: PRVI Sati p/v: 15/15 ECTS: 3 _____________________________________ Ciljevi kolegija Kolegij ima za cilj upoznavanje studenata s engleskim pravnim nazivljem, a samim tim i osposobljavanje studenata za komuniciranje na engleskom jeziku - u prvom redu na području struke. S obzirom da se pod komuniciranjem podrazumijeva sporazumijevanje uz što pravilniju uporabu jezika, posvećena je i odgovarajuća pozornost gramatici odnosno jezičnim zakonitostima engleskoga jezika. Korespodentnost i korelativnost programa Kolegij je sadržajno organiziran tako da prati kolegije koji predstavljaju uvod u pravnu znanost u okviru prve godine studija te omogućuje studentima praćenje i razumijevanje temeljnih pravnih kategorija i pojmova na engleskom jeziku. Sadržaj kolegija U okviru kolegija studenti se upoznaju s temeljnom pravnom terminologijom na engleskom jeziku, kao i s vrstama i oblicima prava te njihovim nastankom i razvojem u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama. Daje se i usporedba ovih dvaju pravnih sustava s pravom u Republici Hrvatskoj. Paralelno s usvajanjem novoga fonda riječi, utvrđuju se i proširuju spoznaje o jezičnim zakonitostima koje su studenti dijelom usvojili u ranijem školovanju.

14

1. TEMA: What Is Meant by Law?

Tekst govori o značenju i definicijama pojma ‘Law’ (pravo ili zakon) u različitim

znanostima i sa stajališta različitih znanstvenih teorija. Gramatički dio odnosi se na članove u

engleskome jeziku, na njihove oblike i mogućnost uporabe.

2. TEMA: Sources and Varieties of English Law

Izvori prava, njegove kategorije i njegov povijesni razvoj osnovni su problemi kojima se

bavi tekst u kojem su također objašnjene i razlike između naziva koji se ponekad pogrešno

poistovjećuju s nazivom Ujedinjeno Kraljevstvo. Gramatički dio upućuje na važnost slijeda riječi

odnosno funkcija u rečenici kao jednu od temeljnih zakonitosti u engleskome jeziku.

3. TEMA: Statute Law in Britain Tekst se odnosi na engleske pisane zakone i njihovu ulogu u specifičnoj situaciji u Velikoj

Britaniji koja nema ustav u uobičajenom smislu. Govori se i o funkcijama pojedinih državnih tijela

te o njihovim zadaćama u postupku donošenja zakona. Gramatički dio posvećen je pridjevima -

njihovoj funkciji u rečenici, njihovim oblicima i tvorbi te komparaciji.

4. TEMA: The British Judiciary Tekst govori o izboru sudaca za sudove na različitim razinama, o Lordu kancelaru i

funkcijama koje on obnaša te o važnijim činiteljima o kojima ovisi imenovanje sudaca za sudove na

svim razinama. Gramatički dio bavi se glagolskim vremenima - Present Simple i Present

Continuous Tense - njihovom tvorbom i uporabom.

5. TEMA: The Doctrine of Precedent Tekst pojašnjava primjenu presedana (prethodnih sudskih odluka) i hijerarhijske odnose u

britanskome sudstvu. Gramatički se dio bavi tvorbom i uporabom pasiva u engleskom jeziku.

6. TEMA: The Legal Pofession in England

Put do ulaska u pravnu profesiju te specifičnosti pravne profesije s obzirom na podjelu na

više odvjetnike (s pravom zastupanja stranaka na višim sudovima) i niže odvjetnike (bez prava

zastupanja stranaka na višim sudovima) temeljni je dio sadržaja ovoga teksta. U gramatičkom je

dijelu riječ o uporabi, podjeli i funkcijama prijedloga.

LITERATURA: Obvezna literatura:

15

1. Vićan-Pavić-Smerdel: Engleski za pravnike, Narodne novine, Zagreb, 2005. 2. Filipović, R.: Englesko - hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1993. 3. Bujas, Ž.: Veliki Englesko-hrvatski rječnik, Nakladni zavod, Globus, Zagreb, 1999. 4. Karlovčan, V.: A Survey of English Grammar, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1991. Dopunska literatura: 1. Davis, H. W. C.: Medieval England, Bracken Books, London, 1995. 2. Janda, Berry, Goldman: The Challenge of Democracy – Government in America, Houghton Mifflin Company, Boston – Toronto, 1992 3. Quirk, R.& Greenbaum, S.: A University Grsmmar of English, Longman, 1985. 4. Karlovčan, V.: A Survey of English Grammar, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1991. 5. A.S. Hornby, Oxford Advanced Learner’ s Dictionary of Current English, Oxford University

Press / Cankarjeva založba, Ljubljana 6. Wild-Bićanić, S. and Crawford, I.: A Social and Cultural History of Britain 1688 – 1981, SNL,

Zagreb, 1982. 7. D.M. Walker, The Oxford Companion to Law, Clarendon Press, Oxford, 1980. 8. Ustav Sjedinjenih Američkih Država, Pan liber, Osijek, 1994. 9. The Constitution of the Republic of Croatia, Zagreb, 1991. Naziv predmeta: NJEMAČKI JEZIK I Nositelj: MR. SC. LJUBICA KORDIĆ Semestar: PRVI Sati p/v: 15/15 ECTS: 3 __________________________________________ Okvirni sadržaj predmeta: Sadržaj predmeta obuhvaća obradu tekstova iz područja prava (poglavito iz ustavnog, upravnog, građanskog, radnog i trgovačkog prava) s ciljem usvajanja osnovne pravne terminologije iz tih područja, te obradu i uvježbavanje gramatičkih struktura zastupljenih u tim tekstovima, koji se smatraju funkcionalno najkorisnijim za jezik pravne struke (red riječi u rečenici, mjesto glagola u izjavnim i upitnim rečenicama, infinitivne konstrukcije, participijalne konstrukcije, neuvedene pogodbene rečenice). Opća i posebna znanja kao cilja predmeta: Opća znanja koja se ostvaruju ovim kolegijem obuhvaćaju:

- osposobljavanje studenata za samostalan rad na stručnim tekstovima na njemačkom jeziku, što podrazumijeva poznavanje strukture znanstvenoga teksta, pristup razumijevanju teksta (iznalaženje osnovnih informacija, ključnih riječi, postavke i zaključka teksta);

- prepoznavanje i razumijevanje gramatičkih struktura tipičnih za jezik pravne struke u pisanom tekstu;

- razumijevanje naučene pravne terminologije i gramatičkih struktura slušanjem predavanja izvornog govornika vezano za jednu od pravnih tema iz udžbenika;

- sposobnost samostalnog služenja dvojezičnim njemačko-hrvatskim rječnikom. Posebna znanja uključuju:

- poznavanje stručne pravne terminologije iz područja ustavnog, upravnog, građanskog i radnog prava, kao i teorijsko-pravnu terminologiju vezanu za povijest, podjele i vrste prava;

16

- posebna gramatička znanja potrebna za razumijevanje, kao i pismenu i govornu uporabu jezika pravne struke;

- poznavanje pravila tvorbe i uporabe pasiva, infinitivnih konstrukcija, participa kao atributa te tvorbe riječi najučestalijih u jeziku prava.

- Posebna znanja koja će predmet razvijati vezana su i za govornu komunikaciju na njemačkom jeziku, a govorne vježbe bit će, s jedne strane, tematski vezane za tekstove u udžbeniku, a s druge strane bit će proširivane sadržajima koji se dotiču teme, ali imaju i životno praktične vrijednosti, kao, primjerice, situacijske dijaloške vježbe vezane za poslovno putovanje, stručni skup pravnika ili vijećanje sudaca (u njemačkom pravu) prije donošenja presude.

Kolerativnost predmeta s drugim predmetima i njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanje: Predmet je u korelaciji s kolegijima: teorija prava i države, upravno pravo, ustavno pravo, građansko pravo, radno pravo. Nositelj predmeta stalno surađuje s nositeljima navedenih kolegija glede nejasnoća u tumačenju i izboru stručne terminologije i savjetuje se s njima kako bi sa studentima mogao ravnopravno voditi raspravu o zastupljenim pravnim temama. Poseban oblik suradnje s predavačima drugih predmeta predstavlja planirana suradnja s izvornim govornikom i stručnjakom za građansko pravo, predstavnikom zaklade « Deutsche Stiftung für Internationale Rechtliche Zusammennarbeit» dr.sc. Ivanom Glaserom, koji će studentima 1. godine održati po jedno predavanje u svakom semestru na temu iz građanskog prava. Na ovaj će se način razvijati njihova sposobnost praćenja i razumijevanja govornog izlaganja izvornog govornika na temelju stručne terminologije, kao i postavljanja pitanja, odnosno diskusije korištenjem poznate pravne terminologije. Doprinos predmeta za daljnje pravno obrazovanje: nedvojbena je važnost poznavanja stranoga jezika za daljnje stručno usavršavanje pravnika, a njemački jezik tu svakako ima svoje mjesto zbog pripadnosti hrvatskoga prava kontinentalno-europskom pravnom krugu. Druga prednost poznavanja stranoga jezika struke proizlazi iz činjenice da se reformom visokih učilišta u Hrvatskoj promiče mobilnost studenata unutar pravnih fakulteta ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi, a dobro poznavanje njemačkoga jezika preduvjet je takve mobilnosti i općenito uspješnosti suvremenog pravnika. Osim toga, dobro poznavanje njemačkoga jezika pravne struke omogućuje studentu pristup mnoštvu informacija relevantnih za njegov rad ili eventualno znanstveno napredovanje, a otvara mu i mogućnosti za sudjelovanje u programu stipendiranja studenata i postdiplomanata koje nude različite zaklade s njemačkoga govornog područja. Usporedivost programa predmeta sa sličnim kolegijem na drugim fakultetima u svijetu Nastavni program je prije svega brojem sati i nastavnim sadržajima koje obuhvaća kompatibilan kolegiju „Strani jezici“ na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a sukladno zaključcima interkatedarskog sastanka predstojnika katedri za strane jezike na pravnim fakultetima u Hrvatskoj, ovim bi se programima trebali prilagoditi i fakulteti u Rijeci i Splitu. Strani jezici, poglavito engleski i njemački, zastupljeni su kao obvezni predmeti na svim fakultetima tranzicijskih zemalja u Europi, a na temelju dosadašnjih spoznaja na tim su fakultetima (poznati su nam podaci za Sveučilišta u Bratislavi, Krakowu, Pragu i Varšavi) studenti obvezni položiti ispite iz dva strana jezika prije stjecanja diplome – uglavnom su to njemački i engleski. Broj nastavnih sati na temelju kojih su izrađeni nastavni programi na većini spomenutih fakulteta veći je nego na našim pravnim fakultetima i obuhvaća po 60 sati po semestru (dakle, 120 sati u akademskoj godini dok je kod nas taj broj upola manji), a odvija se na drugoj, trećoj i četvrtoj godini studija, dok je na petoj godini izborni predmet. Na prvoj godini se na dragovoljnoj osnovi

17

(uz plaćanje studenata) održavaju tečajevi za one studente koji žele dopuniti svoje znanje iz stranoga jezika kako bi od druge godine mogli pratiti nastavu za jezik struke. Po našem mišljenju to nije prikladno za naše uvjete i standard naših studenata, nego se u 1. semestru utvrđuju osnovna gramatička znanja i radi se na jednostavniji općeznanstvenim tekstovima. Također smatramo da bi zbog širine i kompleksnosti pravnih područja i na našim nefilološkim fakultetima trebao broj sati biti veći (barem 3 sata na tjedan). Što se tiče nastavnih sadržaja, oni su tematski nešto drugačiji od naših s obzirom na specifične pravne sustave dotičnih zemalja i na udžbenike koji predstavljaju osnovnu nastavu literaturu, ali su i jedni i drugi programi koncipirani prema načelima suvremenog pristupa podučavanju stranoga jezika struke, koriste istu metodologiju problemskog pristupa usvajanju znanja i rješavanja zadataka i orijentirani su prema cilju osposobljavanja studenata za funkcionalnu primjenu stečenih znanja i vještina u komunikacijskim situacijama vezanim za bavljenje strukom. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja (ispiti): Nastava se održava u ravnomjernoj kombinaciji predavanja i vježbi (jedan sat predavanja i jedan sat vježbi tjedno tijekom zimskog semestra). Po semestru predmet obuhvaća 30 sati (15 sati predavanja+15 sati vježbi). Provjera znanja održava se u formi pismenog i usmenog ispita, a tijekom vježbi studenti po vlastitom izboru mogu prirediti referat i usmeno ga izložiti na jednu od zadanih pravnih tema. Ocjena iz referata pribraja se ocjenama iz pismenog i usmenog dijela ispita, a aritmetička sredina čini konačnu ocjenu koja se upisuje u indeks. Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Praćenje se kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vrši na dvije razine: na razini Fakulteta u obliku godišnjih izvješća o prosječnoj ocjeni iz svakoga predmeta te u obliku anketa među studentima o kvaliteti nastave i profesora koje Faklutet povremeno provodi, i na razini nositelja predmeta, koji svake godine provodi inicijalno i završno testiranje studenata s obzirom na «ulazna» i «izlazna» znanja. Također se provode i povremene ankete sa studentima o njihovim očekivanjima od predmeta i zamjerkama načinu njegove realizacije kao i s djelatnim pravnicima o svrsishodnosti stranoga jezika na studiju prava (2004. je u stručnom časopisu Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku nositeljica predmeta objavila znanstveni rad utemeljen na jednoj takvoj anketi pod naslovom: «Strani jezik u funkciji pravne struke: istraživanje stavova djelatnih pravnika i studenata prava», Pravni vjesnik 3-4/2004, str.57-77). Također se predmet boduje na razini fakulteta u odnosu na druge predmete po sustavu ECTS-bodova, a aktivnosti studenata unutar predmeta boduju se s maksimalno 60 bodova: sudjelovanje na nastavi: 5, aktivnost na nastavi:5, izlaganje referata:10, pismeni ispit: 20 i usmeni ispit: 20 bodova. LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Sokol-Šarčević-Topolnik: Deutsch für Juristen/ Njemački za pravnike 1, Narodne novine, Zagreb, 2002. 2. Dreyer-Schmitt: Lehr- und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Verlag für deutsch, Ismaning, 1996. 3. Jakić-Hurm: Deutsch-kroatisches Wörterbuch, Zagreb, 1991.

18

Dopunska literatura: 1. Verfassung der Republik Kroatien, Zagreb, 2002. 2. Grundgesetz für die Bundesrepublik Deutschland, Bonn, 1993. 3. Creifeld – Kaufmann - Weber: Creifelds Rechtswörterbuch, Beck, München, 1997. Naziv predmeta: POVIJEST UPRAVE Nositelj: DOC. DR. SC. MIRO GARDAŠ Semestar: DRUGI Sati p/s: 30/30 ECTS: 5 _____________________________________________ Okvirni sadržaj predmeta U okviru predmeta Povijest uprave studenti stječu znanja o nastanku i razvitku pojedinih pravnih i upravnih sustava i institucija kroz povijest. Također je predviđeno da studenti steknu znanja o razvitku pojedinih državnih i upravnih sustava kroz razne oblike društvenih uređenja. Proučavajući navedeno na primjerima država koje su ostavile značajnog traga u svjetskoj povijesti i primjenjujući komparativnu metodu studenti također stječu temeljna znanja o pravnim sustavima, oblicima državne i upravne organizacije, ustroju pojedinih država, te o pojedinim pravnim istitutima u njihovim prvim pojavnim oblicima, te njihov razvojni tijek sve od drugog tisućljeća prije Krista pa do dvadesetog stoljeća. Opća i posebna znanja koja se stiču navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za dalje pravno obrazovanje U okviru predmeta Povijest uprave studenti stječu znanja o postanku i razvitku pojedinih pravnih i upravnih sustava, pravnih instituta, oblika državne i upravne organizacije kroz povijest sve od drugog tisućljeća prije Krista pa do dvadesetog stoljeća. Također kompariranjem pojedinih sustava i pojedinih oglednih i karakterističnih država studenti stječu uvid u prednosti i nedostatke pojedinih od njih, te pokušavaju spoznati uzroke tomu. Predmet Povijest uprave usko je povezan s predmetom Povijest hrvatskog prava i države, te s predmetom Rimsko pravo, a izvjesnih dodirnih točaka ima i s predmetom Teorija prava i države. Značenje predmeta Povijest uprave za dalje obrazovanje pravnika je prije svega u tome što studenti stječu temeljna znanja o pojavi pojedinih oblika državnog i pravnog ustrojstva, te pojedinih pravnih instituta, a koja kasnije podrobnije proučavaju u okviru drugih predmeta tijekom svoga studija. Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Nastava iz predmeta Povijest uprave provodi se održavanjem predavanja tijekom jednog semestra svake školske godine. Radi produbljivanja znanja iz pojedinih tema u okviru predmeta Povijest uprave postoji mogućnost provođenja seminara. Znanje studenata provodi se održavanjem ispita koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela. LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Šefko Kurtović: Opća povijest prava i države, Zagreb, 1994. g., i druga izdanja 2. Ante Romac, Rimsko pravo, Zagreb, 1988., i druga izdanja, str. 10 – 70. Dopunska literatura:

19

1. Šefko Kurtović: Hrestomatija Opće povijesti prava i države, Zagreb, 2000. Način polaganja ispita: Ispit iz predmeta Povijest uprave provodi se organiziranjem pisanog dijela koji nije eliminatoran, a nakon toga usmenim odgovaranjem. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Kvaliteta i uspješnost izvedbe nastave i provođenja ispita u okviru predmeta Povijest uprave provodi se čestim sastancima i konzultacijama nositelja katedre i asistenta. Naziv predmeta: OSNOVE UPRAVE Nositelj: PROF. DR. SC. BRANKO BABAC Semestar: DRUGI Sati p/s: 45/30 ECTS: 6 _______________________________________________ Okvirni sadržaj predmeta 1.1. Predmet, metoda i gradja upravne znanosti 1.2. Razvoj znanosti 1.3. Razvoj proučavanja uprave 1.4. Sustav proučavanja uprave 2.1. Razvoj upravljanja i upravnih ustrojstava . 2.2. Teorija birokracije i političko nadziranje uprave 2.3. Institucionalizacija i uprava 2.4. Društvena kontrola . 3.2. Upravno djelovanje i društveno ustrojavanje 3.3. Ustrojavanje i ustrojstvena struktura 3.4. Upravno odnošenje 4.1. Postavljanaje problema 4.2. Ljudska vrela i upravljanje

4.3. Materialna sredstva uprave 4.4. Upravljanje i priopćivanje 5.1. Upravno djelovanje kao proces 5.2. Upravno postupanje 5.3. Slobodna rasudba ustrojstvena 5.4. Upravljački proces 6.1. Postavljanje problema 6.2. Tipologija upravnih sustavâ 6.3. Gradjani i uprava 6.4. Hrvatska uprava kroz povijest 6.5. Osebujni problemi upravnoga djelokruga 6.6. Izgledi državnoga upravljanja u bliskoj budućnosti 7.1. Ustrojstvo, egzistencialni poredak i konzervativno-liberalna ideja . 7.2. Oblikovanje političkih uredjenjâ 7.3. Upravna doktrina i institucionalizacija političkoga nadziranja 7.4. Hrvatsko političko-upravno ustrojstvo 7.5. Hrvatsko županijsko ustrojstvo

7.6. Hrvatsko političko-upravno ustrojstvo i javna funkcija . 7.7. Država i javnost

20

7.8. Ustrojstvo središnje i lokalne, dotično regionalne, uprave u republici hrvatskoj 7.9. Ustrojstvo i strategije nacionalne sigurnosti Opća i posebna znanja koja se stiču navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanje Stručno visoko obrazovanje u području uprave i upravljanja radi stjecanja znanja i vještina primjerenih za neposredno uključivanje u radne procese u upravnim ustrojstvima države, lokalne i regionalne samouprave te osoba javnoga i privatnog prava. Predmet je u vezi s ostalim predmetima javnoga prava (uvod u pravo, upravno pravo – opći i posebni dio, osnove ustavnog prava). Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, seminari, radionice, vježbe, samostalni zadatci, multimedija i internet, obrazovanje na daljinu, konzultacije, mentorski rad i izvannastavne aktivnosti. Znanje studenata provjeravat će se kolokvijima, rješavanjem praktičnih problema te raspravljanjem o pojedinih problemskih pitanja. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita LITERATURA: Obvezna literatura: 1. PUSIĆ, Eugen. Nauka o upravi, Školska knjiga, Zagreb, 2002. (samo krupni slog) 2. BABAC, Branko. Obnova hrvatskoga gradjanskog društva – politička kontrola i državna uprava, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet, Osijek, 1994., skupno s Zakonom o obrani i Strategijom obrane Republike Hrvatske te s Zakonom o sigurnosnim službama Republike Hrvatske i Strategijom nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (usp. infra) 3. BABAC, Branko. Ogled o obnovi naučavanja o naredbi u hrvatskim upravnim znanostima, Pravni vjesnik 15 (1-2), Osijek, 1999. (toč. 7., 8. i 9. – str. 65.-122.), skupnom s Zakonom o policiji (usp. infra) 4. PUSIĆ, Eugen. Upravni sistemi, svezak I, Pravni fakultet, Zagreb, 1985. (str. 232.-248. /Državna uprava kao vlast, etc./ 244.-249. /Država kao aktor i kao instrument u međunarodnoj okolini/, 249.-257. /Vojska/, 275.-283. /Vanjski poslovi/, 283.-293. /Pravosuđe/, 293.-308. /Financije/, 308.-349. /Lokalni sustavi upravljanja/, 473.-499. /Razvoj državnog sistema/ 5. PUSIĆ, Eugen. Hrvatska središnja državna uprava i usporedni upravni sustavi, Školska knjiga, Zagreb, 1997. (str. 23.-60., 107.-136., 139-182, 205.-253., 262.-294.), skupno s Zakonom o sustavu državne uprave te Zakonom o VladI Republike Hrvatske i Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija, zatim s Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakonom o državnim službenicima i namještenicima (usp. infra) Propisi: 1. Ustav Republike Hrvatske, NN 56/90, 135/97, 8/98 (pročišćeni tekst), 113/00, 124/00 (pročišćeni tekst), 28/01, 41/01 (pročišćeni tekst), 55/01 (ispravak pročišćenog teksta) (Us.R.Hr.-Proč.) 2. Zakon o Vladi Republike Hrvatske, NN 101/98, 15/00, 41/01 (pročišćeni tekst), 117/01, 199/03 (Z.Vld.) 3. Zakon o sustavu državne uprave, NN 75/93, 48/99, 15/00, 59/01, 190/03, 199/03 (Z.S.D.U.) 4. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija, NN 199/03, 30/04 (Z.Us.Min.) 5. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN 33/01(Z.L.R.S.)

21

6. Zakon o obrani, NN 33/02, 58/02 (Z.o.Ob.), skupno sa Strategijom obrane Republike Hrvatske, NN 33/02 (Str.Ob.) 7. Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske, NN 33/02, 58/02, 175/03 (Z.Sl.Orž.) 8. Zakon o zaštiti tajnosti podataka, NN 109/96 (Z.Za.Taj.) 9. Zakon o civilnoj službi, NN 25/03 (Z.Ci.Sl.) 10. Zakon o policiji, NN 129/00 (Z.o.Po.), skupno s Pravilnikom o načinu policijskoga postupanja, NN 81/03 (Pr.Po.Po.) 11. Zakon o sigurnosnim službama Republike Hrvatske, NN 32/02 (Z.Si.Sl.), skupno sa Strategijom nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, NN 32/02 (Str.Na.Si.) 12. Zakon o vanjskim poslovima, NN 48/96 (Z.Vnj.Po.), skupno s Pravilnikom o uvjetima obavljanja stručnih poslova u diplomatskoj i konzularnoj službi, NN 23/92 (Pr.Vanj.Dip.) 13. Zakon o općemu upravnom postupku, NN 53/91, 103/96 (Odl.Us.s.R.Hr.) 14. Zakon o upravnim sporovima, NN 53/91, 9/92, 77/92 (Z.U.S.) 15. Zakon o Državnom sudbenom vijeću, NN 58/93, 49/99, 31/00, 107/00 (Odl.Us.s.R.Hr.), 129/01 (Z.D.S.V.) 16. Zakon o sudovima, NN 3/94, 100/96, 115/97 (Odl.Us.s.R.Hr.), 131/97, 129/00, 67/01 Dopunska literatura: 1. PUSIĆ, Eugen. Problemi upravljanja, uvodna studija za N. Smailagić et al., ur., Hrestomatija političke znanosti, Problemi upravljanja, Naprijed, Zagreb, 1971., str. 9.-112. 2. BABAC, Branko. Zajednički europski institucionalni model lokalne i regionalne samouprave naspram decentralizaciji u funkciji pojačane koncentracije državnog upravljanja, Pravni vjesnik, 3-4, Osijek, 2002., str. 74.-142. 3. BABAC, Branko. Iločki Statut i ideja o općinskoj i lokalnoj samoupravi kao temeljnomu pravu gradjanina, Ogled o jednomu slučaju hrvatske državno-pravne tradicije, Pravni vjesnik, 1-2, Osijek, 2002., str. 355.-388. 4. BABAC, Branko. O činidbi javne službe, Neka paradigmička razmatranja s motrišta rekonstrukcije javne funkcije, Pravni vjesnik, 1-4, 1998., Osijek, str. 3.-24. Način polaganja ispita Ispit se sastoji iz dva dijela – pisani i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta pratit će se vođenjem očevidnika o studentskom pohađanju nastave, analizom uspješnosti polaganja pojedinih kolokvija te analizom uspješnosti polaganja završnoga ispita. Naziv predmeta: UPRAVNO PRAVO – OPĆI DIO Nositelj: PROF. DR. SC. BRANKO BABAC Semestar: DRUGI Sati p/s: 75/30 ECTS: 9 ______________________________________________ Okvirni sadržaj predmeta Uvodni dio - o upravnom pravu Određivanje pojma uprave. Problem definiranja upravnog prava. Razvitak upravnog prava u pojedinim europskim zemljama u XIX. i XX. stoljeću. Razvitak i današnje mjesto upravnog prava u

22

ravnom sustavu Republike Hrvatske. Upravno pravo prema drugim granama prava u hrvatskom pravnom sustavu, uz komparativni prikaz stanja u germanskom i francuskom pravu. Osnovne institucije općeg dijela upravnog prava Izvori upravnog prava. Podzakonski normativni akti. Pravna norma upravnog prava. Upravnopravni odnos. Načelo zakonitosti u djelovanju uprave. Diskreciona (slobodna) ocjena. Odnosi uprave i sudstva. Upravni akt. Odgovornost države za štetu nastalu građanima i pravnim osobama obavljanjem službe ili druge djelatnosti državnih organa Opće postavke temeljene na izvonoj francuskoj teoriji rizika. Odgovornost za štetu uvjetovanu greškom. Odgovornost za štetu nastalu bez greške. Materijalnopravni aspekt upravnog kaznenog prava (prekršajnog) prava Pojam, pravna priroda i elementi prekršaja. Prostorno i vremensko važenje propisa o prekršajima. Vrste prekršaja. Vrijeme i mjesto izvršenja prekršaja. Učinitelj prekršaja i njegovo ponašanje. Odgovornost za prekršaje. Prekršajne kazne. Upravno pravo obzirom na stvari Pravo javnih stvari. Javnopravni imovinski odnosi uprave. Upravno pravo u oblasti gospodarstva (tzv. privredno upravno pravo) Upravno pravo u pojedinim gospodarstvenim pravnim oblastima za koje je država posebno zainteresirana. Obrtno pravo i ostale privatne gospodarstvene djelatnosti. Upravni nadzor u području privrednog prava (redarstveno pravo). Opća i posebna znanja koja se stiču navedenim predmetom, njegova veza s drugim predmetima studija te njegov doprinos za daljnje pravno obrazovanje Stručno visoko obrazovanje u području uprave i općih odrednica upravnoga prava radi stjecanja vještina primjerenih za neposredno uključivanje u radne procese radi obavljanja upravnih i sličnih stručnih poslova u upravnim ustrojstvima države, jedinica lokalne i regionalne samouprave te osoba javnog i privatnog prava. Predmet je u vezi s ostalim predmetima javnoga prava (uvod u pravo, osnove uprave, osnove ustavnog prava) Oblici provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, seminari, radionice, vježbe, samostalni zadatci, multimedija i internet, obrazovanje na daljinu, konzultacije, mentorski rad i izvannastavne aktivnosti. Znanje studenata provjeravat će se kolokvijima, rješavanjem praktičnih problema te raspravljanjem o pojedinih problemskih pitanja. LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Borković, Ivo. Upravno pravo, Informator, Zagreb, 2002. (str. 3.-186., 221.-260., 357.-398., 585.-618.) 2. Babac, Branko. Javno dobro u pravu hrvatskomu - neka razmatranja o problemima konstituiranja, Pravni vjesnik 1-4, Osijek, 1998.

23

Način polaganja ispita Ispit se sastoji iz dva dijela – pisani i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Kvaliteta i uspješnost izvedbe predmeta pratit će se vođenjem očevidnika o studentskom pohađanju nastave, analizom uspješnosti polaganja pojedinih kolokvija te analizom uspješnosti polaganja završnoga ispita. Naziv predmeta: STATISTIKA I INFORMATIKA JAVNE UPRAVE Nositelj: DOC. DR. SC. NIHADA MUJIĆ / MR. SC. PREDRAG ZIMA Semestar: DRUGI Sati p/v: 60/30 ECTS: 5 ____________________________________________________________________ Okvirni sadržaj predmeta Uvod s deskriptivnom statističkom analizom. Temeljni pojmovi. Statistički podaci (vrste podataka i izvori, mjerne skale, vrste statističkih nizova). Uređivanje podataka. Relativni brojevi – poseban osvrt na njihovu primjenu u analizi kvalitativnih statističkih nizova. Analiza numeričkih nizova metodama deskriptivne statistike. Srednje vrijednosti (potpune, položajne i specifične). Mjere disperzije. Standardizirana varijabla i pravilo Čebiševa.

Osnove procjenjivanja parametara i testiranje hipoteza

Testiranje hipoteza. Pogreške tipa I. i tipa II. Snaga testa. p- vrijednost.

Regresijska i korelacijska analiza

Pojam regresijske i korelacijske analize. Regresijski model. Klasifikacija varijabli. Klasifikacija regresijskih modela. Model jednostavne linearne regresije. Linearna korelacija i procjena koeficijenta korelacije. Spearmanov koeficijent korelacije. Testiranje hipoteza u modelu jednostavne linearne regresije. Model višestruke linearne regresije. Inferencijalno - statistička analiza modela. Regresijska dijagnostika. Durbin Watsonov test. Regresijski polinom.

Analiza vremenskih nizova i prognoziranje

Definicija vremenskog niza. Vrste nizova. Pokazatelji dinamike (diferencije, stope). Verižni indeksi, indeksi na stalnoj bazi. Skupni indeksi . Indeks vrijednosti. Deflacioniranje. Klizna skala. Modeli vremenskih pojava. Trend modeli. Informatička tehnologija i javna uprava Odnos prava, javne uprave i informatičke tehnologije. Teorija informacija. Teorija upravljanja. Nastanak pravne informatike: jurimetrija, primjena pravne informatike, kompjutersko, informatičko, informacijsko pravo. Elektronska uprava Općenito o e-upravljanju: tehnološka oprema i obučenost upravnog osoblja; kontinuirano obrazovanje; obrazovanje korisnika e-uprave; Zakonska regulativa u Republici Hrvatskoj i poredbeno. Korištenje baza podataka koje su dostupne bez naplate.

24

Područja primjene informatike u javnoj upravi i pravo informacija Vrste i povijesni razvoj računala. Predmet prava informacija. Subjekti prava informacija. Pravna informatika i upravno pravo. Informatizacija javne uprave. Ustavno pravo kao izvor prava informacija Robni karakter informacije. Javno informiranje i telekomunikacije (mediji). Pravno na informaciju i državni informacijski sustav. Pravni informacijski sustavi: Informacijski sustavi; Izgradnja pravnih informacijskih sustava. Opće kompetencije: ovladavanje teorijskim spoznajama iz cjelina koje se izučavaju na predmetu, te vještina izračunavanja izučenih statističkih parametara. Specifične kompetencije: sposobnost provođenja istraživačke zadaće na terenu, primjenom suvremene informatičke tehnologije, analiziranje prikupljenih podataka te tumačenje izračunatih pokazatelja s metodološkog i stručnog stajališta. Povezivanjem statističke interpretacije i pravne informatike studenti stječu posebne sposobnosti uočavanja moguće manipulacije podatcima – rezultatima, čime se povećava njihovo znanje o promatranim pojavama. Studenti stječu opća znanja o odnosu prava i informatičke tehnologije sukladno sadržaju predmeta, te se informatički opismenjavaju korištenjem javnih baza podataka. LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Šošić I. (2004). Primijenjena statistika. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja). 2. Šošić I., V. Serdar (2002). Uvod u statistiku. XII. izdanje. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja) ili 3. Žužul J. / Branica M.: Statistika, Informator, Zagreb 2003. Dopunska literatura: 1. Petz, B.: Statistički riječnik, 2001. 2. Petz, B.: Statistika za nematematičare, Naklada Slap, Jastrebarsko , 1997. , III.dopunjeno izdanje 3. Kompjutorska podrška nekim od aktualnih Statističkih paketa programa 4. Ivan Mecanović: Uvod u pravo informacija, Osijek, 1997. (odabrana poglavlja) 5. Željko Panian: Poslovna informatika, Zagreb, 2001. (str.:1-73; 115-123) 6. Nastavni materijali oglašeni na stranici www.pravos.hr 7. Djelovi zakonskih tekstova: 8. Zakon o pravu na pristup informacijama, NN, 172/2003 9. Zakon o medijima, NN, 163/2003 10. Zakon o elektroničkim medijima, NN, 122/2003 11. Zakon o javnom priopćavanju (pročišćeni tekst), NN, 69/2003 12. Zakon o zaštiti osobnih podataka, NN, 103/2003 13. Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, NN, 167/2003 Način polaganja ispita: Ispiti se polažu pismenim i usmenim putem.

25

Kod redovnih studenata ovaj je obrazac zamijenjen praćenjem rada i ocjenjivanjem kompletnog angažmana. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Kvalitete izvedbe prati se anononimnim ocjenjivanjem tijekom i na kraju izvedbe programa, analizom polučenih ocjena, atraktivnošću tema i kvalitetom pisanih radova te spremnošću studenata na poželjne ali neobvezne oblike angažmana (istraživanja i sl.). Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK II Nositelj: ŽELJKO RIŠNER, prof. Semestar: DRUGI Sati p/v: 15/15 ECTS: 3 _____________________________________

Ciljevi kolegija Kolegij ima za cilj upoznavanje studenata s engleskim pravnim nazivljem, a samim tim i osposobljavanje studenata za komuniciranje na engleskom jeziku - u prvom redu na području struke. S obzirom da se pod komuniciranjem podrazumijeva sporazumijevanje uz što pravilniju uporabu jezika, posvećena je i odgovarajuća pozornost gramatici odnosno jezičnim zakonitostima engleskoga jezika. Korespodentnost i korelativnost programa Kolegij je sadržajno organiziran tako da prati kolegije koji predstavljaju uvod u pravnu znanost u okviru prve godine studija te omogućuje studentima praćenje i razumijevanje temeljnih pravnih kategorija i pojmova na engleskom jeziku. Sadržaj kolegija U okviru kolegija studenti se upoznaju s temeljnom pravnom terminologijom na engleskom jeziku, kao i s vrstama i oblicima prava te njihovim nastankom i razvojem u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama. Daje se i usporedba ovih dvaju pravnih sustava s pravom u Republici Hrvatskoj. Paralelno s usvajanjem novoga fonda riječi, utvrđuju se i proširuju spoznaje o jezičnim zakonitostima koje su studenti dijelom usvojili u ranijem školovanju.

1. TEMA: Talking to a Barrister Tekst je sročen u obliku intervjua u kojem se kroz razgovor novinara i višeg

odvjetnikaponavljaju osnovne činjenice vezane uz pravnu struku uVelikoj Britaniji.Zbog toga je

ovaj tekst idealan za ponavljanje sadržaja 1.semestra te kao uvod u sadržaje kojiće se obrađivati u

okviru nastave engleskoga jezika za pravnike u drugom semestru studija. Uz ponavljanje pravne

terminologije, tekst također omogućuje ponavljanje gramatike – osobito strukture rečenica (izjavne

i razni oblici upitnih rečenica) te nekih glagolskih vremena.

2. TEMA: Legal Aid

26

Zbog složenosti pravnoga sustava Velike Britanije običnom su građaninu često potrebni

savjeti ili pak pravna pomoć u rješavanju određenih problema. U ovome je tekstu riječ o besplatnoj

pravnoj pomoći namijenjenoj ljudima koji usluge odvjetnika ne mogu platiti, kao i o načinu na koji

se odvjetničke usluge naplaćuju onima koji ih mogu i moraju platiti.

3. TEMA: A Day in a Civil Court U tekstu se prikazuje ustrojstvo i način djelovanja civilnih (građanskih) sudova uz određeni

broj praktičnih primjera iz rada ovih sudova tijekom jednoga radnog dana.

Gramatički se dio bavi značenjem i uporabom modalnih glagola.

4. TEMA: Roman Civil Procedure

Tekst govori o građanskom postupku u Rimskom pravu, o sucima i drugim učesnicima u

postupku te o samom tijeku postupka.

5. TEMA: From the Constitution of the Republic of Croatia U tekstu se navode neke od temeljnih odredbi hrvatskoga Ustava te odredbe Ustava vezane

uz temeljna prava i slobode čovjeka i građanina. U gramatičkom dijelu riječ je o glagolskim

vremenima Simple Past Tense i Past Continuous Tense.

6. TEMA: The Nature and Sources of American Federalism Tekst govori o postupku donošenja temeljnih dokumenata kojim su stvarane

današnje Sjedinjene Američke Države, o različitim stajalištima glede ustrojstva nove države te o

poteškoćama koje su imali sastavljači američkoga Ustava tijekom rada na tim dokumentima.

Gramatički dio obuhvaća Past Perfect Tense te pregled koordinirajućih veznika.

7. TEMA: The American Presidency Tekst govori o dužnostima koje obnaša predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, o

postupku njegova izbora i mogućnosti njegova opoziva odnosno smjenjivanja.

ZAKLJUČAK:

27

U okviru kolegija Engleski jezik I i II studenti se upoznaju s poviješću i strukturom pravnih sustava u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama i Republici Hrvatskoj, sa sličnostima i razlikama među njima te s funkcijama pojedinih tijela u okviru ovih pravnih sustava. Gramatički dio ima za cilj prikazivanje osnovnih zakonitosti engleskoga jezika na razini jednostavne rečenice uz obrazloženje tvorbe i funkcija pojedinih vrsta riječi bez kojih rečenica ne može biti gramatički pravilna te tvorbe i uporabe jednostavnih i složenih glagolskih vremena

NAPOMENA: Izostavljeni tekstovi iz udžbenika bit će nadomješteni izabranim izvornim (engleskim) tekstovima iz različitih područja prava, a u skladu s kolegijima obuhvaćenim nastavnim planom .

LITERATURA:

Obvezna literatura: 1. Vićan-Pavić-Smerdel: Engleski za pravnike, Narodne novine, Zagreb, 2005. 2. Filipović, R.:Englesko – hrvatski riječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1993. 3. Bujas, Ž.: Veliki Englesko – hrvatski rječnik, Nakladni zavod, Globus, Zagreb, 1999. 4. Karlovčan, V.: A Survey of English Grammar, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1991. Dopunska literatura: 1. Davis, H. W. C.: Medieval England, Bracken Books, London, 1995. 2. Janda, Berry, Goldman: The Challenge of Democracy – Government in America, Houghton Mifflin Company, Boston – Toronto, 1992. 3. Quirk, R.& Greenbaum, S.: A University Grammar of English, Longman, 1985. 4. Karlovčan, V.: A Survey of English Grammar - Workbook, Nakladni zavod Matice hrvatske,

Zagreb, 1991. 5. A.S. Hornby, Oxford Advanced Learner’ s Dictionary of Current English, Oxford University

Press / Cankarjeva založba, Ljubljana 6. Wild-Bićanić, S. and Crawford, I.: A Social and Cultural History of Britain 1688 – 1981, SNL,

Zagreb, 1982. 7. D.M. Walker, The Oxford Companion to Law, Clarendon Press, Oxford, 1980. 8. Ustav Sjedinjenih Američkih Država, Pan liber, Osijek, 1994. 9. The Constitution of the Republic of Croatia, Zagreb, 1991. Naziv predmeta: NJEMAČKI JEZIK II Nositelj: MR. SC. LJUBICA KORDIĆ Semestar: DRUGI Sati p/v: 15/15 ECTS: 3 __________________________________________ Okvirni sadržaj predmeta: Sadržaj predmeta obuhvaća obradu tekstova iz područja prava (poglavito iz ustavnog, kaznenog, kaznenog procesnog, obiteljskog prava i prava informacija) s ciljem usvajanja osnovne pravne terminologije iz tih područja, te obradu i uvježbavanje gramatičkih struktura zastupljenih u tim tekstovima, koji se smatraju funkcionalno najkorisnijim za jezik pravne struke (PASIVNE

28

KONSTRUKCIJE, ZUSTANDSPASSIV I VORGANGSPASIV, MODALNI GLAGOLI U AKTIVNIM I PASIVNIM REČENICAMA, ZU+ INFINITIV). Opća i posebna znanja kao cilj predmeta: Opća znanja koja se ostvaruju ovim kolegijem obuhvaćaju:

- osposobljavanje studenata za samostalan rad na stručnim tekstovima na njemačkom jeziku, što podrazumijeva poznavanje strukture znanstvenoga teksta, pristup razumijevanju teksta (iznalaženje osnovnih informacija, ključnih riječi, postavke i zaključka teksta);

- prepoznavanje i razumijevanje gramatičkih struktura tipičnih za jezik pravne struke u pisanom tekstu;

- razumijevanje naučene pravne terminologije i gramatičkih struktura slušanjem predavanja izvornog govornika vezano za jednu od pravnih tema iz udžbenika;

- sposobnost samostalnog služenja dvojezičnim njemačko-hrvatskim rječnikom, kao i jednojezičnim njemačko-njemačkim rječnikom.

Posebna znanja uključuju:

- poznavanje stručne pravne terminologije iz područja ustavnog, obiteljskog, kaznenog, kaznenog procesnog prava i prava informacija prava, kao i teorijsko-pravnu terminologiju vezanu za povijest, podjele i vrste prava;

- posebna gramatička znanja potrebna za razumijevanje, kao i pismenu i govornu uporabu jezika pravne struke;

- poznavanje pravila tvorbe i uporabe zavisnih rečenica najučestalijih u jeziku prava (pogodbenih, vremenskih, odnosnih, načinskih, namjernih).

- Posebna znanja koja će predmet razvijati vezana su i za govornu komunikaciju na njemačkom jeziku, a govorne vježbe bit će, s jedne strane, tematski vezane za tekstove u udžbeniku, a s druge strane bit će proširivane sadržajima koji se dotiču teme, ali imaju i životno praktične vrijednosti, kao, primjerice, situacijske dijaloške vježbe vezane za poslovno putovanje, stručni skup pravnika ili vijećanje sudaca (u njemačkom pravu) prije donošenja presude.

Korelativnost predmeta s drugim predmetima i njegov doprinos za daljenje pravno obrazovanje: Predmet je u korelaciji s kolegijima: teorija prava i države, upravno pravo, ustavno pravo, građansko pravo, radno pravo. Nositelj predmeta stalno surađuje s nositeljima navedenih kolegija glede nejasnoća u tumačenju i izboru stručne terminologije i savjetuje se s njima kako bi sa studentima mogao ravnopravno voditi raspravu o zastupljenim pravnim temama. Poseban oblik suradnje s predavačima drugih predmeta predstavlja planirana suradnja s izvornim govornikom i stručnjakom za građansko pravo, predstavnikom zaklade « Deutsche Stiftung für Internationale Rechtliche Zusammennarbeit» dr.sc. Ivanom Glaserom, koji će studentima 1. godine održati jedno predavanje na temu iz građanskog prava. Na ovaj će se način razvijati njihova sposobnost praćenja i razumijevanja govornog izlaganja izvornog govornika na temelju stručne terminologije, kao i postavljanja pitanja, odnosno diskusije korištenjem poznate pravne terminologije. Doprinos predmeta za daljnje pravno obrazovanje: nedvojbena je važnost poznavanja stranoga jezika za daljnje stručno usavršavanje pravnika, a njemački jezik tu svakako ima svoje mjesto zbog pripadnosti hrvatskoga prava kontinentalno-europskom pravnom krugu. Druga prednost poznavanja stranoga jezika struke proizlazi iz činjenice da se reformom visokih učilišta u Hrvatskoj promiče mobilnost studenata unutar pravnih fakulteta ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi, a dobro poznavanje njemačkoga jezika preduvjet je takve mobilnosti i općenito uspješnosti suvremenog

29

pravnika. Osim toga, dobro poznavanje njemačkoga jezika pravne struke omogućuje studentu pristup mnoštvu informacija relevantnih za njegov rad ili eventualno znanstveno napredovanje, a otvara mu i mogućnosti za sudjelovanje u programu stipendiranja studenata i postdiplomanata koje nude različite zaklade s njemačkoga govornog područja. Usporedivost programa predmeta sa sličnim kolegijem na drugim fakultetima u svijetu: Nastavni program je prije svega brojem sati i nastavnim sadržajima koje obuhvaća kompatibilan kolegiju „Strani jezici“ na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a sukladno zaključcima interkatedarskog sastanka predstojnika katedri za strane jezike na pravnim fakultetima u Hrvatskoj, ovim bi se programima trebali prilagoditi i fakulteti u Rijeci i Splitu. Strani jezici, poglavito engleski i njemački, zastupljeni su kao obvezni predmeti na svim fakultetima tranzicijskih zemalja u Europi, a na temelju dosadašnjih spoznaja na tim su fakultetima (poznati su nam podaci za Sveučilišta u Bratislavi, Krakowu, Pragu i Varšavi) studenti obvezni položiti ispite iz dva strana jezika prije stjecanja diplome – uglavnom su to njemački i engleski. Broj nastavnih sati na temelju kojih su izrađeni nastavni programi na većini spomenutih fakulteta veći je nego na našim pravnim fakultetima i obuhvaća po 60 sati po semestru (dakle, 120 sati u akademskoj godini dok je kod nas taj broj upola manji), a odvija se na drugoj, trećoj i četvrtoj godini studija, dok je na petoj godini izborni predmet. Na prvoj godini se na dragovoljnoj osnovi (uz plaćanje studenata) održavaju tečajevi za one studente koji žele dopuniti svoje znanje iz stranoga jezika kako bi od druge godine mogli pratiti nastavu za jezik struke. Po našem mišljenju to nije prikladno za naše uvjete i standard naših studenata, nego se u 1. semestru utvrđuju osnovna gramatička znanja i radi se na jednostavniji općeznanstvenim tekstovima. Također smatramo da bi zbog širine i kompleksnosti pravnih područja i na našim nefilološkim fakultetima trebao broj sati biti veći (barem 3 sata na tjedan). Što se tiče nastavnih sadržaja, oni su tematski nešto drugačiji od naših s obzirom na specifične pravne sustave dotičnih zemalja i na udžbenike koji predstavljaju osnovnu nastavu literaturu, ali su i jedni i drugi programi koncipirani prema načelima suvremenog pristupa podučavanju stranoga jezika struke, koriste istu metodologiju problemskog pristupa usvajanju znanja i rješavanja zadataka i orijentirani su prema cilju osposobljavanja studenata za funkcionalnu primjenu stečenih znanja i vještina u komunikacijskim situacijama vezanim za bavljenje strukom. Oblici provođenja nastave: Nastava se održava u ravnomjernoj kombinaciji predavanja i vježbi (jedan sat predavanja i jedan sat vježbi tjedno tijekom ljetnog semestra). Po semestru predmet obuhvaća 30 sati (15 sati predavanja+15 sati vježbi). Način provjere znanja (ispiti): Provjera znanja održava se u formi pismenog i usmenog ispita, a tijekom vježbi studenti po vlastitom izboru mogu prirediti referat i usmeno ga izložiti na jednu od zadanih pravnih tema. Ocjena iz referata pribraja se ocjenama iz pismenog i usmenog dijela ispita, a aritmetička sredina čini konačnu ocjenu koja se upisuje u indeks. Praćenje kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Praćenje se kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta vrši na dvije razine: na razini Fakulteta u obliku godišnjih izvješća o prosječnoj ocjeni iz svakoga predmeta te u obliku anketa među

30

studentima o kvaliteti nastave i profesora koje Faklutet povremeno provodi, i na razini nositelja predmeta, koji svake godine provodi inicijalno i završno testiranje studenata s obzirom na «ulazna» i «izlazna» znanja. Također se provode i povremene ankete sa studentima o njihovim očekivanjima od predmeta i zamjerkama načinu njegove realizacije kao i s djelatnim pravnicima o svrsishodnosti stranoga jezika na studiju prava (2004. je u stručnom časopisu Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Osijeku nositeljica predmeta objavila znanstveni rad utemeljen na jednoj takvoj anketi pod naslovom: «Strani jezik u funkciji pravne struke: istraživanje stavova djelatnih pravnika i studenata prava», Pravni vjesnik 3-4/2004, str.57-77). Također se predmet boduje na razini fakulteta u odnosu na druge predmete po sustavu ECTS-bodova, a aktivnosti studenata unutar predmeta boduju se s maksimalno 60 bodova: sudjelovanje na nastavi: 5, aktivnost na nastavi:5, izlaganje referata: 10, pismeni ispit: 20 i usmeni ispit: 20 bodova. LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Sokol-Šarčević-Topolnik: Deutsch für Juristen/ Njemački za pravnike 2, Narodne novine, Zagreb, 2004. 2. Dreyer-Schmitt: Lehr- und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Verlag für deutsch, Ismaning, 1996. 3. Jakić-Hurm: Deutsch-kroatisches Wörterbuch, Zagreb, 1991.

Dopunska literatura: 1. Verfassung der Republik Kroatien, Zagreb, 2002. 2. Grundgesetz für die Bundesrepublik Deutschland, Bonn, 1993. 3. Creifeld – Kaufmann - Weber: Creifelds Rechtswörterbuch, Beck, München, 1997. 4. AV-materijali: Jugendgericht – Fallanalyse (snimka TV-emisija na njemačkom jeziku).

31

II GODINA

Naziv predmeta: FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA Nositelj: PROF. DR. SC. VLADIMIR SRB / DOC. DR. SC. RENATA PERIĆ Semestar: TREĆI I ČETVRTI Sati p/v: 60 __________________________________________________________________________ Opći dio Državno gospodarstvo. Javne financije. Financijsko pravo (statusno - financijske pravne norme, materijalno - financijsko pravne norme, formalno - financijsko pravne norme). Predmet izučavanja suvremene financijske znanosti. Zadovoljavanje javnih potreba. Javni prihodi Općenito o prihodima. Vrste državnih prihoda. Fiskalni prihodi. Pravni osnov za stjecanje prihoda. Porezi. Pojam poreza i karakteristike. Porezna terminologija - elementi oporezivanja. Porezni obveznik. Porezna osnovica. Porezna stopa. Granica poreznog opterećenja. Opravdanost ubiranja poreza. Ciljevi oporezivanja. Učinci i djelovanje poreza. Evazije poreza, prevaljivanje i dvostruko oporezivanje. Podjela poreza. Porezna načela. Porezni sustav. Sustav oporezivanja u Republici Hrvatskoj. Oporezivanje dohotka, oporezivanje dobiti. Financiranje jedinica lokalne samouprave. Nadzor i kontrola. Ostali javni prihodi. Carine - carinski sustav Republike Hrvatske. Doprinosi. Pristojbe. Parafiskalni prihodi. Nafiskalni prihodi. Javni zajam Pojam javnog zajma i karakteristike. Vrste javnih zajmova. Konverzija javnog zajma i reprogramiranje. Javni rashodi Pojam i karakteristike javnih rashoda. Vrste državnih rashoda. Načela javnih rashoda. Uzroci porasta javnih rashoda. Financiranje javnih potreba Rashodi državne uprave. Vojni rashodi. Rashodi za socijalno osiguranje. Rashodi za znanstveno-istraživački rad. Rashodi za zaštitu čovjekove okoline. Ostali rashodi. Ostali rashodi (kultura, šport, javni promet) Instrumenti financiranja Proračun. Pojam, razvoj i karakteristike. Pravna priroda proračuna. Proračunska načela. Izrada i donošenje proračuna. Rebalans proračuna. Nadzor i kontrola proračuna. Fondovi. LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Srb, V. - Perić, R.: Javne financije, Pravni fakultet u Osijeku i Grafika d.o.o., Osijek, 2004. Dopunska literatura: 1. Jelčić, B. - Lončarić Horvat, O. - Šimović, J. - Arbutina, H.: Financijsko pravo i finacijska znanost, Narodne novine d.d., Zagreb, 2002. 2. Jelčić, B. - Lončarić Horvat, O. - Šimović, J. - Arbutina, H. - Mijatović, N.: Hrvatski fiskalni sustav, Narodne novine d.d., Zagreb, 2004.

32

Zakonski tekstovi: 1. Zakon o porezu na dobit, NN br. 177/04 2. Zakon o porezu na dohodak, NN. br. 177/04 3. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN. br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00 4. Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, NN. br. 117/93, 67/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 150/02, 147/03 Način polaganja ispita: pisani i usmeni Naziv predmeta: OSNOVE GRAĐANSKOG PRAVA Nositelj: PROF. DR. SC. VLADO BELAJ Semestar: TREĆI I ČETVRTI Sati p/v: 75/30 _______________________________________________ Opći dio građanskog prava Pojam i načela građanskog prava. Odnos građanskog prava prema srodnim pravnim disciplinama. Izvori imovinskog prava. Građanskopravni odnos. Subjekti građanskog prava. Fizička osoba. Pravna osoba. Subjektivna građanska prava. Pojam i vrste stvari.. Činidba. Imovina. Pojam i vrste pravnih poslova. Valjanost i nevaljanost pravnih poslova. Konvalidacija. Konverzija. Stjecanje i gubitak prava. Stvarno pravo Pojam, karakteristike, oblici stvarnoga prava. Posjed. Pojam i vrste posjeda. Zaštita i prestanak posjeda. Pravo vlasništva. Suvlasništvo. Zajedničko vlasništvo. Etažno vlasništvo. Stjecanje prava vlasništva. Dosjelost. Zaštita i prestanak prava vlasništva. Zemljišne knjige. Sastav zemljišne knjige. Vrste upisa u zemljišnu knjigu. Služnosti. Vrste služnosti. Zaštita i prestanak služnosti. Založno pravo. Vrste založnoga prava. Zaštita i prestanak založnoga prava. Pravo građenja. Obvezno pravo. Temeljna načela. Pojam i vrste obveza. Pojam i vrste ugovora. Sklapanje ugovora. Pojačanje obaveznopravnoga odnosa. Pojačanje obveznopravnoga odnosa. Promjene u obveznopravnom odnosu. Prestanak obveznopravnog odnosa. Ugovori o prijenosu stvari i prava (prodaja, zamjena, darovanje). Ugovori o uporabi i korištenju stvari (zakup, najam, zajam, posudba). Ugovori o uslugama (ugovor o djelu, ostava, nalog, punovlašće). Odgovornost za štetu. Pojam i vrste šteta. Vrste odgovornosti za štetu. Popravljanje štete. Jednostrana izjava volje kao izvor obveza. Nasljedno pravo Pojam, izvori, načela. Pretpostavke nasljeđivanja. Zakonsko nasljedno pravo. Oporučno nasljedno pravo. Nužno nasljedno pravo. Nasljednopravni ugovori. LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Vedriš, M. – Klarić, P. : Građansko pravo, Zagreb, Narodne novine, 2004.

Sve osim slijedećih poglavlja: Pravna priroda pravne osobe (str. 38-48) Vrste uvjeta (str. 110-113)

33

Stjecanje prava vlasništva od nevlasnika (str. 270-278) Osobne služnosti (str. 314-318) Pravo stvarnog tereta (str. 349-356) Promjene na strani dužnika (str. 434.-438.) Ugovor o građenju (str. 508.-511) Komision (str. 530-532) Ortakluk (str. 534-541) Stjecanje bez osnove, poslovodstvo bez naloga (str. 595-651) Ostavinski postupak (str. 714-727)

Način polaganja ispita: pisani i usmeni Naziv predmeta: UPRAVNO POSTUPOVNO PRAVO Nositelj: PROF. DR. SC. VLADIMIR LJUBANOVIĆ Semestar: TREĆI I ČETVRTI Sati p/v: 90/30 _____________________________________________________ 1. Postupovno pravo (pojam sadržaj, dioba, funkcije) Osnovni procesni pojmovi (postupak, procesne radnje, procesne pretpostavke, pravni odnosi). Procesna načela. Upravno procesno pravo. 2.Upravni postupak Pojam i uređenje upravnog postupka. Opći upravni postupak i posebni upravni postupci. Predmet upravnog postupka. Načela upravnog postupka. Subjekti upravnog postupka. Tijek upravnog postupka. Redovni i izvanredni pravni lijekovi u upravnom postupku. Izvršenje u upravnom postupku. 3. Prekršajni postupak Pojam i uređenje prekršajnog postupka. Načela prekršajnog postupka. Subjekti prekršajnog postupka i njihova procesna funkcija (organi gonjenja, organi kažnjavanja, okrivljeni, oštećeni). Tijek prekršajnog postupka. Odluke o prekršajnom postupku. Mandatni postupak. Redovni i izvanredni pravni lijekovi u prekršajnom postupku. Izvršenje rješenja o prekršaju. Postupak za naknadu štete. 4. Upravno sudovanje i upravni spor Opća teorija o upravnom sudovanju. Sustavi sudske kontrole uprave. Pojam upravnog spora i vrste upravnih sporova. Predmet upravnog spora. Određivanje upravnog spora. Stranke u upravnom sporu. Nadležnost sudova za odlučivanje u upravnom sporu. Postupak u upravnom sporu. Ovlaštenja suda u upravnom sporu. Pravni lijekovi u upravnom sporu. Upravno-računski spor. 5. Osnovne informacije o pravosuđu i sudskom procesnom pravu Pravosuđe i sudska funkcija vlasti. Sudovi i ostali nositelji pravosudne funkcije. Ustrojstvo sudova i njihova nadležnost. Sudsko procesno pravo i vrste sudskih postupaka. Osnovni pojmovi parničnog postupka. Osnovni pojmovi krivičng ostupka. LITERATURA:

34

Obvezatna literatura : 1. Babac, B. : Upravno postupovno pravo – odabrana poglavlja, Osijek, 1998. Pozitivni propisi: 1. Zakon o općem upravnom postupku, Zagreb, Informator, 2000. 2. Zakon o upravnim sporovima, Zagreb, Informator, 2000. 3. Zakon o prekršajima, Narodne novine broj 80/2002. Način polaganja ispita: pisani i usmeni Naziv predmeta: OSNOVE KAZNENOG PRAVA Nositelj: DOC. DR. SC. IGOR BOJANIĆ Semestar: TREĆI Sati p/v: 30/15 ____________________________________________ I. UVOD 1. Pojam i predmet kaznenog prava 2. Načelo supsidijarnosti i fragmentarni karakter kaznenog prava 3. Odnos kaznenog prava prema drugim granama prava 4. Kriminalitet i znanosti o kriminalitetu 5. Kratak pregled povijesti kaznenog prava 6. Kažnjivo djelo II. KAZNENI ZAKON 1. Glavno i sporedno kazneno zakonodavstvo 2. Načelo zakonitosti 3. Tumačenje kaznenog zakona 4. Primjena hrvatskog kaznenog zakonodavstva u prostoru 5. Isključenje i nemogućnost primjene hrvatskog kaznenog zakonodavstva III. 1. Pojam kaznenog djela 2. Radnja 3. Biće kaznenog djela 4. Protupravnost 5. Razlozi isključenja protupravnosti 5.1. Nužna obrana 5.2. Krajnja nužda 5.3. Zakonita uporaba sredstava prisile 5.4. Ostali razlozi isklječenja protupravnosti 6. Krivnja 6.1. Općenito o krivnji 6.2. Ubrojivost 6.3. Namjera 6.4. Nehaj 6.5. Krivnja kod kaznenih djela kvalificiranih težom posljedicom

35

6.6. Svijest o protupravnosti 6.7. Zabluda o biću djela 6.8. Zabluda o okolnostima koje isključuju protupravnost 6.9. Zabluda o protupravnosti 7. Stadiji kaznenog djela 7.1. Pripremne radnje 7.2. Pokušaj 7.3. Neprikladni pokušaj 7.4. Dragovoljni odustanak 8. Sudioništvo 8.1. Pojam sudioništva i njegovi oblici 8.2. Počiniteljstvo 8.3. Akcesornost sudioništva u užem smislu 8.4. Posredno počiniteljstvo 8.5. Supočiniteljstvo 8.6. Poticanje 8.7. Pomaganje 9. Stjecaj i produljeno kazneno djelo IV. KAZNENOPRAVNE SANKCIJE 1. Pojam i sadržaj kaznenopravnih sankcija 2. Kazne i kažnjavanje 3. Mjere upozorenja 4. Sigurnosne mjere 5. Odgojne mjere 6. Oduzimanje imovinske koristi 7. Pravne posljedice osude 8. Amnestija i pomilovanje 9. Rehabilitacija 10. Zastara i izvršenje kazne i primjene ostalih kaznenopravnih sankcija V. POSEBNI DIO KAZNENOG PRAVA 1. Sustavna podjela kaznenih djela u Kaznenom zakonu 2. Pojedina kaznena djela koja se najčešće pojavljuju u sudskoj praksi LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Novoselec, P.: Opći dio kaznenog prava, Zagreb, 2004. (str. 1-10, 63-85, 113-325) 2. Kazneni zakon (Narodne novine br. 110/1997, 27/1998, 50/2000, 129/2000 51/2001 i 105/2004) Način polaganja ispita: pisani i usmeni

36

Naziv predmeta: USTROJSTVO I DJELOVANJE JAVNOG SEKTORA Nositelj: PROF. DR. SC. ZVONIMIR LAUC / DOC. DR. SC. STIPE IVANDA Semestar: TREĆI I ČETVRTI Sati p/v: 60/30 ___________________________________________________________________________ Država i društvo. Teorijska osnovica ustrojstva i djelovanja javnog sektora. Definiranje javnog sektora. Razgraničenje javnog sektora i uprave. Državna integracija u organizaciji i djelovanju javnog sektora. Sistematizacija javnog sektora Specifične službe, koje država organizira za zadovoljavanje potreba, a shodno međunarodnim konvencijama. Društvene djelatnosti. Javna poduzeća u pojedinim djelatnostima. Infrastrukturne djelatnosti. Pravni režim u javnom sektoru Organizacija se definira zakonima i drugim državnim normativnim aktima. Uprava vrši kontrolu nad zakonitosti i stručnim radom u javnom sektoru. Veza uz budžet. Javna ovlaštenja i način njihova vršenja. Odgovornost nositelja javnih ovlaštenja u javnim službama. Ostvarivanje prava građana i njihovih ptreba djelovanjem javnog sektora. Djelovanjem javnog sektora ostvaruju se prava građana (ustavna i zakonska prava) u okvirima socijalnih, gospodarstvenih i kulturnih i drugih prava, stvaranjem po državi, lokalnim zajednicama i privatnom inicijativom odgovarajućih institucija. Zadovoljavanje odgovarajućih potreba, koje se ostvaruju bez djelovanja tržišta. Društveno-ekonomski odnosi u javnom sektoru Zadovoljavanje i financiranje ostvarivanja prava, jer se osiguravaju kroz budžet. Zadovoljavanje odgovarajućih potreba neposrednim plaćanjem usluga. Zadovoljavanje prava i potreba djelovanjem uzajamnosti i solidarnosti. Organizacija poduzeća i ustanova Ekonmsko-pravni odnosi u društvenim djelatnostima Donošenje zakona o pojedinoj djelatnosti. Organizacija pojedine djelatnosti. Ekonomski odnosi u pojedinoj djelatnosti. Pravni aspekti djelovanja u pojedinoj djelatnosti. Posebna analiza zakona, ekonomskih, pravnih i organizacijskih funkcija u obrazovanju, znanosti, zdravstvenoj zaštiti, kulturi, socijalnoj zaštiti i drugim društvenim djelatnostima. Ekonomsko-pravni odnosi u infrasrukturnim djelatnostima Pojam infrastrkture. Organizacija infrastrukturnih djelatnosti. Ograničeno djelovanje tržišta u infrastrkturnim djelatnostima. Pravni aspekti djelovanja infrastrukturnih djelatnosti. Analiza zakona, ekonomskih, pravnih i organizacijskih funkcija u željezničkom prometu, PTT prometu, energetici, vodoprivredi i vodosnabdjevanju, cestama i cestogradnji i drugim infrastrukturnim djelatnostima. Državna poduzeća kao dio javng sektora. Definiranje državnog vlasništva. Način djelovanja državnih poduzeća. Profit u državnim poduzećima i njegova povezanost s budžetom. Odnos uprave i državnih poduzeća. Javnost rada državnih poduzeća. Zakoni o djelovanju državnih poduzeća. Dalji razvoj javnog sektora u Republici Hrvatskoj LITERATURA: Obvezatna literatura:

1. Mecanović, Ivan.: Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora, knjiga I, Pravni fakultet Osijek, 1995.

37

2. Ivanda, Stipe: Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora, posebni dio - skripta, Pravni fakultet, Osijek, 2006.

Dopunska literatura:

1. Jelčić, B. : Aktuelni problemi financiranja društvenih djelatnosti, Pravni fakultet Zagreb, 1985.

2. Gatarić, Đ. : Djelatnosti od posebnog društvenog interesa i javna ovlaštenja, Zagreb, Narodne novine, 1986., (138 stranica)

Pozitivni propisi:

1. Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, NN br. 10/97. 2. Zakon o osnovnom školstvu - pročišćeni tekst, NN br. 69/03. 3. Zakon o srednjem školstvu - pročišćeni tekst, NN br. 69/03. 4. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, NN br. 123/03. 5. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN br. 69/99. 6. Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi, NN br. 69/01. 7. Zakon o kazalištima, NN br. 61/91, 50/95, 13/97, 127/00. 8. Zakon o zaštiti prirode, NN br. 162/03. 9. Zakon o muzejima, NN br. 142/98. 10. Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, NN br. 105/97 i 64/00. 11. Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva,

NN br. 43/96. 12. Zakon o knjižnicama, NN br. 105/97. 13. Zakon o športu, NN 111/97, 24/01. 14. Zakon o tehničkoj kulturi, NN br. 76/93. 15. Zakon o zdravstvenoj zaštiti, NN br. 121/03. 16. Zakon o zdravstvenom osiguranju, NN br. 94/01, 88/02, 149/02, 117/03, 30/04. 17. Zakon o mirovinskom osiguranju, NN br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03,

30/04, 92/05. 18. Zakon o socijalnoj skrbi, NN br. 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03. 19. Zakon o elektropirvredi, NN br. 31/90, 47/90, 61/91, 26/93, 78/94, 105/99, 111/99, 51/01. 20. Zakon o Hrvatskim željeznicama, NN br. 53/94 i 162/98. 21. Zakon o pošti, NN br. 172/02. 22. Zakon o javnim cestama, NN br. 180/04. 23. Zakon o vodama, NN br. 107/95. 24. Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, NN br. 107/95. 25. Zakon o telekomunikacijama, NN br. 122/03, 158/03, 177/03, 60/04, 70/05. 26. Zakon o Hrvatskoj radio-televiziji, NN br. 25/03. 27. Zakon o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji "HINA", NN br. 31/90, 96/01 28. Zakon o komunalnom gospodarstvu - pročičćeni tekst, NN br. 26/03, 82/04. 29. Zakon o javnom bilježništvu, NN br. 78/93, 29/94. 30. Zakon o sustavu državne uprave, NN br. 190/03, 199/03. 31. Zakon o ustrojstvu i djlokrugu središnjih tijela državne uprave, NN br. 199/03, 30/04,

136/04, 22/05. Način polaganja ispita: pisani i usmeni

38

Naziv predmeta: EKONOMSKA POLITIKA Nositelj: PROF. DR. SC. NEDELJKO BOSANAC DOC. DR. SC. IVANA BARKOVIĆ Semestar: TREĆI Sati p/v: 30 ____________________________________________________ Uvod: Nacionalno gospodarstvo. Gospodarstvene oblasti i gospodarstvene grane. Gospodarstveni sektori. Struktura nacionalnog gospodarstva. Nacionalno godspodarstvo i ekonomijske znanosti. Ekonomijska politika u sustavu ekonomijskih znanosti. Predmet izučavanja i ekonomijska politika Republike Hrvatske. Činitelji gospodarstvenog života i gospodarstvenog razvoja Hrvatske Prirodno-zemljovidni činitelji: Zemljovidni položaj i veličina zemlje. Količina i struktura zemljišnih površina. Reljef. Kvaliteta zemljišta. Vode. Rudno bogatstvo. Biljni pokrivač i životinjski svijet. Stanovništvo: Broj stanovnika i porast stanovnika. Gustoća stanovništva. Dobna struktura stnovništva. Socijalno-ekonomska struktura stanovništva. Radni kontingent i zaposlenost. Nezaposlenost - uzroci i posljedice. Privremeno zapošljavanje u inozemstvu - migracije stanovništva i radne snage. Proizvedeno društveno bogatstvo: Pojam, podjela i značenje proizvedenog društvenog bogatstva. Proizvedeno društveno bogatstvo Republike Hrvatske. Obim i struktura proizvedenog društvenog bogatstva. Struktura fiksnih fondova. Raspored fiksnih fondova po gospodarstvenim granama. Prostorni razmještaj fiksnih fondova i problematika usklađivanja. Stopa rasta i trošnosti fiksnih fondova. Utjecaj politike investiranja i amortizacije na obim i strukturu fiksnih fondova. Ekonomski odnosi s inozemstvom: Sadržaj ekonomijskih odnosa s inozemstvom. Značenje ekonomijskih odnosa s inozemstvom i utjecaj tih odnosa na gospodarstveni život i gospodarstveni razvitak. Suvremeni problemi uklapanja u svjetske procese razvoja. Društveno-ekonomski poredak: Uvjetovanost gospodarstvenog života i gospodarstvenog razvoja sustavom proizvodnih odnosa i proizvodnih snaga. Osnovna područja odraza društveno-ekonomijskog poretka na gospodarstvenu aktivnost. Koncepcija gospodarstvenog razvitka Ekonomski zakoni Ekonomska politika: Pojam ekonomske politike. Ciljevi, nositelji i sredstva ekonomske politike. Gospodarstveni sustav: Pojam i uvjetovanost sadržaja gospodarstvenog sustava. Razvoj gospodarstvenog sustava u Hrvatskoj. Novi gospodarstveni sustav - obilježja i elementi. Analiza elemenata novog gospodarstveng sustava. Sustav sredstava. Sustav upravljanja. Sustav gospodarstvenog

39

privređivanja. Sustav planiranja. Tržišni sustav. Sustav cijena. Novčani sustav. Budžetski sustav. Sustav raspodjele. Kreditni sustav. Vanjsko-trgovinski sustav. Društveni bruto proizvod: Društveni proizvod i nacionalni dohodak. Pojam i struktura drutvenog bruto proizvoda. Analiza strukture društvenog bruto proizvoda - neposredni i posredni koeficijent. Društveni proizvod kao ekonomski agregatna veličina. Metode obračuna nacionalng dohotka, izvori, struktura i dinamika. Raspodjela nacionalnog dohotka, investicijska, opća i osobna potrošnja. Politika raspodjele nacionalnog dohotka obzirom na ciljeve razvoja. Investicijska politika i politika zadovoljavanja opće društvenih i osobnih potreba - analiza komponenata koje čine opću društvenu razinu. Opća ocjena stanja i gospodarstvenog razvoja Hrvatske: Osnovni pokazatelji razvijenosti gospodarstva Hrvatske. Strukturne disprorporcije nastale razvojem gospodarstva. LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Bosanac, N.: Uvod u ekonomiku hrvatske, Osijek, 1994. 2. Bosanac, N. - Babić, M.: Ekonomijeska politika u obrtništvu, Osijek, Grafika, 1999. 3. Lovrenović, S.: Ekonomska politika - posebni dio, Zagreb, Informator, 1982. Način polaganja ispita: pisani i usmeni Naziv predmeta: ORGANIZACIJA I METODE RADA U UPRAVI Nositelj: PROF. DR. SC. BRANKO BABAC Semestar: ČETVRTI Sati p/v: 45 ___________________________________________________________ 1. Teorija ogranizacije Općenito o teoriji organizacije. Klasična teorija organizacije. Neoklasična teorija organizacije. Moderna teorija organizacije. Društvena kontrola i organizacija. 2. Organizacija i organizacijska struktura Odrednice pojmovno-kategorijalne. Organizacijska struktura a) funkcija i hijerarhija, b) centralizacija i decentralizacija, c) djelovanje pojedinačno i djelovanje skupno, d) jedinice unutarnje i jedinice vanjske Formalna i neformalna organizacijska struktura. Tehnologija i društveno razdjeljivanje činidaba (podjela rada). Upravljanje, odlučivanje, management. 3. Utemeljivanje organizacije O praktičnim problemima organiziranja. Organizacijski plan i elementi organizacije. Organizacijsko grupiranje. Reorganizacija. Promicanje organizacije i metoda rada. 4. Upravljanje ljudskim izvorima

40

Predhodna pitanja: a) upravni službenici, b) značenje i uloga upravnih službenika c) koncepcije i praxis upravne službe kao javne funkcije, d) osobna prava službenička, e) upravni službenici kao zasebni društveni sloj. Službenički sustavi: a) odrednice pojmovno-kategorijalne, b) sustavi razvrstavanja, c) platni sustavi, d) sustavi napredovanja, e) službenički sustavi naspram personalnoj politici. Personalna politika a) pojam i odrednice personalne politike, b) popunjavanje upravne službe službenicima, c) uvjeti rada u javnoj službi, d) briga za formiranje u javnoj službi, e) organizacija personalne službe. Hrvatski službenički sustavi: a) odrednice praktičko-političke i upravne, b) sustav razvrstavanja službenika, c) platni sustav, d) sustav napredovanja, e) personalna politika u hrvatskoj upravi. Službenička etika: a) upravna doktrina i etički standardi, b) Židovsko-kršćanska etika radne uspješnosti, c) Pathos etike odgovornosti, d) politički lojalitet i etika odgovornosti, e) samoodgovornost i lojalitet. Metode podizanja osoblja. Metode podizanja vodećega osoblja. 5. Upravljanje materijalnim poslovanjem uprave Materijalna sredstva uprave, gospodarski oblik takvih sredstava te režim raspolaganja. Financijalni sugledi uvećanja značenja materijalnih trošenja uprave za gospodarstvo i društvo. Metode osiguranja ekonomičnosti upravnih programa. Racionalizacija i automacija u upravi. Financiranje proračunsko versus financiranje programsko. 6. Upravljanje prenošenja informacije Komunikacije i komunikacijski sustav. Semantički, tehnički i psihološki problemi priopćivanja poruka. Organizacijske posljedice priopćivanja poruka: očividnici podataka, organizacijsko traženje, organizacijeske jedinice za priopćivanje. Izvješćivanje u upravi i službeno dopisivanje. Elektroničko obrađivanje podataka. Sastanci u svijetlu priopćivanja poruka. Problemi elektroničke obrade podataka, naročiot zaštita podataka, osiguranje tajnosti priopćivanja, etc. 7. Planiranje u upravi. Pojam i vrsti planiranja. Programsko planiranje. Planiranje tijeka rada. Strategija i logistika. Odlučivanje i obvezatnost planova i odluka. Istraživačke metode i tehnike. Problem legitimnosti sudjelovanja u upravnom planiranju. Postavljanje mejrila uspjeha. Organizacija upravnoga planiranja. 8. Odabrani problemi upravnoga nadziranja, nomotehnike i informatizacija javne uprave. Metode i tehnike upravnoga nadziranja. Problematika nadziranja inspekcijskoga. Nomotehnika s obzirom na javnu upravu. Informatizacija javne uprave općenito. Organizacijske posljedice informatizacije. Metode i tehnike informatizacije. Informatizacija i političko odlučivanje. Kriteriji kakvoće nadziranja i postupanja upravnoga. Politički i građanski sugledi nazdiranja. 9. Kibernetički modeli u javnoj upravi Osnove teorije informacije. Kibernetika i uprava. Kibernetički kontrolni modeli. Primjena kibernetike u osebujnim područjima javne funkcije a) javna i državna sigurnost, b) urbanističko planiranje, c) upravljanje velikim gradovima, d) unutarnje upravne funkcije, e) državna riznica i revzija. Operacijsko istraživanje. Automatsko upravljanje. Upravljanje hierarhijskih sustava s više razina. Teorija igara. Optimalno upravljanje. LITERATURA: Obvezna literatura:

41

1. Eugen Pusić: Država i državna uprava, Pravni fakultet, Zagreb, 1999., (str. 330.-447.) 2. Eugen Pusić: Hrvatska središnja državna uprava i uporedni upravni sustavi, Školska knjiga,

Zagreb, 1997. (str. 255-293.) 3. Branko Babac: Organizacija i socijalna argumentacija, Pravni vjesnik 1 2-3 Osijek, 1985. 4. Josi Žužul i Dražen Dragičević: Informatika u upravi i pravosuđu, Sveučilišna tiskara

Zagreb, 1996., str. 79-102. 5. Damir Ocvirk: Praktični aspekti rukovođenja timskim radom u državnim upravnim

organizacijama, Slobodno poduzetništvo 20/99, 1999., str. 64-76. Dopunska literatura:

1. Mecanović, Ivan: Pravo informacija i organizacija državne uprave za osiguranje ovog prava građana, Pravni vjesnik 10 (1-4), Osijek, 1994.

2. Lokalna samouprava - hrvatska i nizozemska iskustva, Hrvatski institut za lokalnu samoupravu (HILS) i Interkerekelijk Vredesberaad (IKV), Osijek, 2001.

Zakonski tekstovi:

1. Ustav Republike Hrvatske, pročišćeni tekst (NN 41/01, 55/01) 2. Zakon o sustavu državne uprave (NN 75/93, 92/96, 48/99, 15/00, 59/01, 199/03) 3. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (NN 199/03,

30/04) 4. Zakon o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99) 5. Zakon o državnim službenicima i namještenicima (NN 27/01) 6. Zakon o plaćama u javnim službama (NN 27/01)

Način polaganja ispita: pisani i usmeni Naziv predmeta: OSNOVE KAZNENOG PROCESNOG PRAVA Nositelj: PROF. DR. SC. VLADIMIR LJUBANOVIĆ Semestar: ČETVRTI Sati p/v: 30/15 ________________________________________________________ I. UVOD 1. Pojam kaznenog postupka i kaznenog procesnog prava. 2. Tri povijesna modaela kaznenog postupka. 3. Izvori kaznenog procesnog prava. 4. Osnovna načela kaznenog postupka II. OSNOVNI SUBJEKTI KAZNENOG POSTUPKA 1. Pojam procesnih subjekata. Procesni sudionici. Procesna tijela. Pojam stranaka. 2. Pojam suda. Položaj suda. Ustrojstvo sudova. nadležnost sudova (stvarna i mjesna). Sustav suda. Imenovanje i razrješenje sudaca. 3. Pojam i funkcija tužitelja u kaznenom posupku. Vrste tužitelja. Državni odvjetnik. Supsidijarni tužitelj. Privatni tužitelj. 4. Pojam okrivljenika. Tko može biti okrivljenik. Procesni položaj okrivljenika. 5. Pojam banitelja. Tko može biti branitelj. Fakultativna i obvezna obrana. Procesni položaj branitelja.

42

III. PROCESNE RADNJE 1. Pojam i vrste procesnih radnji 2. Mjere osiguranja nazočnosti okrivljenika u kaznenom postupku. Poziv. Dovođenje. Mjere opreza. Jamstvo. Uhićenje. Zadržavanje. Pritvor. 3. Pretraga. Privremeno oduzimanje predmeta. 4. Posebne izviden (operativne mjere). 5. Pojam i vrste sudskih odluka. IV. TIJEK REDOVITOG KAZNENOG POSTUPKA 1. Osnovni oblici kaznenog postupka. 2. Opći pregled tijeka redovitog kaznenog postupka. 3. Prethodni postupak. Predistražni postupak (kaznena prijava, izvidi kaznenih djela, hitne istražne radnje). Istraga i istražne radnje. Optuživanje s kontrolom optužnice. Neposredna optužmnica. 4. Glavna rasprava. Pretpostvake za održavanje glavne rasprave. Tijek glavne rasprave. Vrste presuda. Izricanje i objave presude. Izrada i dostava pisane presude. 5. Redoviti pravni lijekovi. Žalba protiv presude. Žalba protiv rješenja. 6. Izvanredni pravni lijekovi. Zahtjev za obnovu kaznenog postupka. Zahtjev za izvanredno ublažavanje kazne. Zahtjev za zaštitu zakonitosti. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude. V. POSEBNE ODREDBE ZA POSTUPAK PRED OPĆINSKIM SUDOM 1. Skraćeni kazneni postupak. 2. Postupak za izdavanje kaznenog naloga. VI. POSEBNI POSTUPAK PREMA OKRIVLJENICIMA S DUŠEVNIM SMETNJAMA VII. UTVRĐIVANJE ČINJENICA U KAZNENOM POSTUPKU 1. Pojam i vrste činjenica koje se utvrđuju u kaznenom postupku. Pravno relevantne činjenice. Činjenice - indiciji. Pomoćne činjenice. 2.Činjenice koje sud ne smije utvrđivati i koje ne treba utrđivati. Subjekti utvrđivanja činjenica. 3. Načini utvrđivaja činjenica. Vlastito opažanje procesnog djela. Dokaz u kaznenom postupku (pojam dokaza, neposredni i posredni dokazi, dokazi u užem smislu i dokazi u širem smislu). Pojam dokazivanja. Faza dokazivanja. 4. Iskaz okrivljenika kao dokaz 5. Iskaz svjedoka. 6. Iskaz vještaka. 7. Isprave. 8. Tehničke snimke. LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Vladimir Ljubanović, Kazneno procesno pravo, izabrana poglavlja Osijek, 2002.i to sljedeća poglavlja: 1.. Pojam subjekata kaznenog postupka i pojam stranaka I. Pojam procesnih subjekata. Procesni sudionici. Tijela kaznenog postupka. II. Pojam stranaka.

43

2. Sud I. Pojam suda. Položaj suda u hrvatskom pravnom poretku. IV. Nadležnost sudova 1. Stvarna nadležnost 2. Mjesna nadležnost V.2.2 Sastav suda VI.1. Imenovanje sudaca 3. Tužitelj I. Pojam i funkcije tužitelja u kaznenom postupku. Vrste tužitelja. II.2. Pojam i pravni položaj državnog odvjetništva 4. Načela koja se odnose na uređenje kaznenog progona od strane državnog odvjetnika 5. Ustrojstvo državnog odvjetništva. Stvarna i mjesna nadležnost. III.1. Pojam supsidijarnog tužitelja IV.1. Pojam privatnog tužitelja 4. Oštećenik I. Pojam oštećenika 5. Okrivljenik I. Pojam okrivljenika II. Tko može biti okrivljenik III. Procesni položaj okrivljenika 6. Branitelj I. Pojam branitelja IV. Fakultativna i obvezna pomoć branitelja. Branitelj siromašnog okrivljenika. 12. Mjere osiguranja nazočnosti osoba potrebnih u postupku I.1. Uhićenje 2. Zadržavanje 3. Pritvor 14.I. Posebne izvidne mjere (str. 195.-199.) 17.II. Osnovni oblici kaznenog postupka III. Opći pregled tijeka redovitog kaznenog postupka 18. II. Predistražni postupak 1. Kaznena prijava 2. Izvidi daznenih djela 3. Hitne istražne radnje III. Istraga IV. Istražne radnje V. Optuživanje s eventualnom kontrolom optužnice VI. Kazneni postupak na temelju neposredne optužnice 19. Glavna rasprava i presuda I. Općenito o glavnoj raspravi III.2. Pretpostavke za opdržavanje glavne rasprave 5. Tijek glavne rasprave IV. Presuda 1. Izricanje presude 2. Vrste presuda 3. Objava presude. Izrada i dostava pisane presude 20.II.A. Žalba protiv presude prvostupanjskog suda 1. Osnovne značajke 2. Rok za podnošenje žalbe 3. Ovlaštenici na podnošenje žalbe

44

5. Sadržaj žalbe 6. Osnove zbog kojih se presuda može pobijati žalbom 7. Postupak povodom žalbe 9. Odluke drugostupanjskog suda povodom žalbe III.A. Zahtjev za obnovu kaznenog postupka B. Zahtjev za izvanredno ublaživanje kazne C. Zahtjev za zaštitu zakonitosti D. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude 22. Skraćeni (ili sumarni) kazneni postupak I. Općenito o skraćenom postupku II. Posebnosti skraćenog kaznenog postupka 23. Piostupak za izdavanje kaznenog naloga 2. Krapac, D. : Kazneno procesno pravo, prva knjiga: institucije, Zagreb, 2003. i to sljedeće teme: 1. Pojam kaznenog postupka (str. 4.) 2. Pojam kaznenog prava u širem smislu (str.7) 3. Pojam kaznenog procesnog prava (str. 7.) 4. Izvori kaznenog procesnog prava - pojam; glavni izvori; sporedni izvori (str. 35.) 5. Pojam činjenica koje se utvrđuju u kaznenom postupku i vrste tih činjenica (str. 303.) 6. Načini utvrđivanja činjenica (str.322.) 7. Pojam dokaza. Dokazivanje i njegove faze (str. 331., 332.) 8. Izvođenje dokaza i ocjena dokaza (349.-353.) 9. Iskaz okrivljenika: a) općenito, b) ispitivanje okrivljenika (str. 356.-363.) 10. Iskaz svjedoka: a) općenito, b) ispitivanje svjedoka (str.364.-372.) 11. Iskaz vještaka (str. 377.-383.) 12. Isprave (str. 383.-385.) 13. Tehnički snimci činjenica (str. 386.-390.) Način polaganja ispita: pisani i usmeni Naziv predmeta: STATUSNO PRAVO GRAĐANA Nositelj: PROF. DR. SC. VLADO BELAJ Semestar: ČETVRTI Sati p/v: 30 _____________________________________________ 1. Pojam statusnih prava, njihovo značenje u zaštiti osobe i pravnom prometu. 2. Bračno pravo Pojam braka. Trajna obilježja braka. Pretpostavke za postojanje braka. Bračne smetnje - uklonjive, neuklonjive. Postupak sklapanja braka. Osobna prava i dužnosti bračnih drugova. Prava i odnosi koje uređuju strogi propisi. Prava i dužnosti koje se uređuju sporazumno. Prestanak braka - smrću bračnog druga i proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim, poništajem, razvodom. Postupak posredovanja prije razvoda braka. Imovinski odnosi bračnih drugova. Bračna stečevina. Vlastita imovina bračnih drugova. Bračni ugovor. Imovinski odnosi izvanbračnih drugova. 3. Majčinstvo i očinstvo Utvrđivanje majčinstva. Priznavanje majčinstva. Predmnjeva o bračnom očinstvu. Utvrđivanje izvanbračnog očinstva. Osporavanje majčinstva. Osporavanje očinstva.

45

4. Roditeljska skrb Prava djece u obiteljskom zakonodavstvu. Mjere za zaštitu osobnih interesa djeteta. Upozorenje na pogreške i propuste. Nadzor nad roditeljskom skrbi. Oduzimanje roditelju prava da živi sa svojim djetetom. Upućivanje djeteta u ustanovu socijalne skrbi. Oduzimanje roditeljske skrbi. 5. Posvojenje Pretpostavke za posvojenje na strani posvojitelja (aktivna adoptivna sposobnost). Pretpostavke na strani posvojenika (pasivna adoptivna sposobnost). Osnivanje posvojenje. Prava i dužnosti iz posvojenja. 6. Skrbništvo Ovlasti centra za socijalnu skrb. Vrste skrbništva. Skrbništvo za maloljetne osobe. Skrbništvo za osobe lišene poslovne sposobnosti. Skrbništvo za posebne slučajeve. Zapreke za obavljanje skrbničke dužnosti. Dužnosti skrbnika. 7. Uzdržavanje Načela i pravna obilježja uzdržavanja. Uzdržavanje između roditelja i djece. Uzdržavanje između ostalih srodnika. Uzdržavanje između tazbinskih srodnika. Uzdržavanje bračnog druga. Uzdržavanje izvanbračnog druga i uzdržavanje majke izvanbračnog djeteta. 8. Državljanstvo Stjecanje hrvatskog državljanstva - podrijetlom, rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske, prirođenjem, po međunarodnim ugovorima. Prestanak državljanstva. Isprave o dokazivanju hrvatskog državljanstva. Prebivalište i boravište građana. Putne isprave hrvatskih državljana. Osobno ime. Matični broj građana. Stranci - pojam, putne isprave, ulazak i izlazak stranca iz države. LITERATURA: Obvezatna literatura: 1. Alinčić, M. – Bakarić, A. - Hrabar, D. - Jakovac - Lozić, D. –Korać, A: Obiteljsko pravo, Zagreb, 2001. ( stranice 29-30, 40-131, 145-218, 249-292, 303-349, 355-497) Pozitivni propisi: 1. Obiteljsko zakon, NN. 116/2003., 17/2004., 136/2004 2. Zakon o hrvatskom državljanstvu, NN. 53/1991., 70/1991., 28/1992., 113/1993., 3. Zakon o prebivalištu i boravištu grđana, NN. 53/1991., 26/1993., 29/1994., 11/2000. 4. Zakon o putnim ispravama hrvatskih državljana, NN. 77/1999., 33/2002., 133/2002. 5. Zakon o osobnoj iskaznici, NN. 11/2002., 122/2002. 6. Zakon o matičnom broju, NN. 9/1992., 66/2002. 7. Zakon o osbnom imenu, NN. 69/1992., 26/1993., 29/1994. 8. Zakon o stancima, NN. 109/2003. Način polaganja ispita: pisani i usmeni

46

Naziv predmeta: LOKALNA SAMOUPRAVA Nositelj: PROF. DR. SC. ZVONIMIR LAUC Semestar: ČETVRTI Sati p/v: 45 ________________________________________________ 1.Pojmovno-kategorijalne odrednice problema Općenito. Teorijske i empirijske teze. Teorija sustava. Teorija samoorganizacije. Teorija autopoieis. 2.Društveni razvoj Individualni razvoj. Tehničko-tehnološki razvoj. Ekonomski razvoj. Kulturni razvoj. 3.Suvremene integracije u svijetu, osobito u Europi Proces globalizacije. Proces tranzicije. Proces diferenciranja i integriranja. 4.Načela na kojima se temelji lokalna i regionalna samouprava Odnos viših/širih i nižih/užih teritorijalnih zajednica. Dekoncentracija vlasti. Decentralizacija vlasti. Lokalna samouprava. Pridržani i delegirani poslovi. Načelo supsidijarnosti, načelo solidarnosti, načelo decentralizacije, načelo demokratičnosti, načelo sporazumijevanja, načelo predstavništva, načelo autonomije, načelo delegacije, načelo financijskog ujednačavanja i dr. 5. Normativni izvori lokalne i regionalne samouprave Ustav. Zakoni. Statuti lokalnih i regionalnih jedinica. 6. Europska povelja o lokalnoj samoupravi. Nacrt europske povelje o regionalnoj samoupravi. 7. Sustav lokalne samouprave. 8. Sustav regionalne samouprave 9. Funkcije lokalne samouprave 10. Funkcije regionalne samouprave 11. Ustrojstvo lokalne i regionalne samouprave 12. Metodologija rada u lokalnoj i regionalnoj samoupravi 13. Komunikacijski sustav u lokalnoj i regionalnoj samoupravi 14. Financiranje lokalne i regionalne samouprave LITERATURA: Obvezatna literatura:

1. Lokalna samouprava, Hrvatska i nizozemska iskustva, Hrvatski institut za lokalnu samoupravu, Interkerkelijk Verdesberaad, Osijek, 2001.

47

2. Europska povelja o lokalnoj samoupravi i lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj (Zbornik radova), Osječko-baranjska županija, Pravni fakultet, Osijek, Veleposlanstvo lokalne demokracije Slavonije, Osijek, 1998.

3. Nacrt Europske povelje o regionalnoj samoupravi, Europska povelja o lokalnoj samoupravi i lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj (Zbornik radova), Osječko-baranjska županija, Pravni fakultet, Osijek, Veleposlanstvo lokalne demokracije Slavonije, Osijek, 1998.

4. Babac, Branko, Lauc, Zvonimir: Regija i regionalizacija u Hrvatskoj: ustavno-pravne i političko-upravne problematike, Pravni fakultet, Osijek, Zavod za poslovna istraživanja, Osijek, 1989.

5. Lauc, Zvonimir: Decentralizacija: uvjet optimalizacije lokalne i regionalne samouprave, Hrvatska javna uprava, br. 3 (2001), 2, str. 177-205.

6. Lauc, Z. : Lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj – De Lege Ferenda, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, broj 50(2000), 1/2, str. 65-87.

7. Lauc, Z. : Promicanje i provedba načela Europske povelje o lokalnoj samoupravi, osobito načela supsidijarnosti, Hrvatska javna uprava, broj 1(1999), 3, str. 447-472.

Pozitivni propisi:

1. Ustav Republike Hrvatske, pročišćeni tekst i ispravak, NN broj 41/01., 55/01 2. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN broj 33/01. 3. Zakon o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi, potpisane u Strasbourgu 15.

listopada 1985. NN – Međunarodni ugovori broj 14/97. 4. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, NN broj 10/97,

124/97, 50/98, 68/98, 22/99, 42/99, 117/99, 128/99, 44/00, 129/00, 92/01, 79/02, 83/02, 25/03, 107/03, 175/03

5. Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, NN broj 117/93, 69/97, 33/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 147/01, 150/02

6. Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave, NN broj 33/96, 92/01

7. Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, NN broj 33/01, 45/03

8. Vjerodostojno tumačenje čl. 31. st. 1., čl. 46. st. 1. i 2., čl. 53. st. 4. i čl. 90. st. 1. Zakona o lokalnoj (regionalnoj) samoupravi, NN broj 60/01

9. Odluka o nedavanju vjerodostojnog tumačenja čl. 84. st. 1. toč. 5. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN broj 106/03

Način polaganja ispita: pisani i usmeni Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK II Nositelj: MR. SC. LJUBICA KORDIĆ Semestar: TREĆI I ČETVRTI Sati p/v: 30/30 _________________________________________ 1. Introduction 2. Repetition: Tenses (Active/Passive); Initial test 3. The Case Method of Law Teaching

48

4. Grammar: The Reference of Substitution Words 5. Crime 6. Grammar: Word formation (Adjectives, Nouns) 7. Death and the Law 8. Grammar: Conditional Clauses (Types I, II) 9. The Death Penalty 10.Grammar: Conditional Clauses (Type III) 11.Marriage 12.Grammar: Relative Pronouns, Relative Clauses 13.Divorce 14.Grammar: Reported Speech (statements) 15.Wills and Inheritance 16.Grammar: Reported Speech (questions, commands) 17.The Legal Character of International Law 18.Grammar: Adverbs 19.The International Bill of Human Rights 20.Grammar: Prepositions/Phrasal verbs 21.Conflict of Laws 22.Grammar: Gerund and Participles 23.Types of English Civil Law 24.Grammar: Modal Auxiliary Verbs with Perfect Infinitive 25.Contract 26.Grammar: Scimming/scanning (Reports) 27.Economic, Social and Cultural Rights 28.Students’ Presentations (Topics: Crime, Death and the Law, Marriage, Divorce) 29.Students’ Presentations (Topics: International Law, War Crimes, Human Rights) 30.Evalution, Review LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Vićan-Pavić-Smerdel: English for Lawyers, Narodne novine, Zagreb, 2003. 2. Quirk-Greenbaum: A Universitiy Grammar of English, London, 1983. 3. Drvodelić: English-Croatian Dictionary, Zagreb, 199. 4. Ivir: Englesko-hrvatski upravno-pravni rječnik, Zagreb, 1994. Dopunska literatura: 1. Black: Black’s Law Dictionary, St. Paul. USA, 1991. Način polaganja ispita: pisani i usmeni Naziv predmeta: NJEMAČKI JEZIK II Nositelj: MR. SC. LJUBICA KORDIĆ Semestar: TREĆI I ČETVRTI Sati p/v: 30/30 __________________________________________ 1. Einleitung: Sprechkompetenz entwickeln 2. Wiederholung der Grammatik aus dem ersten Studiumjahr 3. Lektion 7: "Die rechtsprechende Gewalt in Deutschland"

49

4. Sprachübungen (Sprechkompetenz entwickeln): Zusatztext 5. Grammatik: Rektion der Verben 6. Übersetzungsübung: Rechtsprechung in Kroatien 7. Lektion 8: "Die ordentliche Gerichtsbarkeit nach deutschem Recht" 8. Sprachübungen (Sprechkompetenz entwickeln): Zusatztext 9. Grammatik: Präpositionen (Kasusrektion und Funktion) 10.Übersetzungsübung: "Ordentliche Gerichte in Kroatien" 11.Lektion 9: "Das Strafverfahren bis zur Verkündung des Urteils in erster Instanz" 12.Sprachübungen (Sprechkompetenz entwickeln): Zusatztext 13.Grammatik: Wortbildung: Nominalisierung: Verb + Genitivattribut) 14.Übersetzungsübung: "Auszung aus dem Strafgesetz Kroatiens 15.Wiederholung für die erste Vorprüfung 16.Lektion 10: "Eine österreichische Anklageschrift" 17.Sprachübungen (Sprechkompetenz entwickeln): Zusatztext 18.Grammatik: Präpositionen gemäß, laut, nach; Instrumentalsätze 19.Übersetzungsübung: Eine Straftat (Auswahl aus Tageszeitungen-Studentenberichte) 20.Lektion 11: "Grundsätzliches über das schweizerische Recht" 21.Sprachübungen (Sprechkompetenz entwickeln): Zusatztext 22.Grammatik: Realtivsätze und Subjektsätze mit "wer" 23.Übersetzungsübung: Der Richterberuf in Kroatien 24.Lektion 12: "Strafdelikte im Internet" 25.Sprachübungen (Sprechkompetenz entwickeln): Zusatztext 26.Grammatik: Modalverben in Konjuktiv Präterium und Plusquamperfekt 27.Übersetzungsübung: Gericht für Jugenddelikte in Deutschland 28.Studentenberichte und Präsentationen zum ausgewählten Thema 29.Grammatik: Präpositionen angesichts, bezüglich, hinsichtlich, seitens, mittels

30.Wiederholung für die zweite Vorprüfung LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Šarčević, S - Sokol, N.- Topolnik, V.: Njemački za pravnike - Deutsch für Juristen, (2. dio),

Narodne novine, Zagreb, 2004. 2. Dreyer-Schmitt: Lehr und Übungsbuch der deutschen Grammatik, Verlag für Deutsch,

Ismaning, 1996. 3. Jakić, B. - Hurm, A.: Deutsch-kroatischen Wörterbuch, Zagreb 1991. Dopunska literatura: 1. Verfassung der Republik Kroatien, Zagreb, 2002. 2. Grundgesetz für die Bundesrepublik Deutschland, Bonn, 1993. 3. Creifeld - Kaufmann - Weber: Creifelds Rechtswörterbuch, Beck, München, 1997. 4. AV-materijali: Jugendgericht - Fallanalyse (snimka TV-emisija na njemačkom jeziku). Način polaganja ispita: pisani i usmeni

50

Naziv predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Nositelj: ANTUN FIJALA Semestar: TREĆI I ČETVRTI Sati p/v: 60 ______________________________________________________ Cilj ovog područja je osigurati studentima bazične informacije o značenju tjelesne i zdravstvene kulture za zdravlje, radne, obrambene i druge soposobnosti neophodne za humani način života. Zadaci tjelesne i zdravstvene kulture: - upoznavanje s elementarnim zakonitostima kinezioloških aktivnosti kojima se može utjecati

na transformacije primarnih antropoloških karakteristika čovjeka, - stjecanje određenih znanja o vrijednostima permanentog tjelesnog vjejžbanja i tjelesne

aktivnosti kao dijela kulture življenja, - osigurati programske aktivnosti kojima će se utjecati na transformacije morfoloških

karakteristika, funkcionalnih sposobnosti kardiopulmonalnog i lokomotornog sustava, a u skladu s autentičnim potrebama, zdravstvenom stanju, interesu i mogućnostima.

Realizacija navedenih zadataka provodit će se kroz programe: - osnovnih kinezioloških transformacija, - monostrukturalnih gibanja (hodanje, trčanje, plivanje, klizanje i veslanje), - polistrukturalnih gibanja (košarka, odbojka, rukomet, nogomet i stolni tenis), - kompleksnih gibanja (borilačke vještine, sportska gimnastika, ritmička gimnastika i plesovi).

51

III GODINA Naziv predmeta: OSNOVE RADNOG I SOCIJALNOG PRAVA Nositelj: PROF. DR. SC. VILIM HERMAN Semestar: PETI Sati p/v: 45/30 _________________________________________________________ I RADNO PRAVO 1. Osnovni pojmovi o radnom pravu Definicija radnog prava. Predmet radnog prava. Nazivi za radno pravo. 2. Radno pravo u pravnom sustavu Odnos radnog prava i ustavnog prava. Odnos radnog prava i civilnog prava. Odnos radnog prava i međunarodnog prava. Odnos radnog prava i upravnog prava. Odnos radnog prava i krivičnog prava. Odnos radnog prava i rimskog prava. 3. Izvori radnog prava Pojam izvora radnog prava. Vrste izvora radnog prava. Kolektivni ugovori. Osnovna načela radnog prava. Razvoj radnog prava. 4. Radni odnos: teorijske osnove Opći pojmovi. Društvenopravni odnos, ravnopravni odnos, radni odnos. Bitni elementi radnog odnosa. Promjene u bitnim elementima radnog odnosa. Radni odnos i drugi odnosi iz rada. Faktični radni odnos. 5. Zasnivanje radnog odnosa Uvjeti zasnivanja radnog odnosa. Subjekti radnog odnosa i sposobnost zasnivanja. Pravna narav za zasnivanje i reguliranje radnog odnosa. Pravno, materijalno i moralno dopustiv i moguć predmet i causa radnog odnosa. 6. Disciplinsko pravo Predmet i sadržaj. Mjesto, značaj i definicija disciplinskog prava. Radna disciplina, radna dužnost. Pravna osnova i pravna narav disciplinskog postupka. Materijalno disciplinsko pravo. Disciplinsko procesno pravo. 7. Materijalna odgovornost u radnom odnosu Pojam i bitni elementi materijalne odgovornosti u radnom odnosu. Materijalna odgovornost za štetu učinjenu organizaciji, odnosno poslodavcu. Materijalna odgovornost za štetu prouzrokovanu trećim osobama. 8. Prestanak radnog odnosa Pojam otkaza. Prestanak radnog odnosa uz suglasnost subjekata radnog odnosa. Prestanak radnog odnosa bez suglasnosti subjekata radnog odnosa. Prestanak radnog odnosa po sili zakona. Prestanak specifičnih radnih odnosa.

52

II SOCIJALNO PRAVO 1. Osnovni pojmovi Osnove socijalne politike. Odnos socijalne politike i socijalnog prava. Pojam i definicija socijalnog prava. Socijalno pravni odnos. 2. Socijalno osiguranje Osnovni pojmovi, razvoj i izvori prava socijalnog osiguranja. Zdravstveno osiguranje, zdravstvena zaštita. Invalidsko osiguranje. Mirovinsko osiguranje. 3. Socijalna zaštita Osnove socijalne zaštite. Sredstva socijalne zaštite. Ostvarenje socijalne zaštite. Posebni dio Elementi međunarodnog radnog prava. Elementi međunarodnog socijalnog prava. Pravo evropske zajednice (radno pravo, socijalno pravo). LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Ravnić,A., Osnove radnog prava - domaćeg, uporednog, međunarodnog, Pravni fakultetu u Zagrebu, Zagreb, 2004. 2. Tintić N.: Radno i socijalno pravo, Knjiga prva - Radni odnosi (II), Narodne novine, Zagreb, 1972. , (samo teoretski dijelovi), str. 1-34, 42, 70-74, 88-90, 110-113, 125-127, 161-169, 175-183, 187-191, 225-237, 281-300, 302-306, 313-318, 474-516, 577-585, 610-613, 623-627. 3. Herman, V.: Socijalno osiguranje, Osnove zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 1990., str. 1-28. Zakoni i međunarodni ugovori:

1. Zakon o radu, pročišćeni tekst, NN 137/04 2. Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposenosti, NN 32/02, 86/02,

114/03, 151/03 3. Zakon o mirovinskom osiguranju, NN 102/98, 127/00, 59/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03,

30/04 4. Zakon o zdravstvenom osiguranju, NN 94/01, 88/02, 149/02, 117/03, 30/04 5. Zakon o zdravstvenoj zaštiti, NN 121/03 6. Zakon o socijalnoj skrbi, NN 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03 7. Europska socijalna povelja i dodatni protokoli, NN-Međunarodni ugovori 15/02

Način polaganja ispita: pisani i usmeni

53

Naziv predmeta: OSNOVE TRGOVAČKOG PRAVA Nositelj: PROF. DR. SC. SREĆKO JELINIĆ Semestar: PETI Sati p/v: 45/30 _________________________________________________ 1. Uvod Pojam i predmet trgovačkog prava. Odnos trgovačkog prava prema drugim granama prava. Pregled razvoja trgovačkog prava. Razvoj trgovačkog prava u našoj zemlji. Historijat trgovačkog prava. Izvori trgovačkog prava. 2. Statusno trgovačko pravo Poslijeratni razvoj našeg statusnog tragovačkog prava. Tipovi poduzeća. O trgovačkim društvima u našem pravu (dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću, komanditno društvo, društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću članova). Djelatnost, sjedište i tvrtka poduzeća. Imovina poduzeća. Zastupanje i predstavljanje poduzeća. Prestanak poduzeća (stečaj, likvidacija). Upis u sudski registar. 3. Pravna načela trgovačkog poslovanja (načelo slobode ugovaranja, načelo poštenja i savijesti, načelo jednakosti davanja, načelo dispozitivnosti propisa, izvanugovorne sankcije za neuredno izvršavanje ugovornih obveza) 4. Sklapanje trgovačkih ugovora (adhezioni ugovori, tipski ugovori, opći uvjeti poslovanja, trgovački termini, tehnika sklapanja ugovora) LITERATURA: Obvezna literatura:

1. Jelinić, S.: Prinosi izučavanja prava trgovačkih društava, Pravni i Ekonomski fakultet, Osijek, 1996.

2. Gorenc, V.: Osnove trgovačkog prava, Zagreb, Gorenc i dr., 2001. Zakonski tekstovi:

1. Zakon o trgovačkim društvima, NN br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03 2. Zakon o obveznim odnosima, NN br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 3. Stečajni zakon, NN br. 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03

Način polagaja ispita: pisani i usmeni

54

Naziv predmeta: NOMOTEHNIKA Nositelj: PROF. DR. SC. ZVONIMIR LAUC Semestar: PETI Sati p/v: 45/15 ________________________________________________ Uvod Pojam. Predmet. Studiranje prava u svijetu. Pravo i uloga pravnika. Osnovni oblici pravničke djelatnosti. Pravni propisi Pojam. Vrste. Hijerarhija pravnih propisa. Donošenje. Tehnologija izrade pravnih propisa Pravna tehnika - upute i postupci kako da se pravo stvori, protumači, primjeni, promjeni i/ili ukine. Ciljevi u pravu. Uvodni dio (ustava, zakona, podzakonskih akata). Naslov. Uvodne odredbe. Središnji dio. Kaznene odredbe. Prijelazne i završne odredbe. Promulacija. Prečišćeni tekst. Objavljivanje. Stupanje na snagu. Retroaktivnost. Proces emancipacije, depersonalizacije i adaptacije. Tumačenje propisa Statičko i dinamičko tumačenje. Interpretacija: jezična, logička, sistematska, povijesna, teleološka, doslovna. Antinomije. Kriterij vremena (lex posterior derogat legi priori), kriterij hijerarhije (lex superiori derogat legi inferiori), kriterij specijalnosti (lex specialis derogat legi generali). Juridički kriterij (legalitet, legitimitet), metajuridički kriterij (pravičnost, moralitet). Ratio legis i occasio legis (kauzualno i teleološko u pravu). LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Borković Ivo.: Nomotehnika, Pravni fakultet u Splitu i Pravni fakultet u Osijeku, Split, 1996. 2. Lauc, Zvonimir: Normativni izvori lokalne samouprave, Lokalna samouprava - hrvatska i nizozemska iskustva, HILS, Osijek, 2000. Dopunska literatura: 1. Krbek, Ivo: Prilog teoriji o pojmu prava, JAZU, Zagreb, 1952. 2. Vuković, Mihajlo: Znanost o izradi pravnih propisa: nomotehnika, Informator, Zagreb, 1997. 3. Ivančević, Velimir: Nomotehnika, Narodne novine, Zagreb, 1988. 4. Prepearing Public Administrations for the European Administrative Space, SIGMA Papers, No 23 5. European Principles for Public Administration, SIGMA Papers, No 27 6. The OECD Report on Regulatory Reforms, Synthesis, OECD, Paris, 1997. Pozitivni propisi: 1. Ustav Republike Hrvatske, pročišćeni tekst i ispravak(NN. br. 41/01., 55/01) 2. Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, pročišćeni tekst (NN. br. 49/02.) 3. Zakon o Vladi Republike Hrvatske (NN. br. 101/98., 15/00., 117/01., 199/03) 4. Zakon o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (NN 28/96) 5. Poslovnik Ustavnog suda Republike Hrvatske (NN. br. 181/03) 6. Poslovnik Hrvatskoga sabora (NN. br. 6/02., 41/02., 91/03, 58/04) 7. Poslovnik Vlade Republike Hrvatske (NN. br. 107/00., 24/01.)

55

8. Statut županije 9. Statut grada Način polaganja ispita: pisani i usmeni Naziv predmeta: ARHIVISTIKA Nositelj: DOC. DR. SC. MIRO GARDAŠ Semestar: PETI Sati p/v: 30 ____________________________________________ 1. Pojam i predmet Arhivistike 2. Odnos arhivistike prem pomoćnim povijesnim znanostima 3. Povijest arhivske teorije i arhivistike 4. Razvoj arhiva, arhivskih ustanova, arhivske službe i arhivskog zakonodavstva u svijetu 5. Arhivska građa u međunarodnom pravu 6. Pojam i vrste arhivske građe 7. Predaja i preuzimanje arhivske građe 8. Sređivanje arhivske građe 9. Arhivsko zakonodavstvo u Republici Hrvatskoj LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Stulli: Priručnik iz arhivistike, Zagreb, 1977. 2. Paver, J. - Eržišnik B.: Arhivistika za djelatnike u pismohranama, Zagreb, 1992. 3. Beuc I.: Arhivistika - predavanja na arhivističkom tečaju u Zagrebu, Zagreb, 1968. 4. Stipišić J.: Pomoćne povijesne znanosti, Zagreb, 1985. Način polaganja ispita: pisani i usmeni Naziv predmeta: POREZNI POSTUPAK I INSTITUCIJE Nositelj: PROF. DR. SC. VLADIMIR SRB / DOC. DR. SC. RENATA PERIĆ Semestar: PETI Sati p/v: 45/15 __________________________________________________________________________ I. Ustroj i rad porezneuprave Organizacijski ustroj i nadležnosti. Poslovi i način rada Porezne uprave. II. Financijsko - pravne norme koje primjenjuje Porezna uprava. Materijalno - financijske pravne norme. Porez na dohodak, porez na dobit, porez na dodanu vrijednost, porezi jedinica lokalne samouprave.

56

III. Obračun i naplata poreza Porezni subjekti. Bitni elementi u postupku obračunavnja i naplate poreza. Povrat poreza. Porezna oslobođenja. Rokovi i prijave, razreza poreza i plaćanja poreza. IV. Postupak naplate i prisilne naplate poreza Žalba i obnova postupka. Prisilna naplata poreza. Jamstvo. Zastara. Kazne. V. Funkcija nadzora i kontrole Ministarstvo financija. Porezna uprava. Državna i komercijalna revizija. LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Srb, V. - Perić, R.: Financiranje javnih potreba, Osijek, 1999. Zakonski tekstovi: 1. Zakon o porezu na dohodak (NN 127/02, 150/02) 2. Zakon o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01) Način polganja ispita: pisnai i usmeni Naziv predmeta: EKONOMIKA PODUZEĆA Nositelj: DOC. DR. SC. NIHADA MUJIĆ Semestar: PETI Sati p/v: 45 _____________________________________________ I. POVIJESNI RAZVOJ MISLI O ORGANIZACIJI II. TEORIJSKI POGLEDI NA UPRAVLJANJE I RUKOVOĐENJE KLASIČNA TEORIJA ORGANIZACIJE - Fredric Winslow Taylor, Henry Fayol. BIROKRATSKA TEORIJA ORGANIZACIJE - Max Weber NEOKLASIČNA TEORIJA ORGANIZACIJE - Georg Elton Mayo, Rensis Lickert SUVREMENA TEORIJA ORGANIZACIJE Gvišiani – Empirijska škola. Teorija organizacije i opća teorija sustava. Škola društvenih sustava – C I. Barnard i H. A. Simon. Uloga kibernetike u teorijama organizacije. Uloga informatike i matematičkog modeliranja u O teorijama organizacije. O organizaciji u suvremenoj američkoj literaturi. Ekonomski ciljevi poslovanja poduzeća. TEORIJSKI POGLEDI NA ZNANSTVENU ORGANIZACIJU HRVATSKIH AUTORA Inge Perko – Šeparović, Josip Županov, Drago Gorupić, Boško Bešir. POSTMODERNO PROMIŠLJANJE ORGANIZACIJE

57

Teorija samoorganizacije. Svrhovita orijentacija socijalnih sustava. Tehnologija rješavanja problema. Racionalizacija kao oblik redukcije kompleksnosti. Ljudski faktor u organizaciji. Normativni management. III. POJAM, PREDMET I ZADAĆA EKONOMIKE PODUZEĆA KAO ZNANSTVENE DISCIPLINE Metode znanstvene discipline. IV. PODUZEĆE Pojam poduzeća. Tipologija poduzeća. Modifikacije definicije poduzeća i njihove značajke. Lokacija poduzeća. V. PODUZETNIK, PODUZETNIŠTVO, INOVACIJE I MENADŽMENT O poduzetništvu. Inovacije i poduzetništvo. Management i poduzetništvo. VI. POSLOVNA POLITIKA I PLANIRANJE Pojam poslovne politike. Ciljevi poslovne politike. Oblikovanje poslovne politike. VII. FINANCIRANJE Pojam financiranja. Ciljevi i principi financiranja. VIII. INVESTIRANJE Značenje investicijske teorije za pravnike. Pojam investicija. Investicijsko odlučivanje. IX. RAČUNOVODSTVENA FUNKCIJA Računovodstvo, pojam i značenje. Funkcionalna struktura računovodstva. X. FINANCIJSKO – RAČUNOVODSTVENA IZVJEŠĆA Bilanca. Račun dobiti i gubitka. Izvještaj o promjenama u financijskom položaju. Izvješćivanje o poslovanju poduzeća. XI. EKONOMIKA RADA Rad i vrste rada. Proučavanje rada. Plaćanje rada. Institucionalna utemeljenost plaćanja rada u Hrvatskoj poslije 1990. godine. XII. TROŠKOVI, KALKULACIJE I CIJENE Pojam troškova. Kalkulacije. XIII. PRODAJA Priprema prodaje. Prodavanje proizvoda i usluga. Skladišno poslovanje. XIV. KONTROLING Razvojne faze kontrolinga. Kontroling u anglo-američkom i njemačkom govornom području. Perspektive u kontrolingu. XV. KULTURA PODUZEĆA Kratki povijesni osvrt. Kako se gradi kultura poduzeća? Neke tipologije kulture poduzeća. Kultura poduzeća u uvjetma promjena. O kulturi poduzeća razvijenih zemalja. LITERATURA:

58

Obvezna literatura: 1. Rukavina, K. - Mujić, N.: Ekonomika poduzeća za pravnike, Osijek, 1998. 2. Rukavina, K. - Mujić, N.: Teorije organizacije, Osijek, 1994. 3. Osmanagić, Bedenik, N.: Potencijali poduzeća, Alinea. Zagreb, 1993. 4. Novak, M. - Sikavica, P.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1992. 5. Stacey, R. D.: Strateški menadžment i organizacijska dinamika, MATE, Zagreb, 1997. Dopunska literatura: 1. Drucker, P. F.: Efikasan direktor, Privredni vjesnik, Zagreb, 1992. 2. Drucker, P. F.: Nova zbilja, Novi liber, Zagreb, 1992. 3. Drucker, P. F.: Inovacije i poduzetništvo, Globus NZ, Zagreb, 1992. 4. Blanchard, K.: Moć etičkog poslovanja, Horvat elektronika. Zagreb, 1990. 5. Jokić, J.: Poduzeće u promjeni, Alinea, Zagreb, 1994. 6. Jelavić, A. - Ravlić, P. - Starčević, A. - Šamanović, J.: Ekonomika poduzeća, Zagreb, Rijeka, Split, Ekonomski fakultet, 1993. 7. Ekonomika poduzeća, Zagreb, Rijeka, Split, Ekonosmii fakultet, 1993. Zakonski tekstovi: 1. Ustav Republike Hrvatske 2. Međunarodni računovodstveni standardi 3. Zakon o trgovačkim društvima 4. Zakon o računovodstvu 5. Zakon o radu Način polaganja ispita: parcijalno, pisani i usmeni Naziv predmeta: UREDSKO POSLOVANJE Nositelj: DR. SC. RAJKO ODOBAŠA Semestar: PETI Sati p/v: 30/15 __________________________________________ 1. Osnovno o uredskom poslovanju i korespondenciji. Pojam. Organizacija i funkcioniranje uredskog poslovanja. Pravni izvori uredskog poslovanja. Važnost pravila upravnog postupka. Načela uredskog poslovanja. Uredsko osoblje: razvoj ljudskih potencijala kroz nove metode (npr. tehnika brzog čitanja), konflikt, reagiranje na kritiku, slušanje i neslušanje, adaptibilnost na promjene, "osobni image" (mogućnost planiranja samog sebe). 2. Uredsko poslovanje po sistemu djelovodnika - knjigePisarnica. Primanje pošte. Otvaranje i pregledanje pošte. Biljegovanje spisa. Prijemni biljeg. Raspoređivanje (signiranje) pošte. Kancelarijske knjige. Djelovodnik. Popis akata. Omot spisa. Združivanje spisa. Slaganje i sređivanje spisa. Registar. Dostavljanje spisa u rad. Pregled i raspodjela spisa. Vraćanje riješenih spisa pisarnici. Otprema pošte. Razvođenje spisa u djelovodnik. Rokovnik predmeta. Arhiviranje i čuvanje spisa. Zaštita arhivske građe. Primanje stranaka. Služba dežurstva. Primopredaje dužnosti. Nadzor nad kancelarijskim poslovanjem. Primjeri. 3. Uredsko poslovanje po sistemu djelovodnika - kartoteke

59

Označavanje organizacijskih jedinica. Klasifikacijski plan predmeta (spisa) i jedinstveni klasifikacijski znakovi. Prijemni štambilj. Kartoteka predmeta. Omot. Popis akata. Radni postupak: raspoređivanje spisa, upisivanje u kartoteku predmeta, dostavljanje spisa u rad. Racionalizirani djelovodnik. Arhiviranje predmeta. Primjeri. 4. Evidentiranje predmeta u upravnom postupku Upisnici. Popis akata. Način vođenja upisnika. Omot spisa. Označavanje broja pod kojim se izdaje upravno rješenje. Arhiviranje. Primjeri. 5. Uredsko poslovanje u ustanovama i poduzećima Ulaz i izlaz pošte. Primanje, pregledavanje i raspoređivanje pošte. Sistemi evidencije spisa i njihova kretanja: sistem evidentiranja pošte u djelovodniku, sistem evidentiranja pošte u obliku dnevnih izvještaja, sistem evidentiranja pošte na listićima, sistem evidentiranja akata na karticama. Sistem odlaganje spisa u poduzećima: numerički sistem odlaganja, sistem odlaganja po abecedi, sistem odlaganja po poslovnim događajima, sistem odlaganja po zemljovidnim nazivima, sistem odlaganja po danima, sistem odlaganja prema decimalnoj klasifikaciji, kombinirani sistem. Primjeri. 6. Administrativnotehnička obrada spisa kod državnih organa i ustanova Prikupljanje podataka. Izrada spisa. Sadržaj. Oblici spisa. Prepisivanje. Diktiranje. Sravnjivanje. Potpisivanje. Dopisivanje u unutarnjem i međunarodnom saobraćaju. 7. Takse Pojam. Vrste taksa i njihovo propisivanje. naplaćivanje. Takseni predmet i takseni obveznik. Oslobođenje od taksene obveze. Pravo na povrat. Prisilna naplata. Postupak s nebiljegovanim ili nedovoljno biljegovanim podnescima. Potvrda o podmirenju takse. Kontrola. Taksena tarifa. 8. Radna sredstva Općenito. Uredska zgrada. Uredski materijal. Evidencijska sredstva. Pomoćna sredstva za organizaciju rada. Klasifikacije. Pečati, žigovi i štambilji. Dokumentacija. Komunikacijska sredstva: telefon, telefaks, kompjutor. 9. Automatizacija uredskog poslovanja Automatizacija ureda (Office automatization). Ulaz i izlaz podataka. Obrada podataka. ugradnja kompjutora u cjelokupno poduzeće i ustanovu. Obrazovanje za novi profil zvanja. LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Odobaša, R.: Uredsko poslovanje - tijela državne uprave Republike Hrvatske, Osijek, 1999. 2. Uredba o uredskom poslovanju, NN 38/87, 42/88 3. Uputstvo za izvršenje uredbee o uredskom poslovanju, NN 49/87, 38/88 Način polaganja ispita: pisani i usmeni

60

IZBORNI PREDMETI Naziv predmeta: VOJNO I POLICIJSKO UPRAVNO PRAVO Nositelj: PROF. DR. SC. BRANKO BABAC Semestar: PETI Sati p/v: 30 _______________________________________________________ 1. ZAKONITOST I JAVNI POREDAK 1.1. Pravnost kao ideja-vodilja upravnoga djelovanja. Ovlast diskrecionarna. 1.2. Javni red, mir i poredak. 1.3. Policija i javna služba. 1.4. Vojska i obrambena djelovanja. 1.5. Sažetak razmatranjâ. 2. POLICIJSKO PRAVO 2.1. Policijska nadleštva. Opća zaporka i načelo podrednosti. 2.2. Policijske ovlasti. Civilna zaštita. 2.3. Policijske mjere. Policijska ovlast diskrecionarna. 2.4. Policijsko osoblje. 2.5. Sažetak razmatranjâ. 3. PRAVNO VOJNO-POLITIČKE UPRAVE 3.1. Vojno-obrambeno ustrojstvo i oružane snage. Vojni dužnosnici i službenici. 3.2. Dužnost i prava gradjanâ u obrani zemlje. 3.3. Ovlasti tijelâ državne uprave. 3.4. Vojna nadleštva. 3.5. Sažetak razmatranjâ 4. ODABRANI OSEBUJNI PROBLEMI VOJSKE I POLICIJE 4.1. Općenito o tomu 4.2. Obavještajne službe. 4.3. “Civilno služenje vojske”. 4.4. Regrutiranje te naoružavanje vojske i policije. Oružništvo. 4.5. Sažetak razmatranjâ. 5. ZAKLJUČNE PROSUDBE I RASČLAMBE. LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Ivanda, Stipe: Policijsko upravno pravo, Zagreb, Narodne novine, 2004. 2. Zakon o policiji Način polaganja ispita: usmeni

61

Naziv predmeta: AGRARNO I VODNO PRAVO Nositelj: PROF. DR. SC. BRANKO BABAC Semestar: PETI Sati p/v: 30 ______________________________________________ 1. TEORIJE O JAVNOM DOBRU. 1.1. Općenito o javnomu dobru. 1.2. Doktrine o javnomu dobru. 1.3. Teorije o naravi javnoga dobra naspram koncepcijama o javnomu dobru i vlasništvo. 1.4. Javno vlasništvou pravu hrvatskomu. 1.5. Sažetak razmatranjâ o teoriji javnoga dobra. 2. UPRAVLJANJE JAVNIM DOBROM 2.1. Dobro porabe opće - pravna narav, vrsti i uredjenje upravljanja. 2.2. Koncesija i koncesionirana javna služba po pravu francuskomu. 2.3. Koncesija i koncesionirana javna služba po pravu hrvatskomu. 2.4. O nekim osebujnim pitanjima koncesijâ i drugih načinâ povjeravanja javne službe. 2.5. Sažetak razmatranja problemâ upravljanja javnim dobrom. 3. DOBRO POMORSKO 3.1. Općenito o dobru pomorskomu. 3.2. Pomorsko dobro s obzirom na način nastanka, namjenu i vlasništvo. 3.3. Pomorsko dobro - upravljanje i poraba. Dodatak - O nekim osebujnim pitanjima upravljanja dobrom pomorskim. 3.4. Upisivanje dobra pomorskoga u javne knjige. 3.5. Sažetak razmatranja o dobru pomorskomu. 4. ZEMLJIŠNO DOBRO 4.1. Općenito. 4.2. Poljodjelsko zemljište. 4.3. Koncesioniranje, zakup i plodouživanje zemljišta poljodjelskoga. 4.4. Upravni nadzor nad iskorištavanjem zemljišta poljodjelskoga. 4.5. Sažetak razmatranja o zemljišnom dobru. 5. ŠUME I ŠUMSKO-ZEMLJIŠNO DOBRO 5.1. Općenito o šumama i šumskomu zemljištu. 5.2. Šume i šumsko zemljište s obzirom na vlasništvo i namjenu, upisivanje šuma i šumskoga zemljišta u javne knjige. 5.3. Šume i šumsko zemljište - gospodarenje i poraba. 5.4. Neka zasebna pitanja upravljanja i gospodarenja šumama i šumskim zemljištima (zaštita šumâ, društveno-gospodarski odnošaji u šumarstvu, te upravni nadzor). 5.5 Sažetak razmatranja o šumama i šumskomu zemljištu. 6. VODE I VODNO DOBRO 6.1. Nekoliko raspredanja s motrišta odlučivanja političko-gospodarskoga. 6.2. O pravnim osnovama ustrojstva vodnoga gospodarenja u Republici Hrvatskoj. 6.3. Vodno dobro - pravna narav, vlasništvo, te upisivanje vodnoga dobra.

62

6.4. Koncesioniranje javnoga vodnog dobra. Dodatak - O nekim osebujnim pitanjima vodogospodarenja: 1/ Vode i vodno dobro - Upravljanje i poraba. 2/ Vodopravni akti. 3/ Ustrojstvo vodogospodarenja. 4/ Nadzor i upravne mjere. 6.5. Zaključna razmatranja o vodama i vodnomu dobru. 7. JOŠ O NEKIM VRSTAMA JAVNIH DOBARA. 7.1. Morske luke. 7.2. Pravo lova i ribolova. 7.3. Ceste i javno cestovno dobro. 7.4. Zračno dobro. 7.5. Zaključna razmatranja. 8. IZVLAŠTENJE, UZ ZASEBAN OSVRT NA DENACIONALIZACIJU. 8.1. Općenito o izvlaštenju. 8.2. Svrha izvlaštenja: Interes Republike Hrvatske i korist od iskorištavanja nadomjesnoga. 8.3. Subjekti u izvlaštenju. 8.4. Postupak izvlaštenja, rješenje o izvlaštenju, te retrocesija. Dodatak - Zaseban osvrt na denacionalizaciju. 8.5. Sažetak razmatranjâ. 9. ZAKLJUČNE PROSUDBE I RASČLAMBE. LITERATURA: Obvezna literatura:

1. Babac, B.: Javno dobro u pravu hrvatskomu - o nekim problemima konstituiranja, Pravni vjesnik, Osijek 1-4/1998. str. 31.-72.

2. Prpić, B.: O vrijednostima opće korisnih funkcija šuma, Šumarski list, CXVI (1992), str. 301.-312.

3. Gereš, D.: Održivi razvoj i integralno upravljanje vodama, 1. Hrvatska konferencija o vodama, Zbornik radova, knj. 1. str. 49.-57.

4. Margeta, J. - Kuzmanović, V.: Održivi razvoj obalnih područja i gospodarenje vodama, kao pod treći supra, str. 75.-84.

5. Beraković, B.: Gospodarenje vodama, kao pod treći supra, str. 95.-101. 6. Beraković, B.: Gospodarenje vodama, Hrvatske vode, god. 1. (1993.), 1/93. str. 33.-40. 7. Šimunović, I.: Vodno dobro, Hrvatska vodoprivreda, god. VI., br. 54., str. 4.-8.

Zakonski i drugi tekstovi:

1. Zakon o poljoprivrednom zemljištu, 2. Zakon o vodama, 3. Zakon o financiranju vodnog gospodarstva, 4. Zakon o šumama, 5. Zakon o zaštiti okoliša, 6. Zakon o zaštiti priorode, 7. Zakon o koncesiji

Način polaganja ispita: usmeni

63

Naziv predmeta: KONZULARNO PRAVO Nositelj: PROF. DR. SC. VLADIMIR LJUBANOVIĆ Semestar: PETI Sati p/v: 30 _____________________________________________________ 1.Pojam konzula. Funkcije konzula. Razlika između konzularnih i diplomatskih funkcija. Kumulacija konzularnih i diplomatskih funkcija. 2. Pojam konzularnog prava. 3. Izvori konzularnog prava. Bečka konvencija o konzularnim odnosima iz 1963. god. Međunarodno običajno pravo.

4. Uspostavljanje i obavljanje konzularnih funkcija. Tko obavlja konzularne funkcije? Otvaranje konzularnog ureda. Četiri klase šefova konzularnih ureda. Imenovanje i prihvaćanje šefova konzularnih ureda. Konzularno osoblje.

5. Prestanak konzularnih funkcija. 6. Olakšice, privilegiji i imuniteti po konzularnom pravu. 7. Režim koji se primjenjuje na počasne konzularne funkcionere i konzularne urede kojima oni upravljaju. LITERATURA: Obvezatna literatura: 1. Berković Zvonimir, Diplomatsko i konzularno pravo, Zagreb, 1997. 2. Bečka konvencija o konzularnim odnosima Dopunska literatura: 1. Andrassy, Međunarodno pravo, Zagreb, 1984.

Način polaganja ispita: usmeni

64

Naziv predmeta: FINANCIRANJE KOMUNALNOG GOSPODARENJA Nositelj: DOC. DR. SC. RENATA PERIĆ Semestar: PETI Sati p/v: 30 ______________________________________________________________ I. KOMUNALNE DJELATNOSTI - opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavnje otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom energijom, prijevoz putnika u javnom prometu, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, tržnice na malo, održavanje groblja i krematorija, obavljanje dimnjačarskih usluga, javna rasvijeta, djelatnosti od lokalnog značenja koje predstavničko tijelo utvrđuje svojom odlukom. II. FINANCIRANJE KOMUNALNIH DJELATNOSTI - financiranje komunalnih djelatnosti, financiranje građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Komunalna naknada, komunalni doprinos, naknada za koncesiju, cijena komunalne usluge. LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/2003.) 2. Lokalna samouprava, HILLS. Osijek, 2001. 3. Slobodno poduzetništvo, 12/13/1995. i 5/2000. Način polaganja ispita: usmeni Naziv predmeta: PRAVO JAVNIH USTANOVA Nositelj: PROF. DR. SC. ZVONIMIR LAUC / DOC. DR. SC. STIPE IVANDA Semestar: PETI Sati p/v: 30 __________________________________________________________________________ A/ USTANOVE U OBRAZOVANJU 1. Općeniti pristup organizacijskoj formi - ustanova - teoriski pristup ustanovi, razlozima ustroja ustanova, neprofitabilnosti u radu ustanova i sl. Specifičnost ustanova u obrazovanju (u predškolskom odgoju i srednjem obrazovanju), uz razlikovanje prema ustanovama shodno Zakonu o ustanovama. 2. Uvjeti osnivanja ustanova u obrazovanju i osnovači: utvrđivanje mreže ustanova i pedagogijskog standarda, obveze osnovača ustanova, akt o osnivanju i procedura osnivanja. 3. Unutarnji ustroj ustanove: a) organi upravljanja: ravnatelj i školski odbor i njihove kompetencije, b) stručna tijela: razredna i školska vijeća, c) javne ovlasti u ustanovama u obrazovanju. 4. Djelatnici u ustanovama: stručno i permanentno obrazovanje, nadzor nad njihovim radom. Položaj učenika u ustanovama u obrazovanju.

65

5. Državni organi i njihova uloga u osnivanju i nadzoru nad radom u obrazovanju (Ministarstvo. Zavod za obrazovanje. Državne uprave za za društvene djelatnosti u županijama). 6. Analiza pravnih normi iz područja obrazovanja (zakoni o obrazovanju, podzakonski i normativni akti obrazovnih institucija (statuti i pravilnici ustanova)). 7. Financiranje ustanova u obrazovanju i privatna inicijativa u obrazovanju. 8. Komparativni pristup ustroju obrazovnih institucija u nekim europskim državama. B/ USTANOVE U ZDRAVSTVU 1. Ustanove u zdravstvu: osnivači, mreža institucija (ambulante, bolnice, kliničke i specijalne bolnice, Zavod za zdravstvo, Zavod za zdravstvenu zaštitu), uvijeti osnivanja mreža institucija, odnos organizacije službe i patologije. 2. Djelatnici u zdravstvenoj i higijensko-epidemiološkoj zaštiti (sustav obrazovanja i permanentnog obrazovanja, uloga komora u okviru zdravstvene zaštite, license i gubitak license u zdravstvu). 3. Prava bolesnika u ustanova u zdravstvenoj zaštiti. 4. Upravljanje u zdravstvenim ustanovama: a) u javnim (ravnatelj, šefovi odjela, upravna vijeća i gramiji), b) u privatnim (ulogaosnivača i njegova osnivačka prava). 5. Financiranje zdravstva (zdravstveno osiguranje, dopunsko osiguranje i participacije) uloga Zavoda za zdravstvo i resornog Ministarstva u financiranju. Ekonomika zdravstvenih ustanova. 6. Komparativni prikaz organizacije zdravstva u svijetu. 7. Javne ovlasti ustanova i djelatnika u zdravstvenoj zaštiti. REFORME U OBRAZOVANJU I ZDRAVSTVU Razlozi reformi. Sadržaj reformi i njihovo djelovanje na ustanove u obrazovanju i zdravstvu. LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Mecanović, Ivan: Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora, knjiga I. Pravni fakultet, Osijek, 1995 2. Ivanda, Stipe: Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora, posebni dio, skripta, Pravni fakultet Osijek Dopunska literatura: 1. Drucker, P., Nova zbilja, Novi Liber, Zagreb, 1990. 2. Jelčić, Božidar: Aktualni problemi financiranja društvenih djelatnosti, Pravni fakultet Zagreb, 1985. 3. Gatarić, Đuro: Djelatnosti od posebnog društvenog interesa i javna ovlaštenja, Zagreb, Narodne novine, 1986., Statut jedne obrazovne ustanove 4. Statut jedne zdravstvene ustanove 5. Materijal Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o reformi obrazovanja (izvorni materijali i Internet) Pozitivini propisi: 1. Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi, NN, br. 10/97., 2. Zakon o osnovnom školstvu – pročišćeni tekst, NN, br.69/03. 3. Zakon o srednjem školstvu – pročišćeni tekst, NN, br. 69/03. . 4. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju,. NN, br. 123/03. 5. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, NN, br. 69/99. 6. Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi, NN, br. 69/01. 7. Zakon o kazalištima. NN, br. 61/91, 50/95, 13/97, 127/00.)

66

8. Zakon o zaštiti prirode, NN, br. 162/03.. 9. Zakon o muzejima NN, br. 142/98. 10. Zakon o arhivskom gradivu i arhivima NN, br. 105/97. i 64/00 11. Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva NN, br. 43/96. 12. Zakon o knjižnicama NN, br. 105/97. 13. Zakon o športu. NN, 111/97, 24/01. 14. Zakon o tehničkoj kulturi, NN, br. 76/93. 15. Zakon o zdravstvenoj zaštiti. NN, br. 121/03. 16. Zakon o zdravstvenom osiguranju, NN, br. 94/01, 88/02, 149/02, 117/03, 30/04.) 17. Zakon o mirovinskom osiguranju, NN, br. 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05. 18. Zakon o socijalnoj skrbi NN, br. 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03. Način polaganja ispita: pisani i usmeni Naziv predmeta: PRAVO JAVNIH PODUZEĆA Nositelj: PROF. DR. SC. ZVONIMIR LAUC / DOC. DR. SC. STIPE IVANDA Semestar: PETI Sati p/v: 30 __________________________________________________________________________ 1. POJAM JAVNOG I KOMUNALNOG PODUZEĆA: razlikovanje javnih poduzeća od drugih trgovačkih društava, zadovoljavanje interesa i potreba građana kao osnovni zadatak javnih i komunalnih poduzeća, problemi monopola u djelovanju javnih i komunalnih poduzeća i njihovo prevladavanje. 2. OSNIVANJE JAVNIH I KOMUNALNIH PODUZEĆA: osnivaju se na osnovi zakona, odnosno statuta i odluka jedinica lokalne samouprave. 3. UNUTARNJE USTROJSTVO JAVNIH I KOMUNALNIH PODUZEĆA: analiza unutarnje organizacije HEP-a, HT-a, HRVATSKIH CESTA i HRVATSKIH VODA, te komunalnih poduzeća u snabdijevanju vodom, održavanju i čišćenju javnih površina i sl. 4. DRŽAVNI NADZOR NAD RADOM JAVNIH PODUZEĆA I NADZOR JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE NAD RADOM KOMUNALNIH PODUZEĆA: nadzor putem imenovanja uprava i nadzornih odbora, nadzor putem posebnih zavoda (telekomunikacije) i uprava (vodno gospodarstvo), nadzor putem županijskih skupština i poglavarstava kod ustrojbenih oblika na toj razini (ceste, vodno gospodastvo). 5. KONCESIJE ZA OBAVLJANJE POSLOVA JAVNIH PODUZEĆA PO PRIVATNIM TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA: pojam koncesija, uvjeti davanja koncesija, obveze koncesionara, nadzor nad koncesionarima. 6. PRIVATIZACIJA I MOGUĆNOST PRIVATIZACIJE JAVNOG SEKTORA: ekonomski motivi privatizacije, pravne mogućnosti privatizacije, posljedice privatizacije. Komparativni pregled vlasničkih odnosa u okviru poduzeća u javnom sektoru glede privatizacije. Dosadašnja iskustva u privatizaciji. 7. NAČIN STJECANJA UKUPNOG PRIHODA U JAVNIMI KOMUNALNIM PODUZEĆIMA: paušalno plaćanje proizvoda i usluga, plaćanje stvarno potrošenih količina odgovarajućih proizvoda. Formiranje cijene i kontrola u formiranju cijena.

67

ORGANIZACIJA POTROŠAČA I NJIHOVA FUNKCIJA U DJELOVANJU JAVNIH I KOMUNALNIH PODUZEĆA: obzirom na monopolne faktore kontrola potrošača je potrebna posebno u ovom sektoru. LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Mecanović, Ivan: Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora, knjiga I, Pravni fakultet, Osijek, 1995. 2. Ivanda, Stipe: Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora, posebni dio – skripta Pravni fakultet, Osijek 3. Mecanovic, Ivan, Bosanac, Nedjeljko, Strategija društvenog i gospodarskog razvoja, Osijek, 2001. Dopunska literatura: 1. Drucker, P., Nova zbilja, Novi Liber, Zagreb, 1990. 2. Dragičević, A., Ekonomija i novi razvoj, Zagreb, 1992. 3. Lokin, B., Hrvatska 2015., Zagreb, 2000. 4. Mecanovic, Ivan, Teze za izradu strategije razvoja Županije Osječko-baranjske, Zbornik radova, Osijek, 1996. 5. Mumford, I., Grad u historiji, Zagreb, 1988. 6. Statut grada Osijeka 7. Statut Hrvatske elektroprivrede 8. Statut Hrvatskih cesta 9. Statut Javnog poduzeća Hrvatske vode Pozitivni propisi:

1. Zakon o trgovačkim društvima, 119/93., 34/99, 118/03

2. Zakon o koncesijama, 89/92 3. Zakon o elektroprivredi. NN br.31/90, 47/90, 61/91, 26/93, 78/94, 105/99, 111/99, 51/01.) 4. Zakon o Hrvatskim željeznicama, NN, br. 53/94. i 162/98. 5. Zakon o pošti, NN, br. 172/02. 6. Zakon o javnim cestama. NN, br. 180/04. 7. Zakon o vodama, NN, br. 107/95. 8. Zakon o financiranju vodnog gospodarstva. NN, br. 107/95. 9. Zakon o telekomunikacijama, NN, br. 122/03, 158/03, 177/03, 60/04, 70/05. 10. Zakon o komunalnom gospodarstvu – pročišćeni tekst. NN br. 26/03, 82/04. Način polaganja ispita: pisani i usmeni

68

Naziv predmeta: POUZETNIČKO UPRAVLJANJE Nositelj: PROF. DR. SC. NEDELJKO BOSANAC / DOC. DR. SC. IVANA BARKOVIĆ Semestar: PETI Sati p/v: 30 ________________________________________________________________________________ I UVOD • teorijski aspekti poduzetništva u sklopu ekonomijskih i ostalih teorija; • inovacijsko poduzetništvo • poduzetništvo, znanost i tehnologija u suvremenom društvu; • poduzetničke strategije i taktike; • neizvjesnost i rizik u poduzetništvu; • management u (poduzetničkim) poduzećima; • poduzetništvo i management malih poduzeća. II. PREOBRAZBA POSLOVANJA - jest koncepcija kojom otkrivamo, iskreno razmatramo i osmišljamo, preobražavamo poslovne tijekove. S tim uspješno ostvarujemo temeljni poduzetnički smisao: dobrobit i zadovoljstvo kupca/korisnika i cilj: vlastiti probitak dugoračnim praćenjem uloženih zamisli, svrhovitog rada i sredstava - dobit. Riječ je o temeljitim promjenama koje omogućuju znatan, pa i skokovit porast poslovnog učinka, povećan desetinama postotaka, ali možda i po nekoliko puta veći od prijašnjeg. Pretvaramo poduzeće u usklađeni skup poslovnih procesa. III. PREOBRAZBA UPRAVLJANJA - zagovara nove ovlasti poslovoditeljstva - propisuje mu nove uloge. Raskida s nepoželjnim funkcionalno-huerarhijskim navikama i nudi nov ustrojosmišljenih, povezanih procesnih navika u poduzetništvu i poslovoditeljstvu. IV. DUHOVNA PREOBRAZBA - zahtjeva raskid s nepoželjnim, zastarjelim navikama, omogućuje stvoriti nove, osmišljene, usmjerene, poslovne, radne i osobne navike te pospješuje preobrazbu kulture poduzeća i sustava vrijednosti šireg društva. Nova su riješenja moguća samo s korijenitim i cjelovitim duhovnim preobrazbama stvaralačkog bića. Prijeko je potrebno pospješiti i osmišljeno uravnotežiti uzajamno djelovanje stručne, metodičke, društveno-komunikacijske i osobne kompentencije čovjeka. Bit te koncepcije jest omogućiti učenje u učenju. V. CJELOVITA PREOBRAZBA - najsuvremenija je ruznica vrhunskog i u naprednom svijetu, priznatog primjenjenog znanja iz iskustva u ophođenju s cjelovitim promjenama koja omogućuje stalne kvantne skokove vrijednosti i promjene temeljnih spoznaja (paradigma). Ona ujedno pomiruje ekologijsko, ekonomijsko i etičko gledište i ujedinjuje ih u cjeloviti ekumenski pristup. U samom pristupu ova koncepcija razmatra sve procese kao informacijske procese. Za osmišljeno ophođenje s informacijom djelotvorno seprimjenjuje model pragmatske informacije. LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Mecanović, I. - Bosanac, N.: Strategija društvenog igospodarstvenog razvoja, Grafika, Osijek, 2001.

69

2. Deželjin, J. - Dujanić, M. - Tadin, H. - Vujić, V.: Poduzetnički management - izazov, rizik, zadovoljstvo, Alinea, Zagreb, 1999. 3. Njavro, Đ. - Franičević, V.: Poduzetništvo - teorija, politika, praksa, Privredni vjesnik, Zagreb, 1990. Dopunska literatura: 1. Sexton, D. L. - Kasarda, J. D.: The State of teh Art of Entrepreneurship, PSW - Kent Publishing Company, Boston, MA, 1992. Način polaganja ispita: usmeni Naziv predmeta: PRAVO ZAŠTITE OKOLIŠA Nositelj: PROF. DR. SC. VLADO BELAJ Semestar: PETI Sati p/v: 30 ____________________________________________ I. UVOD U PRAVO ZAŠTITE OKOLIŠA Pojam zaštite okoliša. Pojam prava okoliša (ekološko pravo). Vrste zaštite okoliša. Povijesni razvitak zaštite okoliša. Načela pravazaštite okoliša (načelo preventivnosti, načelo uzročnosti, načelo kooperacije,načelo opće naknade). Teorije o zaštiti okoliša. II. PRAVNI IZVORI PRAVA ZAŠTITE OKOLIŠA Ustav Republike Hrvatske. Međunarodni ugovori o zaštiti okoliša. Deklaracija o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj. Zakoni o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj. Zakon o zaštiti okoliša. Posebni upravni zakoni o zaštiti okoliša (Zakon o otpadu, Zakon o zaštiti od buke, Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima, Zakon o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i posebnim mjerama sigurnosti pri upotrebi nuklearne energije, Zakon o prijevozu opasnih tvari itd.). Individualni zakoni o zaštiti pojedinih nacionalnih parkova, prirodnih rezervata, parkova prirode, ornitoloških rezervata, memorijalnih prirodnih spomenika, rijetkih biljnih i životinjskih vrsta i slično. Zakoni iz oblasti građanskog, upravnog i kaznenog prava koji uređuju pojedina pitanja prava zeštite okoliša. III. OPĆA PRAVNA ZAŠTITA OKOLIŠA Izvori opće pravne zaštite okoliša. Zaštita posebno vrijednih dijelova prirode. Nacionalni park. Park prirode. Strogi rezervat. Posebni rezervat. Park šuma. Zaštićeni krajolik. Spomenik prirode. Spomenik parkova arhitekture. Zaštita šuma. Zaštita vode (more, jezera, rijeke i drugi vodotoci). Zaštita tla, posebice poljoprivrednog zemljišta. Zaštita zraka od onečišćenja. Zaštita od buke. IV. GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA OKOLIŠA Izvori građanskopravne zaštite okoliša. Preventivna zaštita okoliša. Zaštita od štetnih imisija. Tužbe za zaštitu okoliša (ekološka tužba, negatorna tužba, posjedovna tužba i dopuštena samopomoć). Odgovornost za štetu nastalu onečišćavanjem okoliša. Subjektivna i objektivna odgovornost. Ekološki porezi. V. KAZNENOPRAVNA ZAŠTITA OKOLIŠA Izvori kaznenopravne zaštite okoliša. Kaznena djela protiv okoliša. Onečišćenje okoliša. Ugrožavanje okoliša bukom. Ugrožavanje okoliša otpadom. Unošenje radioaktivnog ili drugog opasnog otpada u Republiku Hrvatsku. Ugrožavanje okoliša napravama. Prenošenje zaraznih bolesti

70

životinja i bilja. Proizvodnja štetnih sredstava za liječenje životinja. Nesavjesno pružanje veterinarske pomoći. Protuzakoniti lov. Protuzakoniti ribolov. Mučenje životinja. Pustošenje šuma. Teška kaznena djela protiv okoliša. VI. MEĐUNARODNO PRAVO ZAŠTITE OKOLIŠA Razvitak međunarodnog prava zaštite okoliša. Osnovna načela međunarodnog prava zaštite okoliša. Najvažniji međunarodni ugovori o zaštiti okoliša. Običajno međunarodno pravo o zaštiti okoliša. LITERATURA: Obvezna literatura:

1. Lončarić- Horvat, O. - Cvitanović, L. - Gliha, I. - Josipović, T. - Medvedović, D. - Omejec, J. - Seršić, M.: Osnove prava okoliša, Zagreb, 2003.

Dopunska literatura:

1. Andrassy, J. - Bakotić, B. - Vukas, B.: Međunarodno pravo, I. dio, Zagreb, 1995. 2. Birnie, P. W. - Boyle, A. E.: International Law the Environment, Oxford, New York, 1992. 3. Matutinović, I.: Ekološka efikasnost i poslovne strategije, Zagreb, 2001. 4. Ustav Republike Hrvatske i pojedini zakoni iz zaštite okoliša (opći, građanskopravni,

upravnopravni, kaznenopravni) Način polaganja ispita: usmeni Naziv predmeta: OSNOVE PROMETNOG PRAVA Nositelj: PROF. DR. SC. IVAN ROMŠTAJN Semestar: PETI Sati p/v: 30 ______________________________________________ 1. Prometno-geografski položaj Republike Hrvatske kao čimbenik gospodarskog napretka, 2. Nove teznologije u prijevozu, pojmovi integralnih transportnih sustava, 3. Izvori prometnog prava i općenito, 4.Imovinskopravni izvori prava u nas i u svijetuu prijevozu stvari (robe), putnika i prtljage u svim transportnim granama (pomorstvo, unutar plovidbe, željeznica, ceste i zračni), 5. Špediterstvo (otpremništvo) u nas i u svijetu, odgovornosti itd. 6. Osobe koje sudjeluju u prometu, 7. Karakteristike linijskog prijevoza i potrebni objekti, 8. Troškovi prijevoza stvari, putnika i prtljage, 9. Kriteriji odgovornosti za stvari, putnike i prtljagu, 10. Ugovori o prijevozu stvari (robe), putnika i prtljage, prijevozne ispr. 11. Obujam i visina naknadeštete u prijevozu stvari (robe), putnika i prtljage u svimprometnim granama, domaćimeđunarodni prijevoz, 12. Promet cjevovodima i problematika odgovornosti, 13. Skladišni poslovi u prijevozu stvari (robe) i odgovornosti skladištara, 14. Osiguranje stvari (robe), putnika i prtljage u nas i u svijetu, 15. Ugovori o osiguranju i odgovornosti osiguravatelja (polica osiguranja list pokrića itd.), 16. Likvidacija i naknadaštete u poslovima osiguranja, 17. Obvezatno osiguranje u nas i u svijetu.

71

LITERATURA: Obvezna literatura: 1. Romštajn, I.: Osnove hrvatskog prometnog prava i osiguranja, Osijek, 2004. 2. Zakon o osiguranju (NN 46/97 - pročišćeni tekst, 116/99, 11/02) 3. Grabovac, I.: Plovidbeno pravo Republike Hrvatske, Split, 2003. (jedan dio iz tog udžbenika, koji će se naknadno utvrditi). Način polaganja ispita: usmeni