Jasenka Požega,

dipl. socijalna radnica

SUSTAV SOCIJALNE SKRBI

- PRAVNI ASPEKTI -

Sadržaj predavanja

1. Socijalna sigurnost

2. Zakonodavni okvir i strateški dokumenti

3. Djelatnost socijalne skrbi (definicija, dionici)

4. Financiranje djelatnosti socijalne skrbi

5. Ustanove socijalne skrbi

6. Korisnici socijalne skrbi

7. Načela socijalne skrbi

8. Prava iz sustava socijalne skrbi

9. Mreža socijalnih usluga

10. Reforma sustava

Socijalna sigurnost

Definicija MOR-a:

„zaštita koju društvo osigurava svojim članovima kroz

različite javne mjere protiv ekonomskih (gospodarskih) i

socijalnih nedaća koje bi ih inače pogdile zbog gubitka ili

značajnog smanjenja zarade uzrokovane bolešću,

materinstvom, nesrećom na radu, nezaposlenošću,

invalidnošću, starošću ili smrću; te osiguranje zdravstvene

(medicinske) njege i pomoći obiteljima s djecom”

Socijalna sigurnost

„socijalna sigurnost-”sukob između humanog i gospodarskog

pristupa”

humani pristup zahtjeva veća i šira prava dok gospodarske

mogućnosti to ograničavaju

»socijalne sigurnosti« kao širi i sveobuhvatniji pojam”

(sigurnost rada, pravedna plaća, naknada za nezaposlenost,

rodiljne naknade, socijalne pomoći, mirovinsko i zdravstveno

osiguranje, doplaci za djecu i sl.)

SUSTAV SOCIJALNE SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

ZDRAVSTVENI

SUSTAVSUSTAV

SOCIJALNE SKRBI

OBITELJSKA

POLITIKAMIROVINSKI

SUSTAV

SUSTAV

SOCIJALNE

SIGURNOSTI

SOCIJALNA

ZAŠTITA

NEZAPOSLENIH

Hrvatska kao socijalna država i država

socijalnih prava

Ustav Republike Hrvatske

RH je socijalna država (čl. 1. st. 1.)

Socijalna pravda kao najviša vrednota ustavnog poretka (čl. 3.)

Socijalna prava – pravo na socijalnu sigurnost zaposlenih i članova njihove obitelji – čl. 57.

Socijalna skrb – čl. 58.: slabim, nemoćnim i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim osobama, država osigurava pravo na pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba. Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu uključivanju u društveni život.

Pravo na zdravstvenu zaštitu – čl. 59.

Zaštita obitelji i djece – čl. 62.-63.

SUSTAV SOCIJALNE SKRBI

ZAKONODAVNI OKVIR

Zakon o socijalnoj skrbi (N.N. 157/13, 152/14 i N.N

99/15)

- određena djelatnost, načela, financiranje socijalne skrbi, prava i

socijalne suluge, postupci za ostvarivanje prava, sadržaj i način

obavljanja djelatnosti, stručni radnici, inspekcijski i upravni nadzor i

dr.

Obiteljski zakon (N.N. 103/15),

Zakon o udomiteljstvu (N.N. 90/11, N.N. 78/12)

Zakonom o sudovima za mladež (N.N. 84/11,

143/12, 148/13 i 56/15)

SUSTAV SOCIJALNE SKRBI

ZAKONODAVNI OKVIR

Zakon o izvršavanju sankcija izrečenih

maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje

(N.N.133/12),

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (N.N. 137/09,

14/10 i 60/10)

Podzakonski akti i odluke kojima se reguliraju pojedina

područja

STRATEŠKI DOKUMENTI

1. Zajednički memorandum o socijalnom

uključivanju (JIM) Republike Hrvatske

- potpisan 5. ožujka 2007. godine

- ključni strateški dokument koji je Hrvatska usvojila tijekom kandidature za članstvo u Europskoj uniji

Hrvatska i Europska Komisija usuglasile su se o:

- pravcima djelovanja i unaprjeđenja socijalne skrbi i socijalnog uključivanja,

- prioritetima, mjerama i analizama koje treba provesti u procesu nakon potpisivanja JIM-a.

STRATEŠKI DOKUMENTI

Cilj Zajedničkog memoranduma o socijalnom

uključivanju

- utvrditi razmjere siromaštva i socijalne isključenosti,

- identificirati glavne probleme, procijeniti učinke sadašnjih

politika i mjera,

- te razviti integriranu nacionalnu strategiju za borbu protiv

siromaštva i socijalne isključenosti.

STRATEŠKI DOKUMENTI

2. Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne

isključenosti u RH (2014.-2020)

slika postojećeg stanja siromaštva i socijalne isključenosti u

RH, uzroci tog stanja te društvena i gospodarska projekcija

• CILJEVI:

- borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje

nejednakosti u društvu,

- sprečavanje nastanka novih kategorija siromašnih i smanjene

broja siromašnih i socijalno isključenih osoba

- uspostava koordiniranog sustava

STRATEŠKI DOKUMENTI

3. Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u

Republici Hrvatskoj 2011. - 2016.

- donesena je u travnju 2011. godine

- u središte stavlja borbu protiv siromaštva i socijalne

isključenosti određivanjem prioriteta i mjera za suzbijanje

siromaštva i socijalne isključenosti

- Cilj je Strategije pridonijeti osiguranju minimalnog

životnog standarda najugroženijeg dijela stanovništva,

olakšavanjem pristupa socijalnim pravima, te primjerenom

zadovoljavanju potreba socijalno osjetljivih skupina.

STRATEŠKI DOKUMENTIKljučni prioriteti Strategije

Povećati djelotvornost sustava socijalne skrbi,

Provesti decentralizaciju sustava socijalne skrbi,

Provesti deinstitucionalizacije i transformaciju domova socijalne skrbi

Povećati dostupnost i kvalitetu socijalnih usluga uz regionalnu ravnomjernost

Provesti informatizaciju sustava socijalne skrbi

Osigurati uvjete za kontinuirano stručno usavršavanjezaposlenih u sustavu socijalne skrbi

Osnaživati ulogu lokalne zajednice u procesima planiranja usluga na lokalnoj razini

Unaprijediti integriranost socijalnih usluga, međuresorsku suradnju

STRATEŠKI DOKUMENTI

4. Županijska razvojna strategija

planski dokument-definirani strateški ciljevi i prioriteti

predstavlja okvir za daljnji društveno-gospodarski razvoj svake

županije

dio je provođenja politike regionalnog razvoja koja je svojim

strateškim ciljevima usmjerena ka smanjenju regionalnih

razvojnih nejednakosti i jačanju razvojnog potencijala

nerazvijenih područja

SOCIJALNA SKRB

Članak 3. Zakona o socijalnoj skrbi, (NN 157/13)

Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa zaRepubliku Hrvatsku čiji je cilj pružanje pomoći socijalnougroženim osobama, kao i osobama s nepovoljnim osobnim iliobiteljskim okolnostima.

UKLJUČUJE:

- prevenciju,

- promicanje promjena,

- pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i

- podršku pojedincu, obitelji i skupinama.

SVRHA unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika usamostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba tenjihovog aktivnog uključivanja u društvo.

DJELOVI SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI

NADLEŽNOST I DJELATNOST

MINISTARSTVO

SOCIJALNE POLITKE

I MLADIH

UPRAVNI ODJELI

GRADA ZAGREBA,

JEDINCA PODRUČNE

SAMOUPRAVE

ODJELI JEDINCA

LOKALNE

SAMOUPREVE

CENTRI ZA

SOCIJALNU

SKRB

DOMOVI

SOCIJALNE

SKRBI

CENTRI ZA

PRUŽANJE

USLUGA U

ZAJEDNICI

CENTRI ZA

POMOĆ U

KUĆI

USTANOVE SOCIJALNE SKRBIUDRUGE ,

VJERSKE

ZAJEDNICE,

DR. PRAVNE

OSOBE TE

OBRTNICI

FIZIČKE OSOBE KAO

PROFESIONALNA

DJELATNOST

UDOMITELJSKE

OBITELJI

DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI

TRI RAZINE SUSTAVA

Obiteljski dom

Savjetovalište

Usluge pomoći

u kući

JEDINCE LOKALNE

PODRUČNE

(REGIONALNE)

SAMOUPRAVE

DJELOVI SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI

NADLEŽNOST Ministarstvo socijalne politike i mladih– tijelo državne uprave nadležno za

poslove socijalne skrbi – nadležno za ustroj djelatnosti, financiranje i nadzor.

- formirano je 2012. godine kao samostalno ministarstvo proizašlo iz

zajedničkog Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, pri čemu su integrirani

dijelovi funkcija Ministarstva obitelji.

Upravni odjeli županija – nadležnost u području upravljanja decentraliziranim

poslovima socijalne skrbi, planiranju, provođenju i nadzoru nad poslovima

socijalne skrbi koje kreira županija

Gradski upravni odjeli za zdravstvo i socijalnu skrb – nadležnost u području

upravljanja poslovima socijalne skrbi koji se planiraju, provode, financiraju i

nadziru na gradskim razinama

Prava koja osiguravaju

jedinice područne (regionalne) samouprave i lokalne

samouprave

Pomoć za troškove stanovanja

Pomoć za opremu novorođenog djeteta

Materijalne pomoći za predškolsku djecu

Materijalne pomoći za školsku djecu

Materijalne pomoći za studente po socijalnom programu

Materijalne pomoći za umirovljenike

Subvencioniranje troškova prijevoza

Pomoć i njega u kući

Subvencioniranje smještaja

Prava koja osiguravaju

jedinice područne (regionalne) samouprave i lokalne

samouprave

Izdaci za zdravstvenu zaštitu

Pravo na posebnu zaštitu sudionika NOR-a i Domovinskog

rata

Troškovi ukopa za nezbrinute osobe

Ostali različiti oblici materijalne i nematerijalne pomoći

Prehrana u pučkim kuhinjama

Troškovi ogrjeva

FINANCIRANJE DJELATNOSTI

SOCIJALNE SKRBI

Izvori financiranja djelatnosti socijalne skrbi

Sredstva za financiranje djelatnosti socijalne skrbi osiguravaju se

iz:

– sredstava proračuna Republike Hrvatske,

– sredstava proračuna jedinica područne (regionalne)

samouprave i Grada Zagreba,

– sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave,

– prihoda ostvarenih sudjelovanjem korisnika i njihovih

obveznika uzdržavanja u plaćanju troškova socijalnih usluga,

– vlastitih prihoda,

– donacija, pomoći i ostalih namjenskih prihoda.

FINANCIRANJE DJELATNOSTI

SOCIJALNE SKRBI

1. Republika Hrvatska osigurava sredstva za:

–prava na novčane naknade u sustavu socijalne skrbi (osim prava

na pomoć za troškove stanovanja i ogrijev),

–prava na socijalne usluge,

– financiranje rada centara za socijalnu skrb,

– financiranje rada domova socijalne skrbi i centara za pružanje

usluga u zajednici čiji je osnivač RH

– financiranje rashoda za izgradnju, dogradnju, rashoda za

investicijsko održavanje, hitne intervencije, opremanje prostora,

informatizaciju u ustanovama socijalne skrbi čiji je osnivačRepublika Hrvatska.

FINANCIRANJE DJELATNOSTI

SOCIJALNE SKRBI

2. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad

Zagreb osigurava sredstva za:

obavljanje djelatnosti socijalne skrbi (ZOS, socijalnom plan)

troškove ogrijeva korisnika (jedinice područne (regionalne)

samouprave i Grad Zagreb,

sredstva za ostvarivanje prava na podmirenje troškova stanovanja

(jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb),

sredstva za rad ustanova socijalne skrbi čiji su osnivač, investicijsko

ulaganje, opremanje i dr.

FINANCIRANJE DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI

Financiranje decentraliziranih funkcija:

o sredstva za rad domova za starije i nemoćne osobe nad kojima su

prenesena osnivačka prava (rashodi za zaposlene, materijalni i

financijski rashodi, hitne intervencije rashodi za nabavku

nefinancijske imovine)

o – materijalni i financijski rashodi centra za socijalnu skrb

Veliki gradovi i gradovi sjedišta Županija

o - sredstva za pučke kuhinje, prihvatilišta za beskućnike,

zbrinjavanje korisnika ZMN u socijalne stanove, razne subvencije,

privremeni smještaj obitelji s maloljetnom djecom, sredstva za

pružanje usluga ostvarivanje novčanih pomoći i socijalnih usluga i

dr

VRSTA POMOĆI / NAKNADE 2009. 2010. 2011.

I DRŽAVNA POMOĆ 2.390.410.518 2.514.151.747 2.514.659.912

1. Stalna pomoć / pomoć za uzdržavanje 492.517.434 516.989.953 545.763.693

2. Doplatak za pomoć i njegu 434.444.904 447.469.422 428.023.457

3. Pomoć i njega u kući 12.038.547 12.209.647 11.921.358

3.1. pomoć i njega u kući 3.488.475 3.546.591 3.443.054

3.2. pomoć u prehrani 8.550.072 8.663.056 8.478.304

4. Osobna invalidnina 239.459.917 247.763.278 273.771.806

5. Pomoć za uzdržavanje djeteta 22.111.631 28.570.006 29.409.757

6. Skrb izvan vlastite obitelji 1.016.377.028 1.032.711.699 1.022.759.160

6.1. Smještaj djece i mladeži u udomiteljsku obitelj 51.824.935 52.086.110 52.707.165

6.2. Smještaj odraslih i starijih osoba u udomiteljsku obitelj 87.106.161 87.905.098 90.456.358

6.3 Smještaj djece i mladeži u državni dom socijalne skrbi 469.255.261 470.958.627 472.605.726

6.4. Smještaj odraslih i starijih osoba u državni dom

socijalne skrbi29

179.262.268 184.944.263 180.396.473

6.5. Naknada za smještaj u nedržavne domove socijalne

skrbi

218.791.740 226.869.747 216.426.575

6.6. Pomoć za osobne potrebe korisnika stalnog smještaja 10.136.663 9.947.853 10.166.863

6.6.1. u domu socijalne skrbi 5.720.111 5.545.429 6.073.425

6.6.2. u udomiteljskoj obitelji 4.416.552 4.402.424 4.093.438

8. Osobna naknada udomitelju 24.300.486 25.103.861 25.571.213

9. Pravo na status roditelja-njegovatelja 70.360.433 88.183.068 100.286.549

10. Jednokratna pomoć 78.800.138 115.150.814 77.152.919

10.1. pomoć za školovanje i obvezne školske udžbenike 18.494.860 37.512.536 21.834.600

10.2. pomoć za nabavku potrebne odjeće i obuće 653.861 8.177.567 577.681

10.3. pomoć za podmirenje pogrebnih troškova 2.866.040 5.695.820 2.520.445

10.4. jednokratna novčana pomoć 56.785.377 63.764.891 52.220.193

II LOKALNA I REGIONALNA POMOĆ 98.512.328 97.384.624 151.136.437

1. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja (financirana iz proračuna jedinica lokalne samouprave)58.992.132 60.945.571 97.949.942

2. Pomoć za ogrjev (financirana iz proračuna jedinica područne / regionalne samouprave)39.520.196 36.439.053 53.186.495

.[

USTANOVE SOCIJALNE SKRBI

CENTAR

ZA PRUŽANJE

USLUGA U

ZAJEDNICI

CENTAR ZA

POMOĆ I

NJEGU

DOM SOCIJALNE

SKRBICENTAR ZA

SOCIJALNU SKRB

80 centara za

socijalnu skrb

38 podružnica

72 državna doma

158 nedržavna doma0

18 centara za

pomoć i njegu

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB

U središtu sustava socijalnu skrb nalaze se centri za socijalnu

skrb

- javna ustanova

- osniva se za područje jedne ili više općina ili gradova na

području iste županije, odnosno za područje Grada Zagreba, te

može imati jednu ili više podružnica

- rješava u prvom stupnju o pravima iz sustava socijalne skrbi,

obiteljskopravne i kaznenopravne zaštite i drugim pravima u

skladu s posebnim zakonima

provodi izvršenja rješenja,

vodi propisane očevidnike,

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB

izdaje uvjerenja i druge potvrde,

daje podatke o obiteljskim prilikama te mišljenja i prijedloge u sudskim postupcima koji se odnose na obiteljskopravnu i kaznenopravnu zaštitu,

sudjeluje kao stranka ili umješač pred sudom i drugim državnim tijelima (zaštiti osobnih interesa djece i drugih čl. obitelji koji se ne mogu brinuti sami o sebi ni o svojim pravima i interesima,

izdaje dozvole za obavljanje udomiteljstva i obavlja nadzor nad udomiteljskim obiteljima, te vodi evidenciju o izdanim dozvolama, registar udomiteljskih obitelji i registar smještenih korisnika,

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB

obavlja poslove zbrinjavanja djece odbjegle iz obitelji ili ustanove,

provodi odgojne mjere nad djecom s poremećajima u ponašanju,

provodi odgojne mjere nad djecom s problemima u ponašanju,

provodi obvezno savjetovanje,

odlučuje u Iº o ispunjavanju uvjeta za objavljenje djelatnosti dadilja

prati razvoj standarda usluga,

obavlja i druge stručne poslove

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB

Centar za socijalnu skrb u sjedištu jedinice

područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad

Zagreba obavlja poslove:

- savjetodavnog i preventivnog rada

- savjetodavnih usluga koje se odnosi na brak roditeljstvo, obiteljske i

partnerske odnose

- razvoja socijalizacijskih vještina djece i mladih

- organiziranja i provođenja edukacija posvojitelja

- obiteljske medijacije

- razvoj programa u zajednici, volonterskog rada i dr.

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB

Centar za socijalnu skrb osniva rješenjem Republika Hrvatska

UPRAVLJANJE

RAVNATELJ

-vodi Centar, organizira rad, predstavlja i zastupa Centar, odgovoran je

za zakonitost rada

-- mandat 4 godine

UPRAVNO VIJEĆE

- mandat 4 godine -upravlja Centrom

Sastav: 3 predstavnika Ministarstva, 1 radnika i 1

područne (regionalne) samouprave , odnosno Grada

Zagreba

STRUČNO VIJEĆE-čine svi stručni radnici centra za socijalnu skrb

- daje ravnatelju mišljenje i prijedlog o stručnim pitanjima, ustroju centra,

potrebi dodatnog stručnog usavršavanja i dr.

TEŠKOĆE U RADU

Veliki broj javnih ovlasti

Složenost poslova

Veliko administriranje

Nedostatak broja stručnih radnika

Povećan broj korisnika i promjena strukture korisnika koji zahtijevaju nove profesionalne vještine/istovremeno izostanak socijalnih usluga

Obavljanje više poslova različite profesije (socijalni radnik-administrator-računovodstveni radnik-pravnik)

Nejednaka opterećenost stručnih radnika

Česta izmjena zakonodavnog okvira/nedovoljna fleksibilnost

Dom socijalne skrbi

- javna je ustanova

- osniva se za obavljanje socijalnih usluga (može se provoditi

program osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja – domovi čiji je

osnivač RH)

- osnivač mogu biti različiti

- dom može imati jednu ili više podružnica

- domom upravlja upravno vijeće sastavljeno od 3 predstavnika

osnivača, 1 predstavnika radnika zaposlenog u domu i 1

predstavnika korisnika doma ili roditelja ili skrbnika

- ravnatelj doma organizira, vodi poslovanje i stručni rad doma

- dom ima stručno vijeće kojeg čine svi stručni radnici doma

Dom socijalne skrbi

Usluge:

- smještaj (stalni, tjedni, privremeni)

- boravak (cjelodnevni, poludnevni, povremeni)

- rana intervencija (stručna pomoć djeci i roditeljima kod razvojnog

rizika ili razvojne teškoće djeteta)

- stručna pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja

(integracija)

- psihosocijalna podrška

- pomoć u kući

- organizirano stanovanje

- savjetovanje i pomaganje i dr.

Dom socijalne skrbi

Vrste domova socijalne skrbi:

Dom za djecu i mlađe punoljetne

osobe

(djeca bez roditelja ili koje roditelji

zanemaruju , djeca koja žive u nepovoljnim

soc. okolnostima, djeca s poremećajima u

ponašanju, tjelesno, mentalno ili višestruko

oštećenu ili psihički bolesna djeca, te djeca

ovisnici o drogama ili drugim opojnim

sredstvima)

Dom za odrasle osobe

(osobe s invaliditetom, tjelesnim,

mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim

oštećenjem, starije i nemoćne osobe,

osobe s nepovoljnim soc. okolnostima,

ovisnici o alkoholu, drogama ili drugim

opojnim sredstvima, osobe kojima je

potrebno osigurati intenzivnu skrb

Dom za djecu i odrasle – žrtve

obiteljskog nasilja

Dom socijalne skrbi

DRŽAVNI DOMOVIDOMOVI DR. OSNIVAČA

VRSTA DOMA BROJ

DOMOVA

BROJ

KORISNIKA

za djecu 14 850

za djecu PUP 11 1.102

za djecu i odrasle s

oštećenjima26 4.878

za starije i

nemoćne3 169

za psihički

bolesne

18 3.263

UKUPNO 72 10.262

VRSTA DOMA BROJ

DOMOVA

BROJ

KORISNIKA

za djecu 3 205

za djecu i odrasle

s oštećenjima13 1.342

za starije i

nemoćne (Ž)45 13.725

za starije i

nemoćne (dr,)83 5.066

za psihički bolesne

10 905

za ovisnike 1 66

za žrtve nasilja 3 27

UKUPNO 158 21.336

Teškoće u radu

Broj i heterogenost korisnika

Nedostatak odgovarajućih usluga

Nedostatak stručnih radnika

Prostorni uvjeti

Nedostatak financijskih sredstva/Nemogućnost razvoja novih

program i razvoja socijalnih usluga

Edukacija stručnih i drugih radnika

Suradnja s drugim dionicima u lokalnoj zajednici i dr.

Centar za pomoć u kući

ustanova socijalne skrbi koja se osniva za pružanje svih ili

pojedinih usluga pomoći u kući (organiziranje prehrane,

obavljanje kućnih poslova, održavanje osobne higijene i

zadovoljavanje dr. svakodnevnih potreba.

Centar za pomoć i njegu mogu osnovati jedinice područne

(regionalne) i lokalne samouprave, vjerska zajednica, trgovačko

društvo, udruga i druga domaća i strana pravna i fizička osoba.

ravnatelj upravlja i vodi Centrom

Udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe te

obrtnici koji pružaju socijalne usluge

Pružaju usluge socijalne skrbi u okviru mreže i izvan mreže

djelatnosti socijalne skrbi.

Druge pravne osobe, njih 47, pružaju usluge za

ukupno 1. 133 korisnika.

Izvor: Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. – 2016., Vlada

Republike Hrvatske, travanj 2011. (podaci za 2009.)

CENTAR ZA PRUŽANJE USLUGA U

ZAJEDNICI

javna ustanova čiji osnivač može biti RH, jedinica lokalne i

područne (regionalne) samoprave te vjerska zajednica,

trgovačko društvo, udruga i dr. domaća i strana pravna ili

fizička osoba

osniva se za pružanje podrške korisnicima i pružateljima

izvaninstitucijskih oblika smještaja, pružanje usluga boravka,

usluge psihosocijalne podrške, usluge pomoći u kući, usluge

pomoći pri uključivanju u programe odgoja i

obrazovanje,usluge organiziranog stanovanja, i iznimno

usluge smještaja

Fizičke osobe koje obavljaju

profesionalnu djelatnost

Fizička osoba može samostalno obavljati poslove u mreži i izvan

mreže socijalnih usluga:

usluge smještaja ili boravka u obiteljskom domu,

usluge savjetovanja u savjetovalištu i

usluge pomoći u kući kao profesionalnu djelatnost

Obiteljski dom

Fizička osoba u obiteljskom domu pruža usluge smještaja ili

boravka kao profesionalnu djelatnost (predstavnik obiteljskog

doma) za pet do dvadeset odraslih korisnika, odnosno za

četvero do desetero djece

Profesionalno poslove obavlja jedan punoljetan član obitelji,

a ostali članovi obitelji mogu obavljati djelatnost bez

zasnivanja radnog odnosa.

U Hrvatskoj djeluje 68 obiteljskih domova u kojima je

smješteno ukupno 486 korisnika temeljem rješenja centara za

socijalnu skrb

Udomiteljstvo

Oblik pružanja socijalnih usluga kojim se djetetu ili odrasloj

osobi osigurava smještaj u udomiteljskoj obitelji.

Udomiteljsku obitelj čine udomitelj, njegov bračni ili

izvanbračni drug i drugi srodnici s kojima udomitelj živi u

zajedničkome kućanstvu

Izvor: Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. – 2016., Vlada Republike Hrvatske, travanj

2011. (podaci za 2009.)

1.322 Udomiteljske obitelji za djecu i

mladež smješteno 1.955 korisnika

1.303 udomiteljske obitelji za odrasle

osobe smješteno 3.150 korisnika

BRO J UDMITELJSKIH OBITELJI I

SMJEŠTENIH KORISNKA

KORISNICI SOCIJALNE SKRBI

Prava u sustavu socijalne skrbi imaju:

- hrvatski državljani koji imaju prebivalište u RH te

- stranac i osoba bez državljanstva sa stalnim boravkom u RH.

Stranci i osobe bez državljanstva, stranci pod supsidijarnom

zaštitom, stranci s utvrđenim statusom žrtve trgovanja ljudima,

azilanti i članovi njihove obitelji koji zakonito borave u Republici

Hrvatskoj, imaju pravo na socijalnu skrb pod uvjetima propisanim

ZOSS i posebnim zakonom.

KORISNICI SOCIJALNE SKRBI

Korisnici socijalne skrbi su:

samac ili kućanstvo koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje

osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom,

prihodima od imovine, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način,

dijete bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, mlađa punoljetna

osoba, dijete žrtva obiteljskog, vršnjačkog ili drugog nasilja, žrtva trgovanja ljudima,

dijete s teškoćama u razvoju, dijete i mlađa punoljetna osoba s problemima u

ponašanju, dijete bez pratnje koje se zatekne izvan mjesta svog prebivališta bez nadzora

roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu te dijete strani

državljanin koje se zatekne na teritoriju RH bez nadzora roditelja ili druge odrasle

osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu

– trudnica ili roditelj s djetetom do godine dana života bez obiteljske potpore

i odgovarajućih uvjeta za život,

KORISNICI SOCIJALNE SKRBI

– obitelj kojoj je zbog poremećenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnosti

potrebna stručna pomoć ili druga podrška

– odrasla osoba s invaliditetom koja nije u mogućnosti udovoljiti osnovnim

životnim potrebama,

odrasla osoba žrtva obiteljskog ili drugog nasilja te žrtva trgovanja ljudima,

– osoba koja zbog starosti ili nemoći ne može samostalno skrbiti o osnovnim

životnim potrebama,

osoba ovisna o alkoholu i drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti,

– beskućnik te druge osobe koje ispunjavaju uvjete propisane ZOS.

Načela socijalne skrbi

1. NAČELO SUSPIDIJARNOSTI

2. NAČELO SOCIJALNE PRAVIČNOSTI

3. NAČELO SLOBODE IZBORA

4. NAČELO DOSTUPNOSTI

5. NAČELO INIDIVIDUALIZACIJE

6. NAČELO UKLJUČENOSTI KORISNIKA U

ZAJEDNICU

7. NAČELO PRAVODOBNOSTI

8. NAČELO POŠTIVANJA LJUDSKIH PRAVA I

INTEGRITTA KORISNIKA

9. NAČELO ZABRANE DISKRIMINACIJE

Načela socijalne skrbi

10. NAČELO INFORMIRANOSTI O PRAVIMA I

USLUGAMA

11. NAČELO SUDJELOVANJA U DONOŠENJU ODLUKA

12. NAČELO TAJNOSTI I ZAŠTITE OSOBNIH PODATAKA

13. NAČELO POŠTIVANJA PRIVATNOSTI

14. NAČELO PODNOŠENJA PRITUŽBE

PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI

Prava iz socijalne skrbi su subjektivna, osobna i neprenosiva

na drugu osobu (izuzevši dospjele, a neisplaćene novčane

prestacije)

Nadležnost i postupak

U prvom stupnju: centar za socijalnu skrb i upravno tijelo

općine i grada, odnosno Grada Zagreba

U drugom stupnju: ministarstvo nadležno za poslove

socijalne skrbi i nadležno upravno tijelo županije

PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI 1. Zajamčena minimalna naknada

2. Naknada za troškove stanovanja

3. Pravo na troškove ogrjeva

4. Naknada za osobne potrebe korisnika smještaja

5. Jednokratna naknada

6. Naknada u vezi s obrazovanjem

7. Osobna invalidnina

8. Doplatak za pomoć i njegu

9. Status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja

10. Naknada do zaposlenja

11. Socijalne usluge

12. Naknada za ugroženog kupca energenata

PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI

OSNOVICA

Osnovicu za izračun prava u sustavu socijalne skrbi određuje

Vlada Republike hrvatske odlukom

1. Osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade trenutno

određena ZOS (prijelazne, završne odredbe) i iznosi 800,00 kuna.

2. Osnovica za izračun drugih prava trenutno određena ZOS

(prijelazne, završne odredbe) i iznosi 500,00 kuna.

PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI

NOVČANE NAKNADESOCIJALNE USLUGE

1. Zajamčena minimalna

naknada

2. Naknada za troškove stanovanja

3. Pravo na troškove ogrjeva

4. Naknada za osobne potrebe

korisnika smještaja

5. Jednokratna naknada

6. Naknada u vezi s obrazovanjem

7. Osobna invalidnina

8. Doplatak za pomoć i njegu

9. Status roditelja njegovatelja ili

status njegovatelja

10. Naknada do zaposlenja

11. Naknada za ugroženog kupca

energenata

1. Prva socijalna usluga (informiranje,

prepoznavanje i početna procjena potreba)

2. Savjetovanje i pomaganje

3. Pomoć u kući

4. Psihosocijalna podrška

5 Rana intervencija

6. Pomoć pri uključivanju u programe odgoja

i obrazovanja (integracija)

7. Boravak

8. Smještaj

9. Organizirano stanovanje

ZAJAMČENA MINIMALNA NAKNADA

ZMN uvedena 1. siječnja 2014. godine (ukinute naknade:

pomoć za uzdržavanje (MSPM), opskrbnine (MB), produžene

novčane naknade (HZZ))

Pravo na novčani iznos.

Osigurava zadovoljene životnih potreba samca ili kućanstva

koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih

životnih potreba.

ZAJAMČENA MINIMALNA NAKNADA

Iznos ZMN utvrđuje se u postotku od osnovice koja iznosi 800,00 kuna u sljedećim iznosima:

za radno nesposobnog samca u iznosu od iznosu od 115% osnovnice (920,00 kn),

za radno sposobnog samca u iznosu od 100% osnovice (800,00 kn),

za kućanstvo se utvrđuje u iznosu koji predstavlja zbroj udjela svakog člana kućanstva: za samohranog roditelja: 100% osnovice – 800,00 kn

za odraslog člana kućanstva: 60% osnovice – 480,00 kn za dijete: 40% - 320,00 kn za dijete samohranog roditelja i dijete u jednoroditeljskoj obitelji: 55%

osnovice – 440,00 kuna

Iznos ZMN za kućanstvo ne može biti veći od bruto iznosa minimalne plaće u RH (za 2016. godinu 3.120,00 kn).

ZAJAMČENA MINIMALNA NAKNADA

Pravo na ZMN nema samac ili kućanstvo ako:

- ima u vlasništvu drugi stan ili kuću,

- poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti te vrijedne pokretnine,

- je vlasnik imovine kojom bi mogao osigurati sredstva u visini ZMN

- je vlasnik osobnog registriranog vozila, osim u slučajevima koje predviđa Zakon, ili koristi vozilo u vlasništvu druge osobe,

- je sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja,

- nije kao radno sposobna osoba evidentirana kod HZZ, osim u slučajevima izuzeća predviđenih Zakonom

- ne može osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi,

- Je korisnik usluge smještaja ili organiziranog stanovanja, osim beskućnika koji je korisnik usluge smještaja u prenoćištu.

REFORMA

SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI

2001. godine

Začetak reforme – ključni dokument

Strategiji razvitka RH: Hrvatska u 21. stoljeću, /analiza

mirovinskog sustava i socijalne skrbi/

Projekt 'Reforma sustava socijalne skrbi u RH' tadašnjeg

Ministarstva rada i socijalne skrbi

Ključna pitanja razmatrana u projektu:

uz financijska pitanja i decentralizaciju, socijalne naknade,

socijalne usluge, zapošljavanje i tržište rada, jačanje

administrativnih i informatičkih kapaciteta i resurse, bilo je mjesto

i uloga centara za socijalnu skrb u širem sustavu.

REFORMA

SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI

Definirani dugoročni ciljevi reforme:

• fiskalne decentralizacije sustava;

• dekoncentracije ovlasti;

• razvoja standarda kvaliteta usluga;

• reforma socijalnih naknada:

• pluralitet pružatelja usluga;

• podizanja razine učinkovitosti i modernizacije ustanova socijalne skrbi;

• naglašena je uloga privatnog sektora i organizacija civilnog društva u razvijanju mreže usluga lako dostupnih korisnicima itd.

REFORMA

SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI

2004. godine promjena strukture vlasti-stagnacija

pripremljenih reformskih procesa/redefiniranje postojećih

ciljeva

Projekt razvoja sustava socijalne skrbi 2005.-2006.

Tri komponente:

• poboljšanje u pružanju socijalnih usluga putem razvoja

niza socijalnih programa

• osnaživanje informacijskog i upravljačkog sustava

• poboljšanje infrastrukture u ustanovama

REFORMA

SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI

Pilot projekti provode se u tri županije

Vukovarsko srijemska županija

Splitsko-dalmatinska županija

Zadarska županija

2010. godine uvođenje standarda kvalitete u centre za

socijalnu skrb, domove socijalne skrbi

Paralelno se u centre uvodi i nova organizacija “ured sve na

jednom mjestu”

Iskustva i ocjene stručnjaka u primjeni nove organizacije

poslova u skladu s organizacijom "ured sve na jednom mjestu",

kreću se od izuzetno pozitivnih do negativnih.

REFORMA

SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI

Donosi se novi Zakon o socijalnoj skrbi 2011. koji uvodi

novine u organizaciji rada centara kao što su Zavodi za socijalnu

skrb, uloga voditelja socijalnog slučaja

2012. promjena strukture vlasti

Novi Zakon o socijalnoj skrbi u ožujku 2012. godine

Novi Zakon o socijalnoj skrbi prosinac 2013. godine

REFORMA

SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI

Upravljanje reformama u posljednjih desetak godina bilo je

podložno nizu promjena vezanih uz reorganizaciju samih

ministarstva, promjena zakonskih podloga, i ključno

strateških prioriteta Ministarstvo rada i socijalne skrbi od 1992 –

2003, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi od 2004 do 2011; i

Ministarstvo socijalne politike i mladih 2012.

REFORMSKI UČINCI

Organigram centra za socijalnu skrb

prije uvođenja reformskih procesa

RAVNATELJ

Odjel za zaštitu braka i obitelji

Odjel za opći socijalni rad

Odjel za skrbništvo

Odjel za djecu PUP

Odjel za zaštitu osobe s invaliditetom

Računovodstvo/

Administrativni radnici/

Tehničko osoblje

Organigram velikog Ureda/Centra za

socijalnu skrb – reforma sustava

Ravnatelj/Pročelnik

Prednji ured

Stražnji ured

Prijemni ured

Administrativni dio

prednjeg ureda

Odjel za novčane

naknade

Odjel za djecu,

mlade i obitelj

Odjel za odrasle

osobe

Voditelj

Voditelj

Voditelj

Voditelj

Računovodstvo i

financije

Tehnička služba

Nova organizacija rada centra

fizičko odvajanje prijemnog / prednjeg ureda i

stražnjeg ureda/socijalne usluge

uspostava Odjela za novčana davanja u Stražnjem

uredu

Stručni odjeli:

Odjel za skrb o djeci, mladima i obitelji

Odjel za skrb o odraslima

Multi

disciplinarnitimovi

Prednji ured Stražnji ured-socijalne usluge

Odrasli

Obitelji i djeca

Naknade

Upućivanje drugima

Ispunjavanje

formulara,letci,

davanje

savjeta,dokumentacija

Prijemni ured

Nova organizacija rada centra

Reorganizacija Centra za socijalnu skrb

Strukturnu promjenu – drugačiji organizacijski ustroj

Kvalitativnu promjenu (vodeća uloga socijalnog radnika-

voditelj provedbe individualnog programa, timski pristup,

uvođenje standarda kvalitete)

Promjena pozicije Centra (vodeća uloga u procjeni potreba

korisnika, lokalnih potreba, provedba individualno plana

skrbi na principu mogućnosti izbora usluge i partnerstva s

korisnikom, povezivanje s drugim dionicima)

Nova organizacija rada centra

Pravilnik o minimalnim uvjetima prostora i opreme i broja

potrebnih stručnih i dr. radnika CZSS i podružnica (N.N.

57/14.)

Odjel za novčane

naknade

Odjel za djecu,

mlade i obitelj

Odjel za odrasle

osobe

Broj radnika i korisnika Broj radnika i korisnika Broj radnika i korisnika

1 SR+0,5 P

Na 250 K god.

1,5 SR+1 P +1 PS+1 SP + 0,5 R

Na 100 obitelji

1,5 SR +1 P+0,5 PS

Na 200 K god.

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB VARAŽDIN (Prema statističkom

izvješću stanje na dan 31.12.2014.)

Stručni radnici Broj izvršitelja

Socijalni radnici 18

Pravnici 5

Psiholog 4

Socijalni pedagog 1

Korisnici Broj

ZMN 2.783 (752 s+431 k)

Doplatka za pomoć i njegu 1.623

Invalidnine 405

Usluge stalnog smještaja 395

Osobe pod skrbništvom 487

Broj posredovanja 149

Obiteljsko nasilje 337

Reorganizacija domova socijalne skrbi

2002. godine izrađena studija pod nazivom

„Deinstitucionalizacija posebnih oblika skrbi u RH“ koja je

detaljno razradila plan deinstitucionalizacije ukupnog sustava

socijalne skrbi.

zbog odsustava političke odluke ponuđena rješenja nisu

implementirana,

2010. godine se izrađuju novi dokumenti čime se opet

duplicira isti proces - “Nacionalna studija o mogućnostima

deinstitucionalizacije”

Reorganizacija domova socijalne skrbi

izrađen Master plan za deinstitucionalizacije i

transformacije ustanova socijalne skrbi

donesen Plan deinstitucionalizacije i

transformacije domova socijalne skrbi i drugih

pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne

skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. – 2016.

Plan deinstitucionalizacije

(2011.-2016. (2018.))

Do 2016.:

Promijeniti omjer institucijske i izvaninstitucijske skrbi -20%

naspram 80% korisnika za djecu i mladež BORS

Deinstitucionalizirati 40% djece i mladeži s PUP smještenih u

domovima

Smanjiti za 40% smještene (stalni ili tjedni) djece s teškoćama u

razvoju

Smanjiti ukupni broj odraslih osoba s invaliditetom na stalnom

ili tjednom smještaju za 30%

Plan deinstitucionalizacije

(2011.-2016. (2018))

Smanjiti broj korisnika stalnog smještaja u domovima za psihički

bolesne odrasle osobe za 20%

Razviti izvaninstitucijske oblike smještaja i izvaninstitucijske

usluge razmjerno predviđenom smanjenu ukupnog broja

korisnika na stalnom ili tjednom smještaju za sve korisničke

skupine

Operativni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova

socijalne skrbi i dr. pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne

skrbi u RH 2014. – 2016.

donesen18. lipnja 2014.

Obuhvaćena 32 doma čiji je osnivač RH koji prioritetno ulaze u

plan deistitucionalizacije

9 domova za smještaj djece s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s

invaliditetom

9 domova za smještaj odraslih osoba s mentalnim oštećenjima

7 domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi

7 domova za djecu i mlade s problemima u ponašanju

IZVORI SREDSTAVA

za proces deinstitucionalizacje i transformacije domova

Državni proračun

Europski socijalni fond od 2014./2020. (ESF)

Europski regionalni razvojni fond od 2014./2020.

(ERRF/ERDF)

Svjetska banka

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Institut otvoreno društvo i ostali donatori

Deinstitucionalizacija

- postignuti rezultati - Prema podacima MSPM

Od 1997. do danas:

827 djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s

invaliditetom uključeno u program organiziranog stanovanja

442 osobe uključene u program organiziranog stanovanja koje

pružaju domovi te 385 osobe uključene u navedeni program

koje pružaju OCD

U program organiziranog stanovanja uključeno je

Od 1997. do siječnja 2012.g. – 308 osoba s invaliditetom

Od 01. 01. 2012.g. do danas - 519 osoba s invaliditetom

Deinstitucionalizacija

- postignuti rezultati -

Tijekom 2014. godine deinstitucionalizirane su ukupno 243 osobe

PRIKAZ PODATAKA PREMA KORISNIČKIM SKUPINAMA

95

odraslih osoba s mentalnim

oštećenjima

69 osoba uključeno u program organiziranog stanovanja-pružatelj domovi

2 osobe u uključeno u program organiziranog stanovanja-pružatelj OCV

3 osobe smještene u udomiteljske obitelj

21 osobe vratile se u biološku obitelj

144

odraslih osoba s tjelesnim,

intelektualnim i/ili osjetilnim

oštećenjima

106 osoba uključeno u program organiziranog stanovanja-pružatelj domovi

34 osoba uključeno u program organiziranog stanovanja drugih pružatelja

usluga

2 osobe smještene u udomiteljske obitelj

2 osobe vratile u biološku obitelj

4 djece

s teškoćama u razvoju

4 osobe smještene u udomiteljske obitelj

Deinstitucionalizacija

- postignuti rezultati -

Tijekom 2014. godine deinstitucionalizirane je ukupno 491 djece i

mlađih punoljetnika

PRIKAZ PODATAKA PREMA KORISNIČKIM SKUPINAMA

341

djece i mlađih punoljetnih

osoba bez odgovarajuće

roditeljske skrbi

46 osoba uključeno u program organiziranog stanovanja-pružatelj domovi

30 djece je posvojeno

166 vratilo se u biološke obitelji

74 smješteno u udomiteljske obitelji

25 korisnika – samostalan život

150

djece i mlađih punoljetnih

osoba s problemima u

ponašanju

12 djece uključeno u program organiziranog stanovanja –pružatelji domovi

3 djece uključeno u program organiziranog stanovanja drugih pružatelja

usluga

7 djece smješteno u udomiteljske obitelji

119 djece vratilo se u biološku obitelj

9 korisnika – samostalan život

MREŽA SOCIJALNIH USLUGA I

SOCIJALNO PLANIRANJE

Socijalne usluge mogu se pružati u mreži i izvan mreže socijalnih usluga

Mrežom socijalnih usluga određuju se potrebni broj i vrsta socijalnih usluga za

područje Republike Hrvatske

Odluku o mreži donosi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi uz prethodno

mišljenje jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba

Socijalne usluge u mreži pružaju ustanove kojima je osnivač RH te pravne osobe,

obrtnici i dr. fizičke osobe s kojima je ministarstvo nadležno za soc. skrb sklopilo

ugovor o pružanju socijalnih usluga

MREŽA SOCIJALNIH USLUGA

MREŽA

SOCIJALNIH

USLUGA

UDRUGE, VJERSKE

ZAJEDNICE , PRAVNE

OSOBE TE OBRTNICI

UDOMITELJSKE

OBITELJIFIZIČKE OSOBE

(PROF. DJELATNOST)

USTANOVE SOCIJALNE

SKRBI

CENTRI

ZA SOCIJALNU SKRB

DOMOVI

SOCIJALNE SKRBI

CENTAR

ZA PRUŽANJE USLUGA U ZAJEDNICI

CENTAR

ZA POMOĆ U KUĆI

MREŽA SOCIJALNIH USLUGA I

SOCIJALNO PLANIRANJE

SAVJET ZA SOCIJALNU SKRB

Svrha: planiranje i razvoj mreže socijalnih usluga i

ostvarivanje prava, obveza, mjera i ciljeva socijalne skrb na

području jedinica područne (regionalne) samouprave.

Zadaci: predlaže socijalni plan u djelatnosti socijalne skrbi za

područje jedinice područne (regionalne) i jedinica lokalne

samouprave, a donosi ga predstavničko tijelo jedinice

područne (regionalne) samouprave.

MREŽA SOCIJALNIH USLUGA I

SOCIJALNO PLANIRANJE

Sastav: predstavnici područne (regionalne) i lokalne

samouprave, centara za socijalnu skrb, domova socijalne

skrbi, centara za pomoć i njegu, korisnika, vjerskih zajednica

te drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost

socijalne skrbi, ustanova iz područja obrazovanja, zdravstva,

zapošljavanja i drugih djelatnosti važnih za socijalno

uključivanje korisnika, strukovnih komora i udruga, udruga

za promicanje prava korisnika socijalne skrbi te sindikata i

poslodavaca u socijalnoj skrbi.

MREŽA SOCIJALNIH USLUGA I

SOCIJALNO PLANIRANJE

SOCIJALNI PLAN obuhvaća detaljnu analizu kapaciteta,

dostupnost mreže socijalnih usluga i specifične ciljeve razvoja

institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, s

posebnim naglaskom na usluge za skupine u većem riziku od

socijalne isključenosti

JEDINSTVENI CENTAR ZA NAKNADE

Trenutno stanje: 70 naknada u nadležnosti 8 ministarstva i 50

socijalnih programa u nadležnosti JLS

• nemogućnost financijskog nadzora i kontrole (višestruko

korištenje prava u različitim resorima)

• preklapanje namjena pojedinih naknada

Cilj:

povećanje ušteda i racionalnosti sustava sa svakom novom

naknadom

povezivanje s JLS

smanjivanje administriranja

bolja kontrola raspodjele sredstva

JEDINSTVENI CENTAR ZA NAKNADE

Projektni plan provedbe dugoročnih reformskih mjera

fiskalne konsolidacije za razdoblje od 2014.-2015.

126 ureda državne uprave kao mreža JCN

1 ured u Gradu Zagrebu

Administriranje 4 naknada:

2015. listopad ZMN-a

2016. lipanj RRN

2016. listopad NZN

2017. ožujak DD

Predviđeno o

STANDARDI KVALITETE SOCIJALNIH USLUGA

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi donijelo je 7. prosinca

2009. godine Odluku o standardima kvalitete socijalnih

usluga u djelatnosti socijalne skrbi

CILJEVI KOJI SE ŽELE POSTIĆI:

- trajno poboljšanje kvalitete usluga

- profesionalno djelovanje sustava usluga

- zadovoljstvo i povjerenje korisnika u kvalitetu usluga

- jamči odgovornost pružatelja usluga prema korisnicima

usluga, kao i široj društvenoj zajednici

STANDARDI KVALITETE SOCIJALNIH USLUGA

Pravilnik o standardima kvalitete socijalnih usluga (N.N.

143/14)

-propisuje standarde kvalitete, smjernice za njihovo

uvođenje te mjerila za utvrđivanja usklađenosti

STANDARDI KVALITETE

SOCIJALNIH USLUGA

1. Dostupnost informacija

2. Dostupnost usluga

3. Povezivanje i suradnja

4. Procjena i planiranje

5. Prijem i otpust

6. Odlučivanje i samoodređenje

7. Privatnost i povjerljivost

8. Sigurnost od izrabljivanja

STANDARDI KVALITETE SOCIJALNIH USLUGA

9. Restriktivni postupci

10. Prigovori i žalbe

11. Rukovođenje

12. Upravljanje

13. Zaposlenici

14. Rad volontera, studenata na praksi i pripravnika

15. Pristupačnost okoliša

16. Uvjeti prilagođeni korisnicima

17. Sigurnost i zaštita.

STANDARDI KVALITETE

SOCIJALNIH USLUGA

Usklađenost s pojedinim standardom kvalitete

socijalnih usluga mjeri se uz pomoć pokazatelja

kvalitete putem dokaza kojima se potvrđuje usklađenost sa zahtjevima standarda kvalitete.

TRI RAZINE USKLAĐENOSTI:

Prva razina usklađenosti ( postojanje pisane i sistematizirane dokumentacije o procedurama i načinu postupanja, kao i dr. aktivnosti koje pružatelj usluga provodi u svrhu ostvarivanja postavljenih ciljeva i zadataka sukladno zahtjevima standarda)

STANDARDI KVALITETE

SOCIJALNIH USLUGA

Druga razina usklađenosti nadograđuje se na

ostvareno na 1. razini i zahtijeva postojanje dokaza

kojim se potvrđuje usklađenost radne prakse sa

zahtjevima standarda.

Treća razina usklađenosti nadograđuje se na

ostvareno na 1. i 2. razini i zahtijeva postojanje

dokaza kojim pružatelj usluga potvrđuje dosljedno

praćenje i analiziranje rezultata i radne prakse u

svrhu kontinuiranog poboljšanja kvalitete socijalnih usluga koje pruža.

Plan poboljšanja kvalitete IZRADA:

nove dokumentacije,

smjernica ili radnih uputa,

protokola ili procedura postupanja,

protokola o suradnji s drugim dionicima u lokalnoj zajednici,

prmotivnog materijala i drugo.

unaprjeđenje radne prakse, organiziranje edukacije,uvođenje novih programa ili usluga, uvođenje novih metoda u radu s korisnicima, razrade planova za unapređenje upravljanje

Refomski učinici

Izrađeni strateški dokumenti (dobra podloga za daljnje aktivnosti, mjere i razvoj)

Izgrađene nove građevine za ustanove socijalne skrbi (između ostalog novi domovi

socijalne skrbi)

Uložena sredstva u poboljšanje uvjete prostora, opreme ustanova (suprotno

ciljevima deinistitucionalizacije)

Nabavljena informatička oprema i uvedena informatizacija u CZSS.

Uvedena reorganizacija centara za socijalnu skrb u organizacijskom smislu (no i

nadalje preveliki broj javnih ovlasti i nedostatak stručnih radnika – izostala

kvalitativna promjena)

Izrađen master plan transformacije domova socijalne skrbi i potaknut proces

deinstitucionalizacije (izostao razvoj usluga u zajednici)

Izrađeni standardi kvalitete socijalnih usluga

Refomski učinici

U tijeku osnivanje jedinstvenih centara za naknade

Osnovan Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i

zapošljavanje osoba s invaliditetom :

javna ustanova

sjedište u Zagrebu 5 Područnih ureda: Zagreb, Split, Rijeka

Osijek, Varaždin

poslovi: vještačenje (I° i IIº), profesionalna rehabilitacija,

zapošljavanja osoba s invaliditetom

Glavni problemi• Nerazvijeni poslovni procesi

• Visoka razina centralizacije

• Neravnomjerna dostupnost socijalnih prava

• Nerazvijene socijalne usluge

• Institucionalizacija

• Premali broj stručnih radnika

• Nekoordiniranost i neintegriranost s ostalim sustavima

• Nedostatna financijska izdvajanja (osobito u vrijeme ekonomske krize)

• Nedovoljno istaknuta preventivna uloga sustava – previše administrativnih postupaka

• Preklapanje socijalnih programa između lokalne, regionalne i državne razine

Prijedlozi rješenja

• Donijeti jasnu strategiju razvoja sustava u partnerstvu sa svim dionicima (stručnjaci,

akademska zajednica, korisnici, lokalna i regionalna zajednica, šira javnost) “Koji su

nam ciljevi i kuda idemo?

• Donijeti paket novih zakona koji će detaljno urediti široko područje socijalne skrbi

• Proširiti lepezu socijalnih usluga i poboljšati dostupnost postojećih

• Uskladiti funkcioniranje sustava na različitim razinama

• Povećati razinu financijskih ulaganja u sustav

• Decentralizirati i deinstitucionalizirati sustav

• Kadrovski ojačati sustav i omogućiti proces cjeloživotnog obrazovanja

• Osnovati nacionalnu agenciju koja će prvenstveno brinuti o standardima i kvaliteti

rada u sustavu socijalne skrbi

Hvala na pažnji !