SOCIJALNA POLITIKA U SVIJETU

Temeljna obilježja sustava socijalne skrbiSavezne Republike Njemačke

Nino ŽganecStudijski centar socijalnog radaPravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

U članku se upozorava na temeljna obilježja njemačkog sustava socijalne skrbi. Autordaje povijesni razvoj njemačke socijalne politike, njena osnovna načela te sastavnice su-stava socijalne skrbi.

1. UVOD

Njemačka kao jedna od ekonomski vode-ćih zemalja Europske unije zasigurno može ukontekstu europskog, pa i šireg, sustava soci-jalne politike biti ogledni primjer. Pokušaj dase prikaže sva raznolikost obilježja ili načelatog sustava suočava se s opasnošću da se pro-puste njegovi manje ili više značajni konstitu-tivni elementi. Stoga nam se već na početkučini uputnim upozoriti da nam je u ovom raducilj naznačiti tek temeljne odrednice od kojihnjemačka socijalna politika polazi u razvoju so-cijalne skrbi. Isto tako prikazom strukture soci-jalne skrbi cilj nam je približiti postojeća eu-ropska iskustva domaćem čitatelju.

Savezna je Republika Njemačka demokra-tska i socijalna savezna država. Ta ustavna od-redba obvezuje zakonodavce saveznih zemaljada u svojoj legislativi poštuju načelo socijalno-sti države te da prikladnim zakonskim i podza-konskim aktima proklamirani koncept socijal-ne države učine životnim.

U izgradnji sustava njemačke socijalne skr-bi sudjeluju brojni čimbenici među koje se kaonajvažniji mogu ubrojiti njemačka povijesnasocijalnopolitička iskustva, teorija njemačkesocijalne politike i komparativna europska te-

orijska iskustva, ekonomska situacija, teorija ipraksa socijalnog rada u Njemačkoj i dr. Uoblikovanju sustava socijalne skrbi važnu ulo-gu zauzimaju vodeće političke stranke', Možese reći da se načelom socijalnosti države zako-nodavac usmjerava prema zakonskim rješenji-ma koja trebaju doprinijeti izjednačavanju so-cijalnih suprotnosti, izgradnji socijalne pravdei održanju socijalne sigurnosti građana.

Koncept socijalne države u Njemačkoj pre-dmet je brojnih znanstvenih, stručnih i poli-tičkih rasprava pa se može govoriti o vrlo širo-kim okvirima njegova definiranja. Međutim,većina autora slaže se da među temeljna obil-ježja socijalne države treba ubrojiti osiguranjegrađanskih pravnih sloboda, garancije jedna-kosti pred zakonom i političku podjelu vlasti teformalnu i materijalnu pravomjernost drža-vno-pravnog postupanja. Obveze su države dastvara osnovne pretpostavke za oblikovanje so-cijalne države te da u krajnjoj instanciji putemsaveznog i pokrajinskog parlamenta prosuđujeu pitanjima saveznog interesa. Država naustavnoj razini postavlja najznačajnije socijal-ne vrijednostiš, Može se reći da je na njema-čkom modelu, iako se radi o veoma široko za-snovanom socijalnopolitičkom modelu kojipoznaje brojna suvremena socijalnopolitička

l Vodeća njemačka stranka CDU u srpnju 1949. godine u tzv. Deusseldorfskim smjernicama naznačuje politički smjer kojimtreba uspostaviti socijalnu državu. Model socijalne države proklamira i stranka SPD u kolovozu 1949. godine s tzv. Duerkheime-'Ovih 16 točaka (Hartwick, 1970, prema Bullermann, 1990). Stranka njemačkih "zelenih" kao treća po snazi početkom osamde-setih također izrađuje svoj model socijalne države (Opielka i Ostner, 1987).

2 1. Obveza čitave državne vlasti je da poštuje i štiti dostojanstvo čovjeka, 2. jednakost svih ljudi pred zakonom, ravnoprav-nost muža i žene, zabrana diskriminiranja poradi podrijetla, rase, jezika, vjere, vjerskih ili političkih uvjerenja ili opredjeljenja, 3.obveza je države da posebno zaštiti brak, obitelj, majčinsto, izvanbračnu djecu, 4. sloboda udruživanja, prije svega kao ustavno-pravno jamstvo za radnike da mogu ustrojiti sindikate ili im se priključiti, 5. socijalna povezanost i ustrojstvo privatnog vlasništva(žarić, 1992).

145

RelI. soc. polit., god. II, br. 2, str. 145-153, Zagreb 1995.

rješenja i načela, uočljiva konzistentnost i sli-jed autentičnih povijesnih stečevina.

2. POVIJESNI RAZVOJOno što se danas naziva njemačkom soci-

jalnom politikom, njemačkim sustavom socijal-ne skrbi i njemačkom socijalnom državom plodje stoljetnih nastojanja za izgradnjom društvablagostanja i društva socijalne pravde. Kakopokazuje slijed događanja u Njemačkoj, kaouostalom i drugdje u Europi, taj razvoj nije biolišen brojnih zapreka, uspona i padova. Sustavsocijalne skrbi kakav je danas u Njemačkojplod je mjera donesenih u drugoj polovici 19.stoljeća za vrijeme Bismarckove vladavine. Svedo tada može se govoriti tek o milostinji ili pako sirotinjskoj dobrotvornosti koja je bila u ru-kama tzv. sirotinjske policije'. Razlozi šireg in-teresa države za uređenjem socijalnih uvjetaživljenja, ponajprije radništva, za vrijeme Bi-smarckove vladavine su različiti. Jedan od os-novnih razloga bio je sve jači utjecaj revolucio-narnih ideja socijalista na radništvo zbog nje-

Slika 1.Povijesni razvoj sustava socijalne skrbi SR Njemačke

Sirotinjskadobrotvor-nost,sirotinjskapolicija

Žganec, N.: Temeljna obiljeija sustava socijalne skrbi SR Njemačke

gova veoma nepovoljnog socijalnog položaja.Cesto se stoga može čuti daje Bismarckova so-cijalna politika bila u prvom redu politički, atek onda socijalnopolitički motivirana.

Najvažnije mjere donesene za vrijeme Bi-smarckove vladavine sadržane su u okvirimatriju zakona: Zakona o zdravstvenom osigura-nju iz 1883, Zakona o osiguranju od posljedicanesreće iz 1884. te Zakona o osiguranju zaslučaj invalidnosti i starosnom osiguranju iz1889.Već od samog početka mjere predviđeneU svakom od tih zakona nisu različite, što se, uosnovi, zadržalo do danas (Hentschel, 1982).To razdoblje od uspostave Carstva 1871. godi-ne do konca prvog svjetskog rata može se oz-načiti kao razdoblje utemeljenja državne "soci-jalne skrbi". Daljnji razvoj pokazuje sve višenapredovanje prema konceptu tzv. "opće do-brobiti" odnosno "institucionalizirane dobrot-vornostivkoja snažne poticaje dobiva Carskimzakonom o dobrobiti mladeži 1922, Carskomodredbom o obvezatnoj skrbi 1924. te uvođen-jem osiguranja radnika za slučaj nezaposleno-

UspostavaCarstva1871. dokonca I.svj. rata

WeimarskaRepublika

SRNjemačkanakon1949.

Skrb

Institucio-naliziranadobro-tvarnost

Socijalnepomoći Isocijalnirad

3 Prusko je opće zemaljsko pravo iz godine 1794., koje zakonom obvezuje općine na zbrinjavanje sirotinje, to zbrinjavanjeuvrstilo u policijske zadaće.

146

Rev. soc, polit., god. Il, br. 2, str. 145-153, Zogreb 1995.

sti 1927. Privredna, društvena i državna kriza ugodinama 1930-1933. snažno se odrazila i napodručju socijalnih prava radnika tako da sumnoga od dosegnutih radničkih prava postalanedjelotvorna, a dostignuta razina socijalnopo-litičkog standarda, prije svega na području osi-guranja od nezaposlenosti, velikim se dijelomsrušila (Bellermann, 1990). Socijalna politika uvrijeme nacionalsocijalista pokušava se nado-vezivati na već uglavnom razbijenu prethodnusocijalnu politiku. Iako nakon 1933.godine ne-zaposlenosti nije bilo, humanitarno usmjerenjesocijalnog rada izopačeno je u svoju suprotnost(Žarić, 1992). Nakon 1949. godine ne dešavase ništa potpuno novo, već se većina mjera po-novno uspostavlja i poboljšava odnosno nado-vezuje na već postojeće ili do 1933. godine po-stojeće mjere. Ono što je pak u tom vremenuznačajna novost u konceptualnom smislu jestrazvoj ideje o socijalnoj državi i prvi put priz-nato pravo na javnu skrb za osobe u stanju so-cijalne potrebe. Savezni zakon o socijalnoj po-moći iz 1961. na tragu je daljnje implementaci-je i razvoja tih ideja, a definiranjem uloge soci-jalnog rada kao nosioca profesionalne aktivno-sti socijalne skrbi konačno se zatvara krug udefiniranju suvremene njemačke socijalne po-litike. Ponovno otkrivanje socijalnopolitičkihpitanja rezultat je napetosti između šezdesetihi sredine sedamdesetih godina i izdataka napodručju socijalnih davanja koji su snažno po-rasli (Heinze i sur., 1988). U tom razdobljuprovodi se cijeli niz uvođenja mjera putem no-vih zakonskih rješenja, koja su ipak od tada dodanas relativno rijetka.

Što se pak tiče formalnih nosilaca socijalneskrbi sve od razvitka "socijalne skrbi" pa do su-vremenog socijalnog rada i socijalne pomoći,oni su i javni i privatni. Pri tome važnu koordi-nacijsku ulogu ima Njemačko društvo za javnui privatnu skrb nastalo iz Njemačkog društva zanjegu sirotinje i milosrđe koje je osnovano uBerlinu 1880. godine".

Žganec, No: Temeljna obiljeija sustava socijalne skrbi SR !'ijemolIce

3. STRUKTURA SOCIJALNESIGURNOSTI

Struktura njemačkog sustava socijalne si-gurnosti rezultat je, kako je spomenuto, povije-snih stečevina, osobito zakona donesenih zavrijeme Bismarckove vladavine. Kasnije soci-jalnopolitičke intervencije i postupci razradi-vani su i u različitim teorijskim pristupima i uprogramima političkih stranaka. Govoreći ostrukturi socijalnopolitičkih intervencija, mo-žemo ih podijeliti u tri osnovne skupine (Hein-ze i sur., 1988).

1. Prvu grupu socijalnopolitičkih interven-cija čine sve one mjere koje pokušavaju obliko-vati zajednički život ljudi u privredi i društvutako da se kasnije korigirajuće intervencije štoje moguće manje primjenjuju. Elementi takvestrategije prevencije, koja se sa socijalnim pro-blemima bavi još prije njihova nastanka, pred-videni su državnom regulativom koja utječe nauvjete rada, raspodjelu prihoda itd. ili teži za-štiti potrošača, unajmitelja stanova, zaštiti oko-line i zdravlja te državnim davanjima u obra-zovnoj, stambenoj ili prometnoj politici.

2. Drugi tip socijalnopolitičkih intervencijasastoji se od mjera koje se poduzimaju kad pri-vreda i društvo više nisu kadri osigurati nekimosobama, npr. starima, bolesnima, invalidimaili nezaposlenima, općepriznatu životnu razi-nu. U tom se slučaju već zastupljeni socijalniproblemi naknadno korigiraju odnosno kom-penziraju. Po tom načelu kompenzacije moguse lučiti tri različita podtipa socijalnih davanjakoji zapravo predstavljaju tri stupa socijalne si-gurnosti u Njemačkojt;

A. socijalno osiguranje:- zdravstveno osiguranje- osiguranje za slučaj nesreće- mirovinsko osiguranje- osiguranje za slučaj nezaposlenosti.

4 Ustav SR Njemačke rabi pojam 'javna skrb" i time pretpostavlja postojanje i "privatne skrbi", dok se skrb kao samostalnagrana socijalne sigurnosti ograničava od socijalnog osiguranja i državnog zbrinjavanja. Danas se o "skrbi" govori prije svega u smi-slu temeljnog načela sveobuhvatnog sustava socijalnih pomoći koje pojedinac u socijalnoj državi prima bez preduvjeta, ako do-spije u nevolju koju ne može prevladati vlastitim snagama (Zarić, 1992).

s Sustav socijalnih davanja zamišljen je kao "nepropusna mreža" socijalne sigurnosti, a ta je mreža nepropusna prije svegazato što socijalna pomoć čini onu donju obuhvatnu poziciju ispod uobičajenih područja socijalnih davanja, poglavito pak socijal-nog osiguranja. Ako se pojedinačna područja socijalne sigurnosti predoče u skladu s njihovim fmancijskim opsegom socijalnihdavanja kao veći ili manji čvorovi u mreži socijalne sigurnosti, tada je socijalna pomoć predočena kao razmjerno malen čvgrić uusporedbi s ostalima, no taj mora biti posebno čvrst i neprobojan, kako nitko ne bi propao kroz mrežu socijalne sigurnosti (Zarić,1992).

147

Rev. soc, polit., god. Il, br. 2, str. 145-153, Zagreb 1995.

Svi zaposleni i njihovi poslodavci obveznisu uplaćivati doprinose kojima se, pri nastu-panju određenog rizika, stječe pravo na sred-stva iz nadležnog fonda osiguranja za osigura-nike ili članove njihove obitelji.

B. socijalno zbrinjavanje i izjednačavanje:- zbrinjavanje žrtava rata- pomoć za žrtve nasilja- odšteta za štete nastale cijepljenjem- zakon o pomoći zatvorenicima- savezni zakon o odšteti- dječji doplatak- odgojni doplatak- stambeni doplatak.

Pod sustavom socijalnog zbrinjavanja razu-mijevaju se mjere kojima država sama, u pravi-lu prijenosom sredstava iz poreza, jamči soci-jalnu sigrnosti pogođenim osobama, i to uzzadržavanje njihovog dotadašnjeg životnogstandardaš,

C. socijalna skrb:- pomoć za mladež- zdravstvena pomoć- socijalna pomoć.

Ovdje u središtu pažnje stoje osiromaše-nost, bijeda ili neka druga vrsta "socijalne spri-ječenosti". Osobama koje prilikom nastupanjasocijalne potrebe ne mogu te svoje potrebe za-dovoljiti socijalnim osiguranjem niti mogu ra-čunati na davanja prema načelu socijalnogzbrinjavanja jamči se državno uzdržavanje u

Slika 2. Područja socijalne skrbi u djelokrugu javnih nositelja

Žganec, No: Temeljna obiljeija sustava socijalne skrbi SR Nje1tUd1ce

obliku socijalne pomoći na relativno niskoj ra-zini. Davanja socijalne skrbi financiraju se sred-stvima (uglavnom komunalnog) proračuna.

3. Treći tip je strategija supsidijarnosti?Državna potpora supsidijarnosti znači takvopodupiranje nedržavnih čimbenika socijalneskrbi, prije svega obitelji, kojim se omogućavada oni stvarno budu kadri pružiti značajan do-prinos socijalnoj sigurnosti. Široka lepeza ne-državnih nosilaca koje država podupire obuh-vaća i snažna udruženja javne dobrobiti i spo-sobne socijalne jedinice kao što su obitelj i su-sjedstvo (Heinze i sur., 1988; Collins i Panco-ast, 1981). Poticanjem korištenja prirodnih re-sursa putem individualne, obiteljske i susjed-ske samopomoći supsidijarnost posebno dobi-va na značenju u posljednje vrijeme,

4. NOSITElJI SOCUALNE SKRBISocijalna skrb za razliku od drugih dviju

grana socijalne sigurnosti - socijalnog zbrinja-vanja i socijalnog osiguranja - obuhvaća prijesvega širok sustav socijalne pomoći koju poje-dinac može ostvariti ako se nađe u stanju stvar-ne socijalne potrebe. Socijalna skrb obuhvaća,nadalje, ranije spomenutu pomoć za mlade izdravstvenu pomoć a nalazi se u djelokrugutzv. javnih nositelja.

Javni su pak nositelji dužni surađivati sdruštvima tzv. slobodne dobrotvornosti i do-brotvornim ustanovama iorganizacijama. Me-đutim, odgovornost za planiranje socijalnihslužbi i ustanova leži na javnim nositeljima do-brotvornosti.

Skrb

Socijalna pomoć

6 Pretpostavke za primanje tih davanja nisu financijske naravi, nego su to djelomično nematerijalni učinci (posebne žrtve).7 Prema definiciji njemačkog Saveznog ustavnog suda supsidijarnost znači "da u prvom redu djeluje manja zajednica, a

državna se sredstva uključuju tek kada to postane neizbježno".

148

'o".

Rev. soe, polit., goti. ll,br. 2, str. 145-153, Zagreb 1995.

Slika 3. zadaci skrbi izvankotarskog grada

Socijalni djelokrug

općasocijalnaslužba

Stručnapodručja

Pomoć za obitelj i mladežiSavjetovanje o zdravljuPomoć starima i hendikepiranima

Udruženja tzv. slobodne dobrotvornostipredstavljaju nedržavne organizacije koje pu-tem načela supsidijarnosti provode različiteaktivnosti radi unapredenja socijalne sigurno-sti. U Njemačkoj postoji ukupno šest takvih or-ganizacija koje čine krug vodećih udruženjasocijalne dobrobiti. Važno je napomenuti da zarazliku od prijašnjih vremena ove organizacijedanas nisu u skupini "privatne skrbi". Sest glav-nih nedržavnih organizacija socijalne dobrobitisu ove:

- Radnička dobrotvornost (Arbeiterwohlfahrt)- Djelo služenja Evangelističke crkve u Nje-

mačkoj(Diakonisches Werk der Evangelischen Kir-che in Deutschland)

- Njemački Caritas (Deutscher Caritasver-band)

- Njemačko paritetno dobrotvorno društvo(Deutscher paritaetischer Wohlfahrtsver-band)

- Njemački Crveni križ (Deutsches RotesKreuz)

- Središnje dobrotvorno društvo Židova u Nje-mačkoj

Žganec, No: Temeljna obiljeija sustava socijalne skrbi SR Njemal/re

Socijalno planiranje

Služba zamladež

Stambeniured

Ured zazdravstvo

- Materijalna pomoć- Bolnička socijalna služba- Posebne službe

(ZentralwohlfahrtsstelIe der Juden in Deut-schlarid).

Organizacije slobodne dobrobiti svojomrazvijenom socijalnom ulogom zauzimaju za-paženo mjesto u njemačkom društvu. One sunositelji brojnih ustanova, službi i domova, a zasvoj rad dobivaju sredstva iz proračuna. Istotako znatnim se dijelom oslanjaju na vlastitasredstva prikupljena bilo od sponzora, miloda-rima ili pružanjem svojih usluga.

5. DQELOVI SUSTAVA SOCQALNESKRBI

SOCIJALNA POMOĆ

Socijalna pomoć IIstrukturi socijalne skrbionaj je element koji treba osigurati odredeniegzistencijalni minimum za osobe koje zbograzličitih okolnosti nisu kadre na drugi način,ponajprije putem specijaliziranih davanja soci-jalnog sustava, zadovoljiti svoje životne potre-be. Socijalna se pomoć dijeli na dvije vrstepomoći: 1.pomoć u posebnim životnim situaci-jama i 2. pomoć za uzdržavanje.

149

Rw. soc. polit., god. ll, br. 2, str. 145-153, zagreb 1995.

POMOĆ UPOSEBNIM ŽIVOTNIMSITUACIJAMAOva vrsta davanja uređena je saveznim za-

konom o socijalnoj pomoći. Najvažnije vrstepomoći u posebnim životnim situacijama su:- pomoć za uključivanje hendikepiranih- pomoć za njegu.

Druge vrste pomoći u posebnim životnimsituacijama su:- pomoć za stvaranje i osiguravanje životne

osnove- preventivna zdravstvena pomoć i pomoć bo-

lesnicima- pomoć u planiranju obitelji i za trudnice i do-

jilje- pomoć za slijepe

Slika 4. Struktura socijalne pomoći

Žganec, N.: Temeljna obifjeija sustava socijalne skrbi SR Nje1tUlČke

- pomoć u daljnjem vođenju kućanstva- pomoć za prevladavanje posebnih socijalnih

teškoća- pomoć za stare.

POMOĆ ZA UDRŽAVANJE

Ako tražitelj pomoći nije kadar ili je samodjelomično kadar osigurati nužno uzdržavanjevlastitim snagama (radom), vlastitim sredstvi-ma (prihodi, imetak) ili od drugih (obveznikauzdržavanja), tada na zahtjev može ostvaritipravo na pomoć za udržavanje. Tu spada po-moć za prehranu, odijevanje, grijanje, poku-ćstvo, njegu tijela i osobne potrebe svakodnev-nog života, a samo u izvanrednim slučajevimamoguće je i preuzimanje dugovanja, ako se točini radi smještaja ili saniranja slične situacije.

Pomoć u posebnim životnim situacijama

Preventivna zdravstvena pomoćPomoć bolesnicima

Pomoć za uključivanje hendikepiranih

Pomoć za njegu

Pomoć za daljnje vodenje kućanstva

Pomoć za prevladavanje posebnihsocijalnih teškoća ..

Pomoć za stare

NAČELA SOCIJALNE POMOĆI

Socijalna pomoć kao jedan od najvažnijihelemenata u sustavu socijalne skrbi po karak-teru ostvarenja značajno se razlikuje od drugihvrsta davanja. Ostvarenje socijalne pomoći ve-zano je uz određena načela među kojima su:

150

- Socijalna pomoć odobrava se i po službenojdužnosti, a ne samo na zahtjev.

- Socijalna pomoć dodjeljuje se u skladu s po-sebitostima pojedinca i pojedinačnog slučaja(načelo individualizma).

- Socijalna pomoć dodjeljuje se samo kao dru-gorazredna uz poštovanje prednosti:

Rev. soc. polit., god. Il, br. 2, str. 145-153, Zagreb 1995.

- posebnih davanja više razine sustava soci-jalnih davanja,

- obveze uzdržavanja vlastite uže obitelji- ostalih obveza trećih osoba i- vlastite sposobnosti tražitelja.

- Nositelji socijalne pomoći moraju djelovatipreventivno kako bi spriječili prijeteći rizik

Slika 5. Provedba zadataka socijalne pomoći

Žganee, No: Temegna obigeija sustava socijalni! skrbi SR NjetlUJlke

ili odobriti naknadnu pomoć ako je to po-trebno za osiguranje djelotvornosti dodijel-jene pomoći.

Nadležnost u provedbi socijalne pomoći pre-ma Zakonu o socijalnoj pomoći dodijeljena jejavnim nositeljima koji u svojoj djelatnosti sura-duju s nositeljima slobodne dobrotvornosti.

Zadaci po Saveznom zakonu o socijalnoj pomoći

Javni nositelji socijalne pomoći

Mjesninositelji- izvankotarski

gradovi- kotarevi

Soc. uredi

POMOĆ ZA MLADEŽ

Slobodni nositelji, druga društva, grupeza samopomoć

Radne zajednice

Nadmjesninositelji- Saveznepokrajine

- Zavičajnadruštva

- Zemaljskisavezi

Društvaslobodnedobro-tvornosti

Crkve ivjerskezajednice

Drugedruštvenegrupe, npr.grupe zasamopomoć

Socijalne službe i ustanove

Druga važna karika u lancu socijalne skrbizakonski je propisana pomoć za mladež. Odanašnjim zakonskim rješenjima tog područjana prostoru Savezne Republike Njemačkemoguće je govoriti tek u kontekstu znatno ra-nijih tradicija, osobito Carskog zakona o do-brobiti mladeži iz 1922. godine. Zakon o do-brobiti mladeži donesen 1961. zapravo je dalj-

nja razrada tog zakona s početka stoljeća. Veću Carskom zakonu o dobrobiti mladeži nalazi-mo propise kojima se društvo nastoji zaštititiod problematične i zapuštene djece. Govorećiopćenito, pomoć za mladež u Njemačkoj imasocijalizacijsku zadaću, i to kako za djecu takoi za mladež i mlade odrasle. No i ovdje je vidlji-va prisutnost načela supsidijarnosti, i to osobi-to u isticanju drugorazredne uloge javne po-moći za mladež u odnosu na obiteljski odgoj.

151

Rev. soc,polit., god. H, br. 2, str. 145-153, Zagreb 1995. žganec, N.: TenWljlUl obiljeQa susl4va socijalne skrbi SR NjenuJČke

Tek ako obitelj ne ispunjava svoju zadaću pred-viđa se nastup javne ili slobodne pomoći zamladež.

Važeći Zakon o dobrobiti mladeži kao na-dležne u poslovima provedbe pomoći za mla-dež predviđa:

- službu za mladež- pokrajinsku službu za mladež- najvišu pokrajinsku vlast (ministarstvo).

Tablica 1. Zadaće službe za mladež prema Zakonu o dobrobiti mladeži

Poticanje, pomaganje iorganiziranje priredaba i ustanova za opću dobrobit mladeži, Pomoć u pojedinačnom slučaju:

prije svega:

- Savjetovanje u pitanjima odgoja - Pomoć za djecu primljenu na njegu- Pomoć za majku i dijete - Skrbnička pomoć, Poglavito skrbništvo i njega po službenoj- Odgojna pomoć za dijete dužnosti- Opći odmor djece i mladeži - Odgojna zastupstva- Pomoć u slobodnom vremenu - Sudjelovanje u dobrovoljnoj pomoći pri odgoju i- Političko obrazovanje i međunarodni susreti skrbničkom odgoju- Pomoć u izobrazbi mladeži - Pomoć u maloljetničkom sudstvu- Sudjelovanje u zaštiti mladeži - Privremeno preuzimanje skrbi nad djecom i mladima

- Poticaj i pomoć nositeljima slobodne pomoći za mladež- Pomoć po službenoj dužnosti

- Suradnja s drugim mjesrima, prije svega u zadacimaplaniranja

- Nastavak izobrazbe suradnika u pomoći za mladež- Rad na oblikovanju javnog mišljenja

Službu za mladež obvezan je ustrojiti iz-vankotarski grad i svaki kotar. To u prvom redu"stogašto pomoć za mlade, za razliku od ostalih

područja socijalni '1 usluga, ne polazi od gospo-darskog manjka, nego joj je $lavni posao us-mjeravanje odgojnih usluga (Zarić, 1992).

Thblica 2. Organizacija službe za mladež

Pravo na saslušanje i postavljanje zahtjevaDonošenje zaključaka o načelnim pitanjimaStatut i sredstva službe za mladež

I -rSLUŽBA ZA MLADEŽ

ODBOR ZA DOBROBIT MLADEŽI - ČLANOVI UPRAVA SLUŽBE ZA MLADEŽ

Članovi zastupničkog društva Voditelj uprave društva ili osoba po njegovom naloguIskusni ljudi u poslovima za dobrobit mladeži Voditelj uprave službe za mladež (voditelj službe za mladež)Predstavnici slobodnih dobrotvornih društava Socijalni odgajatelji, socijalni radnici, upravno stručno- s pravom glasa osoblje

""Voditelj uprave društvaVoditelj uprave službe za mladežliječnik zdravstvene službeSudac za skrbnička i maloljetnička pitanjaPredstavnici crkava i židovskih vjerskih općinaDrugi članovi u skladu s pokrajinskim zakonom- sasavjetodavnim pravom glasa

I IPravo na zaključivanje o poslovniku Provedba zaključaka odbora za dobrobit mladežiPoslovi dobrobiti mladežiUporaba sredstava

152

Rev. soc, polit., god. ll, br. 2, str. 145-153, Zagreb 1995.

ZDRAVSTVENA POMOĆ

Zdravstvena pomoć tradicionalno u Nje-mačkoj proizlazi iz zdravstvene skrbi. Počevši sustrojstvom gradskih liječnika za organiziranosuzbijanje zaraza u 14. stoljeću tijekom stoljećadolazi do razvoja sustava javne zdravstveneskrbi. Klasični medicinski problemi širokih slo-jeva pučanstva, među kojima su osobito širokoprisutne bile zarazne bolesti i smrtnost do-jenčadi, tražili su primjeren odgovor u mjera-ma čuvanja i unapređenja zdravlja stanovni-štva. Danas je u Njemačkoj preko 90% stanov-ništva osigurano zakonskim zdravstvenim osi-guranje. Javno zdravstvo u Njemačkoj danasima jasno definirane funkcije, i to:- utvrđivanje, sprečavanje i suzbijanje zaraznih

bolesti, uključivo spolnih bolesti- higijenske mjere, npr. u zdravstvenom nadzo-

ru nad zajedničkim prostorijama

LITERATURA:

Bellermann,M. (1990): Sozialpolitik • Eine Einjitenmgfuer soziale Bemfe; LambertusVerlag,Freiburgi.B.

Collins,A.H. iPancoast, D.L. (1981): Das sozialeNetz der Nachbarschajt als Partner professionellerHilfe; FreiburgLB.

Grundgesetz fuer die Bundesrepublik Deutschland;C.H.BeckVerlag,Muenchen,1993.

Heinze, R.G.; Olk, T. i Hilbert, J. (1988): Der neueSozialstaat. Analyse und Re[ormperspektiven;LambertusVerlag,FreiburgLB.

Žganec, N.: Temeljna obiljeija sustava socijalne skrbi SR Njel1UlČke

- poduzimanje zdravstvenih radnji u zaštitiokoliša i zaštiti od zračenja

- ako drugi nositelji zadataka zdravstvenezaštite nemaju prednost u nadležnosti, tadadjeluje javna zdravstvena služba

- pomoć materinstva- pomoć dojenčadi i skrbi za malu djecu- školska zdravstvena njega- zdravstveno savjetovanje hendikepiranih- pomoć za psihički oboljele i ugrožene ovisno-

stima- skrb za oboljele od tuberkuloze.

Područje zdravstva zbog svojih se osobito-sti odvaja od područja socijalne skrbi. Kao spo-na između ta dva područja pojavljuje se profe-sionalni socijalni rad koji obavlja različite ak-tivnosti važne za osobu ili članove obitelji oso-be upućene na korištenje zdravstvene pomoći.

Hentschel,V. (1982): Geschichte der deutschen So-zialpolitik (1880-1980); Frankfurta.M.

Opielka,M. i Ostner, I. (Hrsg.), (1987): Umbau desSozialstaats; Essen.

kić,M. (1992): Struktura socijalne skrbi u SaveznojRepublici Njemačkoj; Seminar socijalnih radnikaNjemačkog Caritasa isocijalnih radnika iz Hrvat-ske, Zagreb,23.-27. studenog1992.

153