suzana hitrec - konferencija.weebly.com
TRANSCRIPT
Suzana Hitrec
RAZVOJ SEKTORSKIH KURIKULUMA
POVEZANOST KURIKULUMSKIH DOKUMENATA
SIU –najmanji cjeloviti skup povezanih ishoda iste razine, obujma i profila.
SEKTORSKI KURIKULUM
okvir koji obuhvaća sve
kvalifikacije jednog obrazovnog
sektora na razinama od 2 do 5
HKO-a te pripadajuće skupove
ishoda učenja iz standarda
kvalifikacija.
FAZE IZRADE
Analiza potreba i izrada standarda zanimanja
Mapiranje sektora i izrada standarda kvalifikacija
Izrada sektorskih kurikuluma
IZRADA STANDARDA ZANIMANJA
• Podaci iz svijeta rada
• Sektorske i nacionalne strategije
• Analiza prioritetnih zanimanja
• Izrada i provedba Ankete o
standardu zanimanja
ANALIZA POTREBA
MAPIRANJE OBRAZOVNOG SEKTORA
Popis postojećih kvalifikacija
Razina 2.
Razina 3.
Razina 4.1.
Razina 4.2.
Razina 5.
IZRADA STANDARDA
KVALIFIKACIJE
METODOLOGIJA IZRADE SEKTORSKIH KURIKULUMA
• Popis svih kvalifikacija obrazovnog sektora
• Popis skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacija unutar obrazovnog sektora prema razini obrazovanja
• Svaki skup ishoda učenja i svaki ishod ima odgovarajuću šifru
• Načine i uvjete za ostvarivanje horizontalne i vertikalne prohodnosti u sklopu sektora
• Modele i preporuke za provođenje svih oblika učenja temeljenog na radu na razini sektora
• Prosječno ukupno vrijeme koje učenik treba utrošiti za stjecanje pojedinh skupova ishoda učenja iskazano u CSVET ili HROO bodovima
ELEMENTI
SEKTORSKOG
KURIKULUMA
JEZGRA – općeobrazovni i strukovni skupovi ishoda
PODSEKTORSKI DIO – zajednički skupovi ishoda svim kvalifikacijama iste razine unutar jednog podsektora
RAZLIKOVNI DIO –specifično za kvalifikaciju
IZBORNI DIO – usmjereno na užu specijalizaciju zanimanja
SLOBODNI DIO – fakultativni, prema interesu učenika
KOMBINIRANJE
KVALIFIKACIJA I SIU
HORIZONTALNA – promjena profila i razine kvalifikacije tijekom obrazovanja uz razlikovne ispite.
VERTIKALNA – napredovanje na višu razinu kvalifikacije
PROHODNOST
Mogućnost razmatranja UPISAu nekim slučajevima U PODSEKTOR?
PRILIKA
Vesna Anđelić
STRUKOVNI KURIKULUM
STRUKOVNI KURIKULUM
Dokument je kojim se definiraju proces i uvjeti stjecanja kvalifikacija na razinama od 2 do 5 HKO-a. Prema Zakonu o strukovnom obrazovanju, strukovni kurikulum treba sadržavati:
• grupirane u nastavne cjeline za svaki modul
• preporuke okruženja za učenje
• načine praćenja stjecanja skupova ishoda učenja
• načine vrednovanja ishoda učenja
Dokument je kojim se definiraju proces i uvjeti stjecanja kvalifikacija na razinama od 2 do 5 HKO-a.
Skupove ishoda učenja
(i njima pripadajuće
ishode učenja)
Načine praćenja
stjecanja
skupova ishoda
učenja
70% + 30 %Načine
vrednovanja
ishoda
učenja
Obvezni i
izborni moduli
određenoga
obujma
Preporuke
okruženja za
učenje
STRUKOVNI KURIKULUM
Nastavne cjeline/teme
za svaki modul
Za svaki SIU
postoji postupak i
primjer
vrednovanja
Utječe na kvalitetu
suradnje na relaciji
nastavnik –
nastavnik
Povezuje oblike
učenja koje se
temelji na radu s
teorijskim
sadržajima
Odmiče se od
organiziranja
razredno-satno-
predmetnog
sustava
Podržava
problemsko,
projektno i
istraživačko
učenje
Omogućuje
individualizaciju i
fleksibilnost
procesa učenja i
poučavanja
Omogućuje
primjenu svih
oblika
vrednovanja
MODULI U STRUKOVNOM KURIKULUMU
Modul povezuje oblike
učenja koje se temelji na
radu, učioničko i
izvanučioničko učenje i
poučavanje u smislenu te
međusobno povezanu i
zaokruženu cjelinu, uz
povećanje učinkovitosti
organizacije rada (odgojno-
obrazovnog procesa) i
smislenije učenje.CSVET
Učiti kako učiti
Ko
nst
rukt
iviz
am
MODULARNO STRUKTURIRANJE KURIKULUMA PREDSTAVLJA ZNAČAJNU PROMJENU
Skupovi ishoda učenja (IU)
su povezani u smislenu
cjelinu
Moduli su u posloženi tako da se
nadograđuju jedan na drugoga
logičnim slijedom
Planiranje vremena potrebno za postizanje
ishoda učenja treba biti racionalno raspoređeno
Općeobrazovni predmeti su
usklađeni u najvećoj mogućoj
mjeri sa strukovnim modulima
Povezanost ishoda učenja s
organizacijom procesa učenja i
poučavanja te vrednovanjem
Nastavnike treba pripremiti na takav način
organiziranja i realiziranja procesa učenja i
poučavanja
KONTINUIRANA
SURADANJA
Uvijek se možemo
vratiti na strao....
1
2 3 4
5 6
Lidija Werhas
Nova metodologija u primjeni
Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije policajac/policajka
- Obrazovni sektor: Sigurnost i obrana
- Razina kvalifikacije prema HKO-u 4.2
- Minimalni obujam kvalifikacije 240 CSVET
- Upisuje se nakon dvije godine srednjoškolskog obrazovanja
- Učenici koji završe program s prosjekom ocjena 5,0 imaju mogućnost izravnog upisa na redovni preddiplomski studij Visoke policijske škole
- Učenje temeljeno na radu provodi se kroz situacijsku i problemsku nastavu u školskim specijaliziranim prostorima i za vrijeme praktične nastave u policijskim postajama
- Postupci vrednovanja usmjereni su na praćenje i provjeru postignuća prema ishodima učenja, kroz pisane provjere znanja i vještina (univerzalna baza pitanja koja pokriva sve ishode učenja), nastavnika i mentora u policijskoj postaji
Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije policajac/policajka
Nastavni predmeti/moduli strukovnog kurikuluma
1. Općeobrazovni dio1. Hrvatski jezik
2. Engleski jezik
3. Matematika
4. Vjeronauk/etika
2. Obvezni strukovni moduli
-13 ukupno (10 dvogodišnjih, 3 jednogodišnja)
- 11 u 3. razredu
- 12 u 4. razredu
Modul: Nasilje u obitelji
- Obujam modula: 5 CSVET
- Načini stjecanja ishoda učenja: vođeni proces učenja i poučavanja 30-50%, oblici učenja temeljenog na radu 20-30%, samostalne aktivnosti učenika 20-50%
- Cilj(opis) modula – stjecanje znanja i vještina za samostalno i profesionalno postupanje u slučaju dojave kod nasilja u obitelji
- Dva skupa ishoda učenja (4 i 1 CSVET)
- Ishodi učenja – Ishodi učenja na razni usvojenosti „dobar”
„Demonstrirati postupanje u slučaju nasilja u obitelji” –„Prilagoditi postupanje u slučajevima nasilja u obitelji uvjetima konkretne zahtjevne situacije uz poštivanje svih zakonski i podzakonskih propisa”
Modul: Nasilje u obitelji
Postupak i primjer vrednovanja skupa IUOpis radne situacije i/ili projektnog zadatka:
Nastavnik priprema i oblikuje slučaj na kojemučenik u timskom radu demonstrira postupanje uslučaju nasilja u obitelji.
Pravilna izvedba zadatka:
Učenik samostalno i profesionalno postupa u slučajunasilja u obitelji sukladno zakonskim odredbama ipravilima struke na način da se upućuje na mjestodojave nasilja u obitelji, obavlja postupanje namjestu događaja sukladno zakonskim ipodzakonskim propisima te provodi kriminalističkoistraživanje, procjenu potrebe žrtve za zaštitom ipodnosi optužni prijedlog protiv počinitelja.
Ocjenjivanje: Tijekom provedbe vježbe nastavnikboduje proces istraživanja i simulacije pomoćurubrike za kriterijsko vrednovanje na temelju kojeizvodi ocjenu.
Opis radne situacije i/ili projektnog zadatka:
Nastavnik zadaje temu radne situacije, a učenik utimskom radu priprema i oblikuje slučaj na kojemtimski demonstrira postupanje u slučaju nasilja uobitelji.
Pravilna izvedba zadatka:
Učenik u timskom radu postupa u slučaju nasilja uobitelji sukladno zakonskim odredbama i pravilimastruke na način da se upućuje na mjesto dojave nasiljau obitelji, obavlja postupanje na mjestu događajasukladno zakonskim i podzakonskim propisima teprovodi kriminalističko istraživanje, procjenu potrebežrtve za zaštitom i podnosi optužni prijedlog protivpočinitelja. Učenici na kraju vježbe provodesamoevaluaciju provedenog, kritički prosuđuju iprocjenjuju demonstraciju.
Ocjenjivanje: Tijekom provedbe vježbe nastavnikboduje proces istraživanja i simulacije pomoću rubrikeza kriterijsko vrednovanje na temelju koje izvodiocjenu
- Metodičke preporuke za ostvarivanje IU (za nastavnika i učenika)
- Ključni pojmovi
- Nastavne cjeline/teme
- Preporuke za učenje temeljeno na radu
- Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje potrebni za realizaciju modula
Modul: Nasilje u obitelji
Izazovi
- vrijeme
- odmicanje od predmetnog sustava u modularni pristup
- spremnost nastavnika za nove nastavne strategije i timski rad
- organizacija provođenja nastave
- ocjenjivanje
HVALA NA PAŽNJI!
Organizacija konferencije je sufinancirana u okviruOperativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali,
iz Europskog socijalnog fonda.
Više informacija o EU fondovima:www.strukturnifondovi.hr