svakodnevica u aždaji.doc

7/24/2019 Svakodnevica u Adaji.doc

1/36

Zlata undali, izvanredna profesorica, Filozofski fakultet Osijeke-pota: [email protected]

!vana "epi, asistentica, Filozofski fakultet Osijeke-pota: ivanapepic@#mail.com

Svakodnevica u DoenovojAdaji sedmoglavoj$%a&etak'

( radu e pozornost )iti usmjerena na i*itavanje +oenova epa Adajasedmoglava $Za#re), /.', koji se svojim svjetonazorskim, tematskim i stilskimzna*ajkama uklapa u koncepcije rvatske knji&evnosti /. stoljea, te tako opravdavasvoju umjetni*ku i knji&evnopovijesnu vrijednost.

Odra&ava li i na koji na*in Adaja sedmoglava slavonsku svakodnevicu /.

stoljea 0 sredinje je pitanje na koje ovaj rad &eli ponuditi stanovite od#ovore. "oetskisvijet Adaje sadr&i, naime, )rojne reminiscencije na materijalnu i duovnu kulturu%lavonije /. stoljea koje autor o)likuje u vlastiti umjetni*ki iskaz. %to#a e se u raduistra&ivati komunikacija izme1u svakodnevne prakse +oenova z)iljsko#a svijeta iknji&evno# diskursaAdaje sedmoglavete tako pridonijeti osvjetljavanju i kulturoloko#aspekta ovo#a teksta. ( istra&ivanju strukture svakodnevice na#lasak e pose)ice )itistavljen na sljedee sastavnice: stanovanje, moda i rana.

Z)o# sve#a navedeno# za ovu e temu )iti konzultirani i dru#i izvori povijesno#ai kulturoloko# zna*aja $npr. "iller, 2atija 0 2itterpacer, 3judevit, 445.Putovanje poPoekoj upaniji u Slavoniji 1782. god., s latinsko# preveo i priredio %tjepan %ren,2atica rvatska "o&e#a i "ovijesni ariv Osijek'. (spored)om neliterarizirani spoznaja

o materijalnim manifestacijama u %lavoniji /. stoljea $povijesna, filoloka, etno#rafska#ra1a +oenovi suvremenika' s literariziranim tekstomAdaje, uo*it e se sli*nosti u)ilje&enju odre1eni kulturoloki fenomena, ali i razlike $jer svakodnevica se u Adajinaj*ee zavaa motivski selekcionirano i reducirano, kroz prizmu moralno# ididakti*ko# svjetonazora'.

Kljune rijei: 6id +oen,Adaja sedmoglava, /. stoljee, svakodnevica, stanovanje,moda, rana.

Everyday Life in Doen'sAdaja sedmoglava$%ummar7'

8e paper 9ill focus on stud7in# +oens epic Adaja sedmoglava 0 Seven!eaded "ragon$Za#re), /', 9ic is consistent 9it te concepts of te /t centur7;roatian literature in terms of its 9orld vie9, topic and st7le, tus provin# its artistic andliterar7 istor7 value.

8e central issue of te paper is 9eter te epic Adaja sedmoglava reflects%lavonian ever7da7 life of te /t centur7, and if so, in 9at 9a7s. 8e poetic 9orld ofAdaja comprises numerous reminiscences of te material and spiritual culture of te
mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]


2/36

/t centur7 %lavonia, 9ic are saped )7 te autor into uni


3/36

)rojni reminiscencija na materijalnu i duovnu kulturu %lavonije /. stoljea u autorovu

opusu.B

! dok je tema svakodnevice *esta tema u i*itavanju du)rova*ko-dalmatinski i

kajkavski pisacaA, ostaje spoznaja o relativno sla)oj istra&enosti svakodnevice u odnosu

na slavonsku re#ionalnu knji&evnost.

+oenovaAdaja sedmoglava knji&evno je djelo koje nesumnjivo odra&ava puninu

&ivota %lavonije /. stoljea. 8o je ujedno naj*ee zapa&anje knji&evni povjesni*ara i

filolo#a koji, z)o# slika iz narodno#a seosko# &ivota %lavonije kojim Adaja o)iluje,

isti*u njezin zna*aj i zanimljivost Du prvome redu za kulturno# istori*araD $>om)ol,

4G5: A5/H 2ati, 44: AG', ali i za dramatur#a. $va#elj, 45: BG'

!*itavanje stiova Adaje sedmoglave iz kulturno-povijesne i etnoloke vizure

namjera je i ovo#a rada, koji e, radi cjelovitije# uvida u pojedine kulturne fenomene,pose#nuti i za dru#im izvorima i literaturom.

2. Materijalni ivot Slavonije 18. stoljea

B2e1u rijetkim radovima koji se )ave ili doti*u te pro)lematike izdvajamo: 2ati, 8omo, 44G. Prosvjetnii knjievni rad u Slavoniji prije preporoda:$oda)rana po#lavlja'H Slavonsko selo u djelima (rvatski( pisa%a

potkraj osamnaestoga vijeka+priredio i po#ovor napisao !vo o#ner, "rivla*ica, 6inkovciH +jami, Entun,

4/G.Poro%i Slavona%a u "oenovojIeki planine, ;roatica, sv. BC-B, #od. J6, Za#re)H la&ek, "avle,4/.,emlja u djelu -ida "oena, u: ,ornik radova o -idu "oenu i /lau $adijanovi0u, IEZ( 0 ;entarza znanstveni rad Osijek, Osijek i artoli, Zvonimir, 4/. Sadrajne paralele imeu -ida "oena i 3urja

!adeli0a+ u: ,ornik radova o -idu "oenu i /lau $adijanovi0u, IEZ( 0 ;entar za znanstveni radOsijek, Osijek.A >ao prilo# ovoj tvrdnji navodimo iz)or naslova: %tojan, %lavica, BCC. Slast tartare: 4arin "ri0 u

svakodnevi%i renesansnog "urovnika, ?EZ( 0 Zavod za povijesne znanosti, +u)rovnikH %tojan, %lavica,BCC5.5aov durovake svakodnevi%e u 6alinoj ortuni, u:Puka krv+ plemstvo du(a: Z)ornik radova o

Kikoli Kaljekoviu, +isput, Za#re)H %tojan, %lavica, 44C. itelji Stona i 4aloga Stona u 4ala(nojkomediji od pira Antuna Sasina+u: Enali Zavoda za povijesne znanosti IEZ( u +u)rovniku, sv. B/,+u)rovnikH ezi-o&ani, Kevenka, 4//. Svakodnevni ivot u djelu 6ikole 6aljekovi0a, u: +anivarsko# kazalita J!6: Kaljekovi 0 6etranovi, >nji&evni kru#, %plitH +jami, Entun, 4/.L/. Priroda ineke gode i svakodnevnog ivota u djelu 4avra -etranovi0a , u: Filolo#ija. >nj. C, Za#re)H atui,

Kikola, BCC5. Sveanost goe isiromatvo stola u komedijama $itua /reovakoga, u: +ani varsko#kazalita A: !#ra i sve*anost u rvatskoj knji&evnosti i kazalitu, >nji&evni kru#, Za#re) - %plitH atui,Kikola, BCC. Kaj su jeli nai stari: kulinarija u starijoj kajkavskoj drami, u: 9ovjek+ prostor+ vrijeme,+isput, Za#re)H Kikoli, Zrinka, BCC. radska kultura u djelima 3urja !adeli0a , u: Z)ornik Odsjeka

povijesni znanosti Zavoda povij. dru. znan. ?rvat. akad. znan. umjet., 4, Za#re) i dr.G>ulturno-povijesno zna*enje zapravo je i jedino zna*enje koje 8omo 2ati priznaje +oenovoj Adaji i

3eki. Osporavajui )eletristi*ku vrijednost +oenova stvaralatva, on ka&e: D( Me#a uope nema nastojaMada stvori umjetni*ko djelo: sam predmet je uzet iz svakidaMe#a &ivota, a svra je Me#ovu pisaMu )ila podiinarodni &ivot na vii stupaM, da u Memu to ja*e prevlada moralna do)rota i razumna sre1enost.D $2ati,44: A'

A


4/36

>nji&evno djelo 6ida +oena $8ri)anj podno 6ele)ita, oko BC. 0 +u)ovik, .

!6. /.' otkriva izrazito zanimanje ovo#a autora prema svakodnevnom &ivotu %lavonije

/. stoljea. Kje#ova su djela odraz stvarni z)ivanja u nje#ovoj neposrednoj okolici:

dok iste #odine . u 3e%i planine $.' polemizira s protivnicima elkovieva

Satira, s jedne strane, i vrlo otro, ironi*no i sarkasti*no od#ovara na napade popa Iovana

u tekstu Slinorini odgovor -ida "oena paroka duovikoga popu 3ovanu ...s dru#e

strane, dotle u Adaji sedmoglavoj $/.' pozornost ne usmjerava samo na

pojedina*nosti, ne#o zavaa znatno ire, kako u onaj materijalni tako i u onaj duovni

&ivot %lavonije /. stoljea. ( ovom e radu )iti istra&ene samo odre1ene pojavnosti

materijalno#a &ivota, o kojemu Fernand raudel ka&e: 2aterijalni &ivot, to su ljudi i

stvari, stvari i ljudi. $raudel, 44B: 4', ili neto odre1enije 0 stvari podrazumijevajuprou*avanje: prerane, stanovanja, raskoi, oru1a, nov*ani sredstava, okvire sela i

#rada, odnosno sve ono *ime se *ovjek slu&i. !z ovako odre1eno# materijalno# &ivota u

radu je pozornost usmjerena na samo tri sastavnice: stanovanje, modu i ranu.

2.1. Stanovanje

O na*inu stanovanja u %lavoniji u +oenovo vrijeme poneto doznajemo i iz

nje#ove Adaje, ali ipak u veem opse#u iz dru#i izvora, 5kao to je, na primjer, i

putopis. Kaime, sredinom #odine /B. dva su )udimska sveu*ilina profesora, 2atija

"iller i 3judevit 2itterpacer, krenuli u isto*nu ?rvatsku sa zadatkom - istra&iti *udnu

pojavu vatre u selu Nminovcima kraj "o&e#e. !ako nisu uspjeli sa si#urnou od#ovoriti

5%la)a knji&evna dokumentiranost iz#leda seoske kue slu*aj je ne samo u rvatskoj knji&evnosti, ne#o i ueuropskoj: DOnaj klasi*an opis Kola de Faila tek je )rza skica jedne )retonske kue oko sredine J6!.stoljea. !sto je i opis one finske farme )lizu "etro#rada $4C', ipak dan s rijetkom preciznou: sastoji seod skupine drveni koli)a, veinom u ruevinamaH nastam)a je jednostvan *a1avi prostor, dvije male staje,kupaonica $sauna', pe za suenje &ita ili ra&i. "okustvoP %tol, klupa, &eljezni kotao, )ure, vedro, )a*ve,drveno i zemljano posu1e, sjekira, lopata, no& za rezanje kupusa. O fizionomiji *itavi sela ili unutranjostiveliki kua u kojima su zajedno &ivjeli ljudi i &ivotinje o)i*no vie saznajemo sa crte&a ili slika. Io vienam #ovore o)i*ajni propisi seoske #radnje.D $raudel, 44B: B4'

G


5/36

na pitanje to je prouzro*ilo pojavu *udne vatre $vjerojatno su je nesvjesno upalili sami

svinjari, a kameni je u#ljen u zemlji )io, vjerojatno, rana onoj du#otrajnoj vatriQ', ipak

su o)avili i jedan dru#i, neizmjerno vrijedan posao 0 na putu od udima, preko "e*ua,

do Osijeka, Repina, Kaica i "o&e#e opisivali su $i crtali, slikovno predo*avali' floru i

faunu ovo#a kraja, ali i ljude i njiove o)i*aje: !zuzetno je o)jektivan opis stanovnitva i

nje#ovi o)i*aja, od prerane i stanovanja, do djelatnosti kojima se )ave, pa i same

naravi. $%ran, 445: 4/' "utopis naslovljen kao Putovanje po Poekoj upaniji u

Slavoniji koje su u mjese%u lipnju i srpnju 1782. godine podueli sve0eni%i 4atija Piller+

proesor prirodopisa+ i ;judevit 4itterpa%(er+ proesor poljoprivrede na Kraljevskom

sveuilitu u /udimudonosi vrijedne podatke o kulturi &ivljenja, pa i o na*inu stanovanja

%lavonaca /. stoljea.8ako doznajemo da se kue #rade povisoko nad zemljom, od

*etverou#lasti i otesani )alvana, pokrivaju se u#lavnom da*icama, dok se slamarijetko ra)i za krov. +imnjak se tako1er pravi od drveta, u o)liku tornja te se kiti. !znutra

se sve izma&e zemljom, iz#ladi i potom o)ijeli vapnom koje peku sami za svoje potre)e.

"e se #radi iz kamenja i ilova*e na odre1enom prostoru o#ra1enom dvjema o#radama.

>ua je du#uljasto# o)lika, s *ela uvu*ena natra#, #dje se nalazi trijem. Od so)a ima

kuinju, spremite, #azdinu so)u, so)u za #oste i )la#ovaonicu. Eko #azda ima )rae ili

o&enjeni sinova, tad se sa#rade odijeljeno za pojedine )ra*ne parove pose)ne spavae

so)e.Iedini ures unutranjosti so)a je *istoa, o kojoj svi skr)e. $v. "iller 0 2iterpacer,

445: A4,G'

!zvorno je putopis pisan na latinskom jeziku i #lasi:5ter per Poseganam S%lavoniae provin%iam mensiusjunio+et julio anno 4"&&;


6/36

Enaliziramo li putopisnu impresiju, uvi1amo pokuaj skicozno# o)uvaanja vie

aspekata stam)ene situacije: #ra1evinski materijal te vanjski i unutranji iz#led kue.

azvidno je kako drvo prevladava u kunoj konstrukciji -od nje#a su na*injeniidovi,

krov te dimnjak. 8ome zasi#urno pridonosi zemljopisni polo&aj %lavonije, ali mo&e se

#ovoriti i o tradiciji europske $seoske' kue, pa teoreti*ar svakodnevice raudel ka&e:

D8ako je "ariz du#o )io drveni #rad sli*an tolikim dru#ima, od 8ro7esa koji je iz#orio u

jednom mau za po&ara 5G. do +ijona koje# su kue jo u J6!!. stoljeu )ile od drva,

sa slamnatim krovovimaH tek tada se nametnuo kamen, a s njim i crijep. $...' >rov od

crijepa ostaje Tsim)ol )la#ostanjaU u dolini %aVne, u J6!!!. stoljeu, a /5. jo uvijek je

izuzetak kod nastam)i francusko# seljaka. $...' Ki opeka, od Nn#leske do "oljske, nije

odma trijumfiralaH ona je o)i*no zamjena za aritekturu od drva.D $raudel, 44B: B/'

( te&nji za sveo)uvatnou opisa ku0ekao stam)eno#a i &ivotno# prostora mno#ouspjeniji )io je %lavonac iz Otoka pokraj 6inkovaca iz dru#e polovice 4. stoljea -

Iosip 3ovreti./3eksem ku0asvaa kao viezna*nu rije* *ija su zna*enja: Dprvo, z#rada

i prostor, di stanuje familija ili ukuani, dakle #lavna z#rada sa avlijom i z#radama po

avlijiH drugo, ku0a se zove skp Wudi, koji stanuju u jednoj kuiH tre0e, ku0a se zove

#lavna z#rada, t. j. so)a s k0omH etvrto, ku0ase zove onaj dio cile kue $t. j. #lavne

z#rade', di vatra #ori i di se kuva.D $3ovreti, 44C: A' Zna*enjsko nijansiranje ujedno je

i kriterij razvrstavanja #ra1e, pa tako najprije doznajemo da se u dvoritu, tj. pred kuomnalazi pl?t, tara, gradailiidana taras kapjomi malim vratimaili vrat@%ima, a

u neki je kua pro*elje odsokakaH neke su na rontzidane, a neke u ku, u sredini

dvorita je amar, iza ili pored kue smjeteni su ku0ariB, unar sa stuCom i ermom

posjeduje svaka kua, oko drveta na kojem noivaju kokoi nalaze se drva za #orivo

posla#ana u drCak, )lizu )unara su dva do tri drvena valova, uCiteje u#lavnom )lizu

/Oto*anin Iosip 3ovreti $/5.-4G/.' )io je sveenik i samouki djelatnik u podru*ju etno#rafije, folklorai knji&evnosti. ( etnolokim kru#ovima iznimno je cijenjen zavaljujui svojoj mono#rafiji Dtok$"retisakiz 44C.' koja je postala nezao)ilazni dokument u o)ra1ivanju )ilo koje teme iz &ivota ljudi s podru*ja%lavonije, a prvenstveno Otoka.4Ova z#rada, koju u Otoku zovu ipojatak, kier i ajat, funkcijom od#ovara Dpose)noj spavaoj so)iD iz"illerova i 2itterpracova opisa, ali zna*aj ima i za individualnu privatnost, koja pretodi )ra*noj: D(am)arima je sva litina, ali u ku0arimaje sve )la#o, sva vridnost, sva lipota. $...' >oliko je o&eMeni u kui,toliko tre)a kuara. %vaki par ima svoj kuar. ( kuaru divojka divuje, ondi se opremWa, ondi ruvo sla&e,ondi je mati svituje, onamo joj se i momak potkrade. >uar je nito, to svaka kua mora imati.D $3ovreti,44C: GC-G'


7/36

tale, mjesto pod vokom #dje se ljeti laduje i u&inuje zove se povitara%, a iza dvorita

smjestili su se torili okol, aaiivik.D $3ovreti, 44C: A-AA'

Opis ku0eu u&em smislu $kao #lavne z#rade' zapo*inje 3ovretipodatkom kako

su kue Du Otoku zidaneH malo je drveni, a pletera ni na)oja ni#di nemaD C $3ovreti,

44C: AA' udimski su putopisci me1utim u opisu #rada "o&e#e u /. stoljeu pose)ice

izdvojili drvo kao #ra1evni materijal i izrekli *ak i kritiku u odnosu na nje#ovo

koritenje: Osim tri crkve od tvrdo# materijala i nekoliko z#rada podi#nuti od &)uke i

vapna, sve je ostalo iz#ra1eno od drveta. Rini nam se da to zaslu&uje pravi ukor, jer u

)lizini ima toliko kamenja za #radnju. $"iller-2iterpacer, 445: 5, '

2no#e kue u svom prednjem dijelu imaju trimu kojemu je vrlo *esto smjetena

kruna pe0. (nutranjost k0e $svaene u naju&em smislu, tj. kao jedne od dviju

prostorija #lavne z#rade' podijeljena je tetivom $#redom' na dva dijela: prvi dio okoanka11i dru#i dio, )li&e vratima, #dje se zimi sue krvavice, ko)asice i kulinovi. Od

pokustva i posu1a spominju se: drvena klupi%a, drveni aar ili k@?, rg, kpija+

tikve,eptka, oCa, areni%i, orameni%e,pol%ana kojoj su: zemljani, )ijeli i areni

taCiri, dle, solCak, kake, vli%e, nEevi, rtvi%e ili kl?%e, 0p, ukra, limena

%imFnta, utra+ erGnde ili treni%a, mali rHeH pokraj police jestupka viCeva, t%alo,

ea, rijetko i #ustostovisi na klinu, reGto, lIpJr, )akrene tepsjeo)jeene na zid,

vrnk, oklagja,rvna, tavLi%Me, mala sinijailisiniji%a+ kIr?v, ka%a, luni%a,itni vina%.$v. 3ovreti, 44C: AA-A'

C%tarinske drvene kue u#lavnom pripadaju 3ovretievu sla)om sjeanju, ili i u svom vremenu imapriliku vidjeti kod pokoje# siromaa. 2e1utim, drvene kue iz autorove suvremenosti razlikuju se odprijanji, koje krase vrlo lijepipeneri: s viju#avo izrezuckanim okvirom na kojem )i se potom izrezivalirazni cvijetni o)liciH pred pro*eljem drveno# tavana )io )i mali #aMak s drvenim trooanom, #dje seiznosio kukuruz na vjetrenje ili su tu s proljea sjedile djevojke i vezleH oak je )io najljepi dio takvikua: u kui )io je od pletera i )latom umazan, a vanjski dio, oslonjen na *etiri drvena stupca, )io je kaodrveni tornji pokriven sitnim drvenim da*icama kao lijepom ri)ljom ljuskom. Ka vru to# tornjianalazio se du#a*ak drveni iljak, na *ijem je vru )ila izdjeljana od drveta o)i*no neka ptica. 8akove kue

imale su jo i drveni trim. $v. 3ovreti, 44C: G-G4'"relazak s drveni na zidane kue mo&e se potkrijepiti raudelovim o)janjenjem: D>ako prolazivrijeme, tako se materijali izmjenjuju, i taj slijed ozna*ava liniju napretka i )o#aenja. Eli #otovo sva#djematerijali i koe#zistiraju.D $raudel, 44B: B/'>uno o#njite ima vrlo va&nu funkciju u cijeloj kui, jer to je mjesto #dje se ujutro pali prva vatra, a zazimski noi, kad po snije#u i meavi odlaze pre#ledati marvu, ljudi potom dolaze #rijati se oko nje#a.+etaljno je opisan i nje#ov iz#led: DKad )ankom su verge$lanac'H na veri#ama )akreni kIt?H na )anku su#vozdeni trono%iH ovaki trono&ak zove sesaak. 8u je daWe v@trJ, #vozdena lopta, kojom se vatra preei u#Wen nosiH maliarJ, da se vatra mo&e potaknutiH rajlikaH ta se metne na saak i u Moj se kuva )r&e ve uloncuH raaC, o)i*no drven, na kom se pe*enka pe*e.D $usp. 3ovreti, 44C: AA-A'


8/36

+ru#i dio #lavne z#radeLku0e*inisoa, koja, premda pod istim krovom s k0om,

nije tara%ana $poplo*ana' ni daskom ni ci#lom, ve na)ijena skromnom zemljom.B

"redmeti koji se mo#u nai u so)i su: lon*arska uruna sa zelenim kali0ima, drvena

klupa, n0ve, postee ili kreveti, ela$mala postelja za djecu', klupa s naslonom, pod

posteljom kolvka za djecu i s@nduk, a nekoje kue imaju i ormani0 za su1e ili, ako

nemaju ormani, onda imaju u zidu ormani za staklo. ( takvom ormaniu na1u se:

staklena ukra, tikvi%a sa eputkom, tukv@Ci0, staklena ili limena tegli%a, oka i ola,

staklo,stakal%e,poli0,rakl, ae, drvenasoleni%a, drvena litri%a,peruke, limena %idika

i kaiCak. Ka sredini je so)e velikasinijaoko koje su klupeistola%$za #azdu ili #osta',

a osim nje, unese se o u&ini i ve*eri sinijica za djecu i stolii trono%i. $3ovreti, 44C:

A-GC' (z am)ar i kuare, vee i )olje kue u dvoritu su imale i dodatne prostorije i

z#rade: soi%u, pivni%u, ku0er, kaaru i pe%aru, taga i tale. "rije ne#o to su se

podijelile, svaka slavonska kua, )ez o)zira na socijalnu kate#oriju, posjedovala je i

z#radu ivan avlije, tj.stanLkuu )lizu kakve ume, kamo )i redom, svake #odine dru#i

mu& i &ena, odlazili preko ljeta *uvati marvu. $3ovreti, 44C: G4-5C'

3ovretiev opis predstavlja zaista pravu riznicu etnoloki, ali i leksiko#rafski

podataka. (sporedi li se s "illerovim i 2itterpacerovim putopisnim dojmom

za)ilje&enim stotinjak #odina ranije, uo*avaju se sli*nosti, ali i razlike. "oveznice dvaju

zapisa temelje se na osvijetenosti osnovni polazita u prikazu stam)eni prilika:#ra1evinsko# materijala te vanjsko#a i unutranje# prostora. 3ovretiev napredako*ituje

se u nje#ovoj izrazitoj minucioznosti pri opisivanju koje se ne sastoji samo od

pozitivisti*ko# popisivanja, ve se uz pojedini predmet navodi i nje#ova funkcija u &ivotu

seljana, pri *emu se nerijetko ukazuje i na odraz socijalno#a statusa kuevlasnika na

iz#led kue.

"itamo se: koji je od ti opisa vjerodostojniji, tj. koji je )li&i z)ilji +oenova

vremena koja komunicira s knji&evnim diskursom AdajeP "rije od#ovora na to pitanje,

preostaje nam osvrnuti se na +oenov zavat u slavonsku $ne'kulturu stanovanja.

B+a poslovi oko ure1enja kue mo#u )iti i za)avni, tj. da se korisno i u#odno ujedine $ utile %um dul%i'potvr1uje i primjer ure1enja soe: D$...' a so)u na)iju zemWom, izravne je, pa o)i*no plate #ajdaa, dazasvira, a mlade& se skupi ko na ra)otu, pa odi#raju du#a*ko kolo od tri, *etiri sata, a sutra so)a utam)anako #uvno, oso)ito kad poi#raju mista.D $3ovreti, 44C: A'

/


9/36

8ri su ukorakroz koja se autorAdajevie ili manje osvre na %lavon*evu kuu:

>koru -55 # Dd linosti, >koru - # Dd prodrlostii >koru 55 # Dd lakomosti, a poneto je

ostalo zapisano i u >koru 5 # Dd (olosti.

D3ini kuni stareinaD $koje#a naziva i D)oWaremDLzemljoposjednikom, to

podrazumijeva )olju materijalnu situaciju od ostali seljana' #lavni je krivac za stari,

zaputeni i ruevni iz#led kue:

NKrov uupan na sve stranestOi kand@ plai vr@ne+gdi a vre%a mista nijed@ u su(u gCido svije.6i reeto nije gorekiu odit d@ ne more:dok se kia malo stisne

a vrat lin%u irom kisne+a od ve0eg pak olakana ogCitu pliva [email protected] od krova to je gIri+jo je teme mnogo gEriato truo posve klonui u emu ve0 potonu.N$/4'A

>ua oolo#a *ovjeka nije tako detaljno opisana, ali je ipak nazna*ena, jer pjesnik ka&e

da se (ololaa$tako +oen naziva oola *ovjekaQ' vraa radOtoj ku0i$+oen, 44: /'.

8emelj kue *esto je mjesto #dje se zavla*e divlje i domae &ivotinje, jer trula je

klada Nvuku priki lik od gladaN, a oko kamenja koje podupire kuu zjape rupe $Nkua

jajeN' poput vrata to omo#uuju slo)odno kretanjeLula&enje svinjama u kuu. Osim

krova i temelja, i stupovi su sla)i $ljuljaju se kao ui staroj ai', aidovi su u vrlo

loem stanju:

NSva su Ovna ku0na trulai mnoga se ve0 prosula:d@ klip a%i tko ivana+ne odskoi od OvanJ+

d@ unutra ne uskoia iiti lin%u oi. N$/4'

A%ve citate, pa i ovaj, iz Adajedonosimo prema: +oen, 6id, 44.Adaja sedmoglava ojnim kopjemudarena i nagrena ..., u:"jela -ida "oena, priredili 8omo 2ati i Entun +jami, %tari pisci rvatski,>nji#a AG, IEZ(, Za#re).

6apomena: )roj u za#radi odnosi se na stranicu na kojoj se citat nalazi.

4


10/36

(kratko, sve je izrazito staro, trulo, klimavo, disfunkcionalno - od temelja, stupova,

drveniidovado krovaLDslimenaD.

"o#led na unutranjost kue i stanje DpokustvaD, korespondira s njezinim

vanjskim iz#ledom. Z)o# metenja DcXnim tXnomD i DkrpaD se Napne i povue il se peda

pree sueN $4C', a osim te opasnosti nema ni*e#a dru#o#, pa ni topline o#njita, jer je

ono )ez vatre i drva. "jesnik ka&e da postoji samo QQilig od ogCita+ a od vatre ni

simena+ a od dOva ni imena.N $4C'

!ako )udimski profesori piu o #ostolju)ivosti slavonsko#a narodaG, teko da e

se #osti do)ro osjeati na konaku kod lin%a, koji u kui nema ni DslameD, a kamoli

Dmeko# duekaD da na njemu otpo*ine. 3ovreti je u svojoj mono#rafiji o Otoku

podro)no opisao kako iz#leda i od *e#a je na*injena slavonska postelja: DKajdolMa je u

posteWi sl@maa od oplatsko#, a i *etverocipno# konopWeno# tkaMa. Ka slamWa*i jeprina, na perinipoCva ili de)ela oplatska ili taMa *etverocipnaH onda do1u vaCkui,

onda 0e, onda opet poMva $...' "riko to#a sve#a pri)aci se vunenist?jnik.D $3ovreti,

44C: A, A4'5%ve#a to#a u linevojkui - nema.

Eko se u linevojkui ipak i spomene duek, onda je on u funkciji na#laavanja

#ospodareve lijenosti, jer na njemu odmara svoj prepun tr)u $usp. >kor -55 # Dd linosti+

sti(ovi+ ACB-ACAB'."uekse zatim spominje i u lakomevojkui $usp. >kor 55 # Dd

lakomosti', koje#a +oen naziva jo i lagoradom, jer on rado #ra)i )ilo kakvo )la#o, patako ni duek u nje#ovoj kui nije neo)i*na pojava. 8ako se duek spominje u pri*i koja

sarkasti*no na#laava lakom*evu pomamu za ovozemaljskim materijalnim stvarima:

QQRaivina neki pied@ lagorad jedan iekoji u snu naav lago+ajer drugda Cemu drago+misto ono sam agnoji+gnoj a ilig neka stojii nek misto ono kadi

d@ tko lago ne ivadiG D%av je narod na #lasu po #ostolju)ivosti i za nji #otovo vrijedi ono to je za)ilje&io $a%it oYermanima: Q6ijedan drugi narod nije podatniji u goama i doekivanju gostiju. 6e primiti pod krov mailo kojeg smrtnika smatra se grije(om prema svojim prilikama svaki ga podvori prireenim jelom . D$"iller 0 2itterpacer, 445: G5' O #ostolju)ivosti kao oso)ini cijele etni*ke skupine %lavena pisao je3uka !li Oriov*anin: DOd kad je %lavjan poznat, od onda i nje#ovu #ostolju)ivost svt 0 koji je njimo)io 0 poznadeH to nam do#odovtina sviu vkova pokazuje.D $!li Oriov*anin, 44: 4'5(z podro)an opis, 3ovreti se osvre i na *injenicu kako su seljani prije uvijek izra1ivali postelju sami,dok ju u nje#ovo do)a i kupuju.

C


11/36

on s motikom dok ne stigned@ naasto lago digne.A k tom jutro kad osvanui lagorad soom ganu+on iliku nae meku

ramaanu pI dueku+a od no0nog svoga laganejma nigdi drugog traga.QQ$45'

( linevoj kui, odnosno u DsmetlituD, kako je +oen do&ivljava, stanite je

pronala i mno#a #a$ma'd, koja DvOvi+ pali+ koe+ grie+ d@ gost prije s noktim skine

kou s lea neg poine.N$4C' >onkretno rije* je upravo o sitnoj #amadi 0 o uima, koje

pjesnik vidi i na djeci lijeni roditelja, za koju ka&e da su:

QQkOpe+ ui+ smrad i lato:

kOpe vise+ uiliu+kOpe smOde+ uigriu+QQ$4B'

>imaje zatim u opisu pro&dora +oen dodao i u(e, koje su zamjetne na de)elom,

napuanom svatovskom tr)uu:

QQA kada se poaloe+d@ utu0i svako moeuilQ vOlo tatu buhunoktom lakI na tOu(u+QQ$'

%pomenuta sitna #amad $ui, )ue' nije mu*ila samo %lavonce ne#o i dru#e ljudeto#a vremena, pa i stanovnike 3ondona i "ariza, kako ka&e raudel. Kije i zao)iao ni

Iuraj 2uli u najstarijem rvatskom )ontonu iz GB. #odine. ( nje#ovim =egulama

dvorjanstvazapisano je i sljedee pravilo lijepa ponaanja kada se *ovjek na1e u drutvu

dru#i ljudi $"eranja vu tovarutvu druge(': Eko je na vekem pretimanju s kem

#ovori, tak #a ne #ledaj vu o*i niti vu zu)e, ne#o malo pod o)raz, kaj je znamenje

poniznosti. ! pred takovem ne lovi niti ne tuci )ue, vui, niti kaj spodo)ne#a. +apa*e,

ako )i na njem ali na te)e kaj takvo#a puzati zapazil, to#a dru#em ne ka&i, ne#o, kak

najlepe more, tio dole o)ali, da dru#i niti ne *uti. Eko )i pak dru#i te)i isto v*inil, tak

mu ponizno zavali. $2uli, BCCB: A'

+a je rije* o nametnicima koji nisu )ili pro)lem samo slavonsko#a osamnaestostoljetno# sela potvr1ujeF.raudel: Due, ui i stjenice caruju u 3ondonu i "arizu, u kuama )o#ati kao i sirotinje.D $raudel,44B: AA' Ko, u 3ovretievo vrijeme $4. stoljee' situacija je druk*ija, *ovjekova kulture i oso)nai#ijena na viem su stupnju: D%ad se Wudi *iste, pa se sla)o *uje, da di ima stinica ili da je ko vaWiv. uvaima dosta.D $3ovreti, 44C: '


12/36

6raamo se ponovo +oenovu ljen*ini. >od lin%akua se spominje u svom u&em

zna*enju o#rani*enom samo na jednu z#radu, *ija unutranjost oskudijeva )ilo kakvim

pokustvom ili posu1em, dok je kod lakom%aidereipak sve D$'alvatnijeD $prostranije'.

3akomac Nvodi gladne u hambare d@ uajmu (rane stareN$/B', ali NmalI a to

(aje da se Cemu ku0a sjaje: i talaje ipojata dora ku0a a ogataN $/G'. Za razliku

od ranom puni am)ara tvrdo#a lakom%a, rasipnom, pirnomderi:

NL...M u ku0i nit na dvoru+u hambarunit u torunigdi nita ne ostadeto na piru ne propadenigdi drugo ve0 ne ost@nego uplotgnoja dosta L...MN$'

Oni lakom%ikoji se smatraju D#ospodomD $sudac i sudinja' rei e:Npokustvaje trie dostii nas rTdi i rTd gost.N $//'

2e1utim, u nastavku teksta ne doznajemo o kakvom je konkretno pokustvu ili posu1u

rije*.

(koravajuiprodora, +oen izvor #rijeu i pokvarenosti vidi upravo u piu o

kojemu #ovori metonimijski osu1ujui mno#e DzdileD, *uture/, D)ukareD i D*aeD4, a

pravom ludou dr&i:

NL...M kad nekoji poglavariine init skupe stvarida im sopra srebromsjaje L...MN $5C'

( kontekstu kuinjsko# posu1a 3ovreti je u mono#rafiji o Otoku naveo da

%lavonac na polici ima i tavu. %pominje je i +oen u ukoru koji #ovori o zavidnima. 8ako

Zdile se spominju i u opisu oola *ovjeka, za koje#a ka&e:QQd@ je onde on najlie

gdi se tuazdilaliei gdi moe to doiti

a la jesti ili piti.QQ$/'/"ije se i lo*e u svim situacijama, iz koji nije izuzeta *ak ni rodilja:

QQa i majka u porodua ispunit vou roduuturomse ponategned@ rakija Cu postegne.QQ$A'

4ND+ d@ (o0e i s@d udi sve odvr0i to im udi+ mnoge tUzdilei bukare+ koje mnogo svita kvare L...M Dneae+ one dile kojeno su pune ile+ mrtvu (ru estI vae da na deru svog ujae.N$G/'

B


13/36

)aka, o#ovarajui ljude oko se)e, dolazi i do junaka, *iju slavu sarkasti*no uspore1uje sa

sjajem stare tave:

QQVto LveliM+ drugo+ lavakom i li%a siva slava+

i li%a mu siva slavakao ono0 stara tava.QQ$B4'

asko svatova i )a)ina nezamisliva je )ez puni D*uturaD, DsusakaD, Ddi&viD i D)ukaraDBC,

puni &lica i zdjela.B

azvidno je, dakle, da stiovi Adajezavaaju selekcionirano u slavonsku

kulturu seosko# stanovanja, tj. prikazujui samo onu njezinu dimenziju koja se o#reuje o

moralna na*ela kransko# &ivljenja. Eli, i u okviru takvi nastojanja, naziru se elementi

koji afirmiraju onu kulturu stanovanja kakvu nam opisuju "iller i 2itterpacer s jedne, te

3ovreti s dru#e strane. "remda je stoljetna vremenska udaljenost izme1u ti dvaju

zapisa, njiovu vjerodostojnost za +oenovu z)ilju opravdava postojanost, odnosno spora

evolucija stam)eni uvjeta. O tome raudel ka&e: D$...' svaka kua se #radi ili o)navlja

prema tradicionalnim modelima. 8u se, vie no dru#dje, osjea sna#a prolosti.D

$raudel, 44B: B/B'

2.2. Moda

+ru#a sastavnica slavonske svakodnevice /. stoljea istra&ena u ovom radu je

moda. "remda se zna*enje mode naj*ee vezuje uz odjeu, moda Dje jednako misao kao

i odijelo, uspjena rije* kao i znak #izdavosti, na*in primanja k stolu, pa&nja kojom se

pe*ati pismo. $...' 2oda je i na*in odanja ali i pozdravljanja. $...' Ona je i nje#a tijela,

BC !z dijalo#a izme1u )ake i mlade majke na )a)inama mo&e se saznati i koje su posude za pijenjeprikladnijeza koju &ivotnu do): N4lada staroj odgovara: 'uturame istom vara+ jer premda mi ustakvasi+ sr%a ee ne ugasi+ dok trideset puta klapne+ elo mi se odma napne: daj mi divuil bukaru+

posestrimu moju staru+ odkudno sam piti vita od negdaC jo goditJ.N $A'B( svatovima si svatko &eli osi#urati do)ro mjesto:

QQmisto sei rakOitipak se kzdilipogOitia d@licepripuCenejo do u ne ikrene.QQ $5/'

A


14/36

lica, kose.D $raudel, 44B: A5' 0 ka&e teoreti*ar svakodnevice raudel. E prosvjetitelj

+oen ima svoje miljenje pa ka&e:

N!aine su+ na+ avoji+odkrit ovik d@ ne stoji

i ne kae gOdne ranenam od gri(a svim adaneN$5'

Ovaj +almatin od mora 6ele)itsko#a, kako je +oen sam se)e nazivao, ovim je

stiovima pokazao da odjea podrazumijeva zatitu od #olotinje i ru&noe tijela koje su

uzrok #rijeu. >ada nije u toj primarnoj funkciji, onda je pokazatelj u prvom redu morala

oso)e koja ju nosi, a zatim i drutveno# polo&aja te odre1ene situacije. BBOtru kritiku

upuuje +oen oolu *ovjeku - (olitomu- koji se di*i odjeom to ju do)i od &ivotinjaBA

$D&ivinske miine i runaD':

N$i odiven tako nisikao vuciili risi+ili srnapla(ovitaili kukaarovita+il stvar koja druga nima+to re svakog truda ima+a to trudnI ti doavi+misli da te jasnI slavii daje ti vridnost %ineto doiva od ivine.N$5'

+a su se u +oenovo vrijeme doista u)ijale divlje &ivotinje radi ko&e, potvr1uje i

djelo Friedrica Silelma von 8au)ea, koji smatra da DYra)ljive zveri nisu )la#oslov

BBOdjea je va&na sastavnica svakodnevno#a &ivota koja, osim to postavlja pro)leme mode i drutveneijerarije, ilustrira i pro)lematiku sirovina, na*ina proizvodnje, cijene kotanja te kulturne nepokretnosti.$raudel, 44B: AAB'BAOva je kritika vrlo suvremena, jer upravo danas )rojni prijatelji &ivotinja i njiove udru#e prosvjeduju

protiv u)ijanja &ivotinja a za potre)e modne industrije. %jetimo se samo prosvjeda protiv 6latkini )undiod risovine $a i +oen spominje risaQ' i kaputia od perja mara)ua, e#zoti*ne i u#ro&ene vrste ptica BCCG.#odine: !ako se 6latka "okos opravdava da ne nosi kaput od leoparda ve od risa te time poru*uje da

postoje &ivotinje koje je opravdano u)ijati z)o# njiova krzna vie od neki dru#i, za)rinjava *injenica daona, unato* mo#unosti oso)no# $altruisti*no#' iz)ora, opravdava noenje krzna i perja u#ro&eni&ivotinjski vrsta. 3eopard, ris, kao i e#zoti*na ptica mara)u, od *ije# je perja kaputi 6latka "okos

promovirala ovo ljeto, na ;!8N%-ovoj $>onvencija o me1unarodnoj tr#ovini u#ro&enim vrstama )iljaka i&ivotinja' su listi visoko u#ro&eni &ivotinjski vrsta, a njiovo je u)ijanje ka&njivo nov*anim, pa izatvorskim kaznama.$preuzeto sa stranice ttp:LL999.prijatelji-zivotinja.rLinde=.r.ppPid[5 '

G
http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=517http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=517


15/36

prirode, ne#o )i i z)o# sto*arstva tre)alo iskoreniti $...' "a ipak lisi*je i vu*je ko&e

donose zemlji mno#o novaca.D $8au)e, 44/: BA'BG

Kadalje, osim divlji, i domae &ivotinje - vol i krava, kad )i u#inule, iskoristile

)i se za do)ivanje odjevno# predmeta, i to o)ue:

Noodvoje $vol i krava 0 op. autorica'pak kad gine+ne igui opet %inejer smEk daju i obuupotle smOti ve0 u ku0u.N$//'

Kasuprot odjei oolo#a $a *ini #a kako smo vidjeli, krzno od vuka, risa, srne,

ku*ke' vrlo su oskudno odjeveni lakomac $slijepi i romi )i mu jo tre)ali poma#ati i

poneto dati'B5i pro&drljivac $jer na njemu nema niti jedne *estite krpe'B.

!zrazito modno osvijeten pokazao se +oen osu1ujui lin%e, i to: kuno#a

starjeinu, mamu i au $uklju*ujui i njiovu djecu' te #ospodu. Kaime, osim poderane i

prljave odjee, autoru nee promaknuti ni nemaran odnos prema odr&avanju i#ijene lica

i tijela, te ure1enju kose:

NKro kapu mu$kunom starjeini 0 op. autorica'peringledare svakoga upav redaL...MDrijana je lQ mu radaW3est+ kad ima trae smrada.

-rat i elo je lQ mu istoWKad je na Cem latno tistoda se rodkva sadit moei narasti svr(u koe+onda tekI lato skHdai tokako pookida.3e lQ kouu estI pereW

BG+anas prijatelji &ivotinja, a neprijatelji krzna, )roj*anim podatcima zorno pokazuju da krzno naj)oljestoji &ivotinjama, jer je apsurdno i nepotre)no na primjer za jedan kaput u)iti C-BG lisica, kao to pokazujesljedea ta)lica:

ZE IN+EK >E"(8 O+"O8NEK OI \!6O8!KIE3isiceC-BG+a)ra-BCakunaBC-ACKutrijeB-AGOposumaAC-GC>une zlaticeGC-C%amuraC-/C2uskatno# miaC-BC6jevericeCC-GCCRin*ileAC-

BCC?ermelina /C-BGC$"odatci preuzeti sa stranicettp:LL999.prijatelji-zivotinja.rLinde=.r.ppPid[AC5 '.

B53akom *ovjek, tj. tvrdi, kako #a jo +oen naziva z)o# nje#ove krtosti, uope ne )rine o odjei: NAodi0a to on nosi+ d@ po svitu tko Cim prosi+ i kasti i i sakati morali mu togod dati+ i voe iuputile slip%e da mu to udile.N $/G'BD( &deri su traWe )lata, L a od pete te do vrata L )a *estite kXpe nijeD $G4'.

5
http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=305http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=305


16/36

6ikad+ dok se ne dodere.Rto 0u re0i od (ainalinog+ to je Cima %inaW;akti+ pete i kolinakau %inu od (aina:

gdi se godi to prokine+kOpati se ve0 ne skinedok se posve ne ravuei kOpe se ne ralue.N$/4-4C'

!nformacije koje do)ivamo iz modno#a profila lijeno# starjeine i majkeBzapravo

su dosta sli*ne u svojoj uopenosti i %rnojdija#nozi: odjea je jednoli*na - poderana i

prljava, majka ima na se)i trulju, ali nema ni koulje ni zapre#a $kraa koulja', lice i

tijelo su joj neoprani, a kosa ra*upanaLne*eljanaLuvaljana.

6rlo malo emo kod +oena saznati o tkaninama, razlikama izme1u muke i&enske odjee, na*inu pranja odjee, njezi tijela, *eljanju kose ili o pravljenju frizure kao

na primjer kod >ani&lieve o&alije. 8ako na primjer u slikovitom #ovoru o oolome

*ovjeku +oen e spomenuti svilu i krpe, a u opisu pro&dora )it e rije*i samo o

krpama.B/Od kakvo# su platna izra1ene krpe0 ne znamo, ali jedno je jasno - nisu od

svile:

QQ$o se+ (oli+ tei velivOsan ale da ne eli:radOtu se krpedile+a ne kom je dosta svileQQ $'

+o vie takvi podataka doi emo posezanjem za putopisom "illera i 2itterpacera te

3ovretievom mono#rafijom o Otoku.

8ako )udimski putopisci )ilje&e: DOdijelo mukaraca se malo razlikuje od odijela

2a1ara, a ljeti je u#lavnom od laneno# platna: koulja im se&e #otovo do koljena, a oko

BNKada lina m@ma sidi+ od toga se ve0 ne stidi to su upi neeani+ to je latna jo od lani+ to odtrue krpe vise+ to se vide gole sise i miina sa sv stranJ kud je trua poderana. >vaane ima upe

kao da su ispod stXpe trua na Coj lani prana ila+ ila kao vrana+ na Coj luga+ pra(a+ lata imaarem pet lopatJ. L...M "rugom ru(u ve0 ni glasa+ osa trune i rapasa+ re aprega i (aine i re

svake krpe ine.N$4'B/( opisu pro&dora u >koru -na#laeno se spominju 0 potr#ana odjea i ru&noa:

QQ > deri su trae lata+a od pete te do vrataa estite kOpe nije+

svit nek mu se golu smije:v@s je odOt+ v@s je ruani k tom joter mnogo duan.QQ $G4'


17/36

)okova je prite#nuta pasom. >ad &ele da se pristalije o)uku, tad odjenu preko koulje

kratak vuneni aljetak ili prsluk, koji je rijetko )ijele, naj*ee tamne i #otovo opaljene

)oje, a o)ru)ljen je crvenim ili plavim ru)om. Kitko ne nosi )rade, dok veinom nose

)rkove.B4 >osu odostra# ve&u i uvijek ju dr&e u redu. Ylavu pokrivaju nekom vrstom

suknene kape koja ima o)lik koso#a stoca ili uplje#a polueliptoida, crvene ili plave

)oje. \enske aljine su isto tako od laneno# platna, osim vuneni kratki pre#a*a, koje su

razli*ite )oje, naj*ee pru#aste, a nose se uvijek po dvije, sprijeda i stra#a, kao da time

&ele nadomjestiti #ornju aljinu.ACYlavu ne samo da pokrivaju ne#o upravo zamataju

platnenim rupcem, tako da im se vidi samo lice.AD $"iller 0 2itterpacer, 445: A4'

Kavedene rije*i ne potvr1uju u cijelosti +oenovi stiovi. ( >koru 55 # Dd

lakomostiopisao je pjesnik podmitljiva suca i nje#ovu rusu radu$kovr*ava, kudravaAB',

a u >koru - # Dd prodrlosti spominje se ijela radaAA, iako su putopisci zapisali danitko ne nosi )radu:

QQA ni suda% pravdu loune da a svog maslonou+samI nek ju togod drugone udOi tako dugodok se maslo sve pokusai otare brada rusadok je sud%u masna rada+jo mu pravda na um pada+

a kad maslo sve propane+pravda na um ve0 ne pane+i tunome maslonoiaman iva to potroi.QQ $ /H ist. autorice'

B4Ki u dru#oj polovici 4. stoljea nije se promijenila moda ure1ivanja )rade i )rkova: D/rkovene )rijeniko. radu )riju svi. 8o se na1e jedan ili dvojica u cilu selu, da ne )i )rijo. Ia mislim, da sad nema niko#a,ko )i )io s )radom.D $3ovreti, 44C: C4' +ru#a*iju sliku pru&a nam 8au)e u svom opisu: D"rost narodsedi na zemlji prekri&eni no#u i puta )radu da mu raste )ez podsecanja. 2e1utim, otmeni ljudi nose samo

pun zavijen )rk $Kneelart', kao #renadiri u Kema*koj.D $8au)e, 44/: 5'AC!ako u 3ovretievoj suvremenosti &enska aljina nije )ila ujedno saivena, ona mu nije nepoznata: D"rije

pedeset #odina nije ni )ilo napose) opleka i skuta, ne#o se je sve skupa zvalo ruinaili koua, a )ilo je

sve ujedno saiveno. Ku kako su se u >rajini, dok je sa)Wa u selu vladala, mlo#e divojke za soldate i maMu#ospodu udavale, #ledale su i na poso i na lipotu.D $3ovreti, 44C: /A 'A8akav platneni ru)ac naziva seavoj, a nose #a &ene: D>osa se ne vidi, samo se na *elu malko opa&a

po*etak stazice: sva je #lava u avoju od *ela do zatiWka. (i se ne vide. Kad uima su ikue, ko skretaMuvrnuta kosa, a i to se samo malo vidi.D $3ovreti, 44C: B'ABije* rusmo&e )iti i atri)ut uz imenice koje zna*e dijelove ljudsko# tijela, pa tako i )rade $usp. =jenik(rvatskoga ili srpskoga jeika, %vezak 54, Za#re), 45A, str. AB/'.AA( svatovima se vesele i starci sa svojim sijedim )radama:

Kad su ve0e s bilom bradom+s negdaCim se die smradomQQ$C'


18/36

"utopisci, ali i +oen, #ovore poneto i o tkaninama, pri *emu se mo#u uo*iti i

pose)nosti muki i &enski odijela. Osnovne su sirovine lan i vuna iz koji se zatim

do)ivaju sukna za pojedine odjevne predmete.AG Svila, kao skuplja tkanina, )ila je

povlastica tek rijetke, imunije #ospode, ka&e +oen: NPitajmo se malo ato: te niste li vi gospoda i tokorse sri0nog rodaW Kamo lago i odi0a+ kamo vama vaa sri0aW $e niste li vi od roda koji sri0u a nos vEda+

tono tanku svilunosi L...MN$45'

( kasnije, 3ovretievo vrijeme, skuplje e tkanine $atlas, svila i somtL)arun' znatno*ee nai spomen, kako u izradi muki odjevni predmeta $ga0e za svetkovine vezene

su svilom, kamiolLaljetak od crno# atlasa, poaLovratnik od plavo# ili crno# atlasa,

svilena maramakoja se nosi pod vratom umjesto poe'A5,tako, jo izra&enije, u &enski

$svilenaplantikapriivena na koulju, opai%Lsvilom vezene koulje,skutipri dnu vezeni

crnom svilom, atlaskinjeLkoulje na kojima su priiveni listii i cvjetii od plavo# atlasa,

ople0akLkraa koulja vezena svilom, svilena ili somtena maramaoko vrata,proslukod

arene svile ili od crno# ili plavo# atlasa, atlaska plava poa, svileni i atlaski

apregoviLkrae koulje,pojas od atlasa ili somta, svilom vezene maramea pokrivanje

#lave, svilenial, viitleLzimski o#rta* od atlasa, atlaske ili somtene undi%e'A.AG6rlo je sli*na situacija i u dru#im europskim zemljama: "( Kjema*koj tako1er, jo u J!J. stoljeu, seljak

je odjeven u platno. $...' ( 8oscani, zemlji koja se smatra )o#atom, seljak se jo u J6!!!. stoljeu odijevaisklju*ivo u tkanine istkane kod kue, tj. u platno od kudjelje ili pola kudjelja pola vuna $ meelane'."$raudel, 44B: AA, AA/'A5On na#laava i kako su mukarci manje zaokupljeni odijevanjem od &ena, po#otovo nakon to se o&ene:D%ramota je, da se o&eMeni lipo opremWaju, jer seWani vele, da su taki Wudi odvie za kolom, a premalo za

poslom.D Osim &enid)e, odijevanje se prila#o1ava i mijenja s o)zirom na: crkvena do)a - razlikuje seveselo do)a od korizme i adventa, jer u adventu i korizmi ne ve&u se svilene marame pod vrat niti se nosetanke opremeH #odinja do)a $u jesen i proljee nosi se tuleLkaputi, zimi uare, ainuLo#rta*,

akireLvrsta la*a, rukavi%e+ ime, a ljeti %ipele ili opan%i' teposlene dane i sve*ane dane $D"oslenimdanom o)la*e isto ruvo, samo loije. Nvo ovako: eir, kouWa, #ae, tkanica, kaji ili emer. Eko poslujute&i poso, ili di se ruvo kaWa: kad drva siku i voze, sviMe koWu, o)la*e la0eiEru.D' $prema 3ovreti, 44C:-A'A%li*no mukarcima i &ene imaju odjeu za razdo)lje Dod )o&ia do poklada u sve*ane daneD $najva&niji jediolatara, zlatom izvezena marama za zavoj', za poslenedane $kouljesvagdaCi%e od konoplje, maloljepe tkane', kad se Dko iskajavaD $konopljene koulje deeari%ei itiari%e, loije tkaneH lanene koulje,koje su malo )olje od konopljeni te odCi%e, lanene ili pamu*ne koulje vezenke', za korizmu $o)la*ekouke s o#ledalcima i koulje vezene pre1icom, a ne kite #lavu kupovnim cvijeem, ne nose poe i

poprsjaLzlatom vezena koulja niti ve&u sve dukate', za advent $odijevaju se kao i u korizmi, samo je ipak

/


19/36

!ako sve #ore navedeno u 3ovretievoj mono#rafiji nije potvr1eno i u +oenovoj

Adaji, ipak nalazimo i poneki odre1eniji podatak. 8ako iz jedno# od mno#o)rojni opisa

)ludnika u >koru 555 # Dd ludnostidoznajemo kako su se nosile muke #ae 0 nisu

imale #umiranu lastiku u pojasu ne#o su se vezale:

QQmuko ne na vezat ga+a (tilo i iti 0a0aQQ$C5'

to se ti*e sami tkanina, mo#lo )i se rei da e skuplje tkanine u dru#oj polovici

4. stoljea )iti pristupa*nije veem )roju stanovnitva, pamuk e se nametnuti kao nova

sirovina, a vuna, konoplja i lan sve vie e i*ezavati iz tekstilne proizvodnje.A% njima

e nestajati i narodno odijelo te tradicionalni na*ini o)rade sirovina $predenje, tkanje i

aranje vuneY8'. Keke od navedeni u 3ovretievo vrijeme tradicionalni na*ina o)rade

sirovina spominje i +oen u svojojAdajikao sastavnicu svakodnevice i to, na primjer,onda kada na)raja neke oso)ine )ludnice ilienurde, kako je jo naziva:

ne na uet jo vretena+a (tila i iti ena

L...Mne napresti+ maCe tkati+a (tila i iti mati.QQ$C'

ili kada zavidna )aka o#ovara lijepo odjevenu kominicu ili koju dru#u lijepu djevojku u

>koru 5- # Dd nenavidosti:

QQ6it jeprelanit je tkala+dal je drutvo no0no ralai s prodajom svoga mesaitresla je mnogo kesa.QQ $B'

$...'

sve malo ljepe' te za ljeto, odnosno zimu $odijelo je isto, samo to se ljeti ne nose zimske rekle, svaki danidu )ose, a #lavu kite nedjeljom pravim cvijeem'. ! dok je kod mukaraca &enid)a prijelomni do#a1aj

poslije koje# sve manje pozornosti pridaju $lijepom' odijevanju, kod &ena je ta prekretnica mno#o kasnije:DEko &ena o&eni sina ili uda ker, nazove se aa, *im stekne unu*e, a onda se odiva jo loije.D $prema3ovreti, 44C: G-/4 'A+ru#dje u /. stoljeu lan i konoplja u#lavnom ostaju u sredinama iz koji su potekli, klizei u smjeruistoka, prema "oljskoj, )alti*kim zemljama, usiji, ali ne izmi*ui Nvropi. Ovi tekstili nisu postali

popularni izvan zapadni zemalja $uklju*ujui Emeriku', ali su ipak u*inili velike uslu#e: plate, stolnoru)lje, intimno ru)lje, vree, )luze, selja*ke la*e, jedra, u&ad, sve je poteklo od jedno# od ovi tekstila iliod o)a. 2e1utim, u Eziji i Emerici, pamuk i je zamijenio )ez milosti, *ak i na jar)olima la1a $...'$raudel, 44B: A5C'A/ojalo se u nekoliko )oja, a sve su do)ivane iz prirodniL)iljni izvora: crvena iz ro0aH crna iz kore

jelovine $joika'H &uta iz travesrpa%, dudove koreili ljuske %rvenoga lukaH plava iz ivita te, da )i se do)ilazelena vuna, potre)no ju je )ilo prvo o)ojati u plavo, a onda staviti u )oju od srp%a, anoveti, ika,dudovekorei %rvenaluka. $prema 3ovreti, 44C: BB-BBB'

4


20/36

QQnit divojka niti enaima igleil vretena+nit a druge posle mare+nego s mesom da paare.QQ$B'

>oji su uzroci i okolnosti to#a procesa $nestajanja tradicionalni na*ina o)radesirovina', saznajemo od 3ovretia, koji ka&e da je jedan od #lavni uzroka - nepostojanje

veliki ku0aLzadru#a i &ivota u rpi, jer otkako su se kue podijelile, pojavili su se pro)lemi

manjka zemljita, kuno# prostora i radne sna#e. %amci uz#ajaju samo toliko ovaca

koliko im je potre)no za do)ivanje minimalne koli*ine vune za najnu&nije u kui, a

ostatak zemlje iskoritavaju za usjeveLranu. Osim to nedostaje slo)odne zemlje za

uz#oj )iljaka koje se koriste za )ojanje vune, &enesami%e nemaju vremena *upati i i

)ojati, pa sve vie daju arerima da im o)ojaju njiovu vunu ili kupovnu vunicu.A4Za

o)radu sirovina nedostajalo je i prostora: za suenje o)ojane vune potre)no je )ilo imati

pose)nu prostoriju, jer z)o# smrada to nije mo#lo )iti u spavaoj so)i, dok su )are u

kojima su se konoplja i lan morali kiseliti, zakupili ri)ari te pod izlikom da se truje ri)a,

za)ranili kiseljenje. Z)o# sve#a navedeno#, kao i *injenice da se mno#o lake o)ra1uje,

pamuk je sve vie zauzimao ulo#u vodee tekstilne )iljke. $usp. 3ovreti, 44C: CA-C4'

!ako je %lavonija /. stoljea oskudijevala skupljim tkaninama, ipak se pronalazio

na*in kako da s onim to se ima osi#ura razlika izme1u svakodnevne i odjee za sve*ane

prilike. ( dokumentiranoj #ra1i nema previe podataka o )ojama koje su prevladavale uodjevnim predmetima. udimski putopisci spominju crvenu, plavu i tamnu $zapaljenu'

)oju. ( +oenovoj seAdajinaj*ee spominje 0arena oja, ma to ona zna*ila $)ludna

je &ena QQnaki0ena i arenaQQ L5L'. !pak, jedna se odre1ena )oja vezuje uz odre1enu

pri#odu 0 crnu )oju namee smrt )liske oso)e. Ovaj se o)i*aj i danas upra&njava uz

rijetke izuzetke.GC;rnu )oju odjee spominje +oen kada #ovori o slavnim precima

oolo#a *ovjeka - spominje i nje#ova ra)ro# )a)u, koji je posjekao mno#o turski #lava

a njiove supru#e $)ule' ra&alostio i zavio u crnoG:A4Zareri su u)rzo nametnuli svoju modu areni )oja, koje su se svidjele narodu te su pomalo po*eleistiskivati stari na*in )ojanja. "rvi koji su privatili novu modu )ila je #ospoda, koja je, ne znajui to jevrijedno, povela se za arenilom. $prema 3ovreti, 44C: CA, C5'GC >ada je preminuo +ino +vornik $.4.BCC/.', nje#ova je o)itelj izrijekom molila da se na saranu nedo!e u crnini, to ni danas nije tako *est slu*aj: rat +ean poru*uje da u skladu s pokojnikovom &eljomljudi na sprovod tre)aju doi odjeveni kao da idu na koncert, jer umjetnik koji je irio veselje nije voliocrninu, suze i tu#u. $o&man, BCC/: /'G Za razliku od +oena, povjesni*ar Iulije >empf u svojoj povijesnoj mono#rafiji o #radu "o&e#i i"o&ekoj &upaniji pie: D8urci nijesu trpjeli, da krani nose aljine iste )oje kao oni, ne#o crne u znak

BC


21/36

QQD+ mnoge ti tune uleini kose da pogulekad svom drugu ili sinuu da ao glavu skinu.D+ mnogu ti aogrnu

u odiuulu crnu+kad raumi tune glasekuda ao 0ordu pase.QQ $5'

Iedna posve dru#a*ija pri#oda 0 pirovanje, nala#ala je neto dru#a*iju &ensku toaletu, jer

mladu je tre)alo o)uti, kosu dotjerati, a lice prekriti maramom:

QQAl dok nisu doli svati+vaa mladu obuvatikiku vaa rapravitii svu krasnu opraviti

i udat se d@ ne srami+vala radit o maramid@ kroa Cu mlada gledai vidit se nikom ne da+a d@ nitko ne ponadeje li majmun il eade.QQ $5B'

O ovom o)i*aju, ali ne tako sarkasti*no, svjedo*i i 8au)e: >ad se mlada udaje tad je

njezina cijela #lava pokrivena )ijelom koprenom koja visi odostra#a niz le1a. $citirano

prema %ran, 445: 4A'

+oen se, dakle, na #otovo svakoj straniciAdajepotvr1uje kao otar kriti*ar, koji

u svom &i#osanju nema milosti ni prema kakvom o)liku esetski te&nji, a samo kienje

smatra nemoralnim *inom. ( &enskom ukraavanju tijela vidjet e neposredan povod

)ludnosti:

NKad se ena lipo kiti+(tila Q neu slina iti+i %vitove kad name0e+(o0e s vidam d@ trepe0e+L...M5 ludna je takva enanaki0ena i arena+jer kada se lipo ara+muko sO%e lake varada ju ui i miluje

ropstva i &alosti. ( protivnoj )i prilici silom potur*ili takovo *eljade tvrdei, da je ono sporazumno s time,jer nosi aljine na tusku.D $>empf, 445: AC'

B


22/36

dok ga udre i otruje. N$5'

to je +oen pod kienjem &ena podrazumijevao, ne znamo to*no, ali )i se prema

sa*uvanim putopisno-etno#rafskim opisima mo#lo pretpostaviti da se ono odnosi na to

kad Dna tijelo navuku crni prsluk )ez rukava, a na no#e vunene *arape razli*iti )oja. Kooso)ito kite #lavu, po#lavito djevojke, koje na #lavi nose crvenu kru&nu partu, vie z)o#

uresa ne#o da njome, umjesto velom, pokriju #lavu. Zna*ajno je kod nji to jako vole

dijeliti i kititi spomenutu crvenu partu, vrat i ui &ivotinjskim zu)ima i mno#o)rojnim

metalnim plo*icama razli*ito# o)lika i )oje, koje vise na vrpci.D $"iller 0 2itterpacer,

445: A4'

Ki 3ovretiu nee promaknuti &enska skr) o ure1ivanjuLeljanukose i nakitu.

Pleteni%aje )ila najpopularnija frizura, a &ene su na #lavu stavljale avoj. >osu se kitilo

raznim cvijeem $smikom, koviem, lipomenom, utim ai%ama, jeseCakom, lipom

katomi dr.', netegom, apinim perjemnekad su se kitile i djevojke i mladii, a poslije

samo mlado&enjin eir, sre)rne ili zlatne ooi0edjevojke su nosile u uima, zatim

prsteCe, kudu na vratu, dukate $kao #lavni nakit' na vratu i prsima, razno)ojno sitno

stakleno zrnje pod vratom, a po dva sitna morskapui0aimala je svaka djevojka $svezana

na plantiki u pre#i)u ruke pod dlanom' i &ena $u kuaru ili dru#dje u tajnosti' radi zatite

od uroka. $usp. 3ovreti, 44C: C-'

Keto od 3ovretievi zapa&anja potvr1uje i Adaja. Opisujui )ludnicu, +oenspominje i popularnu frizuru 0 pletenicu $kiku', optereujui je moralnom didaktikom:

QQensko ne na plesti kiku+a ve0 misli o ovikuQQ$C'

Osim to je krasila &ensku #lavu, kikaje )ila i sla)a to*ka u prepirkama i sva1ama &ena.

8ako je uAdaji)a)i, koja je sve o#ovarala, zaprijetila njezina dr]#a da e je po*upati za

kikui upe)ude li i dalje omalova&avala junatvo ra)ri vitezovaLjunaka:

QQ-iteove kad ti kudi+

naj d@ moje sO%e udid@ ve0 stare nokte pruimi C s tvojom kikomdruim+d@ dokle smo ovde skXpa+podilimo ovo up.QQ$A'

BB


23/36

>ike i *upe su pose)ice stradavale u razmiricama svekrva i snaa $ QQnek svekrva pai

up d@ Ci snaa ne iupa+QQL5GL', zatim )ra*ni dru#ova $QQaka ima u ovika+ a u

ene ima kika, L5L', ili u svatovskoj ja#mi za ranom $QQtu se %riva jo elena+ teke

malI oarena vuku+ tu se jagma ini+ gule kikeiperini.QQLL'.

+a nisu samo &ene svojim kaiperstvom napaarimaizazivale sa)lazan moralista

+oena, potvr1uje i primjer *aua u svatovima, koji, uz svoje prosta*ko ponaanje,

pjesnikov )ijes izaziva i iz#ledom:

N5ndi samI diram kitekoje Cegov kalpak kit[+d@ Cegove tamne inekite togod poaine.=ep od krave i kOmaeon a kalpak svoj atae+

pak i tre0u kitu stee+rep od ku%e to ipeeN$5'

!pak, u raskoi toalete nenadmana je )ila lijena i rasipna #ospoda, koja skoro pa

ne zaostaje za francuskim modnim stilovima /. stoljea - ure1ujui Dkike i per*ineD,

slu#e im posipaju per*in )ranom, to dodatno osiromauje njiove am)areGB:

N3o jeperinranom io+ al je tru( glad uio: aku rana glava nosi+

tru( gladan kru(a prosi+ na glavu se rano me0e+

a u (amar ni mi ne0e.N $4'

ranom napudrani per*ini imali su osim uljepavanja i jednu izrazito prakti*nu namjenu

0 u sva1ama i razmiricama na #ospodarevim proslavama sna#a se dokazivala i

povla*enjem za kosu:

QQ $u se na nos podapira+tu ve0 nije re nemira+dali gosti dignu ukuaperineda se vuku.QQ$G4'

GB rano je i u Francuskoj /. stoljea )ila luksuzna namirnica, to potvr1uju i dva ukaza pariko#"arlamenta iz GC. #odine, koji: Dza)ranjuju da se proizvode dru#e vrste krua osim crno#, dok su mekikru i pecivo za)ranjeni, kao i upotre)a pudera na )azi )rana, o)ilno upotre)ljavana za vlasulje ono#avremena.D $raudel, 44B: A-A/'

BA


24/36

Zavirimo li ispod slojeva vie ili manje raskone toalete te se zapitamo kakva je

)ila oso)na i#ijena seljana i kako su prali odjeu, vie emo u 3ovretievim zapisima

saznati o potonjem. On samo usputno uprijegledu dnevnoga rada i poinka spominje

jutarnje umivanje i *eljanje te ve*ernje pranje no#uGA, dok vie prostora posveuje opisu

luenjaodjee.GG;uile su se muke i &enske koulje, ponjave i krpe za )risanje. Kajprije

se ru)ine nakiseleu rastovim koritimakod )unara i ostave preko noi, a zatim ujutro

operu usaunu $tko #a ima' i sla&u u luni%uu kui. "oslije sla#anja prosije se pepeo na

pepelnjak $#ornju krpu saivenu prema veli*ini lu&nice' i preko nje lijeva se prvo

prokuana pa vrua i onda lu&ena voda. 8aj postupak traje od jutra do kasni

poslijepodnevni sati, a onda se tek sljedei dan ru)lje ispire i sui. $prema 3ovreti,

44C: BCC-BC'

( +oenovoj jeAdajimalo podataka o #ore navedenim pojedinostima vezanimuz oso)nu i#ijenu i odr&avanju odjee, to ne zna*i da i u potpunosti nema. 8ako na

primjer u >koru 5- # Dd nenavidostidoznajemo koliko $ni'su stare ae posveivale

pozornosti oso)noj i#ijeni - ostale su )ez zu)i, ili kako ka&e pjesnik stare )a)e QQnose

ue slaeQQ$A5'. 3ijepi rije*i pjesnik nije imao ni za tek udanu snau, za koju ka&e da

je malo slijepa, lijena i spora, sklona o#ovaranju ali ne i molitvi, spava do ru*ka, a o

pranju i *eljanju ni ne misli:

QQ=ano rani+ malo leijer na ruak dorI pr[i:kad kaikJ veka stane+i Ologa svog ustane+sida k ruku o p? dananiti prana nit eana.QQ$5G'

Ka *eljanje ne misli ni pijani svat, z)o# *e#a mu ra*upan per*in slu&i kao jastuk:

izaupan perinstavi

GAD(mivaju se ili tako, da uzmu vode u usta, pa polivaju po ruku, ili se umivaju iz kake drvene zdile, ili

koritaca. +ikoji idu na )unar na valov, pa se ovdi umivaju. 8o je red, da mla1i starijemu ruke poliva, a *ineto i stariji mla1ima od voWe. 2uki se odma po*eWaju. \enske se *eWaju, kad dospiju. $...' Ko#e peru uvik

prije ve to spavaju, da ne kaWaju kreveta.D $3ovreti, 44C: BBB, BBA'GG!ako nam se na prvi po#led mo&e u*initi kako %lavonci nisu dovoljno pozornosti i vremena posveivalinjezi tijela, po#led na i#ijenske prilike u Nuropi u)la&it e nau kriti*nost: D"rema estif de 3a retonneuu "arizu se #otovo nitko nije kupao i oni koji su to *inili o#rani*avali su se na jedan ili dva puta ljeti, tozna*i u jednoj #odini $//'. ( 3ondonu //C. nije postojalo ni jedno jedino javno kupalite, i mno#okasnije, velika i vrlo lijepa en#leska dama, 3ad7 2ar7 2onta#u, pripovijeda to je od#ovorila jedno# dananekome tko joj je ukazao na sumnjivu *istou njeni ruku: ! to vi nazivate prljavimP to )iste tek rekli davidite moja stopalaQ D $raudel, 44B: A5A'

BG


25/36

da mu nije tvOdo glavi+$5'

+o oso)ne i#ijene ne dr&e ni mladi ni stari. 8ako pri ulazu u novi dom mlada se lju)i s

ukuanima, sa svekrvom i )a)om $)akom' koja se jo nije uspjela ni umiti:

5e indi k ai lieCoj kmeeda olie:QQ$5G'

^

Enaliza mode kao sastavnice svakodnevice /. stoljea u +oenovoj Adaji

pokazala je, dakle, da je pjesnik dotaknuo vie njezini pojavni o)lika, i to uvijek u

kontekstu kritike nekransko# na*ina &ivota, )ez o)zira na to #ovori li o sirovinama od

koji se izra1uju odjevni predmeti $ko&a od &ivotinja' ili o na*inu njiove o)rade $tkanje,

predenje, ivanje', )ez o)zira na to #ovori li o mukom ili &enskom odijelu $#ae,

marama', o frizuri $kika, per*in' ili o oso)noj i#ijeni.

2.". #rana

to se jelo i pilo u %lavoniji +oenova vremena, saznaje se iz Adaje kroz

moralisti*ko #ledite koje u&ivanje u rani u#lavnom promatra u sklopu sve*ani o)i*aja

i osu1uje u smislu kransko# #rijea $pro&drljivosti'. "remda "iller i 2itterpacer,svjedo*ei o #ostolju)ivosti slavonski seljaka, navode tri jela kojim su i po#ostili

domaini: krastavcima, izrezanim na listie, za*injenim paprom i octom, zatim

dimljenom ri)om s malo jue i ranom koja je o)ilje&je to# naroda 0 %i%varomG5,*itajui

Adaju namee se slika kulinarski jednoli*ne %lavonije u kojoj je osnovna preram)ena

namirnica meso i dru#e &ivotinjske prera1evine.G"utopisci su zapisali: ( jelima nema

G5 8o kaasto jelo priremalo se u raznim kom)inacijama: u masti, u mliku, na kravjem maslu, odkukurunog rana+od sirutke, na kajmaku, *esto s jajima kao dodatkom$usp. 3ovreti, 44C: 5/', a mo&e

se promatrati i kao dio stare europske tradicije ranjenja prostim juama i kaama sve do . stoljea:DOne_proste jue i kae, op. autorica` su starije od Nvrope same. Puls Ntruana i stari imljana )io je kaa na

)azi prosa, ali%a, kaa na )azi kro)a, pa *ak i krua. %pominje se i punska ali%a kao raskono jelo u kojedolazi sir, mlijeko i jaja.D $raudel, 44B: A5'

udimski su putopisci ovako opisali pripremanje cicvare: ;icvara se ovako priprema:*etvrtinazdjele naj)olje# vrnja pomijea se sa akom kukuruzno# )rana i to se dr&i na la#anoj vatri. >ad se vidi da

je dovoljno pe*eno, dodaju se tri velike &lice svje&e# sira i dva jaja te je nedu#o poslije mijeanja jelopripremljeno. $"iller 0 2itterpacer, 445: 4'GZapa&anje o oskudnoj i neraznovrsnoj israni %lavonaca nalazimo i kod dru#i slavonski autora iz /.stoljea, kao na primjer kod Iosipa %tipana elkovia, koji u svom djelu Ku0nik $4.'upravo kritizira

B5


26/36

velike raznolikosti. 3jeti se u#lavnom rane povrem i razli*itim jelima od )rana, a zimi

mesom, oso)ito svinjetinom, ali ako ima #lavato# kupusa, seljaci #a velikim dijelom

uzimaju zimi za ranu tako da #a sitno izre&u i ukisele u nje#ovu vlastitom soku. $"iller-

2itterpacer, 445: G5' "osredno se upravo o masnu ruku i maslu $a ne o nekakvoj

ve#etarijanskoj raniQ' doznaje i iz razvedene uspored)e u kojoj pjesnik lakoma *ovjeka

uspore1uje s ku*kom nau*enu masnu ru*ku kojoj se povjerava *uvanje masla:

QQ$ko lakomog pripostavii na Cemu puk ostavi+ini kand@ maja kuku+nauenu masnu rukumetne+ kada kud ilai+nek odkrita maslapaida nos ma%a ne aode

dI maslene prostI kodea kad na Cu straa pane+gleda d@ to ne ostane+dali radi to najOed@ sve dI dna u vrat vre.QQ $/GH istakle autorice'

2e1utim, nije svako meso jednako cijenjeno i nee se ista vrsta mesa nai na

#ospodskom i $sve*anijem' selja*kom stolu.

%vinjsko meso $*esto spominjano u prenesenom zna*enju )ezvrijedno# ljudsko#

tijela', pa makar i u velikoj koli*ini i u mesnoj poslastici - kulenu, kao i svinjskiproizvodi sla)ije kvalitete $salo, slanina i mast', na niskoj su cijeniG iz perspektive

prijekorna pripovjeda*aG/.O*ito je to iz +oenova prijekora upueno# oolomu:

N4esa ajer ima dostate rTd toga vOsan post@W> kulen se tvoj do uiajer vOlo ti auimisle0 d@ je udma %inatOu( kao kod ivinJW

L...M

preram)ene navike sunarodnjaka koji konzumiraju prete&ito kupus i slaninu te dru#u ranu &ivotinjsko#apodrijetla $vie o tome 8atarin, BCC5: 4-G4'.GD( "arizu, 55, svinjetina je, ka&e jedan strani promatra*, uo)i*ajena rana siromani, oni koji suzaista siromani. Eli svaki o)rtnik, svaki tr#ovac ma kako sla) )io, &eli za mrsni dana jesti srnetinu,

jare)ice, kao i )o#ati.D $raudel, 44B: 4/-BCC'G/( >koru - # Dd prodrlosti*itamo izme1u ostalo#a i ove prijekorne stiove:

QQ-oli kulenpripun smrada+neg d@ ralog Cime vlada+ QQ $G'

B


27/36

"al nain%i vele ovo+d@ ni meso sokolovona vagu se ne prodajekom sam sok? %inu daje+a ti %ine od raloga

ne0e imat teQ danoga+dali meso i deina(o0e d@ je tvoja %ina.N $55'

!pak, za veinu %lavonaca /., a i 4. stoljea meso samo po se)i, )ez o)zira o kojoj je

vrsti rije*, predstavljalo je ranu )o#ati,G4 a siromani )i #lad uta&ivali i

divjakiCamaLja)ukama teglogiCama:

Ngladnu svatu divjaki!eu slast iu iglogi!e+a kome je dosta mesa+

na takvi se ruak stresa.N$'

!na*e, ovim plodovima, izme1u ostalo#, ranile su se i svinje: D6elike sviMe u poWu ruju i

vade &iWe od trave, a u umi uz to, kad ve nema &ira, do)iju kukiMa, ili #lo#iMa. $...'

=aCeni%e$sviMe za smok' do)ivaju iz po*etka sla) napoj: malo spirina, u Mima zeWa, ili

salate, krastavaca, ili ja)uka, pa malo je*mena )rana.D $3ovreti, 44C: B'

?rana i &ivina uAdaji osim svoje primarne namjene - ranjenja neko#a, ima i

dru#e funkcije, kao to je na primjer podmiivanje lakomi sudaca:

N3o na(odim lagooekoji vele d@ ne roenit dunosti krivo inekad od nime ivine+il od masla+ il od vina+il od slatki to ainadTr prigrae doneeniil pI sei il pI eni+jer to+ vele+ udi nadui oiaj taj imTdud@ kad iu na pravi%u+

vode vola il kravi%u+vode koCa+ vino vukui pruaju masnu ruku L...MN$/'

G4( odnosu na slavonski prostor potvr1uje to zapa&anje Iosipa 3ovretia, koji tvrdi kako se ljudi $i sirotinjai )o#ati', poto su se kue podijelile, )olje rane, no sirotinja i dalje ne jede meso. $usp. 3ovreti, 44C: /-4' 8akvoj se situaciji o)janjenje i uzrok mo#u tra&iti u opim europskim prilikama od sredine . dosredine 4. stoljea $na alkanu sve do BC. st.', kada se )ilje&i opadanje potronje mesa. $usp. raudel,44B: BCA'

B


28/36

azvidno je, dakle, kako se #ospodu ne miti svinjama i svinjskim proizvodima $izuzevi

mast', ve stokom $volom i kravom', konjem te vinom i slatkim za*inima. ! sama je

#ospoda svjesna skupoe svoje trpeze:

N-aa jesti+ vaa pitii jeine ainiti.

Kod nas jedan ruak stoji+kad se gost mnogI roji+vie nego kod seanaa godinu stoji dana+a sopru o nije naunosit na Cu prostu kau+dal jestvine iaranekao mnogo laga stane.-oda piti vOlo udi

kad su vOsna roda udivino vaa doro pitii Cim sO%e pokripitii pomo0i tunu vouda ju misli maCe kou.N $//'

Kasuprot pro)rane #ospodske trpeze stoji dru#a*iji, prosti $ili )i )ilo )olje rei prosta*ki

na)acaniQ' pu*ki svatovski ru*ak: ovce, koze, #oveda, krmci, jarci, &drje)ad, skotne

krma*e, pa i pe*ena ku*ka $QQistom kucagdigod skikne pak peena k ruku nikneQQ

1\\', a svemu tre)a dodati i QQsmOlu oruQQ $C' koju #ra)e djedovi i )ake, kola*e

$QQ6eg daj+ prijo+ te kolae+ jer sva ku0a gladna plae+QQLBL'.

2o&e se primijetiti kako se uz #ospodske preram)ene navike ve&e i upotre)a

za*ina, kojima, iako "iller i 2itterpacer spominju sitno tucane orae, ne nalazimo

spomena kad je rije* o pripremi pu*ki jestvina. +a za*ini puku nisu )ili uo)i*ajena

namirnica potvr1uje i )iljeka Edama Filipovia u knjizi =agovor priprosti iliti vrtlar s

povrtaljem se ragovara $/BB', u kojoj je zapisano: Kopar+ pinat+ jaui%e+ perin i

%eler samo gospoda+ a na prosti narod po seli ne triuje te elkovievi savjeti u

Ku0niku. $usp. 8atarin, BCC5: B4'

3udou +oen smatra rasko #ospodske sofre:

NL...M kad nekoji poglavariine init skupe stvarida im sopra srerom sjajei d@ mOtvim slavu daje

B/


29/36

koji irom pod oedomnaloeni lee redom:guske+ patke i koli0e+pure+ jaC%e i teli0e+raliite vOste ti%e+

goluove+ jarei%e+ead+ sOne i jeline+i divjake i planine+i kOndiju sve viradi+o em mnogi lova% radi+slavnI u gro d@ odpravekad C u svoj tOu( sprave.N$5C'

me1utim, ne i #rijeom:

NAl 0u prostit ja gospodida im ukor ne nakodi.N $5'

Yrije su zato ona djela NL...M kad se ini ast rTd toga da se dere re raloga.N

$5', dakle, o)ilne #oz)e i neumjerena *aenja u sklopu o)i*aja kao to su: svatovi,

)a)ine, poduje te pri#odom okupljanja puka na pazarima i sa)orima $crkvenim

#odovima i protenjima'.

". $aklju%no & stanovanje (oda )rana

( radu su istra&ene tri sastavnice slavonske svakodnevice /. stoljea 0

stanovanje, moda i rana. Kjiova nazo*nost u pojedinim >korimaostvaruje slikovito i

&ivo pripovijedanje, i o)rnuto, njiovom odsutnou stiovima dominira moraliziranje i

didakti*nost $kao npr. u >koru -5 # Dd srditosti'. !stra&ene sastavnice vrlo zorno mo#u

prikazati, kao to je analiza i pokazala, imovinsko stanje ljudi, odnosno njiovo

$ne'siromatvo. 8ako, na primjer, +oen za la&ljivo#, lijeno# i oolo# *ovjeka, a to onda

zna*i za - siromano#a *ovjeka, na#laava to sve nema:QQ"rv%a nejma+ na+ kod ku0e+Kru(a+ ru(a+ ni ou0e.QQ $/'

iz *e#a proizlazi da su upravo ovdje tri istra&ene sastavnice svakodnevno#a &ivota

nezao)ilazni pokazatelji socijalno# stanja %lavonaca dru#e polovice /. stoljea.

B4


30/36

Kasuprot ovako opisanu siromatvu istim je sastavnicama opisano i )o#atstvo:

kua je prostranija i potre)no je vie pokustva, odjea je skuplja $jer o)i*nu vunu

zamjenjuje i svila5C', jela su iza)rana a vino je o)avezno. "odmitljiva lakoma su*eva &ena

ovako opisuje svoje #ospodstvo:

QQjer gospodin tko se roji+gospodstvo ga mnogI stoji:odi0a se (o0e liparTd gospodskog svakog kipapoku0stva je trie dostii nas rTdi i rTd gosti.

$...'-aa jesti+ vaa pitii jeine ainiti.QQ$//'

Ostaje upitno koliko je +oen, koji si je namijenio ulo#u u*itelja $jer ka&e: QQAllakomog kada uim+ stra( me da se aman muimQQL4L', u tom poslu )io uspjean, jer u

odnosu na tri istra&ene sastavnice svakodnevice, izrekao je samo kritiku $ QQ4ajka vele

0er%u kara+ a snai%i prigovara: tako i ja ve0e korim+ al i maCim to govorimQQ L4L'.

>rajnje o)esra)rujue zvu*e stiovi kojima na#laava, i to vie puta, da su *ak i 8urci

krjeposniji od sami krana:

QQ$ko se indi tog ne stidiod kOstjana kada vidid@ isto0e kripost latekod $uraka koja %vateWQQ$C/'

( opisu nematerijalno#a pojma 0 #rijea 0 +oen je *esto puta pose#nuo za

materijalnim sastavnicama iz svakodnevno# &ivota. "ri tome je, s jedne strane, opis

stvarno# &ivota %lavonaca dru#e polovice /. stoljea posljedica njiova &ivljenja u

#rijeu, a s dru#e strane, %lavon*eva je svakodnevica metafora #rijea. 8ako, na primjer,

+oen u #ovoru o #rijesima *esto koristi metonimiju, spretno iz)je#avajui ponavljanja.

5C>ada #ovori o pastiru koji *uva stado, +oen ne spominje ni ainjene jeineni svilu, ne#o samo mlikoi runo $vunu':

QQ9oan koji ov%e pase+ato rigu ume na seda od mlikai od runa+

postane mu ku0a puna+a ne samo da kod stada

snig i kia a vrat pada.QQ$/4H istakle autorice'

AC


31/36

Yovorei o #ospodi koja su pripremala )o#ate #oz)e, ka&e tako da i je ogata sopra

$trpeze' odvela na prosja*ki tap:

QQ goli ie s@d s tOu(oma odi0om i a kru(om+

koje negda oilatopo(oae gost jato+dok C soprane poroii uotvo ne pridoi+QQ$5'

;ilj je takva postupka 0 zorno predo*avanje #rijea 0 ostvaren.

( opisivanju i osu1ivanju #rijea +oen je *esto pokazao svoju sklonost prema

pretjerivanju, naravno, iz moralnodidakti*ki po)uda, jer je )io uvjeren da su nje#ove

rije*i QQmelim koji liiQQ$BBG' i da e upravo one pridonijeti po)oljanju svakodnevno#

&ivota %lavonije /. stoljea. Z)o# to#a ovdje uo*ena svakodnevica $*itaj: dokumentjedno#a vremenaQ', iako se u veini slu*ajeva podudara s putopisnim i etnolokim

zapisima "illera, 2itterpacera i 3ovretia, ipak )i u nekim pojedinostima tre)ala)iti

oprezno percipirana i dovedena u kontekst pjesni*ke slo)ode, utjecaja odre1eni

knji&evni tradicija ili jednostavno u kontekst nu&nosti koje nala&e odre1eni metar. 8ako,

na primjer, na pjesnik uporno pie da su mukarci nosili )radu, dok dru#i izvori tvrde

suprotnoH zatim u opisu mukaraca i njiovi oojaka $koji su imali ulo#u sli*nu

*arapama' pretjeruje i ka&e da je na njima vie smradno# )lata ne#oli u jednoj staji 5, dok

)udimski putopisci upravo vale o)ojke slavonski mladia z)o# marljivosti i spretnosti

kojom i izra1uju5BH u opisu &ene, nadalje, +oen na#laava lijenost i ne)ri#u za kuu, a

"iller i 2itterpacer misle da ni#dje nisu &ene marljivije ne#o u %lavoniji. Ier osim to#a

to i mu&evi zovu da im poma&u u poljskim poslovima i to upravljaju kuom i

5>orei ljen*inu +oen ka&e:QQ-ie ima ilog jataneg u tali smradnog lata:na stotine i (iadetog obojakjedan d@de+

a ueti gorCe kOpegOnuo i gada (Ope+da se moe sviCsko jatonaruiti oilato.QQ$4C'

5B"iller i 2itterpacer promatraju nedaleko od izvora 6eli*anke slavonske mladie koji si sre1uju o)ojke:>ad su pristupili )li&e, jedan je u nazuvcima, a dru#i u vunenim o)ojcima uz koje *esto ve&u trake slo&eneu pojas, kao to je o)i*aj ti ljudi, vidjeli smo da pletu. Kismo znali da li da se vie divimo marljivosti ilispretnosti mladia. %vatili smo da pastirima u ovim krajevima ne pro1e ni jedan dan )ez ru*no# rada, to

pokazuje sposo)nost ovo# naroda. $...' ! ne stide se, kada nemaju dru#o# posla, plesti *arape i rukavice odvune. $"iller-2itterpacer, 445: 44, G5'

A


32/36

porodicom, one skr)e i za svu vunenu i lanenu odjeu. Zato uz )ilo koji posao jo predu,

marljivo koriste vrijeme koje im preostaje od dru#i poslova da )i isplele svu pre1u.

$"iller-2itterpacer, 445: G'H interijer slavonske kue +oen opisuje kao prljav, troan

i pun smrada, dok putopisci ka&u suprotno $Iedini ures unutranjosti so)a je *istoa, o

kojoj svi jednako skr)e. L"iller-2itterpacer, 445: GL'H zatim tvrdi da se %unce vrti

oko Zemlje5A, a ve se u nje#ovo vrijeme znalo da je o)rnutoH ...

+oenova Adaja opisuje svakodnevicu #rjene %lavonije, ali naturalisti*ki

preuveli*avajui njezine pojavne o)like.

Osim promatranja stvarnosti u +oenovu je tekstu zamjetan i tra# domae

knji&evne tradicije $uo)i*ajeni stalni epiteti iz usmene knji&evnosti 0 rusa rada,

odnosno njezin ritam i leksik: QQStoji tutaC+ stoji jeka+ stoji klopot+ stoji veka+QQLL', ali

i marulievsko# kuinjsko# umora i komike iz Poklada i Korime. 8ako )lijedi tra#ratni kuinjski rekvizita potvr1uju +oenovi stiovi:

''"ato zdiliekiva+vojsku ad@ aliva+od unita da nainismradno lato u miini.QQ$5'

Zatim, neto od nakaznosti 6etranovievaPiligrinanalazimo u opisu pro&dora, *iji #rije

+oen vizalizira i)ridnom &ivotinjom5G koja ima: pasju #lavu, lavlji rep, #rlo od

krm*eta, tr)u od #ove*eta, kozje ro#ove i no#e od risa:

6u paite sad+ prodori]iste lQ mogli iti gorid@ je na vampasja glavai a vami rep od lava+d@ jeglovam kmeta+da je tbuh goveeta+

5A+oen o %uncu, koje sve o)asjava i #rije ka&e:QQi letiti ne pristaneokI eme sve irined@ odsvakud Cu asine

i toplinu da joj dodapotriitu r@di roda.QQ$BAC-BA'5G\ivotinje - (iridinastaju spajanjem oso)ina razni vrsta &ivotinja, &ivotinja i dru#i prirodni pojava,odnosno &ivotinja i *ovjeka. 8e&nja za stvaranjem takvi matoviti( kreatura L fantasti*ni &ivotinja L

proizlazi iz &elje da se zadovolji mata, zanimanje za neo)i*no i potre)a za o)janjenjem i sim)olizacijomprirodni i ljudski stanja, opasnosti i nadanja, poroka i vrlina.! ma koliko u njima )ila na#laena animalnasvojstva, ona su uvijek vie ili manje antropomorfna, tj. metamorfoze ili metafore ljudski ponaanja,osjeaja, misli i #ovora. $prema 6iskovi, 44: CG'

AB


33/36

d@ nosite kozje rogei utoga risa nogeWQQ$'

Ka kraju recimo - +oen u Adaji sedmoglavojvi*e, kori, pretjeruje, pa i vrije1a

%lavonce i njiov na*in &ivljenja svakodnevlja, jer u isto vrijeme )udimski putopisci

misle da se %lavonci nepravedno prekoravaju da vole )esposlicu i da im je posao

mrzak. $"iller-2itterpacer, 445: G4'

>onzultacijom literature kulturoloko# i etno#rafsko# karaktera +oenovi

suvremenika $kao i oni malo mla1i' te uspored)om njiovo# vi1enja materijalni i

duovni manifestacija u %lavoniji s literariziranim tekstom Adaje mo&e se utvrditi

komunikacija izme1u povijesno#a i epsko#a svijeta. (ostalom, to je spoznaja koju nam

su#erira i knji&evnopovijesna literatura. 2e1utim, o +oenu i nje#ovoj Adajipisalo se

u#lavnom kao izvoru en%iklopedijskoga $#eo#rafsko#, etno#rafsko#, zooloko# i)otani*ko#' znanja o %lavoniji /. stoljea ili kao o naj%rnjem dokumentuo *ovjeku i

&ivotu u rvatskoj osamnaestostoljetnoj knji&evnosti $v. "ei, 4/G: , C', a )ez da se

ta dokumentarnost pomnije provjeravala, uspore1ivala i o)janjavala s neknji&evnom

$etno#rafskom i povijesnom' #ra1om.

!ako je neupitno da se sadr&ajno povijesni i epski svijet me1uso)no podudaraju i

nadopunjuju, svakodnevica se uAdaji ipak naj*ee zavaa motivski selekcionirano i

reducirano, kroz prizmu moralno#a i didakti*ko# svjetonazora. "ri i*itavanju stiova

Adajepotre)no je osvijestiti i stilski sustav )aroka $aroknog naturalimaQ' kojim autor

kritizira poslijetursku rasputeni%u i nesretni%u0 %lavoniju. (pravo ta svjetonazorska i

stilska razina uvjetuju i o)likuju autorov nemilosrdan odnos prema #rijeu, tj. prema

svakodnevici zavaenoj %lavon*evom #renom prirodom. %to#a i dokumentarnost epa

tre)a svaati i razumijevati uvjetno, s o)zirom na +oenovu metodu preuveli*avanja

ne#ativni manifestacija svakodnevno#a *iji je cilj upuivanje ne)eskim, vje*nim

vrijednostima.

*+vori i literatura

AA


34/36

artoli, Zvonimir, 4/. Sadrajne paralele imeu -ida "oena i 3urja !adeli0a+u:,ornik radova o -idu "oenu i /lau $adijanovi0u, IEZ( 0 ;entar za znanstveni radOsijek, Osijek.

la&ek, "avle, 4/.,emlja u djelu -ida "oena, u: ,ornik radova o -idu "oenu i

/lau $adijanovi0u, IEZ( 0 ;entar za znanstveni rad Osijek, Osijek.o#ii, afo, 4G.Knjievnost prosvjetiteljstva, u: Frani*evi, 2arin 0 velec, Franjo -o#ii, afo, 4G. "ovijest rvatske knji&evnosti, >nji#a A, 3i)er, Za#re).

o#ii, afo, 4/.6eka oiljeja stila -ida "oena, u:,ornik radova o -idu "oenui /lau $adijanovi0u, IEZ( 0 ;entar za znanstveni rad Osijek, Osijek.

o#ii, afo, 4/. -rijeme ralika i suprotnosti: jedan pogled na (rvatsku knjievnost18. stolje0a+u:$ragovima stari(, >nji&evni kru#, %plit.

raudel, Fernand, 44B. Strukture svakidanji%e. 4aterijalna %ivilia%ija+ ekonomija ikapitaliam od


35/36

2uli, Iuraj, BCCB.=egule roditelov i druge( staree( i =egule dvorjanstva _Kajstarijirvatski )onton`. Za tisak priredio, tekst transkri)irao, rje*nik sastavio i po#ovor napisaoElojz Iem)ri, >ajkaviana, i)lioteka >in* ose)ujni, >nji#a , Za#re).

"auek 0 a&dar, %nje&ana, 445.Putopis 4at(iasa Pillera i ;judevita 4itterpa%(era po

Slavoniji i Poekoj upaniji i 178Y. godine+ u: +ani varsko# kazalita B 0 ?rvatskaknji&evnost /. stoljea: tematski i &anrovski aspekti, >nji&evni kru#, Za#re) - %plit.

"ei, 2atko, 4/./arokni naturaliam -ida "oena, u:,ornik radova o -idu "oenu i/lau $adijanovi0u, IEZ( 0 ;entar za znanstveni rad Osijek, Osijek.

"ei, 2atko, 4/G. Slavonija # knjievnost, 2ala teorijska )i)lioteka, Za#re).

"iller, 2atija 0 2itterpacer, 3judevit, 445.Putovanje po Poekoj upaniji u Slavonijikoje su u mjese%u lipnju i srpnju 1782. godine podueli sve0eni%i 4atija Piller+ proesorprirodopisa+ i ;judevit 4itterpa%(er+ proesor poljoprivrede na Kraljevskom sveuilitu u

/udimu+ s latinsko# preveo i priredio %tjepan %ran, 2atica rvatska "o&e#a 0 "ovijesniariv u Osijeku, Osijek.

=jenik (rvatskoga ili srpskoga jeika, %vezak 54, Za#re), 45A.

o&man, >lara, BCC/.,adnji mjese% io nam je najljepi, Iutarnji list od 4. rujna BCC/.

%ran, %tjepan, 445.Pogovor, u knjizi:Putovanje po Poekoj upaniji u Slavoniji kojesu u mjese%u lipnju i srpnju 1782. godine podueli sve0eni%i 4atija Piller+ proesorprirodopisa+ i ;judevit 4itterpa%(er+ proesor poljoprivrede na Kraljevskom sveuilitu u/udimu+ s latinsko# preveo i priredio %tjepan %ran, 2atica rvatska "o&e#a 0 "ovijesniariv u Osijeku, Osijek.

va#elj, +ionizije, 45. Slavonske knjievne komunika%ije: ogledi i kritike o udjeluSlavonije i /aranje u (rvatskoj knjievnosti, i)lioteka 6NZ, Osijek.

va#elj, +ionizije, 4/. Prilog -ida "oena epistolarnom (umoru i satiri stareSlavonije, u: ,ornik radova o -idu "oenu i /lau $adijanovi0u, IEZ( 0 ;entar zaznanstveni rad Osijek, Osijek.

8atarin, 2ilovan, BCC5. D8rpezarijske sve*anosti u slavonskoj knji&evnosti /. stoljeaD,u: +ani varsko# kazalita 0 !#ra i sve*anost u rvatskoj knji&evnosti i kazalitu, knji#aA, ?EZ( 0 >nji&evni kru#, Za#re) 0 %plit.

8au)e, Friedric Silelm von, 44/.5storijski i geograski opis Kraljevine Slavonije i-ojvodstva i Srema: kako s oirom na nji(ove prirodne osoine tako i na nji(ovosadanje ustrojstvo i novo ureenje u %rkvenim+ graanskim i vojnim stvarima: isopstvenog posmatranja i apaanja uinjeni( u samoj emlji L1777+ 1778M, preveo snema*ko# oko "etrovi, 2atica srpska, Kovi %ad.

A5


36/36

6iskovi, Kikola, 44. ivotinja i ovjek: Prilog kulturnoj oologiji, >nji&evni kru#,%plit, 44.

ttp:LL999.prijatelji-zivotinja.rLinde=.r.ppPid[5

ttp:LL999.prijatelji-zivotinja.rLinde=.r.ppPid[AC5
http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=517http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=517http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=305http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=517http://www.prijatelji-zivotinja.hr/index.hr.php?id=305

svakodnevica u aždaji.doc

Documents