sve naopako, a svi ispravni · njemu je peko, osim svog prezimena nikolić, bio nazivan i...

SVE NAOPAKO,

A SVI ISPRAVNI

Dr Bogoljub Bajić

Dr Bogoljub Bajić

SVE NAOPAKO, A SVI ISPRAVNI-Ab experto analiza-

April 2017. godine

SADRŽAJ

1. UVODNE NAPOMENE 12. KRALJNIKOLAIMOJKOVAČKABITKA 23. SVOJATANJENJEGOŠA 114. ,,EVROPSKAIEVROATLANSKA"NEZAVISNACRNAGORA 154.1. KATASTROFALNOSTANJEUOBLASTIJAVNIHNABAVKI 164.1.1. Skandalozno ukidanje registracione naljepnice 174.1.2. Skandalozno poništavanje presude Upravnog suda 214.1.3. Nagrade i procesuiranja 224.1.4. Nekvalitetna izgradnja regionalnog vodovoda 244.1.5. Ab absurdo načinpočetkaizgradnjeautoputa 24

4.2. KATASTROFALNISTEČAJIIPRIVATIZACIJE 25

4.2.1. Stečajiprivatizacija,,Metalca"uNikšiću 264.2.2. Stečajiuništavanje,,RadojaDakića"uPodgorici 264.2.3. StečajiprivatizacijaKombinataaluminijumauPodgorici 284.2.4. StečajiprivatizacijaŽeljezareNikšić 304.2.5. Stečaj,privatizacijaiuništavanjeFabrikeelektrodau Plužinama 324.3. KATASTROFALNOŠKOLSTVO 334.4. OSTRATEGIJIRAZVOJATURIZMADO2020.GODINE 354.4.1. Ekonomskiuticajiturizmanaprivredu 374.4.1.1. Uticajturizmanabrutodomaćiproizvod(BDP) 374.4.1.2. Uticajturizmanaplatnibilans 384.4.1.3. Uticajturizmanazapošljenost 384.4.2. Zaključakostrategijirazvojaturizmado2020.god. 39

4.5. ODGOVORNITURIZAMKAOŠANSA 445. KUDAIKAKODALJE 455.1. ČLANSTVOUNATO 485.2. PRISTUPANJEEVROPSKOJUNIJI 516. ZAKLJUČCI 526.1. Kadrovska katastrofa 526.2. DemokratijauCrnojGori 536.3. VladavinapravauCrnojGori 546.4. CrnaGorakaoekološkadržava 556.5. CrnaGorakaodržavasocijalnepravde 55

7. SUMIRANO 55

Ova ab experto analiza zasnovana je na ličnomiskustvu. Zaključivanje je induktivno na osnovu

prikupljanja, obrade i procjene empirijskih činjenica.Analiza je isključivo naučna, bez i najmanje političke, odnosno

stranačke obojenosti. Ja sam isključivo naučni radnik koji senikada nije bavio politikom.

Analiza je namijenjenau prvom redu onima koji su se

odavno u hijerarhiji popeli iznadgranice svojih sposobnosti i tu na

svojim radnim mjestima udobno i bezbrižnospavaju ,,kao sveznajući”. Nadam se da će ih bar

opomenuti da konačno razmisle o katastrofalnimposljedicama takvog njihovog višegodišnjeg,,napornog rada” po državu Crnu Goru i njen narod.

Takođe se nadam da će ona bar malo pomoćimladim perspektivnim kadrovima koji suodabrali put know how znanja i iskustva kao svoj

per aspera put u životu.

- 1 -

Sve naopako, a svi ispravni Dr Bogoljub Bajić

SVE NAOPAKO, A SVI ISPRAVNI -Ab experto analiza-

1. UVODNE NAPOMENE

Odlučivanjejebitplaniranjaživotajedinke,integritetaporodice,stabilnostidržaveiuslovaživotanjenihgrađana.Odluka,kaorezultatodlučivanja,predstavljaodabirnekogsmjeradjelovanjaizmeđuvišealternativakojidovodidoželjenogcilja.

Odlučivanjejeveomaodgovoranitežakposao,jerdonošenjeodluka,poredostalog,zasobomnosiinačinnjihovogprovođenja,odnosnorealizovanja.Priodlučivanjuseuglavnomdonosesljedećetrivrsteodluka:

Strategijske;

Taktičkei

Operativne.

Najzahtjevnijeinajodgovornijesustrategijske,potomslijedetaktičke,patekondaoperativneodluke

Samoseodlukekojesuzasnovanenaempirijskimčinjenicama,tj.naknowhowznanjuiisku-stvu,mogunaadekvatannačinprovestiitakodoćidoželjenogcilja.

OvdjećebitigovoraokonkretnimprimjerimadonošenjalošihodlukaioposljedicamanjihovogprovođenjauraznimoblastimadjelatnostiuCrnojGori.

Svakičovjekjeonoštoneprestanočiniuživotu.Osvakomčovjekunajvjerodostojnijegovorenjegovadjela,kojaonostavljaizasebe,auskladusakojimaontrebadapričaiponašase.Svakapričakojanijeuskladusaučinjenimdjelimajepraznapriča,jersemogumjeritisamopostignutirezultati.Naistinačinsemorajudavatiocjeneioonimakojirukovodedržavom,tj.naosnovudjela,kaoempirijskihčinjenica,kojaoniostavljajuizasebe.

Dabihbiopotpunojasan,navešćujednumudruizrekukineskogfilozofaisocijalnogreformato-raKonfučija,čijijeetičkisistemvrijednostibiotemeljkineskedržavnostiisocijalnemisli:

Mudriljudičinedjelaprijepriče,anakontogagovoreuskladusanjima.

RadiseoizuzetnoodgovornojabexpertoanalizipostignutihrezultatauCrnojGoriuraznimobla-stimadjelatnostiuvremenskomperioduod1990.godinedodanas.

Ovaabexperto analiza zasnovana je na ličnom iskustvu. Zaključivanje je induktivnonaosnovuprikupljanja,obradeiprocjeneempirijskihčinjenica.Analizajeisključivonaučna,bezinajmanjepolitičke,odnosnostranačkeobojenosti.Jasamisključivonaučniradnikkojisenikadanijebaviopolitikom.

Iznosićukaočinjeniceposljediceprovođenjadonešenihlošihodlukaiizvoditizaključkenaosnovutihčinjenica.Naukaioportunizamnemogunikakoskupaegzistirati,jerjenaukaborbamišljenjaijavnoiznošenjesvojihstavova,aneprilagođavanjesituacijibeziznošenjasvojihstavova.Dakle,ovojeiskljućivoabexpertoanalizasastanovištaknowhowznanjaiiskustva.

CrnaGorajesvojuprvunezavisnostdobilazavrijemevladavinekraljaNikole.KneževinaCrnaGorajenaBerlinskomKongresuiz1878.godinepriznataza27.nezavisnudržavusvijeta,posliječegajeuslijedioperiodzlatnogdobaukneževini,kojijetrajaodecenijama.SvojunezavisnostizgubilajekapitulacijomuprvomsvjetskomratuposlijeMojkovačkebitke21.januara1916.godine.

Nareferendumu,kojijeodržandana21.maja2006.godine,građanisuseizjasnilizanezavisnostCrneGoreitakojeonaponovopostalasamostalnadržavasapunimmeđunarodno-pravnimsubjektivite-tom.

OvanovasamostalnaCrnaGorapouređenjumimnogoličinaonuCrnuGorukojujestvoriokraljNikoladonošenjemUstavaiz1905.godine.

- 2 -


ZbogtogamoramdasevratimunazaduistorijuikrenemodkraljaNikole,obuhvatajućiisudbo-nosnuMojkovačkubitku,poslijekojejetadašnjanezavisnaCrnaGorakapitulirala,apotominestalakaodržava.Međutim,okoMojkovačkebitkeionogaštoseuCrnojGoridogodiloposlijenjeisadasežestokolomekopljauCrnojGoriinarelacijiCrnaGora-Srbija.Zaraćenestranenikakodasepomire,tj.nađukom-promisnorješenjeuinteresuCrneGoreinjenognaroda.SadašnjiraskolucrnogorskomnarodunijeništamanjinegoonajposlijeMojkovačkebitke,aposljedicetograskolasuvišestrukepoCrnuGoruinjennarod,posebno kada se radi o donošenju adekvatnih odluka u pogledu strategiijskih pravaca razvoja.

2. KRALJNIKOLAIMOJKOVAČKABITKA

KnezNikolaIPetrovićNjegoš(1842.-1921.god.)jerođenuNjegušima,ukućidinastijePetrović.Odmalihnogujenaučioborilačkevještineiatletiku.ProveojediosvogdjetinjstvakodsvojeujneDarinkePetrovićKustićuTrstu.Francuskakulturajebilanjenastruka,pajeposlalamladognasljednikacrnogorskihvladikaikneževauPariz,zajednosakraljemSrbijeMilanomObrenovićem.Nasljednikcrnogorskogprijestola,kaopatriotskiBrđanin,nijebiozainteresovanzafrancuskukulturuiumjetnostijedvaječekaodasevratiusvojudomovinu,KneževinuCrnuGoru.Stupiojenaprijesto13.avgusta1860.godine,kadajenaslijedioknezaDanilaIIPetrovićadokjejošbiouParizu,nakonizvršenogatentatanaknezaDanilaII.

Unovembru1860.godine,oženiojeMilenu,kćerkuvojvodePetraVukotića.

NikolaIPetrovićNjegošjeimaošestkćerkiisveihjeudaoupoznateevropskedinastije.Njegovonajstarijedijete,Zorka,udalasezakraljaSrbijePetraKarađorđevića.PrincezeAnastazija iMilicasuseudalezaruskenadvojvodeNikoluNikolajevićaiPetraNikolajevićaizdinastijeRomanov.PrincezaStanaseudalazavojvoduJohanaodLojhtenberga.PrincezaJelenajepostalakraljicaItalijeJelena,ženakraljaEmanuelaViktorijaIII.Jedanodtrojicenjegovihsinova,princDaniloseoženio27.jula1899.god.vojvotkinjomMilicomodMeklenbur-Štrelica.OvibrakovisumnogodoprinijelipoboljšanjumeđunarodnogpoložajaCrneGore,akraljNikolajezapamćenikaozetEvrope.

Svedo1900.godinevodiojemudrupolitikuiutomperiodujeznatnopodigaomeđunarodniugledCrneGore.

Zavrijemesrpsko-turskihratova1876.-1878.godine,ulaziurat1876.god.protivOsmanlijskogcarstvazajednosaSrbijom,ukomejepokazaovojničkitalenatispremnostCrneGore.Nakonkratkogmirau1877.godini,stupaunovirat1877.-1878.god.,ukojimasucrnogorskesnage,podržanetrupamaizSrbije,uspjeledazauzmuNikšić,BariUlcinj.TeritorijaKneževineCrneGorejeznatnoproširena,aidobilajeizlaznaJadranskomore.RatovejeKnezNikolaopravdaokaoosvetuzaKosovskubitkuiz1389.godine.

NaBerlinskomkongresuiz1878.godine,KneževinaCrnaGorajepriznataza27.nezavisnudržavusvijeta.

Uslijedio jeperiodzlatnogdobaukneževinikoji jetrajaodecenijama.KnezNikola1883.godineposjećujeOsmanlijskogsultanauciljuizmirenjaKneževineCrneGoreiOsmanlijskogcarstva.Odtadasucrnogorsko-osmanlijskiodnosimirni.

Godine1896.održava svečanoobilježavanje200-godišnjice vladavinedinastijePetrović.Godine1897.izbiojegrčko-turskirat.KnezNikolaostajepostraniimudroposmatrazbivanjedogađajanasceni.

Maja1898.godine.NikolaposjećujebritanskukraljicuViktorijuuWinsdorskomzamku.

Od1900.god.knezNikolapočinjedasenazivakraljemipočinjedaseponašakaopravimonarhsaneograničenomvlašću,odnosno,savremenijerečeno,kaodiktatorupogleduodnosapremasvomnarodu,naročitopremauglednijimiučenijimljudima.

Vrlobrzodolazidonezadovoljstvanaroda,kojesestalnopovećavalo.Uslijedili subrojnipritiscinaroda,kojijetražiovećuslobodu,paKraljtobožepočinjedapopušta.

Godine1905. kraljNikola stvaraprviUstavCrneGore.PougledunauređenjaZapadneEvrope,Ustav je tobožodredio iosiguraosloboduštampe ikriminalnezakone.Formalno-pravnoposmatrano,stvoriojeustavnumonarhiju,astvarnoposmatrano,vlastkraljajeostalaneograničena,nasljednaibezikakveodgovornosti.Drugimriječima,nijedošlodotransformacijeklasičnemonarhijeuustavnumonarhiju,gdjejevladavinamonarhazamijenjenavlašćuzakona.Naprotiv,kraljNikolajejošvišeojačaoipočeoseponašatikaonajokorjelijidiktator.Umjestodaizgubi,onjedopunskiojačaosvojuizvršno-političkuvlast.Formiraojesvojubezgraničnovjernuipokornukamariluiponašaosediktatorski.

- 3 -


Sljedeće,1906.godine,onuvodicrnogorskuvalutuperper.PotomjekrenuoisatobožnjomnamjeromdamodeliraekonomijuCrneGorepouzorunatadašnjuLatinskuMonetarnuUniju.Međutim,nijeimaoštadamodelira,jerCrnaGoranijeniimalanikakvuekonomiju,odnosnoprivredu.Njegovapohlepanijeimalagranice.Biojebezobziranpremasvimmlađimobrazovanimljudimaakobimusesuprotstavilisvojimmišljenjimaubilokompogledu.Samosuoportunistiiulizicemogliimatimjestaunjegovojnedodirljivojkamarili.

Dana28.avgusta1910.godineonoznačavajubilarnu50-godišnjicusvojevladavinenadCrnomGorom.TomprilikomgaSkupštinaCrneGorebirazakraljasadavećKraljevineCrneGore.

Godine1912.stupausavezsaostalimpravoslavnimhrišćanskimmonarhijamaBalkana-Srbijom,Grčkom iBugarskom i ulazi u balkanske ratoveprotivOsmanlijskog carstva.Do 1913. godine znatnoproširujesvojeteritorije.VojskaCrneGorespojilasesavojskomSrbijeipodijelilaSandžak,prodrlapremaKosovu,zauzevšiMetohiju,inapredovalauSkadarskisandžak.Oko10.000crnogorskihboracajepoginuloosvajajućiSkadarodosmanlijskihsnagapodvođstvomEsadPaše,osmanlijskogčinovnikaalbanskogporijekla.CrnogorskavojskajedaljnjaučešćaubalkanskimratovimaprošlakaodiovojskeSrbije.

MiromuBukureštu, istegodinejeuspostavljennoviporedaknaBalkanu.Uprkoscrnogorskimvojnimuspjesima,CrnaGorajemoralavratitivelikibrojosvojenihteritorija,uključujućiisamgradSkadar,novostvorenoj Albaniji zbog zalaganja Austro-Ugarske carevine i drugih velikih sila.

NavodimsamonekenajkarakterističnijeprimjerestradanjanajviđenijihtadašnjihličnostioddiktaturekraljaNikolezbogneslaganjaumišljenjimasanjiminjegovomvjernomkamarilomuCetinju:

JolePiletić(1814.-1900god.)jebiocrnogorskiserdar,senator,vojskovođainarodnijunak.Godine1879.paojeunemilostKnjazaNikoleinačeluvećegrupeiseljenikaizCrneGoreprešaouSrbijuinastanioseuNišu,gdjejeodsrpskevladedobioimanje.Jedanjeodnajpopularnijihcrnogorskihjunakaivojskovođaunjenojistoriji.Opjevanjeumnogimpjesmamakojeseidanaspjevaju.Biojevelikipoznavalacobičajnogprava.SahranjenjenaStaromgrobljuuNišu.

PekoPavlovićNikolić(1828.-1903.god.)jebiocrnogorskiperjanik,komandantivojvodaičuvenihajdučkiharambašaizStareCrneGore.PekovotacPavlejebiobarjaktarčevskogbataljona,aponjemujePeko,osimsvogprezimenaNikolić,bionazivaniPavlovićem.NakonštojeučestvovaoubicinaKrscuioslobođenjuNikšića,došaojeusukobsakraljevimtastomPetromVukotićemisamimKnjazomNikolom,moraojedanapustiCrnuGoruiodeuBugarskugdjesaradikalskomemigracijom(međukojomjebioiNikolaPašić)bezuspješnospremaupaduSrbijuisvrgnućeKraljaMilana.NakonBugarskeodlaziuRusiju,gdjebivaprimljenuzvisokepočastikaovelikivojskovođa.URusiji,gdjesumusinovibilinaškolovanjuuvojnojslužbi,ostajepetgodina.VratioseuCrnuGoru,ukojojnijebiopolitičkiaktivaniukojojjeumro4.maja1903.godine.SahranjenjepredkapelicomnaStaromcetinjskomgroblju.Nanjegovomgrobujenatpis„Neustrašivomjunaku,proslavljenomvojskovođiuborbamaprotivTurakaiborcuzanarodnooslobođenje-zahvalnicrnogorskinarod“.Nosilacjebrojnih crnogorskih, srbijanskih, ruskih i italijanskih odlikovanja.

MarkoMiljanov PopovićDrekalović (1833. - 1901. god.) je bio narodni književnik, vojskovođa ivojvodaizplemenaKuči.UmladostijebioperjanikkodKnezaCrneGoreDanilaIPetrovića.NakonoslobođenjaPodgorice(1878),biojejednovrijemegradonačelnik.ZbognjegovogradanaprisajedinjenjuKučaCrnojGori,Turcisuzanjegovuglavuraspisalinagradu.UratuprotivTurske,komandovaojecrnogorskimvojnicimaubicinaFundini.NakonoštrogsukobasaKnjazomNikolom1882.godine,MarkoMiljanovjenapustioDržavnovijećeiodlučiodasevratiurodniMedun.NjegovakćerkaMilicaMiljanov jeučestvovalauprvomsvjetskomratu. Iako je imao50godina i,kao ivećinanjegovihsunarodnika,bionepismen,posvetiosepisanjuiostavioizasebeznačajnapisanadjela.

MiljanVukovVešović(1820.-1886.god.)imanajvećuzasluguzaprisajedinjenjeVasojevićaCrnojGori,štosesmatrajednimodnajvažnijihdogađajaucrnogorskojistoriji.Donjegajedošloudrugojpolovinidevetnaestogvijeka.Bio jepobratimsaknezomDanilom.Bio je čovjekvelikogauma,sposobanza inicijativupravilnih zaključaka i tvorac smjelihkombinacija.Bio jeveomahrabar ipravičan.ZanjegajeMarkoMiljanovrekaodajenajboljicrnogorskivojvoda.Skoronepismen,onjesvojomrasnomenergijomčudastvaraoistvoriosebizavidnomjestougrupionihvojvodakojejespohvalompjesmaopjevala.Govoriojedapravdaodčovjekačinijunaka,anepravdaodčovjekačinikrpu.PoslijepogibijeknezaDanilauKotoru,onjeizgubiozaštitukojujeimaokodknezaDanila,kaosvogpobratima,odmnogihspletaka,kojihjeuvijekbilonadvoruuCetinju.Onnijeumio,boljerećinijehtio,kaoninjegovipobratimiidrugovipojunaštvuJolePiletić,PekoPavlovićiMarkoMiljanov,dapodilazivojvodamaMirkuPetrovićuiPetruVukotiću,kojisuupravljaliDvoromuCetinjuposlijepogibijeknezaDanilaikojisuvoljelijedinoposlušneglavare,kojesupostavljaliiuništavalipremavolji iprohtjevima.JošodvremenakadaseprviputpoklonioNjegošu,onjejedinoimaovezusnjim,apotomsnjegovimnasljednikom,knezomDanilom.NijeimaoželjedaimavezesavojvodamaMirkomiPetrom,govoreći:,,Milostnetražim,nitimitreba”.

- 4 -


NiposlijesmrtivojvodeMirka,odnoskabinetakraljaNikolepremaMiljanuVukovunijesepromijenionegoje,kaoipremaostalimpomenutimvojvodama,njegovimprijateljimaipobratimima,postajaosvegori.KraljNikolaniježelio,panijeništaničiniodauspostaviprisnijevezesanjima.

MiljanVukov,izloženraznimneprijatnostimai intrigama,kojihsegadio, izolovaoseipovukaouLijevuRijeku,ukojojjedočekaosvojsudnjičas.

Gavro Vuković (1852. - 1928. god.), sin Miljana Vukova, bio јеprvidiplomiranipravnikuCrnojGori,dugogodišnjiministar inostranihposlovaKnjaževineCrneGoreod1899.dokraja1905.godine ipredsjednikDržavnogsavjetaod1906.do1908.godine.Naovojzadnjojdužnosti,relativnomladog,kraljNikolagajepenzionisao.UKraljeviniSrba,HrvataiSlovenacapolitičkiseangažovaokaojedanodprvakaCrnogorske federalističke stranke.Poslednjihgodina životavojvodaGavroVuković sepovukaouBerane ipotpunoposvetiopisanjusvojihmemoara.Umro je29. jula1928.godineuBeranama,asahranjen jekodManastiraĐurđeviStupovikoji jepredkrajživotasvakodnevnoposjećivao.

CrnaGorajeuprvisvjetskiratprotivAustro-Ugarskemonarhijeušlaodmah1914.godinesasvojommalobrojnomvojskomod50.000ljudi,kojisuodmahmobilisani.

Pročitaosamdostaknjigaiistorijskihdokumenataoprvomsvjetskomratu,naročitooperioduodslomasrbijanskevojske,njenogpovlačenjapremamoru,MojkovačkojbiciikapitulacijiCrneGoreposlijetebitke.Naslušaosamseiraznoraznihpričaotomperioduprvogsvjetskograta.Međutim,tajperiodrataostajaomijeuvijeknedorečenisamnogonedoumica.

KnjigeMilovanaĐilasaBesudnazemljaiCrnaGoraostalesumikaonajprihvatljivijesastanovištavjerodostojnostiprikazivanjatogperiodaprvogsvjetskograta.

Knjigu Besudna zemlja napisao je između1954. i 1956. godine.Ovaknjiga jeobjavljena1958.godineuSjedinjenimAmeričkimDržavama,dokjeMilovanĐilasbiouzatvoruzbogtekstovaukojimajekritikovaoTitovrežim.Ubrzojezatimizašlanadesetakjezika(francuskom,španskom,njemačkomitd.).MilovanĐilasutojknizi,izmeđuostalog,pišeoMojkovačkojbici1916.,austrijskojokupacijiiujedinjenjuSrbijeiCrneGore.USADjeprihvaćenakaonajpotresnijaknjigakojajedošlaskomunističkogistokaodobjavljivanjaŠolohovljevogTihogDona.

Knjigu Crna GoraMilovanĐilasjenapisaouzatvoruuSremskojMitrovici1958.godine.UovojknjizionpišeoperioduneposrednopredMojkovačkubitku,oMojkovačkojbiciiokapitalizacijiCrneGoreposlijeMojkovačkebitke.

Obadvaovatekstadržanasudugodalekoodjavnosti.KnjigaCrnaGoraobjavljenajeuBeogradutek1989.godine,aknjigaBesudnazemljatek2005.godine,takođeuBeogradu.

Citiranjemodređenihnajkarakteristčnijihpoglavljaizovedvijeknjige,prenijećuunajkraćojformiĐilasovokazivanjeotomperioducrnogorskeistorije,okokogaseisadalomekopljauCrnojGoriizmeđuneistomišljenikaiširinacionalizam,kaonajvećezlo,narelacijiCrnaGora-Srbija

SlijedikazivanjeMilovanaĐilasa(izknjigeCrnaGora):

,,Ovaknjigakaodanemapočetka.Tajpočetakjeumeniistotolikokolikouistorijiiulegendi.Moglabidaihimabezbroj,nedokučivodalekihiodmahtu,naMojkovcu-uprvimmojimsaznanjima,nameđiinasvršetkucrnogorskeistorije.Svakiodnjihimaneprežalnuljepotuiopireseodbacivanju.Aljepotajeneumoljiva,nemanjeodistine.

Ikakoondapočeti?

Kazivanjem,kaoukakvojhronici,onajezdimoćnestarecarevine-Austro-Ugarskenasrpskedržaviceštosutekpronikleizstoljetnogropstvaiotimanja?

Vojskeaustrijske,mađarske,njemačkeibugarskepregazišeSrbiju.Predcarevinusejošispriječilausvačemoskudnasirotinjacrnogorska,tenaMojkovcubijezadnjubitkuopetrazorenogsrpstva,nećelibarsačuvatispomenosebiisvomeimenu.

Topovisecijepajuurlikom,agranatekomadajunjiveilivadeibacajubrdauoblake.Tučačeličnaiznebaizemlje,uljudskojkrvisekupajugoraivoda,nemaživihdasahranemrtve.

Posljednjiokršajzemlje,kojajeistvorilasvojeimeipojamosebineprestanimratovanjemutokutristoljeća,ištenekaziveriječiineviđeneslike,izdubinedubljeodnarodnepjesme,kojomCrnogorcijošživejurišajućiprsimicenarazjapljenaždrijelatopovaiognjenečeličnežaocemitraljeza.

- 5 -


Srbijaservevišenoštosukadrijedannarodizemljajedna-odSrbijenepretečedošakamučenikaštoumačemoru,namilosttuđinu.

Dvijecrnogorskevojskestojeisadnagranicamasvojim,anagranicujestiglaitreća,onaštosezajednosasrbijanskompovlačilamjesecimaizdubineBosne-skosenakosu,izkrviukrv.

SadjenaTari,nasvojimgranicama,neonimdržavnim-tejevećostavila,negoonimsvogtijela,svojihplemena,svojeistorije,nenapisane,krvljuupamćene.Tavojskanemakuddasepovuče,idajezemljaprostranija.Svakikoraknazadje jednopregaženopleme-anemaihmnogo, jednoiznevjerenostoljećejunačkepatnjeipodviga,odstupanjeodjednogistinitogmitaijednogepakojimjošprsabrecaju.

Jerčovjekmožeostavitisve-domidržavuizemlju,alinemožesebe-onočimživi,onopočemuijesteštojeste.Srbijancisutoodnijeliutuđinu,dagamakarkaokostispasuzadalekapokoljenja.Crnogorcinitonećemoći.Aičemu?Izvansvogtlaisvojihkrvnihzajednicaoninijesuonoštosubili-štobitimoraju.”

...................................................................................................................................................................

.................................................................................................................................

,,CrnaGorabranisebeusudarusaosvajačem.

Alionajeiusebisukobljena,razdrtairaskomadana.Onajetobilaprijenojedorataidošlo.Ratjeotvoriosvenjenerane.Mojkovac,bitkaštonadolazinapinjesvenjenesnage,aliihirazjaruje,većodranijezakrvljene.

Bitkasevećogledauunutarnjimcrnogorskimsudarima,prijenegosenjenokrvavoognjenokolorazigralonavisovimamojkovačkim.Onajevećpočela-uCrnogorcima,mahnitomraspromibezumnommržnjomonihštosunesložniivoljnobačenidaseunjojrvudosmrtiiprekosmrti.

Iumeni jeona-prvodječačkosaznanjeprobijenotopovima,natopljenokrvlju,osakaćenonavisovimamojkovačkim.Isadaumenitutnjiidivlja,ikrajajojsenevidi,ovdjeutamnicimitrovačkoj,ugodinihiljadudevetstopedesetosmoj,četrdesetidvijegodineposlijenje,dokmezanosevaravenadedaćumoćisvesti,umjetiizrazitiprotivnosticrnogorskeikazatibitkukakvuCrnaGoranevidje.

Januarhiljadudevetstošesnaeste.

Srbijapregažena,ostacinjenevojske,dvorivladaokoSkadraiElbasana.

Austro-Ugarskajeotpočelajutros,6.januara1916.godinenapadsatristranenaCrnuGoru.

Na crnogorskomdvorunaCetinju sva svijetla supogašena i svi izlazi zabravljeni - struji jedinosamrtnistrahzadinastiju.Injihvrijebakobniudesonihkojimajesvespalonavlastigospodstvo.Uobamrlomdvoruključaodspletaka,sumnjiinagađanja.Laskavciirazmetljivciplaze,palacaju,njuškaju-slutenovoggospodarakojizemljuognjemopasujeiprekonjesetopovimadoziva.

Štahoćedvorinjegoviizmećari,štahoće,čemulisenadaju?

DaseogradeodSrbije,odSrpstvačak-mučeničkaSrbijajasadaSrpstvovišenojeikadbila.Onisnuju,onisenadajudaćesklopitiseparatnimirsaustrougarskomcarevinom,nebilispaslištogododvlasti,oddinastije.Zatosu iprotivujedinjenjaSrpstva -onogstvarnog,mogućnog,saSrbijomipodnjenimvođstvom.Onijedinobrinuštaćebitizanjihovogživota-baštoćemoratidaizgube.

Izanjihsuvojskaidržava.Inarod,nesav,alibašonajštogoristoljećimaotimanomiotetomnezavisnošću,štosejošosjećabratstveničkiiplemenskiištojeobikaonaapsolutističkiporodičninačinuprave-možedaidedasekodkraljadovijazašesticu(sitannovac).Njegoveglavarevezujuzadvoridinastijuprošlibojeviiustanci,nagradeizvanjaizrukegospodareve.Onisugotovidaumru,onisuumiralizanezavisnuCrnuGoru-kakvajedaje.Onivjerujuustarogkraljačijisupreci,ionsam,nagolomkamenustvorilidržavuiizvelinijljepšupjesmuljudskogprkosazluinasilju.TojeCrnaGoračijeviteštvoislavanijesuumjelidazađu-CrnaGorakojaključamitskim,kosovskimsrpstvomudamarimavojnikaiskrvavljenih,izmučenih,ispošćenihbojevima,pokretimaiglađuštoneprestajuvećgodinuipodana,uopancimaigetama,bezkomoreiintendanture,smaloilinimalomodernespreme.

Oniseborezamitkojimžive.Oniznajudanemogudobitirat.Aliznajudamorajubraniti,damoguspastiCrnuGoru-onukojanijedržavanitlo,negočovjekriješendasenepokorisili-akoživotima,akosmrćupotvrdemitjunaštvaisvojeposebnosti.

Imačasovakadideja,kadvjera,uprkosmogućnom,činenemogućno.

- 6 -


Ali,kaospojtihistihiskonskihmitskihvrelaimodernenacionalističkemisli,probilasejednadrugaCrnaGora.NajprijejetobilamoralnapobunaMarkaMiljanovaidrugihvojskovođaiustabašaizveljegrata,podobijanjunezavisnosti1878.godine,protivsamovoljeknjaževe i jačanjagramzive, laskave i razvratnekamarile,daseuustavnimborbama,početkomdvadesetogstoljeća,uobličiupolitičkipokret,jednimkrilomreformni,adrugimomladinski,revolucionarni.

Tosukolopoveliirazigralimahomškolovaniimlađiljudiizanjihje,jerznajupravuistorijuijersumladi,onamitskaistorija,prošlost,onihoćeživotkojitrebadadođe-njemužrtvovatisveiživotovaj.

Knjazjezgnječio,razagnao,razdrobioovustruju,noonajeostalajakabudućnošću-razlozimakoježivotpotvrđuje.Onaslutislabotinju,čakizdajudvoraiširisluhonjoj:

ŠtolisenasljednikDanilosklonioutuđinučimjepočeorat,azemljamusekrvljuobliva?Aonsam-budućigospodarkrvaveCrneGore,kažu,nipilezaklanonemožedavidi.NijelimuženaAustrijanka,animuškogporodanema?Nepričalise-otomeistranenovinepišu-kakoonuŠvajcarskojsBečomšuruje?AfrontnaLovćenumirujelimirujesvevrijemerata,kaodavojsketamonijesudasebiju.TimfrontomkomandujeknjazPetar,najmlađikraljev sin,onaj istizakogse šuškalo,a sadse razglašuje,da jeubiobrigadiraBoškovićaipomeocrnogorskuvojskupredSkadromdevetstodvanaeste.Ištaradisadaon,tajPetar?KockaseuBudvi-sonestranefronta,neuznemiravanodŠvaba,iorgijasnekompopadijom,čijijemužoglašenidoušnikAustrije.Jezikomislikomgrozoteiužasa,kojeimasamoovazemlja,iskazaojejedancrnogorskioficirtokomandovanjeknjazaPetra:jednarukamujenatelefonukojimnaređujeCrnogorcimadaglavepolažu,adrugomgladikurvunamjestunakojejestidnoipomisliti.Atrećisingospodarev,Mirko,pritvoren-potukaosesbratom,sDanilom,okoobjaverata,jerjeonbiozarat,zaRusiju.Gnjijeonisatrulićeodsramotnebolesti,odfranze.AnisuonibratmuPetarnigdjezgodašnenevjestenamiruostavili.Izrodilose.TodabraniCrnuGoru!TojeCarevLaz!ToVučjiDo!PaikraljNikolasasvimostario.Nekadmudrog,patriotskogimilostivoggospodaravrijemeipredugoapsolutnovladanjepreobrazilisuuishlapjelog,kratkovidog,ćudljivogdespota,kogvećmalokoisluša.Ogluvio.Postaosmiješan:dobavionekakavmitraljez,paganamjestiodaličnogađaaustrijskeavione.Avlastdržilidrži-nikomživom,nirođenimsinovimanevjeruje.

Sveštopropada-propadasramotno.

Glavariobezumljeni,zemljonesrećna,zarćetemoratiuzetisamisebidušu-potonutiumalodušnostiizdaju?

KakosusamoSrbijancinebratskidočekani!Zatrpalisucrnogorskeputeveipragovegladnimleševima.Gdjejehranaštoimjeobećananaputupovlačenja?Gdjejebratstvo,srpstvo?

Akodođedonesreće,kaoštoihoće,hoćeliseCrnogorcipovućisaSrbijancima-upropastilipobjeduilipredatinamilostGermanuiMadžaru?ŠtasekuvanaCetinju?Spletkariitupočeka.

Oprosti,zemljonepokorna,isadseumomijunaštvomnadsvojimzlomituđinomuznosiš!

SvicrnogorskitokovisuproivAustro-Ugarske.ProtivnjeCrnuGoruujedinjavajumržnjaistrah,aiaustrijskanepomirljivost.Podvojena,zakrvljena,CrnaGorajejednaumržnjiiusmrti.

ZliudesSrbijeiništaboljiizglediCrneGorenijesusuparnikenipomiriliniprimirili.Naprotiv.Sadijedniidrugitražekrivcenesreće:

JesulimoralibašizSrbijeposlatiPrincipadaubijeFerdinandaiSofiju?Etokudsuodvelezavjereprotivkrunisanihglava!AčemuklanjesAustrijom,akoCetinjehoćepodnjenskutdaseskloniisvojukrunujojpoloži?

UdanimanajezdenaCrnuGoru,u trenutku izbijanjaAustrijanacanakosemojkovačke,ulogeprotivnika su sepomjerile, odnosi usijali - sudaraju semitskaprošlost i krvava stravična sadašnjost,ognjevimabukteimunjamasešibajuCrnogorci.

Jerkadsvjetovipropadaju,kadljudicarstvarazaraju,idejesukonačne,aovojeibeztogazemljakojaneznazamjereitrpeljivosti-kadgazgaziš,možešgaipožaliti.

PristašeujedinjenjasaSrbijomprimilisunjenunesrećukaosvoju-srpskajejedinonjenasudbina:propasti,anepokoritise!Doposljednjegmetkaiposljednjegčovjeka,alizaSrpstvo,anedabicetinjskidvorutvrdiopazarsbečkim!

Pristašedinastije,protivniciujedinjenja,sadakadtrebaovajposljednjiobojaksrpskezemljedasebraniisačuva:Gdjevamjevjernostzakletvi,slaviisamobitnosticrnogorskoj?

- 7 -


Strastiseraspaljujuusredbojnevreve,pokretanaroda,uskrslihlegendi,kodranjenikakojižudedaumrunalijevoj-crnogorskojstraniTare,narodnojgrudi,istaracakojistojeuspravnopodmitraljezimaigranatama.Bilojeunjihovovrijeme,zanjihjeidanas,sramotasklonitisemetku,asrećazamijenitisvojomstaromglavommladuiumrijetigdjeseljudigrabeoživotislavu,anenaupretuporedžene.

Raskolistrastisunajdubljimeđustarješinama-onivišestojeidaljevide,vojnicibratstvenicisuunjihoverukeglavepoložili,azemljaidržavasudbinusvoju.Ikaouvijekkadseodlučujusudbinenaroda,pokretaiideja,sukobepodjarujuličnezađevice,zamršenanadgornjavanja,nedokrajčeniračuni.

Raspreizbijajučakipredsrbijanskimoficirima.NjihjebilouMojkovcu,uartiljeriji,izjedinicakojesusepovlačilezaAlbaniju,namore,padodijeljenistopovimadapojačajuotporcrnogorski.Onistojepostrani-neshvatajuovogloženjecrnogorskookotogakojevećiSrbiništasjutradaseuradisasrpskimdržavicama,odkojihjejednavećzgažena,adrugatekštonije.

AlizaCrnogorce,zanjihoveglavareiintelektualce,zadojenekonačnimidejamaimitovima-sazdanezaraspreimozganja,čakikadsenajpraktičnijimposlombave,ovajsporjestvarnostkojarješavasudbinunjihovuinjihovedomovine.Tosunedokrajčenepolitičkeborbe-nasilja,atentatiizavjere,podrumiJusovačeiGrmožura,bjekstvaizzemljeipotucanjautuđini,mokriikrvavikonopci,gubilišta.Aiznadsvegamitprošlosti-srpstvo,kaoborbadobraizla,junaštvo,kaonajvišavrlina,idinastijaPetrovića,kaoizrazinosilaccrnogorskesamobitnosti,imitbudućnosti-ujedinjenoSrpstvoijugoslovenstvo,progresisloboda.

U ovoj knjizi malo je šta izmišljeno.

A ipak sve u njoj izgleda nestvano.”

...................................................................................................................................................................

.................................................................................................................................

,,To govorim ja koji imam malo građe da bih istoriju pisao, ali pamtim previše, a i zla previše, da bih mogao da ćutim.

Jer i ja sam iz Crne Gore - raščerečen između ideala i stvarnosti.”

...................................................................................................................................................................

.................................................................................................................................

SlijediĐilasovopissameMojkovačkebitke:

,,AustrijancisunaMojkovcu,uboju,imaliokosedamhiljada,aCrnogorciokošesthiljadaboraca.Crnogorcisuuupotrijebljenojartiljerijibrojnobilineštonadmoćniji,alisdostazastarjelihtopova.Austrijancisubilinaročitonadmoćnijiumitraljezima.Moraljebiovisokuobaprotivnika.Austrijanci-uređena,disciplinovana,hrabraiuvjerenavojska.Crnogorciboljikaopojedinci,neodoljivikadaihgomilomzanosponese,ovogaputapostojaniipodstalnimijačimpritiskomiartiljerijskimognjem.Austrijancimasupojačanjapristizala,aCrnogorci10.januara,ponaloguVrhovnekomande,odvajajuiodonomalouopšturezervukodPodgorice.

PoložajikodMojkovcaostalisuuglavnomneizmijenjenisvedokapitulacijeCrneGore,21.januara,kadajeserdarJanko,kaonačelnikVrhovnekomande,ponaloguvlade,uputiovojsciproglasdaseraziđekućama.

Usvojojzapovijestiserdarkaže,,dasevojskaraziđesapoložaja,teprematomevojskainepostoji,većsamonarod”.

Porečenaječitavacrnogorskaistorija.

Crnogorcisubilionoštosujerbjehuvojska-narod.Timejevlada,timejeglavarskislojsdvoraporekaoisebe.Jeronisunastaliipostojalikaovođstvo,kaovođivojske-naroda.Sadasuseuočajničkojnevjericiodreklibaštoga-vojske-naroda,atimeivlastitesvojeegzistencije.

Danassezna,aslutiloseionda,dajeserdarJankobioprotivukapitulacijeiraspuštanjavojske.

Saopštiojekaovojnikvojsciodlukuvlade.Naredbu,kojainijebilanjegova,nijenijednomsvojomriječjupodupro.Štajemogaodačiniutomčasu,usredinikojojjepripadao,avlašćukojagaslušajedinodokgovoriuimedvoraivladeislojaglavarskoga?

Učiniojeitadanajteže,skoronemogućno:uzdigaoseličnoiznadsredine,sačuvaoljudskousebi,ostaovjeranvojscikojanepostoji-narodu.Poštojenaveoodlukuvlade,serdarzahvaljujeoficirima,podoficirimaivojnicima,,zajunačko,slavno,dostojno,iakozalududosadašnjevojničkodržanje.”

- 8 -


Kraljjenapustiozemlju19.januara,apredsjednikvladeMijuškovićikraljicaMilenaskćerimaKsenijomiVjeromveć18.januara.Serdartozna.Uzemljijepočelorasulodržavnevlasti.Serdarzavršavanaredbu:,,JaizCrneGorenikudneću,većostajemunjojdasmojimratnimdrugovimasnosimsveteškoćekojenasočekuju”.

Tojebilanjegovamoralnaobaveza.Zavojsku,zavojsku-narodtojebilomalo.Zanjega-sve.

SerdarJankojekaokomandantzapočeoMojkovačkubitku.Jedinojejošimaosnagedajedovršikaočovjek.

NijepoklekaoMojkovac,negocrnogorskavladaidržava.

AustrijancisubiliupravuštosuMojkovačkubitkusmatralineriješenomsvojničketačkegledišta.

Alionanijebilasamoratniobračun,akočistotakvihima.Nisamosukobideja,akoičistotakvihima.Bilojetoodmjeravanjesvihmoćidvajunaroda-potvrđivanjenaševoljeisnagedapreživimosvojinasvomtlu.

Crnogorcisubiliupravudržećidasubitkudobili.

Potvrdilisusebe,uprkosrasuluimalodušnostinjihovedotadašnjedržave.

Urazmjeramarata,tojebilamalabitka.ZaCrnogorcejebilavelika-neprijateljjemoraodapriznanesavladivomnjihovuunutrašnjuotpornost.Kadjebiloizgubljenosve-rat,država,tanadmoćjeostala.

MojkovacjeizavelikuimoćnuAustro-Ugarskubiovelikabitka.Uravnopravnojborbi,čaksneštonadmoći,protivvojskekojanijeimalanikakvihizgledadadobijerat-Austrijancisusepokazalislabijima.Ovuvojsku,zemlju,narodonisumoglipregaziti-ipregazilisu,aliihnijesupokorili.Mojkovacimjeotkrivaodajenepojmna,nemjerljivatvoračkamoć,kojeimausvakomnarodu,aiusvemuživom,ostalakodCrnogoracanenačetainadmoćna. Poraženojejedinoonoštojevećbiloupropadanju-dvor,država,vlast,vladajućislojglavara.”

...................................................................................................................................................................

.................................................................................................................................

,,CrnogorskavladaikraljNikolaobratilisuse13.januara1916.godinebečkojvladi,odnosnocaruFranjiJosifu,zausloveprimirja.Odgovorjestigaoveć15.januara:razoružanjecrnogorskevojske,izručivanjesrpskihtrupa-nijeihvišenibilonacrnogorskomtlu,upravaaustrijskihkomandinacrnogorskompodručju,pričemućeseoveponahođenjuslužiticrnogorskimvlastima,,kojećeidaljefunkcionisati”.Crnogorskavladaprihvatauslove.Alipredsjednikvladeikraljnapuštajuzemlju,auzemljiostajutriministraikraljevsrednjisinknjazMirko.Ostatakvladenaređuje-nesasvimuduhuprimirja,raspuštanjevojske,a25januarasklopljenjenaCetinjusporazumdaseoružjeskupiičuvautrimagazinadozaključenjamira.

Alidabisemirzaključio,Austrijatražikraljevapunomoćja.Triministraihtražeododbjeglogkralja,apozivajuipredsjednikavladedasevratiuzemlju.PredsjednikMijušković,međutim,dajeizjavuukojojpriznajedajetraženoprimirjesciljemdobitkauvremenu,dajekraljnarediootporipovlačenjevojskesasrpskom-takvenaredbenijesunađene-idanikonemapravodapregovaranioprimirju,akamoliomiru.

NesrećnacrnogorskakapitulacijaslužilajegodinamakaoizvorraspriizmeđuprotivnikaipristašakraljaNikole,koji su istovremenobili iprotivnici,odnosnopristašeujedinjenjasaSrbijom.Naročitosudrugi bili uporni u dokazivanju izdaje kralja Nikole i njegove vlade.

Međutim,izdajenijebilo.

Starilisac,kraljNikola,ovogaputajenadmudriosamogsebe.Aštajemogaodačini?

UbezizlazanpoložajjezapalaCrnaGorakaonezavisnadržava.On,kraljNikola,htjeojetunezavisnost,jerjeonaznačilaiodržanjedinastijeinjegovedespotskevlasti.PobjedaSrbijeiAntanteotvaralajeizgledegubitkanezavisnosti.Onnijenivjerovaoutupobjedu-nijehtjeo,nijemogao,nijesmiodavjeruje.ZbogsvegatogaonjetražiosporazumsAustrijom.AlikakojebiodobarSrbin,onnijemogaopoduzetiništaotvorenoikonačnosvedoslomaSrbijeidoksamaCrnaGoranijezapalaubezizlazanpoložaj.Panitadaneistupaonjasnoiodlučno.

RascijepljenizmeđuočuvanjanezavisnosticrnogorskeiujedinjenjaSrpstva,on,odnosnovladajućislojCrneGore,nijekadarništakonačnodauradi:uzemljiostajevlada-triministra,dadrživlastipogađasesAustrijom,akraljbježikodsaveznikadanastaviratbezvojske.

- 9 -


Znasedajeinasrbijanskomdvoru,utrenutkusloma,bilopristašasporazumasAustrijom,nebiliseočuvalamakarivazalnadinastijaidržavnaposebnost.MeđunjimasubilivojvodaMišićidakakoregentAleksandar.AlijePašićbiočvrst,nepopustljivovezujućisudbinuzasaveznike.Nonikonijepristašepomenutihnagodbismatraoizdajnicima.

Možesegovoritiokolebanju,omalodušnostiizabuni.Ijošvišeosebičnostiikratkovidosti.AlikraljNikolajebiodobarSrbiniželiodobroSrpstvu,barkolikoisrbijanskidvorisrbijanskavlada.NijeonizdaoSrpstvo,nijenimogaodagaizda.Ako je šta izdato - a jeste, onda je to bila crnogorska vojska, crnogorska država-svakizdasebe,onogkojijeste.

Ostalo je nerazjašnjeno zbog čega je kapitulirala crnogorska vojska.

SrbijanskipukovnikPetarPešićbiojedo13.januara,kadagajezamijenioserdarJankoVukotić,načelnikcrnogorskeVrhovnekomande.JankoVukotićjekasnije,kaojugoslovenskigeneral,pisao:kaonačelnikcrnogorskeVrhovnekomandeonjecrnogorskuvojskuraspoređivaoinjomupravljaotakodazapadneupoložajizkogasenebimoglapovućizasrbijanskomvojskom,kakoseuinosranstvunebinašledvijesrpskevojske,jerbitodoveloidoobnovedvejudržavaionemogućiloujedinjenje.DasrbijanskivrhoviiPašićnijesuželjelitakvusituacijuidasumudronastojalidajeizbjegnu-nemožebitisumnje.Alise,uprkostakvojnebašsrpskojpatriotskoj,akamolisavezničkojigri,crnogorskavojskajošuvijekmoglapovući.Crnogorcisusvedokapitulacije21.januaradržaliizlaz-Skadar.PačakiposlijetogaprobioseuAlbaniju,zasrbijanskomvojskom,bataljonHercegovacadobrovoljaca,austrijskihdržavljana,riješendaizgineidasenepredaneprijatelju.

Teriješenostinijebiloucrnogorskimvrhovima.

Onisuzaključivaliovako:kraljivladaćepobjećikodsaveznikaiformalnonastavitirat.Alipoštonijeisključeno,negočakivjerovatnodaćecentralnesilepobijediti,dobrojenezaoštritiprevišaodnosesAustrijom.Povlačenjevojskezasrbijanskomznačilobistvarnonastavljanjerata-odsijecanjesvihmostovapremaAustriji,aipadanjepoduplivsrbijanskepolitike.

Kapitulacija crnogorskevojskeneminovno je izlazila iz takvognedosljednog rezonovanja i takvedvoličnepolitike.Crnogorskavojskanijeporažena,većraspuštenairazoružanavlastitomvladom.

Poslijecrnogorskekapitulacije,Bečjenastojaodasesklopimirilidaseuvederežimokupacije-zavođenjesvojemjesnevlasti.Onoprvomucrnogorskiministrinijesumoglidati-nijesudobilikraljevapunomoćja,naovodrugonijesuhtjelipristati,jerbitoznačiloodricanjeodsvojevlasti-gubitakizgledadaseobnoviposebnacrnogorskadržava,radikojesuinakapitulacijupristali.

AliAustrijajebiladovoljnojakadaotmeonoštojojjetrebalo.Onajeotpustilacrnogorskeministreiuspostavilačistrežimokupacije.Oniistikojisubilizasporazumsnjomshvatilisutokaokršenjeodredabaprimirja.

AobičanCrnogoracjeiinačebioogorčen,bilokojojstrujidajepripadao.Uzemljiodpet-šesthiljadakvadratnihkilometarasmanjeodtristahiljadastanovnika,kolikojeimalaCrnaGorabeznovodobitakauratu od 1912. godine, ukojojsepolastanovništvapoznavalouglavuibilopovezanosvakojakimkrvnimirodbinskimvezama,pregovorisAustrijomnijesusemoglisakriti,ašuškaloseopredaji,opogodbi,oizdaji.

Kraljsejavnozaklinjaodanećenapustitizemlju,avojskovođedanećepredativojsku.Ipak,tosedogodilo.Aarhivukojujekraljusanducimaponio,protivnicikralja,podjarujućinarod,prikazivalisukaodukateidragocjenosti.Dolazičakidomanjepobune,uočikapitulacije,uBjelopavlićima.

AlinipristašepogađanjasAustrijomnijesubilivoljnidaprihvatečistuokupaciju.PogotovutonijebiovoljanobičanCrnogorac-vojnik,vojska,jernijenibiopobijeđen.Iakosucrnogorskivlastodršciprevećgalamiliotome,vojskajestvarnobilagladna,bezmunicije,napuštenaodsaveznika.Alijošjemogladasebori-nijebilaotvorenomborbomsavladana.

ObičanCrnogoracjemoraobitiogorčenzavođenjemokupacije, jernjegovesilenijesubiledotemjeresatrvene.

Crnogorskevlastisuraspuštene.Hapšenjasusemnožila.Austrijancisuspremalinovkorak:interniranjeboračkogljudstva.Odnosisusezateglidosudara.”

MeđuprvimajeinterniranJankoVukotićulogorBoldagasonuMađarskoj.

...................................................................................................................................................................

...................................................................................................................................................................

- 10 -


,,SpropašćuAustro-Ugarske,predCrnuGoruseujedinjenjesaSrbijompostaviloutolikoneposrednijezbogtogaštosusenosiocistarogrežima-kraljNikolainjegovavlada,našliuizbjeglištvu,anjihoviprotivnici,potpomognutisrbijanskomvojskom,brojnoneznatnom,alipobjedničkom.CrnaGorajeplivalakagrađanskomratu,kojinijebiosamoobračunizmeđuprotivnikaipristašaujedinjenja,nego,krozto,iizmeđuapsolutnogmonarhaikoljenovićakojinijesumoglipostatifeudalciiparlamentarnihdemokrataikapitalistakojisutoželljelidapostanu.

Dvijesuprotnestranedobilesuinazivepremabojilistakojimasuobilježilesebeuizborima:bjelaši-pristaše,zelenaši-protivniciujedinjenja.Programisubiliuprošćeni,svedeninadvijeboje-zaiprotivujedinjenja,kakoobičnobivakadponestanudrugasredstvasemgolesile.Zelenaši subili jednodušnijedinouzahtjevuzaposebnošćuCrneGore,aliniutomepostojani,skloniidrugimrješenjima-federaciji,anesamosamostalnosti,amnogipodložnikorupcijiiobećanimpenzijama.Bjelašisuuosnovnompitanju-ujedinjenjubilijednodušniiisključiviizbogtogaborbeniji.Slobodnogizjašnjavanjanijebilonitijemoglodabudeuuslovimaprigušenoggrađanskograta,alibiseteškomoglozaključitidasubjelašiimalizasobomvećinu.Ipaksuoni-borbenaskupina,jedinstvenauosnovnompitanjupremarazdruženimzelenašima,bilimoćniji,anjimajeišaonarukuipolitičkirazvitak,naročitospoljnji.Jer,madajeItalijanastojaladaiskoristisukobeidasedokopacrnogorskogtla,podizgovoromzaštitecrnogorskedržavnosti,njenoružanipritisaknije bio ni dovoljan ni dugotrajan.

Dorazbuktavanjagrađanskograta,međutim,nijedošlo.Zelenaškevođezanjeganijesuimalesnage,abjelaškenijesuimalerazlogadagaraspiruju.Namnogimstranamasubuktaliotpori-višeneposlušnostnegooružaniustanci.Cetinjejeopkoljeno,vezeizmeđugradovatrenutnopresječene,aItalijanisukrenulisvojskomizBoke.OdbačeniodCetinjabezvećegkrvoprolića,ustanicisuserasuliusvemanjeineodlučnijegrupeodmetnika. Italijanisusevratiličimsunaišlinaotpor.Sukobserazriješavaouneutoljenojmržnji imučkomnasilju-paljenjepobunjenihsela,ubistvaizzasjede,batinanje,robije...Bilajetomučna,podmuklaborba,čestousvombratstvuinajbližojrodbini,višekundakomnekometkom,douškivanjem,zastrašivanjem,kupovanjem...Bilojetoujanuaruhiljadudevetstotinadevetnaeste,napogledupobunjenimselima,potonulimusnijegiudimzapaljenihkuća...Noodmetništvojeubrzojenjaloibuknuoživotspolitičkimpartijama,trgovinom i sudstvom... Ne postaju samo zelenaški protivnici ujedinjenja nestvarni i umnogo čemusmiješnisasvojimogorčenjem,negoimnogenjegovepristaše,naročitobivšicrnogorskiglavari,kojisenesnalazeisudarajusnovimvremenom.Unovimodnosimaimeđuljudimaizvannjihovogkrugaonisuizgledaliprosti,nesnalažljivi,čudljivi,divljiisamoljubivi.Iskusnibezličničinovnici,prefriganitrgovciipolitičkikortešiodbacivalisuihustranukaobujicašljam.Anajbolnijeinajbesmislenijejebilotoštosuseusvakodnevnomživotunajlakšesporazumijevalisasvojimzelenaškimprotivnicima-bivšimglavarimakaoioni,iakojeizmeđunjihostaoneprohodnikovragmržnjeinasiljaizvremenaujedinjenja.

Neštoslično,alinadrukčijinačin,događaloseisaostalimpristašamaujedinjenja,onimidealnim-mlađimškolovanimljudima,aiseljacima.Prvisuserasturiliposlužbamaunovojprostranojdržavi,gubećiseusvakidašnjicizanjihneočekivanogiprevećmerkantilnogživota.SeljacisunavaliliuMetohijunaarbanaškezemlje,uVojvodinukaokolonistiilipobijelomsvijetunaradove,anajčešćesunastavljalidasezlopatenaobojcimazemlje,jezninasusjedeinasebe,nasvijetinadržavukojajeniklaiznjihovekrviipatnji.

Da je sloj glavara i moćnika oko dvora u raspadanju - vidjeli su mnogi još prije rata. Da je Crna Gora propala kao država - uvidjeli su u toku rata svi, čak i šačica pristaša dinastije Petrovića, koji to jedino iz tvrdoglavosti nijesu htjeli da priznaju. Raspale su se i pokidane su još prije tog plemenske i bratstveničke veze i patrijarhalni način života.

U stvari, nije propadala Crna Gora - propadali su njeni ljudi i idejni, moralni lik njen. Zagušeni novim neočekivanim prilikama, izglobljeni iz života, u sudaru sa svim i sa samim sobom bili su glavari crnogorski, glavni i najizrazitiji nosioci mitske srpske i junačke Crne Gore -da bi mit postao još čistiji, ljepši i nedokučiviji.”

CrnaGorajenakrajupostalajedanodteritorijalnihentitetaKraljevineSrba,HrvataiSlovenaca. KraljNikolainjegovinasljednicisuzadržalisamotitularnuvlastnadCrnomGorom.Vidovdanskimustavomiz 1921. godine, teritorijalnientitetiseukidajuiCrnaGorapostajediounitarističkedržave.

KraljNikolajeumro 1921.godineuFrancuskoj,asahranjenjeuItaliji.

Posmrtni ostaci kraljaNikole, kraljiceMilene, princeza Ksenije i Vjere sahranjeni su uz najviše državnepočasti01.10.1989.godinenakonprenosanjihovihzemnihostatakaizruskecrkveuSanremuuCetinje.ZemniostacisuprenešeniudvorskucrkvuuCetinju.

JankoVukotićje,poizlaskuizlogoraBoldagasonuMađarskoj,otišaouvojskuKraljevineSrba,HrvataiSlovenaca23.04.1919.godineinastaviodaseboriprotivAustro-Ugarske.Biojeprvogeneral,potomuštabu2.armijskeoblasti,komandantšumadijskeibosanskedivizijskeoblasti,aod1926.godinekomandantarmijskeoblasti.

- 11 -


Uprvombalkanskomratu jekomandovaoIstočnimodredom,audrugombalkanskomratu je bio na čeludivizije.Napočetkuprvogsvjetskograta biojenačelnikcrnogorskeVrhovnekomande,zatimkomandantHercegovačkogodredaiSandžačkevojske.ZanačelnikaVrhovnekomandeponovojepostavljen17.januara1916.godine.

Sobziromnatodanijeimaomuškogpotomkastasalogzaboj,Vukotićjeusveokršajeuvijek,kaonajbližegsaradnika,vodiosvojukćerkujedinicu Vasiliju.

SahranjenjeuAlejivelikanauBeogradu1927.godine.

NalazimzapotrebnodanavedemštajejošonjemuĐilasnapisaouknjiziCrnaGora:

,,JankoVukotićjeistorijskaličnost-znamenitapobitkamakojejevodio.Njegovlikjeodređenčinjenicamaiulogomuistorijskomzbivanju-njemusenemože,nesmijeništadoturiti.

BiojejediniCrnogorackojije,otkadjeuvedenaredovnavojska,imaopravodaseuzsvojčindivizijaraslužiititulomserdara-tariječjedospjelauCrnuGorusturskimnajezdama,aznačilajevojnogstarješinunekolikoplemena,kasnijeičitavenahije.Alisetomtitulomslužiorjeđenegoštosugadruginjomoslovljavali.Unarodunjegovoimenijesuodnjeodvajali:serdarJanko-jedan,posljednji.

Bioje,kaoibilokodrugi,čovjeksvogavremenaisvojesredine.Aliisnečimizvan,iznadtoga-svrlinamaplemena,nacije,čovjeka.Manesumubileprolazne,kaoinjegovovrijemeisredina.Poslijenjihostaojeonoštojestvarnobio.”

Nacionalizam,kaonajvećezlo,počeosenagloširitiposlijeTitovesmrti(4.maj1980.god.)uSFRJ,paiuCrnojGori.NatemeljunacionalizmaiborbezanezavisnuCrnuGorustvorenjeLiberalnisavezCrneGore.Njegovosnivačiprvipredsjednikjebionajvećiglasnogovornikutompogledu,ajednoodglavnihoružjabilomujeproturanjelažioMojkovačkojbiciiizdajikraljaNikoleiCrneGoreodstraneJankaVukotića.

NazvaojeJankaVukotićaveleizdajnikom,anjegovukćerkujedinicuVasiliju,kojajepratilasvogocanasvimratištima,paiuMojkovačkojbici,lažovom.

DobrojevalorizovaosvesvojelažioMojkovačkojbici,oJankuVukotićuinjegovojkćerki.DobrojevalorizovaoiširenjenacionalizmaimržnjenarelacijiCrnaGora-Srbija.Kadjesvezavršioštojeplanirao,napustiojeiLiberalnisaveziCrnuGoruisasvojimprvimsaradnikomuLiberalnomsavezusepovukaouPragdaživinavisokojnozi.

3. SVOJATANJENJEGOŠA

NjegošiKraljNikolanemajuništazajedničkoupogleduvladanjaCrnomGorom,posebnoupogleduodnosapremasvomnarodukojimsuvladali.SaNjegošemseutompogledumožeporeditisamonjegovprethodnikSvetiPetarCetinjski,kojigajeipredložiozasvognasljednika,aovajnjegapotomkanonizovao31.oktobrapoGregorijanskomkalendaru,odnosno18.oktobrapoJulijanskomkalendaru,1830.godine.

KraljNikolaseuperiodusvojevladavineod1900.godineponašaokaoapsolutnimonarhsaneograničenomvlašću,može se slobodno reći i kaodiktator. Prognao je iz CrneGore svemlađe ipametneljudekojisenijesuslagalisanjimupogledumišljenja.Okosebejestvoriosvojuposlušnukamarilu, koja je sprovodila ono što je onnaređivao. Pohlepa i diktatura sumubile dvije glavneosobine.Međusobnojeposvađao,odnosnopodijellioplemena-nekavrstamini-nacionalizma.Ušaojezbogpohlepeuotvorenisukobisasvojimunukom,saAustrijomiSrbijom.NakrajujedoveoCrnuGorudokapitulacijeimoraodaodeuizgnanstvo,gdjejeiumro.Dakle,onnemaništazajedničkosaNjegošemiSvetimPetromCetinjskimupogledusvojihvladarskihosobinaizbogtoganemožedaideuisturavansanjima.

GlavneosobineNjegošaiSvetogPetraCetinjskogsumudrost,saosjećanje,hrabrostiskromnost,kaoipotpunaodanostCrnojGoriisvomnarodu.KraljaNikolujepohlepa,uširemsmislupohlepekaopojma,uništila,aonpotomtadašnjunezavisnuCrnuGoru.

Objašnjenjaradi,pohlepaneznačisamoželjuzanovcem.Pohlepakaopojamjemnogošira.Toježeljapojedincazasvevećimposjedovanjem,uzbezobzirnostpremadrugima.Dakle,radiseovelikojželjizanečim,pazbogtogataosobačakideinasopstvenuštetusamodasedomogneželjenestvari.Pohlepniljudisuegocentrični,mislesamonasebe,trudesedazadovoljesvakuželjukojuimaju,ignorišućisveostale.

- 12 -


Premaoblikuvlasti idržavnoguređenja,novostvorenanezavisnaCrnaGoramožeseuzetikaonajtipičnijiprimjerstvarneautokratije.Dakle,postojeformalnedemokratskeinstitucije,alineidemokratskiduhpolitičkogdjelovanja.Institucije,kojebitrebaledagarantujudemokratskofunkcionisanje(parlament,vlada,sudovi),radepodnajneposrednijimuticajemvladajućegrupe,pajedemokratijasvedenananivopukogformalizma.Onesamopraktičnosprovodead decretumodlukevladajućegrupe.ToistojeradilakamarilakraljaNikolepodonošenjuUstava1905.godine,kojimnijeniučemuograničenoautokratskoponašanjekralja Nikole.

Pohlepainacionalizam,kaodvanajvećazla,svevišedivljajuipodstičuseistovremenoiodvladajućevećineiodmanjine,odnosnoopozicije.UtompogleduCrnaGorajedošladousijanja.Vladajućavećina,dabidokazalasvoju,,demokratiju»iznenadapočinjedasvojataNjegoša,aliutompogledupadaodmahnaprvomispitu.

PredlažeParlamentudasedatumNjegoševogrođenjaproglasizadržavnipraznik.

NazasijedanjuParlamentaNjegošjeodstranepredstavnikaBošnjakaproglašenzanajvećeg krvnika Bošnjaka i islama?!

Potpuno jesvejednoda li je tourađeno izneznanja ili iznacionalističkihpobuda, tj.pokušajavaskrsavanjaminiOsmanlijskogCarstvauSandžaku,kaonajpovoljnijemtlu.

Upotpunostisamubijeđendanijedanislamista(niBošnjakniMusliman),kojipoštujeizvorniKuranimudrog,skromnogisaosjećajnogsvecaMuhameda,kakavjebioiNjegoš,nećenikadnipomisliti, akamoliizgovoritiovakveriječioNegošu.Tomožeda izgovori samoonaj koji je zadojenonim islamomkojipropagirajunjihovevođeizSarajevapodirektivamaSADiSaudijskeArabije,kojesupocijepaleislami donijeli munajvećunesrećuunjegovojistorijistvaranjemnekakveposebneislamskedržaveprekokojedonosenesrećuičitavomsvijetu.

Njegošseumojevrijeme,davnih1958.i1959.godine,uVišojrealnojgimnazijiuPljevljimaproučavaodvijegodine.Imaosamvelikusrećudamijeprofesorbiočestitimusliman,izvanredanpoznavalacNjegoša.UmomrazredujebilopribližnopojednapolovinamuslimanaipravoslavacaiskupasmočestoraspravljaliioNjegošu ioMuhamedu,oOsmanlijskomcarstvu,dankuukrvi i istrazipoturica.Zahvaljujućimudromprofesoru,svesmodilemeotklanjalinaobostranozadovoljstvoitogaseidanasupotpunostisjećam.NatajnačinseoNjegošumoraloraspravitiiuParlamentu,tj.naosnovuknow how znanja i iskustva, a ne na najgori mogućinačin:

Parlament odlaže donošenje odluke o proglašenju Njegoševog datuma rođenja za državni praznik, tj. pravi se nagodba radi zadržavanja dva mandata, odnosno dva glasa od strane Bošnjaka, kojima se želi i dalje obezbijeđivati vladajuća većina pri donošenju odluka u Parlamentu?!

Oko Njegoša kao vladike, vladaoca i pjesnika nikada nije moglo biti nagodbe, pa je nije smjelo biti ni ovog puta. On se jednostavno mora poštovati i posebno cijeniti i kao vladika i kao vladalac, a o njemu kao pjesniku sve su rekli najveću umovi ne samo u Crnoj Gori, nego i van Crne Gore. To je činjenica.

Oko činjenica se može voditi diskusija i izvoditi ab absurdo zaključci samo između onih koji ne posjeduju ni minimum znanja o problemu oko koga se vodi diskusija, a to je bilo u ovom slučaju na zasijedanju Parlamenta. A činjenice su sljedeće:

Istraga poturica je naziv za vraćanje crnogorskih muslimana, tzv. “poturica”, srpskim korijenima. To su po nalogu vladike Danila I Njegoša (vladao 1697-1735) preduzeli crnogorski plemenski glavari kra-jem XVII ili početkom XVIII vijeka. Dakle, nije došlo do istrage poturica u doba vladavine Njegoša, već u doba vladavine vladike Danila I Njegoša. Ovom akcijom janičarsko je vraceno u pravoslavlje, a jedan broj je pobjegao u turske gradove. Tokom Velikog bečkog rata (1683-1699) evropske sile, ujedinjene u “Svetu ligu”, su oslobodile velike dijelove centralne Evrope od Turaka i bitno oslabile otomansku vojnu moć. Evropske sile su vodile politiku dizanja hrišćanskog stanovništva na ustanak protiv Osmanlijskog Carstva. Godine 1690. patrijarh Arsenije III Čarnojević, na poziv cara Leopolda I, pobunio je srpski narod protiv Turaka, ali je nakon sloma ustanka uslijedila velika seoba Srba sa Kosova u Ugarsku. Tokom istog rata, na inicijativu Mletačke Republike, javlja se pokret za oslobođenje Crne Gore od Turaka. Pokret u početku nije postigao uspjeh, ali je napravio veliku mržnju između hrišćana i muslimana u Crnoj Gori. Do kraja XVII vijeka, domaći muslimani su sa ostalim Crnogorcima učestvovali u borbama protivu turskih odreda. Turci su, zahvaljujući domaćim muslimanima, na prevaru uhvatili vladiku i bacili ga u tamnicu u Skadru, odakle se otkupom jedva spasio. Nakon izlaska iz tamnice, Danilo je odlučio da više pravoslavni i ,,poturice” ne mogu zajedno da žive, te je u sporazumu sa plemenima i bratstvima, gdje još nije bilo ,,poturica”, napravio progon istih gdje ih je bilo. Ilarion Ruvarac, srpski istoričar, sveštenik, arhimandrit fruškogorskog manastira Grgeteg, rektor Karlovačke bogoslovije i akademik, smatra da se ovi događaji nijesu ni odigrali;

- 13 -


Danak u krvi je bila praksa za odvođenje djece iz hrišćanskih porodica, koju su vršili janjičari kao vid redovnog oporezivanja u Osmanlijskom Carstvu od 14. do 17. vijeka, i njihovo prevođenje u islam. Formalno, ta djeca su bila robovi, bez prava na slobodan izbor. Vremenom se sistem nešto izmijenio, pa su oni postajali slobodni nakon završetka vojne službe i mogli su da se žene muslimankama i na taj način da njihovi potomci izbjegnu njihovu sudbinu;

Od 15. do 17. vijeka odvedeno je 200.000 do 300.000 dječaka u ime danka u krvi;

Ovi događaji su opjevani u Njegoševom Gorskom vijencu. Kroz Njegošev spjev Gorski vijenac, kome je poslužila kao motiv, istraga je Crnogorcima postala nešto više od predanja i nešto drugo sem uskrsnuća nezavisnosti: njihov duhovni i osjećajni svijet.

Na osnovu ovih činjenica, lako je zaključiti ko je u doba Njegoša bio krvolok, odnosno genocidan:

Osmanlijsko ili Otomansko carstvo je ne samo u doba Njegoša, nego u periodu od 1299. godine, kada je osnovano, do 1923. godine, kada je Mustafa Kemal Ataturk došao na mjesto predsjednika, bilo najveće zlo za čovječanstvo.

Za Njegoša je:

Veliko i moćno Osmanlijsko carstvo bilo uistinu oličenje pakla na zemlji, ovaploćen princip Zla sa kojim mu dužnost nalaže boriti se bez kolebanja i bez pomirenja, pa i bez ikakve nade na pobjedu. Ta borba se vodila pod jedinstvenom, očajničkom devizom koja liči na apsurd, a koja je u stvari životna istina sama:

• Neka bude što biti ne može! (Ivo Andrić)

IvelikanaIvaAndrićanasličannačinkaoNjegošanapadajuBošnjaciuBosni.Izvlačećinjegoveriječiizkonteksta,zluradoizlonamjernoihtumačezasvojednevnopolitičkepotrebe.

ZaboravljajučakitodaimjeonpokloniocijelinovčaniiznosNobelovenagradezakupovinuknjigauciljuunaprijeđenjabiblioteka.Međutim,onisuseočiglednoopredijelilizaneštodrugo-zaraspirivanjenacionalizmaiširenjemržnjeponečijimuputstvima,štosedobroosjećaiuCrnojGori.

IvuAndrićuječitavog životaNjegošbiouzor ikaopjesnik ikaočovjek,pa ih jesjajniKusturicastaviouAndrićgraduVišegradujednogporeddrugogdasevječnodruže.OsjećampotrebudaunastavkunavedemštajeIvoAndrićrekaooNjegošuusvomeseju,,Njegoškaotragičnijunakkosovskemisli”,kojijeobjavljenudnevnomlistuPolitika,od20.marta2017.godine.

,,LikarhiđakonaPetrauŠćepanuMalommožedaposlužipotpunokaoportretRadaTomovaunjegovompresudnomtrenutkukadajesa17godinaizabranzanasljednikaVladikePetraINjegoša(SvetogPetraCetinjskog):

Unašojsezemljinigdanije

Ovakvogamomčetadizalo,

Nidivotomnisvakomhitrinom.

Upravsumusedamnaestljetah,

Više znade no nas polovina;

Pametnijemisliiriječi

Nit’samčuo,nitićuječuti,

Negonećeovonašebiti.

AakomuBogsačuvaglavu,

Onjesrećaovoganaroda,

Onjerođendadovijekživi.”

- 14 -


IvoAndrićotomNjegoševomnačinuborbeprotivOsmanlijskogcarstvapišeisljedeće:

,,Tonijebiosamosukobdvijuvjera,nacijairasa,tojebiosudardvijustihija,IstokaiZapada,asudbinajehtjeladasetaborbauglavnomodigrananašimteritorijamaidaprepolovi ipodvojinašunacionalnucjelinusvojimkrvavimzidom.Utuborbustihijabilismozavitlaniibačenisvi,inakojojsekostranizadesio,natojseiborio,saistimsmislom,istimjunaštvomiistomvjeromupravednostsvojestvari.Takojetragikateborbebilauvećananeminovnimbratoubilačkimsukobima,kojenamječestonametalanašateškaistorija.Ta tragika bila je za Njegoša utoliko veća što je on sa svoje visine, kao svi veliki i svjetlosni duhovi naše istorije, obuhvatio pogledom uvijek totalitet nacije, bez razlike na vjeru i pleme.”

Ivo Andrić posebno citira jedno smjelo i proročansko, malo poznato Njegoševo pismo, koje je on uputio skadarskom veziru, zemljaku Osmanpaši, rodom iz bosanskog Skoplja, u kome je sadržano Njegoševo gledište na ovu borbu.

Njegoš piše veziru:

,,Došlomijetvojepismood17.februaraovegodine,ukojemunekestvarismiješnonapominješ.Prvoštokažešdaoperemosvojasrcapadaučinimosvakilijepinačinislogunanašegranice,mojejesrcezaljudesvagdačistoioprato,asneljudimaprinuđenječovjekdaseneljudskivlada,jerinačenemožeidabihtio.Štosehvališdaimaškodmeneprijateljekojitidokazujumojenamjerenije,dobrokadihimaš,meniihnekazujdaodmenenepostradaju.Ovuidruguovakustvartimožeškazationijemakojisvijetkrozčibukgledaše,nemeni.Mojejenamjerenijejavnoičisto;kogajekakovalja,onakosamnomususjedstvuidaživuje.

Tigovorišdajasveneštotražim,aštabihjatotražioisakimećugatražiti?KadajeBajazet(Ilberimnazvani)Bosnupokorioikadasudivljeordeazijatskenašemaleno,nojunačkocarstvorazrušile,ondasumojipreciijoštenekeodabranefamilije,kojenijesutupoginuleodTuraka,ostavilisvojeotačastvoiuovijemgoramautekli.Jasaminokosan,jasamsirak.Pomisliđesumibraćaslavniiglasovitiknezoviivojvodenašegacarstva.ĐejeCrnojević(Bušatlija),đejeObrenknežević(Mahmutbegović)?ĐejeKulinović?ĐejeSkopjak?ĐejeVidajić?ĐejeFilipović?ĐejeGradičević?ĐejeStočević?ĐejeLjubović?ĐejeČengić?Pađesumnogiostali?Kamogospodaicvijetnašegnarodadasvojeotačestvoisvojuslavuzajednopotražimo,dasmosvinajedno,ondabihjasnjimaneštovelikopotražio.

BogsamiznadekadaćeseonisvojeslavespomenutiidokadaćeseovamojabraćaodsvojerođenebraćetuđitiinazivatiseAzijatimaidokadaćezatuđukoristrobotatinesjećajućisesebenisvojega!OdonoganesrećnogadanaotkakojeAzijatinnašecarstvorazgnjavio,sakojimseovašakagorštakahzaopštepoštenjeiimenašeganarodabori?Svesasvojomrođenombraćomisturčenom.Bratbratabije,bratbratasiječe,razvalinesunašegacarstvaunašukrvogrezle.-Evoopštenašenesreće!

Ovajenesrećaivraždabratskavišenosilatuđaučinilatejenašejunačkoplemepostalotuđimanadničarimaislužiteljima,kakoštosiitituđinadničar.KukavnujeCrnuGoruovajrazurnašeganarodagotovoudavio,noiopoštio.OvojeučinilotejedanasCrnaGoraibitićedovijekaalmazuviteškukrunu.Jabihvolionoištanasvijetuviđetislogumeđubraćomukojimajednakrvkipi,kojujejednomlijekoodgojiloijednakolijevkaodnjihala.Štosepaktičemenesamogaiovešakenaroda,japoštenjenimalovišeneželimnogaimamopredvelikijemiopamećenijemsvijetom,noseneštodrugoželi,jerbojekrvavahranaigolopoštenje.Jabihraddasamsemalodocnijerodio,jerbihvidiosvojubraćuđesusesebeisvojijehspomenuliiđejavnopredsvijetomkazalidasuonidostojnipraunuciipotomcistarijehvitezovahnašeganaroda.Kadaseovasvetariječ izgovori,blagocijelomnašemplemenu,onda će ime crnogorsko-bosanski i proči vitezovi srpskoga naroda kako sveti talisman (amanit,zapis) čestvovati i u njedrima nositi.

JačujemdatiCrnogorcehajducimanazivaš.Toimenimalosramotnonije.Hajdukznačichevalier(Ritter).Naprimjer,kavaljerisuovihajduci:MarkoKraljević,ReljaOmučević,GergelesAlija,TaleOrašanin,Skenderbeg,StojanJanković,IlijaSmiljanić,BajoPivljanin,vojvodaDraškoPopović,vojvodaVukMićunović,NikacTomanović,CrnacKaramahmut,Karađorđe,vojvodaVeljkoPetrović.Ovosusamonekiodnašeganarodakojinijesudanasuživotuaovitrojicaidanasživi:Abdelkader,ŠamilinašvojvodaMićaMorački.

IstinajedasunekiCrnogorciubivaoci,grabiteljiimamitelji,aliihizobuzdanaidivljasilaturskanosila,paijunačkanevolja.Pomisli,mojdragizemljače,ovolikonarodasabiloseuovimgorama,gotovoodsvudazatvoreno.Kadjegodinaikolikorodna,možesepriličnoproći,alikaddođegodinakaoštojelanjskabila,živamukaodnjihbiva.JasamselanenekolikomjeseciukloniouBečiuMletkenavlastitodaovumukuočimanegledam,adrugojasamsrcažalostiva,pabisvesvojerazurio,asvakojakomijemaloštoiostalo. Kada sa mnom govoriš kako moj brat Bošnjak, ja sam tvoj brat, tvoj prijatelj, ali kada govoriš kako tuđin, kako Azijatin, kako neprijatelj našega plemena i imena, meni je to protivno i svakome bi blagorodno mislećemu čovjeku protivno bilo. Jaznamtićešrećikadaovomojepismovidiš:,,Štaovajčovjekkoještapišeisnijeva?Alisenadamdaćenašipotomci,kadbilodabilo,datidostojnucijenuotačastvaljubnimamislimaipismuvladičinu,nakojegasedanasvičesasvakestranekakonabjeluvranu.”

- 15 -


Tako je Njegoš vidio sebe i svoje kao svijet osuđen na nepoštednu i bezizglednu borbu ,,sa svojim tuđinom”.

Njegoš je svoju mudrost, hrabrost, skromnost i saosjećajnost sa svojim narodom zadržao do zadnjeg dana svoga života:

U testamentu je precizno napisao o svemu što ostaje iza njega, uključujući i državni novac koji ostavlja, uz preporuke i kletve da se tim novcem pravo i pametno rukuje i crnogorska sirotinja hrani i od zla brani;

Na dan svoje smrti, 18. oktobra po starom, Lučindan, blagoslovio je još jednom zemlju i narod i preporučio starješinama da :

• Sirotinji čine pravdu.

4. ,,EVROPSKAIEVROATLANSKA”NEZAVISNACRNAGORA

Zastupnicivladajućevećine,sastavljeniodsledbenikakraljaNikole,međukojimaimaipretečaTitovogsocijalizma,poredpohlepeiraspirivanjanacionalizma,donosejošjednovelikozlo,kojejebilojednaodglavnihnegativnihkarakteristikaibivšeSFRJ:

Hijerarhologiju - nauku o primjeni hijerarhije, koja je davnih 60-tih godina prošlog vijeka bila pustila duboke korijene i u Sjedinjenim Amerčkim Državama. Tada su SAD bile u zabrinjavajućoj ekonomskoj krizi. Hijerarhologija je u SAD vrlo brzo sasječena, ali se odatle vrlo brzo počela izvoziti u svijet u različitim oblicima na krajnje ,,demokratski” način:

• Ono što se nameće iz SAD mora biti ispravno i o njemu ne može da se raspravlja. Američki vojnik je uvijek u pravu i van SAD i njemu se može suditi samo u SAD. Ko ne postupi po onome što se nameće iz SAD ili bude neljubazan prema vojniku SAD, taj mora da snosi sankcije, a ako to ne bude dovoljno, biće doveden ,,k poznaniju prava” silom.

Dabiseupotpunostiobjasnilahijerarhologijakaonaukaoprimjenihijerarhije,neophodnobibilodostastranicanapisati.Međutim,jaćuipakpokušatidajeovdjeobjasnimsamoukratkimcrtama. Dabibilokojahijerarhijamoglabesprijekornofunkcionisati,neophodnojedasezadovoljeodređenezakonitostinjenogfunkcionisanja,kojenamećehijerarhologija:

Svakičinovnikuhijerarhijitrebadazapočnekarijerusanivoasvojestvarnesposobnosti;

Kako svaki činovnik u hijerarhiji teži da napreduje donivoa svoje nesposobnosti, to im trebaomogućiti,jersetimepostižesljedeće:

• Vremenomsvakoradnomjestouhijerarhijizauzmečinovnikkojijenesposobanzaizvršavanjeodgovarajućihdužnostinaradnommjestu;

• Posaoobavljajuoničinovnicikojijošnijesudostiglinivosvojenesposobnosti.

Principijelnostmoradasevrijednujevišeodsamoprijegornogradaiznanja;

Pretjeranasposobnostjenepoželjnijaodnesposobnosti;

Gramimidžajevrijednijiodtonestvarnihsposobnosti;

Širinanesposobnostidirektnojesrazmjernapoložajuuhijerarhiji;

Brojčinovnikaubilokojojradnojgrupitrebadaimatendencijuporasta,bezobziranaobimposlakojitrebaobaviti;

Činovnicipraveposaojednidrugimaiumnožavajupodređene;

Štovišemeđusobnogkomuniciranja,bezobziranatoštovećekomuniciranjedovodidovećegnerazumijevanja.Natajnačinsepostižedajeuhijerarhijskojorganizacijivećazbrkaštojevišinivo;

- 16 -


Nadležnipovjeravajuzadatkeonimakojisunajmanjesposobnida ihobave,pasestvarnirad,atimeistvarnesposobnostinalazenanajnižemhijerarhijskomnivou;

Licanarukovodećimpoložajimauglavnomprovoderadnovrijemediskutujućinasastancimailipotpisujućiraznadokumenta(ugovore,dopiseitd.)iuvijeksu,,preopterećena”,panemajuvremenaza,,sitneprobleme”istranke.Akoseradiovažnimhitnimodlukama,uvijeksenađurazlozidaseoneodložezakasnije.

Konačanrezultatjeispunjavanjesociološkogčeličnogzakonaautokratije:

• Usvakojorganizovanojhijerarhijskojdjelatnostihijerarhijasenesmijenarušavati.

Odlučivanjeuzprimjenuhijerarhologijejeodlučivanjepoprincipuad decretum, tj. najgori mogući princip odlučivanja. Odlučivanjepoprincipuad decretum seinemoženazvatiodlučivanjemjerse,ustvari,radiopostupanju po unaprijed izdatoj naredbi.

Tosuodlukekojeseuglavnomdonosenaosnovuslobodnevoljepojedinaca,kojisenalazenavrhuodgovarajućehijerarhije.One,uprvomredu,morajudazadovoljenečijestranačkeiličneinterese. Tojetipičnojezuitsko stanovište odlučivanja, pokomečelnaličnostuhijerarhijimože,bezgrižesavjesti,preduzimatisvemjerezadonošenjeisključivoonihodlukakojeonaocijenikaoispravneipravedne.Priodlučivanjujenajbitnijepostupitidiplomatskivještoisugestivno,a,akojeneophodno,čestolukavoilicemjerno.

Posljedicetakodonešenihirealizovanihodlukasučestokatastrofalne,posebnokadaseradiostrategijskimodlukamaupogledutehnološkog,atimeiekonomskograzvoja.

Jediniispravannačinodlučivanjajeab experto način.

Ovimpristupomodlukesedonose isključivonaosnovuknow how znanja i iskustva uz strogo poštovanjeiprimjenu:

Glavnihvrijednostimoralakaokriterijuma(dobro,ispravnoipravedno);

Etike,kaonaukeomoralui

Logike,kaonaukeozakonimainačinimarazmišljanja.

Ovajpristupjeveomatežak.Tojeputper aspera, alisejedinotimputemdolazidoželjenogciljadefinisanjemiispravnognačinaprovođenjadonešenihodluka.

Ad decretum načinodlučivanjasepotpunoustoličiouCrnojGoriusvimoblastimadjelatnosti.Sveodluke,uključujućiistrategijske,donoseseuglavnompounaprijedizdatojnaredbi,uzstriktnopoštovanjezlatnog pravila, odnosno prve zapovijest hijerarhologije:

Priodlučivanju,hijerarhijasemoraupotpunostiispoštovatiiponjenimprincipimaodlučivati,bezobzira kakve su posljedice tako donešenih odluka.

Dugogodišnje ad decretum odlučivanjeuCrnojGoriusvimorganimaizvršne,zakonodavneisudskevlastinadržavnomilokalnomnivoudovelojedokatastrofalnihposljedicausvimoblastimadjelatnostiuCrnojGori.

Slijedeodređenikarakterističniprimjeriizraznihoblastidjelatnosti.

4.1. KATASTROFALNOSTANJEUOBLASTIJAVNIHNABAVKI

Oblast javnih nabavki, u kojoj se donose odluke o dodjeli poslova nabavke proizvoda i usluga na državnomilokalnomnivou,jednajeodnajvažnijihoblastidjelatnosti.

Postupcijavnihnabavkitražemultidisciplinarnipristup,tj.oslanjanjena know-how znanje i iskustvo izvišenaučno-stručnihoblasti,međusobnosrodnih,aličestoirazličitih.

- 17 -


Posloviuovojoblastidjelatnostispadajuunajodgovornijenaučno-stručneposloveinjimasemoraprilazitikrajnjeodgovornoipotpunoprofesionalno.ZbogtogaseukomisijezaotvaranjeivrijednovanjeponudaiDržavnukomisijuzakontrolupostupakajavnihnabavkimorajuimenovatinaučno-stručnalicasaodgovarajućimknow-how znanjem i iskustvom izoblastidefinisanja inačinadokazivanjakvalitetaroba iuslugauskladusameđunarodnimstandardima,tehničkimpropisima iostalimmeđunarodnimnormama. Robe i uslugamoraju u potpunosti zadovoljavati sve zahtjeve u pogledu kvaliteta koji sudefinisanimeđunarodnimstandardima,tehničkimpropisimaiostalimmeđunarodnimnormama.Tojeprvikriterijumkojisemoraispoštovatiprinabavcirobaiusluga,jersupomenutemeđunarodnenormeobavezujućeiprinabavciipriplasmanurobaiusluganameđunarodnotržište.

Uovojoblastidjelatnosti,gdjesegodišnje trošeogromnafinansijskasredstvazanabavkuroba iusluga,vladakatastrofalnostanje,posebnosastanovištastručnostikadrovaukomisijamazaotvaranje ivrijednovanjeponudaiuDržavnojkomisijizakontrolupostupakajavnihnabavki.Nanajodgovornijaradnamjestanepostavljajusekadrovikojiposjedujuodgovarajućeknow how znanje i iskustvo, većkadrovipostranačkojpripadnosti,kakobiseštolakšeištoboljezadovoljavaliličniiuskostranačkiinteresi,koristećipritomeisključivomoćhijerarhijepridonošenjuprvostepenihidrugostepenihodlukauupravnompostupku.

Argumentovanjaradi,navodimsljedećečinjenice:

Članovikomisijazaotvaranjeivrijednovanjeponudasulicakojaneposjedujuniminimalnoznanjeizoblastidefinisanjaidokazivanjakvalitetauskladusazahtjevimameđunarodnihstandarda,tehničkihpropisaiostalihmeđunarodnihnormi;

Ministarjavneupravejediplomiranipravnik?!;

DirektorUpravezajavnenabavkejeinformatičar?!;

PredsjednikičlanoviDržavnekomisijezakontrolupostupakajavnihnabavkisudiplomiranipravnici,kojineposjedujuninajosnovnijeznanjeizoblastimeđunarodnihstandarda,tehničkihpropisa iostalihmeđunarodnihnormi,kojimajedefinisankvalitetrobaiuslugainačinnjegovogdokazivanja.

Ustrategijamarazvojasistemajavnihnabavkizaperiode2011.-2016.god.i2016.-2020.god.nemanapisanenijednerečeniceo implementacijimeđunarodnihstandarda,tehničkihpropisaiostalihmeđunarodnihnormiprisprovođenjupostupakajavnihnabavki?!Obadvijestrategijepredstavljajugomilunapisanihnebulozasadaljimgomilanjemnestručnihkadrovauovojoblastidjelatnosti,štogarantujeiubudućnosti:

• Donošenje skandaloznih odluka po principu ad decretum, tj. po unaprijed izdatoj naredbi, striktnopoštujućizlatnopravilohijerarhologijeoneprikosnovenostihijerarhije,bezobzirana posljedice.

Unastavkuslijedekonkretniprimjeridonošenjaskandaloznihprvostepenihidrugostepenihodlukauupravnompostupku,kaoisudskihodluka.

4.1.1. Skandalozno ukidanje registracione naljepnice

Ovajprimjerjevrlokarakterističan,jersuuodlučivanjuidonošenjuad decretumodlukaučestvovali:

Sviorganiizvršnevlasti,uključujućiiVladu;

Zakonodavnavlast,tj.Parlamenti

UpravniiVrhovnisud,kaoorganisudskevlasti.

Zbogtogajeonstavljennaprvomjestoizoblastijavnihnabavki.

Neophodnojeprethodnodavanjeodređenihnapomena.

- 18 -


RegistarsketablicesubileuvozniproizvodzaCrnuGorusvedo1992.godine,štojedovodilodovelikihproblema,kakoupogledukvaliteta(njihovkvalitetnijeimaokodakontroliše),takoiupogledublagovremenostiregistracijeiproduženjavaženjaregistracijezamotornavozila.Godine1992.Firma‚‚BAJIĆ-GBB”O.D.PodgoricaosvojilajeiorganizovalaproizvodnjustarihregistarskihtablicauPodgorici.NasprovođenimpostupcimajavnihnabavkiregistarskihtablicaFirma,,BAJIĆ-GBB”jeuponudamajedinaprilagalavalidneiautentičnedokazeokvalitetutablicai,uzto,davalaostalenajpovoljnijeuslove,pajeisporučivalastareregistarsketabliceMinistarstvuunutrašnjihposlovado2008.godine.Utomvremenskomperiodunijevišebiloproblemadokojih je dolazilo do 1992. god., kada su tablice bile uvozna roba.

Marta 2008. god., Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovelo je postupak javne nabavke novih registarskih tablica,koje su,upogleduoblika,dimenzija i kvaliteta,definisanemeđunarodnimstandardomISO7591.IporedtogaštojejedinoFirma,,BAJIĆ-GBB”uzponudupriložilaizvještajoispitivanju(Testreport)-certifikatregistarskihtablicauskladusazahtjevimastandardaISO7591,izdatodnadležne(certifikovane-akreditovane) institucije,kaovalidan iautentičandokazonjihovomkvalitetu,Ministarstvo unutrašnjih poslova je organizovalo kontrolno ispitivanje priloženih uzoraka ponuđača uKompaniji ,,DEKRA”uNjemačkojuzprisustvosvojihmjerodavnihpredstavnikatomispitivanju.Natomispitivanju jedino su uzorci Firme ,,BAJIĆ-GBB”, u pogledu kvaliteta, zadovoljili sve zahtjeve standardaISO7591,štojekonstatovanouizvještajuoispitivanju,kojije,,DEKRA”uručilapredstavnicimaMinistarstva19.03.2008.god.uSarbrikenuuNjemačkoj.Natajnačinje,poštojesamonjenaponudaocijenjenakaoispravna,Firma,,BAJIĆ-GBB”dobilaposaoisporukenovihregistarskihtablicaMinistarstvuunutrašnjihposlovaCrneGore

MinistarstvounutrašnjihposlovaCrneGorejeprvouregionuBalkanauveloiregistracionu naljepnicu-(,,treću tablicu”, ,,sigurnosnu naljepnicu”),saobraćajnidokumentkojislužikaodokazoproduženjuvaženjaregistracijemotornihvozila.Onaseizdajepriprvojregistracijivozilaipriprodužavanjuvaženjaregistracijevozila.

Saobraćajna dozvola(vlasnička dozvola, odnosno ,,lična karta” vozila) seizdajesamopriprvojregistracijivozila,amijenjasepripromjeniregistarskihtablica,odnosnopripromjeniregistarskogpodručja.Garantnirokregistarskihtablicaje7(sedam)godina,paseisaobraćajnadozvolauobičajenotrebadaizdajesatimrokomvaženja.

Veomajevažnoistaćisljedećečinjenice:

Registracionanaljepnicapripadanaljepnicamavisokesigurnosti.Nanivouprvefazerazvoja,dokognivoajebilarazvijenauCrnojGori,onasadržiodštampaneisteslovno-brojčanepodatkekaoiregistarsketablice,periodvalidnosti(punovažnosti)idodatnezaštitne(sigurnosne)elementekojipotvrđujunjenuvalidnostiautentičnost.Različitebojepozadineomogućavajubrzuprovjeruizdaljine.Ona,ustvari,predstavljahologramskižigkojisestavljasaunutrašnjestranevjetrobranskogstakla(šoferšajbne).Dabiseeliminisala svakamogućnost zloupotrebenaljepnice, specijalanprijanjajući sloj, koji jenanešennaštampanihologramskifilmnahologramskojfoliji,odkojejeizrađenaregistracionanaljepnica,osigurava njeno uništenje kada se ona ukloni sa vjetrobranskog stakla. Do uništenja naljepnice dolazinatajnačinštoslovneibrojčaneoznakeostajunavjetrobranskomstaklupriskidanjunaljepnicesavjetrobranskogstakla.Posebnotrebaimatiuvidusljedeće:

• Čakikadasuzvaničneregistarsketabliceukradeneili izgubljene,registracionanaljepnicaslužikaozvaničandokumentzavizuelnuidentifikacijuvozila.

Udrugojfazirazvojaonatrebadasadržiizaštićeneelektronskeinformacijekojesudostupnesamoovlašćenimlicimaorganabezbjednosti.Specijalnimemorijskičipmožedasadržidohiljaduštampanihsimbolaitakonaljepnicadobija,,inteligentan”unutrašnjiživot.Uovojfazirazvojaonaomogućavabrzpristupovlašćenihlicapodacimakojisenetičusamomotornogvozila,većivlasnika,ovlašćenihkorisnika,plaćenogporeza,brojapoliseosiguranjaitd.Ovipodacipredstavljajupreduslovzatrenutneaktivnostiipravovremenureakcijuovlašćenihlica.Sumnjiveokolnostimogusebrzoprovjeritiibrzospriječitisvakazloupotrebamotornogvozila.Natajnačinsemožeznatnopoboljšatijavnasigurnost.Kao naljepnica visoke sigurnosti, ona postaje veoma važna i u sigurnosnom sistemu za borbu protiv terorizma.Dakle,uovojfazirazvojaonasadrži:

• Štampaneinformacijekojesemoguvidjetii

• Zaštićeneelektronskeinformacijesanajvećimstepenomsigurnostikojesudostupnesamoovlašćenimlicimaorganabezbjednosti.

Štampanje slovnih i brojčanih oznaka na naljepnicimora se izvoditi štampom visoke sigurnostishodnomeđunarodnimIntegrafstandardimaCWA14641,itoistomtehnologijomkojomseizvodištampanjeslovnihibrojčanihoznakanaregistarskimtablicama,tj.tehnologijomnatoplopomoćuspecijalnogtermoštampačakojikoristispecijalnefolije,akojimseupravljapomoćukompjutera.Zbogtogajezaštampanjeslovnihibrojčanihoznakananaljepnicimoralabitirađenaspecijalna,namjenskikonstruisana,štamparskamašina;

- 19 -


Upogledu fonta slova i brojeva za slovne i brojčaneoznake i tehnologije štampe, registracionanaljepnicamorabitiupotpunostikompatibilnasaregistarskimtablicama.Zbog toga registarske tablice i registracionu naljepnicu mora raditi, odnosno proizvoditi, jedan isti proizvođač.

Kvalitet registracione naljepnice se ne dokazuje Izvještajem o ispitivanju(Test report- certifikat), već Izvještajem(potvrdom) o kontrolisanju, izdatim od strane nadležne (certifikovane-akreditovane) institucije u skladu sa međunarodnom normom za naljepnice visoke sigurnosti i međunarodnim Integraf standardima CWA 14641 za štampu visoke sigurnosti.

Firma ,,BAJIĆ-GBB” je jedinaosvojila proizvodnju i registracionenaljepnice,kaonaljepnicevisokesigurnostiuskladusameđunarodnomnormomzanaljepnicevisokesigurnostiimeđunarodnimIntegrafstandardimaCWA14641zaštampuvisokesigurnosti.Priučešćunaotvorenompostupkujavnenabavke,uponudi jepriložilavalidaniautentičandokazokontrolisanjukvalitetanaljepniceodstranenadležne(certifikovane-akreditovane)institucije,kaoicertifikatonadležnostiteinstitucijezakontrolunaljepnicavisokesigurnostiizaštampuvisokesigurnostishodnomeđunarodnimIntegrafstandardimaCWA14641,izdatododgovarajućegakreditacionogtijelauBriselu.Natajnačinjefirmadobilaovajposao.

Do februara 2014. god. Firma ,,BAJIĆ-GBB” isporučila je Ministarstvu unutrašnjih poslova cca850.000registracionihnaljepnicanakojenijebilonijednereklamacijeniupogledukvaliteta,niupogledukvantiteta,niupogledurokaisporuke.Veomajebitnonaglasitiisljedećečinjenice:

Cijeneregistarskihtablicairegistracionenaljepnice(kojujeFirma,,BAJIĆ-GBB”isporučivalaMinistarstvuunutrašnjihposlovadofebruara2014.god.)uCrnojGorisu2do2,5putanižeodcijenaudržavamauokruženju.

Registracionanaljepnicadobijasvevećiznačaj,pasezbogtogasvevišedržavaopredjeljujezanjenuupotrebu,kaonaljepnicevisokesigurnosti,jeronananivoudrugefazerazvojapostajeveomavažnausigurnosnomsistemuzaborbuprotivterorizma.

Februaramjeseca2014.god.tadašnjiministarunutrašnjihposlovasvojomsamovoljom,izsamonjemupoznatihrazloga,donosiodlukuonabavciregistarskihtablicairegistracionihnaljepnicaponezavisnimpartijama,tenatajnačinomogućavaponuđačimadamogunuditinaljepnicenezavisnoodtablica,odnosnotablicenezavisnoodnaljepnica?!Osimtoga,Ministarstvopotomzauzimaisljedećestanovište:

Netraživiše registracionunaljepnicukaonaljepnicuvisokesigurnostisaprethodno iznešenimkarakteristikama,većjedefinišekaoobičnuetiketuodpapiraikartonakojasemožeštampatinaobičnimštampačimapomoćutonera ikojanemorabitikompatibilnasaregistarskimtablicamaupogledufontaslovaibrojevazaslovneibrojčaneoznakenanjojitehnologiještampeslovnihibrojčanihoznaka?!

PotomMinistarstvoiDržavnakomisijazakontrolupostupakajavnihnabavkivukusljedećepoteze:

Dana24.02.2014.god.MinistarstvozaključujeneposrednimsporazumomprotivzakonitugovorsaFirmomDPCizPodgoriceoisporuciregistracionihnaljepnicakaoobičnihetiketa(naljepnica)odpapira i kartona. Informacije radi, FirmaDPCdo tadanijenikome isporučilanikakvu robubarsličnihtehničkihkarakteristikasatehničkimkarakteristikamaregistracionenaljepnice,panijemoglanipriložitivalidneiautentičnedokazeozadovoljenjuobaveznihifakultativnihuslova,tj. davanje ispravne ponude za izradu registracionih naljepnica;

Pozivombr.14-1/14,od27.02.2014.god.,Ministarstvopokrećepregovaračkipostupak,bezprethodnogobjavljivanjapozivazajavnonadmetanje,nakojiprotivzakonitopozivaiFirmuDPC.DonosiprotivzakonituOdlukubr.404/14-13094/1,od14.03.2014.god.,oizborupotpunoneispravneponudeFirmeDPCkao,,najpovoljnije”,aodbijapotpunoispravnuponuduFirme,,BAJIĆ-GBB”kao,,neispravnu”;

SvojimRješenjembr.UP.0903-133/2-2014,od11.04.2014.god.,DržavnakomisijaodbijaizjavljenužalbuFirme,,BAJIĆ-GBB”naodlukuMinistarstvakao,,neosnovanu”.

Veomajevažnoistaćiisljedećečinjenice:

Firma DPC je pri učestvovanju na pregovaračkom postupku po Pozivu br.14-1/14, od 27.02.2014. god., u ponudi priložila dokument koji je u zapisniku sa otvaranja i vrijednovanja ponuda zaveden pod nazivom ,, Certifikat Kompanije KURZ o kvalitetu registracione naljepnice”. Ministarstvo i Državna komisija su taj dokument prihvatili kao validan i autentičan dokaz o kvalitetu registracione naljepnice Firme ,,DPC”, odbijajući pri tome primjedbu ovlašćenih predstavnika Firme ,,BAJIĆ-GBB” da se radi o nevalidnom i neautentičnom dokumentu;

- 20 -


KompanijeUTSCH iKURZ izNjemačke,kojepokrivajupreko2/3evropskog tržišta izoveoblastidjelatnosti(proizvodnjaregistarskihtablica inaljepnicavisokesigurnosti,kao iopremeialatazanjihovuproizvodnju)zvaničnosuobavijestileministraunutrašnjihposlovaipredsjednicuDržavnekomisijenasljedećinačin(citiram):

• Kompanija,,LeonhardKurzStiftung&Co.KG”nijeimalanikada,anemanisada,nikakvudirektnuposlovnusaradnjusafirmom,,DPC”d.o.o.Podgorica,pa,prematome,nijeniizdavalanikakvepisanedokazeokvaliteturegistracionihnaljepnicadotičnojfirmi;

• Kompanija,,LeonhardKurzStiftung&Co.KG”nesarađujeniindirektnosafirmom,,DPC”naprojektuizraderegistracionihnaljepnicazaMinistarstvounutrašnjihposlovaVladeCrneGore;

• Nakondobijanja kopijedokumenta, koji je priložila firmaDPC, preduzećemoodmahodgovarajućemjerezaustanovljavanjekakojefirmaDPCmogladoćidotakvogpotpunonevalidnogdokumentanaimeKompanije,,LeonhardKurzStiftung&Co.KG”iotomećemoVasnaknadnoobavijestiti.

NiministarunutrašnjihposlovanipredsjednicaDržavnekomisijenijesunašli za shodnodaodgovorenaovo zvaničnoobavještenjeod strane renomiranihkompanija izNjemačke.TekposlijeintervencijepomenutihkompanijaprekoambasadeNjemačkeuCrnojGoriposlataimjekopijaspornogdokumentaokvaliteturegistracionenaljepniceFirmeDPCpočetkomoktobra2014.god.,tj.satrimjesecazakašnjenja.

Nakon pregledanja dokumenta, kompanije UTSCH i KURZ su zvanično obavijestile (dopis od08.10.2014.god.)MinistarstvounutrašnjihposlovaiDržavnukomisijuzakontrolupostupakajavnihnabavkiosljedećem(citiram):

Dopisjedatiranod26.04.2012.god.U tom periodu, potpisnik, gosp Reinhart je već više godina bio uspokojen.

UzaglavljupismanaznačenojeLeonardKurzGMBH/Co.KG.Većodkraja2007god.našafirmasevodikaoLeonhardKurzStiftung&Co.KG.

Ovdje se nedvosmisleno radi o falsifikatu.Trenutnoispitujemomogućnostdapravnopostupimoprotivtoga.

Međutim, i poslije ovog zvaničnog obavještenja od strane kompanija UTSCH i KURZ iz Njemačke Ministarstvo unutrašnjih poslova i Državna komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki zadržali su Firmu DPC na poslu izrade registracionih naljepnica, koje je ona radila do kraja 2014. godine.

ProblemjedobiomeđunarodnerazmjerezbogfalsifikovanjacertifikataodstraneFirmeDPCnaimekompanijeKURZ,kogasuMinistarstvounutrašnjihposlovaiDržavnakomisijazakontrolupostupakajavnihnabavkiprihvatilikaovalidan iautentičandokazokvaliteturegistracionenaljepniceFirmeDPC.Potomslijedi epilog:

NainicijativuMinistarstvaunutrašnjihposlova,Vladaje,nasjedniciod11.12.2014.god.,utvrdila12amandmananaPrijedlogZakonaoizmjenamaidopunamaZakonaobezbjednostisaobraćajanaputevima,kojijevećbiouproceduriposkraćenompostupkuuSkupštiniCrneGore,oukidanjuregistracionenaljepniceod01.01.2015.god.;

Vlada je, dopisom br. 08-2406/20, od 12.12.2014. god., amandmane dostavila Skupštini Crne Gore dana 15.12.2014. god., a sjednica Skupštine održana je 16.12.2014. god., kada su oni i usvojeni, odnosno kada je donešen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima u cjelini. Neviđena ekspeditivnost?! U obrazloženju uz dostavljene amandmane se konstatuje:

• Vlada smatra da izdavanje registracione naljepnice predstavlja samo opterećenje za budžet građana prilikom registracije, te predlaže da se od 01.01.2015. god. više ne izdaje?!

ObrazloženjeVladejeinestručnoinetačno,štojevjerovatnoposljedicanepoznavanjaoveproblematikeodstraneobrađivačauimeVlade.

Dokazi za ovu konstataciju:

Saobraćajnadozvola,kao,,ličnakarta”vozila,izdajesepriprvojregistracijivozila.Njenminimalnirokvaženjatrebadabude7(sedam)godina,kolikoiznosigarantnirokzaregistarsketablice.Onasemijenjasamopripromjeniregistarskihtablica;

- 21 -


Registracionanaljepnicaseizdajepriprvojregistracijivozilaipriproduženjuvaženjanjegoveregistracije.Zbogtogajeregistracionanaljepnicadokazoproduženjuvaženjaregistracijevozila,anesaobraćajnadozvola,kojaseneizdajepriproduženjuvaženjaregistracije.Saobraćajnadozvolasesmatravažećomsamoakojeregistracionanaljepnicapostavljenanavozilo.OvakofunkcionišusaobraćajnadokumentaudržavamaEvropskeUnijeiudržavamauokruženju(kaoprimjerinavodeseNjemačkaiSrbija);

Poukidanjuregistracionenaljepnice,vlasnik,priproduženjuvaženjaregistracijevozila,plaća5€zasaobraćajnudozvolui2€zaradio-prijemnikuvozilu(uvedenoZakonomoizmjenamaidopunamaZakonaobezbjednostisaobraćajanaputevima-član270a).Danijeukinutaregistracionanaljepnica,kojaseizdajepriproduženjuvaženjaregistracijevozila,vlasnikvozilabiplaćaosamo2€,tj.3,5putamanje.

Posljedice:

Ukidanjem registracione naljepnice u Crnoj Gori nedostaje saobraćajni dokument koji treba da se koristi kao dokaz o produženju važenja registracije motornog vozila, pa se saobraćajna dozvola, koristeći je i za tu svrhu, pogrešno primjenjuje;

Crna Gora izdaje, odnosno mijenja, saobraćajnu dozvolu i pri produženju važenja registracije vozila i na taj način dopunski opterećuje bužet građana svake godine;

Ukinuta je registraciona naljepnica, kao saobraćajni dokument visoke sigurnosti, koji je vrlo važan u bezbjedonosnom sistemu za borbu protiv terorizma. Nju je Crna Gora prva uvela u Regionu Balkana, a potom su, po ugledu na nju, počele da je uvode i druge države u tom Regionu.

Ukidanje registracione naljepnice nije u interesu ni Crne Gore kao države ni njenih građana.

Obrazloženje Vlade za ukidanje registracione naljepnice je netačno, pa se ne može naći nijedan opravdan razlog za njeno ukidanje.

4.1.2. Skandalozno poništavanje presude Upravnog suda

Firma ,,BAJIĆ-GBB”O.D.Podgoricapokrenula je tužbamaupravnesporovepredUpravnimsudomCrneGoreprotivdvarješenjaDržavnekomisijezakontrolupostupakajavnihnabavkiradiutvrđivanjanjihovezakonitosti:

Protivrješenjabr.UP.0903-133/2-2014od11.04.2014.god.i

Protivrješenjabr.UP.0902-632/4-2014,od03.11.2014.god.

UpravnisudjedoniopresudeousvajanjutužbiFirme,,BAJIĆ-GBB”O.D.PodgoricaiponištavanjurješenjaDržavnekomisijezakontrolupostupakajavnihnabavkikaonezakonitihuzdavanjeidentičnihobrazloženja,ito:

PresuduU.br.1476/14,od11.06.2015.god.,oponištavanjurješenjabr.UP.0903-133/2-2014od11.04.2014. god. i

PresuduU.br.3297/14,od18.06.2015.god.,oponištavanjurješenjabr.UP.0902-632/4-2014,od03.11.2014. god.

ShodnoZakonuoupravnomsporu(član5.,st.4.,ičlanovi:57.,58.i59.),presudeUpravnogsporasu obavezne ituženaDržavnakomisijazakontrolupostupakajavnihnabavkibilajedužnadapostupipodonešenimpresudamanajkasnijeurokuod30dana.

Međutim,tuženaDržavnakomisijajepostupilanasljedećinačin:

PostupilajepopresudiUpravnogsudaU.br.1476/14,od11.06.2015.god.,a

OdbiladapostupipopresudiUpravnogsudaU.br.3297/14,od18.06.2015.god.,donosećinovorješenje br.UP.0902-632/14-2014, od 09.12.2015.god.(dakle, sa zakašnjenjemod 5mjeseci uodnosunaobavezujućirokod30dana),navodećiutomrješenjunovenonsense kao,,dokaze”o,,zakonitosti”poništenogrješenja.

- 22 -


Upravnisudnije ispoštovaoodredbečlanova57. i59.Zakonaoupravnomsporu,pa jetužilac,,BAJIĆ-GBB”bioprimorandapodnesenovutužbuprotivDržavnekomisijezakontrolupostupakajavnihnabavkiradiponištenjanjenogrješenjabr.UP.0902-632/14-2014,od09.12.2015.god.

Umjestodaprimijeniodredbečlana58.Zakonaoupravnomsporu i samriješi stvarpresudom,Upravnisudnanajdrastičnijinačinkršiodredbepomenutogčlanai:

Formiranovosudskovijećeukojenijeimenovannijedanodsudijakojisudonijelinavedenepresudekojimasuusvojenetužbetužioca,,BAJIĆ-GBB”iponištenarješenjatuženeDržavnekomisijezakontrolupostupakajavnihnabavki?!UsudskovijećejeušlainovopostavljenapredsjednicaUpravnogsuda,kaočlan?!;

Obadvije presude Upravnog suda Crne Gore: U.br.1476/14, od 11.06.2015.god. i U.br.3297/14, od18.06.2015.god.,kojimasuusvojenetužbetužioca,,BAJIĆ-GBB”iponištenarješenjatuženeDržavnekomisijezakontrolupostupakajavnenabavke,donijetesunaosnovuistogčinjeničnogstanja,kojejeUpravnisudustanovionausmenojraspravi,kojajeodržanadana12.06.2015.god.

Upravnisudjemogaomeritorno odlučiti iuskladusaodredbamačlana35,stav1,tačke1,3,4i5popitanjurješenjaDržavnekomisijezakontrolupostupakajavnihnabavkibr.UP.0902-632/14-2014,od09.12.2015.god.

UmjestodapostupiuskladusaodredbamaprethodnonavedenihčlanovaZakonaoupravnomsporu,UpravnisudCrneGore,unovomsudskomvijeću,rješavajućiupravnisporpopodnesenoj novoj tužbi tužioca,,BAJIĆ-GBB”O.D.PodgoricaprotivtuženeDržavnekomisijezakontrolupostupakajavnihnabavkiradiponištenjanjenogrješenjabr.UP.0902-632/14-2014,od09,12.2015.god.donosiskandaloznu ab absurdo presudu U.broj 3479/2015,od21.06.2016.god.,kojom:

Odbijatužbutužiocai

Zahtjevtužiocazanaknadutroškovaspora.

Osimtoga,tužilacjeizgubioi8.000,00€,kojejeuplatioDržavnojkomisijizasprovođenjepostupkapožalbinaodlukuMinistarstvaunutrašnjihposlova.

ZahtjevFirme,,BAJIĆ-GBB”VrhovnomsuduCrneGorezavanrednopreispitivanjepresudeUpravnogsudaCrneGoreU.broj3479/2015,od21.06.2016.god.,jeodbijensaistimababsurdoobrazloženjem,kojeje dao Upravni sud u svojoj presudi.

Navedeni primjeri pod 4.1.1. i 4.1.2. slikovito prikazuju ad decretum odlučivanje u okviru stvarne autokratije.

Takođe slikovito prikazuju kako se ,,poštuje» nezavisnost sudstva kao jedna od osnovnih karakteristika liberalne demokratije.

Osjećampotrebu,aiobavezu,daspomenemjošjedansudskiprocesukomesamneposrednoučestvovao:

EksproprijacijapoljoprivrednogzemljištaporedPljevaljazapotrebeRudnikauglja.Procesjetrajaooko11godinaitriputajezatvarankrugOsnovnisuduPljevljima-VišisuduBijelomPolju-VrhovnisudCrneGore.PokrenutominicijativomprekoUstavnogsudaCrneGore,promijenjenjeiZakonoeksproprijacijiCrneGore.Nemadonijetenijednezakoniteodlukeodstranebilokogsuda.NakrajujeproceszavršenuslovljenomnagodbomodstraneVrhovnogsudaCrneGore-daseprihvatikompromisnacijenanadoknadepokvadratnommetru,kojujeodredioVrhovnisud(nižaza8€uodnosunacijenukojusuodredilisudskivještaci) iVrhovnisudćedonijetikonačnupresudu.Podtimuslovom,koji jepostavioVrhovnisud,ovaj11-šnjisudskiprocesjezavršendonošenjemnezakonitepresudeVrhovnogsuda. I u ovom sudskom procesu sam se uvjerio kako se ,,poštuju” nezavisnost sudstva, neprikosnovenost prava privatne svojine i jednakost pred zakonom i pravo na suđenje prema zakonu, kao karakteristike liberalne demokratije.

4.1.3. Nagrade i procesuiranja

Prethodno iznešena protvzakonita pravna lakrdija oko registracione naljepnice i registarskih tablica trajalajeodjula2013.godinedojula2016.godine?!

Uperioduodjula2013.godinedonovembra2015.godinenijeuspješnosprovedennijedanpokrenutiotvorenipostupakjavnenabavkeregistarskihtablicairegistracionihnaljepnica,većjesvakiobustavljensaiznalaženjemraznihnebulozakao,,dokaza”oneispravnostidostavljenihponuda.

- 23 -


MinistarstvounutrašnjihposlovaiDržavnakomisijazakontrolupostupakajavnihnabavkidogovornosuobustavljaliotvorenepostupkejavnihnabavkiregistarskihtablicairegistracionihnaljepnica,aistovremenosunarazneformalno-pravnenačineprotivzakonitozadržavalifirmu,,DPC”natomposlutokom2014.godineitakozadovoljilinečijeuskostranačkeiličneinterese.

Nalazimzapotrebnodaiznesemisljedeće:

Svičinovniciuhijerarhiji,kojisubilisudioniciuovomtrogodišnjemprotivzakonitomprocesuitakodoprinijelidaseodržinedodirljivosthijerarhijekasnijesuunaprijeđeni:

• Onimakojisuvećimalinamjerudaiduupenzijuizašloseususretidobilisupenzijedotriputavećeodmojekaonaučnogradnika,auztosuidaljezadržaninasvojimradnimmjestimasapostojećimplatama;

• Ostalisuunaprijeđeniipohorizontaliipovertikaliuhijerarhiji,anekiodnjihsudobiliiministarskamjesta.

Zarazlikuodnjih,jasam,porednizaraznihneprijatnosti,kojesamdoživioutokuovogprocesazbogtogaštonijesambio,,kooperativan”sačelnimličnostimauhijerarhiji(ministromunutrašnjihposlova,predsjednicomDržavnekomisijezakontrolupostupakajavnihnabavkiipredsjednikomKomisijezaotvaranjeivrijednovanjeponudaMinistarstvaunutrašnjihposlova),doživioisljedeće:

Jaimojadjeca,kojasuortacisamnomumalojporodičnojfirmi,registrovanojkaoortačkoprivrednodruštvo,krivičnosmoprocesuiraniodstraneMinistarstvaunutrašnjihposlovanaosnovu,,dokaza”,kojijeDržavnakomisijazakontrolupostupakajavnihnabavkinavelausvomrješenjubr.UP.0902-385/1-2014,od21.07.2014.god.,kaoobrazloženjezaodbijanjepotpunoispravneponudeFirme,,BAJIĆ-GBB”kao,,neispravne”iobustavljanjepokrenutogotvorenogpostupkajavnenabavkeregistarskihtablicaodstraneMinistarstvaunutrašnjihposlovapopozivubroj37-2/14,od04.02.2014.godine.Tajnavedeni,,dokaz”,,,ustanovljen”odstraneDržavnekomisijeposlužbenojdužnosti,biojesljedeći:

• Postojikonfliktinteresanastraniponuđača,,BAJIĆ-GBB”,jerjeBogoljubBajić,kojiječlanovogortačkogdruštva,udokumentu,kogaje,podnazivom,,Autorskopravo”,E-mailomposlaogospođipredsjednici, izjavioda jeučestvovaou izradiPravilnikaoregistracijimotornihipriključnihvozila?!

Taj,,dokaz”jebioočiglednainsinuacija, odnosno zlobna izmišljotina, čijijebioosnovniciljdaseja,,urazumim”policijskimmetodamaidasenatajnačinskrenepažnjasafalsifikovanogcertifikataodstraneFirme,,DPC”okvalitetusvojihregistracionihnaljepnica,kojisuMinistarstvounutrašnjihposlovaiDržavnakomisijaprihvatilikaovalidaniautentičandokumentiprotivzakonitouvelipomenutufirmuuposaoisporukeregistracionihnaljepnicaMinistarstvuunutrašnjihposlova,iakosunavrijemebiliobaviješteniodinostranekompanije,načijeimejefalsifikovancertifikat,daseradiofalsifikatu.Aistinajeusljedećem:

KakoDržavnojkomisijinijesubilepoznateodređenestručnestvariupogledudefinisanjaidokazivanjakvaliteta,jasamgospođipredsjedniciposlaodobronamjernoE-mailom,podnaslovom,,Autorskopravo”,opširnijestručnoobjašnjenjepopitanjukvaliteta inačinanjegovogdokazivanja.Utommaterijalusamnapomenuodasamjasasvojimsaradnicimadefinisaokotenatehnološkimcrtežimaregistarskihtablica,jertonijebilourađenotačno,odnosnokvalitetnoodstraneprofesionalneinstitucije,sakojomjeMinistarstvosklopilougovordadotičnecrtežeuradi.NigdjeutommaterijalunemamojaizjavadasamjaučestvovaouizradiPravilnikaoregistracijimotornihipriključnihvozila.Dabiistinabilaiznijetadokraja,navodimisljedeće:

• Marta2008.godine,kadajeuslužbenomlistuobjavljenPravilnikoregistracijimotornihipriključnihvozila,ustanovljeno jedanijesudobrourađeni tehnološkicrtežiodstraneprofesionalne institucije,koju jeMinistarstvoangažovalo.Namolbutadašnjegministraunutrašnjihposlovainjegovogpomoćnika,stručnalicaizFirme,,BAJIĆ-GBB”sutecrtežeuradilavolonterski,tj.bezikakvenovčanenadoknadeodstraneMinistarstva;

• Dakle,jaimojadjecasmokrivičnoprocesuiranijula2014.godinezaneštoštosedogodilouMinistarstvumarta2008.godine,itosastanovištakonfliktainteresasalicimakojanasprocesuiraju?!Tojead absurdum procesuiranje.Osimtoga,mojadjeca2008.godinenijesubilaortaciufirmi,pa jenjihovoprocesuiranje izvedenosamoradidopunskogpolicijskogpritiskanamene.

• Sampostupakprocesuiranjaizvedenjenanajskaredniji (najprljaviji) mogućinačin,kojinijezaiznošenjeuovommaterijalu.

- 24 -


4.1.4. Nekvalitetna izgradnja regionalnog vodovoda

IzgradnjaovogobjektaodkapitalnogznačajazaCrnuGorupočelajebez:

Definisaneinazakonskipropisannačinverifikovanetehnologijezavarivanjačeličnihcijevi,ukojojjemoralobitidefinisano:

• Kvalitetzavarenihspojevashodnoodgovarajućimmeđunarodnim(ISO)standardima;

• Metodekontroleiispitivanjakvalitetazavarenihspojevashodnoodgovarajućimmeđunarodnim(ISO)standardima;

• Tehnologijezavarivanjacijevinavodi;

• Načinpostavljanja cijevi preko Skadarskog jezera, samogućnošćuotkrivanja, lociranja ipopravkenastalihoštećenjautokueksploatacijecjevovodai

• Zaštitacjevovodaodkorozijeutokueksploatacije.

Posljedice prethodno navedenog su:

Uvelikomdijeluvodovodanakopnucijevisupostavljeneizatrpanebezodgovarajućepouzdanekontrolekvalitetazavarenihspojeva.Dabudemprecizniji:

• Vršena jeultrazvučnakontrolazavarenihspojeva,kojasenesmijeprimjenjivatikaoadekvatnametodazakontrolukvalitetazavarenihspojevacijevidebljinezidado10mm(debljinazidacijevi zavodovod jedo7,20mm), jernedajepouzdanerezultatekontrole.Preciznijerečeno,shodnoodgovarajućimmeđunarodnim(ISO)standardima,zakontroluzavarenihspojevacijevidebljinezidado10mmultrazvučnakontrolanedajepouzdanerezultate,pasemoraprimjenjujivatiradiografskakontrola.Nažalost,kadasepočelaprimjenjivati radiografskakontrolazavarenihspojeva,velikakoličinacijevivećjebilazavarenaizatrpana.

Segmentiduplogcjevovoda,dužine96m,međusobnosuspajaniizavarivaninavodiSkadarskogjezerana tehnološki nedozvoljennačin. Cjevovod, koji je postavljen kroz vodupodnu jezera,prethodnojeobloženarmiranimbetonomdebljine100mm,čimejespoljnjapolipropilenskazaštitacijeviuvelikomdijeluoštećena;

Jednimdijelomcjevovod je kroz vodu jezerapostavljennanedozvoljeno rastojanjeod šinskogželjezničkogvoda,nakome jeelektričninapon25.000V, štodovodidotzv.vrtložnihstrujaucjevovoduidonjegoveneminovneelektrohemijskekorozije.Ninatomdijelucjevovodanijeizvedenazaštitacjevovodaodkorozije;

Zacjevovod,dužinecca11km,postavljenispodvode,tj.podnujezera,nema nikakve mogućnosti otkrivanja, lociranja i otklanjanja oštećenja kada do njih dođe, a do njih neminovno mora doći jednog dana?! Napomonjem :

• Da je bar ugrađeno mjerenje protoka vode na ulazu tog dijela cjevovoda u vodu i na njegovom izlazu iz vode, moglo bi se na osnovu periodičnih mjerenja tog parametra bar ustanovljavati da li je došlo do oštećenja na tom dijelu cjevovoda.

Regionalni vodovod za crnogorsko primorje je završen bez zaštite od raznih oblika korozije, koji su veoma izraženi u područjima kroz koja on prolazi.

4.1.5.Ab absurdo načinpočetkaizgradnjeautoputa

Autoputjeuodnosunaregionalnivodovodzaprimorjemnogokomplikovanijisastanovištadefinisanjakontroleiispitivanjakvalitetaobjekatakojetrebaizvesti,kaoiukupnenjegoveodgovornostiiposljedicadokojihmožedoćiutokunjegoveeksploatacijezbognekvalitetnoizvedenihobjekatananjemu.Međutim,injegovaizgradnjajepočelanapotpunoidentičannačinkaoiregionalnogvodovodazaprimorje.Najgrubljerečeno,onsadržiizvođenjesljedećihvrstaradova:

- 25 -


Armirano-betonskih(niskogradnjaivisokogradnja);

Izradumetalnihkonstrukcija(mostova...)i

Izradu tunela.

Sveštosamnaveozaregionalnivodovodzaprimorjeupogledukontroleiispitivanjakvalitetaradovaodnosiseinaautoput,stimštozaizgradnjuautoputadajemjošsamonekolikoveomavažnihnapomena:

DatojeapsolutnopovjerenjeizvođačuizKineusvakompogleduionjemuseodstraneministaraiVladeucjelinidajusamopohvaleionsenavodikaogarantikvalitetairokaizvođenjaradova?!SasvimmijepoznatodajeKinajedanodnajaktivnijihčlanovausvimmeđunarodnimnaučniminstitucijama,uključujući iMeđunarodniinstitutzazavarivanjeiMeđunarodnuorganizacijuzastandardizaciju,gdjeseoblikujuidonosesvimeđunarodnistandardiokvalitetuproizvoda,radovaiusluga,učemunaučno-stručniradniciizKinesudjelujukontinuiranoispadajumeđunajaktivnijeusvijetu.Onisuangažovalidomaćeizvođačenaizvođenjuodređenihradova.Odmnogihpitanjakojamisenameću,postavljamsamonekakarakteristična:

• DalijeizvođačizKine,komejeodstraneVladedatoapsolutnopovjerenjeusvakompogledu,uključujući iodgovornostzakvalitetradova,provjeravaoda liangažovanidomaći izvođačiimajuodgovarajućereferenceshodnoodgovarajućimmeđunarodnimstandardima(zafirmeiangažovanuradnusnagu)zaizvođenjeradovanakojimasuangažovanikaopodizvođačiiliimjebiladovoljnasamoregistracijauCentralnimregistruprivrednihsubjekata(CRPS)CrneGorezaangažovanepodizvođače izCrneGore,što jepraksauCrnojGoripri javnimnabavkamaproizvodaiusluga?;

• KojameđunarodnopriznatainstitucijaizKineilinekedrugedržaveusvijetustojiizaglavnog izvođača radova na autoputu u pogledu kontrole i ispitivanja kvaliteta radovashodnoodgovarajućimmeđunarodnimstandardima ida li jeonaangažovanaod straneizvođačaradovailiodstraneVlade?;

• DalikontroluiispitivanjeradovaizvođačaipodizvođačavršeipojedinciizCrneGore,kojito inače radedomaćim izvođačima radovauCrnojGorinaosnovunekakvih ,,referenci”kojesudobiliodnekakvihkomoraiudruženja?!

• DalijeikotražioodizvođačaradovaizKineodgovarajućereference(zafirmuicjelokupnuradnusnagu)shodnoodgovarajućimmeđunarodnimstandardimazaizvođenjeodgovarajućihradovanaautoputu?;

• KojajeulogaDržavnekomisijezaautoput,kojujeVladaformirala?

Posljediceovakvogorganizovanjakontroleiispitivanjakvalitetaradovanaautoputumenijelakopredvidjeti.

4.2. KATASTROFALNISTEČAJIIPRIVATIZACIJE

4.2.1.Stečajiprivatizacija,,Metalca”uNikšiću

,,Metalac”uNikšićujebiojednaodnajperspektivnijihsrednjihfirmiuCrnojGoriišire.Njegovistrateškipravcirazvojazasnivalisuseisključivonaosvajanjuproizvodazaizvoz.Navodimodređene,idanasaktuelneproizvodezaizvoz,čijajeproizvodnjarealizovanau,,Metalcu”:

Proizvodnja buradi za pivo od visokolegiranog koroziono postojanog (nerđajućeg) Cr-Ni čelika iAlMglegura.Napominjemsljedeće:

• ,,Metalac” je prvi, ujedno i jedini u bivšoj SFRJ, osvojio proizvodnju buradi za pivo,zapremine50,30i5litara,odvisokolegiranogkorozionopostojanogCr-Ničelika,kojajeisporučivaosvimpivaramaurepublikamabivšeSFRJ.Buradzapivo,zapremine100litara,odAlMglegurerađenasuzapivareuPoljskojiBugarskoj;

- 26 -


Proizvodnjaboca,zapremina10,5i3litra,odAlMglegurazaskladištenjeitransportzapaljivihgasova(propan-butanaidrugih),kojesutrebaledazamijenečeličneboceubivšojSFRJ,ukojimasejošuvijekskladišteitransportujuzapaljivigasoviudržavamakojesunastaleposlijeraspadaSFRJ.Naglašavasedasezapaljivigasovinesmijuskladištitiitransportovatiubocamakojesuizrađeneodmaterijalakojipriudarimavarniče,tj.učeličnimbocama;

Proizvodnjamini-pivaraodkorozonopostojanog(nerđajućeg)Cr-Ničelika;

Proizvodnjatočkovazatramvaje.,,Metalac”jeproizvodiotočkovezatramvajezapotrebeKompanijeČKDiztadašnjeČehoslovačke,kojajetadabiladrugausvijetupoproizvodnjitramvaja.,,Metalac”jeimaodugoročanugovorsaKompanijomČKD,itozaproizvodnjutočkovazatramvajeizaredovnuproizvodnju i za rezervne dijelove;

Proizvodnjaposudapodpritiskomodraznihmetalainjihovihlegura(čelici,AlMglegure...)i

Izradaraznihnosećihmetalnihkonstrukcija.

Svinavedeniproizvodiaktuelnisuidanas.UmjestodasenastavinjihovaproizvodnjaiporaspaduSFRJ,jerjepostojaloobezbijeđenotržište,uvedenjestečaju,,Metalcu”,apotominjegovaprivatizacijananestručanikrajnjeapsurdannačin.Epilogstečajaiprivatizacijebiojesljedeći:

Uništenesumašine,alatiimehanizovane,odnosnoautomatizovanelinijezavarivanjasavremenimpostupcima(MIG/MAG,TIGiEPP)i

Trajnojeprekinutaizrada,odnosnoproizvodnjanavedenihproizvoda.Drugimriječima,,,Metalac”je uništen.

Poslijenekolikogodina,,,Metalac”jeponovoprivatizovaniunjegajeuloženoodstraneKompanije,,MONTAVAR”izMaribora,kojajekupila,,Metalac”,cca11.000.000,00€zaizradunoveproizvodnehaleinabavkuopremezanoveproizvodneprograme.Uspješnojepokrenutaproizvodnjaportalnihlučkihkranova,kojisuseuglavnomizvozili.Međutim,Vladaudužemperiodunijeispunjavalaugovorompreuzeteobavezepremakupcu,pa jeonzbog toganapustio ,,Metalac”,odnosnoprodaoga.Novikupacnijemogaouspješnodanastaviproizvodnjuportalnihkranova,kaonidapokrenenovuproizvodnjuizbogtogaje,,Metalac”ponovoušaoukrizuiponovootišaoustečaj.

4.2.2.Stečajiuništavanje,,RadojaDakića”uPodgorici

Krizau,,RadojuDakiću”kulminiralaje1989.god.zbogsvetežegplasmanasvojihgrađevinskihmašinanadomaćemimeđunarodnomtržištuizdvarazloga:

Nezadovoljavajućikvalitetmašinauodnosunakonkurencijui

Visoke cijene zbog zastarjelih konstrukcijskih rješenja i zaostalog tehnološkog procesa proizvodnje.

Posebnoseističedaje,,RadojeDakić”mnogozaostajaoupogleduprimjenekvalitetnihmikrolegiranihkonstrukcijskihčelikapovišene ivisoke čvrstoće za izradu građevinskihmašina i u pogledu primjenemehanizovanihiautomatizovanihtehnološkihprocesaproizvodnje.Umjestoprimjenefinozrnastihmikrolegiranihčelikapovišene ivisokečvrstoće, ,,RadojeDakić” jekoristioobičneugljeničnekon-strukcionečelike.U,,RadojuDakiću”nijebilonipočelouvođenjemehanizovanogiautomatizovanogzavarivanjasavremenimpostupcima(MAG/MIG,TIG,EPP...).Tojeimalozaposljedicunemogućnostpostizanjaodgovarajućegnivoakvalitetaikonkurentnihproizvodnihcijena.

Upregovorimaizmeđu,,RadojaDakića”iHoldinga,,Liebherr”izNjemačke,kojisuzapočelijanuara1990.god.,afinalizovanimaja1990.god.,bilojedogovorenosljedeće:

,,Liebherr”daje ,,RadojuDakiću” licenceza trinajsavremenijegrađevinskemašine,kojeće seproizvoditiisključivou,,RadojuDakiću;

,,Liebherr”ulaže-investirau,,RadojeDakić”cca50.000.000,00DEMzamodernizacijuproizvodnje,tj.zarealizacijumehanizacijeiautomatizacijeuproizvodnji;

,,Liebher”i,,RadojeDakić”konkurišukodSvjetskebankezaobnovuirazvojzapodrškuuiznosuod25.000.000,00USDradirealizacijepredviđenihprogramau,,RadojuDakiću”.

- 27 -


,,Radoje Dakić” ulazi u Holding ,,Liebherr” kao njegov sastavni dio. Bio je dogovoren i datum13.07.1990.god.kaodatumpotpisivanja takvogposlovnogugovora izmeđuKompanije ,,RadojeDakić”iHoldinga,,Liebherr”,atasvečanostpovodompotpisivanjaugovorabiseodržalauCrnojGori.

Pošto je u ,,RadojuDakiću” vladala totalna nezaposlenost zbog sve težegplasmanapostojećihgrađevinskihmašinanatržištu,,,Liebherr”jepreuzeoobavezudazaposliproizvodnekapacitete,,RadojaDakića”natajnačinštoćedavatipodsklopoveisklopovegrađevinskihmašina,,Liebherr-a”daseradeu,,RadojuDakiću”.

Natajnačinsuproizvodnikapaciteti,,RadojaDakića”biliupotpunostiuposlenivećujanuaru1990.god.

PrihododkooperacijskihposlovasaHoldingom,,Liebherr”uperiodujanuar-mart1990.god.biojetolikidaje,,RadojeDakić”obezbijediofinansijskasredstvazaisplatuličnihdohodakaradnicima,normalnoodvijanjeproizvodnogprocesaipodmirivanjesvihostalihobavezazaperiodjanuar-septembar1990.god.

SaVladomjebiopostignutdogovordaseprihodovanafinansijskasredstvaisključivokoristezablagovremenuisplatuličnihdohodakaradnicimaizaobezbjeđenjeuslovazanormalnoodvijanjeproizvodnogprocesa,adaseneizmireneobavezeodstrane,,RadojaDakića”poraznimosnovamauprethodnimgodinamaostavezakasnijekadasezatosteknuuslovi.Nažalost,Vladase,bezdavanjaikakvogobrazloženja,togdogovoranijedržala,pasufinansijskasredstvamomentalnoskidanasažiro-računa,,RadojaDakića”odstranebanakazavraćanjedugovaizranijihgodina.Natajnačinježiro-račun,,RadojaDakića”držanustalnojblokadi,panijepostojalamogućnostredovneisplateličnihdohodakaradnicima.Osimtoga,prekosredstavainformisanjavršenajepropagandaprotivgeneralnogdirektoranakrajnjeskaradan način sanaglaskomnasljedeće:

Generalnidirektorhoćedaproda,,RadojeDakić”itakogauništiiradnikeostavibezposlai

Radnicisasvojimsindikatomtrebadaseorganizujuispasesvojufabrikuodpropasti.

Radnicisupočelidaštrajkujuitražedageneralnidirektornapusti,,RadojeDakić”,štojeoniuradiojunamjeseca1990.godinepodnošenjemneopozivogotkaza.

Poslije togaHolding ,,Liebherr” jeprekinuosvakuposlovnusaradnjusa ,,RadojemDakićem” injegovapropastjebilaneminovna.Dakle,4.500radnika,kolikoihjebilouPodgorici,ostalojebezposla,uništenajeopremauvrijednosticca80.000.000,00DEMiproizvodnehaleukupnepovršinecca56.000

Informacijeradi,Holding,,Liebherr”,sasjedištemuŠvajcarskoj,jedanjeodnajvećihproizvođačaopremeusvijetu.Imapreko130kompanijausvijetuipreko41.000radnika,a2015.god.imaojeprihodcca9,2milijardi€.Kompanije,,Liebherr”lociranesuumnogimdržavamausvijetu,uključujućiNjemačku,SAD,VelikuBritaniju,Irskuitd.

ProizvodiHoldinga,,Liebherr”su:

Građevinskemašine;

Rudarskaoprema;

Dizalice;

Mobilnikranoviikranovigusjeničari;

Opremazabeton;

Komunalnemašine;

Alatnemašine;

Rashladna tehnika;

Opremazaavione,

Automatskisistemi;

Mehaničke,hidraulične,električneielektronskekomponenteipotkomponentei.....

- 28 -


4.2.3.StečajiprivatizacijaKombinataaluminijumauPodgorici

Zahvaljujućinjegovimdobrimosobinama,upotrebaaluminijumausvijetu segodišnjepovećavazacca5%,štojenajvećiprocenatpovećanjauodnosunasveostalemetale.Posebnotrebaistaćiodličnemogućnostizanjegovureciklažuiponovnuupotrebu,kaoirelativnomalegubitkeprinjegovomponovnompretapanju.

Godišnjeseusvijetuproizvedeoko48milionatonaprimarnogaluminijumaioko20milionatonasekundarnogaluminijuma(podatakiz2015.god.).

Veomajebitnonavestiisljedećepodatke:

GodišnjaproizvodnjaaluminijumauEvropijecca4,1milionatona,a

NjegovagodišnjapotrošnjauEvropijecca8milionatona.

Zahvaljujući svojimosobinama,aluminijum injegove legure sunašli širokuprimjenuumnogimindustrijskimgranama:

Automobilskojindustriji;

Farmaceutskojindustriji;

Prehrambenojindustriji;

Transportnojindustriji;

Elektro industriji;

Građevinarstvu;

Robi široke potrošnje;

Obnovljivimizvorimaelektričneenergije;

Vazduhoplovnoj industriji i

Urazvojusvemirsketehnologije.

Čistaluminijumsadrži99do99,8%aluminijumaionnemadobremehaničkeosobine.Zbogtogasumnogovećuprimjenunašlelegurealuminijuma,kojeimajumnogoboljemehaničkeiostaleosobine.

Aluminijuminjegovelegureseprerađujulivenjemiplastičnimpreoblikovanjem(presovanjem,valjanjemikovanjem).Oko70%ukupneproizvodnjeleguraaluminijumaprerađujeseplastičnimpreoblikovanjem,aostalideosekoristizapreradulivenjem.

Kombinataluminijuma jeodosnivanjazacrtao ipočeosa realizovanjempreradealuminijuma injegovihleguralivenjemiplastičnimpreoblikovanjem,kaoiplasmanomgotovihproizvodanatržište.Tojebiojediniispravanputdugoročnograzvoja.UCrnojGorijeimaosvepotrebneuslovezatajzacrtaniputdugoročnograzvoja:

DovoljnekoličinevisokokvalitetnogboksitaurudnicimaboksitakodNikšića;

TransportrudeboksitaželjeznicomodNikšićadoPodgorice;

PovezanostželjeznicomsalukomuBarui

AerodromuPodgorici,kojijeudaljensvega8kilometara.

Vrlobrzosurealizovanisljedećividoviproizvodnje:

Prizvodnja glinice

Elektroliza,tj.proizvodnjaprimarnogtečnogaluminijumakapaciteta120.000tonagodišnje;

Proizvodnjaingotaitrupacaodprimarnogaluminijuma;

- 29 -


Proizvodnja legura;

Proizvodnja presovanih proizvoda;

Proizvodnja valjanih proizvoda;

Proizvodnja otkovaka i

Proizvodnja odlivaka.

Posebno treba istaćida jeKAP imao i sopstvenuproizvodnjuprepečenihanodazaelektrolitičkiprocesdobijanjaprimarnogaluminijumaodglinice.

Uperioduod1997.do1999.god.KAPjeučestvovaood6,7%do8,2%uBDP-uCrneGoreiod65%do67%uizvozuCrneGore.

Umjestodanastaviputemkontinuiranetehnološkemodernizacije,podizanjanivoakvalitetasvojihproizvoda,osvajanjaštovišeaktuelnihleguraaluminijumaipovećanjasvogportfolija aktuelnih gotovih proizvodazasveindustrijskegrane,Kombinataluminijumajekrenuonajgorimmogućimputem.Izvršenajenjegovaprivatizacija2005.godineprodajom65,4394%akcijakompanijiCEAK,koja jeupotpunostiuvlasništvuEnplusgrupeOlegaDeripaske.KAPjeprodatza48,5milionaeurauzobavezukompanijeCEAKdainvestira50milionaeuraupodizanjetehnološkognivoaproizvodnjeuKAP-uiuzaštituživotnesredine.KompanijaCEAKjevrlobrzopovuklasljedećeab absurdo poslovne poteze:

Ukinula proizvodnju glinice i prešla na njen uvoz;

Ukinula proizvodnju legura, presovanih i valjanih proizvoda, otkovaka i odlivaka i

Zadržalasamoproizvodnjuprimarnogaluminijumainjegovplasmannatržištenanivouingotaitrupaca.

Posebnoželimdaistaknemsljedećučinjenicu:

UvremenskomperiodudokjeOlegDeripaskabiovlasnikKAP-a,nekolikododinajebioizvršnidirektor izSAD-a.UtomperioduKAP jeprodaodvijepresekojesuuNjemačkojurađenekaoprototipovizaizraduotkivakasvihoblikaidimenzija,uključujućiiotkivkezačuvenijugoslovenskitenk,kojiseupustinjamaAfrikepokazaokaokvalitetnijiodtenkovaSAD-aiVelikeBritanije,pajeiutakvojkonkurencijiplasirannatotržište,itoprvouKuvajt.Tepresesubile:

• Jednaod30.000tona,a

• Drugaod5.000tona.

Presa od 30.000 tona bila je prva takvog konstrukcijskog rješenja u svijetu.

Cijenatakvihpresajecca1.500,00€potoni,aKAPjeobadvijepreseprodaoza9.000.000,00€?!

Oapsurdnostipotezaukidanjaproizvodnjeleguraiproizvodnjegotovihproizvodaodaluminijumainjegovihlegura,azadržavanjasamoproizvodnjeprimarnogaluminijumainjegovogplasmananatržištenanivouingotaitrupacazaistajesuvišnodavatibilokakavkomentar,odnosnoobrazloženje.

Osjećampotrebu,aiobavezu,dadamkratkoobrazloženjeioapsurdnostipotezaukidanjaproizvodnjeglinice u KAP-u i prelaska na njen uvoz.

Ukidanjemproizvodnjeglinice,porednanošenjavelikešteteKAP-u,praktičnosudovedeniubankrotiRudniciboksitakodNikšića.

PosebnotrebaimatiuviduitodajeKAP,poredpostojećelinijezakalcinaciju,izvršionabavkujošjednelinije,koja,nažalost,nijenipuštenaurad.KalcinacijaAl(OH)₃(aluminijum-hidroksida) jezavršnafazautehnološkomprocesudobijanjaAl₂O₃(aluminijum-oksida,tj.glinice).Usuštini,tajtehnološkiprocessesastojioddvijefaze:dehidracije(sušenja)istrukturnihtransformacijapolaznogAl(OH)₃.Dakle,poslijeprvefazedobijasesuvihidrataluminijuma,kojijeveomatraženproizvodnasvjetskomtržištu.

Instalisanjemspecijalneopremezaklasiranjesuvoghidratanalinijizakalcinaciju,možesedobitiklasiran suvihidrat, kaonoviproizvod.Specijalni klasifikatoromogućavaproizvodnjuviševrsta suvoghidratanjegovimklasiranjem.

Postojiispecijalnaopremazamljevenjesuvoghidrataaluminijuma,kojasetakođemožedainstališenalinijizakalcinaciju.Podešavanjemprocesnihparametara,mogusedobitirazličitikvalitetimljevenihsuvihhidrataaluminijuma.

- 30 -


Povećanjemproizvodnihkapacitetalinijezadehidraciju(sušenje)polaznogaluminijum-hidroksida,klasiranjem imljevenjemdobijenogsuvoghidratamogusedobitivelikekoličineovogveomatraženogproizvodanasvjetskomtržištu.KAPjeimaodvijelinijezakalcinaciju(postojećuinovu),pajemogaodaimaveomavelikeproizvodnekapacitetezasušenjepolaznogaluminijum-hidroksida.

Klasirane i mljevene vrste suvog hidrata imaju primjenu u proizvodnji aluminijumskih soli, papira i kao punila u proizvodnji plastike i kablova.

UmjestodavršidaljudiverzifikacijuportfolijaproizvodaKAP-aimodernizacijupostojećihproizvodnihkapaciteta,kompanijaCEAKjeuništilaskorosveproizvodnekapacitete:

Proizvodnju glinice i legura;

Izradu presovanih i valjanih proizvoda i

Izradu otkovaka i odlivaka.

Daklezadržanajesamoelektroliza,tj.portfolioproizvodaKAP-asvedenjenasamojedanproizvod:

Naprimarnialuminijumuingotimaitrupcima.Dakle,sudbinaKAP-azavisisamoodcijenetesirovinenameđunarodnomtržištu,štojeab absurdo poslovni potez. PadcijenaprimarnogaluminijumanameđunarodnomtržištuvrlobrzojedoveoKAPugubitke,apotomiubezizlaznusituaciju,odnosnoubankrotstvo.

UbrzodolazidoraznihsporovanarelacijiVlada-CEAK,štokulminira2009.god.,kadajeCEAKhtiodazatvoriKAP.VladajebilaprotivzatvaranjaKAP-aizbogtogadolazidoraskidaugovorasakompanijomCEAK.VladaodržavaKAPuživotudo2013.god.,kadajedošlodonjegovogbankrota,odnosnostečajaizsljedećihrazloga:

Nagomilanigubicisuiznosilicca383milionaeura,a

Procijenjenavrijednostkompanijebilajecca180milionaeura.

Stečajjošnijezavršen.

Julamjeseca2014.god.,KAPjepreuzelopreduzećeUnipromizNikšića,kojejenastavilosadaljimuništavanjemKAP-anajošbesomučnijinačin.

Dakle,počevšiodprivatizacijeKAP-a2005.godine,menadžmentiKAP-asuuglavnompovlačiliab absurdo poslovne poteze itakodovelidonjegovogtotalnogbankrotiranja.

Održavanje KAP-a u životu na sadašnjemnivou tehnološkog razvoja i proizvodnje predstavljaeklatantanprimjerposlovnelakrdije.

4.2.4.StečajiprivatizacijaŽeljezareNikšić

Stečaj iprivatizacijaŽeljezareNikšić jeanalogansastečajem iprivatizacijomKAP-a.Podsjećanjaradi,navodeseodređenikarakterističnipodacizaŽeljezaru:

Željezarajepočelasaradom1956.god.,kadasuproizvedeneprvekoličinehladnovaljanihtraka.Onajeubrzanoširilasvojportfolioproizvoda,kakoupogleduasortimanačelika,takoiupogleduoblikaidimenzijaproizvoda,kojimajesnabdijevaladomaćeimeđunarodnotržište.Osvojilajeproizvodnjusljedećihčelika:

• Ugljeničnihkonstrukcionih;

• legiranih(zacementacijuipoboljšanje);

• Alatnih i

• Specijalnih visokolegiranih.

Upogledunačinaproizvodnjeidimenzionogasortimana,Željezarajerealizovalasljedećevidoveproizvodnje:

- 31 -


• Blumingvaljaonicu(šipke,gredice,slobodnovaljanegrediceiprofilipravougaonogpoprečnogpresjekarazličitihdimenzijapoprečnogpresjekairazličitihdužina);

• Hladnuvaljaonicu;

• Kombinovanuvaljaonicu(šipkeikoturirazličitihdimenzijapoprečnogpresjeka);

• Betonskičelik(glatkešipke,rebrastešipkeiglatkikoturi);

• Vučionicu(šipkeikoturi);

• Ljušteniibrušeničelikušipkamakružnogpoprečnogpresjeka;

• Kovačnicu(otkivcirazličitihoblikaidimenzija)i

• Livnicu.

Željezarajepostiglavrhunacsvograzvoja80-tihgodinaprošlogvijeka.Godine1987.postiglajesvojistorijskimaksimumuproizvodnjičelikaod350.000tona.

Nastupanjemsvjetskeekonomskekrize,Željezarajeizgodineugodinudolazilausvetežuekonomskusituacijuzbogsvetežegplasmanačelika,kakonadomaćem,takoinameđunarodnomtržištu.Onajeprviputprivatizovana2002.godine,kadajevećinskiudiokupilaruskakompanijaRusmonostil, koja je nakon kratkog periodanapustilaŽeljezaru,ostavljajućijeuvelikimdugovima.Vladaje,preuzimajućidug,dovelaholdingkompanijuMidlend risorsis,kaonovogstrateškogpartnera.Itakompanijajekrajem2006.godinenapustilaŽeljezaru.

Nakonprethodnonavedenekompanije,došlajeholandskakompanijaMontenegro spejšelti stils(MNSS), koja je ostala do aprila 2011. god., kadaje,nazahtjevvećineod1412radnika,kolikoihjetadabilozapošljenouŽeljezari,uvedenstečaj.

Dana 30.04.2012. god. turska kompanija Holding Tosiali je kupila Željezaru za 15,1 miliona € i dala joj naziv Tosçelik Nikšić. Kompanija Holding Tosiali se obavezala da će :

U toku naredne tri godine:

• Uložiti u Željezaru 35.000.000,00 €;

• Povećati broj zapošljenih radnika sa 308 na 550;

• Godišnju proizvodnju povećati sa 120.000 tona na 400.000 tona, tj. prevazići rekordni nivo proizvodnje Željezare iz 1987. godine;

• Dostići godišnji prihod od 500.000.000,00 € od prometa proizvoda Tosçelika Nikšić.

U najkraćem roku početi da isporučuje proizvode Tosçelika Srbiji, Grčkoj, Italiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Rumuniji i Turskoj;

Kada Holding Tosiali, u čijem sastavu se nalazi Tosçelik Nikšić, završi sa investicijama u fabriku za proizvodnju šipki u Alžiru i tako stvori 16 firmi u tri države, realizovati proizvodnju u svakom segmentu prerade čelika;

Nekadašnje željezarine pogone Tehnostil hladnu valjaonicu, Radvent i Livnicu, koji su zadnjih godina, dok nijesu bankrotirali, funkcionisali kao zasebne cjeline, ponovo prisajediniti kompaniji Tosçelik Nikšić, koja treba da funkcioniše isključivo kao jedna cjelina;

Izvoz Tosçelika Nikšić ubrzo dostići nivo trenutnog ukupnog izvoza Crne Gore.

ProšlojeskoropetgodinaodkupovineŽeljezareodstranekompanijeHoldingTosiali,aoddatihobećanja,odnosnopreuzetihobaveza,nijerealizovanoskoroništa.Naprotiv,kontinuiranojeizgodineugodinusmanjivanportfolioasortimanačelika,atime iproizvodauTosçelikuNikšić.To jedovelododrastičnogsmanjivanjaobimaproizvodnje,atimeidootpuštanjavelikogbrojaradnika.Početkom2017. god. ukupan broj zaposlenih radnika je cca 300.

Kompanijanasvomsajtuneobjavljujegodišnjeposlovnerezultate,jersuonivjerovatnoporažavajući.

Naosnovupodatakaoasortimanučelika,kojisudatinasajtukompanije,lakojezaključitidaportfoliokompanijeutompogledujošnijedefinisanuskladusaodgovarajućimmeđunarodnim,odnosnoevropskimstandardima.

- 32 -


Ukolikoseubrzonepromijenipristupvlasnikakompanijeupogledudefinisanja i realizovanjaportfolijaadekvatnihproizvodakompanije sa stanovištaasortimana čelika i asortimanaproizvoda,uskladusameđunarodnimievropskimstandardima,kaoinjenatehnološkamodernizacija,kompanijaćedolazitiusvevećeprobleme,analognoKAP-u.

Posebnojepitanjedanijemoždavećkasnozatakvepotezeidalivlasnikmože,odnosnoželidaihrealizuje?!

4.2.5.Stečaj,privatizacijaiuništavanjeFabrikeelektrodauPlužinama

FabrikaelektrodauPlužinamaosnovanaje1982.god.sainstalisanimproizvodnimkapacitetimazaproizvodnju:

Obloženihelektrodazazavarivanje inavarivanjeugljeničnih,mikrolegiranih,niskolegiranih,srednjelegiranihivisokolegiranihčelika,sivoginodularnoglivenoggvožđa;

Obloženihelektrodazažljebljenjeisječenje;

Punihžičanihelektrodazasljedećepostupkezavarivanja:

• MAGiMIG;

• TIG;

• EPP i

• Gasno.

Punjenihžičanihelektrodazazavarivanječelika,uprvomredučelikazabrodogradnju.

NaglašavasedajeFabrikaelektrodauPlužinamabilajedinafabrikaubivšojSFRJ,aišire,kojajeimalainstalisanuopremuzaproizvodnjupunjenihžičanihelektroda.Punjenežičaneelektrodesuzamjenazaobloženeelektrode,stomrazlikomštosepostupakručnogelektrolučnogzavarivanjaobloženimelektrodamazamijenjujepostupcimapoluautomatskog,potpunomehanizovanogiautomatizovanogzavarivanjapunjenimžičanimelektrodama.Todovodidovelikogpodizanjanivoakvalitetaidovelikogpovećanjaproduktivnostirada.

FabrikaelektrodauPlužinamajemoralasvojustrategijurazvojazasnivatinaproizvodnjiirazvojupunihipunjenihžičanihelektrodazazavarivanječelikau:

Brodogradnji;

Građevinarstvu;

Transportnojindustriji;

Proizvodnjigrađevinskihmašina;

Proizvodnji dizalica i kranova;

proizvodnjirudarskeopreme.....

TadašnjimenadžmentŽeljezareNikšićpreuzeojenasebesljedećeobaveze:

DasnabdijevaFabrikuelektroda:

• Trakamazaproizvodnjupunjenihžičanihelektrodai

• VučenimžicamaprečnikaØ8mmzaproizvodnjupunihžičanihelektrodazasljedećepostupkezavarivanja:MAG,MIG,TIG,EPPigasno.

DaosvojiproizvodnjupunjenihžičanihelektrodanainstalisanojopremiuFabricielektroda.

- 33 -


ŽeljezaraNikšićnesamoštonijeispunilasvojeobavezeupogledusnabdijevanjaFabrikeelektrodaulaznimsirovinama,negojojnijenipružilanikakvustručnupomoć,pajetakoostavilaneiskusnimenadžmentFabrikeelektrodadasesamsnalazikakodariješiteprobleme.Osimtoga,menadžmentŽeljezarejepovukaojoš jedan katastrofalan potez:

Izvršio je nabavku jedne vrlo skupe kombinovane valjaonicena teret Fabrike elektroda, uzobrazloženje da ta valjaonica trebadasnabdijevaFabrikuelektrodapunimžicamaodgovarajućihprečnikazaproizvodnjuobloženihipunihžičanihelektroda.Takvoobrazloženjejebiloskandaloznoizsljedećihrazloga:

• Zaprizvodnjuobloženihelektrodasemorakoristitivučena,anevaljanažica;

• UFabricielektrodasuvećbileinstalisanedvijevučneprugekojesumogležicuprečnikaØ8mm,kaouložak,kojijeŽeljezaratrebaladaisporučujeFabricielektroda,dadaljekontinuiranimvučenjempreoblikujudoprečnikaØ0,6mm.

KombinovanavaljaonicajeinstalisanauprostorijamaInstitutazacrnumetalurgijuitujeostaladatrune,bezijednogisporučenogkilogramapunežiceFabricielektrodauPlužinama.

MenadžmentFabrikeelektrodasenekakosnalazioiuvoziopunužicuzaproizvodnjuobloženihipunihžičanihelektrodazaMAG,MIG,EPP,TIGipostupakgasnogzavarivanja.

Trakezaproizvodnjupunjenihžičanihelektroda,kaonirecepture,menadžmentnijeuspiodariješi,paproizvodnjapunjenihžičanihelektrodanikadanijenipočelaitakojeglavniprogramFabrikepropao,kaoinabavljenai instalisanaoprema.Osimtoga,Fabrikajepočeladazaostajeiupogledukvalitetaiasortimanaobloženih ipunihžičanihelektrodauodnosunakonkurenciju,pa jedošlo idoproblemaplasmanaosvojenihobloženihipunihžičanihelektrodanatržište.

Nakraju,počevšiod2010.god.,Fabrikadolaziuvelikukrizu.Od2011.do2015.god.triputajeprivatizovananalošnačininakrajujebankrotirala.

4.3. KATASTROFALNOŠKOLSTVO

JedanodnajvećihproblemauCrnojGorijenedostatakstručnihkadrovasaodgovarajućimknow how znanjem i iskustvom u svimoblastimadjelatnosti.Beztih kadrovanemamogućnosti realizovanjakvalitetaproizvodaiuslugauskladusazahtjevimameđunarodnihstandarda,tehničkihpropisaiostalihmeđunarodnihnormi,kojisuobavezujućizaCrnuGoruičijaseimplementacijamoravršitiusveoblastidjelatnosti,aprvenstvenousveprivrednegrane.ProsvjetneustanoveuCrnojGorinikakonemoguilinećedashvateonumudruSokratovuizreku:

Obrazovanje je razbuktavanje vatre, a ne punjenje skladišta.

ZbogtogajeZavodzazapošljavanjeCrneGore,kaoskladište,prepunkadrovakojihCrnaGoraimapreviše(pravnika,ekonomista,menadžera,raznihdrugihprofilakadrovananivousrednjegivisokogobrazovanja),ausvimoblastimadjelatnostinedostajustručnikadrovisvihnivoaobrazovanjakojitrebadaposjedujuodgovarajućestručnoznanjeiiskustvozaimplementacijumeđunarodnihstandarda,tehničkihpropisaiostalihmeđunarodnihnormi.Beztoganemamogućnostizadovoljenjazahtjevameđunarodnogtržištaupogledukvalitetaproizvodaiusluga.Drugimriječima,beztakvihkadrovanemamogućnostitehnološkog,atimenibilokogdrugogprogresa.

Dasituacijabudejoštragičnija,CrnaGoranesamoštonematakvihkadrova,negonemaniodgovarajućih institucija kojemogu da vrše školovanje i stručno osposobljavanje takvih kadrova.Nadležneinstitucijeizvršnevlastitajproblemneshvatajuozbiljno,paonjemuinerazmišljaju.

Unastavkućuiznijetijedanad absurdumprimjerdrastičnog reagovanja organa izvršne vlasti posistemuad decretumnajedandobronamjernipokušajrealizovanjaidejezaškolovanjeistručnoosposobljavanjetakvihkadrovauCrnojGoriusaradnjisamultinacionalnomkompanijomALSTOM(kompanijomALSTOM-auNjemačkoj)injemačkimSavezomzakvalitet(TÜV),kaonadležnom(ovlašćenom)međunarodnominstitucijomzaverifikacijutakostečenogknow how znanja i iskustva uskladusaodgovarajućimmeđunarodnimstandardima,tehničkimpropisimaiostalimmeđunarodnimnormama.TajpokušajjeizvedenuCrnojGori2007.godine.

- 34 -


Informacije radi, multinacionalna kompanija ALSTOM pokriva najveći dio izgradnje izvoraelektričneenergije,uključujući:gas,ugalj,nuklearne,voduivjetar.Onaproizvodiikomponentezaproizvodnjuelektričneenergije, uključujući: kotlove, turbine (parne, gasne i vodene), generatore,sistemezakontrolukvalitetavazduhaikontrolnesistemezaelektrane.Vršiirenoviranjepostojećihelektrana(svojihielektranadrugihproizvođača).

U oblasti izgradnje izvora električne energije vlada velika deficitarnost u svijetu u pogledustručnihkadrovakojiposjedujuodgovarajućeknow how znanje i iskustvo. Deficitarnost u pogledu tihkadrovaizraženajeiunajrazvijenijimdržavamausvijetuisvevišedolazidoizražajaizgodineugodinu.Naročitodeficitarnostdolazidoizražajaupogledukadrovaizoblastizavarivanjaisrodnihpostupaka,itokakoupogleduneposrednihizvršilaca(zavarivača),takoiupogleduinženjerskogkadra.

Davnosusenajrazvijenijedržaveusvijetumeđusobnodogovorile iusvojile,odnosnodonijeleodgovarajućeprogrameuokviruMeđunarodnoginstitutazazavarivanjezaškolovanjeiobukuzavarivačkihkadrova.Tiprogramisupriznatiučitavomsvijetu.Stečenoznanjepotimprogramima,kojejeverifikovanoodstranenadležnih(ovlašćenih)međunarodnihinstitucijauskladusaodgovarajućimmeđunarodnimstandardima,tehničkimpropisimaiostalimmeđunarodnimnormamapriznatojeusvimdržavamasvijeta,uključujućinaravnoinajrazvijenedržave(SAD,Njemačku,Kinu,Rusiju,Japan,Kanadu,VelikuBritaniju,Francusku,...),bezikakvedopunskeverifikacije.

KompanijaALSTOMizNjemačkejeinvestiralaiisporučilakompletnuopremuza16radnihmjestanakojimasemogaodaizvodipraktičnidioškolovanjaistručnogosposobljavanjaneposrednihizvršilaca(zavarivača)zaTIGpostupakzavarivanjacijeviutermoelektranama,gasniminuklearnimelektranama.Uzopremusuisporučeniosnovni,dodatniipotrošnimaterijali(cijevi,volframoveelektrode,argon,šipkeižicezazavarivanje).

Informacijeradi,utermoelektranamasnagecca200do300MWimacca12.000do14.000takvihzavarenih spojeva.

Radnamjestasu formiranauradionicamazapraktičnunastavuuPrvojsrednjojstručnojškoliuNikšiću.DirektorkontrolekompanijeALSTOMizNjemačkejeizvršiokontroluradnihmjestaidaonajvišuocjenuupogledunjihovognačinauređenostiiopremljenosti.

NaškolovanjesuprimljenikandidatisaspiskanezapošljenihuZavoduzazapošljavanje,bezikakvogpredznanjaoTIGpostupkuzavarivanjacijeviutermoelektranama,gasniminuklearnimelektranama.

Tokomškolovanja,kojejetrajalooko3,5mjeseci,dvaputasudolazilaodgovornalicaizsektorakontroleALSTOM-aradiuvidaunačinškolovanjaipostignutikvalitetuizradiodgovarajućihpraktičnihuzorakakoji supropisaniprogramomškolovanja.Svi kandidati sudobili pozitivneocjeneod straneodgovornihlicaizALSTOM-a.

PozavršenomškojovanjuidobijanjupozitivneocjeneodstraneodgovornihlicaizALSTOM-a,došlasuodgovornalicaiznjemačkogSavezazakvalitet(TÜV),kojasuprvosprovelateorijskidioispita.Svikandidatisuuspješnopoložiliteorijskidioispita,pokazujućipritomezavidannivoteorijskogznanja.

Popoloženomteorijskomdijeluispita,kandidatisu,uzprisustvoivrlostroginadzorikontrolu,radiliodgovarajućepraktičneuzorkeuzunaprijeddefinisanovrijemeizrade.Poizvršenojvizuelnojidimenzionojkontroli,uzorcisupodvrgnuti100%radiografskojkontroli.

Konačanrezultat:

Svikandidatisuuspješnopoložili ipraktičnidioispitaidobiliodgovarajućecertifikateodTÜV-a.SvimasubilaobezbijeđenaradnamjestauALSTOMUuNjemačkoj.Međutim,oninijesumoglidaodunaraduNjemačkunalegalannačinjernijesumoglidasredepapireprekoCrneGoreizrazlogakojisudatiunastavku.

TadašnjaDržavnazajednica,stvorenapodnazivomSrbijaiCrnaGora,imalajepravoslanjacca1200radnikauNjemačku(naravnoonihzakojimapostojipotrebauNjemačkoj)godišnje.Porazlazu,osamostaljenaCrnaGora imala jepravodašaljecca400radnikagodišnje.Zasvih16odškolovanihzavarivačabilasuobezbijeđenaradnamjestauALSTOM-uuzobezbijeđensmještajiveomadobreličnedohotke.NadležnoMinistarstvoradaisocijalnogstaranjaCrneGoretrebalojedanapravisporazumsanadležnimministarstvomSrbijeotojpodjeli.Međutim,ononijenašlozashodnodatouradi ipošaljeodgovarajućisporazumnadležnomministarstvuuNjemačkoj,pazbogtogaodškolovanikandidatinijesumoglidasredeodgovarajućepapireprekoCrneGorezaodlazakuNjemačkunavećobezbijeđenaradnamjesta.Određenbrojnjihje,zapošljavanjemuslovenačkimfirmamainadrugenačine,uspiodaodenaraduodređeneevropskedržaveitamoostane.

- 35 -


ReagovanjeZavodazazapošljavanje,MinistarstvaradaisocijalnogstaranjaiMinistarstvaprosvjeteposlijeuspješnoodškolovaneprvegeneracijezavarivačabilojesljedeće:

UCrnojGorisekadrovimoguškolovatisamoponastavnimprogramimaCrneGore.Dakle,organiizvršnevlastiuCrnojGoristavljajusvojenastavneprograme,kojenikousvijetunepriznaje,iznadprogramakojisupriznatiučitavomsvijetuzaovuvrstuškolovanjaistručnogosposobljavanja?!PotimprogramimasevršenekakvetobožnjeprekvalifikacijeuCrnojGoriitrošepozamašnafinansijskasredstva,arezultatjesljedeći:

• DaljepunjenjeZavodazazapošljavanje,kaoskladištazanezapošljeneradnike?!

Epilog:

Škola jemoralabitizatvorena, iako jebilazamišljena iu tompogledupodržanaodALSTOM-a iTÜV-a,daseproširiinaostalesavremenepostupkezavarivanja:MAG-MIGiplazmu,kaoidasepovećabrojodškolovanihkandidatagodišnjena300do400,kojibisvinalaziliposaouraznimkompanijamamultinacionalnekompanijeALSTOM.

Posljedice:

UmjestodaseuZavoduzazapošljavanjebrojnezapošljenihradnikagodišnjesmanjujeza300do400radnika i,uz to,obezbijeđujeegzistencijavelikombroju familija,asveotroškuKompanijeAlstom izNjemačke, trošesepozamašnafinansijskasredstvauCrnojGorinasocijalnadavanjanezapošljenimradnicimainatobožnjenjihoveprekvalifikacije,beznadedaćesenegdjezaposlitiuCrnojGori,aozapošljavanjuvanCrneGorepomoćunekakvihuvjerenjaotobožnjojprekvalifikaciji,kojasuizdatauCrnojGori,ostajeimsamodasanjaju.

4.4. OSTRATEGIJIRAZVOJATURIZMADO2020.GODINE

VladaCrneGoreseopredijelila(citiranoizStrategijerazvojaturizmado2020.god.)da:

Turizam čini glavni stub ekonomske osnove zemlje i

Da razvije Crnu Goru u elitnu turističku destinaciju.

Detaljnijeipreciznijerečeno(citiranoizpomenuteStrategije):

Samouspješnimrazvojemturizmamogudaseobezbijedezapošljenjeiprihodzaznatandiopopulacije i

Primjenomprincipaiciljevaodrživograzvoja,CrnaGoraćestvoritijakupozicijuglobalnevisokokvalitetneturističkedestinacije.Turizam za stanovništvo Crne Gore će obezbijediti dovoljno radnih mjesta i rast životnog standarda, a država će ostvarivati prihode na stabilan i pouzdan način.

Dakle, privredni portfolio Crne Gore sveden je na samo jednu privrednu granu, i to na privrednu granu koja je niskoakumulativna, sezonskog karaktera i sa niskim procentom zapošljenosti u odnosu na ukupnu zapošljenost. Dakle, radi se o ab absurdo strateškom potezu sa više stanovišta.

UkratkoosadašnjemstanjuturizmauCrnojGori:

NajvećaboljkaturizmauCrnojGorijesprovedenakatastrofalnaprivatizacijahotelskihiugostiteljskihkapacitetaširomCrneGore.Naosnovuteprivatizacije,lakojeiščitatiipotpuniizostanakbilokakvekoncepcijesadašnjegturizma. Konceptprivatizacijepostavljenjetakodahoteliiugostiteljskiobjektinijesukupovanisvježimnovcem,većbankarskimkreditima,nakojesuuCrnojGoriisključivoimalipravopolitičkipodobnipojedinci.Popravilu,tojeznačilodasupotpunonesposobnizabiznis,paimjevladajućapartijafinansijskipomagala,najčešćebesplatnimkreditimabanaka,kojesuvodiliistotakonesposobnibankari.Ludiloneracionalnosti,kojejeujednomtrenutkupreplavilocijeludržavu,moralojedoćinanaplatu,alisenikonijenadaodaćesetodesititakobrzo.Zbogtakvihkreditabankesupropadale,ahotelimijenjali vlasnikeu rokovimaukojimasepohotelimamijenjalaposteljina;

TurističkikapacitetiuCrnojGoridecenijamasugrađenidužmorskeobaleiuunutrašnjostibezikakvogozbiljnijegipromišljenijegkoncepta,osimdaodmornamoruiuunutrašnjostibudedostupansvima,štojerezultiraloizgrađenimbetonskimmastodontima,potpunoneprimjerenimzahtjevimaturistakakvebiCrnaGoraželjelasadadaima;

- 36 -


Početkom21.vijekacrnogorskiturizamjebionakoljenima:

• Bankesusvojekreditepretvorileuvlasničkaučešćaipostalevlasnicivelikogdijelahotelskihkapaciteta.Onoštonijebilounjihovimrukama,ležalojeuportfolijufondovazaprivatizaciju;

• Nifondovinibankenijesu imalinikakvukoncepcijuodrživograzvojatihhotela,akamolikoncepcijunjihovogpretvaranjauprofitabilnefirme;

• Vlada,kojajetrebaladaosmislibilokakvukoncepciju,našlaseustanjuparalizovanosti,naročitozbogtogaštoseuSkupštiniCrneGore,zbogbeskrajnihunutrašnjihsvađa,nijemogaopostićinikakavkonsenzusobiločemu,panioturizmu,odnosnohotelima;

• Nakraju,ponestalojenovcaudržavnombudžetu,pasuhoteli,kadvećudržavnomvlasništvunijeostalomnogotogaštobisejošmogloprodati,stavljeninabubanj.Istovremenosuseibankepočelerješavatisvihfirmikojesuunjihovomvlasništvu,akojenemajuvezesnjihovomosnovnomdjelatnošću.

Danas su vodeći turistički subjekti u Crnoj Gori u službi države i politike, a ne u cilju razvoja turizma. Dokle god su kriterijumi za odabir ljudi političke prirode, neće biti pomaka nabolje. Naprotiv, vrlo brzo bi mogla uslijediti još veća stagnacija u razvoju turizmu, a narednih godina ponovo i njegov lagani pad;

Struktura turističko-razvojnih institucija je velika kočnica razvoju turizma u nas, jer su kadrovi ključni faktor razvoja, a oni se najčešće biraju na temelju podobnosti i interesa, a manje po kriterijima iskustva, stručnosti i sposobnosti. Te kadrove biraju oni koji nemaju gotovo nikakve veze s turizmom. Nije li to zapravo jedan od najvećih paradoksa?!

OdtrenutkakadaseVladaodlučilazarazvojelitnog,umjestomasovnogturizma,maloještazaživjeloodelitnogturizmauCrnojGori.Brojnenajaveoelitnimluksuznimkompleksimanamorskojobaliostajujošuvijeksamokao,,luksuzunajavi”.Putpremaelitnomturizmujeveomadugačaki,posmatranosavišeaspekata,zaCrnuGorupretežakinedokučiv.Zasavladavanjetogputaneophodnasu,izmeđuostalog,ogromnafinansijskasredstvaiodgovarajućikadrovskipotencijali,aCrnaGoranemanijednonidrugo.ZbogtogaciljzarazvojCrneGoreuelitnuturističkudestinaciju,kojijeVladaCrneGorepostavilasebi, predstavlja ab absurdo cilj zajedanduživremenskiperiod;

Elitniturizam(engl.elitetourism)jenazivzaboravakturistaudestinacijamaismještajnimobjektimakojiimajuvanstandardnikvalitetusluge.Ovajoblikturizmanajčešćenepretpostavljamiješanjeturistaslokalnimstanovništvom,alinisdrugimkategorijamaturista.Sdrugestrane,elitniturizampretpostavljapodjednakoodgovarajućeelitnesadržajeturističkeponude,kaoiposebneiplatežnonatprosječnosposobneposjetioce.Umnogimturističkimzemljamaelitniturizamseodvijauprostornoizdvojenimturističkimobjektimaiprostornimcjelinama,tzv.turističkimenklavama.OdovevrsteturizmastanovništvoCrneGorenemože imatinikakvekoristiubilokompogledu.Naprotiv,ovavrstaturizmamožestanovništvudadonesesamonjegovumračnustranu:

• Pljačke, prostituciju, prevare i nelegalne tokove novca, što obično postaje svakodnevica ove vrste turizma.

Od elitnog turizma može imati korist samo birokratska oligarhija, ukoliko država nije potpuno stabilna u pravnom i ekonomskom pogledu i na taj način sposobna da kanališe ovu vrstu turizma u pravom smjeru, a Crna Gora to zaista nije niti će uskoro biti.

Argumentacijeradi,navešćuprimjerMakaoa,elitneturističkedestinacijebroj1usvijetu.

PosebnaupravnaregijaMakao,poznatipodnazivimaMacauiliMacao,jednajeoddvijePosebneupravneregije(PUR)NarodneRepublikeKine,zajednosaHongKongom.UnutarNRKine,Makaouživavelikuautonomijukojajezajamčenapoprincipu„jednadržava,dvijecjeline”.MakaomjeupravljalaPortugalijasvedo1999.godine,kadajenadležnostprepuštenaKini.OvojebilanajstarijaevropskakolonijauKini.

Teritorija,nakojojživiokopolamilionastanovnika,sastojiodpoluostrvaidvaostrva.Makaojeusvijetuposebnopoznatpoturizmuikockanju.OtvaranjemSands Macau,najvećegsvjetskogkazinapobroju stolova i WynnMacau kazina, 2006.godineprihodiodkockanjauMakausupoprviputbilivećiodprihoda u Las Vegasu.Danasjetacifra6putaveća.TočiniMakaonajvećimsvjetskimkockarskimcentromkojiimarekordnuzaraduodkockanjanasvijetu.

- 37 -


Makaoje2013.godineimaogodišnjuzaraduodkockanja45milijardidolara,štojeprekosedamputa većazaradaodzaradeostvareneuLasVegasuuSAD-u,tesetakoučvrstionaprvommjestunatržištuigara nasrećuusvijetu.

Makao je jedanod svjetski poznatihprekomorskih(offshore) finansijskih centara, te predstavljaporeski raj.

Makaoimapreko3.000kazina,kojegodišnjeposjetipreko28milionalica.

Takonagliturističkiprocvatdoniojesvojemračnestrane:

Legalizovana je prostitucija, za razliku od ostatka Kine. Nelegalni tokovi novca, različite vrstemalverzacija,pljačkeitrgovinaljudimapostalisuogromnisvakodnevniproblemi.VlastiMakaoasubileogorčenezbogovihmračnihstranakockarskogturizma,alinijesumogleništakonkretnoda urade.

Kina,kaopravnosređenaiekonomskimoćnadržava,preduzelajeodgovarajućemjere:

Razvojodređenihprivrednihgrana:

• Proizvodnjuiizvoztekstila;

• Proizvodnjuodjeće;

Razvojbankarstvaiostalihfinansijskihuslugai

Uvođenjeodgovarajućihzakonskihmjeraodrugačijojpreraspodjeliukupnogprihoda:

• Industrija odjećečiniokotričetvrtineizvoza,a

• Kockanje,turizamiugostiteljstvostvarajuvišeod50% BDP-ai70%prihodavlade.

Makaoodržavaprivrednevezesavišeod120zemalja,naročitosazemljamaEvropskeUnije.Prosječnastoparastaprivredeizmeđu2001.i2006.godinebilajeoko13.1%godišnje,asamouzadnjadvakvartala2006.godineBDPjenarastaoza22.05%.Stopanezaposlenostibilaje3.5%.

DabisesteklacjelovitaslikaoStrategijirazvojaturizmauCrnojGorido2020.godine,neophodnojeosvrnutiseukratkoinaekonomskeuticajeturizmanaprivredu.

4.4.1.Ekonomskiuticajiturizmanaprivredu

Turistička potrošnja, kao potrošnja turista umjestima koje posjećuju, osnova je razumijevanjaekonomskihuticajaturizmanaprivredu.Savremenaekonomskateorijauistraživanjudoprinosaturizmaprivrednomrazvojuuvijekpolaziodturističkepotrošnje.Iakoseodređeniekonomskiefektiosjećajuiuprivredizemljeipodručjaizkojihturistidolaze,ipakseprilikomanalizeekonomskihuticajaturizma,prijesvega,analizirajuefektiturističkepotrošnjenaprivreduzemljeipodručjakojaturistiposjećuju.

Efektiturizmanaprivredumogubitidirektniiindirektni.

4.4.1.1.Uticajturizmanabrutodomaćiproizvod(BDP)

U teoriji postoji visok stepen saglasnosti oko stava da se turizam ne može smatrati stvaraocem BDP-a i nacionalnog dohotka, ali da ipak turistička potrošnja i posredno i neposredno utiče na BDP i nacionalni dohodak. Posredno,turističkapotrošnjautičetakoštopodstičerazvojoblastimaterijalneproizvodnjekoje su u ulozi dobavljača turističke privrede, dok neposredno utiče po osnovu prelivanja dohotka iz drugihzemalja.Naime,ovajneposredanuticajturizamostvarujeprekoprometastranihturistaprekokogase,posredstvomostvareneinostraneturističkepotrošnje,vršidirektnoprelivanjeinostraneakumulacijeuturističkedestinacijeiprivreduposjećenezemlje.Tojerazlogvelikezainteresovanostizemaljazarazvojinostranogturizmainjegovaključnaprednostuodnosunadomaćiturizam(kojiutičena preraspodjelu novčanihsredstavaunutargranicajednezemlje).Urazvijenimturističkimzemljama,kojeostvarujuvisokeprihode od stranih turistaibilježeznačajneprocenteučešćaovihprihodauBDP-u,vidljivjeznačajdirektnoguticajaturizmanaBDP.

- 38 -


4.4.1.2.Uticajturizmanaplatnibilans

Platnibilanspredstavljasumarni iskazekonomskihtransakcija rezidenatanekeekonomijesaostatkomsvijetauodređenomvremenskomperiodu.

Uticajturizmananacionalnuekonomijuosjetiosenajprijekrozplatnibilanszemlje.Tojejednaodnajznačajnijihekonomskihfunkcijaturizma.Turizampredstavljaveomaznačajanizvordeviznih sredstava zbog čegagasvrstavajuufavorizovaneizvoznegrane.Zazemljekoje su se, prije svega, izdvojile kaoznačajnereceptivneturističkezemljenameđunarodnomturističkomtržištu,devizniprilivodturizmapredstavlja najvažnijustavkuprihodauplatnombilansuiveomasnažanfaktorukupnograzvojaprivrede.Takođe,značajnaječinjenicadaovajdevizniprilivnijepraćenizvozomdobaraprekogranicazemlje,paseovavrstaizvozanaziva„nevidljivimizvozom“ilirjeđe„tihimizvozom“i„izvozomnalicumjesta“.Umjestoizvozarobe,ovdjese„uvozi“potrošačodnosnoturistačijapotrošnjaudestinacijipredstavljaosnovdeviznogpriliva.

Ovaspecifičnavrstaizvozaimabrojneprednostiuodnosunaklasičniizvozrobaiusluga.Nekerobe,kojenemogupostatipredmetrazmjeneuokvirumeđunarodnetrgovine,kaoštosuprirodne i kulturne atraktivnostizemlje,mogubitivalorizovanekrozturizam.Oneprivlačeturističkutražnjui indirektnose„prodaju“naturističkomtržištuuoblikuvišihcijenazaturističkeproizvode.Nekiproizvodisu„izvezeni“takoštosuprodatistranimturistimakojisuposjetilizemlju(naprimjer:bocavinailinekidrugiproizvodkoji je tako prodat po višoj cijeni nego da je tradicionalno izvezen).Izvozputemprodajestranimturistimarezultiravisokimprofitomnesamozbogprethodnopomenutihvišihcijena,negoizbogčinjenicedasuuovomslučajuitroškoviniži(naprimjer:nematransportnihtroškovailitroškovaosiguranja).Nekikvarljiviproizvodi,kaonaprimjerpoljoprivredniproizvodi,kojiseprodajuturistimauzemlji,mogujednostavnodaneodgovarajuzaizvozzbognedovoljnorazvijeneinfrastruktureiupravljanjaizvoznimtokovima.Zbogovihprednostiturizamsevidikaorelativnojeftin,alaknačin(aponekadčakikaojedininačin)zaradedeviza,neophodnihzainvestiranjeurazvoj.

Poštosedanasmnogezemljesvijetasuočavajusaproblemimadeficitaplatnogbilansa,međunarodniturizammožepomoćidaseublažetakviproblemiidoprineseobezbjeđenjufinansijskihresursapotrebnihzaekonomskiidruštvenirazvoj.Tojerazlogštovećinanjihnastojidakrozaktivnuturističkupolitikustimulišepotrošnjustranihturistaiutičenauravnoteženjenepovoljnogtrgovinskogiplatnogbilansaucjelini.

Turizam,osimnaaktivuplatnogbilansa,takođeutičeinapasivu,itoprekoizdatakastanovništvazaputovanja u inostranstvo kojasemogutretiratiikao„nevidljiviuvoz“.Ovakavuticajturizma na platni bilans je izraženijiugrupiprivrednorazvijenijihzemaljasvijetaukojimasezapažatendencijadaizdaci za putovanja u inostranstvorastubržeuodnosunaprosječnirastvrijednostiuvozarobaiusluga.Kaoštosepovećanapotrošnjastranihturistajavljakaopozitivanfaktorplatnogbilansa,takosepovećaniizdacistanovništva za putovanja u inostranstvojavljajukaonegativanfaktorplatnogbilansa.

4.4.1.3.Uticajturizmanazapošljenost

Uturizmumogubitidvijevrstezapošljenosti:

• Direktnazapošljenost,kojaseodnosinazapošljenostudjelatnostimakojesuneposrednopovezaneizavisneodturizma(naprimjerzapošljenostuhotelima,restoranima,tourkompanijama,noćnimklubovimaitd.)i

• Indirektna zapošljenost, koja se odnosi na zapošljenostudjelatnostimakojesuposrednopovezanesa turizmomiostvarujuznačajnekoristiodturizma(kaoštosunaprimjergrađevinarstvo,trgovina,benzinskestaniceitd.).

Međutim, u praksi se dešava da izostanu pozitivni efekti turizma u smislu kreiranja visoko kvalitetnih stalnih radnih mjesta i smanjenja ukupne nezapošljenosti u zemlji. Činjenica je da je većina poslova u turizmu sezonskog karaktera (čije je trajanje vezano za turističku sezonu), i da se stoga uglavnom radi o poslovima koji su privlačni pojedincima kao što su studenti ili penzioneri, koji ne mogu biti razmatrani kao dio radne populacije.

- 39 -


4.4.2.ZaključakoStrategijirazvojaturizmado2020.godine

CrnaGoraimaogromandeficitpasezbogtoganovac,prihodovanodturizma,vrlobrzoodlije.

Osimtoga,efikasnijekorišćenjeturističkihpotencijalasenemožepostićisamopukimposjedovanjemprirodnihisličnihprednostizabavljenjeturizmomnegozahtijevaiodgovarajućeinvesticijeuobjekte,infrastrukturu,kadroveitd.Većinateoretičarakojisebaveturizmomupozoravajuidovodeupitanjevladajućemišljenjeonaročitimprivrednimefektimakojinastaju razvojem turizma.Toseposebnoodnosinazemljeurazvoju.Oniističudajeekonomskastvarnostturističkogsektoramnogosloženija,asgledištaprivrednihefekatamnogojemanjepovoljnanegoštosetočininatemeljupovršnihocjena.

VizijaCrneGorekaoturističkedestinacijeu2020.godini,datauStrategijirazvojaturizmado2020.godine,jeslikakojajestvorenamaštombezpotrebnogstvarnoguporišta.

Brend i tvrdnja „Crna Gora – Wild Beauty (divlja ljepota)“ može se slobodno zamijeniti brendom i tvrdnjom ,,Crna Gora - Wild Havoc (divlja pustoš)”, jer se u Crnoj Gori, između ostalog, ne može naći ni nacionalni park koji nije zapušten i devastiran.

Turistički razvoj, naročito stihijski, bez prethodnog planiranja, kako se to radi u Crnoj Gori, može dovesti do brojnih neželjenih efekata, pa i do propasti Crne Gore kao turističke destinacije.

Stihijski razvoj elitnog turizma, i to uz pomoć Arapa, ne može da donese nikakvo dobro Crnoj Gori u bilo kom pogledu, a može da ima niz negativnih posljedica: prostitucija, pljačke, prevare, nelegalni tokovi novca itd.

Davanje morske luke u Baru NATO-u za bazu može dovesti do uništenja primorskog turizma.

Veoma je važno imati na umu veličinu investicija koje se ulažu u hotelijerstvo, posebno kad se radi o hotelima koji posluju samo sezonski (po nekoliko mjeseci u godini). U Crnoj Gori nema ispravne i potpune računice koliko košta dolar koji se ostvaruje od turističkog deviznog priliva. Nema takođe ni računice da li bi taj dolar koštao manje da su ta investicijska sredstva, uložena u turistički sektor, bila uložena u neki drugi privredni sektor, koji bi se skladnije uklapao u privredu zemlje kao cjeline(drvoprerada, proizvodnja cementa itd.).

Veliki je rizik očekivati ekonomski spas samo od turizma. Nije poželjno ni za jednu zemlju da svoj privredni razvoj zasniva samo na turizmu. Opšta ekonomska teorija zauzima negativan stav o privrednom razvoju koji se zasniva samo na jednoj djelatnosti. Ekonomska teorija se protivi takvoj jednostranoj privrednoj orijentaciji čak i onda ako se pokaže da je samo jedan osnovni resurs na kojem se može zasnivati razvoj.

NavodimprimjerBečakaojaketurističkedestinacije.IstorijskicentargradajezbogsvojihbrojnihspomenikauvrštennaUNESCO-vulistumjestasvjetskebaštineuEvropi2001.godine.Poredsamogcentragrada,idvorciBelvederaiSchὂnbrunnsutakođeuvršteninalistumjestasvjetskebaštineuEvropi.Međutim,takvomBečunesmetajuprivredniobjektikojisenalazeupredgrađu:velikarafinerijaOMV-a,velikacementaraiciglana.Bečjepoznatiposljedećimproizvodima:odsvile,baršunu,posteljini,keramici,nakitu,naučnimimuzičkiminstrumentima,satovima,priboruzajelo,kožnojgalanteriji,namještaju,papirimaitepisima.Dakle,trgovinaiindustrijačineosnovubečkeprivrede.

Bečjeodabralonekolikostotinaameričkih,njemačkih,japanskihibritanskihkompanija,kaoibrojnekompanijeizistočneEvrope,kaosjedištezatajdioEvropeiglobalnutrgovinu.BečspadaunajprosperitetnijeregioneEvropskeUnije.Godine2015.Bečjezauzeoprvomjestoranglistegradovasanajvišimživotnimstandardom,pričemujezauzeovodećupozicijuuvećiniocjenjivanihkategorijaunajvećimgradovimasvijeta.

Godine2007.BDPindeksBečauodnosunaprosječniBDPEvropskeUnije(EUprosjek:100%)bioje180%.

Samobečkemuzejegodišnjeposjetioko10milionaturista,itonajvišeizvisokoplatežnihpodručja(Njemačka,SAD,Italija,VelikaBritanija).GodišnjiprihodBečaodturizmajepreko5milijardi€.

Međutim, iako Beč ima samo duplo više stanovnika od Crne Gore, a prihod od turizma 5 puta veći, turizam ne može da donese više od 25% BDP-a Beča.

- 40 -


Pokazatelj 2014. godina

Međunarodni turistički dolasci u svijetu

Domaći turistički dolasci u svijetu

Ostvaren prihod od međunarodnog turiz-ma u svijetu

UdioprihodaodmeđunarodnogturizmausvjetskomBDP-u

1,13 milijardi

cca 5 do 6 milijardi

1,25 biliona USD

9%

Regija

2014. godinaMeđunarodnituristički

dolasci

(umilionima)

Udio(%)

Evropa

Amerike

(Sjeverna i Južna)

Azija i Pacifik

Afrika

Bliski Istok

582

181

263

56

51

51

16

23

5

5

SVIJET 1.133 100

Tabelarnipodacioturizmuusvijetu,kojisedajuunastavku,dopunskiargumentujudatuocjenuopogrešnomopredjeljenjuVladeCrneGoreda:

Turizam čini glavni stub ekonomske osnove zemlje i da

Razvije Crnu Goru u elitnu turističku destinaciju.

Tabela1:Osnovnipodacioturizmuusvijetuu2014.godini

Izvor: UNWTO (2015) Tourism Highlights 2014, Madrid, str. 2.

UNWTO - Svjetska turistička organizacija

Dakle, pada u oči sljedeće:

• Udio prihoda od međunarodnog turizma u svjetskom BDP-u je svega 9 %.

Tabela2:Međunarodniturističkidolasciusvijetuporegijamau2014.godini


- 41 -


Regija

2014. godinaPrihodiodmeđunarodnog

turizma

(umilijardamaUSD)

Udio(%)

Evropa

Amerike

(Sjeverna i Južna)

Azija i Pacifik

Afrika

Bliski Istok

509

274

377

36

49

41

22

30

3

4

SVIJET 1.245 100

Turistički

receptivnedržave

2014. godina Rang Udio(%)

Francuska

SAD

Španija

Kina

Italija

Ostale države

1.

2.

3.

4.

5.

7,4

6,6

5,7

4,9

4,3

71,1SVIJET 100

Tabela3:Prihodiodmeđunarodnogturizmausvijetuporegijamau2014.godini


Svjetskaturističkaorganizacija(UNWTO)predviđadaće:

• Evropado2020.godineidaljeostatinajpopularnijaturističkadestinacija,alidaćenjenudiosa60%(u1995.god.)opastina46%u2020.godini,štoseiobistinjuje(vidjetitabelu2);

• Brojputovanjanadužestazerastibržeodmeđuregionalnihidaćedo2020.godinenjihovudiosa18%(u1995.god.)porastina24%u2020.godini.

Tabela4:Vodećeturističkireceptivnedržavesvijetapremameđunarodnimturističkimdolascima


- 42 -


Turistički

receptivnedržave


SAD

Španija

Kina

Francuska

Makao(Kina)

Ostale države

1.

2.

3.

4.

5.

14,2

5,2

4,6

4,5

4,1

67,4

SVIJET 100

Turistički

emitivnedržave


Kina

SAD

Njemačka

Velika Britanija

Rusija

Ostale države

1.

2.

3.

4.

5.

13,2

8,9

7,4

4,6

4,1

61,8

SVIJET 100

Tabela5:Vodećeturističkireceptivnedržavepremaprihodimaodmeđunarodnog turizma


Tabela6:Vodećeturističkiemitivnedržavesvijetaprematurističkojpotrošnji


Veomasukarakterističnedvijesljedećetabele,ukojimasudatipodaciSvjetsketurističkeorganizacijeza2012.godinuza10prvorangiranihdržavaprema:

Prihodu(potrošnji)podolasku(turisti)i

Brojudolazaka(turista)postanovniku.

- 43 -


Rang Država Brojdolaza-ka

Prihod

(mlrd.USD)

Prihod

po dolasku (USD)

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Makao(Kina)

Švajcarska

SAD

Japan

Švedska

HongKong(Kina)

Tajland

Južna Koreja

Njemačka

Velika Britanija

13.577.000

8.566.000

66.969.000

8.368.000

10.914.000

23.770.000

22.354.000

11.140.000

30.408.000

29.282.000

43,71

16,58

126,21

14,58

15,43

32,09

30,09

14,23

38,11

36,37

3219

1936

1885

1742

1414

1350

1346

1277

1253

1242

Rang Država Broj dolazaka

Broj

stanovnika

Broj dolazaka

po stanovniku1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Makao (Kina)

Hong Kong (Kina)

Austrija

Hrvatska

Grčka

Francuska

Španija

Ujedinjeni Arapski Emirati

Švedska

Švajcarska

13.577.000

23.770.000

24.151.000

10.369.000

15,518.000

83.018.000

57.701.000

8.977.000

10.914.000

8.566.000

544.000

7.053.000

8.394.000

4.403.000

11.359.000

62.787.000

46.077.000

7.512.000

9.380.000

7.664.000

24,96

3,37

2,88

2,35

1,37

1,32

1,25

1,20

1,16

1,12

Tabela7:Prihodpodolaskuu10prvorangiranihdržavausvijetuu2012.godini

Izvor: UNWTO (2013) Tourism Highlights 2012.

Pomnogima,najvažnijijekriterijumprihodpodolasku,tj.potrošnjaturista.Poovomkriterijumu,navrhusenalaziMakao,posebnakineskaupravnaregija,kojazapravoinijedržava,anašestommjestusenalaziHongKong,drugaposebnakineskaupravnaregija.

Tabela8:Brojdolazakapostanovnikuu10prvorangiranihdržavausvijetuu2012.god.

Izvor: UNWTO (2013) Tourism Highlights 2012.

MakaoiHongKong,kineskeupravneregije,sunaprvommjestupoovomkriterijumu.Padauočivisoko,četvrtomjesto,Hrvatskepoovomkriterijumu.

- 44 -


Država Brojzapošljenihuturizmu

(miliona)

Učešćeuukupnombroju zapošljenih

(%)Italija 1,7 5,6

Francuska 1,5 6,4V. Britanija 1,3 5,0

Španija 1,2 4,9

Tabela9:UčešćeprihodaodmeđunarodnogturizmauBDP-uturističkinajrazvijenijih državasvijetau2006.godini(%)

1. SAD...............0,659.Kanada............1,15

2. Španija..........4,1510.Brazil...............0,41

3. Francuska......1,9111.Mađarska........4,04

4. Italija.............2,0612.Indija...............1,02

5. Kina...............1,2913.Kenija..............2,95

6. Njemačka.......1,1214.Meksiko..........1,45

7. Australija........2,3615.Rusija.............0,72

8. Austrija...........6,3816.Tanzanija........7,14

Izvor : Prema podacima International Monetary Fond, World Economic Outlook Database, October 2007. i WTO, Madrid, Volume 2, 2006., str. 3-13 i OECD, Annual Report, 2006., str. 15-25.

Tabela10:Podaciozapošljenostiuturizmuzaodređenbrojturističkirazvijenihdržava u Evropi

4.5. ODGOVORNITURIZAMKAOŠANSA

Glavna šansa CrneGore je u podsticanju i razvijanju tzv. odgovornog turizma, kao glavnogoblikaturističkeprivrednegraneuCrnojGori.TušansuCrnaGorasamotrebaupotpunostidaiskoristinaadekvatannačin.

Oodgovornomturizmuimadostanapisanihstručnihmaterijala,panemapotrebedasejaovdjenjimedubljebavimustručnompogledu.Daćusamoodređenevažnenapomeneotomoblikuturističkeprivredne grane.

Odgovorniturizamjespletdruštvenihodnosakojiseuvijekrazvijajuunutardomaćinovogkulturnogbićaiprirodnogambijenta,štopodrazumijevauvijeknovioblikgostoprimstvaiupotpunostiodstranjensvakividodnosasuperiornosti.Odgovornogturizmanemabezprimjereneturističkeponude,tj.domaćinaituristenaprvommjestu.Dakle,zadomaćineizaturisteznačenjeturizmapoprimavrlorazličitsadržaj.Zajednejetoistraživanjenepoznatog,azadrugeosiguravanjeprihoda.Zajednejerad,zadrugeodmor,itd.Sdrugestrane,sasvimjejasnodasekonceptodgovornogturizmauspostavljakaojasanprekidsaonimaktivnostimaiprocesimakojisudominiraliturističkomindustrijomsvedodevedesetihgodinaprošlogvijeka.Onjasnoizdvajasveoneaktivnostiiprocesekojinastajukaorezultatpromišljenogpristupaživotnojsrediniirazumijevanjanjenogukupnogsklada,kaoimogućihprijetnjinarušavanjutogsklada.

- 45 -


Odgovorniturizamnastajekaorazumijevanjedaturističkaindustrijapostajeprijetnjatomskladu.Onoštojedalekovažnijeodnabrajanjanormativnihprincipavezanihuzodgovorniturizamjesteznačajiuticajkojionmožeimatikao:društveniodnos,odnospremaživotnojsrediniiekonomskadimenzija.Kakoseovetridimenzijeuvijekpreplićuunutarkonceptaodrživograzvoja,odgovornaformaturizmapružamogućnostsvakojzajednicidarazvijaoneaktivnostikojebivodilezadovoljenjupotrebazajednicebezuskraćivanjatemogućnostibudućimgeneracijama.Kadajeupitanjumodeldruštvenogodnosa,nakojemseinsistirakrozodgovorniturizam,naprvommjestujepotrebnoistaćioživljavanjeruralnihpodručja,spriječavanjesenilizacijesela,kaoivraćanjedignitetaseoskimzajednicama.Uvelikombrojunašihseladanasdagotovoinemamladegeneracije,atamogdjejeimapostojiopasnostodsenilizacijeubudućnosti.Utomsmislu,odgovorniturizammožeposlužitikaomehanizamdadoovoganedođe,asveprekorazvijanjamrežeaktivnostičijebiglavnevezedržalimladiljudi.Takođejepotrebnoistaćiimogućnostprelaskagranicakojeotvaraovajoblikturizma.Ovdjesemislikakonaadministrativnegranice,takoinaoneimaginarne,nastalekaorezultatdugogodišnjegpolitičkoginženjeringadominantnihideološkihaparata.Odgovorniturizamnosipotencijalponovnoguspostavljanjaonihvezakojesudugorazvijanenaovimprostorima,akojesunasilnoprekinute.Odgovorniturizampružanovuideologijurazumijevanjaipovezivanja,alineuciljupovezivanjarazličitosti,negouciljurazumijevanjajedinstvaiskladaživotnesredineunutarkojesuljudskiodnosivažnakarika.Onoštonaposebannačinodvajaodgovorniturizamodostalihoblikaovegraneprivrednedjelatnostijeodgovornostpremaživotnojsredini.Tojeodgovornostusmisludanijedankontaktpojedincailigrupesa tom sredinomnedovedeupitanjenjen razvoj i budućnost.Odgovornost, ovakodefinisana, takođepodrazumijevaitežnjuipreduzimanjeaktivnostidaseonemogućebilokakveprijetnjeuništavanjaprirodnesredine.

5. KUDAIKAKODALJE?

Moramseprvomalovratitiunazaduistoriju.

DvanajsvijetlijavladarskaimenaucrnogorskojistorijisuPetarINjegoš(SvetiPetarCetinjski)iPetarIIPetrovićNjegoš(skraćeno:Njegoš).

SvetiPetarCetinjskijevladao49godinaisključivoautoritetomsvojesvetačkeličnosti.Utokunjegovevladavine,CrnaGorasekretalaveomabrzopremaučvršćivanjusvojenezavisnosti.OnjestvorioprviZakonikuCrnojGori-ZakonikPetraI.StvoriojeiPravuteljstvujušćisudcrnogorskiibrdski,kaovrhovniorgandržavnevlasti,kojijevršiosudskuiupravnuvlast.UjediniojeCrnuGorutakoštojesmirioposvađanaplemena.Mnogojeuradionasuzbijanjuzaostalogplemenskogseparatizma.Uveojeporeze,školeizapočeotrgovinupoprviputuCrnojGori.

Suprotstavljajući se uspješnoOsmanlijskom carstvu i francuskoj imperijalnoj armiji NapoleonaBonaparte,znatnojeproširioCrnuGoru.

Tokomčitavogperiodasvojevladavineostaojesvetačkaličnost,posvećenisključivosvomnarodu,komejenakonsmrtiostaviosvečimejeraspolagao.

NjegovnasljednikNjegošvladaojesvega21godinu.Nastaviojeputemsvogprethodnika,SvetogPetraCetinjskog.Nanjegovamladapleća(imaojesvega17godinapristupanjunaprijesto)paojetrostrukipoziv:vladike,vladaraipjesnika.Svakiodtatripozivadonosiomujesvojeteškoće,asvatrisusemeđusobnoispreplitalaitakostvaralanoveprotivriječnostiisukobeuunutrašnjemispoljnjemNjegoševomživotu.

NjegošjeprodužionaporesvogprethodnikaSvetogPetraCetinjskognasređivanjuiokupljanjuunu-trašnjihcrnogorskihsnaga.Nastaviojeizgradnjucentralnecrnogorskevlasti.Godine1831. stvara Senat, kojičini12najistaknutijihcrnogorskihstarješina,kaovrhovnuzakonodavnu,sudsku i upravnu vlast, koji je trebao da zadaposljednjiudaracplemenskomseparatizmu.ZapočeojeiizgradnjusudovaiputevauCrnojGori,pr-vihškola,kaoiprveštamparije.Izmiriojeposvađenacrnogorskaplemena.Obrazovanajei Gvardija,kojajeriješavalamanjesudskesporoveiodržavalaredibezbjednostuplemenima.EnergičnosesuprotstaviogubernantuCrneGoreRadonjiću,koji jeradio isključivozaaustrijske interese.Njegošga jeuhapsio iprotjeraoizCrneGore.Gubernanstvojeukinuo1832.godine.

Njegošsenijeosjećaopozvanimzasveštenozvanje,kojemujesudbinavladaradonijelasaostalimvelikimiteškimdarovima.Onjebioslobodanduh,komejehipokrizijanepoznata,alijeiskrenopokazivaosvojusklonostkasvetovnomnačinuiživotu.Njegovogledanjenasvijetiživot,kakokažeNikolajVelimiroviću svojoj knjizi o Njegošu,biloje,poredsvega,,,hristoliko”.Kadasumugovorilidamusezamjeraštojevišečovjeknegovladika,onjeodgovorio.,,Lakšejebitivladikanegočovjek”.

- 46 -


KakokažeIvoAndrić,rečenicafrancuskogmoralisteRivarola:,,Državajelađačijekotvepočivajunanebesima”,moglabiseupunojmjeriprimijenitinaCrnuGoruNjegoševogvremena.TeokratskavladavinanaročitogtipaodgovaralajenesumnjivonajboljetadašnjemstanjuCrneGore.Itu,kaoiusvemudrugom,trebaloje,,služitičestiiimenu”.Trebalojebitivladika,kaoštojetrebaloratovati,kaoštojetrebalosuditinaroduisnabdijevatigažitomiprahomiolovomičuvatigaodštetnihuticajasastrane,dasenarodnepokoleba,neiznevjeriine,,potvori”.Azaličnesklonostiipredilekcijenijebilomjestanivremena,niopravdanja.

Skromanidokrajavjeransvomnarodu,utestamentuostavljasvepodatkeuciframa,održavnomnovcukojiostavlja,sapreporukamaikletvamadasetimnovcempravoipametnorukujeicrnogorskasirotinjahranii od zla brani.Zadnjeriječipredispuštanjedušebilesumublagoslovljenjejošjednomzemljeinarodauzpreporukustarješinamada,,sirotinjičinepravdu”.

NjegošajenaslijedionjegovsinovacDaniloIIPetrovićNjegoš1851godine.OnjeskrenuosaputakojimsuišliSvetiPetarCetinjskiiNjegošizaveoautokratskuvlast.Narodseteškomiriosaautokratskomvlašću,pasuplemenskipoglavaritražilivišesamostalnosti.SveoveotporeDaniloIIjesurovogušio.Vodiojevrloaktivnuspoljnjupolitiku.

Dabi se lakšeborioprotivplemenskogseparatizma,Danilo II je reorganizovao narodnu vojsku, vršećipopis svihplemenauCrnojGori iodređujući starješineplemenskihvojnihodreda.Stvorio je isopstvenugardu.IzSenatajeizbacivaonepoželjnečlanove,auvodiosvojepristalice.

KnezDaniloIIjepregovaraosakneževima Srbije AleksandromKarađorđevićemiMihailomObrenovićemo ujedinjenju Srba. Danilo II jeobećaodaćesviCrnogorciučestvovatiidaćeonsamslužitibudućemkralju,,Srpstva”kaoobičanvojnik.Predložiojeujedinjenje.Godine1860.ubiogajejedannjegovličniprotivnik,dezerter kod Kotora.

Njegovbrat,proslavljenicrnogorskiratnik,vojvodaMirkoPetrovićodrekaosenasljedstvanaprijestoukoristsvogsinaNikole,budućegkraljaCrneGore,kojijedošaonaprijesto1860.godine.Kakomujesinbiorelativnomlad(18godina),vojvodaMirkojeupočetkuupravljaoprijestolom.Vrlo brzo su u njegovu nemilostdošliviđenijiljudiuCrnojGorikojisenijesuslagaliupotpunostisanjiminjegovimsinomionjepočeodasprovodinasiljenadnjimanarazličitenačine.Poslijenjegovesmrti(1867.god.),njegovsinjenastaviodaseponašajošžešćekaoautokrataidaprogonisveneistomišljenike.Protjeraojesvenajuglednijevojvode:MiljanaVukova,JolaPiletića,MarkaMiljanovaiPekaPavlovića.

Od1900.god.,poštojesebeproizveoukralja,počeoseponašatiikaodiktator.VrlobrzoseodrekaoieruditeGavraVukovića,prvogdiplomiranogpravnikau CrnojGoriidugogodišnjegministrainostranihposlovaKnjaževineCrneGoreod1899.dokraja1905.godine.Gavrojeod1906.do1908.godinebiopredsjednikDržavnogsavjeta.NatojdužnostigajekraljNikola,relativnomladog,penzionisao.KasnijeseuKraljeviniSrba,HrvataiSlovenacapolitičkiangažovaokaojedanodprvakaCrnogorskefederalističkestranke.Čudimedainjegaautokratskebirokratenijesuproglasilizaizdajnika,kaoštosuproglasiliJankaVukotića,većsuotvoriliCrnogorskuljetnjuškoluzamladediplomate,,GavroVuković”uBeranama,prikazujućigakaovelikana crnogorske istorije.

KadajeprotjeraoizCrneGoresveštojevrijedjeloizadržaosamosvojuposlušnuipokornukamarilu,kraljNikolauvodicrnogorskuvalutuperper.PotomkrećesatobožnjomnamjeromdamodeliraekonomijuCrneGorepo uzorunatadašnjuLatinskuMonetarnuUniju.Međutim,nijeimaoštadamodelira,jerCrnaGoranijeniimalanikakveprivrede,odnosnoekonomije.PoslijetihisljedećihzahvatakraljaNikole,CrnaGorajeubrzo,utoku sljedećih10-akgodinanestalakaodržavasaevropskescene.

PotpunojeanalognasituacijauCrnojGoriisada.IstorijaseuCrnojGoriočiglednoopetponavlja.Autokratskabirokratijajeuproteklih20-akgodinauništilasveprivrednegraneiškolstvo.Naučno-stručnikadrovisaodgovarajućimknowhowznanjemiiskustvom,ukojimajeCrnaGorainačeuvijekoskudijevala,snalazilisusenaraznenačinedaprežive,jerjeprivredauništena.OnisuuglavnommoraliodlazitiizCrneGore.Novekadrovetogprofilanemakodaškoluje,jerješkolstvopropalo.KraljNikolajeimaonamjerudatadašnju,potpunonespremnu,CrnuGorumodelirapougledunatadašnjuLatinskuMonetarnuUniju.Sadašnjaautokratskabirokratijažuridasadašnju, jošnespremniju,CrnuGorumodelirapougledu na EvropskuUnijuiNATOsavez,tj.dastvorisavremenu,,evropskuievroatlansku”CrnuGoru.ŽuribezglavoipremaNATOsavezuipremaEUnaababsurdonačin.

Autokratskabirokratija jeuproteklomperioduod20-akgodina stvoriladržavu saoblikovanomvladajućomvoljomuoblikustvarneautokratije,tj.sademokratijomsvedenomnanivopukogformalizmaifunkcionisanjemparlamenta,vladeisudstvapodnajneposrednijimuticajemvladajućevećine.

- 47 -


Stvarnaautokratijaisključivofunkcionišeuzstrogopoštovanjehijerarhologije kao nauke o primjeni hijerarhije.

Jedina važna informacija u hijerarhiji je ko šta zna kako bi se moglo postupati sa kadrovima po pravilima hijerarhologije:

Neznanje i poslušnost nagore u hijerarhiji;

Znanje i neposlušnost nadolje u hijerarhiji i

Donošenje odluka po principu ad decretum uz strogo poštovanje hijerarhije.

Autokratija se jedino na taj način može održati. Zbog toga se bilo koja birokraija, a posebno autokratska, ne može reorganizovati radi provođenja pravnih, ekonomskih, tehnoloških i bilo kakvih drugih reformi sa ciljem povećanja efikasnosti funkcionisanja države. Reorganizovana birokratija se ni po čemu ne razlikuje od prethodne, jer je i jednoj i drugoj jedini cilj da sačuvaju hijerarhiju.

U autokratskoj birokratiji demokratija je svedena na nivo pukog formalizma.

Crna Gora se već dugo nalazi u okviru liberalnog kapitalizma gdje se mora poštovati liberalna demokratija. Podsjećanja radi, navodim samo neka načela, odnosno osobine liberalne demokratije, koje se moraju poštovati:

Nezavisno sudstvo;

Neotuđivo pravo na privatno vlasništvo i privatnost;

Jednakost pred zakonom i pravo na suđenje prema zakonu;

Sloboda govora;

Široko i duboko utemeljeno građansko društvo.

UprethodnoiznešenommaterijaludatojedostadokazadaseovanačelaliberalnedemokratijeuCrnojGoriuopštenepoštuju.Daljikomentarostavljamčitaocima.

Moramposebnonaglasitijednuočiglednučinjenicu:

Dugogodišnja vladavina većine dovela je do tzv. tiranije većine. To znači da zastupnici, kojima je većina građana dala autoritet da ih zastupaju, rade protiv manjine i nastoje da je kriminalizuj(direktno ili indirektno), što uopšte nije dobro, jer se na taj način u Crnoj Gori potkopava mišljenje da demokratija predstavlja sve njene građane.

MoramseposebnoosvrnutinapodatkekojisudatioCrnojGorikaodržavinanjenomsajtuuokvirusajtaNATO-a(citiram):

Crna Gora je država republikanskog oblika vladavine u jugoistočnoj Evropi. Po uređenju, Crna Gora je građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava. Grb Crne Gore je isti kao grb Kralja Crne Gore Nikole I Petrovića, no bez njegovih inicijala HI na njemu.

GDP Crne Gore iznosi 10.600$ (2008) ?!

Umjestobilokakvogkomentarisanjaovakvihneozbiljnodatihpodatakaoprivredidržave,itouokvi-rusajtaNATO-a,navešćuosnovnepodatkeoprivredikojejedalaAlbanijanasvomsajtu(podaciseodnosena2010.godinu):

Brutodomaćiproizvod(BDP)..........11,955milijardiṨpotekućimcijenama,sasljedećomstrukturom:

• Udiopoljoprivrede.........21,4%;

• Udioindustrije...............19,4%i

• Udiouslužnogsektora....59,2%.

Dat je i podatak o broju stanovnika..........................2.800.138 stanovnika.

Datisutakođepreciznipodaciiobudžetusastrukturomprihodaiizdataka.

NalazimzaneophodnodanavedemjednukonstatacijuSlovenijeudatojnjenojanalizi:

• PosebnaprednostSlovenijeležiudobroobrazovanojradnojsnazi.

- 48 -


CrnaGorajedalekoodmakroekonomskeravnoteže,jerjojjeizvozzanemarljiv,auvozogroman.PoznatomijedaMONSTATobračunavaBDPpoproizvodnojipotrošnojmetodi,alimijepotpunonejasnokakoga ,,skrpi” jeron,kaomakroekonomskiagregatu sistemunacionalnih računa,predstavljamjerufinalneproizvodnje,tj.ukupnuproizvodnjurobaiusluga,ostvarenuunacionalnojekonomiji.DobromijepoznatokakvajesadaproizvodnjarobaiuslugauCrnojGoriposlijeuništenjasvihprivrednihgranaiusluga.

Sasvim je očigledno da :

• Crna Gora nije demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava.

Vladavina prava počiva na vladavini zakona. Vladavina zakona je osnovna pretpostavka Ustava i počiva na neotuđivim ljudskim pravima. Vladavina prava se ostvaruje, između ostalog, nezavisnom sudskom vlašću. Pravni poredak treba da bude takav da podrobnim i postojanim pravnim ograničenjima državne vlasti, odgovarajućim svojstvima zakona i pouzdanim institucionalnim jemstvima obezbeđuje ljudsku sigurnost i slobodu.

Mora se posebno imati u vidu da pravo ima svoje izvore u moralu, običajima, etici i naročito pravdi.

Moram priznati da takvu vladavinu prava nijesam imao prilike da vidim u Crnoj Gori od 1970. godine, kada sam došao da radim u njoj. Od 1990. godine do danas neposredno sam učestvovao u dva sudska procesa, koje su vodili vrsni advokati, bivši sudije i Ustavnog suda Crne Gore:

Eksproprijacija poljoprivrednog zemljišta u Pljevljima za skretanje toka rijeke Ćehotine radi eksploatacije uglja i

Upravni i sudski postupak po pitanju registracione naljepnice.

Prvi proces je trajao oko 11-ak godina i tri puta je dolazio do Vrhovnog suda Crne Gore, a drugi oko tri godine. U prvom sudskom procesu nijesam imao prilike da vidim nijednu donešenu zakonitu sudsku odluku ni na prvostepenom ni na drugostepenom nivou, a ni na nivou Vrhovnog suda Crne Gore.

U drugom procesu sam imao prilike da prvi put u Crnoj Gori vidim krajnje profesionalno sprovedena dva postupka ocjene zakonitosti drugostepenih rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki od strane dva čestita sudska vijeća Upravnog suda Crne Gore. Usmena rasprava je organizovana na krajnje korektan način uz puno poštovanje vrijednosti morala kao kriterijuma, etike kao nauke o moralu i primjenu logike kao nauke o zakonima i oblicima mišljenja.

Međutim, predsjednik Upravnog suda, koga je vladajuća autokratska birokratija na to mjesto očigledno postavila da donosi ad dekretum odluke, formiranjem naknadnog sudskog vijeća, čiji je član bio i on, a u kome nije bilo nijednog člana iz sudskog vijeća koje je donijelo prethodnu zakonitu presudu, poništio je tu zakonitu presudu i donio novu nezakonitu presudu, koju je potvrdio i Vrhovni sud Crne Gore.

5.1. ČLANSTVOUNATO

VladajućavećinajeodlučiladaCrnuGoruvodiparalelnopremaNATO-uiEvropskojUniji.Posmatranosatehnološkogiekonomskogstanovišta,aposebnosastanovištastručnosti,odnosnoobrazovanostiradnesnage,današnjaCrnaGoranijeništaspremnijazačlanstvouNATOiEUodCrneGoreudobakraljaNikoleupogledumodeliranjanjenetadašnjeekonomijepouzorunatadašnjuLatinskuMonetarnuUniju.SadašnjaCrnaGoraseutompogledunalazuumnogogorempoložajuuodnosunaNATOiEU.

DajeSAD-uiUjedinjenomKraljevstvuinteresdaCrnuGorunapravetehnološkiiekonomskirazvijenom,stabilnomiusvakompogleduprosperitetnomdržavom,onibitomoglidauradeveomabrzo,jerseradiominornojdržavisacca600.000stanovnika,kojaimasvepotrebneprirodneresursezarazvojmnogihprivrednihgrana.TobimoglidauradesanekolikomilijardiUSD,štojezanjihminorno.Moglibiveomajednostavno,efikasnoiurelativnokratkomrokudauCrnojGorirealizujuprimjenumeđunarodnogzakonodavstvaimeđunarodnihekonomskihnormi,tenatajnačinzaveduredirad,tj.napraveodCrneGoredržavukojapočivanastvarnojdemokratijiivladaviniprava.Naporedosatim,akoimjeuinteresu,vrlobrzomogudaplasiraju tehnologijekojesuzasnovanenaprirodnimresursimaCrneGore,kao idaobezbijedetržištezaplasmanproizvodaiusluga.Tajmehanizamstvaranjatehnološkiiekonomskistabilneiudužojbudućnostiprosperitetnedržavenjimajedobropoznatizanjihveomajednostavan.PrimijenilisugaposlijedrugogsvjetskogratanaJapaniNjemačku,akasnijenaHonkKong,JužnuKorejuitd.

- 49 -


Međutim,njimatakvaCrnaGoranetreba.Onihoćeda jeoblikujuonakvukakvanjimatrebauovommomentu:

Tehnološkiiekonomskiuništenasapocijepanimimeđusobnoposvađanimnarodom,kaoštojetourađenosaCrnomGoromodstraneAustro-Ugarskeposlijeprvogsvjetskograta,odnosnoposlijebitke kod Mojkovca.

TojemodelkojisuprimijeniliuAvganistanu,Iraku,Libiji,Egiptu,UkrajiniiSiriji.DostaranijesutajmodelisprobaliveomauspješnonaIranuudobaRezePahlevija,kojijebiostvorioodIranačetvrtuvojnusiluusvijetu.SkinulisusatronaRezuPahlevijaiuIranponovodoveliHomeinija,tenatajnačinIranvratiliunazad100godinausvakompogledu.

Poštosusezadnjih10-akgodinauodređenimpodručjima,,okliznuli”,vratilisuseponovouEvropudaradeisto,alinaprefriganijinačin.RasturilisubivšuSFRJ,asadapočinjudarasturajupojedinedržavekojesunastaleposlijeraspadabivšeSFRJ.

BombardovanjemSrbijestvorili suKosovokaosvoju interesnuzonu idobrožarišteza ,,paljenjevatre”utomdijeluBalkana.

SadasuzavršiliprvufazuiuCrnojGori,astvorićejošjednosigurnožarištepoučlanjenjuCrneGoreuNATO,kojećeaktiviratikadaimzatreba.

OdlukaoučlanjenjuCrneGoreuNATO takođe jedonijeta tiranijom vladajuće većine, tj. na nedemokratski način. Potrebno je imati u vidu i to da je vladajuća većina formiranapomoćudvamandataBošnjakauParlamentu,kojesuoni,uznagodbusaDPS-om,dali.OnisunasjedniciParlamentajavnoprozvaliNjegošagenocidnim,optužujućigakaonajvećeg krvnika Bošnjaka i islama, te na taj način spriječili proglašenje datuma rođenja Njegoša za državni praznik Crne Gore. Ovajprimjerslikovitogovorio,,jedinstvu”uvladajućojvećini.

Vladajuća većina je skrpljena samo radi zadovoljenja ličnih interesa onih koji su je stvorili. Tome se podređuje sve, pa i narod Crne Gore.

Donošenjem odluke o učlanjenju u NATO ispunjeni su zahtjevi SAD i Ujedinjenog Kraljevstva iz prve faze, a posljedice za Crnu Goru su sljedeće:

Crnogorski narod je pocijepan na dvije polovine:

• 1/2 za i 1/2 protiv, što će stvarati stalne tenzije u Crnoj Gori, što je mnogo opasnije od bilo kakvog tobožnjeg potencijalnog spoljnjeg neprijatelja, od koga tobož treba da nas NATO brani. Tu pocijepanost naroda SAD će sigurno iskoristiti na adekvatan način kada im to bude potrebno, kao što su to koristili u Avganistanu, Iraku, Libiji, Egiptu, Ukrajini i Siriji pri sprovođenju američke ,,demokratije” u tim državama, koje su na kraju ostavili ,,na cjedilu” da se snalaze same u tom paklu koji su im donijeli.

Crnogorski narod biće oporezovan od strane svoje države na adekvatan način kako bi država mogla izmirivati obaveze prema NATO-u kao ,,bogata” država;

Crnogorska djeca će ići po vrletima zemalja u kojima SAD uvode svoju ,,demokratiju” plasiranjem oružja međusobno zaraćenom stanovništvu, hraniti se NATO konzervama i sa dnevnicama od 100 USD, koje im mora obezbijeđivati Crna Gora opet sa leđa svojih građana. Kad se vrate sa tih ratišta, vojnicima će biti priređene sve počasti kao ,,ponosu Crne Gore”;

Ako NATO prihvati ponuđeni Bar za bazu, vrlo brzo će Bar postati jedna zatvorena oaza ,,elitnog turizma”, u kojoj će procvjetati prostitucija, nelegalni tokovi novca, prevare, pljačke, ubistva, a vjerovatno i trgovina ljudima. To može dovesti do raznih neželjenih efekata u crnogorskom turizmu, a možda i do propasti područja Bara, pa i šire, kao turističke destinacije. Koristim priliku da predložim sljedeće:

• Pošto i Hrvatska izražava bojazan o ugrožavanju njene bezbjednosti od strane susjeda koji se naoružavaju uz pomoć Rusije, a pitanje Prevlake nije još riješeno između Crne Gore i Hrvatske, najbolje bi i najracionalnije bilo za Crnu Goru i Hrvatsku da NATO-u ustupe Prevlaku za bazu. Sa te lokacije NATO bi mogao sasvim uspješno da štiti i Crnu Goru i Hrvatsku od spoljnjeg neprijatelja.

Ako, ne daj bože, dođe do unutrašnjih čarki u Crnoj Gori zbog pocijepanosti crnogorskog naroda po pitanju članstva u NATO-u, što nije isključeno, ako SAD odluče da to izvedu, onda će neminovno doći i u Crnoj Gori do nametanja američke ,,demokratije” pomoću NATO-a. Logično, pobijediće oni koji su sada prihvatili zaštitu od strane NATO-a pomoću američke ,,demokratije”, koja glasi:

- 50 -


• Štitim samo onoga ko prihvata da je ispravno samo ono što SAD kažu i na taj način brani i sprovodi američke interese. Ukoliko i ubuduće ne bude dosljedan u potpunosti i tom stavu, prevaspitaću ga silom pomoću neprikosnovene američke vojske slanjem bombardera i raketa. Američki vojnik je uvijek u pravu i na njega niko ne smije pucati niti mu suditi. On za svoja djela, odnosno nedjela, može odgovarati samo organima vlasti SAD. Na državu koja se toga ne pridržava biće upućeni dopunski bombarderi i rakete od strane SAD, odnosno NATO-a.

Dakle, istorija se ponavlja u određenim vremenskim periodima. U doba Njegoša zapisano je da je Engleska za Evropu ono što je sotona za čovječanstvo. Međutim, Njegošu je najveće oličenje pakla na zemlji bilo Osmanlijsko Carstvo.

Sada se jasno pokazuje da je najveće zlo za Evropu Ujedinjeno Kraljevstvo, a za cijelo čovječanstvo međusobno udruženi SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo. Da ne bih bio pogrešno shvaćen, ova moja konstatacija se ne odnosi na narod SAD i narod Ujedinjenog Kraljevstva, već na one koji vladaju, odnosno upravljaju tim državama.

Nalazim za potrebno da navedem još neke primjere postupaka Ujedinjenog Kraljevstva i drugih velikih sila u periodima: Osmanlijskog Carstva, poslije prvog svjetskog rata i poslije drugog svjetskog rata.

Neminovno se prvo nameće kralj Nikola. Poslije skoro 40-šnje uspješne vladavine, on je svojim uspješnim diplomatskim potezima podigao međunarodni ugled nezavisne Kneževine Crne Gore (na Berlinskom kongresu 1878. godine priznata za 27. nezavisnu državu svijeta) na najviši nivo.

Maja 1898. godine on posjećuje britansku kraljicu Viktoriju u Winsdorskom zamku. Poslije te posjete kraljici Viktoriji, počinje da se ponaša kao okorjeli diktator, što dovodi do velikog nezadovoljstva naroda, koji počinje sve više da se buni i traži slobodu.

Umjesto da vuče adekvatne diplomatske poteze, kao što je to radio u prethodnih 40 godina, on sebe od 1900. godine počinje da naziva kraljem i nastavlja da se ponaša kao najokorjeli monarh, odnosno diktator. Rezultat takvog njegovog ponašanja je uništenje onoga što je stvarao prethodnih 40 godina u roku od 10-ak godina.

Na analogan način se sada ponaša vladajuća većina u odnosu na manjinu(opoziciju), čiji izabrani zastupnici u Parlamentu sprovode tiraniju, tj. rade protiv manjine i pokušavaju da njene izabrane zastupnike kriminalizuju i direktno i indirektno. To je najgore moguće stanje do koga može da dođe u Parlamentu, koje nije dobro ni za vladajuću većinu ni za manjinu, a katastrofalno je za Crnu Goru i njen narod.

Sada navodim jedan pozitivan primjer iz istorije.

Mihailo Petrović Njegoš je otac princa Nikole Petrovića, sadašnjeg pretendenta na crnogorski tron, a unuk kralja Nikole. I on je bio princ kraljevske porodice Petrovića. Kada je Kraljevina Crna Gora kapitulirala 1916. godine, on je, kao dijete od 8 godina, odveden u Napulj, a potom ga odmah šalju na školovanje, i to prvo u Ujedinjeno Kraljevstvo. Kralj Aleksandar I Karađorđević mu je bio brat od tetke. On je odbio prijesto i titulu crnogorsko- albanskog kralja, što mu je bilo ponuđeno od Fašističke Italije na čelu sa Benitom Musolinijem početkom 30-tih godina 20-tog vijeka.

Aprila 1941. godine Kraljevina Jugoslavija je okupirana od strane sila Osovine (Njemačke, Italije, Mađarske i Bugarske) i Crna Gora je pripala Italiji. Princa Mihaila Petrovića su, zajedno sa osobljem jugoslovenske ambasade u Parizu, gdje se nalazio poslije aprilskog rata, Nijemci sproveli u jedan logor blizu Frankfurta. Tu ga nalazi specijalni izaslanik italijanske kraljevske porodice i traži od njega da krene na Cetinje i preuzme crnogorski kraljevski prijesto, jer je Crna Gora trebala uskoro da proglasi svoju nezavisnost. On je i tu ponudu odbio, jer je bio jugoslovenski orijentisan.

Kaotrećiprimjer,navodimprincaAleksandraIIKarađorđevića,bivšegjugoslovenskogprestolonasljednika,asadapretendentanaprijestoSrbije.Rođenje17.jula1945.godineuhoteluClaridgesuLondonu.PredsjednikbritanskevladeVinstonČerčilproglasiojehotelskiapartmanbroj212teritorijomKraljevineJugoslavije,pajenatajnačinAleksandarodmahporođenjudobiotituluprestolonasljednika,budućidajenjegovotackraljPetarIIKarađorđevićjošuvijekbiokraljJugoslavije.KumovinakrštenjuAleksandrabilisutadašnjibritanskikraljDžordžVIinjegovakćerka,tadašnjaprincezaElizabeta,danaskraljicaElizabetaII.Informacijeradi,kraljPetarIInijenikadaabdicirao.

Dakle,očiglednojedajeUjedinjenoKraljevstvokrozistorijuuvijekimalovelikiuticajnaprilikeuCrnojGoriiSrbiji.Onosetihuticajaočiglednoneodričeniusadašnjemvremenu.

- 51 -


5.2. PRISTUPANJEEVROPSKOJUNIJI

Ovojeveomasloženproblemkojisemorasagledatisavišestanovišta.Jaćugauprvomredurazmotritisatehničko-tehnološkogiekonomskogstanovišta,kaodvanajodgovornijainajvažnijastanovišta.

Evropska Unija je koncipirana kao asocijacija privredno stabilnih i razvijenih država Evrope, koje međusobno sarađuju radi jačanja proizvodne, tehnološke, finansijske i tržišne moći Evropske unije. Zbog toga su u Evropskoj uniji stvoreni:

Jedinstvena valuta;

Jedinstveno tržište i

Zajednička ekonomska politika.

Ulaskom u Evropsku Uniju Crna Gora mora da se bori za opstanak na surovom međunarodnom tržištu koje je potpuno jasno definisano:

Na to tržište mogu se plasirati samo oni proizvodi i usluge koji ispunjavaju sve zahtjeve u pogledu kvaliteta koji su definisani odgovarajućim međunarodnim standardima, tehničkim propisima i ostalim međunarodnim normama. Dakle prvi, ujedno i glavni, kriterijum za plasman proizvoda i usluga na međunarodno tržište je njihov kvalitet, pa tek poslije toga se vrijednuju ostali kriterijumi (cijena, garancija, rok isporuke itd.);

Jediniputuspješnetehnološkeintegracijeumeđunarodnotržišteproizvodaiuslugajeputstrogeprimjenemeđunarodnihstandarda,tehničkihpropisaiostalihmeđunarodnihnormi;

Bezuspješnetehnološkeintegracijeumeđunarodnotržište,nemaniuspješneekonomsko-političkeintegracije u Evropsku Uniju.

Dakle, Crna Gora bi, prije ulaska u Evropsku Uniju, morala da realizuje sljedeće neophodne uslove:

Da uredi Crnu Goru kao demokratsku državu, zasnovanu na vladavini prava;

Da ubrzano stvara stručne kadrove u svim oblastima djelatnost koji posjeduju odgovarajuće know how znanje i iskustvo iz oblasti međunarodne standardizacije i načina implementacije međunarodnih standarda, tehničkih propisa i ostalih međunarodnih normi;

Da ubrzano radi na implementaciji međunarodnih standarda, tehničkih propisa i ostalih međunarodnih normi, kojima su definisani zahtjevi u pogledu kvaliteta proizvoda i usluga i način njegovog dokazivanja, u svim oblastima djelatnosti;

Međutim, u Crnoj Gori još niko nije ni počeo da stvarno razmišlja o prethodnim uslovima, a kamoli da je počeo sa njihovom realizacijom, jer ti uslovi uopšte ne odgovaraju autokratskoj birokratiji.

SaapsolutnomsigurnošćumogukonstatovatidaseCrnaGoraupogleduprethodnonavedenihkadrovanalaziukatastrofi.

Nijeuboljojsituacijiniupogleduobrazovnihinstitucijazaškolovanjeneophodnihnaučno-stručnihkadrova.

OvakvaCrnaGorajepotpunonespremnazaEUsatehničko-tehnološkog,atimeiekonomskogstanovišta,paonanatomsurovommeđunarodnomtržištunemoženiopstati.

6. ZAKLJUČCI

SveštojeuCrnojGoriurađenood90-tihgodinaprošlogvijekadodanasupogledunjenogprivrednog,tehnološkog, ekonomskog i kadrovskog oporavka urađeno je naopako. Jednostavno rečeno, sve privredne iuslužnedjelatnostisudevastirane,aCrnaGorajeistovremenodovedenautehnološku,ekonomskuikadrovskukatastrofu bez ikakve nade za skori oporavak.

- 52 -


Iturizam,kaoprivrednagrana,kojijeprvorazvijanpoidejamanovopečenihdomaćihbiznismena,kojisuuništilisvepostojećeturističkekapacitete,apotomnjegovastrategijarazvojastvaranaidonešenauzpomoćstranihkonsultanata,potpunojedevastiran.UmjestodaCrnaGorapostaneWildBeauty(divljaljepota),kakojebilozamišljeno,onajepostalaWildHavoc(divljapustoš).

SaovakvomCrnomGoromsesadažuripremaNATO-u iEvropskojUniji,opetuzpomoćstranihkonsultanatainevladinihorganizacija,čijiseprijedlozi,stavoviimišljenjaa priori prihvataju kao jedina obrazloženjaipridonošenjuovakovažnih,zaCrnuGorupresudnih,strategijskihodluka.

Poznato jedastranikonsultanti inevladineorganizacije isključivo radeusvom interesu iuinteresuonihkojiihfinansirajuiobezbijeđujuimdostalagodanživot.Ijedniidrugisamosakupljajustatističkepodatke,formalno-pravnoihanaliziraju(sastanovišta,,demokratije,vladavineprava,korupcijeikriminala”)ivraćajuihuobličenesaprijedlozimauoblikunebuloza,kojisenikadanemogurealizovatiuCrnojGori.Nistranikonsultantininevladineorganizacijenijesuustanjudaizvršeabexpertoanalizusvojihprijedloga na osnovu know how znanja i iskustva, jerneraspolažukadrovimazatakvuanalizu,amoždaimnije ni u interesu da takvu analizu rade.

UCrnojGorikonačneodlukeiokvalitetuproizvodauskladusameđunarodnimstandardima,tehničkimpropisimaiostalimmeđunarodnimnormama,načemumoradapočivabudućitehnološki,atimeiekonomskiprogresCrneGore,donosepravniciiekonomistiuorganimaizvršnevlasti,kojiotojproblematicipojmanemaju,jeročimanijesuvidjeli,akamolipročitaliodgovarajućemeđunarodnestandarde,tehničkepropiseinorme,kojisuobavezujućizaCrnuGoru.Zakoniteodlukeokvalitetuproizvodaiuslugamogusedonositisamonaosnovupoznavanjatihmeđunarodnihnormikojimasudefinisanizahtjeviupogledukvalitetaproizvodaiuslugainačinanjegovogdokazivanja.OtakvimnezakonitimodlukamadrugostepenihorganaizvršnevlastisudstvouCrnojGoridonosipresudedasuzakonite,odbijajućitužbežalilacakaoneosnovane.Dakle,isudijeusudovima,kojitakođeočimanijesuvidjelidotičnemeđunarodnestandarde,tehničkepropiseiostalemeđunarodnenorme,donosenezakonitepresude,jerihdonosesamosaformalno-pravnogstanovišta,bezinajmanjegpoštovanjaosnovnihvrijednostimoralakaokriterijuma,komponentietikekaonaukeomoraluiprimjenelogikekaonaukeozakonimainačinimarazmišljanja.

6.1. Kadrovskakatastrofa

CrnaGorasenalaziukadrovskojkatastrofiusvimoblastimadjelatnosti,kakoupogleduobrazovanostiradnesnage,takoiupogleduraspoređenostioneradnesnagekojomraspolaže.Kadaovokonstatujem,mislimisključivonanedostatakkadrovasaaplikativnim,odnosnoknow how znanjem i iskustvom.

CrnaGorasenalaziukatastrofiiupogledunedostatkainstitucijakojemogudavršeškolo-vanjeistručnoosposobljavanjekadrovakojisuuovommomentunajpotrebnijiCrnojGori.Onaimapreviše:diplomata,menadžera,pravnika,ekonomistai inženjerarazličitihsmjerova,kojimajenapunilaZavodzazapošljavanjekaoskladište.Inanivousrednjegobrazovanjavladatotalnihaos.

Nažalost,nadležnoministarstvo,odnosnoVladanemahrabrosti,ilijemoždaneštodrugoupitanju,daodlučnokreneureformuobrazovnogsistemanasvimnivoimaipočnedaobrazujeistručnoosposobljavakadrovenasvimnivoimakojiposjedujuodgovarajućeknow how znanje i iskustvo, tj.kadrovesaaplikativnimznanjemizsvihoblastidjelatnostikojisudanasdeficitarniučitavomsvijetu,uključujućiiSAD.

Tikadrovisuglavnipokretačitehnološkog,atimeiekonomskogprogresa.Beznjihnemaprogresanigdje,paniuCrnojGori.

Navodim primjer Slovenije u kojoj često boravim. Slovenija priznaje da u tehnološkom pogledu zaostaje za razvijenim državama u Evropi i svijetu i da još uvijek ima dosta problema u pogledu plasmana svojih proizvoda i usluga na evropsko i međunarodno tržište. Priznaje čak i da je u Sloveniji, nakon finansijske krize 2007-2010. godine već 2009. godine bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika opao 8%, što je najveći pad unutar Evropske Unije poslije baltičkih zemalja i Finske, kao i da je Slovenija dosta prezadužena.

Međutim, sa ponosom uvijek ističe svoju prednost u prvom redu u tome što raspolaže dobro obrazovanom radnom snagom u svim oblastima djelatnosti i na svim nivoima obrazovanja i smatra da će zahvaljujući tome sustići razvijene zemlje u svemu u čemu sada zaostaje, i to u relativno kratkom vremenskom periodu. Tek poslije te svoje prednosti u pogledu obrazovane radne snage ističe druge dvije svoje prednosti:

- 53 -


Razvijenu infrastrukturu i

Položaj na raskrsnici vrlo važnih trgovačkih transportnih puteva.

CrnaGoramorahitnopočetidarješava tokatastrofalnostanjeukomesenalaziupogleduobrazovanosti radne snage. Saradnomsnagom,kojomsadaraspolažeusvimoblastimadjelatnostiinasvimnivoimaobrazovanja,CrnaGoranemaštadatražiuEvropskojUniji.

6.2. DemokratijauCrnojGori

Prva savremena demokratija uspostavljena je u SjedinjenimAmeričkimDržavama,koja jeuspo-stavljena 1789. godine na osnovu filozofije doba razuma.

Doba razuma i prosvjećenja odnosi se na pravac i intelektualni pokret u 18.-vijekovnoj evropskoj filozofiji. Ovaj pravac je zastupao racionalizam kao način utvrđivanja istine i autoritativnog sistema znanja, etike i estetike. Ovaj pokret je stvorio okvire za amerčku i francusku revoluciju, latinoamerički pokret za nezavisnost, kao i za uspon kapitalizma.

Francuski filozof Montesquieu (1689-1755) jesnažnouticaonapromovisanjeizasnivanjeidejaodemokratskojvlastiuperiodufrancuskeburžoaskerevolucijeistvaranja SAD. Montesquieu je vjerovao da jenajboljinačindaseosiguradavlastslužiopštojdobrobitiakoseučinesljedećikoraci:• Razdijelitivlastnarazličiteogrankeidijelove,takodanijedanogranaknemasvuvlast.

• Izbalansiratiautoritetizmeđuovihogranakatakodanijedannemožekontrolisatisveostaleogranke.

• Omogućitisvakomogrankudaprovjeravanačinenakojesedrugiograncikoristevlašću.

Montesquieu je, kao i mnogi drugi, vjerovao da, ukoliko je vlast podijeljena, izbalansirana i provjeravana, nijedan od ogranaka ne može kontrolisati cijelu vlast. U tom slučaju nijedan ogranak ne može koristiti vlast za svoje lične i sebične interese. Rezultat takve situacije bi bio da vlast djeluje u cilju unaprijeđivanja zajedničke dobrobiti. Zajednička dobrobit znači da je nešto dobro za zajednice kao cjeline. CrnaGora ima reprezentativnu (predstavničku) demokratiju.Građanina izborimabiraju svojepredstavnikeuparlamentuidajuimautoritetdadonoseodlukeunjihovoime.

OdlukeuParlamentuCrneGoresedonoseprostomvećinomposlanika.

Uprincipu,teorijskiposmatrano,političkajednakostse asimilira sa sistemom ,,jedna osoba jednako jedan glas”. Taj princip je uopšteno smatran kao fundamentalan za demokratiju.

Međutim, u stvarnosti je situacija potpuno drugačija. U parlamentu se uvijek formira vladajuća većina i manjina (opozicija). Vladajuća većina glasa za odluku ako odgovara njenim interesima, a manjina obično protiv, pri čemu se rijetko kad vodi rasprava sa zastupanjem racionalizma kao načina utvrđivanja istine uz primjenu autoriteta znanja, vrijednosti morala kao kriterijuma i komponenti etike kao nauke o moralu. U tom slučaju oni koji su bili protiv te odluke u stvari su dio sistema ,,jedna osoba jednako nula glasova» jer je naprimjer njihov prijedlog odbačen a usvojen drugi.

Dakle, u ovom slučaju ne može biti govora o demokratiji. Treba imati u vidu da su i slobodni izbori jedan od vrlo vrlo važnih uslova demokratije, a njih u Crnoj Gori već duže nema.

Takmičarski izbori su osnovno sredstvo kojim su funkcioneri odgovorni i podvrgnuti volji naroda. Oni čine arenu za obezbjeđivanje političke jednakosti među građanima kako u pristupu kandidaturi, tako i vrijednosti svih glasova.

Izbori sami po sebi nijesu dovoljan uslov za postojanje demokratije. Izbore često zloupotrebljavaju autoritativni režimi ili diktature da ostave lažan utisak demokratije.

U Crnoj Gori je proklamovana liberalna demokratija koja, između ostalog, mora imati i sljedeće karakteristike:

- 54 -


Nezavisno sudstvo;

Široko i duboko utemeljeno građansko društvo;

Pravo na privatno vlasništvo i privatnost;

Jednakost pred zakonom i pravo na suđenje prema zakonu i

Sloboda govora.

Nijedna od ovih karakteristika liberalne demokratije ne postoji u Crnoj Gori.

U zemljama koje nemaju jaku tradiciju demokratske vladavine većine, kakva je Crna Gora, uvođenje slobodnih izbora rijetko je dovoljno da se ostvari prijelaz s diktature u demokratiju, sve dok se ne ostvari i šira promjena političke kulture i postupna izgradnja ustanova demokratske vlasti.

U ovakvim uslovima nema demokratije. Ovo što se sada dešava u Crnoj Gori je tipičan primjer tzv. tiranije većine. Većina građana je dala autoritet zastupnicima da ih zastupaju, ali oni rade istovremeno i protiv manjine, koja je, u stvari, koliko i vladajuća većina, koja je postala vladajuća pomoću dva mandata Bošnjaka u parlamentu.

Dakle, u liberalnoj crnogorskoj demokratiji zastupnici vladajuće većine rade protiv manjine (opozicije) i odlučili su da je kriminalizuju i direktno i indiretno. To u liberalnoj demokratiji nije dozvoljeno.

Ova i ovakva Crna Gora nije po uređenju demokratska država.

6.3. VladavinapravauCrnojGori

Vladavina prava počiva na pravnom poretku koji podrobnim i postojanim pravnim ograničenjima državne vlasti, odgovarajućim svojstvima zakona i pouzdanim institucionalnim jemstvima obezbeđuje ljudsku sigurnost i slobodu.

Međutim, pravo mora da počiva i na vrijednostima morala kao kriterijuma, komponentama etike kao nauke o moralu i logici kao nauci o zakonima i načinima razmišljanja.

Vladavina zakona je osnovna pretpostavka Ustava i počiva na neotuđivim ljudskim pravima.

Jedan od osnovnih uslova za obezbjeđenje vladavine prava je nezavisna sudska vlast i povinovanje vlasti Ustavu i zakonu. Vladavina prava svodi se na zahtjev za pravom ograničenom i odgovornom političkom vlašću čije djelovanje za svrhu i cilj ima ostvarivanje i zaštitu najšireg korpusa ljudskih prava i sloboda.

Nezavisnost sudstva (dvije dimenzije: institucionalna i personalna) ogleda se u nezavisnosti suda kao institucije i nezavisnosti sudija kao ličnosti, a:

Nezavisnost suda kao institucije se ogleda u njegovoj samostalnosti prema organima zakonodavne i izvršne vlasti, kao i prema pojedincima, političkim partijama, drugim organizacijama i različitim interesnim grupama u društvu;

Nezavisnost sudija kao ličnosti ogleda se u njihovoj slobodi da donose nepristrasne odluke na osnovu sopstvene ocjene činjenica i sopstvenog shvatanja zakona, bez ograničenja, uticaja, podsticaja, pritisaka, posrednih ili neposrednih intervencija, ma od koga ili iz bilo kojih razloga. Stoga je neophodna nepokretnost i stalnost sudijskog poziva.

Više je nego očigledno da Crna Gora nije zasnovana na vladavini prava, kao kamenu temeljcu moderne države.

Danas je svaka savremena pravna država nezamisliva bez postojanja principa vladavine prava. Ostvarivanje pravne države ne može predstavljati cilj, već samo nužnu pretpostavku za vladavinu prava, ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, pravde i pravičnosti.

- 55 -


6.4. CrnaGorakaoekološkadržava

Usmisluekologije,CrnaGorajedevastiranadržava,uključujućiinacionalneparkove.OnajeWild Havoc (divlja pustoš) destinacija, a ne Wild Beauty (divlja ljepota) destinacija. U to se svak može uvjeriti ako prošeta bilo kojim područjem u Crnoj Gori.

6.5. CrnaGorakaodržavasocijalnepravde

Umjestobilokakvogkomentarisanja,jaćunavestijednumudruizrekukineskogfilozofaisocijalnogreformatoraKonfučija,čijijeetičkisistemvrijednostibiotemeljkineskedržavnostiisocijalnemisli:

Uzemljikojomseupravljadobrosiromaštvojestvarkojesetrebastidjeti,auzemljikojomseneupravljadobrobogatstvojestvarkojesetrebastidjeti.

7. SUMIRANO

Utokusvog47.-godišnjegradnogiskustvauCrnojGori,uvjeriosamsedaseodlukeuorganimavla-sti,ukljućujućiistrategijske,kaonajzahtjevnijeinajodgovornije,nedonoseuzprimjenuracionalizmakaonačinautvrđivanjaistine,autoritativnogsistemaznanja,glavnihvrijednostimorala,kaoveomavažnogkri-terijuma,komponentietike,kaonaukeomoralu,ilogike,kaonaukeozakonimaioblicimarasuđivanja.Tajnačinraspravepridonošenjuodlukanikadasenijenametaouorganimaizvršneizakonodavnevlastiniodstranevladajućevećineniodstranemanjine(opozicije),iakojetojediniracionalannačindasenađezajed-ničkijezikizmeđu,,zaraćenihstrana”.Svediskusijeizmeđuvladajućevećineimanjinesvodeseuglavnomnaverbalneduele imeđusobnaoptuživanja.Zbogtogasesveodluke,uključujući istrategijske,donosepreglasavanjem,tj.tiranijomvladajućevećinenadmanjinom,pričemusemišljenjastranihkonsultanatauzimajukaopresudnapridonošenju istrategijskihodluka.Kako jestranimkonsultantimanajbitnijedavoderačunaosvojiminteresimaiointeresimaonihkojisuihodredilidaradetajposao,potpunojejasnozaštoseusvimoblastimadjelatnostiuCrnojGoriuglavnomdonosekatastrofalneodluke.

CrnaGorajenajtipičnijiprimjerdržavekojajeuređenakaostvarnaautokratija:

Institucijevlasti(vlada,parlamentisudovi)radepodnajneposrednijimuticajemvladajućevećine;

Ne postoji vladavine prava;

Demokratijajesvedenananivopukogformalizmai

Praktičnosesprovoditiranijavladajućevećinenadmanjinom(opozicijom).

Zbog toga, sve što je do sada urađeno u Crnoj Gori od strane organa izvršne i zakonodavne vlasti sa tehničko-tehnološkog i ekonomskog stanovišta, urađeno je naopako i Crna Gora je potpuno devastirana:

Uništena kadrovski;

Uništene sve privredne grane;

Stvorenjedanpotpunonesposobandržavniaparatnadržavnomilokalnomnivou;

Osirotinjena većina stanovništva, stvoren i u vladajućoj većini i umanjini sloj enormnobogatihrukovodećihljudiinadržavnominalokalnomnivou,tetakodošlodototalnogsocijalnograslojavanja;

Uvedenipohlepainacionalizamkaoglavnikriterijumevrijednovanjai

Štojenajgore,pocijepanigrađanina,,patriote”i,,nepatriote”CrneGore,analognokaoštojetouradiokraljNikolaposlijeMojkovačkebitke.

- 56 -


Bezobziranasveučinjeno,svisudioniciiuvladajućojvećiniiumanjiniostajuispravni,avladajućavećinasadažuridaovakvuCrnuGoruupotpunostisahraninasurovommeđunarodnomtržištu.

MenijedinopreostajedaovomojekazivanjeosadašnjojCrnojGorizavršimnaanalogannačinkakojeĐilaszavršiosvojuknjiguoCrnojGorikojajeostalaposlijeMojkovačkebitke:

PresudainadovomCrnomGoromjeizvršena.Izvršilisujeonikojisujedoovogadoveliuperioduodpreko25godina.Dakle,analognokaoštojetouradiokraljNikola od one samostalne Crne Gore kojom je uspješno vladao preko 50 godina. Možda je moralo tako i biti, a možda je to i najbolje, jer će možda jedino tako opet preživjeti nešto njeno - ono što je bila, što će naslijediti njena buduća djeca, koja će urasti u druge zemlje i narode. Možda će se zaželjeti da pričaju o nekadašnjoj svojoj Crnoj Gori i svojim precima, ali neće imati kome da pričaju, jer one kojima budu željeli da pričaju to vjerovatno neće ni interesovati.

Ja se nadam da te dane neću doživjeti.

Takođe se nadam da ću i sljedećih godina do sudnjega dana biti u mogućnosti da poslije dužih godišnjih boravaka van moje Crne Gore dođem i odmorim se u njenim planinskim vrletima, gdje se jedino mogu odmoriti i tako pripremiti za sljedeći duži boravak van nje.

Sve je to iskustvo, a bez iskustva nema života.

Završiću sa mudrom izrekom mudrog antičkog grčkog filozofa Sokrata:

Iskustvo je najbolja škola, samo je školarina veoma skupa.

Moram priznati da sam tu školarinu uvijek u životu skupo plaćao, a i sada, u drugoj polovini osme decenije života, još uvijek je skupo plaćam. Ipak, ne žalim nimalo zbog toga.

April 2017. godine

DrBogoljubBajić

sve naopako, a svi ispravni · njemu je peko, osim svog prezimena nikolić, bio nazivan i...

Documents