sveti juraj 2.cdr

Sv

eti

Ju

raj

Sv

eti

Ju

raj

LIS

T Ž

UP

E I

OP

ÆIN

E S

VE

TI

ÐU

RÐ

LIS

T Ž

UP

E I

OP

ÆIN

E S

VE

TI

ÐU

RÐ

ISSN 1333-302X

TRAVANJ, 2002.

BROJ: DRUGI (2)

CIJENA: 10 KUNA

• VIJESTI IZ OPÆINE I ŽUPE • POLJOPRIVREDA • VATROGASTVO • SPORT

• MAŽORETKINJE • EKO-UDRUGA "VULINEC"

• POEZIJA I NATJECANJA UÈENIKA OŠ SV. ÐURÐ

22 Sveti JurajBroj 2, travanj 2002.

Sveti JurajList župe i opæine Sveti Ðurð

Broj 2, travanj 2002.

IZDAVAÈOpæina Sveti ÐurðŽupa Sveti Ðurð

naèelnik Marijan Lazar,prof.vlè. Vladimir Stolnik,župnik

REDAKCIJA

Glavni i odgovorni urednikMarijan Lazar, prof.

LEKTORIvanka Lazar, prof.

ÈLANOVI REDAKCIJESpomenka Struški

Melita SrpakStjepan Kovaèek

Saša OrloviæJosip Blažotinec

FOTKEFoto color studio Novak Ludbreg

UNOS PODATAKADavorka i Ivana

DESIGN, PRIPREMA ZA TISAK I TISAKMini-print-logo d.o.o. Varaždin, 098/267-176

NAKLADA700 komada

Sigurno ste zamijetili da nas poduže vrijeme nema, pa ste se zapitali

zašto ?!

Brzi ritam života i obveze koje su iz dan u dan sve veæe, a vremena je

sve manje, onemoguæili su kontinuitet izlaženja našeg lista. No,

obeæanje dato msgr. Marku Culeju, biskupu varaždinskom, da æe Sv.

Juraj po drugi put ugledati svjetlo dana, ponovno nas je nagnalo na

akciju. Uza sve nedaæe potrudili smo se pružiti Vam osvježenje u

obliku novog dizajna i neosporne kvalitete.

U meðuvremenu Nacionalna i sveuèilišna knjižnica iz Zagreba

dodijelila nam je ISSN (International Standard Serial Number -

RIJEÈ UREDNIKA

Vaš urednik:Marijan Lazar, prof.

S A D R Ž A J

Vijesti iz opæine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

Vijesti iz župe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Aktivnosti mladih u našoj župi . . . . . . . . . . . . . . . 8

Eko "Vulinec" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

Mažoretkinje iz Svetog Ðurða . . . . . . . . . . . . . . . 11

Poezija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

Natjecanja uèenika OŠ Sveti Ðurð . . . . . . . . . . . 14

Vatrogastvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

Poljoprivreda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

Sport . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

Kultura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

VIJESTI – DOGAÐAJI – KRONOLOGIJAVIJESTI – DOGAÐAJI – KRONOLOGIJA

33Sveti Juraj Broj 2, travanj 2002.

Hrvatski sabor je na sjednici 13.a Spomenka Struški, vijeænica (HSLS - umje-6. travnja 2001. godine donio sto gosp. Kovaèeka) Sveti ÐurðOdluku o proglašenju Zakona o izboru èlanova predstavnièkih ti- II. POGLAVARSTVO jela jedinica lokalne i podruène OPÆINE SVETI ÐURÐ(regionalne) samouprave. Nakon 1. Marijan Lazar, predsjednik i naèelnikprovedenih treæih demokratskih - za školstvo, obrazovanje i kulturuizbora za Opæinsko vijeæe Opæi- 2. Boris Kovaèek, zamjenik naèelnikane Sveti Ðurð na 1. konstituiraju- - za mjesne odbore, vatrogastvo i sportæoj sjednici 13. lipnja 2001. godi- 3. Josip Namjesnik, èlanne bile su poznate sve sastavnice - za zdravstvo i socijalnu politikubuduæe lokalne vlasti. 4. Darko Struški, èlan

Unatoæ raznorodnim želja- - za poljoprivredu i gospodarstvoma i nesuglasicama novoformi- 5. Miroslav Premec, èlanrana vlast poèela je obnašati svo- - za graditeljstvo i prostorno planiranjeju dužnost. U novi saziv Opæin-skog vijeæa i Poglavarstva iza-brani su:

6. Milivoj Žganjar, vijeænik (HDZ) LukaI. OPÆINSKO VIJEÆE 7. Branko Kolariæ, vijeænik (HDZ) Hrženica OPÆINE SVETI ÐURÐ8. Josip Namjesnik, vijeænik (HDZ) Hrženica1. Marijan Sermek, predsjednik (HSS - kasnije 8.a Josip Šoš, vijeænik (HDZ - umjesto gosp. nezavisan) Priles

Namjesnika) Karlovec2. Zvonimir Horvatiæ, potpredsjednik (HSS - ka-9. Velimir Mikuliæ, vijeænik (SDP) Sveti Ðurðsnije nezavisan) Obrankovec10. Zlatko Sinkoviæ, vijeænik (SDP) Sveti Ðurð3. Zlatko Gizdavec, vijeænik (HSS) Struga11. Dragutin Pokos, vijeænik (SDP) Komarnica4. Stjepan Turek, vijeænik (HSS) Sesvete12. Marijan Lazar, vijeænik (HD) Hrženica5. Vladimir Hrastiæ, vijeænik (HSS - kasnije daje 12.a Antun Gomaz, vijeænik (HD - umjesto ostavku) Karlovec

gosp. Lazara) Priles5.a. Tomo Cvetko, vijeænik (HSS - umjesto 13. Boris Kovaèek, vijeænik (HSLS) Sveti Ðurðgosp.Hrastiæa) Struga

iznosi 41.1 %. U odnosu prema drugim opæinama to je takoðer dobar Opæina Sveti Ðurð relativno je mala površinom, samo 42 km2, no prosjek.smjestila se uz lijep krajolik izmeðu rijeka Drave i Plitvice u sjeveroza-

Promatrajuæi strukturu stanovništva vidljivo je rapidno opadanje od padnoj Hrvatskoj.1953. godine kada smo imali 5.480 stanovnika, 1971. godine 4.788, Neki podaci govore nam o solidnom standardu stanovništva iako se 1981. 4.396, 1991. 4.410 te 2001. godine 4.184. Tu je zabrinjavajuæi radi o pretežito poljoprivrednom kraju.podatak indeks starenja koji se izraèunava kao odnos broja stanovnika Opskrba vodom iz javnih vodovoda na podruèju Varaždinske starijih od 60 i više godina i broja stanovnika od 0 - 19 godina. Taj indeks županije, odnosno Opæine Sveti Ðurð dobro je zastupljena. Od ukupnog starenja u našoj opæini iznosi 84,57. Naredni veliki problem je podatak o broja kuæanstava ( 1.111 ) na javni vodovod je prikljuèeno 909 a k tome broju nezaposlenih što je vidljivo iz mjeseènog biltena Zavoda za treba pridodati i 46 prikljuèaka poduzeæa što iznosi 81.8 % i solidan je zapošljavanje - Podruène službe Varaždin gdje je od 4.184 stanovnika s prosjek opæenito u županiji.31.12.2001. godine u našoj opæini 276 nezaposlenih, što iznosi 6,6 %.Broj potrošaèa prirodnog plina u našoj opæini je 457 prikljuèaka što

POLITIKA I DEMOKRACIJA

Opæinska zgrada prije ... ... i nakon ureðenja

Proèelnica upravnog odjela Opæine Sv. Ðurð Davorka Žunko

Djelatnica za proraèun i financije Opæine Sv. Ðurð Ivana Meštroviæ



Na otvorenju ljekarne u Sv. Ðurðu

MO HRŽENICA MO KARLOVEC

LUDBREŠKIU protekloj godini završeno je

polaganje finog sloja asfalta po uli- Veæ tijekom prošle go-

cama, obnovljena je mrvaènica i dine izvršena je kom-

središnji križ na groblju. Nogomet- pletna sanacija deponija

ni klub konaèno je postavljen na smeæa i navoz šljunka na

zdrave financijske noge. Zatim se poljske puteve (oko 350

prišlo sredivanju okoliša navozom m3). Sanacija smetlišta

zemlje te ureðenju sv. Florijana. Ta- je nastavljena i ove godi-

koðer je u planu ureðenje smetlišta ne na drugoj lokaciji. Mo-

i rušenje stare škole. dernizirana je i obnov-

ljena javna rasvjeta. Priš-

lo se nabavci sitnog in-

ventara za potrebe ku-

hinje u društvenom do-

mu što je veæ realizirano.

MO STRUGA

Uz obnovu javne ra-

svjete, sreðivanje okoli-

ša i navoz zemlje oko Mještani takoðer svojim zala-

društvenog doma, nabavljene su i ganjem ureðuju mrtvaènicu.Tije-

nove stolice i jedna plinska peæ za kom godine dovršit æe se radovi po

dom.programu mjesnog odbora.

MO SESVETE LUDBREŠKE

Uz obnovu kapelice, u èemu je

Opæina sudjelovala prošle godine,

veæe investicije predviðene su za

ovu godinu.Veæ poèetkom 2002.

godine plinoficiran je društveni

dom, pokrenuta je inicijativa oko

polaganja finog sloja asfalta i sre-

ðivanja igrališta.

Gosp. Petek i vlè. Stolnik u novoj ljekarni

Novoureðena kapelica u Sesvetama Ludbreškim



Tijekom 2001. i 2002. godine u

Opæini Sveti Ðurð održano je 8

sjednica opæinskog vijeæa i 10

sjednica opæinskog poglavarstva.

U tom razdoblju radili smo na

sljedeæim problemima:

- raspisan je natjeèaj za ljekarnu,

zubnu ordinaciju i izradu

dokumenata prostornog

ureðenja

- donesen je novi Statut opæine

Sveti Ðurð

- prišlo se organizaciji

komunalne naknade po novom

Zakonu o komunalnom

gospodarstvu, a kasnije je

donesen i cijeli paket odluka iz

tog Zakona

- takoðer je donesen novi porezni - sufinancira se izgradnja sportske dvorane pri OŠ

paket zakona Sveti Ðurð u koju smo do sada uložili:

- raspisan je natjeèaj za stipendije uèenika i studenata - za kupnju zemljišta 36.500,00 kn

te je prihvaæeno njihovo sufinanciranje- troškove izmjere 1.750,00 kn

- preko natjeèaja opæina takoðer sufinancira boravak - izradu projekta 28.975,00 kndjece u djeèjim vrtiæima

- izgradnju temelja 189.766,26 kn- sreðivala se javna rasvjeta po svim mjestima naše

opæine - sufinanciranje izgradnje 120.000,00 kn

- pristupilo se ureðenju opæinske zgrade i okoliša - osnovali smo dvije udruge: ekološku udrugu "Vulinec"

i udrugu "Mažoretkinje iz Svetog

Ðurða"

- održali smo dvije javne tribine o

jesenskoj sjetvi i o kreditnoj liniji u

poljoprivredi

- Turistièka zajednica Varaždinske

županije dodijelila je opæini Sveti Ðurð

drugo mjesto u akciji "Zeleni cvijet"

- sreðivali smo poljske puteve, odlagališta

smeæa i javne površine

- izvršili smo kompletnu deratizaciju svih

kuæanstava u opæini

- sufinanciramo regresiranje sjemenskog

kukuruza

Izgradnja sportske dvorane OŠ Sv. Ðurð

Dr. Ivanka Svetec u novootvorenoj zubnoj ordinaciji



MO SVETI ÐURÐ

Naselje Roma u Svetom Ðurdu bilo je

u dosta lošem stanju pa smo pristupili nje-

govom sreðivanju.Najprije se buldože-

rom sredio okoliš kako ne bi zbog raznog

otpada, crkotina i nehigijene došlo do

zaraze.Nakon toga prišlo se investiciji

izgradnje javnog vodovoda, u èemu su

sudjelovali i Romi s oko 2.000 kuna.

Zajedno sa svim udrugama zapoèeli smo

uredenje Vulinca te odlagališta otpada,

ureðenje djeèjeg igrališta ispred društve-

nog doma, gdje je nabavljen tobogan te

posaðeno raslinje i cvijeæe uz nesebièno

zalaganje Borisa Kovaèeka.U izgradnji

je i sanitarni èvor uz dom te sreðivanje

kuhinje novim ploèicama.

te se krenulo u šljunèanje poljskih puteva (190 m3) i obno-

vu društvenog doma koji je bio dosta zapušten. U planu je MO OBRANKOVEC

takoðer postavljanje javne telefonske govornice.U Obrankovcu je trenutaèno sve podreðeno najveæoj

investiciji - asfaltiranju ulica i zavažanju poljskih pute-MO LUKA va, nakon èega æe se srediti okoliš.

Uz veæ postojeæe djeèje igralište za koje je nabavljen

tobogan, postavit æe se cestovni rubnici i srediti okoliš. MO PRILES

Takoðer je u planu plinofikacija doma.Tijekom prošle godine u Prilesu je sreðeno i otvore-

no malonogometno igralište, obnovljena javna rasvjeta MO KOMARNICA

2001. godine radilo se na izgradnji

vatrogasnog spremišta kako bi se dostoj-

no proslavila 50 - godišnjica DVD

Komarnica. Obnovljena je javna rasvje-

ta, a otvorit æe se i stajalište za školski

autobus. Nabavljeni su i novi znakovi za

naziv mjesta. U planu je adaptacija ili

nadogradnja društvenog doma.

Romsko naselje u Sv. Ðurðu dobilo javni vodovod

Naèelnik opæine Sveti Ðurð

Marijan Lazar, prof.

Novoureðena Kapelica sv. Ane u Strugi

župni dvor je srušen.Od 1995. do 1999. elektri-ficirana su zvona po kapelicama: Struga -2 zvo-na, Sesvete - 2, Karlovec - 2, Hrženica - 1, i uve-dena trofazna elektrièna instalacija u sve kape-lice.1998. dovršili smo ureðenje prostora ispred crkve.2001. postavili smo kip Isusa - Krista kralja. O prostoru ispred crkve i cvijeæu brinu gospoðe: Saèer, Kosi, Rajh, Meštroviæ i Špoljariæ, èiji rad je donio dvije plakete za naju-reðeniji prostor u županiji.Žitelji sela Luka i Komarnica donijeli su odluku i sagradili Kape-licu sv.Luke i Ivana koju je 22.10.2000. posve-tio varaždinski biskup Marko Culej. Prošle 2001.godine zapoèeli smo veliki zahvat obno-ve župne crkve i kapelica: Sesvete, Hrženica, Karlovec i Sveti Ðurð. Proštenje BDM od Kar-mela u Sesvetama je obavljeno u revnoviranoj kapelici (izolacija zidova, novi pod, oslikana, nova vrata i prozori). Novi luster poklonila je obitelj Kanižaj. U Hrženici kapelica je oslika-na iznutra.Kapelica Presvetog Trojstva u Sve-tom Ðurðu oslikana je izvana i iznutra. U Kar-lovcu 2000. prekrili smo toranj bakrenim

Prvi zapis župe sv.Juraja muèenika u Svetom Ðurðu je iz limom i stavili gromobran koji dosad nije bio na kapelici.

1334. godine, a notirao ga je kanonik Ivan, vizitator Zagrebaèke Župna crkva: sanirali smo vlagu, stavili betonsku ploèu i oplo-biskupije.Prvi spomenuti župnik župe Sveti Ðurð 1501.je župnik

èili je granitom, oko oltara stavili smo mramorni podij, mramorni Albert, a središte župe tad je bilo Trnje.Selo Poljanci bili su do oltar, svijeænjak i stalak za èitanje. Postavljena je nova mramorna 1800.godine u sklopu župe, a tada se odvajaju u župu Martijanec.krstionica. Crkva je kompletno okreèena i oslikana. Nabavljene

1768. - 1775. godine župljani grade današnju Crkvu sv. Juraja su nove hrastove klupe (30) s klecalima i rezbarenim stranica-

muèenika.Posvetio ju je 17. rujna 1775. Antun Zlatariæ, zagreba-ma.Oltari, križevi, orgulje, kipovi, slike i sva stolarija u crkvi i

èki kanonik.svim kapelicama su impregnirani i nanovo obojeni. Starim klupa-

1916.-1917. za vrijeme Prvog svjetskog rata oduzeta su župi ma iz crkve popunila se kapelica u Karlovcu i ostale kapelice. èetiri zvona radi lijevanja topova za potrebe rata. Nova zvona Kapelica u Strugi, koja æe druge godine proslaviti 20 god. izgrad-nabavljena su: jedno 1923. i dva zvona 1931. nje, dobila je ovih dana nove klupe (17) s klecali-

ma, kao i kapelica u Sesvetama. Trenutno u Na tornju župne ckrve nalazi se sat zajednici s Opæinom i DVD-om Hrženica obno-postavljen od Ivana Železnika 1851.Popravak vili smo Kip sv. Florijana, a prostor trga i kapeli-sata bio je 1889. i 1898.Imovnik župe iz 1908. ce do proštenja bi trebali biti gotovi.bilježi da je sat u trošnom stanju i

neupotrebljiv. Još ima mnogo toga što bi mogli nabrojiti, no rad, posao, zalaganje, dobra volja i radost posti-Sat s elektronskim mehanizmom proradio gnutoga nam ne nedostaje.Slika naše crkve i je 2000., nakon 92 godine.Ove bi godine mogli naših kapelica odraz i slika su onoga što nosimo proslaviti 151. godinu sata na tornju naše u sebi. Sve smo lijepo uredili, puno je cvijeæa, o crkve.1908. na koru su postavljene današnje èemu svjedoèe i dvije plakete.orgulje.Dolaskom sadašnjeg župnika zapoèin-

je rad na ckrvi, župnom dvoru i kapelica- Bože, da nas ima što više koji æemo u svim ma.Iste godine uvedena je trofazna struja u pothvatima sudjelovati na izgradnji i lijepom pro-crkvu i nova elektrièna instalacija te elektrifi- storu naše župe. Èestitamo udrugi "Vulinec", kao cirane orgulje. 1992./3. elektrificirana su i svima drugima, koji se trse za ljepši i èišæi oko-zvona župne crkve. Gradi se novi župni dvor liš.1994. u srpnju blagoslovio ga je kancelar

S Božjim blagoslovom hrabro naprijed u ljep-Zagrebaèke biskupije dr.Stjepan Kožul uz veli-

še sutra.ko mnoštvo župljana. Godinu kasnije stari

CRKVACRKVA


Msgr. Marko Culej, biskup varaždinski na blagoslovu obnovljene Crkve sv. Juraja

Sveta misa u novosagraðenoj kapelici u Luki

VIJESTI IZ ŽUPE

vlè.Vladimir Stolnik

Svako dijete, odgaja se od najranijeg

djetinjstva. U obitelji se raða i odgaja èovjek. O

obitelji ovisi kakav æe biti èovjek koji je opet temelj

društva. Zato obitelj mora živjeti s Bogom i onda æe

ostvariti svoju vrijednost i dostojanstvo. Dijete

koje saèinjava tu malu zajednicu, prožima osjeæaj

zajedništva, zajednièke radosti, nade i brige.

Zajednièki se moli i jede, zajednièki se u miru živi i

svatko se veseli uspjehu svoje obitelji. Osim

obitelji veliku ulogu u odgoju djeteta ima crkva kao

živa zajednica velike Božje obitelji i škola. Ako

dijete ne raste u tom okružju, izloženo je mnogim

negativnim utjecajima (droga, alkohol, cigarete,

nemoral) i drugim zastranjenjima koja u èovjeku

bude sklonost ka zlu. Stoga je svatko od nas pozvan

da bude vjerouèitelj - navjestitelj Evanðelja i Božje rijeèi,

da predaje sadržaje vjere i objave kao svoja uvjerenja,

kako bi mlaði osjetili da to on doista vjeruje. Mladost je

najbolja priprava za buduænost. Svi bi mi trebali svojim

životima svjedoèiti da smo Isusovi uèenici, a za Isusa piše

da je prošao svijetom èineæi dobro. "Stoga svako dobro

djelo, rijeè, osmijeh, prijateljski pružena ruka temeljne su

vrijednosti svakog kršæanina", rijeèi su to našeg

varaždinskog biskupa msgr. Marka Culeja koji se obratio

okupljenim mladima i vjernicima prilikom posljednjeg

posjeta našoj župi kada je posvetio i blagoslovio

novoobnovljenu Crkvu svetog Juraja. Ta misao vodilja

prolazeæi svijetom i èineæi dobro ljudima vodila je i vodi

mnoge mlade i djecu koja su u velikom broju ukljuèena u

duhovni i kršæanski život naše župe.

Krajem desetog mjeseca prošle godine imali smo misu

"Zahvalnicu za sve jesenske plodove", a ujedno smo pro-

slavili i Dane kruha u našoj župi. Slavlje je bilo predviðe-

no velikom procesijom koja je krenula od Crkve svetog

Juraja do novoobnovljene Kapelice Presvetog Trojstva

koji je blagoslovio i posvetio domaæi župnik Vladimir Stol-

nik. U procesiji je sudjelovao velik broj djevojaka i djevo-

jèica u bjelini, èitaèice, ministranti, žene i djece u narod-

nim nošnjama, pjevaèi, limena glazba i vatrogasci. Povo-

dom tog dogaðaja vjerouèenici 3. i 4. razreda napravili su

izložbu svojih radova na temu Nedjelja zahvalnosti: "Zah-

valjujemo ti, Bože; Album Božjih tragova".

CRKVACRKVA


Vlè. Vladimir Stolnik na dodjeli priznanja "Zeleni cvijet" za2. mjesto najljepše ureðenih opæinskih središta u Varaždinskoj županiji

AKTIVNOSTI MLADIH U NAŠOJ ŽUPI

Poèetkom 11. mjeseca vjerouèenici

viših razreda izrazili su želju da povo-

dom dana Sv. Nikole izvedu mali igrokaz

" Dobro došao sv. Nikola" i tako razvese-

limo i obradujemo svu djecu i okupljene

vjernike. Mnogo je bilo pisama za našeg

sv.Nikolu, a njima su se pridružili i uèe-

nici 4. razreda koji su izložbom svojih

crteža i pjesmica o sv. Nikoli maštovito i

kreativno izrazili svoje skrivene želje. U

vremenu Došašæa, u vremenu radosnog

išèekivanja Isusovog roðenja, mnogi

vjernici se pripremaju za Isusov dolazak.

To je vrijeme kada blagoslov pobjeðuje

ljutnju, kada radost pobjeðuje tugu, vri-

jeme dobrote, mira i sreæe u zajedništvu

toplog obiteljskog gnijezda, vrijeme

kada bi svaki èovjek trebao svojih rijeèi-

ma utješiti, svojom ljubavlju ogrijati, svo-na misi, te su primljeni u zajednicu prvoprièesnika i firma-

jom vjerom i pouzdanjem u Boga ohrabriti svakog onog nika naše župe. Tim povodom dobili su "bedževe" kao sim-

koji pada pod teškim teretom križa. Tim motivima, jedno-bol i znak žive vjere, tj. živog vrela Isusa Krista koji nas svo-

stavnim rijeèima i božiænim pjesmama u priredbi "Božiæna jom ljubavlju zalijeva i svojim tijelom hrani.

zvijezda", koja je uslijedila prije polnoæke, vjerouèenici su Tijekom korizme opet su uslijedile nove aktivnosti i željeli izraziti najdublje istine vjere i najbitnije poruke Boži-

novi dogaðaji koji su probudili i afirmirali naše mlade. U æa. U tom zajedništvu i ljubavi, spremnosti da pomognemo znak zahvale Isusu, u korizmenim danima nastojimo dublje jedni drugima, u idilièno okiæenoj crkvi punoj borova i živjeti našu vjeru. Odluèujemo se za razne pokore i žrtve, jaslicama ispred oltara radosno smo ispratili Božiæ. odricanja, pojaèanu molitvu. U sklopu tog korizmenog vre-

U vrijeme "Došašæa" i "Korizme" uèenici 2. i 3. te 7. i 8. mena vjerouèenici 4. razreda izradili su "Drvo korizmenog

razreda poimenice su se predstavili okupljenim vjernicima života" na koje su za svako dobro

djelo stavili cvjetiæ, a za loša djela

otpale listiæe.

U lijepo ureðenoj crkvi uz Božji

grob te velik broj vjernika, mini-

stranata, èitaèa, narodnih nošnji,

djevojaka i djevojèica u bjelini,

radosno i sveèano proslavili smo

Uskrs - blagdan pobjede života nad

smræu, blagdan radosti i blagdan

nade. Isusovo uskrsnuæe je, dakle,

Božji odgovor na tajnu smrti i blag-

dan utjehe svima onima koji trpe i

pate.

Vjerouèiteljica

Melita Srpak

CRKVACRKVA


Postavljanje novih klupa u obnovljenoj Crkvi sv. Juraja

Vjerouèiteljica Melita Srpak uz djeèje panoe u Crkvi sv. Juraja

POSTANAK5.8.2001. godine u Svetom Ðurðu osnovana je Ekološka

udruga "VULINEC". Udrugu je osnovalo dvadesetak èlanova - osnivaèa. Trenutno udruga broji 37 èlanova od kojih su tri èetvrtine èlanovi mlaði od trideset godina. Na osnivaèkoj skupštini izabran je Izvršni odbor u sastavu: Saša Orloviæ (predsjednik), Neno Beloviæ (dopredsjednik), Zoran Ivanèiæ (dopredsjednik), Dejan Orloviæ (tajnik), Jurica Kraljiæ (riznièar), Siniša Kovaèiæ (zapisnièar) i Damir Piljak (èlan). Izabran je i Nadzorni odbor u sastavu: Mario Beloviæ (predsjednik), Dragan Mikuliæ (èlan) i Siniša Stanèin (èlan). Odluèeno je da udruga ima i Sud èasti koji èine: Kruno Kraljiæ (predsjednik), Josip Ivanèiæ (èlan) i Dalibor Kovaèiæ (èlan). Udruga je osnovana s ciljem rješavanja problema Vulinec i sanacije divljih odlagališta otpada. Uz to jedan od naših ciljeva je sadnja razlièitih vrsta drveæa i zaštita povijesno starih stabala.

jelovali smo i kod izgradnje djeèjeg parka ispred društvenog doma i pomagali smo kod izgradnje sanitarnog èvora na Društve-nom domu u Svetom Ðurðu. Uza sve to obilježili smo i 6.veljaèe - Svjetski dan zelenila, prigodom kojeg smo zasadili nekoliko sta-bala smreke, tamarixa i breze.

EKOLOGIJA - ZDRAV ŽIVOTÈist, siguran i zdrav okoliš tièe se svakoga. Interes ribolovaca

je èista voda, nezagaðena mora i oceani, interes seljaka je neotro-vano tlo, interes kupca su proizvodi koji mu neæe ugroziti zdrav-lje, interes industrije je nastavak njena procesa proizvodnje. Ukratko, èist zrak, voda i tlo te obzirno korištenje prirodnih izvo-ra tièu se sviju nas, bilo gdje se mi nalazili. Dobro je znana èinje-nica da svaka ljudska djelatnost utjeèe na prirodu i okoliš, koja pak ima velike, ali ne i bezgraniène, moguænosti samoizljeèenja.

CILJEVI U mnogim sluèajevima granice su tih moguænosti veæ pri kraju i Glavni cilj udruge je ureðenje Vulinca (podruèje uz cestu za kritiène toèke su dostignute. Europska i svjetska priroda, flora i

Hrženicu) i njegovo privoðenje korisnoj namjeni. Uz to drugi fauna, naoèigled postaje sve siromašnija. Velik njen dio je veæ ciljevi su nam sanacija divljih odlagališta otpada i zaštita izgubljen zauvijek. Isto tako, broj mjesta na kojima su životni pojedinih vrsta drveæa te njihova daljnja eksploatacija. Uza sve to uvjeti loši, sve se više poveæava. Oneèišæenje se poveæava, smeæa ipak najvažniji cilj udruge je okupljanje mladih i pobuðivanje je sve više. Zbog toga je važno imati na umu jednu staru izreku:ekološke svijesti u Svetom Ðurðu i okolici, jer kako se kaže: BOG OPRAŠTA SVAKOME,

"Na mladima svijet ostaje"; pa je zato vrlo važno da se što više ÈOVJEK NEKOME,mladih ukljuèi u našu udrugu.

A PRIRODA NIKOME.

AKTIVNOSTIOve godine planiramo zavoziti Vulinec i posijati travu kako bi

druge godine mogli nastaviti s našim planovima i dovršenjem Vulinca. Uz Vulinec vrlo nam je važno dobro organizirati malo-nogometni turnir jer je to naš najveæi priljev sredstava za daljnji rad udruge i ostvarivanje naših planova. U planu imamo i obilje-žavanje svjetskih dana ekologije, a to su: 22.travnja - Dan planeta Zemlje, 7.lipnja - Dan zaštite okoliša, 5.kolovoza - Dan osnivanja EKO-UDRUGE "VULINEC", 18.rujna - Meðunarodni dan zaš-tite ozonskog omotaèa.

U protekloj godini iz naših akcija izdvajamo najvažnije: iskrèili smo šikaru i išèupali panjeve, pomogli smo kod postav-ljanja žièane ograde na odlagalištu otpada u Svetom Ðurðu, sud-

EKO "VULINEC"EKO "VULINEC"


Ipak su ekolozi morali pozvati u pomoæ moænu tehniku.

Èlanovi eko-udruge "Vulinec" u akciji ureðenja okoliša

Tko kome pomaže? Opæinski radnici Drago i Bracou društvu mladih ekologa buše rupe na smetlištu.

Uredio:Saša Orloviæ


maskenbalu u Varaždinskim Toplicama 10. veljaèe 2002. godine. Udruga mažoretkinja ozbiljno je zapoèela radom u rujnu

prošle godine uz veliku pomoæ i podršku gðe Franciske Schubert, Za tu prigodu gða Ružica Stanèin sašila je nove uniforme uz

Opæine Sveti Ðurð, OŠ Sveti Ðurð i roditelja. Veæ na samom sponzorstvo tvornice "Varteks".

poèetku susreli smo se s problematikom prostora za vježbanje pa 16. veljaèe 2002. godine nastupili smo na humanitarnoj

su djevojèice prve korake naruèile na otvorenom prostoru ispred priredbi u Ludbregu u organizaciji Opæine Sveti Ðurð. Uslijedio

društvenog doma u Svetom Ðurðu. Na našu sreæu ravnatelj OŠ je nastup 7. ožujka 2002. godine u Ludbregu, takoðer u humani-

tarne svrhe. Trenutno se bavimo organizacijom "Prve revije Sveti Ðurð, gospodin Josip Blažotinec, pokazao je razumijevanje

mažoretkinja iz Svetog Ðurða" koja æe se održati 21. travnja i dopustio nam korištenje školskog hola. Udruga trenutno broji 39

aktivnih vježbaèica koje djeluju u dvije skupine podijeljene 2002. godine s poèetkom u 14.00 sati. Pozvane su sve udruge iz

prema dobi djevojèica. Valja napomenuti da je interes mnogo Saveza te oèekujemo velik odaziv. Pokrenuta je i akcija prikup-veæi te æe se broj vježbaèica u novoj školskoj godini zasigurno ljanja financijskih sredstava potrebnih za odlazak na Državno poveæati. S djevojèicama rade treneri Ljubica Hajdaroviæ i prvenstvo koje æe se održati 21., 22. i 23. lipnja 2002. godine u Kristina Kancijan dva puta tjedno. Uz financijsku pomoæ Opæine Slavonskoj Požegi. Ovim putem zahvaljujemo Opæini Sveti i roditelja uspjeli smo nabaviti štapove i sašiti prve uniforme.

Ðurð, Osnovnoj školi Sveti Ðurð te svim sponzorima i prijatelji-Najveæe uzbuðenje obuzelo nas je pred naš prvi nastup u

ma na pomoæi i podršci.Ludbregu 29.12.2001. godine, gdje smo bili gosti mažoretkinja iz

Ludbrega. Slijedi nastup u Karlovcu Ludbreškom u mjesnom

društvenom domu.Starija skupina mažoretkinja sudjelovala je na

MAŽORETKINJE IZ SVETOG ÐURÐA

Predsjednica udrugeSpomenka Struški

POEZIJAPOEZIJA


Sunce

Spušta sena moj dlanvelika toplina nebeskog ozraèja.

Proljeæe

Proljetna èarolija miluje mi lice.Duboko u srceprodire pjev ptica.

Suze

Kliznule srebrne kapi,pale u dubinui ostavile neizbrisiv trag.

Valentina Štabi, 7.b Moj kraj

Mir je v hiži.V kmici mesec svetli,koli jenga zvezdice seigrajo, plešejo,vrtijo se, veselijo.

Sedim v dvorišèu.Veter se z listjemspomina, došeptovle,zaletova se v moje lice.Zaletel se još jemputi stal.

Poslušam ga de je.Al' nema ga više.Samo je mesec ostalzvezdicama svetliti pote.

Valentina Funtek, 6.b

Palim svijeæu

Palim svijeæu.Uz titravi plamenopet se susreæems njima.Misli mi odlutajuu prošlost,na sklopljene rukei suze.Palim svijeæuuz molitvui vjerujemu ponovni susret.

Jelena Tuksor, 6.b

Rijeèi

Rijeèi su kao blagi povjetarac;nježne, izgubljene, uvijek poželjne.Obasjan svijet,radost života,izgubljeni snovi,bolna rana.Kucaju na naša vrata,plove životom.Te latice ružakrase ovaj svijet.

A ponekad se blagi vjetriæpretvori u fijuk.

Valentina Štabi, 7.b

V goricaj

V goricajèrno i belo grozdièediši i diši.Svetli se od soncažotoga i neba plovoga.Veseli beroèipopefke popevlejo,a moštek v kletipomali vrikak da oèe skup ž njimizapopevati.

Darija Kordeš, 6.b

Život

Život je kaoumoran putnikkoji svijetom lutai ne znakamo vodinjegov put.Izgleda kaopahulja snijegakoja lagano padana noæni dlan.

Ivanka Igrec, 7.b

POEZIJAPOEZIJA


Moæ rijeèi

Istkane zlatnim nitima, boje crvenih ruža. Tmurne, crne, izgrebene zlobom ili patnjom.

Vežu naše srce, ispunjuju ga ljubavlju, ponosom, radošæu za novim svanu-æem, sreæom, zadovoljstvom. Probijaju led samoæe, pronalaze smisao života.

Te male, sitne rijeèi.Pozivaju suze da zavladaju licem, bol da zavlada srcem. Zabranjuju sreæu,

radost. Ovjenèane patnjom. Pune zlobe zatruju sve na što naiðu.Te male, sitne rijeèi.Nikad se ne zaboravljaju, zauvijek žive duboko u nama, prekrivene tek bla-

gim plaštem praštanja. Ne odlaze, ostaju duboko u nama, u najskrivenijem kutku našeg srca.

Te male, sitne rijeèi.Mislimo da su beznaèajne, a uništavaju dobrotu, ono malo ljudskog što je

ostalo na svijetu.Te male, sitne rijeèi...

Sonja Štabi, 7.b

Jutro

Krhko, nježno,budi se polagano.Sunce svojim sjajemotvara novi dan.Blage, lelujave travkekupaju se u srebrnimkapljicama rose.Rijeèiorošene ljubavljuprobudile me.

Tišina i mir jutrapoèinje se pretvaratiu podnevnu buku.

Marta Kiš, 6.b

Kiša

Sunce nestaje dalekou beskrajnim nebeskimravnicama.Odjednom kao da nebozaplaèei sa svojih sivih obrazaspušta srebrne bisereu naša srca:bisere nade za novimsvanuæem,svježinu ljetnog povjetarca,miris proljeæa.Budi èežnju za ponovnimsjajem sunca.

Sonja Štabi, 7.b

KIŠA NADE

Blistaju srebrne kapina golim krošnjama vrbe.Šume na pustim poljimai tiho pjevaju mome srcu.

Bude uspavanu ljubav,miluju tihu boli šapuæu o nadi.

Hoæe li kiša,majka praštanja,ispuniti moju želju?

Drhtaj moga tijelamoli zaborav,bijeg od praznih rijeèi.

Posramljena, zazivam kišuda izvadi trn iz srcadrage osobe,obriše moje suzei daruje nam toplinu.

Zajedno æemo osluškivati kišuna dugom prašnjavom putu.

Snažni pljusak zaglušit æe vrisak,tiho rominjanje pratiti bol,a žubor osvjetljivati korake.

U mirisu kiše tražimo nadu.

Ðina Bobetiæ

Notturno

Opija me tajanstvena tišina noæi.Sjedim na blistavoj mjeseèini, razmišljam o

vijugavoj cesti na kojoj su i moji tragovi. Tragovi što ih zameæe lišæe, što ih ispiru kiše, tragovi koji su svjedok mog postojanja.

Pusta, mraèna noæ. Iz daljine javi se æuk. Vijugava rijeka života. Što li skriva u sebi? Možda raspuknute kristaliæe nade, èekanja, ili pak samo prolaznost. Vjetar mi mrsi kosu, nemam snage podignuti se iz dubine oèaja. O Bože, kako je teško prepoznati se, kako je teško shvatiti bit života. Zašto živim?

Polaganim, tihim koracima dolazi ona, u blještavoj, svjetlucavoj haljini - zora. Donosi blagu rosu što sipi sa visina.

Uzdisaj srca govori mi - ima nade!Sanja Benc, 8.b

Uredila: Ivanka Lazar, prof.

Tijekom svake školske godine provodi se više raznih nat-

jecanja i smotri na kojima naši uèenici pokazuju svoja znan-

ja i dostignuæa.Prema programu Ministarstva prosvjete i

športa Republike Hrvatske natjecanja u znanju uèenika

organiziraju se na meðuopæinskoj ili gradskoj razini, župa-

nijskoj i državnoj razini.Do sada su održana natjecanja na

meðuopæinskoj ili gradskoj razini iz hrvatskog jezika, mate-

matike, kemije, fizike, geografije, povijesti te informatike i

raèunarstva.Redovni smo sudionici na smotri uèenièkog

literarnog i dramsko-scenskog stvaralaštva pod nazivom

Lidrano.Varaždinska županija podijeljena je na šest središ-

ta za meðuopæinska i gradska natjecanja.U središtu Lud-

breg natjeèu se Osnovne škole Ludbreg, Martijanec, Sveti

Ðurð i Veliki Bukovec. Svaka škola je domaæin nekog od

navedenih natjecanja, a o organizaciji i provoðenju natje-

canja brine se Meðuopæinski odbor i posebno odreðena pov-

jerenstva za svako natjecanje. Osnovna škola Ludbreg bila

je domaæin natjecanja iz informatike i matematike, Osnov-

na škola Martijanec iz fizike i Lidrana, Osnovna škola Veli-

ki Bukovec iz kemije i hrvatskog jezika i Osnovna škola

Sveti Ðurð iz geografije.

Na natjecanjima u znanju uèenici naše škole svake godi-

ne postižu sve bolje rezultate.Ove godine postigli su dosad

najbolje rezultate osvojivši na meðuopæinskoj razini 9

prvih mjesta, 7 drugih i 5 treæih.To je velik uspjeh naših uèe-

nika i uèitelja - mentora.

Na meðuopæinskim natjecanjima sudjelovalo je 66

naših uèenika.

Najbolje rezultate postigli su:

ŠKOLAŠKOLA


OŠ Sveti Ðurð

Folklorna grupa OŠ Sv. Ðurð na humanitarnoj priredbi u Ludbregu

NATJECANJA UÈENIKA OSNOVNE ŠKOLE SVETI ÐURÐ U ŠKOLSKOJ GODINI 2001./2002.

Hrvatski jezik:1. Suzana Milak 7.a, 1. mjesto2. Mirela Meðimorec 7.b, 2. mjesto3. Petra Saèer 7.b, 3. mjesto4. Sanela Vukina 8.a, 1.mjesto5. Ivana Jagiæ 8.a, 2. mjesto

Matematika:1. Jelena Hajdinjak 4.a, 1. mjesto2. Sanela Šalig 6.b, 2. mjesto3. Tomislav Jurièan 7.a, 2. mjesto4. Matej Kovaèek 8.b, 3. mjesto

Informatika i raèunarstvo: 1.Danko Saèer 5.b, 1. mjesto u kategoriji 5.-ih i 6.-ih razreda2. Nino Vaðon 7.b, 3. mjesto u kategoriji 7.-ih i 8.-ih razreda

Kemija:1. Nino Vaðon 7.b, 1. mjesto2. Sonja Štabi 7.b, 2. mjesto

Fizika:1. Nikola Vukina 8.a, 1. mjesto

Geografija:1. Ida Šoš 6.b, 1. mjesto2. Jelena Tuksor 6.b, 2. mjesto3. Suzana Milak 7.a, 1. mjesto4. Robert Kraus 7.b, 3. mjesto5. Žaklina Vaðunec 8.a, 1. mjesto6. Matej Kovaèek 8.b, 2. mjesto7. Nikola Vaðon 8.b, 3. mjesto

Lidrano:Na smotri literarnih radova sudjelovalo je troje uèenika:1. Saša Hrastiæ, 8.a, pjesmom "Jesenko predveèerje"2. Valentina Štabi, 7.b, pjesmom "Rijeèi"3. Valentina Funtek, 6.b, pjesmom "Notturno".

U recitalu "Moj pot" nastupile su uèenice: Marta Kiš 6.b, Mire- 3. Fizika:Nikola Vukina

la Meðimorec 7.b, Martina Stanèin 8.b. 4. Matematika: Jelena Hajdinjak, Tomislav Jurièan i

U igrokazu "Životni fakulteti" nastupili su uèenici: Sanela Sanela Šalig

Šalig, Tomislav Kovaèiæ, Ivana Kosi, Nenad Špoljariæ, Nino 5. Hrvatski jezik:Mirela Meðimorec, Suzana Milak, Stanèin i Mario Saèer. Petra Saèer, Valentina Štabi i Sanela Vukina

6. Povijest: Silvija Benc, Željka Bontek,Suzana Milak i

Prosudbeno povjerenstvo predložilo je za županijsku smotru Dijana Skupnjak

pjesmu "Rijeèi" uèenice Valentine Štabi te recital "Moj pot" u 7. Lidrano:Valentina Štabi, (literarno stvaralaštvo)izvoðenju uèenica Marte Kiš, Mirele Meðimorec i Martine Marta Kiš, Mirela Meðimorec i Martina Stanèin Stanèin. (scensko stvaralaštvo).

Za ovako dobre rezultate zaslužne su naše uèiteljice i uèitelji Najbolje rezultate postigli su: Danko Saèer, 2. mjesto u koji su ih pripremali, a to su: informatici; Suzana Milak, 5. mjesto iz povijesti; Jelena

Hrvatski jezik: Milica Jakopoviæ i Ivanka Lazar. Hajdinjak, 6. mjesto iz matematike; Nino Vaðon, 7. mjesto iz

informatike; Željka Bontek, 7. mjesto iz povijesti; Žaklina Matematika: Davorka Novosel, Lidija Pokos, Nevenka Vaðunec, 8. mjesto iz geografije; Suzana Milak, 4. mjesto iz Stanèin i Dražen Vaðunechrvatskog jezika; Mirela Meðimorec, 10. mjesto iz hrvatskog

Informatika i raèunarstvo: Mirela Èudinajezika; Petra Saèer 11. mjesto iz hrvatskog jezika. Uèenice Željka

Kemija: Melita Baèani Bontek i Suzana Milak plasirale su se iz povijesti na

Fizika: Nevenka Stanèin meðužupanijsko natjecanje.

Geografija: Mirela Èudina i Dunja Zvonarek Održana su i sportska natjecanja. Ekipa uèenika nastupila je

na županijskom natjecanju u Varaždinu u stolnom tenisu i plasira-Lidrano: Milica Jakopoviæ, Ivanka Lazar, prof. i Dunja Zvo-li su se od 5. do 8. mjesta. U Ludbregu je održano meðuopæinsko narek.natjecanje uèenika u malom nogometu. Ekipa naše škole osvojila

Završila su županijska natjecanja u znanju i Lidranu, a na njih je 2. mjesto. Uèenike su pripremali uèiteljica Ruža Horvat i

je pozvano 18 naših uèenika te na smotru Lidrano 4 uèenice.suradnik Josip Špoljariæ.

To su:Svim uèenicima i uèiteljima èestitamo na postignutim rezul-

1. Informatika: Danko Saèer i Nino Vaðon tatima.

2. Geografija: Matej Kovaèek, Nikola Vaðon i

Žaklina Vaðunec

ŠKOLAŠKOLA


Recitatorska družina "Kaj" OŠ Sv. Ðurð na humanitarnoj priredbi u Ludbregu (Sanela, Marta, Ivana, Martina i Mirela)

Ravnatelj:

Josip Blažotinec

VATROGASNA ZAJEDNICA OPÆINE SVETI ÐURÐ

Prošla je 2001. godina u našim vatroga-snim organizacijama obilježena kadrov-skim promjenama, ali i napretkom u poje-dinim segmentima rada. Još uvijek novi Za-kon o vatrogastvu s poèetka 2000. godine donio je neka poboljšanja u radu naših DVD-ova, ali i niz novih prepreka uspješ-nom radu naših humanitarnih organizacija.

Dobrovoljno vatrogastvo svoju aktiv-nost pretežito zasniva na interesu glede po-moæi u nevolji, poletu, entuzijazmu i volji mladosti. Biti vatrogascem ne znaèi samo boriti se protiv vatrene stihije, spašavati lju-de i imovinu, veæ istodobno raditi na zaštiti životne okoline, promicati kulturne, sportske i mnoge druge aktivnosti. Unatoè brojnim poteškoæama u rad Vatrogasne za-jednice Opæine Sveti Ðurð ukljuèeno je 6 dobrovoljnih vatrogasnih društava (Sveti Ðurð, Hrženica, Karlovec, Komarnica, Se-

Smjena generacija nastupila je u gotovo KVALITETNA OPERATIVA - svete i Struga) s ukupno 360 èlanova. Bro-sv im dobrovol jn im va t rogasn im TEMELJ RADAjem od 25 operativnih vatrogasaca u pro-društvima, jedino su vodeæi dužnosnici Porast broja požara na podruèju Opæine sjeku (ukupno 149) rijetko se koji grad ili ostali nepromijenjeni na èelu DVD-a Sveti Ðurð podatak je koji zabrinjava, no opæina na podruèju Varaždinske županije Hrženica i DVD-a Struga. Zanimljivo je kvalitetno izvršene intervencije uvelike su može pohvaliti.istaknuti kako je dužnost tajnika sprijeèile nastanak znaèajne materijalne Poèetkom 2001. godine u našim Vatrogasne zajednice Varaždinske štete.Tijekom 2001. godine zabilježeno je vatrogasnim organizacijama održane su županije preuzeo Stjepan Kovaèek, 26 intervencija, od kojih èak 14 požara, što izborne sjednice Skupština sa zadaæom zapovjednik VZO Sveti Ðurð. iznosi gotovo dvostruko više u odnosu na izbora dužnosnika u mandatnom razdoblju

prethodnu 2000. godinu.od 2001. do 2005. godine. Dužnost U OÈEKIVANJU PLANA Meðu najsloženijim intervencijama po-predsjednika Vatrogasne zajednice Opæine ZAŠTITE OD POŽARA trebno je izdvojiti požar stambenog objek-Sveti Ðurð i dalje vrši Kruno Meštroviæ,

ta u Luki, požar garaže i vozila u Hrženici, Izrada Procjene ugroženosti od požara i dok je za novog zapovjednika vatrogasnih požar štaglja i svinjca u Sesvetama Lud-Plana zaštite od požara Opæine Sveti Ðurð postojbi Zajednice imenovan Stjepan breškim i Hrženici te požar žita u Karlovcu pri samome je kraju.Izvršenjem ove za-Kovaèek. Administrativne poslove vrši Ludbreškom.konske obveze (projektant je tvrtka Vizor novi tajnik Kristijan Kovaèiæ. Mlade, ali

iz Varaždina) kreirat æe se smjernice za Radi navedenog naglašavamo potrebu stuène i provjerene snage rukovode daljnji razvoj vatrogastva i zaštite od poža- za pridržavanjem naputaka iz podruèja pro-razvojem vatrogastva na podruèju Opæine.

ra na podruèju Opæi- tupožarne preventive jer ona je najjedno-ne pa vatrogasna stavnije sredstvo zaštite od požara te sman-društva stoga željno juje neželjene ljudske i materijalne gubit-išèekuju odrednice i ke. Tijekom manifestacije "Svibanj - mje-svoje mjesto u ovo- sec zaštite od požara" vatrogasne postojbe me dokumentu. S ob- DVD-a vršit æe redoviti pregled hidranata zirom na uspješnu do- po naseljima, a u pripremi je i tiskanje no-sadašnju suradnju va- vih letaka s osnovnim naputcima vezanim trogasnih organiza- uz sprjeèavanje nastanka požara u doma-cija s Opæinom Sveti æinstvima.Ðurð oèekujemo Veæ spomenuta složenost vatrogasnog daljnji razvoj vatro- poziva razlog je potrebi kontinuiranog gastva putem reali- školovanja èlanstva.Stoga je i ove zime zacije konkretnih za- osposobljeno 26 novih vatrogasaca 1. kla-daæa koje æe sadrža- se (16 iz DVD-a Hrženica, 9 iz DVD-a vati Plan zaštite od Sveti Ðurð te 1 iz DVD-a Struga).požara.

VATROGASTVOVATROGASTVO


Ženska desetina DVD Hrženica

Desetina djece DVD Sv. Ðurð u Lepoglavi 2001. godine

Otvaranjem novog Nazoènima se prigodnim rijeèima obratio zapovjednik DVD vatrogasnog spremišta s Komarnica, gospodin Pokos Dragutin, koji je naglasio veliki više desetaka gostujuæih angažman dobrovoljnog rada samih mještana.Takoðer je na poèe-vatrogasaca s podruèja lud- tak rada podsjetio sve prisutne gospodin Josip Pokos, jedini živu-breške regije sredinom æi osnivaè vatrogastva u Komarnici koji se prisjetio poteškoæa u kolovoza 2001. godine sve- organizaciji i nabavci opreme, no s ponosom je naglasio da se èano je obilježena 50. slogom u dobrovoljnom radu vatrogastva mnogo pomoglo obljetnica osnutka DVD-a samom mjestu. Komarn ica . Ve l ik im angažmanom èlanova pod vodstvom Božidara Krau-sa, predsjednika Društva, konaèno je riješeno pitanje smještaja vatrogasnog spremišta.

Višemjeseèni radovi na vrijeme su završeni uz pomoæ Opæine Sveti Ðurð. Društvu, èija je glavna

karatkeristika veæi broj èlanova od broja kuæanstava, time je otvo-ren put daljnjem razvoju te posebice ukljuèenju veæeg broja mla-ðih èlanova, što je i primarni zadatak Društva u buduænosti.



Sveèana postrojba DVD Komarnica prigodom proslave 50-te obljetnice osnutka

DVD KOMARNICA PROSLAVILO ZNAÈAJNU OBLJETNICU

DVD SVETI ÐURÐ - ta pokazala vrijednost navalnog vozila te Natjecanjima kao obliku razmje-

zaštitne opreme koju je Društvu donirala NAROÈITO DOBAR njivanja iskustava, druženja, stuènog

usavršavanja i stjecanja tjelesne britanska humanitarna organizacije "Ope-Županijski vatrogasni zapovjednik kondicije posveæuje se posebna pažnja. ration Florian" 1999. godine.prošle je godine po prvi puta izvršio izne-Seniorske ženske i muške desetine nadni struèni nadzor središnjih vatroga-nastupaju na svim natjecanjima u snih postrojbi na podruèju Varaždinske MLADE SNAGE NASTUPAJU....ludbreškoj regiji uz vrlo dobre rezultate.

županije. Poznato je kako zbog izuzetno Posebno raduje èinjenica da je u va- Ovogodišnji su treninzi veæ poèeli, a

složenih struènih zadataka te vrlo skupe trogastvo ukljuèeno mnogo mladih èla- sezona natjecanja otvara se 30.svibnja

vatrogasne opreme, interventna sprem-nova.Gotovo 70-tak djeèaka i djevojèica natjecanjem u Rasinji. Završetak sezone

nost postrojbi DVD-ova varira od sluèaja aktivno je pristupilo u rad naših DVD- priredit æe se sredinom kolovoza u

do sluèaja.ova tijekom prošle godine.Poseban na- Karlovcu Ludbreškom organizacijom 2.

Meðu 31 središnjom postrojbom na opæinskog vatrogasnog natjecanja na glasak zaslužuju najmlaðe desetine koje podruèju županije vrlo je dobar rezultat su našu opæinu zastupale na prošlogodiš- kojima æe naslov prvaka braniti žene ostvarila interventna postrojba DVD-a DVD-a Hrženica te muška desetina njem županijskom natjecanju u Lepogla-Sveti Ðurð. Nakon dojave o pretpostav- DVD-a Sveti Ðurð. Ovogodišnji vi.ljenom požaru Pilane Radašiæ u Luki, 16 opæinski prvaci boje Opæine Sveti Ðurð Vrijedne rezultate ostvarili su:vatrogasaca u najkritiènije je vrijeme (11 branit æe na županijskom natjecanju

- DVD Sveti Ðurð (8.mjesto): T.Ko-sati) došlo na intervenciju u rekordnom 2003. godine. Èetverogodišnji ciklus vaèiæ, M.Huzjak, D.Zlatar, T.Tkalec, S. vremenu i sa svom predviðenom opre- natjecanja (opæinsko, županijsko, Kovaèek, T.Tkalec, G.Saèer, T.Bahat, mom za ovu vrstu zadatka. Stoga je po- državno, meðunarodno-vatrogasna D.Kovaèek i N.Mikuliæstrojba DVD-a Sveti Ðurð meðu rijetki- olimpijada) završava najznaèajnijom

ma u Varaždinskoj županiji ocijenjena oc- - DVD Hrženica (15.mjesto): T.De- vatrogasnom manifestacijom na

jenom "naroèito dobar".Dokaz je to viso- belec, M.Kraus, M.Novak, G.Kare, G. podruèju Republike Hrvatske - 13.

ke struènosti èlanova, ali i znanja u ruko- Èanaki, B.Crnkoviæ, D.Kraljiæ, D.No- meðunarodnom vatrogasnom olimpija-

vak, I.Debelec i D.Kare. dom u Varaždinu 2005. godine.vanju složenom opremom. I ovoga se pu-

U nedjelju, 21.srpnja 2002. godine u Hrženicu æe se slijevati rijeke vatrogasaca s podruèja cijele sjever-ne Hrvatske. Naime, toga æe dana svoju 130-godišnjicu osnutka i humanog rada obilježiti ovo naj-starije seosko dobrovoljno vatrogasno društvo u jugo-istoènoj Europi.

Hrženica je, zapravo, bila prvo selo u koje je izvan nekadašnjih trgovišta i gradiæa veæ 1872. godine prod-rla vatrogasna ideja. Ovo se, dakako,može razumjeti: uzori su bili vrlo blizu, jer je nedaleki Varaždin osno-vao "Prvi hrvatski dobrovljni vatrogasni zbor" 1864. godine, a Ludbreg kao regionalno središte imao je èetvrto DVD u Hrvatskoj (1869). Svi zajedno imali su svaki svoj dovoljan razlog za to zbog èestih požara nezaštiæenih domaæinstava.U prvom su pozivu èlano-vi DVD-a Hrženica objavili: "Pristupiti toj novoj humanoj organizaciji mogu svi zdravi,okretni,- gastva u Opæini Sveti Ðurð, odnosno na sjeveru ludbreške regije.požrtvovni i bistri ljudi koji su voljni disciplini zbora i da djeluju Najnovija dogaðanja u ovome DVD-u najava su svjetlijih na opæu dobrobit, kad se ukaže potreba". dana. Ponajviše se to odnosi na brojnu mladež koja radi u okviru

Najteže je požare ovo vatrogasno društvo imalo na pragu 20. Društva.Ženska desetina u svojoj je kategoriji u vrhu na podruèju stoljeæa (1901. i 1906. godine) kad je društvo svojom operativ- šire ludbreške regije, a istim putem 2001. godine krenuli su djeèa-nom postrojbom uspjelo lokalizirati nezapamæene požare i time ci u kategoriji od 6 do 12 godina. Njihovo osvajanje vrlo visokog sprijeèiti katastrofalne štete na slamom pokrivenim objektima plasmana na županijskom natjecanju u Lepoglavi dovoljan je raz-seoskih kuæanstava. Zanimljivo je kako jedan dio mjesta zbog log optimizmu. Operativna postrojba Društva bilježi 4 požara strašnih požara i danas nosi lokalni naziv "Pustine".Hrženièki godišnje u prosjeku, no prošlogodišnje složene intervencije upu-vatrogasci odazvali su se i na brojne invervencije izvan svoga sela æuju na potrebu opremanja suvremenijom opremom.i to najviše u Ludbregu, Martijancu, donjem Meðimurju te obliž- Proslava 130. obljetnice osnutka i djelovanja DVD-a Hrženi-njim naseljima. ca najavljuje se kao središnja ovogodišnja vatrogasna manifesta-

Prvi svjetski rat ostavio je najdublji trag na èlanstvu i aktivno- cija na podruèju sjeverne Hrvatske.Organizacija æe s obzirom na dosadašnja saznanja biti vrlo opsežna, pa ne èudi što su pripreme stima ovog vatrogasnog društva.Njegov je rad ponovno oživio

veæ u punom jeku.Svojevrsno priznanje viso-1933. godine. Godina 1970. posebno je znaè-ajna u povijesti društva radi suradnje s tadaš- kom znaèaju proslave dao je i dr. Zvonimir njom Radio-televizijom Zagreb.Naime, u Sabati, župan Varaždinske županije, prihva-

æanjem svojega pokroviteljstva nad manife-ovom je selu snimljen dio popularnog humori-stacijom.stiènog serijala "Mejaši" s prikazom starih seo-

skih obièaja. Serija pod nazivom "Vatrogasci" Izdavanje prigodne monografije o povije-snom razvoju vatrogastva u Hrženici, odno-prikazala je tadašnje prilike u DVD-u Hrženi-sno Opæini Sveti Ðurð, predviðeno je uoèi ca.same proslave, dok središnji dio priprema Veliki zamah u bližoj povijesti društva poè-obuhvaæa nabava novijeg rabljenog vatroga-inje s izgradnjom postojeæeg vatrogasnog snog vozila za ovo vatrogasno društvo. Vjeru-doma u ranim osamdesetim godinama 20. sto-jemo kako æe vrijedni èlanovi ovog poznatog jeæa. U to su vrijeme ime mjesta uspješno pro-dobrovoljnog vatrogasnog društva i ovoga movirale natjecateljske desetine.Muška je puta dostojno obilježiti svoj zajednièki roðen-ekipa u Varaždinu osvojila prvo mjesto na naj-dan te tako doprinjeti ugledu kolijevke hrvat-prestižnijem hrvatskom natjecanju vatrogasa-skog vatrogastva.ca, "Memorijalu Mirko Kolariæ".

Spomenimo i to kako æe se veæ tijekom Uspješnom organizacijom 125.obljetnice obilježavanja blagdana Sv. Florijana, zaštitni-osnutka Društva 1997. godine završeno je ka vatrogasaca, prirediti sveèano postavljanje jedno razdoblje u razvoju ove znaèajne orga-obnovljenog pila sv. Florijana u zapadnom nizacije te pripremljen teren za prirodnu smje-dijelu mjesta.nu generacija u Društvu.DVD Hrženica danas

je znaèajan èimbenik zaštite od požara i vatro-



DVD HRŽENICA: USUSRET PROSLAVI 130. OBLJETNICE OSNUTKA

DVD Hrženica bliži se 130-toj obljetnici osnutka

Jakob Sabol, najstariji živuæivatrogasac, osjeæa se kao

mladiæ iako roðen 28.6.1908. Uredio: Stjepan Kovaèek

Hrvatski sabor je na svojoj

sjednici 11. srpnja 2001. godine

donio Zakon o poljoprivred-

nom zemljištu gdje se opæin-

skim vijeæima daje na korišten-

je zemlja u vlasništvu države na

naèin prodaje, zakupa i konce-

sije.Time se uvelike unapreðu-

je obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo što æe pomoæi

mnogim našim poljoprivredni-

cima u realizaciji proizvodnih

ideja.

Ministarstvo poljoprivrede i

šumarstva donijelo je 17. listo-

pada 2001. godine Strategiju

gospodarenja poljoprivrednim stvom. Njegov strateški interes je proizvodnja hrane

zemljištem u vlasništvu države što èini kljuèan èimbe-(piliæa) za što ima kapacitet od 18 000 komada u turnu-

nik zemljišne politike u našoj državi.su.Tržište za tu proizvodnju, kako tvrdi, osigurano mu

U našoj opæini veæ više godina postoje izuzetno je preko varaždinske "Koke" s kojom razvija izuzetno

dobra poljoprivredna obiteljska gospodarstva koja su dobre poslovne odnose. Njihov peradarnik je tehnièki

u toj djelatnosti pronašla moguænost osiguranja svoje vrlo dobro opremljen modernom tehnologijom tako da

egzistencije.je ventilacija i hranjenje automatizirano.

Gospodin Franjo Jalšiæ iz Hrženice zajedno sa

svojom obitelji veæ se 20 - tak godina bavi peradar-

POLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDA


Tribina o poljoprivredi u Hrženici (gospoda Vincek, Jantol, Lazar, dr. Marèec, mr. Ernoiæ i Plukavec)

Peradarnik obitelji Jalšiæ iz Hrženice



Gospodin Božidar Ivanèiæ

iz Sesveta Ludbreških bavi se

svinjogojstvom oko 23 godine,

u što je ukljuèena cijela njego-

va obitelj. Pošto se takav rad

pokazao uspješnim, pristupio

je i osnivanju poduzeæa "Agro-

farmer". U toj proizvodnji ima

zaokružen ciklus od hrane, vla-

stitih krmaèa pa do tovljeni-

ka.On i njegova obitelj imaju

ambiciozan plan izgradnje

modernog reprodukcijskog

centra za 250 krmaèa.

Josip Kos iz Prilesa veæ

se oko 5 godina bavi uzgo-

jem mlijeènih krava i proiz-

vodnjom mlijeka, u èemu je

vrlo uspješan. Njegova obi-

telj takoðer je u tom poslu

pronašla izvor zarade.U sta-

jama drži 10 komada mlijeè-

nih krava pasmine "crveni

holstein" koje godišnje daju

oko 55 000 litara mlijeka.

Krave imaju vrlo kvalitetnu

ishranu koju samostalno osi-

gurava.

Farma mlijeènih krava obiteljiKos u Prilesu

Farma svinja obitelji Ivanèiæ iz Sesveta Ludbreških



Obitelj Jagiæ iz Luke Ludbreške unazad 3-

4 godine bavi se vrlo zanimljivim i

neobiènim poslom za naš kraj - uzgojem

nojeva. U poèetku su vidjeli samo

razonodu, no kasnije su se poèeli baviti

proizvodnjom nojevih jaja, jer unutar svog

gospodarstva proizvode inkubatore za svu

vrstu pernate živine. Gospodin Franjo Jagiæ

je neobièno zavolio svoje nojeve koji su se

dobro prilagodili našoj klimi i nisu previše

zahtjevne životinje. Hrani ih uglavnom

žitaricama, ali i salatom i ostalim zeljastim

biljkama. Nojevi potrebuju i veæe kolièine

pijeska za kupanje i takoðer, što je

neobièno, šljunka za probavu.

Farma nojeva obitelji Jagiæ iz Luke

Radoznali pogled u fotoaparat našeg bradonje Mireka

Noj mužjak u pohodu

Nojeva jaja mogu biti lijep ukras, zar ne?

SPORTSPORT


M.L.: Gdje su zapravo bili poèeci tvog interesa za nogomet ?

Ivanèiæ: Ja sam s nogometom zapoèeo tu u "grabi ", u Vulincu, kao i ostali deèki moje generacije. Poslije toga otišao sam u Ludbreg gdje sam igrao za pionire, a zatim sam godinu dana igrao za NK"Dravu". Na prijedlog suca oti-šao sam potom u NK"Varteks". U "Varteksu" sam od 1990., znaèi to je veæ lijepi staž. U meðuvremenu sam tri godine igrao za Klagenfurt u Austriji. Bio sam i kadetski i juniorski reprezantivac Hrvatske. Bilo je, dakle, svega.

M.L.: Sada možeš, s obzirom na svoja iskustva iz Austrije, povu-æi paralelu izmeðu hrvatskog i austrijskog nogometa. Koja su tvo-ja razmišljanja glede toga ?

Ivanèiæ: Moje je mišljenje, a to odgovara i istini, da je nogomet u Hrvatskoj, što se kvalitete tièe, bolji nego u Austriji, ali tamo nema tolikih financijskih stresova kao kod nas, a i uvjeti rada i disci-plina su na višoj razini. Vjerujem da bi naš nogomet uz takve uvjete rada bio na daleko višem rangu. A

Brak s Ivom Kelemen me smirio. Evo, kupili duge jer je prvenstvo poèelo dosta rano.opet vele za nas Hrvate da smo mali Brazil.smo i stan u Varaždinu, ali se još uvijek rado vra- M.L.: Ima li razlike u pripremama za doma-M.L.: U nogometu se ponekad primjenjuje æam u Sveti Ðurð. æe i meðunarodne utakmice? karantena. Kako to izgleda u Varteksu? Treba li

M.L: Jesi li zadovoljan s pozicijom koju Ivanèiæ: Utakmica je utakmica, no za meðu-tu puno samodiscipline. Što to znaèi za sporta-danas igraš u momèadi ? narodne utakmice imamo jaèe psihièke pripre-ša?

Ivanèiæ: Igram na poziciji stopera (obrane) i me, snimanje protivnika i odreðivanje uloga u Ivanèiæ: To se primjenjuje radi druženja eki-zadovoljan sam. Bilo bi dobro da mi trener da ekipi.pe, kako bi se bolje upoznali i opustili. Mislim više prilike za igru jer sam to zaslužio na pripre- M.L.: Iako se rado vraæaš u svoj rodni kraj, da karantenu primjenjuju svi ozbiljni klubovi svi-mama. to nije sve.Ti si jedan od pokretaèa i osnivaèa jeta.

M.L: Gdje ste bili na pripremama za ovu Ekološke udruge "VULINEC". Otkud jednom M.L.: Pošto si se nedugo oženio, kako je u sezonu? sportašu takav interes za ekologiju?braku?

Ivanèiæ: Bili smo u Poreèu dva puta i napra- Ivanèiæ: Vulinec sam zavolio još kao klinac. Ivanèiæ: Drago mi je što ste me to pitali. vili smo temeljne pripreme, iako one nisu bile Želja mi je bila da tu napravimo jedno malo igra-

lište jer je to sve bilo zapušteno i puno smeæa. Prionuli smo poslu i poèeli uljepšavati selo.

M.L.: Što bi preporuèio mladima našeg kra-ja kao recepturu za buduæeg varteksovca?

Ivanèiæ: U našem kraju uvijek je bilo puno talentiranih deèki, ali to nije dovoljno. Treba ima-ti neko zaleðe, nekoga tko bi te pogurao. No, ne treba brzo odustati, jer s talentom i radom uspjeh ne izostaje.

M.L.: Isplati li se biti profesionalni nogo-metaš?

Ivanèiæ: Isplati se, i to jako. Samo daj, Bože, zdravlja i puno dobre volje i rada. Svi mi imamo nekog talenta, samo treba odabrati pravi put.

M.L.: Želiš li još nešto reæi što te ja nisam pitao.

Ivanèiæ: Na kraju bih pohvalio Opæinu Sve-ti Ðurð, naèelnika i deèke iz Eko-udruge i mažo-retkinje te sve vrijedne ljude koji doprinose ljep-šem izgledu našeg mjesta.

RAZGOVOR SA ZORANOM IVANÈIÆEM - NK"VARTEKS"

Ivanèiæ zna s loptom ...

treba imati hrabrosti prihvatiti sve izazove i nedaæe, sva iskušenja i patnje.Velik je iskorak ljudske duše u današnjem maglovitom i tmurnom politièkom životu kroèiti prema dobroti nudeæi je nesebièno i jedanko Ono neizbježno uvijek se dogodi.svom prijatelju, ali i svakom nepoznatome. Dobra djela nemaju prošlosti ni buduænosti, veæ samo

Mi u Opæini Sveti Ðurð osjetili smo svoje poslanje i otkrivajuæi sadašnjost.Tako nam govori logika srca i samo tako æemo vratiti i naæi mir plemenitost, ne smijemo zaboraviti i zanemariti svoju ljudsku, humanu u svojoj duši.zadaæu. Srce ima svoj um, o èemu naš razum ništa ne razumije niti može

Prigoda je danas svima da dobrota postane naš naèin življenja i da dokuèiti.kroz nju stvaramo bolji svijet nego što smo ga Èovjek u svojoj biti mora polaziti od zatekli, jer život nije samo stjecanje i zadržavanje æudorednosti i dostojanstva ljudskog biæa jer je to materijalnog bogatstva veæ i davanje iz srca. pitanje njegove savjesti i samosvijesti.

Èovjekov život su njegova mala djela dobrote i Samo dobar èovjek ispunjava smislenost svoga ljubavi oko kojih se moramo uvijek iznova truditi i života u suglasju svoje osobnosti udovoljavajuæi upravo kroz njih se najviše primièemo Bogu i sebi humanizmu i socijalnoj etici uopæe.samima.

Ljudi možemo biti samo zajedno, suraðujuæi i FRANJO ŠOLTIÆ iz Prilesa godinama osjeæajuæi potrebe drugih oko sebe. svoj talenat oživljava radeæi minuciozno i

Apostol Petar je taj problem izrazio rijeèima: detaljistièki u modelarstvu. Opsesija ga vodi prema "Ja nemam ni srebra, ni zlata, ali što imam, to ti maketama jedrilica koje oblikuje u prostoru dajem!". stvarajuæi tako ugoðaj umjetnièke ljepote.

Pa tako i mi, uvijek možemo davati i darivati: Svoje radove izlagao je u crkvi u Svetom Ðurðu svoje vrijeme,ljubav, razumijevanje, svoje kao i u OŠ Sveti Ðurð, gdje svoje umijeæe prenosi na osjeæaje, prijateljstvo, lijepu rijeè.... mlade naraštaje.

Sve male stvari èine život i puno znaèe Nije mogao odoljeti ni najnovijem izazovu, što pružajuæi nam osjeæaj cjelovitosti i svrhovitosti. èini odmak od njegovog dosadašnjeg rada, a to je

U ovaj smo svijet postavljeni kako bismo se s maketa školske zgrade s novizgraðenom dvoranom.njim suoèavali i borili, a ne od njega bježali, stoga

KULTURAKULTURA


Franjo Šoltiæ iz Prilesa sa svojim maketama jedrilica

OSMISLITI ŽIVOT DOBROTOM

ROBERT MARKOVÈIÆ, mladiæ iz Svetog Ðurða, na tragu osmišljavanja svoga života pronašao je izrièaj u sklupturi te na taj naèin izražava svoje viðenje prostora i oblika.

U stvaralaèkoj viziji mirnoæu ruke pronalazi u životinjama koje su mu temeljno motivacijsko vrelo i u prirodnom materijalu hra-stovine iznièu kao novotvorevine.

Opæina Sveti Ðurð u kolovozu

KUD "Sloga" Karlovec izvodi igrokaz "Snuboki" autorice Dunje Zvonarek

Pripadnici KUD-a "Sloga" Karlovec - puhaèki orkestar (Sesvete-Karlovec)

KUD "Juraj Lonèariæ" Hrženica na humanitarnoj priredbi u Ludbregu

Ðurðica Bendelja u pratnji tamburaša

Nikola Novosel Miško, gost na humanitarnoj priredbi

sveti juraj 2.cdr

Documents