sveu iliŠte josipa jurja strossmayera u osijeku...

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU PREHRAMBENO-TEHNOLOŠKI FAKULTET OSIJEK

Diplomski studij ZNANOST O HRANI I NUTRICIONIZAM

Nastavni predmet

OPTIMIRANJE PREHRANE PRIMJENOM RAČUNALA

Akademska godina 2010/11.

Skripte za studente

PRIMJERI OPTIMIRANJA PREHRANE

prof. dr. sc. Damir Magdić

materijali za nastavu II. dio

PRIMJERI OPTIMIRANJA PREHRANE

Dokument je dostupan na web adresi:

http://zpi.ptfos.hr/modeli/Primjeri%20primjene%20metode%20linearnog%20programiranja_dio%20II.pdf

Svrha ovih materijala je pokazati na primjerima postupak izrade jelovnika za klijente s

različitim potrebama. Pri izradi su u obzir uzete posebnosti zdravstvenog stanja klijenta, njegove

prehrambene i životne navike te preporučeni dnevni unosi nutrijenata za zatečeno stanje. Nakon

prikaza dnevnih unosa i njihovih analiza klijenta se upoznaje s budućim potencijalnim zahtjevima

za izmjenom jelovnika. Vremenom će biti potrebno izvršiti usklađivanje prehrane s novonastalim

zdravstvenim stanjima, promjenama godišnjih doba i dostupnih svježih namirnica kao i promjenom

životne dobi.

Primjeri: 1. Tjedni jelovnik za klijenta s hipertenzijom 2. Tjedni jelovnik za dijabetičkog bolesnika 3. Tjedni jelovnik za djecu oboljelu od poliartritisa 4. Tjedni jelovnik za adolescenta s dijabetesom 5. Dvotjedni jelovnik za klijenta s oboljelom gušteračom

1

Primjer 1: Primjenom linearnog programiranja potrebno je sastaviti optimalan tjedni jelovnik (doručak,

ručak, međuobrok, večera) od izabranih namirnica za muškarca od 48 godina, težine 78 kg i visine

175 cm oboljelog od visokog krvnog tlaka. Sastav obroka treba optimirati tako da cijena obroka

bude što manja (funkcija cilja je minimalna cijena) i da su pri tome zadovoljene energetske i

nutritivne potrebe prema zadanim ograničenjima.

Za izradu modela potrebno je izračunati energetsku potrebu organizma. Pomoću Harris-

Benedictove formule izračuna se BM, tj. energija bazalnog metabolizma koja predstavlja energiju

potrebnu za obavljanje vitalnih osnovnih ili bazalnih funkcija.

Za mušku osobu formula glasi: BM = 66,4 + (13,7 · tm) + (6 · v) – (6,8 · d)

= 66,4 + (13,7 · 78) + (6 · 175) – (6,8 · 48)

= 1858 kcal

gdje su: tm=tjelesna masa; v=visina; d=dob

Ukupna energetska potreba organizma izračunata je na sljedeći način:

• energija potrebna za BM 1858 kcal

• dodatna energija za aktivnost (lakši sjedeći rad) 400 kcal

• SDD hrane (10 % energije) 225,8 kcal

Približno: 2250 kcal/dan

Ovako izračunata količina energije se odnosi na zdravu osobu normalnog stanja uhranjenosti.

Budući se radi o osobi koja ima BMI > 25 kg/m² (25,5 kg/m²) te se ubraja u skupinu osoba s

prekomjernom tjelesnom masom, a ima povišen krvni tlak, preporuča se smanjiti ukupni dnevni

energetski unos na vrijednost od 1500-1800 kcal.

Ukupne dnevne kalorije su raspoređene tako da oko 30% ide na doručak i večeru, a oko 40% na

ručak. Na isti način su po obrocima raspoređene količine i ostalih nutrijenata.

Namirnice koje su korištene u modelu izabrane su prema smjernicama za prehranu oboljenih od

visokog krvnog tlaka i prilagođene prehrambenim navikama ovog podneblja. Iz prehrambenih

tablica preuzet je sastav hrane i pića, koje sadrže osnovne prehrambene podatke za namirnice.

Za izradu jelovnika korištena je tzv. freeware verzija programa LINDO (eng. Linear Interactive

and Discrete Optimizer) koji služi za rješavanje linearnih, cjelovitih i kvadratnih problema s preko

50 ograničenja i 100 varijabli. Ograničenja koja su korištena u programu prikazana su u tablici 1a.

2

Tablica 1a. Nutrijenti i njihova ograničenja koja su korištena u modelu

NUTRIJENTI MAX. OGRANIČENJA (preporuke)

Bjelančevine 20 % od ukupnih dnevnih kalorija

Masti (ukupne) 30 % od ukupnih dnevnih kalorija

Masti (zasićene) 10 % od ukupnih dnevnih kalorija

Masti (nezasićene) 20 % od ukupnih dnevnih kalorija

Ugljikohidrati 50 % od ukupnih dnevnih kalorija

Kolesterol 300 mg/dan

Prehrambena vlakna 35 g/dan

Kalij 3500 mg/dan

Kalcij 1000 mg/dan

Magnezij 350 mg/dan

Vitamin C 90 mg/dan

Kuhinjska sol 2 g/dan

Udjeli bjelančevina, masti i ugljikohidrata u jelovnicima su izračunati za svaki dan

pojedinačno, odnosno iz ukupne energije za pojedini dan.

LINDO model: cilj, varijable i ograničenja. Model nudi dvije mogućnosti kod izbora cilja,

odnosno cilj može biti MAX (maksimum) ili MIN (minimum). Kao primjer može su uzeti

određivanje minimalne cijene dnevnog obroka:

MIN 10 X + 15 Y

X i Y su varijable, gdje 10 predstavlja cijenu jedne, a 15 cijenu druge namirnice od kojih treba

sastaviti obrok. Nakon toga u model se unose namirnice i ograničenja za pojedine nutrijente, a

zatim količine namirnica prema normativima od kojih je sastavljen obrok.

Na kraju, kad su svi potrebni podaci uneseni, pokreće se program. LINDO će početi sa

sastavljenjem modela, odnosno program će odrediti ima li model matematičkog smisla i

zadovoljava li zahtjeve sintakse. Ukoliko model zadovolji svim zahtjevima, program će ponuditi

riješenje koje daje minimalnu cijenu i količinu nutrijenata u zadanom obroku.

3

Tablica 1. Jelovnik za ponedjeljak

Doručak Ručak Međuobrok Večera

Čaj (voćni) 200 ml Hrenovke pureće 100 g Kruh crni 100g Breskva 150 g

Juha od junetine 300 g Kuhana junetina 120 g Riža kuhana 150 g Umak od rajčice 125g

Sok od jabuke 200 ml

Žganci 100 g Jogurt 200 g Naranča 150 g

CIJENA = 5,08 kn

CIJENA = 14,42 kn

CIJENA = 1,60 kn

CIJENA = 3,39 kn

MINIMALNA CIJENA DNEVNIH OBROKA = 24,49 kn

Tablica 2. Ukupni dnevni unos energije i nutrijenata

NUTRIJENTI UKUPNI UNOS Energija 7295,64 kJ = 1750,95 kcal Bjelančevine 65,41 g Masti (ukupne) 56,09 g Zasićene masne kiseline 19,01 g Nezasićene masne kiseline 26,24 g Ugljikohidrati 228,21 g Kolesterol 205,60 mg Prehrambena vlakna 10,27 g Kalij 1901,31 mg Kalcij 346,96 mg Magnezij 152,45 mg Vitamin C 65,46 mg Fosfor 788,48 mg Željezo 11,04 mg Vitamin A 403,20 µg Vitamin B1 0,76 mg Vitamin B2 0,89 mg Vitamin B6 0,31 mg

4

020406080100

120 bjel

ančev

ine

masti (u

kupne)

zasiće

ne masn

e kis. neza

sićene

masn

e kis.

ugljiko

hidrat

i

koleste

rol

prehr. v

lakna

kalij

kalcij

magnez

ij

Nutri

jenti

Udio preporučenih vrijednosti (%)do

ruča

kruča

kveče

ram

eđuo

brok

ukup

no

Sli

ka 1

. Udi

o nu

trij

enat

a u

dnev

nom

obr

oku

(pon

edje

ljak

) s

obzi

rom

na

zada

na o

gran

ičen

ja

5

Tablica 3. Jelovnik za utorak

Doručak Ručak Međuobrok Večera Keks (petit beuer) 50 g Mlijeko 0,9 % m.m. 250 ml Banana 100 g

Varivo mahune 350 g Kosani odrezak 150 g Kruh crni 100 g Sladoled (mliječni) 80 g

Kava crna 100 ml Kompot od ananasa 100 ml

Rižoto s junetinom 300 g Paprika svježa 100 g Jabuka 100 g

CIJENA = 3,30 kn

CIJENA = 11,03 kn

CIJENA = 2,25 kn

CIJENA = 8,36 kn



NUTRIJENTI UKUPNI UNOS Energija 7316,28 kJ = 1717,27 kcal Bjelančevina 59,11 g Masti (ukupne) 53,70 g Zasićene masne kiseline 17,36 g Nezasićene masne kiseline 30,05 g Ugljikohidrati 225,56 g Kolesterol 120,97 mg Prehrambena vlakna 18,09 g Kalij 2656,56 mg Kalcij 585,71 mg Magnezij 101,18 mg Vitamin C 207,01 mg Fosfor 897,89 mg Željezo 6,64 mg Vitamin A 293,58 µg Vitamin B1 0,80 mg Vitamin B2 0,66 mg Vitamin B6 0,70 mg

6

020406080100

120 bjel

ančev

inemast

i (ukup

ne)zas

ićene m

asne k

is. nezasić

ene m

asne k

is.uglj

ikohid

rati

koleste

rol

prehr. v

lakna

kalij

kalcij

magnez

ij

Nut

rijen

ti


ruča

kruča

kveče

ram

eđuo

brok

ukup

no

Sli

ka 2

. Udi

o nu

trij

enat

a u

dnev

nom

obr

oku

(uto

rak)

s o

bzir

om n

a za

dana

ogr

anič

enja

7

Tablica 5. Jelovnik za srijedu

Doručak Ručak Međuobrok Večera Mlijeko 0,9 % m.m. 200 ml Med 25 g Kruh crni 100 g Kruška 150g

Juha od povrća 300 g Špagete bolonjez 250 g Cikla konzervirana 100 g

Sok od naranče 200 ml

Kuhana piletina 150 g Pirjana koleraba 200 g Zelena salata 120 g

CIJENA = 3,44 kn

CIJENA = 10,80 kn

CIJENA = 1,40 kn

CIJENA = 9,60 kn




8

020406080100

120 bjel

anče

vinemas

ti (uk

upne

)za

sićen

e masn

e kis.

nezasi

ćene

mas

ne ki

s.uglj

ikohid

rati

koleste

rolpreh

r. vla

kna

kalij

kalcij

magne

zij

Nut

rije

nti

Udio preporučenih vrijednosti (%)

doruča

kruča

kveče

ram

eđuo

brok

ukup

no

Sli

ka 3

. Udi

o nu

trij

enat

a u

dnev

nom

obr

oku

(sri

jeda

) s

obzi

rom

na

zada

na o

gran

ičen

ja

9

Tablica 7. Jelovnik za četvrtak


Mlijeko 0,9 % m.m. 200 ml Cornflakes 50 g Jabuka 150 g

Juha od griza 250 g Pečena puretina 150 g Rizi-bizi 300 g Salata od rajčice 200 g

Kava crna 100 ml Puding čokolada 100 g

Tjestenina sa sirom 300 g Naranča 150 g

CIJENA = 4,30 kn

CIJENA = 15,16 kn

CIJENA = 2,0 kn

CIJENA = 3,40 kn



NUTRIJENTI UKUPNI UNOS Energija 6392,37 KJ = 1534,20 kcal Bjelančevine 75,19 g Masti (ukupne) 44,40 g Zasićene masne kiseline 9,82 g Nezasićene masne kiseline 32,97 g Ugljikohidrati 206,21 g Kolesterol 205,30 mg Prehrambena vlakna 19,10 g Kalij 2714,63 mg Kalcij 428,53 mg Magnezij 127,76 mg Vitamin C 110,29 mg Fosfor 1071,33 mg Željezo 5,78 mg Vitamin A 313,70 µg Vitamin B1 1,03 mg Vitamin B2 1,09 mg Vitamin B6 1,51 mg

10

020406080100

120 bjel

anče

vinemas

ti (uk

upne

) zasić

ene m

asne k

is. nezasi

ćene

mas

ne ki

s.uglj

ikohid

rati

koleste

rol

prehr.

vlakn

a

kalij

kalcij

magne

zij

Nut

rijen

ti


ruča

kruča

kveče

ram

eđuo

brok

ukup

no

Sli

ka 4

. Udi

o nu

trij

enat

a u

dnev

nom

obr

oku

(čet

vrta

k) s

obz

irom

na

zada

na o

gran

ičen

ja

11

Tablica 9. Jelovnik za petak


Jogurt 180 g Šunka u ovitku 60 g Kruh crni 100 g Mandarina 150 g

Juha od rajčice 300 g Pirjani filet oslića 100 g Kelj lešo 255 g Kruh crni 100 g

Kompot od krušaka 200 g

Sataraš svježi 300 g Kuhana junetina 100 g Kruh crni 50 g

CIJENA = 4,59 kn

CIJENA = 10,84 kn

CIJENA = 2,50 kn

CIJENA = 18,83 kn




12

020406080100

120 bjel

anče

vinemas

ti(uk

upne

) zasić

ene m

asne k

is.nez

asiće

ne m

asne

kis.

ugljiko

hidrat

i

koleste

rolpreh

r. vla

kna

kalij

kalcij

magne

zij

Nut

rije

nti


ruča

kruča

kveče

ram

eđuo

brok

ukup

no

Sli

ka 5

. Udi

o nu

trij

enat

a u

dnev

nom

obr

oku

(pet

ak)

s ob

ziro

m n

a za

dana

ogr

anič

enja

13

Tablica 11. Jelovnik za subotu


Čaj (šipak) 200 ml Svježi sir 100 g Kruh crni 100 g Paprika svježa 100 g Naranča 100 g

Juha od krumpira 300 g Kosani odrezak 150 g Špinat varivo 250 g Kuhani krumpir 200 g

Kava crna 100 ml Napolitanke 25 g

Griz na mlijeku 250 g Kompot od bresaka 150 g

CIJENA = 5,91 kn

CIJENA = 12,71 kn

CIJENA = 1,70 kn CIJENA = 3,34 kn




14

020406080100

120 bjel

anče

vinemas

ti (uk

upne

) zasić

ene m

asne k

is. nezasi

ćene

mas

ne ki

s.uglj

ikohid

rati

koleste

rol

prehr.

vlakn

a

kalij

kalcij

magne

zij

Nut

rije

nti


ruča

kruča

kveče

ram

eđuo

brok

ukup

no

Sli

ka 6

. Udi

o nu

trij

enat

a u

dnev

nom

obr

oku

(sub

ota)

s o

bzir

om n

a za

dana

ogr

anič

enja

15

Tablica 13. Jelovnik za nedjelju

Doručak Ručak Međuobrok Večera Mlijeko 0,9 % m.m. 200 ml Marmelada 30 g Kruh crni 100 g Banana 150 g

Pileća juha 300 g Pečena piletina 200 g Pirjana mrkva 120 g Krumpir pire 120 g Kupus salata 150 g

Jabuka 150 g Piškote 25 g

Tjestenina s kupusom 250 g Kruh crni 50 g Paprika kisela 80 g Sok od limuna 200 ml

CIJENA = 2,67 kn

CIJENA = 15,35 kn

CIJENA = 2,20 kn

CIJENA = 2,10 kn




16

020406080100

120 bjel

anče

vinemas

ti (uk

upne

) zasiće

ne masn

e kis. nez

asiće

ne m

asne

kis.

ugljiko

hidrat

i

koleste

rol

prehr.

vlakn

a

kalij

kalcij

magne

zij

Nut

rijen

ti


ruča

kruča

kveče

ram

eđuo

brok

ukup

no

Sli

ka 7

. Udi

o nu

trij

enat

a u

dnev

nom

obr

oku

(ned

jelj

a) s

obz

irom

na

zada

na o

gran

ičen

ja

17

U tablicama su dani jelovnici za muškarca prekomjerne tjelesne mase (BMI 25,5 kg/m²),

oboljelog od visokog krvnog tlaka. Vrijednosti, mase pojedinih jela navedenih u tablicama su

količine konzumirane danim obrokom. Dobiveni su obroci koji imaju minimalnu cijenu i pri

tome su zadovoljene nutritivne potrebe organizma. U pogledu ukupne energije svi obroci se

kreću u rasponu od 1500-1800 kcal, što zadovoljava postavljeno ograničenje.

S obzirom na raspodjelu energije po obrocima, gdje oko 30% ide na doručak i večeru, a

oko 40% na ručak, rezultati su u zadovoljavajućim granicama s neznatnim odstupanjima.

Večerom za srijedu je od oko 30% energije, uneseno svega 18,09%, što je u našem slučaju

najveće odstupanje od preporučene vrijednosti. No, za isti dan ručkom je uneseno 51,05%

energije, a doručkom 25,42%, dok je ostatak od oko 5% energije uneseno međuobrokom. U

prosjeku je doručkom kroz sedam dana uneseno 25,3%, ručkom 40,50%, a večerom 26,60%

energije, što je u skladu s određenim preporukama.

Ukupne cijene dnevnih obroka su također ujednačene i iznose od 22-26 kuna, osim

jednog jelovnika čija cijena iznosi 36,76 kuna zbog upotrebe namirnica koje imaju nešto veću

cijenu (riba, junetina, svježa paprika). Cijene za ručak su nešto više u odnosu na doručak,

međuobrok i večeru stoga što je ručak obilniji obrok te zbog unosa većeg broja namirnica od

kojih je sastavljen obrok. Najveći udio svih nutrijenata u cjelodnevnom unosu je uglavnom

postignut za ručak. Dnevnim obrocima kroz sedam dana je u prosjeku uneseno 1617,54 kcal

energije. Ispitivanje provedeno u Sardiniji na 1752 osobe starije od 39 godina pokazalo je da

je unos energije, masti i bjelančevina iznad preporučenih vrijednosti, a istovremeno je uočen

nizak unos voća, povrća i vlakana. U našem slučaju, gotovo u svim obrocima zadovoljena su

ograničenja za energiju, masti i bjelančevine, osim u tri slučaja (srijeda, petak, nedjelja) kada

je količina bjelančevina neznatno viša od preporučene vrijednosti.

Uočeno je kako zasićene masne kiseline predstavljaju glavnu skupinu masnih kiselina u

prehrani u većini zemalja Europe čineći oko 10-19% ukupne energije. Prosječni unos varira

od 10% ukupne energije (24 g/dan u Grčkoj) do približno 18% (~ 60 g/dan na Islandu) kod

muškaraca, te od 12 % energije (27 g/dan u Norveškoj) do 19% (41 g/dan u Njemačkoj) kod

žena. Budući je povišeni unos zasićenih masnih kiselina jedan od glavnih uzročnika

koronarnih bolesti, infarkta, moždanog udara i drugih srčanih bolesti, treba se težiti ka

smanjenju tih vrijednosti ispod 10% .

Stoga se kod sastavljanja jelovnika vodilo računa da unos istih ne bude veći od 10% od

ukupne energije. Niti jedan dan njihov udio nije bio veći od 10%, a dok je u obrocima za

srijedu i nedjelju ta vrijednost snižena na 3,19% za srijedu (slika 5) i 3,63% za nedjelju,

odnosno zasićene masne kiseline su u tim obrocima zastupljene ispod 40% u odnosu na

18

preporučene vrijednosti. Nezasićene masne kiseline su u svim obrocima zadovoljile

preporučene vrijednosti, odnosno zastupljene su sa oko 20% u ukupnoj energiji.

Ukoliko unos kolesterola usporedimo s rezultatima dobivenim metodom bilježenja 3

dana u kojoj je količina kolesterola kod 19 dobrovoljaca u Bostonu (10 muškaraca i 9 žena

dobi od 18 do 40 godina) 374 mg/dan tada možemo ustanoviti da se sa sastavljenim

jelovnicima unose manje količine kolesterola od američkih ispitanika. Kolesterol je u svim

slučajevima zadovoljio od 30-70% preporučene vrijednosti tj, vrijednosti od 95,77 do 205,60

mg/dan. Najmanja količina kolesterola unesena je jelovnikom za subotu, kada je uneseno i

najmanje mesa. U tom danu, najveća količina kolesterola potječe od ručka (95,80%) i

neznatno doručka (4,2%).

Masti i kolesterol kao najvažniji nutrijenti koji djeluju na povišenje krvnog tlaka su u

svim obrocima u okviru preporučenih vrijednosti, što je u skladu s preporukama vezanim za

sniženje visokog krvnog tlaka.

Prehrambena vlakna u prosjeku su najviše unesena doručkom (32,89%) i ručkom

(42,78%) te uglavnom zadovoljavaju donju granicu preporučenih vrijednosti (min. 20 g/dan).

Ukupni dnevni unos kretao se od 10,27 g/dan do 31,02 g/dan. Italija npr. ima prosječan unos

25 g/dan, Finska 23,3 g/dan, a Austrija 15,3 g/dan. Ispitivanje provedeno metodom duplikata

dnevnih obroka u Istočnoj Slavoniji na 17 muškaraca u prosjeku s 34 godine, pokazalo je da

se njihov dnevni unos vlakana kretao oko 36,00 (± 9,02) g/dan. Našim izborom namirnica

unese se nešto manja količina prehrambenih vlakana u odnosu na skupinu ispitivanih

muškaraca. Prema istraživanjima Rima i sur. unos vlakana iz žitarica se smatra

najučinkovitijim u smanjenju kardiovaskularnih bolesti, gdje se rizik pojave infarkta miokarda

smanjio za 29% pri povećanju unosa vlakana iz žitarica za 10 g/dan.

U odnosu na magnezij i kalcij, kalij je u svim obrocima zadovoljio preporučene

vrijednosti (3500 mg/dan) iznad 50%, a najviše je unesen ručkom i večerom gotovo u svim

danima. Tako je npr. od 92,4% od ukupnog dnevnog unosa, ručkom za treći dan uneseno

30,67%, a večerom za sedmi dan 29,15% (od 101,3% ukupnog unosa). Iz ovog se vidi da je u

prehrani zastupljeno dosta voća i povrća, a to su namirnice koje su bogate kalijem.

Kalcij je podjednako zastupljen u svim dnevnim obrocima, ali se ipak vidi malo veći

unos doručkom. Razlog tomu je što se namirnice bogate kalcijem (mlijeko, mliječni

proizvodi) uglavnom konzumiraju za doručak. Količina unesenog kalcija ne zadovoljava

preporučene vrijednosti (1000 mg/dan). Najviše kalcija je uneseno dnevnim obrokom za

subotu, gdje količina kalcija zadovoljava oko 80% preporučene vrijednosti.

19

Magnezija se u prosjeku unese oko 133,82 mg/dan, odnosno oko 38% preporučene

vrijednosti. Unos fosfora u svim sedmodnevnim obrocima prelazi preporučenu vrijednost za

muškarca od 700 mg. Našim obrocima u prosjeku je unesena količina fosfora od 1085,10

mg/dan. I željezo u većini slučajeva prelazi preporučenu vrijednost (8 g/dan). Količina željeza

od 45 mg/dan za muškarca je najveća razina željeza koja se može unijeti u organizam bez

štetnih posljedica. Niti jedan obrok ne prelazi vrijednost od 45 mg/dan. U organizam je

odabranim namirnicama u prosjeku unesena količina željeza od 9,16 mg/dan.

Vitamin C svojim unosom zadovoljava preporuku od 90 mg/dan, a najvećim se dijelom

unosi večerom (68,47%), a kroz cijeli dan unos je bio od 65,46 mg/dan (što je nešto manja

vrijednost od preporučene) u jelovniku za ponedjeljak (tablica 6) do 273,15 mg/dan u

jelovniku za petak. Veće vrijednosti od preporučenih za vitamin C su pozitivne jer u ovim

količinama ne štete organizmu.

Vitamin A je u svim obrocima zadovoljio preporučene vrijednosti (900 µg/dan), a

jelovnikom za subotu je unesen u količini od 1522,45 µg/dan. Količina unesenog vitamina B1

se kreće od 0,76 mg/dan do 1,2 mg/dan, i time zadovoljava preporuku (1,2 mg/dan). Dnevne

preporuke za vitamin B2 iznose 1,3 mg/dan. Unos istog kroz sedam dana udovoljava

preporukama, a jedan dan taj unos je nešto veći od preporuka i iznosi 1,75 mg/dan. Količina

vitamina B6 nešto veća od preporučene vrijednosti (1,3 mg/dan) u sljedećim danima: srijeda,

četvrtak, subota i nedjelja.

Jelovnik za nedjelju je najbolje optimiran i u pogledu ukupne dnevne cijene obroka koja

je najmanja u odnosu na cijene ostalih obroka i u pogledu svih nutrijenata.

Preporuke za minerale i vitamine se uglavnom odnose na zdravu osobu, koja bi dnevno

trebala unositi do 2250 kcal. Kako se ovdje radi o bolesnoj osobi s nižom energetskom

potrebom i to ispod 1800 kcal/dan, time je opravdan i niži unos minerala (magnezij, kalcij,

kalij) i vitamina (vitamin A) od preporučenih vrijednosti.

20

Linearnim programiranjem sastavljen je tjedni jelovnik koji obuhvaća doručak, ručak,

međuobrok i večeru za muškarca oboljelog od visokog krvnog tlaka, a u model programa

LINDO su unešeni model funkcije cilja i model ograničenja za pojedini obrok.

Dnevnim obrocima kroz sedam dana je u prosjeku uneseno 1617,54 kcal energije. Za

oboljele od visokog krvnog tlaka izuzetno je važno unositi što manju količinu masti,

kolesterola i soli. Sastavljenim obrocima vrijednosti ukupnih masti su ispod 30% ukupne

dnevne energije, zasićenih masnih kiselina manje od 10%, a također su i količine kolesterola

ispod 300 mg/dan tj. ispod preporučenih vrijednosti.

U prosjeku je dnevnim obrocima unešeno 20,91 g/dan prehrambenih vlakaka i time je

zadovoljena donja granica preporučenih vrijednosti (min. 20 g/dan). Unos kalija je kroz

sedam dana zadovoljio preporučene vrijednosti iznad 50%. Neznatna odstupanja pojedinih

nutrijenata (vitamin A, vitamin B2, vitamin B6, magnezij, kalcij, kalij) nisu kritična, odnosno

neće izazvati neželjene posljedice. Kako su preporuke za većinu nutrijenata za zdravu osobu,

a ovdje se radi o bolesnoj osobi s nižom energetskom potrebom, time se može opravdati manji

unos pojedinih nutrijenata.

Ukupne cijene dnevnih obroka su ujednačene i iznose od 22-26 kuna, osim jednog

jelovnika čija cijena iznosi 36,76 kuna. Cijene za ručak su nešto više u odnosu na ostale

obroke stoga što je ručak obilniji obrok i zbog unosa većeg broja namirnica.

Kao prednost linearnog programiranja u odnosu na sastavljanje obroka bez primjene

računala svakako valja istaknuti jednostavnost i brzinu, no najveći nedostatak njegove

primjene u sastavljanju obroka je neprepoznavanje organoleptičkih svojstava namirnica te kao

rješenje povremeno nudi u stvarnosti neprihvatljive obroke. U tom slučaju, potrebna je

ljudska intervencija koja će usmjeriti program kako bi dao prihvatljiva rješenja.

Ova metoda i dobiveni rezultati pružaju osnovu za daljnje ispitivanje, odnosno daju

mogućnost za nova optimiranja obroka vezana za mnoge druge bolesti, ovisno o spolu, dobi i

nizu drugih čimbenika.

21

Primjer 2:

Primjenom linearnog programiranja sastaviti optimalni tjedni jelovnik za dijabetičkog

bolesnika. Sastav obroka optimirati uz zadana ograničenja, da cijena obroka bude što manja, a

zadovoljene energetske i nutritivne potrebe organizma prema preporučenim vrijednostima.

Diplomski rad: Gordana Ševo - Studij sestrinstva, Medicinski fakultet Osijek - Osijek, svibanj 2007. “ Hrana je svaka tvar ili proizvod prerađen, djelomično prerađen ili ne prerađen, a namijenjen je da ga ljudi konzumiraju ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati.” N. N. čl. 3. st.1.

Dijetoterapija (dijetalna prehrana, dijeta) �� ddiiaattaa –– žžiivvoott,, nnaaččiinn žžiivvlljjeennjjaa aallii ii hhrraannaa;; �� tthheerraappiiaa –– bbrriiggaa ookkoo nneeččeeggaa,, nnjjeeggaa,, lliijjeeččeennjjee..

Šećerna bolest – diabetes mellitus Šećerna bolest je sindrom poremećaja metabolizma ugljikohidrata, masti i bjelančevina, uzrokovana nedostatnim lučenjem inzulina ili smanjenom osjetljivošću tkiva na inzulin. �� 119900 mmiilliijjuunnaa

22002255 ggooddiinnee 333300 mmiilliijjuunnaa �� 117700,, 000000 ttiissuuććaa,, 1188--6655 ggooddiinnaa

7700,, 000000 ttoo ii nnee zznnaa

Krebsov ciklus Podjela šećerne bolesti �� ŠŠeeććeerrnnaa bboolleesstt ttiippaa --11 ((bboolleesstt oovviissnnaa oo iinnzzuulliinnuu))

�� ŠŠeeććeerrnnaa bboolleesstt ttiippaa --22 ((bboolleesstt nneeoovviissnnaa oo iinnzzuulliinnuu))

Dijagnoza šećerne bolesti �� GGUUKK nnaattaaššttee 77,,00 mmmmooll//ll iillii vviiššee �� OOGGTTTT vvrriijjeeddnnoossttii uu 112200--oojj mmiinnuuttii:: kkaappiillaarrnnaa ppllaazzmmaa:: 1122,,22 mmmmooll//ll iillii vviiššee vveennsskkaa ppllaazzmmaa:: 1111,,11 mmmmooll//ll iillii vviiššee

22

Liječenje šećerne bolesti �� eedduukkaacciijjaa ii ssaammookkoonnttrroollaa 110000%% �� uurraavvnnootteežžeennaa pprreehhrraannaa 110000%% TTeemmeelljjnnii pprriinncciippii

�� rreeddoovviittaa ttjjeelleessnnaa aakkttiivvnnoosstt 110000%% �� oorraallnnii hhiippoogglliikkeemmiiccii vviiššee oodd 2255%% �� iinnzzuulliinn mmaannjjee oodd 2255%%

Izračunavanje dnevnog energetskog unosa �� BBMMII == ttjjeelleessnnaa mmaassaa ((kkgg)) // vviissiinnaa22 ((mm)) ((žž 1199--2244)) ((mm 2200--2255)) mmrrššaavvii bboolleessnniiccii SSTTMM xx 3355 kkccaall bboolleessnniiccii ss nnoorrmmaallnnoomm tteežžiinnoomm SSTTMM xx 2244 kkccaall pprreettiillii bboolleessnniiccii SSTTMM xx 1188 kkccaall ZZaa ttjjeelleessnnuu aakkttiivvnnoosstt ddooddaattii oovviissnnoo oo pprrooccjjeennii ((33,,55,,1100 kkccaall)) �� UUgglljjiikkoohhiiddrraattii –– 5500%%,, 11gg jjee 44 kkccaall �� MMaassttii uukkuuppnnee –– 3300%%,, 1100%% zzaassiiććeenniihh,, 2200%% nneezzaassiiććeenniihh,, 11gg jjee 99 kkccaall �� BBjjeellaannččeevviinnee –– 2200%%,, 11 gg jjee 44 kkccaall

Planiranje jelovnika �� SSkkuuppiinnaa:: KKRRUUHH II ZZAAMMJJEENNEE 11 jjeeddiinniiccaa ssaaddrržžii:: 1155 gg uugglljjiikkoohhiiddrraattaa,, 22 gg bbjjeellaannččeevviinnaa,, eenneerrggeettsskkaa vvrriijjeeddnnoosstt jjee:: 6688 kkccaall ((228844 kkJJ)).. �� SSkkuuppiinnaa:: MMLLIIJJEEKKOO II ZZAAMMJJEENNEE 11 jjeeddiinniiccaa ssaaddrržžii:: 1122 gg uugglljjiikkoohhiiddrraattaa,, 88 gg bbjjeellaannččeevviinnaa,, 77 gg mmaassttii,, eenneerrggeettsskkaa vvrriijjeeddnnoosstt jjee:: 114433 kkccaall ((559977 kkJJ)).. �� SSkkuuppiinnaa:: MMAASSTT II ZZAAMMJJEENNEE 11 jjeeddiinniiccaa ssaaddrržžii:: 55 gg mmaassttii.. eenneerrggeettsskkaa vvrriijjeeddnnoosstt jjee:: 4455 kkccaall ((118888 kkJJ)).. �� SSkkuuppiinnaa:: MMEESSOO II ZZAAMMJJEENNEE 11 jjeeddiinniiccaa ssaaddrržžii:: 77 gg bbjjeellaannččeevviinnaa,, 55gg mmaassttii,, eenneerrggeettsskkaa vvrriijjeeddnnoosstt jjee:: 7733 kkccaall ((330077 kkJJ)).. �� SSkkuuppiinnaa:: PPOOVVRRĆĆEE 11 jjeeddiinniiccaa ssaaddrržžii:: 44 gg uugglljjiikkoohhiiddrraattaa,, 77 gg bbjjeellaannččeevviinnaa,, eenneerrggeettsskkaa vvrriijjeeddnnoosstt jjee:: 2255 kkccaall ((110055 kkJJ)).. �� SSkkuuppiinnaa:: VVOOĆĆEE 11 jjeeddiinniiccaa ssaaddrržžii:: 1100 gg uugglljjiikkoohhiiddrraattaa,, eenneerrggeettsskkaa vvrriijjeeddnnoosstt jjee:: 4400 kkccaall ((116688 kkJJ))..

23

Zadaća medicinske sestre u edukaciji �� VV.. HHeennddeerrssoonn iissttiiččee kkaakkoo sseessttrraa ppoommaažžee ppoojjeeddiinnccuu kkaadd nneemmaa ppoottrreebbnnuu ssnnaagguu,, vvoolljjuu iillii zznnaannjjee.. PPoossttiizzaannjjee

ddoobbrree rreegguullaacciijjee GGUUKK--aa oovviissii oo pprriillaaggooddbbii bboolleessnniikkaa nnoovvoonnaassttaalloomm ssttaannjjuu,, pprroommjjeennii ppoonnaaššaannjjaa uu pprreehhrraannii,, ttjjeelleessnnoojj aakkttiivvnnoossttii,, hhiiggiijjeennsskkiimm nnaavviikkaammaa,, zznnaannjjuu oo ssaammoopprraaććeennjjuu,, ssaammoozzbbrriinnjjaavvaannjjuu ii pprriimmjjeennii ffaarrmmaakkootteerraappiijjee.. OO ssvveemmuu nnaavveeddeennoomm eedduucciirraatt ććee iihh mmeeddiicciinnsskkaa sseessttrraa..

�� SSeessttrriinnsskkee iinntteerrvveenncciijjee mmoorraajjuu bbiittii mmaakkssiimmaallnnoo pprriillaaggoođđeennee bboolleessnniikkuu ii ppllaanniirraannee zzaajjeeddnnoo ss bboolleessnniikkoomm..

Cilj rada �� PPrriimmjjeennoomm lliinneeaarrnnoogg pprrooggrraammiirraannjjaa ssaassttaavviittii ooppttiimmaallnnii ttjjeeddnnii jjeelloovvnniikk zzaa ddiijjaabbeettiiččkkoogg bboolleessnniikkaa.. SSaassttaavv

oobbrrookkaa ooppttiimmiirraattii uuzz zzaaddaannaa ooggrraanniiččeennjjaa,, ddaa cciijjeennaa oobbrrookkaa bbuuddee ššttoo mmaannjjaa,, aa zzaaddoovvoolljjeennee eenneerrggeettsskkee ii nnuuttrriittiivvnnee ppoottrreebbee oorrggaanniizzmmaa pprreemmaa pprreeppoorruuččeenniimm vvrriijjeeddnnoossttiimmaa..

Ispitanik

�� DDoobb:: 5533 gg �� SSppooll:: mm �� TTTT:: 8855 kkgg �� VViissiinnaa:: 11,,7733 ccmm

Rezultati iz zatečenog stanja Prosječan unos nutrijenata kroz 7 dana Prosječan udio nutrijenata u dnevnim obrocima s obzirom na preporučene vrijednosti kroz 7 dana Prosječan udio energije iz bjelančevina, masnih kiselina i ugljikohidrata u cjelodnevnom unosu energije Prosječan unos minerala i vitamina kroz 7 dana Prosječan udio minerala i vitamina u dnevnim obrocima s obzirom na preporučene vrijednosti kroz 7 dana

�� BBMMII:: 2288,,44 kkgg//mm22

�� PPoottrreebbaann ddnneevvnnii eenneerrggeettsskkii uunnooss 11550000 kkccaall

Metode �� PPrrooggrraamm LLIINNDDOO kkoojjii sslluužžii zzaa iizzrraadduu lliinneeaarrnniihh,, ccjjeelloovviittiihh,, kkvvaaddrraattnniihh pprroobblleemmaa ss pprreekkoo 5500 ooggrraanniiččeennjjaa ii 110000

vvaarriijjaabbllii.. �� OOppććaa ssiimmpplleexx mmeettooddaa –– pprroonnaallaazzii ooppttiimmaallnnoo rrjjeeššeennjjee.. �� UUnnooššeennjjee mmooddeellaa ffuunnkkcciijjee cciilljjaa ii mmooddeellaa ooggrraanniiččeennjjaa zzaa ppoojjeeddiinnee nnuuttrriijjeennttee.. �� UUnnooss kkoolliiččiinnee nnaammiirrnniiccaa pprreemmaa nnoorrmmaattiivviimmaa oodd kkoojjiihh jjee ssaassttaavvlljjeenn oobbrrookk..

Rezultati nakon optimiranja

Udio nutrijenata nakon optimiranja u dnevnom obroku (ponedjeljak) s obzirom na preporučene vrijednosti Udio minerala i vitamina nakon optimiranja u dnevnom obroku (ponedjeljak) s obzirom na zadana ograničenja

24

Zaključci �� DDnneevvnniimm oobbrroocciimmaa kkrroozz 77 ddaannaa uu pprroossjjeekkuu jjee uunniijjeettoo 11442233 kkccaall eenneerrggiijjee,, uu rraassppoonnuu oodd 11337711--11448855 kkccaall.. �� UUddiioo uukkuuppnniihh mmaassttii oodd 3300%%,, zzaassiiććeenniihh mmaassnniihh kkiisseelliinnaa oodd 1100%% ii nneezzaassiiććeenniihh mmaassnniihh kkiisseelliinnaa oodd 2200%% nniijjee

pprreellaazziioo pprreeppoorruuččeennee vvrriijjeeddnnoossttii nniittii uu jjeeddnnoomm oobbrrookkuu.. �� UUgglljjiikkoohhiiddrraattii,, kkaaoo nnaajjvvaažžnniijjii nnuuttrriijjeennttii kkoojjii ddjjeelluujjuu nnaa ppoovviiššeennjjee GGUUKK--aa bbiillii ssuu uu ssvviimm oobbrroocciimmaa uu ookkvviirruu

pprreeppoorruuččeenniihh vvrriijjeeddnnoossttii oodd 5500%%.. �� UU pprroossjjeekkuu jjee uunniijjeettoo 2222,,6677 gg//ddaann pprreehhrraammbbeenniihh vvllaakkaannaa –– zzaaddoovvoolljjeennaa ddoonnjjaa ggrraanniiccaa pprreeppoorruuččeenniihh

vvrriijjeeddnnoossttii.. �� UUnnooss vviittaammiinnaa BB11 uu ooddnnoossuu nnaa pprreeppoorruuččeennee vvrriijjeeddnnoossttii bbiioo jjee 6677,,4466%%.. �� UUkkuuppnnee cciijjeennee ddnneevvnniihh oobbrrookkaa ssuu uujjeeddnnaaččeennee ii iizznnoossee oodd 2233,,3311 –– 3344,,5500 kkuunnaa.. �� PPrreeddnnoosstt lliinneeaarrnnoogg pprrooggrraammiirraannjjaa:: jjeeddnnoossttaavvnnoosstt ii bbrrzziinnaa.. �� NNeeddoossttaattaakk:: nneeppoozznnaavvaannjjee oorrggaannoolleeppttiiččkkiihh ssvvoojjssttaavvaa nnaammiirrnniiccaa ttee ssttooggaa uu ssttvvaarrnnoossttii ččeessttoo nnuuddii nneepprriihhvvaattlljjiivvee

oobbrrookkee.. �� DDiijjaabbeettiiččkkee ddiijjeettee ssuu uuggllaavvnnoomm nniisskkookkaalloorriijjsskkee ppaa jjee zzbboogg mmaannjjeegg ccjjeellookkuuppnnoogg ddnneevvnnoogg uunnoossaa eenneerrggiijjee zzaa

ooččeekkiivvaattii ddaa ććee bbiittii ssmmaannjjeenn ii uunnooss mmiinneerraallaa ii vviittaammiinnaa.. �� OOnnoo ššttoo oobboolljjeellee oodd ššeeććeerrnnee bboolleessttii nnaajjvviiššee zzaabbrriinnee jjee uupprraavvoo mmjjeennjjaannjjee pprreehhrraammbbeenniihh nnaavviikkaa ii oossjjeeććaajj ddaa ssee

rraaddii oo uusskkrraaććiivvaannjjuu,, ssttrrooggiimm zzaabbrraannaammaa ii ssll.. MMeeđđuuttiimm,, uupprraavvoo jjee oobbrrnnuuttoo:: ss nnoovviimm ssppoozznnaajjaammaa iizzbboorr ppoossttaajjee ssvvee vveeććii..

�� OOvvaa mmeettooddaa ii ddoobbiivveennii rreezzuullttaattii ddaajjuu mmoogguuććnnoosstt zzaa nnoovvaa ooppttiimmiirraannjjaa oobbrrookkaa vveezzaannaa zzaa mmnnooggee ddrruuggee bboolleessttii,,

oovviissnnoo oo ssppoolluu,, ddoobbii ii nniizzuu ddrruuggiihh ččiimmbbeenniikkaa..

25

Primjer 3:

Primjenom linearnog programiranja sastaviti optimalni tjedni jelovnik za djecu oboljelu od

poliartritisa

DDiipplloommsskkii rraadd:: AAnnaa LLuukkiićć,, PPTTFF OOssiijjeekk,, KKaatteeddrraa zzaa mmooddeelliirraannjjee,, ooppttiimmiirraannjjee ii aauuttoommaattiizzaacciijjuu POLIARTRITIS

Poliartritis je kronična bolest koju karakterizira upala jednog ili više zglobova. Javlja

se prije šesnaeste godine života, traje najmanje 6 mjeseci. Bolest se javlja kao otok zgloba,

bol, te slabija pokretljivost zgloba. Može se javiti nakon infekcije, bakterijske ili virusne,

nakon stresa, a može biti i genetski uvjetovana. Uzroci artritisa leže u mnoštvu čimbenika,

među kojima su naslijeđe, starenje, tjelesno držanje, zanimanje, prehrana, alergije, povrede,

infekcije, tjelesna masa, upale i hormonalne promjene. Neophodno je da lokalna cirkulacija

krvi, kao i tonus mišića, budu u najboljem stanju, jer su oboje bitni za oporavak i održavanje

tj. nužne su razne vježbe koje rastežu mišiće zglobova i pospješuju cirkulaciju [1].

Liječenje je vrlo složeno i zahtjeva međusobnu suradnju više liječničkih specijalnosti.

Zasniva se na primjeni lijekova koji djeluju na smirenje upale zglobova i drugih organa, te

fizikalnoj terapiji koja treba spriječiti deformaciju zglobova. Dokle god su prisutni simptomi

liječenje je nužno jer je trajanje bolesti nepredvidivo. Bolest može trajati godinama ili se

može spontano smiriti. Bitno je i bavljenje sportom naravno u granicama mogućnosti oboljele

djece [2]. Za upalu zglobova i bolove koriste se lijekovi, a za deformacije i oštećenje funkcije

zglobova veoma učinkovite su medicinske metode rehabilitacije (vježbe, fizikalna terapija),

pomagala (ortoze i proteze) i kirurški zahvati.

Liječenje uključuje pravilnu prehranu, potrebno je unositi dovoljnu količinu

ugljikohidrata, izbjegavati masti, a bjelančevine uzimati u količini od jednog grama po

kilogramu tjelesne mase dnevno. Veliku ulogu imaju minerali, kalcij, magnezij, mangan, cink,

selen, a od vitamina važni su vitamin D, E, A i vitamini B skupine. Djeca oboljela od

poliartritisa ne mogu se izliječiti pridržavanjem unosa preporučenih vrijednosti nutritijenata

važnih za razvoj kostiju, ali pravilnom prehranom mogu znatno utjecati na razvoj artritisa i

spriječiti daljnje negativne posljedice. Poznavanje rizičnih čimbenika, promjena prehrane,

prikladna tjelesna aktivnost, sve su to načini na koje se može poboljšati zdravstveno stanje.

26

ČIMBENICI RIZIKA 1. Nepromjenjivi čimbenici rizika

�� SSppooll �� DDoobb �� NNaasslliijjeeđđee

22.. PPrroommjjeennjjiivvii ččiimmbbeenniiccii rriizziikkaa �� PPrreehhrraannaa �� BBaakktteerriijjsskkaa iinnffeekkcciijjaa �� DDeebblljjiinnaa �� SSttrreess LIJEČENJE POLIARTRITISA �� LLiijjeekkoovvii �� FFiizziikkaallnnaa tteerraappiijjaa �� PPrreehhrraannaa -- bbooggaattaa vviittaammiinniimmaa AA,, CC,, DD ii EE ttee mmiinneerraalliimmaa kkaaoo ššttoo ssuu žžeelljjeezzoo,,cciinnkk,, bbaakkaarr ii

sseelleenn OOssnnoovvnnii cciilljjeevvii lliijjeeččeennjjaa ssuu:: �� ZZaauussttaavviittii uuppaalluu zzgglloobboovvaa ii ssmmaannjjiittii bbooll �� SSpprriijjeeččiittii nnaassttaannaakk ddeeffoorrmmaacciijjaa ii iinnvvaalliiddnnoossttii �� OOmmoogguuććiittii ššttoo kkvvaalliitteettnniijjii žžiivvoott ZADATAK ISTRAŽIVANJA �� PPrriimmjjeennoomm lliinneeaarrnnoogg pprrooggrraammiirraannjjaa ssaassttaavviittii ooppttiimmaallnnii ttjjeeddnnii jjeelloovvnniikk zzaa ddjjeeccuu oobboolljjeelluu oodd

ppoolliiaarrttrriittiissaa �� SSaassttaavv oobbrrookkaa ooppttiimmiirraattii uuzz zzaaddaannaa ooggrraanniiččeennjjaa:: -- mmiinniimmaallnnaa cciijjeennaa oobbrrookkaa

-- zzaaddoovvoolljjeennee eenneerrggeettsskkee ii nnuuttrriittiivvnnee ppoottrreebbee oorrggaanniizzmmaa pprreemmaa pprreeppoorruuččeenniimm vvrriijjeeddnnoossttiimmaa

�� ooppttiimmiirraannjjee jjeeddnnee ffuunnkkcciijjee cciilljjaa uuzz ooddggoovvaarraajjuuććaa ooggrraanniiččeennjjaa kkoojjaa lliimmiittiirraajjuu vveelliiččiinnee vvaarriijjaabbllii

IZRADA JELOVNIKA �� pprrooggrraamm LLIINNDDOO �� uunnooššeennjjee mmooddeellaa ffuunnkkcciijjee cciilljjaa ii mmooddeellaa ooggrraanniiččeennjjaa uu pprrooggrraamm LLIINNDDOO zzaa ppoojjeeddiinnee

nnuuttrriijjeennttee �� uunnooss kkoolliiččiinnee nnaammiirrnniiccaa pprreemmaa nnoorrmmaattiivviimmaa oodd kkoojjiihh jjee ssaassttaavvlljjeenn oobbrrookk

27

REZULTATI Tablica 7. Jelovnik za ponedjeljak

Obrok DORUČAK RUČAK MEĐUOBROK VEČERA

Jela od kojih je obrok sastavljen

Cornflakes (40 g) Mlijeko 2,8% MM (300 ml)

Juha od povrća (250 ml) Odrezak kosani (150 g) Pire krumpir (100 g) Svježi krastavci (80 g)

Kompot od ananasa (250 g)

Gris na mlijeku Mlijeko 2,8 % MM (300 ml)

Cijena (kn) 2,89 7,56 2,40 2,60

Ukupna cijena (kn)

15,45

Tablica 8. Ukupni dnevni unos energije i hranjivih tvari za ponedjeljak

HRANJIVE TVARI UKUPNI IZNOS Energija (kcal) 2230,38

(g) 110,40 Bjelančevine

(%E) 19,80 (g) 67,40

Masti (%E) 27,20

(g) 294,97 Ugljikohidrati

(%E) 52,90 Kalij (mg) 3652,59 Kalcij (mg) 929,40 Magnezij (mg) 178,76 Željezo (mg) 8,43 Vitamin B1 (mg) 0,82 Vitamin B2 (mg) 0,79 Vitamin B6 (mg) 1,07 Vitamin C (mg) 86,36 Prehrambena vlakna (g) 22,88

*(%E- postotak od energije)

28

0

20

40

60

80

100

120

BJELA

NČEV

INE

MAST

I

UGLJ

IKO

HIDRATI

KALIJ

KALCI

J M

AGNEZ

IJ

ŽELJ

EZO

VITAM

IN B

1 VIT

AMIN

B2

VITAM

IN B

6 VIT

AMIN

C

VLAKN

A

Udio

pre

poručen

ih v

rije

dnost

i (%

)

doručak ručak međuobrok večera ukupno

Slika 4. Udio hranjivih tvari u dnevnom obroku (ponedjeljak) s obzirom na preporučene vrijednosti

29

Tablica 9. Jelovnik za utorak



Kruh kukuruzni (100 g) Salama parizer (50 g) Sir listići (30 g) Čaj (250 ml)

Kruh crni (100 g) Krumpir pire (150 g) Punjene paprike (150 g)

Kompot od marelice (250 ml)

Kakao (mlijeko 2,8 % MM) 300 ml Pecivo (80 g) Pečena jaja (100 g) Rajčica (100 g)

Cijena (kn) 5,30 4,73 2,40 5,50 Ukupna cijena

(kn) 17,93

Tablica 10. Ukupni dnevni unos energije i hranjivih tvari za utorak



(%E) 18,60 (g) 78,77

Masti (%E) 30,24




30

0

20

40

60

80

100

BJEL

ANČ

EVIN

E

MAS

TI

UGLJ

IKO

HIDR

ATI

KALI

J

KALC

IJ

MAG

NEZI

J ŽE

LJEZ

O

VITA

MIN

B1

VITA

MIN

B2

VITA

MIN

B6

VITA

MIN

C

VLAK

NA

Udio

pre

poručen

ih v

rije

dnost

i (%

)doručak ručak međuobrok večera ukupno

Slika 5. Udio hranjivih tvari u dnevnom obroku (utorak) s obzirom na preporučene vrijednosti

31




Croisant (250 g) Voćni jogurt (200 g)

Grah (250 g) Kobasica pečena (150 g) Kruh bijeli (100 g) Svježa paprika (80 g)

Naranča (250g)

Rizi bizi s mesom (150 g) Zelena salata (50 g)

Cijena (kn) 6,00 10,49 2,40 1,69

Ukupna cijena (kn)

20,58

Tablica 12. Ukupni dnevni unos energije i hranjivih tvari za srijedu




(%E) 14,17 (g) 92,46

Masti (%E) 37,15



32

0

20

40

60

80

100

120

BJELA

NČEV

INE

MAST

I

UGLJ

IKO

HIDRATI

KALIJ

KALCIJ

M

AGNEZI

J ŽE

LJEZO

VIT

AMIN

B1

VITAM

IN B

2 VIT

AMIN

B6

VITAM

IN C

VLA

KNA

Udio

pre

poručen

ih v

rije

dnost

i (%

)


Slika 6. Udio hranjivih tvari u dnevnom obroku (srijeda) s obzirom na preporučene vrijednosti

33

Tablica 13. Jelovnik za četvrtak Obrok DORUČAK RUČAK MEĐUOBROK VEČERA

Jela od kojih je obrok

sastavljen

Hrenovke (pileće) (100g) Kruh (80g) Kakao (250 ml ) (mlijeko 2,8 % MM) Senf (10 g)

Juha od rajčice (250 ml) Špagete bolognese (250 ml) Kiseli krastavci (80 g)

Voćni jogurt (200 g) Keksi petit (20g)

Dvopek (40g) Med (20 g) Čaj (250 ml)


(kn) 24,08

Tablica 14. Ukupni dnevni unos energije i hranjivih tvari za četvrtak



(%E) 19,54 (g) 80,55

Masti (%E) 29,35




34

0

20

40

60

80

100

120

BJEL

ANČ

EVIN

E

MAS

TI

UGLJ

IKO

HIDR

ATI

KALI

J

KALC

IJ

MAG

NEZI

J ŽE

LJEZ

O

VITA

MIN

B1

VITA

MIN

B2

VITA

MIN

B6

VITA

MIN

C

VLAK

NA

Udio

pre

poručen

ih v

rije

dnost

i (%


Slika 7. Udio hranjivih tvari u dnevnom obroku (četvrtak) s obzirom na preporučene vrijednosti

35

Tablica 15. Jelovnik za petak Obrok DORUČAK RUČAK MEĐUOBROK VEČERA


sastavljen

Griz na mlijeku (2,8% MM) 300 ml mlijeka Sok od naranče (250 ml)

Juha od graška (250 ml) Restani krumpir (150 g) Oslić pohani (150 g) Zelena salata (70 g)

Biskvit s višnjama (150 g)

Voćni jogurt (200 g) Mesni narezak (50 g) Kruh crni (80 g)


(kn) 26,44

Tablica 16. Ukupni dnevni unos energije i hranjivih tvari za petak



(%E) 18,92 (g) 69,23

Masti (%E) 28,75




36

0

20

40

60

80

100

120

140

160

BJELA

NČEV

INE

MAS

TI

UGLJ

IKO

HIDRAT

I

KALIJ

KALC

IJ

MAG

NEZIJ

ŽELJ

EZO

VIT

AMIN

B1

VITA

MIN

B2

VITA

MIN

B6

VITA

MIN

C

VLAKN

A

Udio

pre

poručen

ih v

rije

dnost

i (%

)


Slika 8. Udio hranjivih tvari u dnevnom obroku (petak) s obzirom na preporučene vrijednosti

37

Tablica 17. Jelovnik za subotu Obrok DORUČAK RUČAK MEĐUOBROK VEČERA


sastavljen

Pecivo (100 g) Sirni namaz (50 g) Sok od višnje (250 ml)

Juha krem (250 g) Špinat (250 g) Svinjska pohana šnicla (100g) Kruh crni (40 g)

Puding od čokolade (150 g) Cedevita od naranče (250 ml)

Tjestenina s sirom (150g) Mlijeko 2,8 % MM (250 ml)


(kn) 28,14

Tablica 18. Ukupni dnevni unos energije i hranjivih tvari za subotu



(%E) 18,97 (g) 79,38

Masti (%E) 31,72 (g) 277,16

Ugljikohidrati (%E) 49,22

Kalij (mg) 2679,43 Kalcij (mg) 939,00 Magnezij (mg) 177,21 Željezo (mg) 9,27 Vitamin B1 (mg) 1,62 Vitamin B2 (mg) 2,08 Vitamin B6 (mg) 1,66 Vitamin C (mg) 72,21 Prehrambena vlakna (g) 15,25


38

0

20

40

60

80

100

120

140

160

BJEL

ANČ

EVIN

E

MAS

TI

UGLJ

IKO

HIDR

ATI

KALI

J

KALC

IJ

MAG

NEZI

J ŽE

LJEZ

O

VITA

MIN

B1

VITA

MIN

B2

VITA

MIN

B6

VITA

MIN

C

VLAK

NA

Udio

pre

poručen

ih v

rije

dnost

i (%


Slika 9. Udio hranjivih tvari u dnevnom obroku (subota) s obzirom na preporučene vrijednosti

39

Tablica 19. Jelovnik za nedjelju Obrok DORUČAK RUČAK MEĐUOBROK VEČERA


sastavljen

Bijela kava (250 ml) Buhtla s čokoladom (100 g)

Ragu juha (250 ml) Riža (150 g) Govedina u umaku (150 g) Kupus salata (70 g)

Cedevita (250 ml) Palačinke s sirom (100 g)

Kruh crni (80 g) Krastavci svježi (150 g) Sardine (115g)


(kn) 37,09

Tablica 20. Ukupni dnevni unos energije i hranjivih tvari za nedjelju

HRANJIVE TVARI UKUPNI IZNOS

Energija (kcal) 2666,55 (g) 140,39

Bjelančevine (%E) 21,06 (g) 82,23

Masti (%E) 27,75




40

0

20

40

60

80

100

120

140

160

BJELA

NČEV

INE

MAST

I

UGLJ

IKO

HIDRATI

KALIJ

KALCIJ

M

AGNEZI

J ŽE

LJEZO

VIT

AMIN

B1

VITAM

IN B

2 VIT

AMIN

B6

VITAM

IN C

VLA

KNA

Udio

pre

poručen

ih v

rije

dnost

i (%

)


Slika 10. Udio hranjivih tvari u dnevnom obroku (nedjelja) s obzirom na preporučene vrijednosti

Tablica 21. Prosječan unos hranjivih tvari na bazi tjednog jelovnika

HRANJIVE TVARI Prosjek

Energija (kcal) 2338,67

Bjelančevine (g) 109,87 Masti (g) 78,57 Ugljikohidrati (g) 297,38 Kalij (mg) 3161,13 Kalcij (mg) 1086,53 Magnezij (mg) 187,12 Željezo (mg) 10,23 Vitamin B1 (mg) 1,26 Vitamin B2 (mg) 1,47 Vitamin B6 (mg) 1,31 Vitamin C (mg) 75,12 Prehrambena vlakna (g) 20,44

0 20 40 60 80 100 120

ENERGIJA

BJELANČEVINE

MASTI

UGLJIKOHIDRATI

KALIJ

KALCIJ

MAGNEZIJ

ŽELJEZO

VITAMIN B1

VITAMIN B2

VITAMIN B6

VITAMIN C

VLAKNA

udio preporučenih vrijednosti (%)

Slika 11. Prosječan udio energije i hranjivih tvari u odnosu na preporučene vrijednosti

42

U tablicama 7, 9, 11, 13, 15 ,17 i 19 dani su primjeri optimiranih jelovnika za adolescente

oboljele od poliartritisa. Ukupni dnevni energetski unos kreće se u rasponu od 2167 (Tablica 16) do

2666 kcal (Tablica 20) odnosno u prosjeku kroz sedam dana 2339 kcal (Tablica 21) što zadovoljava

preporuke za djecu koja se ne kreću dovoljno, tj. za djecu koja više miruju i zbog bolesti nisu u

mogućnosti baviti se aktivnostima kao zdrava djeca [26].

U Tablici 21 je prikazan prosječan unos hranjivih tvari i energije kroz tjedan dana.

Prosječan udio energije iz ugljikohidrata i masti u prosjeku ne prelazi preporučene

vrijednosti. Nakon optimiranja prosječan udio energije iz bjelančevina kroz tjedan dana iznosi 18,72

% , iz ugljikohidrata 50,86 %, iz ukupnih masti 30,31 %. Budući da je dokazano da prekomjeran

unos masti i ugljikohidrata utječe na povećanje tjelesne mase potrebno je pridržavati se

preporučenih vrijednosti, kako dijete ne bi povećanom masom opteretilo kosti i koljena. U većini

zemalja razvijenog svijeta, nije problem nedovoljan, već prekomjeran unos masti pa se treba težiti

prehrani koja ne prelazi preporučene vrijednosti [12]. Povišeni unos bjelančevina nepovoljno djeluje

na poliartritis stoga se treba težiti ka smanjenju unosa bjelančevina odnosno paziti da ne prelaze

preporučene vrijednosti jer su bjelančevine ujedno i potrebne za pravilan razvoj budući da se radi o

adolescentskoj dobi [27].

Prehrambena vlakna u prosijeku su najviše unesena doručkom i ručkom. Prosječan unos kroz

cijeli tjedan bio je 20,44 g (Tablica 21) što iznosi oko 54 % (Slika 11) preporučene vrijednosti.

Relativno nizak postotak zadovoljenja preporuka može se objasniti relativno visokim potrebama

adolescenata (38 g/dan) [19]. S toga svakako treba težiti većem unosu voća i povrća, te žitarica i to

osobito cjelovitih žitarica.

Od minerala treba spomenuti kalcij čiji je unos osobito važan za pravilan rast i razvoj djece

ali i adolescenata. Unos se kretao od 929,40 mg (Tablica 8) do 1332,78 mg (Tablica 20). U prosjeku

je uneseno oko 1086,53 mg (Tablica 21) što u iznosi 83,57 % (Slika 11) preporučene vrijednosti.

Podjednako je zastupljen u svim dnevnim obrocima, ali se ipak vidi malo veći unos doručkom.

Razlog tomu je što se namirnice bogate kalcijem (mlijeko, mliječni proizvodi) uglavnom

konzumiraju za doručak. Prosječan dnevni unos kalija ne prelazi preporučene vrijednosti i iznosi u

prosjeku 3161,13 mg (Tablica 21), najniži unos zabilježen je u jelovniku za subotu i iznosi 2679,4

mg (Tablica 18) a najviši unos je zabilježen u jelovniku za nedjelju i iznosi 4098,4 mg (Tablica 20).

U prosjeku je zadovoljeno oko 70,25 % preporučene vrijednosti. Unos magnezija kretao se u iznosu

od 152,15 mg (Tablica 16) do 223,86 mg (Tablica 20), što u prosjeku kroz sedam dana iznosi oko

187,12 mg odnosno 45,64 % preporučene vrijednosti. Dnevni unos željeza kretao se od 8,43 mg

(Tablica 8) do 14,28 mg (Tablica 20). U prosjeku kroz sedam dana uneseno je preko 90 % (Slika

11) preporučene vrijednosti.

43

U prehrani je potrebno voditi računa o uravnoteženom unosu minerala u organizam, kako bi

se spriječile neželjene posljedice jer kako deficit tako i prekomjeran unos može izazvati različita

oboljenja pogotovo kod adolescenata u razvoju. Posljedice nedovoljnog unosa minerala mogu

dovesti do pojave određenih bolesti, kao npr. anemije (nedostatak željeza), osteoporoze i slabosti

kostiju (nedostatak kalcija i fosfora), usporavanja rasta i razvoja djece, kao i smanjenja imuniteta.

Od vitamina B kompleksa prosječan dnevni unos vitamina B1 je nešto viši od preporučenog

što ima pozitivan utjecaj na razvoj jer može spriječiti bolne upale kostiju do 25 % [28]. Unos

vitamina B1 kroz sedam dana iznosio je oko 1,26 mg što ukupno iznosi oko 105,19 % (Slika 11) od

preporučenih vrijednosti. Dnevni unos vitamina B2 kretao se od 0,63 mg (Tablica 12) do 2,09 mg

(Tablica 16), u prosjeku od 1,47 mg što iznosi preko 110 % od preporučenih vrijednosti. Dnevni

unos vitamina B6 kretao se od 0,59 mg (Tablica 14) do 2,06 mg (Tablica 16), u prosjeku od 1,31

mg što znači da su preporuke u potpunosti zadovoljene (Slika 11).

Vitamin C svojim unosom zadovoljava preporuku (75 mg/dan) [19]. Veće vrijednosti od

preporučenih unesene su jelovnikom za ponedjeljak, srijedu i nedjelju, ali u količinama koje ne

štete organizmu, već djeluju pozitivno.

Kod djece je preporučljivo težiti uravnoteženoj i raznolikoj prehrani, u kojoj će biti

zastupljeno što više voća kako bi se osigurao dovoljan unos vitamina, koji su prijeko potrebni djeci

za razvoj i za jačanje imuniteta. Danas djeca sve više zamjenjuju voće brzom hranom ili slatkišima i

time smanjuju unos potrebnih vitamina.

Sve hranjive tvari koje su unesene u većoj količini od preporučene vrijednosti ne

predstavljaju opasnost jer nisu prešle maksimalno ograničenje unosa .

Ukupne cijene dnevnih obroka iznose od 15 (Tablica 7) do 28 kn (Tablica 17) osim

jelovnika za nedjelju koji iznosi 37 kn (Tablica 19). Cijene za ručak su nešto više u odnosu na

doručak, međuobrok i večeru stoga što je ručak obilniji obrok i sastoji se od većeg broja namirnica.

Razlika u preporučenim vrijednostima za unos hranjivih tvari u prehrani dječaka i

djevojčica s poliartritisom je neznatna ali ipak postoji. Djevojčicama je potrebna manja količina

bjelančevina, magnezija ali zato veća količina željeza. Također je razlika u preporukama unosa

ukupne energije. Razlika u potrebi energije ovisi i o tjelesnoj aktivnosti djeteta [14]. Što je dijete

manje pokretno potreban mu je manji unos energije kako ne bi došlo do povećanja tjelesne mase.

Nepravilna i nedostatna prehrana može značajno utjecati na razvoj djece i adolescenata, te

privremeno ili čak trajno ugroziti njihovo zdravstveno stanje. Poznato je da i uz zadovoljavajuću

opskrbu energijom, čak i manji deficit hranjivih tvari, osobito ako potraje dulje vrijeme, mogu

negativno utjecati na zdravstveno i funkcionalno stanje organizma. To se u prvom redu odnosi na

44

rast i razvoj djece, tjelesnu sposobnost, funkcioniranje imunološkog sustava, kao i na mentalne

funkcije. S druge strane, prekomjerno uzimanje hrane i nepravilan omjer prehrambenih tvari mogu

dovesti do niza metaboličkih poremećaja i pretilosti, te povećati rizik za razvoj nekih kroničnih

degenerativnih bolesti [14].

Prednost linearnog programiranja u odnosu na sastavljanje obroka bez primjene računala je

jednostavnost i brzina. Nedostatak njegove primjene u sastavljanju obroka je neprepoznavanje

organoleptičkih svojstava namirnica te se kao rješenje povremeno nude u stvarnosti neprihvatljivi

obroci. U tom slučaju, potrebna je ljudska intervencija koja će usmjeriti program kako bi dao

prihvatljiva rješenja.

• Linearnim programiranjem sastavljen je tjedni jelovnik koji obuhvaća doručak, ručak,

međuobrok i večeru za adolescente oboljele od poliartritisa

• Dnevnim obrocima kroz sedam dana je u prosjeku uneseno 2338 kcal energije

• Od ukupno unesene energije, udio energije dobiven iz ugljikohidrata kroz tjedan dana iznosi

50,86 %, udio iz bjelančevina iznosi 18,72 %, te iz ukupnih masti 30,31 %. Navedene

vrijednosti na bazi tjednog jelovnika zadovoljavaju RDA preporuke

• Gotovo sve hranjive tvari su svojim unosom zadovoljile preporučene vrijednosti i unesene su u

rasponu od 80 % do 110 % osim prehrambenih vlakana koje su uneseni u nešto manjim

količinama u iznosu od 55 % te magnezija koji iznosi oko 45 % u odnosu na RDA preporuke

• Neželjene posljedice mogu izazvati samo prekomjerne količine unosa masti i proteina, a ostale

hranjive tvari su poželjne u većim količinama uz uvjet da zadovoljavaju preporučen unos

energije

• Ova metoda i dobiveni rezultati pružaju osnovu za daljnje ispitivanje, odnosno daju mogućnost

za nova optimiranja obroka vezana za mnoge druge bolesti, ovisno o spolu, dobi i nizu drugih

čimbenika

45

Primjer 4:

Zadatak istraživanja je primjenom linearnog programiranja sastaviti tjedni jelovnik od

izabranih namirnica za adolescenta od 17 godina visine 176 cm i teškog 80 kg oboljelog od

dijabetesa. Obroke treba optimirati tako da im cijena bude minimalna, a da su zadovoljene sve

energetske i nutritivne potrebe oboljelog prema zadanim ograničenjima.

DDiipplloommsskkii rraadd:: LLuukkaa NNooll,, PPTTFF OOssiijjeekk,, KKaatteeddrraa zzaa mmooddeelliirraannjjee,, ooppttiimmiirraannjjee ii aauuttoommaattiizzaacciijjuu

Za izradu modela prvo je potrebno izračunati potrebu organizma za energijom. Da bi ju

dobili moramo izračunati BM, energiju bazalnog metabolizma. Ona predstavlja energiju potrebnu

za obavljanje osnovnih funkcija organizma.

Za mušku osobu ona iznosi:

BM = 66.4+(13.7×tjelesna masa)+(6×visina)-(6.8×dob)

= 66.4+(13.7×80)+(6×176)-(6.8×17)

= 2096 kcal

Toj količini energije još treba dodati i energiju potrebnu za razne oblike rada. Za sjedeći rad ona

iznosi: -sjedeći rad = masa × 6 kcal = 80×6 = 480 kcal

Dakle ukupne potrebe organizma za energijom iznose 2576 kcal. Ova količina energije se

odnosi na zdravu osobu. Budući da se ovdje radi o osobi kojoj BMI (body mass index) iznosi 25.8,

pa se ubraja u skupinu ljudi sa prekomjernom tjelesnom težinom. Kako kod dijabetičara

prekomjerna težina može uzrokovati razne komplikacije bolesti treba se primijeniti redukcijska

dijeta. Za osobu ove visine idealna težina bi iznosila 70 kg. Dakle dnevni unos energije bi trebao

biti oko 1900 kcal.

Nutritivni sastav hrane i pića preuzet je iz baze podataka USDA iz 2008. godine. Za izradu

jelovnika je korištena freeware verzija programa LINDO koji služi za rješavanje linearnih problema

s preko 50 ograničenja i 100 varijabli. Ograničenja su prikazana u tablici.

Nutrijenti Ograničenja prema preporukama Bjelančevine 10% od ukupnih dnevnih kalorija Ukupne masti 30 - 35 % od ukupnih dnevnih kalorija Zasićene masti 15 % od ukupnih dnevnih kalorija Ugljikohidrati 50 - 55% od ukupnih dnevnih kalorija Kolesterol 300 mg/dan Prehrambena vlakna 30 g/dan Kalij 3500 mg/dan Kalcij 1000 mg/dan Vitamin C 90 mg/dan

Tablica 3. Nutrijenti i ograničenja korištena u modelu

46

REZULTATI

Doručak Međuobrok Ručak Međuobrok Večera Vrhnje Crni kruh

Pecivo Margarin Jabuka

Pastrva Blitva Crni kruh Jabuka

Pecivo Sir edamer Sok naranča

Piletina Krumpir Crni kruh Sir edamer Sok jabuka

0,63 kn 3,24 kn 4,91 kn 4,2 kn 4,98 kn

Ukupna cijena obroka: 17,96 kn

Tablica 4. Jelovnik za ponedjeljak

NUTRIJENTI UKUPNI

UNOS Energija 1780 kcal Ukupne masti 59,691 g Zasićene masti 22,257 g Kolesterol 141,517 mg Ugljikohidrati 241,699 g Vlakna 20,907 g Proteini 83,169 g Vitamin C 180,243 mg Kalij 3372 mg Kalcij 924,15 mg

Tablica 5. Dnevni unos energije i nutrijenata

47

Slika 2. Unos nutrijenata po obrocima za ponedjeljak

48

Doručak Međuobrok Ručak Međuobrok Večera Crni kruh Mliječni namaz

Crni kruh Pašteta Kruška

Svinjetina Krumpir Pecivo Naranča

Crni kruh Mliječni namaz

Pečena jaja Grah Crni kruh Mlijeko Banana

1,88 kn 4,1 kn 6,51 kn 3,8 kn 5,93 kn


Tablica 6: Jelovnik za utorak

NUTRIJENTI UKUPNI

UNOS Energija 1863 kcal Ukupne masti 65,195 g Zasićene masti 24,349 g Kolesterol 333 mg Ugljikohidrati 265,807 g Vlakna 38 g Proteini 72,686 g Vitamin C 121,766 mg Kalij 3703,9 mg Kalcij 1104,3 mg

Tablica 7: Dnevni unos energije i nutrijenata

49

Slika 3. Unos nutrijenata po obrocima za utorak

50

Doručak Međuobrok Ručak Međuobrok Večera Vrhnje Crni kruh

Pecivo Margarin Jabuka

Pastrva Blitva Crni kruh Jabuka

Pecivo Sir edamer Sok naranča

Piletina Krumpir Crni kruh Sir edamer Sok jabuka

2,14 kn 5,43 kn 5,82 kn 2,42 kn 7,7 kn



NUTRIJENTI UKUPNI

UNOS Energija 1487 kcal Ukupne masti 42,989 g Zasićene masti 12,183 g Kolesterol 244,5 mg Ugljikohidrati 232,264 g Vlakna 30 g Proteini 60,426 g Vitamin C 154,599 mg Kalij 3461,3 mg Kalcij 890,49 mg


51

Slika 4. Unos energenata po obrocima za srijedu

52

Doručak Međuobrok Ručak Međuobrok Večera Pecivo Jogurt

Pecivo Parizer Jabuka

Govedina Mrkva Salata Crni kruh Kruška

Pecivo Parizer Instant kava

Svinjetina Mrkva Pecivo Jogurt Jabuka

4,94 kn 6,46 kn 10,34 kn 6,69 kn 10,61 kn


Tablica 10. Jelovnik za četvrtak

NUTRIJENTI UKUPNI

UNOS Energija 2053 kcal Ukupne masti 67,239 g Zasićene masti 24,848 g Kolesterol 212,5 mg Ugljikohidrati 265 g Vlakna 25 g Proteini 103,429 g Vitamin C 45,598 mg Kalij 3109 mg Kalcij 1145,2 mg


53

Slika 5. Unos energenata po obrocima za četvrtak

54

Doručak Međuobrok Ručak Međuobrok Večera Voćni jogurt Pahuljice

Pecivo Margarin Trešnje

Puretina Špinat Crni kruh Jagode

Pecivo Pašteta Sok od jabuke

Govedina Cvjetača Crni kruh Mlijeko Naranča

5,7 kn 5,64 kn 9,48 kn 5,25 kn 9,81 kn


Tablica 12. Jelovnik za petak

NUTRIJENTI UKUPNI

UNOS Energija 1859 kcal Ukupne masti 50,838 g Zasićene masti 16,582 g Kolesterol 232 mg Ugljikohidrati 265,607 g Vlakna 23,372 g Proteini 98,517 g Vitamin C 279,613 mg Kalij 3703,3 mg Kalcij 1133,29 mg


55

Slika 6. Unos nutrijenata po obrocima za petak

56

Doručak Međuobrok Ručak Međuobrok Večera Pecivo Sir edamer

Pecivo Parizer Naranča

Piletina Grah Pecivo Banana

Crni kruh Pašteta Sok od jabuke

Pečena jaja Špinat Crni kruh Mlijeko Trešnje

1,95 kn 6,17 kn 4,83 kn 4,43 kn 9,54 kn



NUTRIJENTI UKUPNI

UNOS Energija 1845 kcal Ukupne masti 55,387 g Zasićene masti 19,533 g Kolesterol 352 mg Ugljikohidrati 258,676 g Vlakna 29,411 g Proteini 89,898 g Vitamin C 170,262 mg Kalij 3551,9 mg Kalcij 1058,9 mg


57

Slika 7. Unos nutrijenata po obrocima za subotu

58

Doručak Međuobrok Ručak Međuobrok Večera Crni kruh Pašteta

Crni kruh Voćni jogurt Banana

Hrenovke Grašak Pecivo Rajčica Trešnje

Crni kruh Voćni jogurt Sok od naranče

Puretina Grašak Pecivo Jogurt Sok od naranče

2,18 kn 6,65 kn 14,04 kn 7,84 kn 14,79 kn



NUTRIJENTI UKUPNI

UNOS Energija 2321 kcal Ukupne masti 43,549 g Zasićene masti 16,021 g Kolesterol 200,5 mg Ugljikohidrati 386,5 g Vlakna 31,848 g Proteini 112,097 g Vitamin C 350,688 mg Kalij 4994,9 mg Kalcij 1645,2 mg


59

Slika 8. Unos nutrijenata po obrocima za nedjelju

60

NUTRIJENTI PROSJEČNI

UNOS Energija 1886 kcal Ukupne masti 54,98 g Zasićene masti 19,39 g Kolesterol 245,15 mg Ugljikohidrati 273,65 g Vlakna 28,36 g Proteini 88,60 g Vitamin C 186,11 mg Kalij 3699,5 mg Kalcij 1128,79 mg

Tablica 17. Prosječni unos energije i nutrijenata tokom tjedna

Slika 9. Udio nutrijenata u tjednim obrocima s obzirom na ograničenja

sveu iliŠte josipa jurja strossmayera u osijeku...

Documents