sveuČiliŠte u rijeci - ffri.uniri.hr · - antička grčka umjetnost u hrvatskoj 5. umjetnost...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: POVIJEST UMJETNOSTI

dvopredmetni preddiplomski studij

Izvedbeni nastavni planovi

Zimski semestar akademske godine 2015./2016.

Rijeka, rujan 2015.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Osnove vizualnih umjetnosti Studij Povijest umjetnosti Semestar 1. Akademska godina: 2015/2016 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (p+v+s) 30+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja utorkom 10.15 – 12.00, dvorana 207

Seminari ponedjeljkom 18.15 - 20.00, dvorana 206 Nositelj kolegija prof. dr. sc. Nina Kudiš Suradnik Mateja Jerman, asistent Vrijeme za konzultacije prof. dr. sc. Nina Kudiš: utorkom 12.00-13.00, srijedom 13.00 -14.00

Mateja Jerman: ponedjeljkom od 17.15 do 18.00 Kabinet F - 462

F - 465 Telefon E-mail [email protected]

[email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Pregled razdoblja, stilova i najvažnijih fenomena te aktera u povijesti umjetnosti. Različite definicije pojma i djelokruga discipline, različite metode pristupa umjetničkom djelu, temeljni pojmovi u povijesti umjetnosti: povijest umjetnosti kao intelektualno umijeće; umjetnost kao povijesni zapis; kako slika prikazuje; vizualni znak; odnos slike i riječi; zašto umjetnost ima povijest, odnosno što je stil u povijesti umjetnosti; umjetnost i društvo; vrijednost i ukus; kontekst, značenje i interpretacija; materijali i tehnike.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Pregledno poznavanje razdoblja, stilova i najvažnijih fenomena te aktera u povijesti umjetnosti. Poznavanje definicije i djelokruga discipline, njezine metodologije, odnosno metoda pristupa djelu i temeljnih pojmova. Poznavanje najznačajnijih teorija prikazivanja i stila, kao i vrstama te načinima interpretacije umjetničkog djela.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 0

Aktivnost u nastavi 0,25 5

Seminarski rad 0,25 5

Kontinuirana provjera znanja (kolokvij) 1 40

Usmeni ispit 0,5 20

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

ocjena bodovi

Aktivnost u nastavi 1

2

3

4

5

0

1

2

3

5

Seminarski rad 1

2

3

4

5

0

1

2

3

5

Kontinuirana provjera znanja (kolokvij) 1

2

3

4

5

0

34

36

38

40

mailto:[email protected]


Usmeni ispit 1

2

3

4

5

0

5

10

15

20

ZAVRŠNI ISPIT 1

2

3

4

5

0

7,5

15

22,5

30

Opća napomena

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo

pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju

kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u vidu jednog kolokvija, jednog seminarskog rada i

nekoliko pisanih analiza umjetničkih djela. Svi pisani radovi moraju biti na standardnom hrvatskom jeziku, bez gramatičkih i pravopisnih grešaka te jezično-stilski dorađeni. Pridržavanje rokova dogovorenih na početku semestra, a vezanih uz datume izlaganja i pisanja kolokvija je neophodno zbog ograničenog broja nastavnih termina, odnosno tjedana nastave koji su na raspolaganju.

Pristup popravku međuispita Ukoliko nisu postigli pozitivnu ocjenu na kolokviju, studenti mogu pristupiti popravku koji se održava 15 dana nakon prvog kolokvija/međuispita, izvan termina nastave. Ukoliko ni tada ne postignu pozitivnu ocjenu, neće moći pristupiti završnom ispitu te kolegij moraju upisati ponovno iduće akademske godine.

Završni ispit

Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su uspješno položili kolokvij, održali seminarski rad i za njega dobili pozitivnu ocjenu, te pristupili pisanju barem jedne analize umjetničkog djela. Završni ispit je pismeni i usmeni. Pismeni ispit se sastoji se od petnaest pitanja: za prolaznu ocjenu student mora postići barem 51% bodova.

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A

70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B

60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C

50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D

40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E

30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX

0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

1. Ernst H. Gombrich, Art and Illusion, Princeton University Press, Princeton i Oxford, 2000.

2. Heinrich Wölfflin, Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Kontura, Zagreb,1998.,

odabrana poglavlja

3. Edward Lucie-Smith, Dictionary of Art Terms, Thames & Hudson Ltd, London, 1984.

4. Davies, Denny, Hofrichter, Jansonova povijest umjetnosti VII, 2013

5. Pp prezentacije s nastave i reader

Izborna literatura:

1. M. Acton, Learning to Look at Paintings, 1997.

2. M. Acton, Learning to Look at Modern Art, 2004.

3. S. Woodford, Learning to Look at Paintings, 1983

4. Critical Terms for Art History, Second Edition, 2003.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno, a prema člancima 31. i 32. PRAVILNIKA O STUDIRANJU NA PREDDIPLOMSKIM I DIPLOMSKIM

STUDIJIMA FILOZOFSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI Članak 31. Ostvarivanje prava izlaska na ispit predmetni nastavnik potvrđuje svojim potpisom. Predmetni nastavnik može uskratiti potpis studentu: - u slučaju kada je student izostao više od 30% ukupne nastave iz predmeta, - u slučaju kada student tijekom nastave ne prikupi minimalni iznos ocjenskih bodova (od 0 do 29,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno od 0 do 39,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom diplomskom studiju). Članak 32. Student može pristupiti ispitu u redovitom ispitnom roku samo iz predmeta za koji je stekao potreban postotak uspješnosti tijekom nastave utvrđen općim aktom Sveučilišta (40% ocjene ili više na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 50% ocjene ili više na sveučilišnom diplomskom studiju). Student koji je tijekom nastave ostvario od 30 do 39,9% ocjene na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 40 do 49,9% ocjene na sveučilišnom diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan). Ovaj student može izaći na popravni ispit u redovitom i izvanrednom ispitnom roku na koji može pristupiti samo jedanput i pritom može ostvariti najviše 10% ocjene. Student koji je tijekom nastave ostvario od 0 do 29,9% ocjene na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 0 do 39,9% ocjene na sveučilišnom diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan) i ne može steći ECTS-bodove. Ovaj student obvezan je u sljedećoj akademskoj godini ponovno upisati taj predmet.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Na nastavi, putem konzultacija, elektronskom poštom

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Na nastavi, putem konzultacija, elektronskom poštom

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Redovito pohađanje nastave je obavezno, kao i izrada seminarskih radova te pristupanje kolokviju.

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Uvodno predavanje, što je sveučilišni studij, što su humanističke znanosti, što je povijest umjetnosti

2. Povijest umjetnosti kao povijesna znanost zadatci povijesti umjetnosti Umjetnost starog vijeka

3. Umjetnost od 5. do 14. stoljeća Umjetnost od 5. do 14. stoljeća

4. Umjetnost 15. i 16. stoljeća Umjetnost 15. i 16. stoljeća


6. Umjetnost 19. stoljeća Umjetnost 19. stoljeća


8. kolokvij Terminologija povijesti umjetnosti

9. Povijest discipline i najvažniji predstavnici Terminologija povijesti umjetnosti

10. Formalna analiza Terminologija povijesti umjetnosti

11. Žanrovi i teme Terminologija povijesti umjetnosti

12. Materijali, tehnike i procesi Terminologija povijesti umjetnosti

13. Forma, stil i funkcija Terminologija povijesti umjetnosti

14. Društveni i povijesni kontekst Terminologija povijesti umjetnosti

15. Naručitelji i društveni status umjetnika Terminologija povijesti umjetnosti

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Umjetnost starog vijeka

Studij Preddiplomski dvopredmetni studij povijesti umjetnosti

Semestar I.

Akademska godina: 2015/2016

Broj ECTS-a 5

Nastavno opterećenje (P+V+S) 30+0+45

Vrijeme i mjesto održavanja nastave nastava četvrtkom od 12:15 do 14 sati, dvorana 207; seminari od 14:15 do 17 sati dvorana 206

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Damir Tulić

Suradnik Palma Karković Takalić

Vrijeme za konzultacije Doc. dr. sc. Damir Tulić četvrtkom od 11:15 do 12 sati Palma Karković Takalić četvrtkom od 11:15 do 12 sati

Kabinet F-462 F-466

Telefon 051/265-744

E-mail [email protected]; [email protected] [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

1. umjetnost staroga vijeka;

-definicija staroga vijeka, kronološki okvir, kratki pregled umjetnosti staroga vijeka, problematike pristupa.

2. umjetnost prvih ljudskih skupina;

-kratki uvod u prapovijest.

-staro kameno doba; prve manifestacije umjetnosti, definicija i interpretacija

-srednje kameno doba- mezolitik/protoneolitik; prva veća naselja, protourbanizam

-mlađe kameno doba; kratak osvrt na promjene, razvoj, dataciju i problematika procesa neolitizacije u Europi s naglaskom na područje Hrvatske

-bakreno doba-eneolitik; obilježja, datacija, kulturne i umjetničke manifestacije „prijelaznog razdoblja“ u Europi i Hrvatskoj; prve tehnike obrade metala.

3. brončano doba-razvoj prvih civilizacija;

-kratki uvod u brončano doba, u povijest-protopovijest: definicija, kronologija, razvoj, problematika; definicija civilizacije.

Mezopotamija

-kratki povijesni uvod: prostor, kronologija, stanovništvo, religija, pismo; Sumer, Akad, Babilon, Asirija, Perzija.

Egipat

-kratki povijesni uvod: prostor - razvoj egipatske umjetnosti po razdobljima s posebnim naglaskom na razvoj i obilježja sepulkralne i sakralne arhitekture, formalna, stilska i ikonografska obilježja skulpture, reljefa i slikarstva; usporedba s Mezopotamijom.

Egejske civilizacije

-Minojska, Mikenska i Cikladska kultura - kratki povijesni uvod

-minojska: urbanizam, arhitektura palača, zidno slikarstvo

-mikenska: urbanizam, akropola- „donji grad“, sepulkralna arhitektura, predmeti u metalu;

-cikladska: sitna plastika.

Brončano doba u Europi i Hrvatskoj, kratki povijesni pregled, pregled najznačajnijih kulturnih grupa i njihovih umjetničkih ostvarenja; tehnike, datacija, najvažniji lokaliteti.

4. Umjetnost antičke Grčke

-definicija, kronologija, prostorno i povijesno određenje i značenje; podjela na: protogeometrijsko/geometrijsko, orijentalizirajuće, arhajsko, klasično i helenističko razdoblje;

-grčka umjetnost po razdobljima: urbanizam, arhitektura, skulptura, slikarstvo (vaze), umjetnički obrt; na primjeru atenskog polisa naglasak na klasično razdoblje grčke umjetnosti, posebice na arhitekturu i skulpturu;

- antička grčka umjetnost u Hrvatskoj

5. Umjetnost antičkoga Rima (grada i carstva)

-definicija, kronologija, prostorno i povijesno određenje i značenje; problematika nastanka, samog naziva i definiranja rimske umjetnosti u odnosu na utjecaje i prostorno širenje Rimskoga carstva;

-Etrurija, kratki pregled povijesti i umjetnosti, sepulkralna i sakralna arhitektura, formalna i ikonografska obilježja skulpture, slikarstvo; umjetnički obrt.

- razdoblje republike i razdoblje triumvirata; kratki pregled povijesnih zbivanja; umjetnost: urbanizam, arhitektura- javna, privatna, skulptura- portretna plastika, reljef- sepulkralni reljef (sarkofazi i sepulkralna portretistika), povijesni reljef, zidno slikarstvo (stilovi), mozaik, novac; umjetnički obrt.

- razdoblje carstva: vladavina Augusta, julijevsko-klaudijevski period, flavijevski period, period adoptivnih careva, period



vojničkih careva; umjetnost, promjene u umjetničkom vokabularu, ikonografiji u službi promidžbe carstva i carske osobe: urbanizam, arhitektura (imperijalni forum, slavoluk, mauzolej, opera publica-kazalište, amfiteatar, cirkus, vodoopskrba, terme), skulptura- carski portreti, reljef, zidno slikarstvo, novac; umjetnički obrt.

-rimske provincije, definicija i interpretacija „provincijalne umjetnosti“.

6. Rimska umjetnost u Hrvatskoj

-željezno doba na području Hrvatske prije Rima, Iliri, Histri, Liburni, Japodi; obilježja umjetnosti željeznodobnih grupa; najznačajniji lokaliteti, interpretacija, datacija.

-osvrt na događaje za vrijeme i nakon uspostave rimske vlasti; osnivanje prvih kolonija, osnivanje provincija;

-rimska umjetnost na području Dalmacije i na području sjeverne i sjeveroistočne Hrvatske; urban izam, arhitektura, skulptura, slikarstvo; umjetnički obrt.

-autohtoni element i neka obilježja autohtone umjetnosti u vrijeme rimske vladavine na primjeru kultne skulpture.


Usvajanje i razumijevanje osnovnih razdoblja u umjetnosti Staroga vijeka od prvih umjetničkih ostvarenja u prapovijesti do pada Zapadnoga rimskoga carstva. Unutar svakoga razdoblja usvajanje povijesnih činjenica koje na izravan način utječu na nastanak, razvoj i interpretaciju umjetničkih djela. Usvajanje „fonda“ najvažnijih umjetnina s naglaskom na grčku i rimsku epohu.



X X X


X


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

I kolokvij 1 25

II kolokvij 1 25


ZAVRŠNI ISPIT 2,5 30

UKUPNO 5 100


Opća napomena

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom

ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)


Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave

Pristup popravku međuispita

Završni ispit



Diplomski studij:















IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Frankfort, H., The Art and Architecture of the Ancient Orient, Yale/Pelican, New Haven, London 1996. (poglavlja 1-8 i 12.) Lange, K., Hirmer, M., Egipat, Prosveta, Beograd 1973. (Opisni dio, str. 45-175) Boardman J., Greek Art, Thames and Hudson, London 1985. Ramage, N. H., Ramage, A., Roman art, Romulus to Constantine, Pearson Prentice Hall, Upper Saddle River New Jersey 2009. Cambi, N., Antika. Povijest umjetnosti u Hrvatskoj. Knjiga II, Zagreb 2002., Grčka civilizacija, Rimska civilizacija

Izborna literatura: Gavela, B., Istorija umetnosti antičke Grčke, Naučna knjiga, Beograd 1978. (odabrana poglavlja) Vitruvije, Deset knjiga o arhitekturi, Golden marketing, Zagreb 1999. Müller, W., Vogel, G., Egeja i Grčka, u: Atlas arhitekture 1, Opći dio, Povijest graditeljstva od Mezopotamije do Bizanta, Golden marketing, Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb 1997, str. 127-202. Ward-Perkins, J. B., Roman Imperial Architecture, Yale/Pelican, New Haven, London 1994. Beard, M., Henderson, J., Oxford History of Art, Classical art, From Greece to Rome, Oxford University Press, Oxford 2001. Kleiner, D. E. E., Roman Sculpture, Yale University Press, New Haven, London 1992. Beard, M., Henderson, J., Oxford History of Art, Classical art, From Greece to Rome, Oxford University Press, Oxford 2001. Smith, R. R. R., Hellenistic Sculpture, Thames and Hudson, London, 1995. Sandars, N. K., Prehistoric Art in Europe. Yale/Pelican, London 1992. (odabrana poglavlja) grupa autora, Hrvatska umjetnost Povijest i spomenici, Školska knjiga, Zagreb 2010. (odabrana poglavlja)


POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno. Student je dužan pohađati nastavu (predavanja i seminare) 70% odnosno 50% ako mu se kolegij preklapa s obaveznim kolegijem drugog smjera. Ne ispunjavanje ovog uvijeta onemogućuje pristupanje završnom ispitu.


Putem zajedničkog e-maila, preko demonstratora


Osobno na nastavi i konzultacijama, elektronskom poštom.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA

Tjeda

n

Tema Prethodna priprema

studenata

1. Uvod u stari vijek – drevne civilizacije te antička Grčka i Rim kao temelji europske umjetnosti

2. Prapovijest – povijesni kontekst, počeci umjetnosti i najznačajniji spomenici

3. Mezopotamija - Sumer, Akad, Babilon, Asirija, Perzija

4. Egipat

5. Egejske civilizacije brončanog doba – minojska, mikenska i cikladska

6. Grčka: povijesni uvod i arhajsko razdoblje

7. Grčka: klasično razdoblje

8. Grčka: helenističko razdoblje

9. Umjetnost antičke Grčke na području Hrvatske

10. Etrušćani i uvod u rimsku umjetnost

11. Rim: umjetnost u doba Republike

12. Rim: umjetnost u doba ranog Carstva

13. Rim: umjetnost u doba kasnog Carstva

14. Umjetnost u rimskim provincijama

15. Umjetnost antičkog Rima na području Hrvatske

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Antička ikonografija

Studij Povijest umjetnosti

Semestar I.


Broj ECTS-a 3

Nastavno opterećenje(P+V+S) 15+0+30

Vrijeme i mjesto održavanja

nastave

Pon. 8:15-11:00, uč. 207

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Marina Vicelja Matijašić

Kabinet 461

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak, 14:00-15:00

Telefon 265-603

e-mail [email protected]

Suradnik Palma Karković Takalić, mag. archeol.

Kabinet 466

Vrijeme za konzultacije ČETVRTAK, 11:00-12:00 PONEDJELJAK NAKON NASTAVE

Telefon 265-747



SADRŽAJ KOLEGIJA

1. Uvod u ikonografiju:

- definicija ikonografije; kratka povijest discipline s posebnim osvrtom na interes prema antičkoj

umjetnosti;

- osnovni pojmovi u ikonografiji (tema, personifikacija, alegorija, znak, simbol, atribut i dr.);

2. Uvod u antičku ikonografiju:

- kronologija;

- antička ikonografija u grčkoj umjetnosti, materijalni i pisani izvori, kratki pregled religije u antičkoj

Grčkoj;

- antička ikonografija u rimskoj umjetnosti, materijalni i pisani izvori, kratki pregled religije u starom

Rimu;

- kasna antika i počeci promjena – utjecaji novih religija;

3. Antička ikonografija

- ikonografija službenih božanstava grčkog i rimskog panteona i ikonografija njima bliskih

božanstava nižeg ranga;

- ikonografija izabranih „importiranih“ božanstava;

- ikonografija junaka grčke i rimske mitologije;

- personifikacije;

- ikonografija povijesnih ličnosti antike;

- kompozicije- ponavljanje i utvrđivanje;

4. Antička ikonografija u kasnijim razdobljima

-teme iz umjetnosti antike u umjetnosti srednjega vijeka;

-teme iz umjetnosti antike u umjetnosti renesanse i baroka;


Usvajanje osnovnih pojmova iz ikonografije i metodologije rada/istraživanja u ikonografiji s posebnim naglaskom na područje antičke ikonografije. Prepoznavanje osnovnih pojmova/elemenata u ikonografiji na djelima iz razdoblja antike i razumijevanje istih unutar povijesnog konteksta. Razvijanje vještina samostalnog prepoznavanja, analiziranja i interpretiranja ikonografije spomenika iz grčke i rimske umjetnosti.



X X


X




Pohađanje nastave 0,5 10

Kontinuirana provjera znanja 1 1 40



UKUPNO 3 100

Kontinuirana provjera znanja 1 odnosi se na Kolokvije 1 i 2 (20 + 20 bodova), a Kontinuirana

provjera znanja 2 na Seminarski rad. Završni ispit sastoji se od pismenog (za one koji nisu prošli

dva kolokvija) i usmenog dijela. Studenti koji nisu zadovoljili obaveze pohađanja nastave, seminarskog rada i kolokvija odnosno završnog pismenog nemaju pravo izaći na završni usmeni ispit. Seminarski rad obuhvaća samostalno istraživanje i izlaganje na zadanu temu. Teme i vrijeme održavanja seminara odrediti će se po početku nastave i utvrđivanju točnog broja studenata (i njihovih studijskih grupa). Dolasci na sat obuhvaćaju prisustvo nastavi u učionici i terenskoj nastavi. Jednodnevna terenska nastava održat će se u subotu u drugom ili trećem tjednu studenog. Vrednovanju rada i zalaganja studenata može doprinijeti i njihova aktivnost na satu, pohađanje znanstvenih i stručnih skupova koje organizira Odsjek za povijest umjetnosti, posjet izložbama koji su bliski s temom kolegija.

Opća napomena

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se

moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih

bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)


Kontinuirana se provjera znanja provodi se tijekom nastave


Završni ispit




70 do 79,9 ocjenskih bodova

4 B


3 C


2 D


2 E


1 FX


IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Rendić- Miočević, A. (2010.) Antička ikonografija, skripta (pdf).

Van Straten, R. (2003.) Uvod u ikonografiju, teoretske i praktične upute, Institut za povijest

umjetnosti, Zagreb (odabrana poglavlja).

Zamarovský, V. (2004.) Bogovi i junaci antičkih mitova – Leksikon grčke i rimske mitologije,

Zagreb.

Slikovni materijal- Power point prezentacije s predavanja.

Odabrana poglavlja i članci odredit će se s obzirom na teme seminara.

.

Izborna literatura:

Impelluso, L. (2005.) Eroi e Dei dell`ąntichità, Roma.

Odabrana dopunska poglavlja i članci odredit će se s obzirom na teme seminara.


POHAĐANJE NASTAVE

Dolasci na sat obuhvaćaju prisustvo nastavi u učionici (predavanjima i seminarima) i terenskoj nastavi.


Studenti se informiraju na satu, u vrijeme konzultacija, mailom putem portala Mudri ili putem zajedničke mail adrese.


Na satu, u vrijeme konzultacija, mailom putem portala Mudri ili putem mail adrese.


Radi uspješnog praćenja nastave i komunikacije s nastavnicima studenti se trebaju povezati sa

stranicom kolegija Antička ikonografija na portalu Mudri.

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i

podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA

Tjedan Tema Prethodna

priprema

studenata

1. Definicija ikonografije; kratka povijest discipline s posebnim osvrtom na

5.10.

interes prema antičkoj umjetnosti; osnovni pojmovi u ikonografiji (tema,

personifikacija, alegorija, znak, simbol, atribut i dr.);

2.

12.10.

Antička ikonografija u grčkoj umjetnosti, materijalni i pisani izvori, kratki

pregled religije u antičkoj Grčkoj; antička ikonografija u rimskoj umjetnosti,

materijalni i pisani izvori, kratki pregled religije u starom Rimu; kasna antika i

počeci promjena – utjecaji novih religija;

3.

19.10.

Ikonografija službenih božanstava grčkog i rimskog panteona i ikonografija

njima bliskih božanstava nižeg ranga:

-Zeus/Jupiter, gigantomahija, Hera/Junona;

-Atena/Minerva, Gorgone, Meduza, Kapitolijska trijada;

4.

26.10.



-Artemida/Dijana, Apolon/Feb, Orfej, Asklepije, muze;

-Afrodita/Venera, Eros, Adonis, Amor, Prijap, Ares/Mars, Amazonke,

amazonomahija; Romul i Rem;

5.

2.11.



-Hefest/Vulkan; Hermes/Merkur, Hemafrodit, Pan;

6.

9.11.



-Demetra/Cerera, Perzefona/Kora/Prozerpina, Had/Pluton;

7.

16.11.



-Posejdon/Neptun, Amfitrita, Triton;

-Dioniz/Bakho/Liber, Libera, Silen, nimfe, menade;

8.

23.11.

Kolokvij 1

9.

30.11.

Ikonografija izabranih „importiranih“ božanstava:

-Izida i egipatska božanstva; Velika Majka; Mitra;

10.

7.12.

Ikonografija junaka grčke i rimske mitologije:

-Ahilej, Heraklo/Herkul, Odisej, Perzej, Tezej, Eneja;

11.

14.12.

Personifikacije;

12.

21.12.

Ikonografija povijesnih ličnosti antike; kompozicije- ponavljanje i utvrđivanje

13.

11.1.

Teme iz umjetnosti antike u umjetnosti srednjega vijeka.

14.

18.1.

Teme iz umjetnosti antike u umjetnosti renesanse i baroka.

15.

25.1.

Kolokvij 2; zaključno predavanje

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija KRŠĆANSKA IKONOGRAFIJA

Studij POVIJEST UMJETNOSTI (PDS)

Semestar III.


Broj ECTS-a 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave PONEDJELJAK, 11:15-14:00, PROSTORIJA 206

Nositelj kolegija MARINA VICELJA-MATIJAŠIĆ

Suradnik BARBARA ŠPANJOL-PANDELO

Vrijeme za konzultacije PONEDJELJAK, 14:00-15:00 SRIJEDA, 12:00-13:00

Kabinet 461

Telefon 265-603

E-mail [email protected]; [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvodna razmatranja

Određivanje vremenskog i prostornog okvira – kršćanska umjetnost srednjovjekovne Europe Usvajanje terminologije, prvenstveno definicije «slike» u ikonografskom značenju, odnosa pojmova znak-simbol kroz povijesna razdoblja, te osnovnih elemenata ikonografske analize. Ikonografske metode – grafički simboli, simbolične scene, reduktivna i narativna metoda, metoda simulacije Ikonografska topografija

Ishodišta i utjecaji određenog ikonografskog sadržaja

Različiti faktori koji sudjeluju u formiranju «slike» u kršćanskoj umjetnosti srednjeg vijeka (liturgija, propovijedi, svakodnevni život, srednjovjekovni teatar, misticizam, relikvije, zakon forme, zakon kadra) Nastanak ranokršćanske ikonografije Simbolika u srednjem vijeku Kristološki ciklus a. Krist – od ikone do devocionalnih prikaza b. ciklus djetinjstva, javnog života, muke c. eshatološke teme Mariološki ciklus a. razni tipovi u prikazu Bogorodice

b. promjene u kultu, devociji i slici

Osnove hagiografije – izabrana svetačka ikonografija


Usvajanje terminologije i osnovnih pojmova vezanih uz ikonografiju kršćanske umjetnosti, kao i mogućnost ikonografske analize i prepoznavanja sadržaja kršćanske mitologije u umjetničkim djelima srednjeg vijeka u Europi. Razumijevanja nastanka i razvoja određenih ikonografskih sadržaja i normi u od kasne antike do kasnog srednjeg vijeka. Sposobnost povezivanja tekstualnih predložaka i vizualne reprezentacije. Mogućnost donošenja vrijednosnih sudova i sudjelovanje u diskusijama te komparativnoj analizi spomenika.



x x x x


x





Kontinuirana provjera znanja 1 50

ZAVRŠNI ISPIT 1 40

UKUPNO 3 100


Opća napomena









Završni ispit



Diplomski studij:















IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva. Zagreb, 1996. (odabrana poglavlja) Van Straten R., Uvod u ikonografiju. Zagreb, 2001. Panofsky E., Ikonološke studije. Beograd, 1975. (uvodno poglavlje)

Izborna literatura: Biblija. (Novi Zavjet) Biblijski leksikon. Zagreb 1988. Hall J., Rječnik tema i simbola u umjetnosti. Zagreb 1991. Reau L., Iconographie de l'art chretien. Paris 1955-1964. Grillmeier A., Christ in Christian Tradition. From the Apostolic Age to Chalcedon. New York, 1965. Drewer L., Recent Approaches to Early Christian and Byzantine Iconography. Studies in Iconography 17, Princeton 1996. Camille M., The Gothic Idol. Ideology and Image Making in medieval Art. New York, 1989.

Male E., The Gothic Image. Religious art in France in the XIII century. New York, 1958. Grabar A., Christian Iconography: A Study of Its Origins. Princeton, 1968. Van Straten R., Iconography, Indexing, Iconoclass. Leiden, 1994. Legenda aurea (The Golden Legend). New York, 2000. Andaloro M., Arte e iconografia a Roma. Milano, 2001. Diebold W.J., Word and Image in Early Medieval Art. Philadelphia, 2001. Toubert H., Riforma gregoriana e iconografia. Milano, 2001. Spineto N., I simboli nella storia dell'uomo. Milano, 2002. Warburg A., Ritual zmije. Zagreb, 1996. Friedman J.–Wegmann J., Medieval Iconography. A Research Guide. New York, 1998.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obvezno. Na nastavi studenti aktivno sudjeluju iznoseći svoje stavove i postavljajući pitanja te raspravljajući

o aktualnoj temi.

U tijeku semestra održati će se nekoliko sati terenske nastave (u sklopu seminara) u Rijeci (Franjevački samostan na Trsatu, Crkva

sv. Vida, Crkva Uznesenja Bl. Djevice Marije).


Studenti su redovito informirani o programu rada putem programa kolegija i plana rada dostupnih na web stranici predmetnog

nastavnika te u direktnoj komunikaciji s predmetnim nastavnikom i asistentom mailom.


Kontakt s predmetnim nastavnikom omogućen je mailom ili putem konzultacija koje se redovito održavaju svaki tjedan prema

navedenom rasporedu.




studenata

1. Predstavljanje programa Podjela zadataka Uvodno predavanje; Određivanje prostornog i vremenskog okvira – europska umjetnost srednjeg vijeka od kasne antike do 17. stoljeća Ikonografske analize – povijesni razvoj; razvoj ikonografije kao discipline, najznačajnije škole i predstavnici; Usvajanje osnovnih pojmova i terminologije; Definicije «slike» u ikonografskom značenju, Ikonografska deskripcija i analiza prema Panofskom

2. Nastanak i razvoj ranokršćanske ikonografije; Različiti faktori koji su utjecali na formiranje slike u srednjovjekovnoj umjetnosti

3. Ikonografske metode; Ikonografska topografija

4. Simbolika u srednjem vijeku I

5. Simbolika u srednjem vijeku II

6. Krist – od ikone do devocionalnih prikaza.

7. Kristološki ciklus – uvod i I. dio

8. Kristološki ciklus – II. dio

9. Marija – promjene u kultu, devociji i slici; Mariološki ciklus – uvod

10. Mariološki ciklus

11. Eshatološke teme

12. Uvod u hagiografiju – izabrana svetačka ikonografija

13. Post-Tridentska ikonografija

14. Terenska nastava

15. Završno predavanje

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Umjetnost romanike

Studij Povijest umjetnosti – preddiplomski studij

Semestar Zimski (III.)


Broj ECTS-a 5

Nastavno opterećenje (P+S+V) 45+30+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom 8.15-11.00, četvrtkom 14.15-16.00, dv.206

Nositelj kolegija Dr.sc. Danko Dujmović

Suradnik

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom 11.00-12.00, 15.00-16.00

Kabinet 464

Telefon 265-740

E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvod - kratki povijesni pregled; pregled terminologije; kronologija

Pregled povijesti umjetnosti u Europi i Hrvatskoj u razdoblju romanike (11-13.st.). Usvajanje osnovnih stilskih i ikonografskih karakteristika perioda te isticanje ishodišta i utjecaja formiranja stilskih i regionalnih grupa u određenom povijesnom okviru. Prepoznavanje spomenika i spomeničkih cjelina te analiza istih i razumijevanje nastanka, kontinuiteta i promjena u likovnom jeziku. Pregled u svim likovnim medijima.


Usvajanje i vladanje povijesnim uvjetima na tlu Europe i Hrvatske u periodu od 11. do 13. stoljeća koji su izravnoj vezi s nastankom i razvojem umjetnosti tog razdoblja. Prepoznavanje i vrednovanje najznačajnijih spomenika tog razdoblja. Prepoznavanje osnovnih stilskih karakteristika i mogućnost formalne analize te prepoznavanje temeljnih sadržaja i ikonografskih tema te normi i načina prikazivanja u svim medijima. Mogućnost donošenja vrijednosnih sudova i sudjelovanje u diskusijama te komparativnoj analizi pojedinih spomenika.



X X X X


X X






ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 5 100


Opća napomena







Završni ispit



Diplomski studij:















IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

1. Romanesque: Architecture, Sculpture, Painting. Koln, 1997. 2. K. J. Conant: Carolingian and Romanesque Architecture 800-1200, Yale University Press 1993.

(str. 107-467.) 3. X. Barral I Altet: Protiv romanike? Esej o pronađenoj prošlosti, Zagreb, 2009. (str.7.-86.) 4. 1000 godina hrvatskog kiparstva, Zagreb, 1997. (poglavlje o romaničkoj skulpturi) 5. I. Fisković, Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj. Zagreb 1987. 6. V. Goss, Četiri stoljeća zapadne umjetnosti – pogled s jugoistoka, Zagreb, 2008. (str.159.-221.)

7. Zbirka članaka o umjetnosti romaničkog razdoblja na području Hrvatske (zbirka će biti dostupna studentima na prvom predavanju u semestru)

Izborna literatura: 1. A. Petzold, Romanesque Art, H.N. Abrams, New York, 1995. 2. Fučić, B. Istarske freske, Zagreb, 1963. 3. D. Demonja, Romaničke crkve u Istri, Vedis, Zagreb, 2007. 4. R. Bužančić, Majstor Radovan, Ministarstvo kulture RH, Zagreb, 2011. 5. A. Deanović, Ž. Čorak, Zagrebačka katedrala. Zagreb, 1988.

6. V. Jukić, Otkrivena ravnica, Zagreb, 2011.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obavezno. Moguće je izostati tri puta bez opravdanja. Na predavanjima se od studenata

očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi, raspravama i radionicama.


Studenti sve informacije dobivaju na predavanjima ili konzultacijama s nastavnikom na fakultetu ili e-mailom.

Rokovi i zadaci studenata određeni su I predstavljeni na uvodnom predavanju.


Studenti mogu kontaktirati nastavnike u vrijeme konzultacija na fakultetu ili e-mailom u svakom trenutku.




studenata

1. Uvodno predavanje

2. Počeci romanike – arhitektura na području Burgundije i Lombardije

3. Umjetnost romanike na području Italije

4. Umjetnost romanike na području sjeveroistočnog Jadrana i u Zadru

5. Umjetnost romanike na području Dalmacije

6. Umjetnost romanike na području Njemačke

7. Umjetnost romanike na području Srednje Europe i kontinentalne Hrvatske

8. Kolokvij 1

9. Umjetnost romanike u francuskim regijama i na području Velike Britanije

10. Umjetnost romanike u „perifernim“ zemljama (Španjolska, Portugal, Danska, Norveška, Švedska)

11. Umjetnost u razdoblju 10.-14. stoljeća na području Bizanta i Srbije

12. Svjetovna arhitektura i kultura življenja u razdoblju 10.-14. stoljeća

13. Kolokvij 2

14. Prezentacija studentskih seminarskih radova

15. Završno predavanje

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Umjetnost gotike

Studij Preddiplomski studij povijesti umjetnosti

Semestar III. semestar (zimski)

Akademska godina 2015./2016.

Broj ECTS-a 5


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: srijedom od 14:15 do 17.00, seminari: srijedom od 17:15 do 19:00, učionica 206

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da

Nositelj kolegija dr. sc. Barbara Španjol-Pandelo

Kabinet F-466

Vrijeme za konzultacije Srijedom od 13:00 do 14:00 ili prema dogovoru

Telefon 051 265-741


II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Povijesni okvir razvoja umjetnosti gotike u Europi. Definicija stila i osnovnih razvojnih smjernica.

Regionalna obilježja i posebnosti na europskom prostoru. Arhitektura gotike u Francuskoj – nastanak, definicija osnovnih graditeljskih značajki, terminologija, razvojne faze (rana, zrela i kasna gotika). Gotička arhitektura u Njemačkoj. Gotička arhitektura u Engleskoj. Gotička arhitektura u Italiji (regionalne varijante). Skulptura gotičkog razdoblja u Francuskoj i Italiji (glavna stilska obilježja, radionice, majstori). Slikarstvo gotike u Italiji. Internacionalna gotika. Gotička umjetnost u Hrvatskoj.


Očekuje se da student nakon položenog ispita može: - vladati povijesnim uvjetima u Europi i Hrvatskoj u razdoblju kasnog srednjeg vijeka - razumjeti osnovna obilježja umjetnosti nastale u razdoblju kasnog srednjeg vijeka u Europi i Hrvatskoj - koristiti temeljne metodologije i terminologije povijesti umjetnosti kako bi mogao prepoznati osnovne stilske

karakteristike umjetnosti gotike - koristiti pojmove, vrijednosti i suprotstavljena stajališta te biti svjestan ograničenja i pristranosti povijesnih

podataka i izvora - donositi vrijednose sudove - interpretirati (opisati i analizirati) umjetnička djela

- samostalno istraživati, pripremiti i usmeno izložiti prezentaciju

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


x X x x


x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave (aktivnost/terenska) 1 20

Kontinuirana provjera znanja 1 (seminar; esej)

1 30

Kontinuirana provjera znanja 2 (kataloška jedinica)

1 20

ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da

bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. The Art of Gothic, Koenemann, Köln, 2004. 2. H. W. Janson – Anthony F. Janson, Gotička umjetnost: u: Povijest umjetnosti, ed. Stanek, Varaždin, 2003./2005 3. Fisković I. Gotika u: Enciklopedija Hrvatske Umjetnosti 1, Leksikografski zavod Hrvatske, Zagreb, 1995.

4. Reader (nacionalna povijest umjetnosti) IZBORNA LITERATURA

Brandenburg, E. Katedrala, Zagreb, 1998. Branner, R. Gothic Architecture, New York, 1992. Camille, M. Gothic Art. Glorious Visions, Prentice Hall College Press, 2003. Coldstream N. Medieval Architecture, Oxford University Press, 2002. Early Italian Painting and Works of Art 1300 – 1450. London, 1983. Fitchen, J. The Construction of Gothic Cathedrals: A Study of Medieval Vault Erection, 1997. Germ, T. Evropska umetnost poznega srednjega veka I-II, Ljubljana, 2009. Jansen H. High Gothic, Princeton, 1984. Katedrala. Mjera i svjetlost (ur. Pelc, M) Zagreb, 2003. Le Goff, J. Civilizacija srednjovjekovnog zapada, Zagreb, 1998. Grodecki, A. Architettura gotica, Milano, 1988. Minne-Seve, V. Romanesque and Gothic France: architecture and sculpture, New York, 2000. Müller, W. – Vogel, G. Atlas arhitekture I-II, Zagreb, 2000. Mumford, L. Grad u historiji, Beograd, 1986. La pittura in Italia. Il Duecento e il Trecento, Milano, 1986. Pope-Hennessy, J. Italian Gothic Sculpture, London, 1996. Sekules V. Medieval art, Oxford University Press, 2001. Il Trecento Adriatico: Paolo Veneziano e la pittura tra Oriente e Occidente, Milano 2002. Williamson, P. Gothic Sculpture 1140-1300, Yale, 1995. Wilson, C. The Gothic Cathedral: The Architecture of the Great Church, New York, 1990. Zeri, F – Gardner, E. Italian Painting. North Italian Schools, New York, 1986. Deanović, A. Kapela Sv. Stjepana u Zagrebu, Zagreb, 1995. Deanović, A. – Čorak, Ž. Zagrebačka katedrala, Zagreb, 1988. Ekl, V. Gotičko kiparstvo u Istri, Zagreb, 1982. Fisković, C. Zadarski sredovječni majstori, Split, 1959. Fučić, B. Istarske freske, Zagreb, 1963. Fučić, B. Vincent iz Kastva, Zagreb, 1992. Fučić, B. Majstor iz Konstanca, Brseč-Zagreb, 2000. Hilje, E. Gotičko slikarstvo u Zadru, Zagreb, 1999. Hrvatska i Europa, Kultura, znanost i umjetnost, Sv. II.-Srednji vijek i renesansa (XIII.-XVI. st.), Zagreb, 2000. Paolo Veneziano, stoljeće gotike na Jadranu, Zagreb, 2004. Petricioli, I. Obrada drveta u Zadru u doba gotike, Zagreb, 1972. Petricioli, I. Škrinja sv. Šimuna u Zadru, 1983. Prijatelj, K. Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. st., Zagreb, 1983.

Tisuću godina hrvatskog kiparstva, Zagreb, 1997.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno


Studenti su redovito informirani o programu rada putem programa kolegija i plana rada dostupnih na portalu Mudri predmetnog nastavnika te u direktnoj komunikaciji s predmetnim nastavnikom i suradnikom elektroničkom poštom ili konzultacijama koje se održavaju svaki tjedan prema navedenom rasporedu.


Kontakt s predmetnim nastavnikom i suradnikom omogućen je elektroničkom poštom i osobno putem konzultacija koje se redovito održavaju svaki tjedan prema navedenom rasporedu.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeno i usmeno.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 10.02. i 24.02. (pismeni) u 10:00 sati; 10.02. i 24.02. (usmeni) u 14:00 sati

Proljetni izvanredni

30.03. (pismeni) u 10:00 sati; 30.03. (usmeni) u 13:00 sati

Ljetni /

Jesenski izvanredni

07. i 14.9. (pismeni) u 10:00 sati; 07. i 14.9. (usmeni) u 13:00 sati

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

07.10. Uvod – ciljevi i zadaci kolegija Gotika kao stil. Uvjeti razvoja: društvene promjene, uloga gradova, propovjedničkih redova, sveučilišta i skolastike.

14.10. Gotička arhitektura u Francuskoj: St. Denis i opat Suger (1140.-1150.) - rana gotika Ile-de-France. Osnovna obilježja, glavni spomenici.

21.10. Klasična i rayonnant gotika (1200.-1250.) – katedrale sjevera i širenje gotike u Francuskoj. Dominacija Pariza – Luj IX. i formiranje umjetnosti dvora.

28.10. Gotičko kiparstvo u Francuskoj: 1140.-1250. od kipova „stupova“ do idealiziranih portreta. Novi zadaci i nove vrste kiparskog oblikovanja.

04.11. Gotičko kiparstvo u Francuskoj

11.11. Gotička arhitektura u Engleskoj: periodizacija, osnovna obilježja i glavni spomenici.

18.11. Gotička arhitektura u Engleskoj

25.11. Gotička arhitektura srednje Europe (Njemačka, Austrija, Češka).

02.12. Gotička arhitektura u Italiji: otpori prihvaćanja francuske gotike i nova tipološka rješenja; Siena, Orvieto, Milano. Arhitektura cistercita i propovjedničkih redova. Novi liturgijski zahtjevi – utjecaji i odrazi propovjedničkih redova.

09.12. Gotičko kiparstvo u Italiji: od 1250.-1300.: Nicola Pisano, Arnolfo di Cambio, Giovanni Pisano,

16.12. Gotičko kiparstvo u Italiji: od 1300.-1350.: Tino da Camaiano, Lorenzo Maitani, Andrea Pisano, Nino Pisano

23.12. Giotto di Bondone

13.01.2016. Gotičko slikarstvo u Italiji: slikarske škole Siene (Duccio, Simone Martini, Ambrogio i Pietro Lorenzetti), Firence (Cimabue) i Venecije (Paolo Veneziano, Lorenzo Veneziano).

20.01. Internacionalna gotika

27.01. Hrvatska. Povijesni kontekst. Arhitektura gotike Dalmacije, Istre i sjeverne Hrvatske.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Umjetnost baroka


Semestar V.


Broj ECTS-a 5


Vrijeme i mjesto održavanja nastave nastava srijedom od 10:15 do 13 sati dvorana 207; seminari četvrtkom od 17:15 do 19h dvorana 206

Nositelj kolegija doc. dr.sc. Damir Tulić

Suradnik Mateja Jerman,

Vrijeme za konzultacije doc. dr. sc. Damir Tulić: srijedom od 13:15 do 14 sati Mateja Jerman: ponedjeljkom od 17.15 do 18.00 sati

Kabinet F462 F465

Telefon 051/265-744



SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij se bavi strukturalnim razvojem povijesti umjetnosti na području Europe i hrvatskih zemalja u 17. i 18. stoljeću te će ponuditi pregled razvoja barokne arhitekture, kiparstva i slikarstva u navedenom vremenskom periodu. U 17. stoljeću, Rim postaje kulturni i likovni centar Europe koji privlači umjetnike iz svih dijelova starog kontinenta. Kroz ostvarenja Gian Lorenza Berninija, Francesca Borominija, Pietra Da Cortone te Caravaggia i Carracijevih kao i drugih velikih majstora, pratit će se stilski razvoj i transformacija umjetnosti od ranog baroka preko rokoka i klasicizma u osvit 19. stoljeća. Pažnja će bi ti usmjerena i na manifestaciji te specifičnostima ovog stila na području Francuske, Engleske, Španjolske, Njemačke i Austrije. Posebna pažnja usmjerena je proučavanju i analizi umjetnina te konteksta u kojem su one nastale kao i naručiteljima što su uvjetovali promjenu ideja i umjetničkih stremljenja. Na području hrvatskih zemalja u 17. i 18 . stoljeću, u obalnom pojasu dominirala je likovna i kulturna klima iz Venecije, kao apsolutnog umjetničkog središta jadranskog bazena. Izrazita pažnja biti će usmjerena prema majstorima koji su djelovali u gradu na lagunama, budući da je najveća i najkvalitetnija umjetnička produkcija u priobalju mahom mletačke provenijencije. Povijesne okolnosti, kraj Velikog bečkog rata i obnova i izgradnja oslobođene Slavonije, gospodarski procvat Istre i Primorja u 18. st., te Mletačka rekonkvista dalmatinske unutrašnjosti od Turaka dale su sveobuhvatni polet i razvoj ovim područjima, a golema materijalna baština cilj je proučavanja ovog kolegija kao osnovni preduvjet za shvaćanje buduće moderne Hrvatske koja se postupno formira kroz naredno, 19. stoljeće


Upoznavanje studenata s djelima, autorima, umjetničkim školama, te stilskim mijenama i njihovim uzrocima što su se manifestirali u Europi i na području hrvatskih zemalja u 17. i 18 . stoljeću. Upoznavanje s poviješću znanstvenog istraživanja te najnovijim rezultatima istraživanja navedenih područja i specifičnostima metodologije rada. Osposobljavanje studenta za prepoznavanje, kompariranje i razumijevanje pojedinih djela, autora i umjetničkih škola kao i njihova utjecaja na suvremenike i kasnije generacije. Omogućiti shvaćanje i povezivanje baštine koja je prethodila baroku s onom koja se manifestirala u 19. stoljeću te tako stvorila jedinstvo kulturne materije kako u Europi tako i na ovim prostorima.



X X X


X




Seminarski rad 1 20

KOLOKVIJ 2 40

ZAVRŠNI ISPIT 2 40

UKUPNO 5 100


Opća napomena









Završni ispit



Diplomski studij:















IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Toman, R. (ur), Baroque, Architecture, Sculpture, Painting, Königswinter 2004. (odabrana poglavlja) Wittkower, R. Art and Architecture in Italy 1600 to 1750, Harmondsworth (Pelican) 1972. (odabrana poglavlja) Tomić, R. Barokni oltari i skulptura u Dalmaciji, Zagreb, 1995. Hrvatska umjetnost, povijest i spomenici, Zagreb, 2010., (odabrana poglavlja str. 249-393.)

Norberg Schulz, C. Baroque Architecture, New York 1971. Blunt, A. Art and Architecture in France 1500-1700, Yale 1999., samo poglavlja koja se tiču 17. stoljeća Pope-Henessy, J. Italian High Renaissance and Baroqe Sculpture, London-New York 1970. Wittkower, R. Studies in Italian Baroque, London 1978. La pittura in Italia, Il Seicento, Milano 1988. Zeri, F. Pittura e Controriforma, Torino 1957. Prijatelj Pavičić, I, Kroz Marijin ružičnjak, Zapadna marijanska ikonografija u dalmatinskom slikarstvu od 14. do 18. stoljeća, Split, 1998. Kudiš Burić, N, A tabernacle by Alvise Tagliapietra in the cathedral of Osor, Zbornik za umetnostno zgodovino 41. Ljubljana, 2005. Horvat A., Matejčić R., Prijatelj K., Barok u Hrvatskoj, Zagreb 1982 Relevantni članci o baroku u hrvatskim zemljama u periodici: Peristil, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Radovi instituta za Povijest Umjetnost


POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno. Student je dužan pohađati nastavu (predavanja i seminare) 70% odnosno 50% ako mu se kolegij preklapa s obaveznim kolegijem drugog smjera. Ne ispunjavanje ovog uvijeta onemogućuje pristupanje završnom ispitu.


Putem zajedničkog e-maila, preko demonstratora





VI. POPIS TEMA

Tjeda

n


studenata

1. Uvod: fenomen baroka, povijesni aspekti i kontekst protureformacije Povijesna zbivanja u hrvatskim zemljama u 17. i 18. st. – uvod u barok

2. Rim od 2/2 16. do početka 17. stoljeća: urbanizam, arhitektura (Carlo Maderno), naručioci i mecene, arhitektura i skulptura do visokog baroka

Arhitekti i ostvarenja 17. stoljeća na području Hrvatske

3. Gianlorenzo Bernini arhitekt Arhitekti i ostvarenja 17. stoljeća na području Hrvatske

4. Gianlorenzo Bernini kipar Kiparstvo i altaristika prve polovice 17. stoljeća na području Hrvatske

5. Pietro da Cortona Kiparstvo i altaristika druge polovice 17. na području Hrvatske

6. Caravaggio i sljedbenici Kiparstvo i altaristika prve polovice 18 stoljeća na području Hrvatske

7. Anibale, Agostino i Lodovico Carracci i sljedbenici Kiparstvo i altaristika druge polovice 18 stoljeća na području Hrvatske

8. Baldassare Longhena i Giorgio Massari - protagonisti mletačke arhitekture 17. i 18. stoljeća Slikarstvo prve polovice 17. stoljeća na području Hrvatske

9. Skulptura u Veneciji u 17. i 18. stoljeću Slikarstvo druge polovice 17. stoljeća na području Hrvatske

10. Slikarstvo 18. st. u Veneciji Slikarstvo prve polovice 18. stoljeća na području Hrvatske

11. Francuska arhitektura 17. i 18. stoljeća Slikarstvo druge polovice 18. stoljeća na području Hrvatske

12. Francusko slikarstvo 17. i 18. stoljeća Umjetnički obrt u vremenu od 1600. do 1800. na području Hrvatske

13. Barokna umjetnost u Engleskoj

14. Barokno kiparstvo u Njemačkoj i Austriji

15. Umjetnički obrt u vremenu od 1600. do 1800. u Europi




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija UMJETNOST 19. STOLJEĆA Studij POVIJEST UMJETNOSTI, preddiplomski studij Semestar V/ ZIMSKI Akademska godina 2015/16. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 10,15 - 14 sati, petak, predavaona 207 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija JULIJA LOZZI-BARKOVIĆ

Kabinet 463

Vrijeme za konzultacije petak: 9 - 10 sati četvrtak: 9 - 10 sati

Telefon 265-739

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju LIDIJA BUTKOVIĆ MIĆIN

Kabinet 463

Vrijeme za konzultacije petak: 11,15 - 12,15 sati

Telefon 265-739



Kolegij uključuje pregled umjetnosti 19. stoljeća promatrane u povijesnom i društvenom kontekstu. Nakon uvodnog predavanja u kojem se daje kratki prikaz društveno-povijesne situacije i likovnih događanja tijekom tretiranoga razdoblja na europskom i nacionalnom planu, upoznaje se s urbanizmom i arhitekturom toga razdoblja. Sadržaj kolegija koncentrira se potom na najznačajnije umjetničke pravce 19. stoljeća s posebnim osvrtom na slikarstvo i kiparstvo te primijenjene umjetnosti i fotografiju. Teme iz europske povijesti umjetnosti obrađuju se na predavanjima, a iz hrvatske povijesti umjetnosti na seminarima.Studenti su obavezni usmeno izložiti svoju seminarsku temu te izraditi pismeni seminarski rad


Studenti će nakon odslušanog kolegija moći: - analizirati i interpretirati najznačajnija slikarska, kiparska i arhitektonska ostvarenja 19. stoljeća - vrednovati umjetnička djela 19. stoljeća u kontekstu vremena njihovog nastanka - prepoznati, usporediti i razumijeti djela i njihove autore te uočiti njihov utjecaj na druge umjetnike - koristiti se stručnom terminologijom vezanom uz sadržaj kolegija - poznavati i vrednovati hrvatsku likovnu umjetnost 19. stoljeća u europskom kontekstu - samostalno pisanim i usmenim putem obraditi i protumačiti određene teme iz sadržaja kolegija - primijeniti stečeno znanje u budućem razumijevanju moderne umjetnosti 20. stoljeća. - biti upućeni u novija znanstvena istraživanja i njihove rezultate s područja umjetnosti 19. stoljeća



X X X X


X X



Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 0,5 10




UKUPNO 5 100


bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu

ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin, 2003., poglavlja koja se odnose na umjetnost 19. stoljeća S. F. Eisenman, T. Croe, Nineteenth Century Art, A Critical History, Thames and Hudson, London, 2002. (odabrana

poglavlja) N. Pevsner, The Sources of Modern Architecture and Design, Thames and Hudson, London 1995. (odabrana pglavlja) G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo XIX. stoljeća, Naprijed, Zagreb, 1995. (odabrana poglavlja) G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće, Naprijed, Zagreb, 1995. (odabrana poglavlja) G. Gamulin, Hrvatsko kiparstvo XIX. i XX. stoljeća, Zagreb, Naprijed, 1999. (poglavlja koja se odnose na skulpturu XIX. stoljeća) Bidermajer u Hrvatskoj, MUO, Zagreb, 1997. (poglavlja koja se odnose na arhitekturu) Historicizam u Hrvatskoj, MUO, Zagreb, 2000. (poglavlja koja se odnose na arhitekturu) Secesija u Hrvatskoj, MUO, Zagreb 2004. (poglavlja koja se odnose na arhitekturu)

IZBORNA LITERATURA

R. Rosenblum, H.W. Janson, Art of the Nineteenth Century, Painting and Sulpture, Abrams, London 1984. H. W. Janson, Nineteenth Century Sculpture, London, 1985. J. Schulze, Devetnaesto stoljeće, Otokar Keršovani, Rijeka, 1970. S. Giedion, Prostor, vreme, arhitektura, Građevinska knjiga, Beograd, 1969. C. Clarc, Priroda u umjetnosti, Zagreb, 1961. G. Bazin, Impresionizam, Jugoslavija, Beograd, 1978. Postimpresionizam, Ljubljana, 1979. Simbolizam, Zagreb, 1978. Vjekoslav Karas, Umjetnički paviljon, Zagreb 2001. D. Kečkemet, Ivan Rendić, Supetar 1969. A. Bulat Simić, Mihael Stroy u Hrvatskoj, Zagreb 1967. V. Kružić Uchytil, Vlaho Bukovac, život i djelo, Umjetnički paviljon, Zagreb, 1968. Frangeš Mihanović Robert, 1872.-1940., Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2007., Hrvatski salon, Zagreb 1898. : 100 godina Umjetničkog paviljona : 15.12.1998 - 28.02.1999, Umjetnički paviljon, Zagreb, 1999. V. Zlamalik, Bela Csikos Sesia, začetnik simbolizma u Hrvatskoj, DPU, Zagreb, 1984. B. Vizintin, Umjetnička Rijeka 19. stoljeća, ICR, Rijeka 1993. Arhitektura historicizma u Rijeci, MMSU, Rijeka, 2002. Arhitektura secesije u Rijeci, MMSU, Rijeka, 1997.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni prisustvovati na minimalno 70% nastave (predavanja i seminari). Studenti koji imaju koliziju s kolegijima drugih studijskih grupa moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave.


OGLASNA PLOČA ODSJEKA ZA POVIJEST UMJETNOSTI WEB STRANICE FAKULTETA E-MAIL NASTAVNIKA


KONZULTACIJE U KABINETU E-MAIL NASTAVNIKA TELEFON


PISMENI I USMENI


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 9. i 23. 02. 2016. u 9 sati

Proljetni izvanredni 30. 03. 2016. u 9 sati

Ljetni

Jesenski izvanredni 6. i 13. 09. 2016. u 9 sati


DATUM NAZIV TEME

1. Predavanje: Uvodno izlaganje o umjetnosti 19. stoljeća u kontekstu društveno-političkih i gospodarskih prilika u to doba. Arhitektura 19. stoljeća i na prijelomu 19. i 20. stoljeća: neostilovi i art nouveau

2. Seminar: uvod: plan rada, definiranje studentskih obaveza tijekom semestra

3.

Predavanja: Pregled umjetničkih pravaca Klasicizam: J. L. David i Kraljevska akademija likovnih umjetnosti u Parizu

4. Seminari/ izlaganja studenata: Maksimir – pejzažno oblikovanje, arhitektura, skulptura Slikarstvo zrelog bidermajera: Mihael Stroy Prvi hrvatski slikar: Vjekoslav Karas – život, djelo, sudbina Riječki slikar Ivan Simonetti

RASPRAVA NA SATU O NAPISANIM SAŽETCIMA ODABRANIH POGLAVLJA IZ ISPITNE LITERATURE

5. Predavanje: Romantizam: slikarstvo u Francuskoj i ostalim zapadnoeuropskim zemljama U STUDENOM SE PLANIRA JEDNA TERTENSKA NASTAVA U ZAGREBU (sadržaji i programi

iz stalnog postava i aktualnih izložbi: MG, MMSU, GKD, Umjetnički paviljon itd).

6. Seminari/ izlaganja studenata: Osnivanje i djelovanje Društva umjetnosti u 19. stoljeću Herman Bollé i Obrtna škola u Zagrebu Hrvatski đaci münchenske akademije u 19. stoljeću Iso Kršnjavi: uređenje palače Odjela za bogoštovlje i nastavu u Opatičkoj 10


7. Predavanje: Realizam: kao izraz i kao pokret u francuskom i njemačkom slikarstvu – komparacija

8. Seminari/ izlaganja studenata: Razvoj hrvatskog povijesnog slikarstva u 19. stoljeću: naručitelji, autori, historiografija, djela Vlaho Bukovac: pariške godine školovanja i salonskih uspjeha Vlaho Bukovac: djelovanje u domovini i formiranje „zagrebačke šarene škole“ Afirmacija mlade generacije: Društvo hrvatskih umjetnika i Hrvatski salon 1898. godine


9. Predavanje: Impresionizam

10. Seminari/ izlaganja studenata: Slikarstvo simbolizma i secesije: Bela Čikoš Sesija i Robert Auer Danteovski motivi u hrvatskog slikarstvu i kiparstvu na prijelazu 19. u 20. stoljeće Antički motivi u hrvatskom slikarstvu i kiparstvu na prijelazu 19. u 20. stoljeće Slikarstvo na prijelazu stoljeća u Dalmaciji: Emanuel Vidović

11. Predavanje: Postimpresionizam, simbolizam, art nouveau

12. Seminari/ izlaganja studenata: Hrvatske slikarice 19. stoljeća: Slava Raškaj Prvi hrvatski kipar: Ivan Rendić – javna portretna skulptura i nadgrobni spomenici Javna i grobljanska skulptura Zagreba u razdoblju historicizma i secesije

13. Predavanje:

- Konstrukcijske inovacije u graditeljstvu (europske i američke arhitektonske škole, pioniri moderne arhitekture)

- Svjetske izložbe kao fenomen međunarodnog društvenog, gospodarskog i umjetničkog djelovanja u 19. stoljeću

14. Seminari/ izlaganja studenata: Kiparstvo secesije u Hrvatskoj: mladi Ivan Meštrović Zelena potkova u Zagrebu – spomenik arhitekture historicizma RASPRAVA NA SATU O NAPISANIM SAŽETCIMA ODABRANIH POGLAVLJA IZ ISPITNE LITERATURE

15. Predavanje:

- Zaključna razmatranja, dogovor oko literature i pripreme ispita Seminari: - Kratko ponavljanje: pregled najvažnijih tema iz hrvatske umjetnosti 19. stoljeća koje će biti zastupljene na ispitu + upute za čitanje ispitne literature

UVJETI ZA POTPIS

Redovito pohađanje nastave (70%) Predan i prihvaćen seminarski rad/esej na odabranu temu iz hrvatske umjetnosti 19. stoljeća Predani i prihvaćeni sažetci (4) odabranih poglavlja iz ispitne literature (dio iz opće i dio iz nacinalne umjetnosti).

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija GRADITELJSKA INDUSTRIJSKA BAŠTINA Studij POVIJEST UMJETNOSTI, diplomski studij Semestar I/ ZIMSKI Akademska godina 2015/16. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 14,15 – 17 sati, petak, predavaona 470 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija JULIJA LOZZI-BARKOVIĆ

Kabinet 463

Vrijeme za konzultacije četvrtak: 9 – 10 sati petak: 9 – 10 sati

Telefon 265-739 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail


Industrijska graditeljska baština dio je materijalne kulture čiji su fokus napuštena proizvodna postrojenja iz vremena ranoga industrijskog razdoblja koji se odnosi na cjelokupno 19. stoljeće, kada je industrijski razvoj u svojem zenitu, te na razdoblje 20. stoljeća. Industrijska baština u današnjem postindustrijskom razdoblju postaje sve zanimljivija tema znanstvenih i drugih istraživanja, a pristup je interdisciplinaran, što uključuje i humanističke znanosti (povijest umjetnosti). Kolegij je koncentriran na graditeljsku industrijsku baštinu kao odraza vremena u kojem nastaje. Pored ostalog i po svojim stilskim karakteristikama, bilo da se radi o baroknom klasicizmu, neoklasicizmu, historicizmu ili secesiji i moderni. Sadržaj kolegija obuhvaća cjelokupno graditeljsko industrijsko naslijeđe iz navedenoga vremenskog raspona, te usporedbu s industrijskom baštinom u međunarodnom kontekstu, budući da je ovome izuzetno značajnom segmentu nacionalne materijalne kulture potreban sveobuhvatan i sustavan pristup. To se posebno odnosi na sistematizaciju građe, što podrazumijeva njezinu primjerenu valorizaciju i inventarizaciju, čemu će pokušati doprinijeti ovaj kolegij.


Studenti će nakon odslušanog kolegija moći: - interpretirati, vrednovati i inventarizirati graditeljsku industrijsku baštinu - koristiti se stručnom terminologijom vezanom uz sadržaj kolegija - samostalno pisanim i usmenim putem obraditi i protumačiti određene teme iz sadržaja kolegija - biti upućeni u novija znanstvena istraživanja i njihove rezultate s područja umjetnosti 19. stoljeća



X X X X


X X







UKUPNO 4 100













IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Zbornici radova s međunarodnih konferencija o industrijskoj baštini (I, II, III, IV, V), Pro-torpedo, Rijeka, 2003., 2005., 2007., 2010., 2012. (odabrana poglavlja) Historicizam u Hrvatskoj 1 i 2, MUO, Zagreb 2000., (poglavlja koja se odnose na industrijsku arhitekturu) Secesija u Hrvatskoj, MUO, Zagreb, 2003., (poglavlja koja se odnose na industrijsku arhitekturu) D. Radović-Mahečić, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 30-tih godina, Zagreb, 2007. (poglavlja koja se odnose na industrijsku arhitekturu) R. Matejčić: Kako čitati grad, ICR, Rijeka 1993. (poglavlja koja se odnose na industrijsku arhitekturu) Arhitektura historicizma u Rijeci, MMSU, Rijeka, 2001. (poglavlja koja se odnose na industrijsko graditeljstvo) Arhitektura secesije u Rijeci, Rijeka, MMSU, 1997. (poglavlja koja se odnose na industrijsko graditeljstvo)

Moderna arhitektura Rijeke, Rijeka, MMSU,1996. . (poglavlja koja se odnose na industrijsko graditeljstvo) IZBORNA LITERATURA

Hudson, K. World Industrial Archeology, Cambridge University Press, 1969.

Raja, R. Architettura industriale, storia, significato e progetto, Edizione Dedalo, Bari, 1983. Ifko, S. Arhitekturna baština industrijalizacije, mogućnosti ponovne uporabe, Informatica museologica, MDC, Zagreb,

1988. Grad za 21. stoljeće, uredila Mirjana Goršić, Karlovac, 2001. (odabrani članci) Hudson, K. Industrial Archeology: an Introduction, 2 rev. ed. London, John Baker, 1066. Borsi, F. Introduzione all’ archeologia industriale, Officina, Roma, 1978. Cavallotti, C. Architettura industriale, Gorlich, Milano, 1969. Moore, R. and Ryan, R., Building Tate Modern, Tate Gallery Publishing, London, 2000.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni prisustvovati na minimalno 70% nastave (predavanja i seminari). Studenti koji imaju koliziju s kolegijima drugih studijskih grupa moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave.




KONZULTACIJE U KABINETU E-MAIL NASTAVNIKA

TELEFON


PISMENI



ISPITNI ROKOVI

Zimski 9. i 23. 02. 2016. u 9 sati


Ljetni



DATUM NAZIV TEME

1. Predavanje Uvodno predavanje o baštini industrijske arheologije, podjela seminarskih tema, upute o inventarizaciji graditeljske industrijske baštine.

2. Povijest zaštite industrijske baštine u svijetu i organizacije koje se danas takvom zaštitom bave

3. Predavanje Industrijska baština u svijetu (reprezentativni primjeri)

4. Predavanje Industrijska baština u Hrvatskoj

5. Predavanje/ terenska nastava Riječka industrijska baština

6. Predavanje/ terenska nastava Tvornica šećera u Rijeci nastanak i razvoj.

7. Predavanje/ terenska nastava Lučka skladišta i ostali lučki objekti, povijest i situacija danas

8. Predavanje/ terenska nastava Istočna industrijska zona uz Rječinu, povijest i situacija danas

9. Predavanje/ terenska nastava Zapadna industrijska zona, povijest i situacija danas

10. Predavanje/ terenska nastava Industrijski objekti željeznice, povijest i situacija danas.

11. Seminari Izlaganje seminarskih tema na terenu (Luka Rijeka, HŽ/ željeznička baština: skladišta i ostala infrastruktura)

12. Seminari Izlaganje seminarskih tema na terenu/ grupni rad (Robert Whitehead i Tvornca torpeda)

13. Seminari Izlaganje seminarskih tema na terenu/grupni rad (Smith & Meynier i Tvornica papira)

14. Seminari Izlaganje seminarskih tema na terenu/ grupni rad (Milutin Barač i Rahinerija nafte)

15. Seminari Prezentacija samostalno izrađenih inventarizacijskih skeda

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija METODE INTERPRETACIJE GRADITELJSKE INDUSTRIJSKE BAŠTINE

Studij POVIJEST UMJETNOSTI, diplomski studij Semestar III/ ZIMSKI Akademska godina 2015/16. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Mogućnost izvođenja na stranom jeziku / Nositelj kolegija JULIJA LOZZI-BARKOVIĆ

Kabinet 463

Vrijeme za konzultacije četvrtkom i petkom od 9 do 10 sati

Telefon 265-739

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju MAJA CEPETIĆ

Kabinet 464

Vrijeme za konzultacije

Telefon



SADRŽAJ KOLEGIJA

Graditeljska industrijska baština dio je materijalne kulture čiji su fokus napuštena proizvodna postrojenja iz razdoblja 19. i prve polovice 20. stoljeća. Istraživanje industrijske baštine podrazumijeva interdisciplonaran pristup, što uključuje i povijesti umjetnosti koja se koncentrira na istraživanje graditeljske industrijske baštine kao sastavnog dijela arhitekture navedenih razdoblja. Kolegij će pokušati doprinijeti primjerenoj prezentaciji i valorizaciji grade s posebnim naglaskom na metodama njezine interpretacije u smislu stjecanja nastavničkih kompetencija u načinu prenošenja znanja o njoj na osnovnoj i srednjoškolskoj razini. Kolegij će osposobiti studente i u načinu planiranja izvannastavnih aktivnosti s ciljem što neposrednijeg usvajanja znanja o industrijskoj baštini, metodama njezine varozacije, dokumentacije i promocije u kontekstu čega je posebno važan timski rad i suradnja s kolegama u nastavnom procesu. Pokušat će se prenijeti znanje i o kreativnom unapređenju i inovacijama u načinu prezentacije i usvajanja znanja iz sadržaja kolegija kako bi se studenti bili spremni na kontinuirane promjene u nastavnom procesu.


Student će biti sposoban: - primijeniti stečeno znanja iz sadržaja kolegija u nastavnom programu na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini. - uvesti nove ideje i pojmove iz sadržaja kolegija u nastavni proces, i to jasno i postupno, kako to zahtijevaju učenička dob i osobni potencijali učenika. - uspostaviti svrhovito okruženje za prepoznavanje prilika za izvanškolsko usvajanje znanja i valorizaciju građe iz sadržaja kolegija, a sve s ciljem razvijanja potencijala učenika u širem smislu. - suvereno koristiti usvojene metode interpretacije građe iz sadržaja kolegija, posebno radi senzibiliziranja djece i mladih vezano uz spoznaju o važnosti graditeljske industrijske baštine na globalnom planu. - raditi u timu te prepoznati pozitivne strane suradnje s kolegama u nastavnom procesu, što je posebno primjenjivo kroz metode interpretacije graditeljske industrijske baštine. - kreativno i konstruktivno pristupiti unapređenju i inovacijama u nastavi te prilagoditi vlastiti rad potrebnim promjenama u nastavnom procesu, koristeći se stečenim znanjem iz sadržaja kolegija. - stvoriti uvjete za razvijanje učeničkih potencijala na svim razinama, također na temelju stečenoga znanja o interrpretativnim metodologijama građe iz sadržaja kolegija.



X X X X


X X




Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 20


ZAVRŠNI ISPIT 1 40

UKUPNO 3 100



Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Grad za 21. stoljeće, uredila Mirjana Goršić, Karlovac, 2001. (odabrani članci) H. Russell Hitchcock: Architecture: Nineteenth and Twentieth Centuries, London 1990.

Zbornici radova s međunarodnih konferencija (I, II, III, IV, V), Pro-torpedo, Rijeka, 2003., 2005, 2007., 2010., 2012. (odabrana poglavlja)

IZBORNA LITERATURA

Hudson, K., World Industrial Archeology, Cambridge University Press, 1969. Ifko, S. Arhitekturna baština industrijalizacije, mogućnosti ponovne uporabe, Informatica museologica, MDC, Zagreb,

1988. Hudson, K., Industrial Archeology: an Introduction, 2 rev. ed. London, John Baker, 1966. Hudson, K. (1969) World Industrial Archaeology, Cambridge University Press, 1969. Borsi, F., Introduzione all’ archeologia industriale, Officina, Roma, 1978. Cavallotti, C., Architettura industriale, Gorlich, Milano, 1969.

Raja, R., Architettura industriale, storia, significato e progetto, Edizione Dedalo, Bari, 1983. Moore, R. and Ryan, R., Building Tate Modern, Tate Gallery Publishing, London, 2000.

Galović, K., Industrijska arhitektura za postindustrijsko doba, Vijenac, Zagreb, 2001.

Damjanov, J., Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb, 1991. Damjanov, J., Pogled i slika, Zagreb, 1996.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni prisustvovati na minimalno 70% nastave. Studenti koji imaju koliziju s kolegijima drugih studijskih grupa moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave. Osim redovitog prisustvovanja i aktivnog sudjelovanja u nastavi, studenti su obavezni napisati i prezentirati seminarske radove i samostalne zadatake na zadane teme, pristupiti kolokvijima te pismenom i usmenom završnom ispitu.




KONZULTACIJE U KABINETU E-MAIL NASTAVNIKA TELEFON


PISMENI I USMENI


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 9. i 13. 02. 2016. u 9 sati


Ljetni



DATUM NAZIV TEME

1. Uvodno predavanje o industrijskoj graditeljskoj baštini, podjela seminarskih tema

2. Industrijska baština u svijetu (kratki povijesni pregled)

3. Industrijska baština u Hrvatskoj/ kontinentalna Hrvatska (kratki povijesni pregled)

4. Industrijska baština u Hrvatskoj/ Istra i Kvarner (kratki povijesni pregled)

5. Riječka industrijska baština (povijesni pregled i metode interpretacije)

6. Tvornica šećera u Rijeci nastanak i razvoj (metode interpretacije)

7. Lučka skladišta i ostali lučki objekti, povijest i situacija danas (metode interpretacije)

8. Istočna industrijska zona uz Rječinu, povijest i situacija danas (metode interpretacije)

9. Zapadna industrijska zona, povijest i situacija danas (metode interpretacije)

10. Industrijski objekti željeznice, povijest i situacija danas (metode interpretacije)

11. Izlaganje seminarskih tema/ metode interpretacije: rad u grupi

12. Izlaganje seminarskih tema na terenu/ metode interpretacije: rad u grupi

13. Izlaganje seminarskih tema na terenu/ metode interpretacije: integracijska nastava (povijest graditeljstva, opća povijest, sociologija)

14. Izlaganje seminarskih tema na terenu: metode interpretacije: analiza industrijskog kompleksa

15. Zaključna razmatranja, priprema za ispit

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija METODIKA TEORIJE UMJETNOSTI

Studij Dvopredmetni diplomski studij povijesti umjetnosti- nastavnički modul

Semestar Zimski semestar

Akademska godina 2015./2016.

Broj ECTS-a 4


Vrijeme i mjesto održavanja nastave petak, 14:15 – 17:00h; 470

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku -

Nositelj kolegija JULIJA LOZZI BARKOVIĆ

Kabinet 436

Vrijeme za konzultacije četvrtkom i petkom od 9 – 10 sati

Telefon 265-739


Suradnik na kolegiju Martinela Dragičević, mag. str.

Kabinet 467

Vrijeme za konzultacije petak 13:00 – 14:15h

Telefon 098/ 166 - 1821



SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij obuhvaća teorijska i praktična tumačenja vizualne kulture u čijem se kontekstu pojavljuje i razvija znanost o slici,

slikovni i kulturni obrat, vizualni studiji i multidisciplinarnost vizualnog. Naglašava se uloga vizualnog i dominacija

masmedijske slike svijeta, tehnoimaginacije, virtualne realnosti i kulture ekrana. Tematizira se položaj slike unutar

pojedinih disciplina i tumače se metodički postupci koji se pojavljuju u praksi. Područja i discipline koja se obrađuju su

sljedeća: Temeljne discipline znanosti o slici: povijest umjetnosti - znanost o umjetnosti, filozofija, logika i matematika,

psihologija, neurologija i kognitivna znanost, retorika i semiotika, komunikologija i mediologija; Povijesno orijentirane

znanosti o slici; historiografija,teologija, arheologija, etnologija; Društvene znanosti o slici;sociologija i kulturologija,

politologija i pravna znanost; Primijenjene znanosti o slici: kompjutorska vizualistika i istraživanje reklama, kartografija i

tipografija; Moderni mediji slike: likovna umjetnost, komunikacijski dizajn, fotografija, film, televizija i novi mediji.

Tumači se i diskutira o raznovrsnim formama slika, tipovima i upotrebi slika, o postupcima njihove proizvodnje,

hiperprodukcije i obrade, uvjetima njihove recepcije i distribucije, stvaralačkog mišljenja ili posve općenito o pojmu slike i

njenom položaju unutar znanstvenog diskursa. Navedeni se aspekti pristupa i problematiziranja slike razmatraju ujedno i

u kontekstu primjene srednjoškolskoj nastavi likovne umjetnosti kao i unutar neformalnog obrazovanja i razvijanja

vizualne pismenosti općenito. Korelativnost teorijskih postavki znanosti o slici i slike kao medija odgojno-obrazovnog

procesa unutar hrvatskog obrazovnog sustava. Postavljaju se pitanja kako predstaviti u nastavi teorijske paradigme

nastale u vremenu modernizma ili pak koje se teorije primjenjuju na polje istraživanja znanosti o slici i vizualne kulture,

kako razvijati vizualne kompetencije i biti kritički osviješten o vizualno-virtualnoj i tehnomanipuliranoj slici svijeta. Rastapa

li se pred navalom novih slikovnih medija povijest umjetnosti u općoj znanosti o slikama? (Belting). Razmatra se

stvaranje značenja, identiteta i vrijednosti unutar vizualne kulture i vizualnih komunikacija i analiziraju naša viđenja

posredovana raznim sistemima označavanja. Kolegij propituje vizualnu i estetsku osjetljivost kroz reprezentacijske forme

suvremene vizualne kulture i njene teorijske postulate kontinuirano korelirajući s potrebama formalnog i neformalnog

obrazovanja. Kolegij iznalazi metode učenje, poučavanja, proučavanja i prezentiranja teorijskih pristupa i praktičnih

vježbi na području znanosti o slici i vizualne kulture omogućujući primjenu i interpretaciju unutar formalnog i neformalnog

obrazovanja.


Poznavanje različitih metodoloških pristupa teorijskim analizama vizualnih umjetnosti primjereno razini diplomskog

studija. Kompetencija u analizi i primjeni tekstova tijekom nastavne prakse. Posjedovanje sposobnosti pismenog

izražavanja i analize različitih teorijskih tekstova kao i njihove primjene u nastavnom procesu. Primjena metodičkih

pristupa teorijskim analizama vizualnih umjetnosti i vizualne kulture u kontekstu formalnog, neformalnog i informalnog

obrazovanja. Upoznavanje interdisciplinarnog pristupa vizualnoj kulturi unutar srednjoškolske nastave likovne umjetnosti

i intermedijalne analize vizualnih formi na polju vizualnih umjetnosti. Razumijevanje potrebe širenja strukovnog područja

tematiziranjem i problematiziranjem aktualnosti vizualne kulture, vizualnih informacija u kulturi, znanosti o slici i vizualnih

studija. Razvijanje i zauzimanje kritičkog pogleda i interpretacije suvremenih vizualnih umjetničkih pojava – kako kod

srednjoškolaca razvijati estetsku osjetljivost i stvaralačko mišljenje. Uspostavljanje korelacije s metodičko-didaktičkim

pristupima vizualnim umjetnostima u nastavi likovne umjetnosti. Sposobnost razlikovanja deskriptivnih, normativnih i

znanstvenih teorijskih radova. Sposobnost razlikovanja različitih diskurzivnih analiza u filozofiji, poetici, estetici, kritici i

drugim teorijskim pristupima vizualnoj umjetnosti. Razumijevanje suprotstavljenih pristupa u estetici, stilistici, kritici, kao i

znanstveno teorijskim tekstovima, te ključne poveznice njihovih metodoloških pristupa. Razvijanje sposobnosti stručnog

izražavanja u pisanom obliku, a u različitim domenama navedenih pristupa. Vještine interpretacije vizualnog jezika i

analiziranja kriterija vrijednosti i stvaranja značenja kao i sposobnost osjetljivog vizualnog opažanja i tumačenja odnosa

teorije i prakse. Studenti usvajaju znanja, sposobnosti i vještine istraživanja, proučavanja i interpretiranja programske

građe kolegija kako bi mogli adekvatno analizirati i prezentirati svoje spoznaje odabranim metodama i oblicima rada u

kontekstu neformalnog, a posebice formalnog, marginaliziranog (na svim razinama), vizualno-likovnog obrazovanja u

Hrvatskoj.



x x x


x x



Pohađanje nastave i aktivnost 0,5 15

Kolokvij 0.5 15

Esej,metodička priprema,izlaganje 2 50

ZAVRŠNI ISPIT 1 20

UKUPNO 4 100


bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u

kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu

ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Belting, H. (2010). Kraj povijesti umjetnosti (Nada Beroš ed.). Zagreb: MSU, biblioteka Refleksije.

2. Sachs-Hombach, K. (Ed.). (2006 [2005]). Znanost o slici. Discipline, teme, metode. Zagreb: Antibarbarus.

3. Paić, Ž. (2008.). Vizualne komunikacije. Zagreb: Centar za vizualne studije.

4. Paić, Ž., Purgar, K. (2009). Vizualna konstrukcija kulture. Zagreb: Izdanja Antibarbarus

5. Jenks, C. (2002). Vizualna kultura. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

6. Kolešnik, L. (2004). Utjecaj kulturalnih teorija na povijest umjetnosti kao znanstvenu disciplinu. In M. Pelc (Ed.),

1. Kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti (pp. http://hart.hr/uploads/documents/50.pdf). Zagreb: IPU.

7. Sturken M., Cartwright, L. (2001). Practices of Looking: Introduction to Visual Culture, Oxford: Oxford University

Press. Dostupno na: http://www.arts.rpi.edu/~ruiz/IDIspring06/readingsSP06/Practices%20of%20Looking.pdf

8. Huzjak, M. (2005). Odgoj, misao i smisao. Pogled na odgoj kroz prizmu teorije umjetnosti. Metodički ogledi,

Vol.12, No. 2, 21 - 30. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo. Dostupno na Hrčak bazi, URL:

http://hrcak.srce.hr/index.php?id_clanak=2335&show=clanak

IZBORNA LITERATURA

1. Šuvaković, M. (2006). Diskurzivna analiza. Beograd: Univerzitet umetnosti.

2. Šuvaković, M. (2005). Pojmovnik suvremene umjetnosti. Zagreb, Ghent: Horetzky, Vlees & Beton.

3. Pintarić, H., V. (2012). Suvremena vizualna kultura i problemi vizualnih komunikacija. U: V. Horvat Pintarić,

Kritike i eseji, 240 – 243. Zagreb: EPH MEDIA d.o.o.

4. Uzelac, S. B. (2008). Od umjetničkog artefakta prema vizualnom tekstu. U: S. Briski – Uzelac, Vizualni tekst.

Studije iz teorije umjetnosti. 27 – 38. Zagreb: Centar za vizualne studije

5. Hörisch, J. (2007). Teorijska apoteka. Zagreb: Algoritam.

6. Eagelton, T. (2005). Teorija i nakon nje. Zagreb: Algoritam.

7. Berger, J. (1972). Ways of Seeing. London: Penguin.

8. Barasch, M. (1998). Modern Theories of Art. New York, London: New York U.P.

9. Gadamer, H. G. (2003). Ogledi o filozofiji umjetnosti. Zagreb: AGM.

10. Purgar, K. (ur.). (2009). Vizualni studiji. Umjetnost i mediji u doba slikovnog obrata. Zagreb: Centar za vizualne

studije.

11. Purgar, K. (2010). Preživjeti sliku:Ogledi iz vizualnih studija. Zagreb:Meandar Media

12. Finci, P. (2006). Priroda umjetnosti .Zagreb:Izdanja Antibarbarus.

13. Mijatović, A. (2007). Vizualna kultura: Obrat teorije vizualnog u pedagogiju viđenja. LJ. Stefanović (ur.). Novi

Kamov, 7/2007. 24 (3) 5 - 17. Rijeka: Izdavački centar Rijeka

14. Mijatović, A. (2010). Vizualna kultura i kraj tumačenja slike ili kako predsubjektivna fascinacija postaje teorijom

bez subjekta. Izvornik: Umjetnost riječi, Vol. 54. No.1-2 Travanj 2010. Dostupno na Hrčak bazi:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=160700

15. Mitchell, W.J.T. (2004). What do Pictures Want?: the Lives and Loves of Images. Chicago & London: The

University of Chicago Press. 28-57.

16. Lucie-Smith, Edward (2003). Vizualne umjetnosti dvadesetog stoljeća. Zagreb: Golden marketing. Tehnička

knjiga.

17. Mitchell, W. J. T. (1994). The pictorical turn. U: Picture theory. Chicago & London: The University od Chicago

Press. Dostupno na URL: http://www.scribd.com/doc/30841638/Mitchell-W-T-J-The-Pictorial-Turn

18. Barker, K. (2010). Visual Culture Art Education: Critical Pedagogy, Identity Formation and Generative Studio

Practices in Art. Department of Art, Boise State University. Dostupno na URL:

http://scholarworks.boisestate.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1000&context=art_gradproj

19. Finn J. (2011). Visual Communication and Culture - Images in Action. Oxford: Oxford University Press.

20. Buhl, M. (2005). Visual culture as a strategic approach to art education in education. Internationa journal of

education through art 1 (2) 103‐114. Bristol: UK:Intellect. Dostupno na URL:

http://www.academia.edu/637175/Visual_culture_as_a_strategy_of_reflection_in_education

21. Darts, D. (2004). Visual Culture Jam: Art, Pedagogy and Creative Resistance. 313 – 327. The University of

Arizona. Dostupno na URL: http://steinhardt.nyu.edu/scmsAdmin/uploads/001/665/VisCultJAM.pdf, pristupljeno

8. 11. 2012.

22. Kemp, M. (1990). The science of art. Optical themes in western art from Brunelleschi to Seurat. New

Haven/London: Yale University Press. (pojedina poglavlja)

http://hrcak.srce.hr/index.php?id_clanak=2335&show=clanak

http://www.scribd.com/doc/30841638/Mitchell-W-T-J-The-Pictorial-Turn,%20%20pristupljeno%207.%2011.%202012



http://www.academia.edu/637175/Visual_culture_as_a_strategy_of_reflection_in_education

http://steinhardt.nyu.edu/scmsAdmin/uploads/001/665/VisCultJAM.pdf

23. Ilić, V. (2011). Kako pišemo Umjetnost? Problemi ne-čitkosti umjetničkog djelovanja u epohi novih medija.

Filozofska istraživanja, Vol. 30, No. 4, 635.- 648. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društo. Dostupno na Hrčak bazi,

URL: http://hrcak.srce.hr/68568


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave (predavanja, seminara i vježbi) je obavezno. Minimum 70%. Kolizija 50%.


Studenti sve informacije mogu dobiti na predavanju, u vrijeme konzultacija ili putem e- maila.


Studenti mogu kontaktirati nastavnika u vrijeme konzultacija na fakultetu ili e-mailom u svakom trenutku.


Pismeni ispit – esejistička forma

OBAVEZE STUDENATA

Studenti su dužni prisustvovati predavanjima i seminarima, te aktivno sudjelovati u rješavanju zadanog problema unutar

radne grupe. Interakcija sa studentima. Praćenje i vrednovanje aktivnosti na nastavi. Nakon odslušanih predavanja

studenti polažu kolokvij koji propituje usvojenost programske građe. Kreativan i samostalan pristup istraživanju odabrane

tematike na području znanosti o slici i vizualne kulture – izrada pisanog rada, eseja. Uz esej izrada pripadajuće

metodičke vježbe koja problematizira temu u kontekstu formalnog obrazovanja. Studenti osim izrade pisanog rada prema

prethodno danim uputama, prezentiraju i izlažu svoje teme i definiraju pitanja za diskusiju. Vrednuje se razumijevanja i

argumentirano prezentiranje zaključaka i prikazivanje praktičnih primjera odabrane teme na jasan i precizan način.

Rasprava i kritički osvrt na izlagane teme. Mogućnost samostalnog zaključivanja temeljenog na poznavanju sadržaja

kolegija. Studenti opisno vrednuju i ocjenjuju jedni druge što predstavlja vježbu objektivne procjene rada. Procjenom

kvalitete pisanog rada i studentskim vrednovanjem odabire se nekoliko prezentacija teme koje se izlažu učenicima

izborne nastave likovne umjetnosti (u dogovoru s predmetnim mentorom). Studenti su dužni tijekom semestra

prisustvovati terenskoj nastavi u suradnji s višom muzejskom pedagoginjom M. Đilas (MMSU). Navedeni oblik nastave

zorno problematizira pitanja vizualnih komunikacija i neformalnog obrazovanja (muzejska pedagogija). Sve izvršene

studentske obveze uz prethodna odobrenja uvjet su izlaska na pismeni ispit. Višekratno provjeravanje razumijevanja i

orijentacije tijekom nastave. Na zaključnom predavanju kroz iskustva s kolegija studenti evaluiraju nastavni proces i

navode prijedloge za unaprijeđenje kolegija.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je

sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 5. i 19. 02. 2016. u 10 sati

Proljetni

izvanredni 1. 04. 2016. u 10 sati

Ljetni

Jesenski

izvanredni 1. i 8. 09. 2016. u 10 sati


TJEDAN NAZIV TEME

1.

Uvodno predavanje.

Obrazloženje osnovnih ciljeva i svrhe predmeta. Pregled tema koje će se obrađivati tijekom

semestra. Upoznavanje s načinom rada na predavanjima i vježbama te na terenskoj nastavi.

Pregled literature koja ce biti korištena na kolegiju. Pregled tema i literature koje studenti mogu

izabrati za izradu pisanih radova.

Uvod u programsku građu – vizualna kultura, znanost o slici (Sachs-Hombach, K.), metodika

teorije. Definicija i određenje pojma i područja vizualne kulture. Objašnjenje uloge oka.

Relevantne teorije. Uloga slike u postmodernizmu. Uloga vizualnog u 21. stoljeću. Kraj pum?

(Belting, H.)

Temeljne discipline znanosti o slici

1.Povijest umjetnosti - znanost o umjetnosti

2.Filozofija, logika i matematika

2.

Razvoj vizualne kulture. (Mitchell, W.J.T., Jenks, C., Sturken M., Cartwright L.)

Temeljni pojmovi – viđenje, opažaj, prezentacija, reprezentacija.

Vizualna kultura: semiotički pristup, denotacija, konotacija (Barthes, R.)

Ikonografija / Ikonologija / Vizualni studiji (Purgar, K.; CVS Zg)

Prezentiranje emisija Drugi format, gost: W. J. T. Mitchell. Dostupno na: http://www.dailymotion.com/video/x17hp21_drugi-format-w-j-t-mitchell_creation

Vizualna kultura u svakodnevnom životu: Marginalizacija vizualne kulture u obrazovnom

sustavu.

Temeljne discipline znanosti o slici

3. Psihologija, neurologija i kognitivna znanost

4. Retorika i semiotika

5. Komunikologija i mediologija

3.

Vizualne komunikacije (Paić, Ž.)

Prema vizualnom tekstu. (Uzelac, S. B.)

Kodiranje i dekodiranje. Publika.

Interdisciplinarnost u srednjoškolskoj nastavi likovne umjetnosti:

Korelativne i strukturalne veze likovne i glazbene umjetnosti

Povijesno orijentirane znanosti o slici

1. Historiografija

2. Teologija, kršćanska

3. Arheologija, etnologija

4.

Društvene znanosti o slici

1. Sociologija i kulturologija

2. Politologija i pravna znanost

Društveni aspekti konzumacije slika.

Vizualne komunikacije - plakat, strip, street art, ambijentalna umjetnost.

Utjecaj kulturalnih teorija na povijest umjetnosti kao znanstvenu disciplinu (Kolešnik, L.)

Metode art terapije

5.

Primijenjene znanosti o slici

1. Kompjutorska vizualistika i istraživanje reklama

2. Kartografija i tipografija

Vizualne komunikacije - oglašavanje – kako su nastale i kako su se razvijale reklame.

Tehnike reprodukcije. Narcizam i vizualne komunikacije.

Prezentiranje emisija Drugi format. Digitalni narcizam. Dostupno na:

http://www.dailymotion.com/video/xy6zna_drugi-format-digitalni-narcizam_news

Tumačenje teorija koje se primjenjuju na polje istraživanja znanosti o slici i vizualne

kulture i njihova analiza i prilagodba kontekstu srednjoškolskog povijesnoumjetničkog

obrazovanja.

6.

Moderni mediji slike

1. Likovna umjetnost

2. Komunikacijski dizajn, fotografija, film, televizija, novi mediji

Vizualni mediji – (Paić, Ž., Purgar, K.)

Televizijsko novinarstvo. Video na web portalima.

Analiza vizualnih medijskih sadržaja.

Novomedijski znak i njegova recepcija. Vizualna (ne)pismenost.

Vizualna estetika i Internet – video i foto platforme

Multimedija.

Prezentiranje emisija Drugi format. Vizualizacija Venecije. Dostupno na:

http://www.dailymotion.com/video/xy0p23_drugi-format-vizualiziranje-venecije_creation

Prilagodba sadržaja vizualne kulture potrebama suvremenog obrazovnog sustava,

posebice srednjoškolskog.

7.

Terenska nastava – suradnja s M. Đilas (MMSU)

Muzejsko-edukativni projekti u nastavi likovne umjetnosti

8.

Kolokvij – propitivanje usvojenosti građe s predavanja

9.

Izlaganje studentskih pisanih radova. Esej i metodička vježba,diskusija na temu.

TEME:

Internet i virtualna kultura- novomedijska estetika

Reklame kao vizualni medij potrošačkog društva – komunikacija i manipulacija slikom

Fotonovinarstvo – vizualni izvještaj.

Studentsko vrednovanje prezentiranja teme i metodičke vježbe.

10.


TEME:

Kič kultura?!

Istraživanje tematike slike u psihologiji – recepcija vizualnog

Sociologija i kulturologija – uloga vidljivog

Studentsko vrednovanje prezentirane teme i metodičke vježbe.

11.


TEME: Neuroestetika i umjetnost

Vizualna kultura filma i televizije

Suvremena vizualna komunikacija u urbanom prostoru


12.

Izlaganje studentskih pisanih radova. Esej i metodička vježba, diskusija na temu.

TEME: Art terapija.

Slika kao medij odgojnog procesa – učenje i poučavanje slikom

Povijest umjetnosti (vs) vizualna kultura


13.

Izlaganje i prezentiranje najboljih radova učenicima izborne nastave likovne umjetnosti.

(na Fakultetu ili u Gimnaziji – prema dogovoru s profesorom de Canzianijem)

14.

Zaključno predavanje.

Javne studentske evaluacije i razmjena iskustava.

Studentski prijedlozi izmjena i dopuna radi unaprijeđenja kolegija.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija MUZEOLOGIJA Studij Povijest umjetnosti, PDS Semestar V. Akademska godina 2015-2016 Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave PON 14:15-16:00, P 207 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Dr. sc. Julija Lozzi Barković, red. prof.

Kabinet F 463

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Dr. sc. Maja Cepetić, postdoktorand

Kabinet F 464

Vrijeme za konzultacije PON 12-14h i po dogovoru

Telefon 051 265 745



Kolegij će ponuditi uvid u način razvoja muzeološke djelatnosti kroz povijest te stjecanje osnovnih znanja i kompetencija potrebnih za rad u baštinskim institucijama. Posebna pažnja posvetit će se razvoju muzeologije kao znanosti, tipologiji muzeja i baštinskih ustanova, načinu upravljanja muzejima, pojmu mreže muzeja i matičnosti, profesionalnom kodeksu muzeološke struke, muzejskim profesijama, načinu istraživanja, prikupljanja, zaštite, organizacije i dokumentiranja muzejske građe, muzejskoj komunikaciji, načinima prezentiranja baštine kao i mogućnostima marketinga unutar baštinskih institucija. Određena pažnja posvetit će se muzejskom i baštinskom zakonodavstvu RH kako bi se muzeološka struka smjestila u trenutno važeće zakonske okvire.


Osposobiti studente za samostalan rad unutar baštinske institucije. Upoznati ih s oznovnim procesima istraživanja, sabiranja, zaštite, čuvanja i prezentacije muzejskog predmeta u okviru struke, ali i trenutno važećih zakona RH. Spoznati i razumjeti odnose unutar suvremenog društva te ulogu baštine u njemu; spoznati izvore, ulogu, i mogućnosti upotrebe baštine, te postojeće i moguće načine njene praktične primjene u funkcioniranju društva i razvojnoj strategij. Upoznati studenate s teorijskim diskursom o muzejskim izložbama, ali i s izložbenom praksom; pripremiti ih za samostalno izvođenje izložbenih projekata, te na osnovnoj razini za vrednovanje stalnih postava muzeja i izložbi.



x x x


x





Referat 0,25 15


UKUPNO 2 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Aktivno sudjelovanje u nastavi boduje se prema količini aktivnosti koju svaki pojedini student ostvaruje unutar

nastavnog procesa (odgovaranje na postavljena pitanja, pitanja kao rezultat praćenja gradiva, iznošenje argumentiranih komentara tijekom studentskih izlaganja (referata), sudjelovanje u raspravi). Aktivnost može biti minimalna, osrednja ili visoka prema čemu se dobiva određeni broj bodova predviđen ovim segmentom. Minimalan broj bodova u ovom segmentu je 5, a broj bodova raste proporcionalno aktivnosti. Seminarski rad vrlo je važan segment cjelokupnog nastavnog procesa jer pokazuje u kojoj su mjeri usvojena znanja,



prezentirana na predavanjima i dostupna u literaturi. Na početku semestra studenti odabiru teme svojih radova, što im daje slobodu izbora teme, no zadane muzeološke tematske cjeline koje radom moraju obuhvatiti neosporno osvješćuju znanja usvojena kroz sadržaj ovog kolegija, čime ih se posredno želi pripremiti na muzejsku praksu koju mogu očekivati unutar muzejskih institucija. Kroz seminarski rad ocjenjuje se: kvaliteta obrade teme, omjer količine preuzetog teksta i vlastitih zaključaka te kvaliteta donesenih zaključaka. Minimalni broj bodova u ovom segmentu je 12, što odgovara ocjeni dovoljan (2), dok maksimalan broj bodova, 30, odgovara ocjeni odličan (5). Referat podrazumijeva referiranje seminarskog rada pred kolegama studentima, pri čemu se ocijenjuje kvaliteta i način

sumiranja najbitnijih podataka seminarskog rada u prezentaciju i predstavljanje istog, odnosno pridržavanje zadanog roka pri predstavljanju. Minimalan broj bodova u ovom segmentu je 5.

Završni ispit je pismeni. Minimalan broj bodova je 16, što odgovara ocjeni dovoljan (2), odnosno, maksimalni broj

bodova, 40, odgovara ocjeni odličan (5).













IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Maroević, I. Uvod u muzeologiju, Radovi zavoda za informacijske studije, Zagreb, 2003. (određena poglavlja)

Šola, T. Eseji o muzejima i njihovoj teoriji - prema kibernetičkom muzeju. Zagreb. Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a, 2003. (određena poglavlja)

Etički kodeks za muzeje, ICOM, Sarajevo – Zagreb, 2007.

Zakon o muzejima, NN 142/98, 65/09 - http://www.zakon.hr/z/302/Zakon-o-muzejima

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije o muzejskoj građi, NN 108, Zagreb, 1992, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/309509.html

IZBORNA LITERATURA

Šola, T. Marketing u muzejima, ili o vrlini i kako je obznaniti. Zagreb: Hrvatsko muzejsko društvo, 2001.

Časopisi Informatica Museologica (ovisno o temi i konkretnim seminarskim radovima studenata) http://www.mdc.hr/hr/mdc/publikacije/informatica-museologica/stari-brojevi/


POHAĐANJE NASTAVE

Kolegij zahtijeva redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje, jer predviđena znanja koja se trebaju usvojiti ovise uglavnom o ovom segmentu. Stoga se očekuje apsolutna redovitost pohađanja. Semestrom se predviđa 15 predavanja/seminara kolegija, i minimum za dobivanje potpisa je 10 dolazaka.


Studenti se informiraju putem web portala MudRi, putem pismenih i web obavijesti, na opću e-mail adresu godine i usmeno.


Svaki student osim konzultacija za sva pitanja i probleme može svakodnevno nastavnika kontaktirati na e-mail.


Završni ispit je pismeni, a samo po potrebi usmeni.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Ukoliko se student ne pridržava rokova, to utječe na pojedinačnu ocjenu koja se studentu daje za svaki rad, a zbir svih ocjena utječe na konačnu ocjenu. Ukoliko student ima nekih nepredviđenih situacija koje direktno utječu na poštivanje roka dužan je to na vrijeme i prije roka javiti nastavniku s kojim mora dogovoriti alternativni rok.

http://www.zakon.hr/z/302/Zakon-o-muzejima

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/309509.html

http://www.mdc.hr/hr/mdc/publikacije/informatica-museologica/stari-brojevi/

ISPITNI ROKOVI

Zimski 1.2.,15.2.2016.

Proljetni izvanredni 1.4.2016.

Ljetni

Jesenski izvanredni 5.9.,12.9.2016.


DATUM NAZIV TEME

5.10.2015. Uvodno predavanje, podijela seminarskih radova

12.10.2015. Muzeologija kao znanost, Muzeologija i temeljne znanstvene discipline

19.10.2015. Povijesni pregled muzeja

26.10.2015. Tipologija baštinskih institucija, tiplogija muzeja

2.11.2015. Muzej kao ustanova

9.11.2015. Upravljanje u muzejima

16.11.2015. Muzejske zbirke I – prikupljanje i dokumentiranje

23.11.2015. Muzejske zbirke II - čuvanje i prezentiranje

30.11.2015. Muzejska komunikacija

7.12.2015. Terenska nastava - muzej

14.12.2015. Muzejske izložbe, izlaganje seminara

21.12.2015. Marketing u muzejima, izlaganje seminara

11.1.2016. Arhitektura muzeja, izlaganje seminara

18.1.2016. Baština danas i uloga baštinskih institucija u postmodernom društvu, izlaganje seminara

25.1.2016. Zaključno predavanje, izlaganje seminara

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Muzejska pedagogija – teorija, praksa i metode

Studij Preddiplomski studij povijesti umjetnosti

Semestar Zimski / I., III., V. semestar preddiplomskog studija


Broj ECTS-a 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom,16.15-19.00, dv. 207.

Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Julija Barković Lozzi

Suradnik Danko Dujmović

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom, 11.00-12.00, 15.00-16.00

Kabinet F-464

Telefon 051/265-740



SADRŽAJ KOLEGIJA

Kroz predavanja, radionice i praktične primjere, student će direktno iskusiti sva tri aspekta djelovanja muzejskog pedagoga – komunikacija, interpretacija i edukacija. Upoznat će razine i načine komuniciranja unutar muzeja, te muzeja prema korisniku/posjetitelju; kako stvoriti/privući/odgojiti korisnika/posjetitelja, odnosno od slučajnog prolaznika stvoriti redovitog posjetitelja, osluškivati potrebe i interes publike, prilagoditi sadržaj određenim grupacijama i ciljanim skupinama Upoznati metode i tehnike interpretacije informacije/poruke; kako uobličiti vodstvo kao metodičku jedinicu, kako prenijeti poruku određenoj skupini posjetitelja (obzirom na dob ili stručnost); različite tehnike vodstava. Upoznat će kako jače integrirati muzej u obrazovni sustav, iskoristiti korelaciju sa školskim programima, ostvariti nadopunu i suradnju sa školom; probleme (ne)prikladnosti i interpretiranja sadržaja određenoj dobnoj skupini; pitanje jaza između popularizacije i edukativnosti muzejskog sadržaja; uloga muzeja u lokalnoj zajednici, odnosu prema kulturnoj baštini, pitanje društvene angažiranosti, uloge u cjeloživotnom učenju; formulacija didaktičkih listića i zadataka


Studenti će steći uvid u konkretno zanimanje kojim bi se mogli baviti nakon studija, a koje još uvijek nije dovoljno poznato široj, niti stručnoj javnosti. Naučit će koja je uloga muzejskog pedagoga unutar muzeja, te ovladati metodama i tehnikama rada, komuniciranja, poučavanja i prenošenja informacija korisniku muzeja (posjetitelju).



x x x X


x x






ZAVRŠNI ISPIT 1 40

UKUPNO 3 100


Opća napomena







Završni ispit



Diplomski studij:















IV. LITERATURA

Obvezna literatura: .

- Zbornici Skupa muzejskih pedagoga Hrvatske - Milutinović J.: Savremene teorije i modeli učenja u muzeju i njihova implementacija, u

Rad muzeja Vojvodine, br. 47-48, str. 261-267, 2005-2006 - Milutinović, J.: Učenje u muzeju, u Pedagoška stvarnost, vol. 48, br. 5-6, str. 354-365,

2002

Izborna literatura:

Tanja Štignjedec Sulić, Osmišljavanje pristupa i sadržaja vodstva kroz muzej za djecu predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta, Etnografski muzej Zagreb, Zagreb, 2010.

- Danko Dujmović, Razlike u pristupima vodstvu kroz stalni postav Muzeja za umjetnost i obrt, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2007.

- Falk, J.H.: The Museum Experience, Whalesback Books, Washington, 1994. - The Manual of Museum Learning, editor: Barry Lord, AltaMira Press, Lanham, 2007. - Hein, G.: Learning in the Museum, Routledge, New York, 1998. - Talboys, G.K.: Museum Educator’s Handbook, Ashgate, Aldershot, 2005.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave je obvezno. Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi,

radionicama i vježbama, te ispunjavanje zadataka tijekom semestra.


Studenti su redovito informirani o programu rada putem programa kolegija I plana rada dostupnih

na web stranici predmetnog nastavnika te u direktnoj komunikaciji s predmetnim nastavnikom I

asistentom mailom.


Kontakt s predmetnim nastavnikom omogućen je mailom ili putem konzultacija koje se redovito

održavaju svaki tjedan prema navedenom rasporedu.


http://scindeks.nb.rs/article.aspx?query=ARTAU%26and%26Milutinovi%25c4%2587%2bJovana&page=17&sort=1&stype=0&backurl=%2fSearchResults.aspx%3fquery%3dARTAU%2526and%2526Milutinovi%2525c4%252587%252bJovana%26page%3d0%26sort%3d1%26stype%3d0

http://scindeks.nb.rs/article.aspx?query=ARTAU%26and%26Milutinovi%25c4%2587%2bJovana&page=26&sort=1&stype=0&backurl=%2fSearchResults.aspx%3fquery%3dARTAU%2526and%2526Milutinovi%2525c4%252587%252bJovana%26page%3d0%26sort%3d1%26stype%3d0

Aktivnosti tijekom nastave podrazumijevaju redovite domaće zadaće, obaveznu pripremu za svako

predavanje kroz čitanje zadanih tekstova, aktivno sudjelovanje u radionicama i vježbama, rad na

terenu.

Za sudjelovanje u nastavi nisu potrebni posebni talenti, ali dobra volja je obavezna! Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

1. Uvod – muzejski pedagog: teorija, misija, ciljevi, sadržaji, načini i metode

2. Komunikacija – smjerovi, razine i načini komuniciranja; ciljane skupine,

potrebe, prilagodba i zadovoljstvo posjetitelja; muzejska pedagogija i

interdisciplinarnost

3. Komunikacija – otvoreni muzej; stvaranje i odgoj posjetitelja; muzejski

pedagog izvan muzeja

4. Interpretacija – vodstvo kao metodička jedinica, formulacija i artikulacija;

tehnike i metode vođenja – pričanje i pripovijedanje, razgovor, igra, igranje

uloga, igrokaz, ples i pokret, interaktivnost

5. Interpretacija – pristupi različitim ciljanim skupinama

6. Interpretacija – radionice u muzeju – vrste, oblici, primjeri iz prakse, ciljevi

7. Interpretacija – edukativna izložba; tekstovi u izložbi

8. Edukacija – muzej kao dio obrazovnog sustava, korelacija i nadopuna školskog

programa, terenska nastava u muzeju; učenje i istraživanje u muzeju; muzej i

cjeloživotno učenje

9. Edukacija – popularizacija i edukativnost muzejskog sadržaja; problem

(ne)prikladnosti prezentacije i interpretacije sadržaja određenoj ciljanoj skupini;

oblikovanje didaktčkih listića, zadataka, akcija i programa

10. Edukacija – muzej i kulturna raznolikost, društvena angažiranost, tolerancija,

korektnost; muzej i lokalna zajednica – odnos prema kulturnoj baštini i uloga u

formiranju kulturnog identiteta; kulturni turizam

11. Edukacija i etičnost u odnosu prema muzejskim sadržajima

12. Posjetitelji s invaliditetom u muzeju

13. Odlazak na teren

14. Prezentacija seminarskih radova

15. Prezentacija seminarskih radova

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Liturgika i povijest umjetnosti


Semestar I. i III.


Broj ECTS-a 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave nastava utorkom do 12:15 do 15 sati; seminari od 11:15 do 13 sati; dvorana 207

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Damir Tulić

Suradnik Danijel Ciković

Vrijeme za konzultacije doc. dr. sc. Damir Tulić srijedom od 13:15 do 15 sati Danijel Ciković utorkom od 15:15 do 16 sati

Kabinet F-462 F-465

Telefon 051/265-744



SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij će ponuditi pregled razvoja katoličke liturgije gledan kroz prizmu povijesti umjetnosti.

Teme:

Uvod u liturgiku; Povijesni razvoj katoličke liturgije; Liturgijske knjige i jezici (razvoj knjiške umjetnosti od minijatura do grafika); Liturgijsko pjesništvo i pjevanje (gradnja orgulja); Razvoj sakralnog prostora kroz povijest; Crkveni namještaj (ol tar, tabernakul, propovjedaonica, ispovjedaonica, krstionica, orgulje, zvona, sjedala za biskupa te kler i vjernike, kipovi, sl ike, relikvije); Liturgijsko posuđe (kalež, patena, ciborij, pokaznica, posudice za sveto ulje, posudice za vino i vodu, kadionica i lađica); Liturgijsko ruho (postanak i razvoj liturgijskog ruha, simbolika te boje: amikt, fanon, alba, cingulum, kazula, dalmatika, pluvijal, manipul, stola, tkanine u opremi sakralnog prostora); Insignije (mitra, pastoral, prsten, kalota, tiara, palij, biskupske papuče i rukavice, pektoral, Cappa magna, moceta); Liturgijski simboli (svijetlo, tamjan, voda, ulje, sol, pepeo); Liturgijska godina (razvoj i kalendar, red i vrste blagdana); Božićni ciklus (povijesni razvitak i bogoslužje u Došašću, Božiću, Bogojavljenju i Svijećnici); Uskrsni ciklus (povijesni razvitak i bogoslužje u Korizmi, Velikom tjednu te Uskrsu i narednim blagdanima); Sveta Misa (oblik i povijesni razvoj); Sakramenti (oblik i povijesni razvoj); Blagoslovine; Pobožnosti i običaji (Četrdesetosatno klanjanje, križni put, krunica, ophodi)


Osposobljavanje studenta za razumijevanje razvoja te simbolike crkvenih obreda i pobožnosti s posebnim naglaskom na posttridentsku liturgiju u 17. i 18. stoljeću. Razumijevanje oblika, namjene kao i stilskih promjena sakralnih prostora te brojnih umjetničkih predmeta koji se koriste ili su se nekada koristili bogoslužju.



X x


x




Seminarski rad 1 40

ZAVRŠNI ISPIT 2 60

UKUPNO 3 100


Opća napomena






Završni ispit





Diplomski studij:















IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Dragutin Kniewald, Liturgika, Zagreb, 1937. (odabrana poglavlja) Adolf Adam, Uvod u katoličku liturgiju, Zadar, 1993. (odabrana poglavlja) Liturgijski pojmovi iz Leksikona ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Anđelko Badurina), Zagreb,

1990. (odabrani)

Anđelko Badurina, Bernardin Škunca, Florijan Škunca, Sakralni prostor tijekom povijesti i danas, Zagreb, 1987 Šaško Ivan, Per signa sensibilia : liturgijski simbolički govor, Zagreb 2004.


POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno. Student je dužan pohađati nastavu (predavanja i seminare) 70% odnosno 50% ako mu se kolegij preklapa s obaveznim kolegijem drugog smjera. Ne ispunjavanje ovog uvijeta onemogućuje pristupanje završnom ispitu


Putem zajedničkog e-maila, preko demonstratora.





VI. POPIS TEMA

Tjeda

n


studenata

1. Uvod u katoličku liturgiju – povijesno-umjetnički aspekt

2. Kraći povijesni razvoj katoličke liturgije od ranokršćanskih oratorija do Drugog vatikanskog koncila

3. Razvoj liturgijskih knjiga i jezika - minijature i grafike

4. Liturgijsko pjesništvo i pjevanje (gradnja orgulja)

5. Razvoj sakralnog prostora kroz povijest

6. Crkveni namještaj – razvoj i stilske promjene

7. Liturgijsko posuđe – razvoj i stilske promjene

8. Liturgijsko ruho – razvoj i stilske promjene

9. Insignije

10. Liturgijski simboli

11. Sveta Misa – oblik i povijesni razvoj

12. Liturgijska godina (razvoj i kalendar, red i vrste blagdana) Božićni ciklus (povijesni razvitak i bogoslužje u Došašću, Božiću, Bogojavljenju i Svijećnici) Uskrsni ciklus (povijesni razvitak i bogoslužje u Korizmi, Velikom tjednu te Uskrsu i narednim blagdanima)

13. Sakramenti (oblik i povijesni razvoj)

14. Blagoslovine

15. Pobožnosti i običaji II

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Razvoj svetišta od ranoga kršćanstva do kasnoga srednjeg vijeka Studij Preddiplomski studij povijesti umjetnosti Semestar I./III. PDS Akademska godina: 2015/2016 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+V+S) 45 (15+0+30) Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak, 10:15 – 13:00, predavaonica 302 Nositelj kolegija Dr. sc. Marina Vicelja - Matijašić Suradnik Nikolina Belošević, prof. Vrijeme za konzultacije Petak, 13:00–14:00 (kabinet 464) i prema dogovoru

Kabinet 464 Telefon 265-740 E-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

- Pregled razvoja svetišta od ranoga kršćanstva do kasnoga srednjeg vijeka – terminologija, povijesni izvori - Pregled razvoja liturgijskog namještaja (oltar, ambon/propovjedaonica, oltarna ograda, subselij) - Promjene u dispoziciji crkvenoga prostora kroz nekoliko stoljeća – povezanost s povijesnim i liturgijskim

promjenama – svetište, kor, kripta - Ikonografska topografija vezana za prostor svetišta - Dekorativni program - skulptura, slikarstvo, obrt

- Regionalne europske posebnosti - Lokalni primjeri - analiza i interpretacija - Terenska nastava


- Prepoznavanje dijelova prostora svetišta, liturgijskog namještaja i opreme – terminologija - Prepoznavanje i jasno uočavanje tipičnih i atipičnih formi - Interpretacija djela – ikonografska – u okviru povijesnog razvoja



X X X X


X





Kontinuirana provjera znanja 1,25 40

Samostalni rad /prezentacija + pisani rad 0,75 30


UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:






30 do 39,9 ocjenskih odova 1 FX


IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

Reader sastavljen od izabranih dijelova i poglavlja iz: Arte medievale – le vie dello spazio liturgico, ur. P. Piva, Milano, 2012. Le sanctuaire et ses amenagements, Hortus Artium Medievalium, vol.15, 2009. Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, ur. A. Badurina, Zagreb, 1979. Uvod u katoličku liturgiju, ur. A. Benvin, Zadar, 1993. Utjecaji na preobrazbe kršćanske liturgijske arhitekture do 20. stoljeća, Z. Sokol-Gojnik, A. Crnčević, M. Obad Šćitaroci, Zagreb, 2011.

Izborna literatura:

U dogovoru sa studentima s obzirom na izabranu temu seminarskoga rada.


POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno


Studenti su upoznati s programom rada kroz cijeli semestar prema izvedbenome planu koji im se predstavlja na početku nastave te koji se nalazi na web stranici kolegija (Mudri); studenti se redovito informiraju o svim aktivnostima preko zajedničke e-adrese te na satovima predmeta ili drugačije prema dogovoru. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Nastavnik je dostupan u vrijeme konzultacija tijekom semestra te za sve upite preko e-pošte.




studenata

1. Uvodno izlaganje i dogovor oko načina izvođenja nastave, evaluacije, literature i seminarskih radova

2. Postanak i razvoj kršćanskoga svetišta (templum / ecclesia)

3. Morfologija kršćanskoga svetišta - Osnovni pojmovi, definiranje svetišta, dijelovi, orijentacija - Arhitektura svetišta - Izvođenje liturgije u odnosu na liturgijski namještaj

4. Elementi liturgijskoga namještaja – oltar - Tipovi i geneza - Konfesija; kripta

5. Elementi liturgijskoga namještaja – oltarna pregrada - Tipovi i geneza (septum, tribelon, letner, ikonostas) - Funkcija - Elementi

6. Elementi liturgijskoga namještaja – ciborij

7. Elementi liturgijskoga namještaja – katedra, subsellia, ambon, ostala oprema

8. KOLOKVIJ

9. Liturgijski namještaj i ikonografija

10. Odnos funkcije i forme (liturgija – arhitektura – skulptura) - Crkvene reforme i odraz na oblikovanje svetišta - Umnažanje oltara i promjena izgleda svetišta - Stacionalna liturgija

11. Westwerk kao zapadno svetište

12. Svetište u gradskim, redovničkim i hodočasničkim crkvama - Deambulatorij, transept, kor

13. KOLOKVIJ

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kamena skulptura 15 i 16. stoljeća duž istočne obale Jadrana

Studij Preddiplomski studij povijesti umjetnosti Semestar V.,


Broj ECTS-a 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak, 13:15 – 16:00, prostorija 470

Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Marijan Bradanović

Suradnik /

Vrijeme za konzultacije Srijedom 19.00-19.45, četvrtkom 12.30-13.15

Kabinet 459

Telefon /

E-mail [email protected]; [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij je fokusiran na korpus kamene skulpture nastale u razdoblju kasnog srednjeg vijeka i ranog novog vijeka na istočnoj obali Jadrana. Studente se upoznaje s povijesnim, društvenim i kulturnim okolnostima u kojima nastaje navedeni korpus umjetnina, a stilski se razvoj prati od kasnogotičkih ostvarenja sve do kasne renesanse i manirizma. Obrađuju se pojedinačna ostvarenja najvažnijih kipara i radionica kao što su: Bonino da Milano, Juraj Dalmatinac, Andrija Aleši, Nikola Firentinac, Ivan Duknović i dr., te umjetničke cjeline poput Šibenske katedrale, trogirske krstionice ili kapela bl. Ivana Trogirskog koje su ključne u procesu razvoja skulpture 15. i 16. Stoljeća.


Prepoznavanje najznačajnijih ostavrenja kamene skulpture 15. i 16. stoljeća na istočnoj obali Jadrana. Razumijevanje povijesnog, kulturnog i povijesno-umjetničkog konteksta u kojem nastaju umjetnine. Poznavanje recentne literature i najnovijih hipoteza o pojedinim majstorima



x x x x


x





Seminar 0,5 35


ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 3 100


Opća napomena





Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Prethodno najavljena provjera znanja u obliku pismenog ispita, kolokvija. Na kolokviju je potrebno zadovoljiti minimalno 50 % točno riješenog testa kako bi se dobili ocjenski bodovi. U protivnom student mora ponoviti kolokvij. Postoji samo jedan ispravak te prolaznost na kolokviju uvjet je za pristup završnom ispitu.

Pristup popravku međuispita Pristup popravku međuispita imaju svi studenti koji nisu osvojili minimalnih 50 % bodova na međuispitu.

Završni ispit – usmeni?












IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

1. PELC Milan, Renesansa, Zagreb, 2007. (odabrani dijelovi) 2. Hrvatska renesansa – katalog izložbe, Zagreb, 2004. (odabrani dijelovi) 3. Tisuću godina hrvatskog kiparstva, (ur.) I. Fisković, Zagreb, 1997. (odabrani dijelovi) 4. ŠTEFANAC Samo, Kiparstvo Nikole Firentinca i njegovog kruga, Split, 2006. 5. HUSE N., WOLTERS W., The art of Renaisscance Venice: architecture, sculpture and painting

1460.-1590., Chicago, 1990. (odabrani dijelovi)..

Izborna literatura: "Ivan Duknović i njegovo doba." Radovi međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Trogiru o 550. obljetnici rođenja Ivana Duknovića, Trogir, 1996. BRADANOVIĆ, Marijan; "Prvi krčki renesansni klesari." u: Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske – Zbornik Dana Cvita Fiskovića II., (ed.) Predrag Marković i Jasenka Gudelj, 167-82, 2008. ———. "Šesterostrana kruna krčkog providura Angela Gradeniga." Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 40 (2005.): 239-53. BRAUT, Ivan; „Skulptura 15. i 16. stoljeća na prostoru Vinodola“ u: Czriquenicza 1412 – život i umjetnost Vinodola u doba pavlina, (ur.) Nina Kudiš, 2012., 81-90 ( kataloške jedinice 1-7) FISKOVIĆ, Cvito. Ivan Duknović - Ioannes Dalmata, U Domovini. Split: Književni krug, 1990. ———. "Prilog poznavanju kiparstva i graditeljstva 15. i 16. stoljeća u Rabu." Rapski zbornik (1987): 321 - 32. FISKOVIĆ, Cvito, KRUNO Prijatelj. Albanski umjetnik Andrija Aleši u Splitu i u Rabu Split: Konzervatorski zavod za Dalmaciju, 1948. FISKOVIĆ, Igor. "Uz knjigu W. Woltersa "La Scultura Veneziana Gotica 1300-1460" " Peristil 20 (1977.): 145-62. HILJE, Emil. "Još jedno djelo kipara Pavla iz Sulmone." Radovi IPU 27 (2003): 35-41. ———. "Marko Andrijić u Pagu." Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 28 (1989): 109-17. MARKHAM SCHULZ, Anne The Sculpture of Giovanni and Bartolomeo Bon and Their Workshop. Philadelphia: American philosophical society, 1978. MARKOVIĆ, Predrag. Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku - Prvih 105 Godina Zagreb: Naklada Ljevak, 2010. ———. "Mramorni reljefi venecijanske radionice Bon u Senju i krčki Knezovi Frankopani." Radovi IPU 30 (2006): 9-28. MATEJČIĆ, Ivan. "Contributi per il catalogo delle sculture del rinascimento in Istria e nel Quarnero." Arte veneta 47 (1995.): 7 - 19. OLSON, Roberta J. M. Italian Renaissance Sculpture. London: Thames and Hudson, 1997. POPE-HENNESSY J.; Introduction to Italian sculpture, Phaidon, 1998. – vol. II. (Italian Renaissance Sculpture), vol. II. (Italian High Renaissance and Baroque Sculpture) – odabrani djelovi ŠTEFANAC, Samo. "O arhitekturi i kiparskim ukrasima osorske katedrale." Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 26. (1986./87.): 263– 86. ———. "Stilske mijene u arhitekturi i skulpturi na Jadranu šezdesetih godina 15. stoljeća." u: Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske - Zbornik Dana Cvite Fiskovića II., (ed.)Predrag Marković i Jasenka Gudelj, 89-98, 2008. Izbor ostalih relevantnih članaka po pojedinim temama iz znanstvenih časopisa poput Radovi IPU, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Peristil i dr


POHAĐANJE NASTAVE Obavezno Svaki student dužan je prisustvovati na minimalno 70% nastave. Studenti koji imaju koliziju moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave. Ukoliko student koji nema koliziju bude prisutan na manje od 50% nastave (bez valjanog zdravstvenog obrazloženja) ne može zadovoljiti kriterije za ocjenu, pa je dužan ponovno slušati predmet. Isto vrijedi i za studente s kolizijom, ukoliko su bili na manje od 30% predavanja.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti se informiraju putem pismenih i web obavijesti na stranicama fakulteta, na opću e-mail adresu godine te usmeno.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Uz redovite konzultacije, svaki student nastavnika može svakodnevno kontaktirati elektronskom poštom.




studenata

1. Uvodno predavanje – pregled izvedbenog programa Povijesne okolnosti i umjetnička produkcija na istočnoj obali Jadrana u 15. i 16. stoljeću

2. Kamena skulptura 15. i 16. st na istočnoj obali jadrana – stilski razvoj, utjecaji, radionice i majstori, materijali, motivi, tipologija, import

3. Kasnogotička tradicija i prva humanistička strujanja - Pavao iz Sulmone, Bonino da Milano, Petar Martinov

4. Juraj Dalmatinac – venecijanska iskustva; dolazak i djelovanje u Dalmaciji; graditeljska i kiparska djelatnost

5. Andrija Aleši – djelovanje na Rabu, suradnja s J. Dalmatincem Ostali majstori Dalmatinčevog kruga - P. Berčić, Pribislavić, Petrović

6. Nikola Firentinac – hipoteze o porijeklu; suradnja s A. Alešijem; početak djelovanja u Dalmaciji

7. Nikola Firentinac - kapela bl. Ivana Trogirskog; kasniji radovi

8. Ivan Duknović – djelovanje na Apeninskom poluotoku; radovi u Dalmaciji

9. Kolokvij

10. Odjeci ugarske renesanse na istočnoj obali Jadrana – Majstor Mramornih madona (Gregorio di Lorenzo) Petar Radov i renesansa na Rabu

11. Kamena skulptura i arhitektonska plastika 15. i 16. stoljeća u Istri

12. Renesansna kamena skulptura na Kvarneru – Giovanni Buora i skulptura osorske katedrale; pulsko Navještenja

13. Renesansna kamena skulptura na Kvarneru - radionica Majstora Franje

14. Skulptura 16. stoljeća u Dalmaciji – T. Bokanić, P. Gospodnetić, N. Lazanić , skulptura A. Vittorie u Trogiru

15. Zaključno predavanje

* U dogovoru sa studentima može se organizirati terenska nastava

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Umjetnost gradnje

Studij Prediplomski studij povijesti umjetnosti

Semestar I


Broj ECTS-a 3

Nastavno opterećenje (P+V+S) 45 (15+0+30)

Vrijeme i mjesto održavanja nastave 10.15-13.00; 470

Nositelj kolegija Luka Skansi

Vrijeme za konzultacije Srijedom 14-16

Kabinet 486

Telefon



SADRŽAJ KOLEGIJA

Predmet se bazira na pretpostavkama njemačke estetske kulture, koja definira arhitekturu kao Baukunst, kao “umjetnost izgradnje”.

Subjekt semestra bit će emblematična svjetska gradilišta od kraja 18. stoljeća do sedamdesetih godina 20. stoljeća, koja su donijela

ključne pomake u modernizaciji gradilišta i gradnje i konceptualnu revoluciju u disciplini arhitekture: najprije željezne, zatim armirano-

betonke konstrukcije i na kraju megastrukture i istegljive konstrukcije. Cilj semestra je uvesti studente u razumijevanje realnosti izgradnje

objekata, ostavljajući sa strane klasične teoretske, kompozicijske i stilske analize. Jer povijest arhitekture je djelomično i – ako ne i

pogotovo – povijest gradnje.


Poznavanje povijesti arhitekture 19. i 20. stoljeća primjereno razini diplomskog studija. Predmet mora usposobiti studente u razmišljanju

o arhitekturi kao produkt tehnoloških, tektonskih i materijalnih uvjeta karakterističnih za vrijeme u kojem je izgrađena.



x x

Terensk nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x




Seminarski rad 1 30


Završni ispit 1 40

UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:


Diplomski studij:



60 do 69,9 ocjenskih b dova 3 C












IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Kenneth Frampton, Studies in tectonic culture: the poetics of construction in nineteenth and twentieth century architecture, MIT Press, Cambridge, Mass 1995. (odabrana poglavlja) 2. Siegfried Gideon, Space, Time and Architecture. The Growth of a new tradition, Cambridge (Mass.) 1941. Prevod: Prostor, vreme, arhitektura: nastajanje nove tradicije, Građevinska knjiga, Beograd, 1969.

Izborna literatura: 1. Bergdoll, B. Le Panthéon, Editions Picard, Paris (France), 1989 2. John McKean, Crystal Palace: Joseph Paxton and Charles Fox, Phaidon, London 1994. 3. James Bogardus, W. Knight, The origins of cast iron architecture in America, Da capo press,

Sturges, New York, 1970. dsa 4. Stanford Anderson, Peter Behrens and a new architecture for the twentieth century, MIT Press,

Cambridge, Mass., 2000.. 5. Les freres Perret: l'oeuvre complete, ur. Maurice Culot, David Peycere Gilles Ragot, Joseph

Abram, Paris, Institut francais d'architecture, Norma, 2000. 6. Josep Quetglas, Fear of glass: Mies van der Rohes Pavilion in Barcelona, Birkhauser, Basel 2001. 7. Nicholas Adams, Skidmore, Owings & Merrill: SOM Since 1936, M., & Cartwrigt, L. (2001).

Practices of Loocing. New York: Oxford University Press 8. Peter Rice, An engineer imagines, Artemis, London 1994. 9. Peter Murray, The saga of Sydney Opera House: the dramatic story of the design and construction

of the icon of modern Australia, Spon Press, London, New York, 2004.. 10. Nathan Silver, The making of Beaubourg: a building biography of the Centre Pompidou, Paris

Cambridge, Mass., London MIT, 1994. 11. Cecil Balmond, Cecil Balmond: Frontiers of Architecture 1, Prestel, Munich 2013. 12. Jorn Utzon, Idee di architettura: scritti e conversazioni, uvod Rafael Moneo, Marinotti, Milano 2011.


POHAĐANJE NASTAVE

Kolegij zahtijeva redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje, jer predviđena znanja koja se trebaju usvojiti ovise uglavnom o ovom segmentu. Stoga se očekuje apsolutna redovitost pohađanja. Semestrom se predviđa 14 predavanja/seminara kolegija, i minimum za dobivanje potpisa je 10 dolazaka.


Studenti se informiraju putem pismenih i web obavijesti, na opću e-mail adresu godine i usmeno.


[email protected]


Seminari i završni ispit.

Tjedan Tema

1. Uvod u konstrukciju i konstrukcijsku arhitekturu

2. Joseph Paxton i Crystal Palace

3. Arhitektura željeza

4. James Bogardus i američki neboder

5. Auguste Perret i betonska konstrukcija

6. Tektonika: Semper, Loos, Plečnik

7. Mies van der Rohe i paviljon u Barceloni

8. Giuseppe Terragni i «Casa del Fascio»

9. Pier Luigi Nervi

10. Konstrukcijska arhitektura u Evropi: fenomen međunarodnih izložba (Montreal, Osaka)

11. Frei Otto i Jean Prouvé

12. Jorn Utzon i Sydney Opera House

13. Renzo Piano i Richard Rogers – Beauburg

sveuČiliŠte u rijeci - ffri.uniri.hr · - antička grčka umjetnost u hrvatskoj 5. umjetnost...

Documents