SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ANDRIJA JURAJ LUKARIĆ

UPOTREBA INTERNETA U PODUZEĆU «KONZUM»

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

UPOTREBA INTERNETA U PODUZEĆU «KONZUM»

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Internet u poslovanju

Mentor: Prof. dr. sc. Zvonimir Čapko

Student: Andrija Juraj Lukarić

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 008112087

Rijeka, lipanj 2014.

SADRŽAJ

Stranica

1. UVOD ........................................................................................................................... 1

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA .................................. 1

1.2. RADNA HIPOTEZA .......................................................................................... 2

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA ............................................................... 2

1.4. ZNANSTVENE METODE ................................................................................. 3

1.5. STRUKTURA RADA .......................................................................................... 3

2. INTERNET I INFORMATIČKA TEHNOLOGIJA U SUVREMENOM

POSLOVANJU ............................................................................................................ 5

2.1. INTERNETSKI SERVISI ................................................................................. 8

2.2. DALJINSKI PRIJENOS PODATAKA ............................................................ 10

2.3. ELEKTRONIČKI POTPIS ................................................................................. 15

3. REINŽENJERING POSLOVNIH PROCESA ......................................................... 19

3.1. POJAM REINŽENJERINGA............................................................................ 19

3.2. FAZE REINŽENJERINGA ................................................................................ 20

3.3. PROMJENE POSLOVNIH PROCESA ............................................................ 20

3.4. PODUZEĆE KOJE UČI...................................................................................... 22

4. KONZUM D.D. ............................................................................................................ 24

4.1. POVIJESNI RAZVOJ PODUZEĆA .................................................................. 24

4.2. TRENUTNO STANJE U PODUZEĆU ............................................................. 25

5. MREŽNO POSLOVANJE U KONZUMU ............................................................. 28

5.1. UPOTREBA INTERNETA KAO DIGITALNE KOMUNIKACIJE U

PODUZEĆU «KONZUM» .................................................................................. 28

5.2. USLUGE KUPCIMA PUTEM INTERNETA .................................................. 34

5.3. DALJINSKA OBRADA PODATAKA POSLOVNIM

INFORMACIJSKIM SUSTAVOM ................................................................... 40

6. SMJERNICE ZA POBOLJŠANJA U ELEKTRONIČKOM POSLOVANJU

PODUZEĆA «KONZUM» ......................................................................................... 43

7. ZAKLJUČAK .............................................................................................................. 48

LITERATURA .................................................................................................................. 50

POPIS SLIKA I TABLICA ............................................................................................. 53

1. UVOD

Današnji koncept poslovanja nezamisliv je bez upotrebe Interneta i digitalnih

komunikacija. Suvremena informacijska tehnologija, mobilna tehnologija postala je

sredstvo kojim se poduzeća približavaju kupcima. Internet danas predstavlja najveće

tržište svega čime se može trgovati, ali i najraširenija komunikacijska mreža, a to je

postao uspostavom World Wide Weba, kao skupa mrežnih usluga. Putem web stranice

poduzeće izgrađuje odnos s potrošačima, no on nudi i mogućnost oglašavanja, razvoja i

unapređenja poslovanja. Stoga se može reći da se današnja poduzeća sve manje

razlikuju prema proizvodima i uslugama, a sve više prema poslovnoj filozofiji, nastupu

na tržištu i usmjerenosti ka kupcu. Još prije nepunih tridesetak godina bilo je dovoljno

imati dobar proizvod ili kvalitetno pružati neku uslugu i tržište je bilo osigurano.

Kvalitetno upravljanje interaktivnim komuniciranjem na relaciji poduzeće – tržište od

temeljnog je značenja za pozicioniranje poduzeća na tržištu. Uspjeh poduzeća više se ne

mjeri samo po ostvarenom prometu, dobiti ili profitu, već i po društvenom ugledu koje

poduzeće uživa na tržištu. Da bi se opstalo u složenim tržišnim uvjetima, potrebno je

imati stalan interaktivan odnos s tržištem, dobro poznavati njegove potrebe, a u

određenoj mjeri i utjecati na stvaranje tih potreba i upravo je Internet taj koji sve to

objedinjuje.

Mrežna razmjena podataka i druga digitalno povezana tehnologija važna je u

svakodnevnom životu. Poznavanje i korištenja digitalne i s njom povezanih tehnologija

postalo je sve značajnijim aspektom pismenosti. Stupili smo u doba u kojem ta

tehnologija iz temelja mijenja kulturu i utječe na sve vidove života.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Mrežna razmjena podataka i druga digitalno povezana tehnologija važna je u

svakodnevnom životu. Poznavanje i korištenja digitalne i s njom povezanih tehnologija

postalo je sve značajnijim aspektom pismenosti. Stupili smo u doba u kojem ta

2

tehnologija iz temelja mijenja kulturu i utječe na sve vidove života. U izradi diplomskog

rada postavljen je slijedeći problem istraživanja: zbog nedovoljnih znanja o Internetu i

informacijskim tehnologijama i visokih početnih ulaganja u informacijske tehnologije

mnoga poduzeća još uvijek nisu prepoznala prednost korištenja Interneta kao digitalne

informacijske tehnologije.

U skladu s problemom istraživanja, postavlja se predmet istraživanja: istražiti, utvrditi

i analizirati Internet i digitalne komunikacije u suvremenom načinu poslovanja, u kojim

sve segmentima poslovanja poduzeća primjenjuju Internet, na koji se način provodi

redizajn poslovnih procesa i što se može očekivati u budućnosti.

Predmet istraživanja utječe na objekt istraživanja, a to je: Internet, mrežne i digitalne

komunikacije i Konzum.

1.2. RADNA HIPOTEZA

Sukladno problemu, predmetu i objektu istraživanja postavljena je radna hipoteza:

Znanstvene spoznaje o Internetu kao informacijskoj tehnologiji omogućavaju poduzeću

njegovu primjenu u svim poslovnim procesima čime se postiže bolja koordinacija i

kvalitetnija informiranost svih sudionika na sve zahtjevnijem tržištu. Konzum d.d.

prepoznao je ubrzani razvoj informacijskih tehnologija te ih primijenio u svom

poslovanju neprestanim reorganiziranjem poslovnih procesa.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svrha i ciljevi istraživanja su objasniti sve važnije značajke Interneta kao digitalne

komunikacije u suvremenom načinu poslovanja te analizirati suvremene aspekte

poslovanja poduzeća Konzum koji je prepoznao prednosti Interneta u cilju

zadovoljavanja potreba kupaca.

U radu se daju odgovori na pitanja:

1) Što je Internet i koji su internetski servisi?

3

2) Što obuhvaća elektronička razmjena podataka?

3) Što je elektronički potpis, kojim zakonom je reguliran i tko je u Republici

Hrvatskoj ovlašten registrirani izdavatelj digitalnih certifikata?

4) Što je reinženjering?

5) Koje su prednosti upotrebe Interneta i Intraneta u poslovanju poduzeća

Konzum?

6) Ima li Konzum izrađene komercijalne web stranice?

7) Koje sve usluge kupcima nudi Konzum putem Interneta?

8) Koji su nedostaci u poslovanju Konzuma i koje su preporuke za budućnost?

1.4. ZNANSTVENE METODE

Prilikom istraživanja, oblikovanja i prezentiranja spoznaja u diplomskom radu,

korišteno je u odgovarajućoj kombinaciji više znanstvenih metoda, kao npr. metoda

indukcije i dedukcije, analize i sinteze, statistička metoda, metoda generalizacije,

metoda dokazivanja i metoda klasifikacije.

1.5. STRUKTURA RADA

Diplomski rad je sistematiziran u sedam međusobno povezanih tematskih dijelova. Prvi

dio, Uvod, odnosi se na problem, predmet i objekt istraživanja, radnu hipotezu, svrhu i

ciljeve istraživanja, znanstvene metode te strukturu rada. U drugom je dijelu s naslovom

Internet i informatička tehnologija u suvremenom poslovanju pojašnjen je pojam

Interneta i s njim povezane informatičke tehnologije, a sastoji se od tri poddijela:

Internetski servisi, Daljinski prijenos podataka i Elektronički potpis.

Reinženjering poslovnih procesa naslov je trećeg dijela, a prikazuje se u četiri

poddijela: Pojam reinženjeringa, Faze reinženjeringa, Promjene poslovnih procesa i

Poduzeće koje uči. Četvrti dio ima naslov Konzum d.d., a u njemu se prikazuje

povijesni razvoj poduzeća i trenutno stanje u poduzeću. Mrežno poslovanje u

4

Konzumu naslov je petog dijela, a sastoji se od tri poddijela: Upotreba Interneta kao

digitalne komunikacije u poduzeću «Konzum», Usluge kupcima putem Interneta i

Daljinska obrada podataka poslovnim informacijskim sustavom.

Šesti dio ima naslov Smjernice za poboljšanja u elektroničkom poslovanju

poduzeća Konzum, a u njemu se ukazuje na nedostatke i moguća poboljšanja. U

posljednjem dijelu, Zaključku, dana su zaključna razmatranja.

5

2. INTERNET I INFORMATIČKA TEHNOLOGIJA U SUVREMENOM

POSLOVANJU

Pojava Interneta i nove informatičke tehnologije utjecala je i na promjenu načina na koji

se odvijaju mnogi poslovni odnosi. Neki od značajnijih novih momenata u

elektroničkom poslovanju jesu (Čapko, 2009., str. 18):

1. rad u skupini

2. mogućnost rada izvan ureda

3. nehijerarhijska organizacija

4. povjeravanje dijela posla vanjskim organizacijama

Došlo je do povećanja kvalitete i ubrzanja u vremenu razvoja proizvoda i usluga,

klijenti mogu izravno koristiti informacije pohranjene na računalima poslovnih

organizacija, poslovanje se globalizira, a proizvodi i usluge individualiziraju.

Poduzeća koja žele poslovati na globalnoj razini moraju razviti poslovnu viziju koja će

ih voditi u stvaranju globalne tehnološke infrastrukture. Ako to ne učine, infrastrukturni

troškovi će im biti previsoki što će dovesti do toga da će izgradnja odgovarajuće

platforme informacijske tehnologije trajati predugo. Prema tome nemoguće je izgraditi

informacijsku infrastrukturu na globalnoj razini, bez filozofije koja počinje od stvaranja

vizije poslovanja, pretvara se zatim u zahtjeve za potrebnim poslovnim odnosno

informacijskim sustavom, i završava izgradnjom modula koji su razvijeni tako da mogu

podržati izvođenje poslovnih procesa na svakoj razini poslovanja. Postojanjem

globalnog plana informacijske tehnologije omogućava direktorima i menadžerima

pogled na cjelokupno poslovanje poduzeća, tako da mogu predviđati budućnost. Dobro

planiranje procesa primjenom informacijske tehnologije osigurava menadžmentu

potrebne aktivnosti i mogućnosti opisati buduće stanje. Zato, da bi postali globalni

''igrači'' menadžeri moraju živjeti u budućnosti kako bi dospjeli u budućnost.

Uloga informacijske tehnologije u današnjem poslovnom svijetu izazvala je

transformaciju industrijske u današnju informacijsku ekonomiju, ili kako je još nazivaju

6

u nekim znanstvenim krugovima; nova, informacijska ili digitalna ekonomija. Digitalna

ekonomija je fenomen koji nije postojao do 1996. godine.

Najvažniji utjecaj informacijske tehnologije u okruženju jesu povećanje kvalitete

proizvoda i usluga, ubrzanje razvoja proizvoda i usluga, mogućnost klijenata da izravno

koriste informacije pohranjene na računalima poduzeća, globalizacija poslovanja te

individualizacija proizvoda i usluga. Velika i oštra konkurencija na tržištu zahtjeva

postizanje visoke kvalitete proizvoda i usluga, te ubrzanje vremena njihova razvoja

kako bi se što prije pojavili na tržištu. I jedno i drugo je moguće ostvariti korištenjem

informacijske tehnologije koja omogućuje brz pristup potrebnim informacijama kao i

efikasnu analizu informacija u poslovnom procesu.

Tehnološki oblikovana organizacija putem informacijske tehnologije i infrastrukture,

elektroničke pošte i mrežne organizacije omogućava komuniciranje menadžmenta s

puno većim brojem zaposlenika i veće nadgledanje. To također omogućava veliku

prilagodljivost organizacije koja može brzo reagirati na zahtjeve svojih kupaca. Samo

poduzeća koja primjenom informacijske tehnologije i infrastrukture uspiju uspostaviti

elektroničke odnosno digitalne veze između kupaca i dobavljača moći će zadržati

postojeće i osvajati nova tržišta u uvjetima sveopće globalizacije i konkurencije.

Sredinom devedesetih godina počinju dolaziti na vidjelo učinci djelovanja gotovo

perfektnoga tržišta kakvo do tada u povijesti nije zabilježeno ni u kakvom obliku. Na

tom tržištu ono pomalo “ispada iz igre”, a opstaje sve ono dobro. Mnogi su “platili ceh”

bespoštednoj konkurenciji, nesnalaženju, neznanju ili, eventualno, lošim namjerama, ali

su zato mnogi drugi u Internetu ili pomoću njega itekako profitirali. U ekonomskoj

povijesti svijeta nikada ranije nisu zabilježeni primjeri tako brzoga porasta broja novih

tvrtki i tako nagloga bogaćenja njihovih vlasnika i/ili menadžera (Panian, 2000, str. 18).

Tehnologija je postala učinkovita, iako učinci tehnologije na poslovnu strategiju možda

nisu jasni u samom početku, oni su nesmiljeni i stalno se uvećavaju, poput učinaka vode

tijekom vremena. Tehnološke promjene nadiru u valovima, uzrokujući teško predvidivo

ponašanje poslovnih modela. Elektroničko trgovanje postavlja najveći izazov modelu

7

poslovanja od izuma računala do danas. Ako bilo koji poslovni subjekt u lancu stvaranja

vrijednosti za kupca svoj posao počne obavljati digitalno, onda tvrtke koje su u tom

lancu ispred i iza njega moraju učiniti to isto, ili riskirati da ih se zamijeni ili isključi iz

poslovnih transakcija lanca (Kalakota i Robinson, 2001).

Primjena internetskih tehnologija promijenit će i granice organizacija svih veličina, jer

omogućuje velikim poduzećima da izgledaju manje i fleksibilnije, a manjim da postanu

i izgledaju mnogo veće nego što u stvarnosti jesu. U promjeni granica Internetski način

rada uz uporabu ostalih tehnologija omogućuje poduzeću i pojedincima novo određenje

njihovih zadataka i poslovanja. Najznačajnije promjene rada i poslovanja do kojih

dovodi informacijska tehnologija su: rad u skupini, mogućnost rada izvan ureda,

stvaranje ne hijerarhijskih organizacija i povjeravanje dijela poslovanja vanjskim

organizacijama odnosno suradnicima.

Elektronička povezanost koju je omogućio Internet u izravnoj je svezi s brzinom

razmjene informacija, a što je dovelo do poplave podataka. Eksponencijalno povećanje

podataka koje poduzeće prikuplja i pohranjuje može imati ozbiljne posljedice za

poslovni uspjeh i opstanak. Ovaj problem može se sagledati s dva aspekta; kako se

suočiti s preopterećenošću podacima, te kako početi gospodariti s tim resursom

odnosno kako podatke pretvoriti u informacije, inteligenciju i u dobit. Poduzeća trebaju

izbjeći ozbiljnu zamku ovog problema – da su bogata podacima a istovremeno

siromašna informacijama i znanjem. Unutar poduzeća postoji 90% podataka koji su

dovoljni za poslovanje, a koristi ih se samo 10%, polovica korisnika teško

pronalazi potrebne informacije, a preko 40% menadžera nije sigurno u točnost

informacija koje posjeduje. Informacije koje su nužne svim razinama menadžmenta za

odlučivanje nije uvijek jednostavno pronaći, pogotovo kada je riječ o zahtjevnijim

analizama jer upravo zbog disperziranog skladištenja podataka i različitih

informacijskih sustava iste tvrtke, podaci o jednom kupcu ili dobavljaču mogu se

nalaziti na nekoliko različitih, nepovezanih adresa i vrlo izvjesno s proturječnim

podacima (Leutić i Šerić, 2008., str.168).

8

2.1. INTERNETSKI SERVISI

Klasifikacija standardnih internetskih servisa koja ujedno, u slučaju izvedenih servisa,

slijedi i logiku njihova izvođenja prikazana je na slici 2.

Slika 1. Klasifikacija standardnih internetskih servisa

Izvor: Panian, Ž. 2000., Bogatstvo Interneta, Strijelac, Zagreb, str. 23.

Standardni internetski servisi primjereni su potrebama pojedinačnih korisnika ali su svi

u načelu nezavisni o svojim konkretnim primjenama. Na današnjem stupnju razvitka

Interneta moguće je razlučiti tri najvažnija generička i više izvedenih općih servisa.

Kronološkim redom njihova nastajanja, najvažniji generički standardni internetski

servisi su:

- daljinski prijenos datoteka

- elektronička pošta

- World Wide Web

9

Iz njih ili kombinacijom nekih od njih nastalo je nekoliko daljnjih važnih izvedenih

općih internetskih servisa, i to:

- dostavne liste

- diskusijske skupine

- čavrljanje

- internetska telefonija/videotelefonija

- telekonferencije/videokonferencije

Elektroničko poslovanje, kakvo danas već u velikoj mjeri postoji i kod nas, stvorilo je i

neka područja rada koja do nedavno nisu postojala. Ističu se (Čapko, 2009., str. 18):

1. elektroničko komuniciranje

2. rad u skupini na rješavanju zadataka

3. slanje velikih količina podataka kroz računalne mreže

4. elektroničko trgovanje

5. multimedijalno publiciranje na WWW, te korištenje elektroničkih publikacija

unutar društva, između partnera i globalno.

Intenzivno umrežavanje poslovnih organizacija i razvoj Interneta stvorili su

pretpostavke za razvoj elektroničkog poslovanja (eng. electronic business) koje

uključuje poslovanje unutar poslovnih organizacija, među poslovnim organizacijama,

između poslovnih organizacija i pojedinačnih kupaca (Čapko, 2009., str. 23).

Internet je stvorio mogućnost stvaranja virtualnih i sličnih organizacija u kojima će

tvrtke iskoristiti sinergijske učinke suradnje. Osnovni utjecaj Interneta na promjene u

poslovanju odnosi se na mogućnost svakog poslovnog subjekta da iskoristi njegovu

infrastrukturu i iskoristi je za vlastito poslovanje. Širina mogućnosti je iznimno velika i

najveće ograničenje je kreativnost organizacije u pronalasku novog modela. Zbog

proširenosti računalnih mreža i korištenja bežičnih komunikacija moguć je rad i izvan

ureda odnosno kod kuće, na putu i sl. te će za nekoliko godina rad na daljinu postati sve

češći, a promijenit će se i njegova narav, budući da će radnici raditi u vrijeme i u

okruženju koji čovjeku najviše odgovara. To će vjerojatno biti i jedna od važnih

prednosti koje će poduzeće moći ponuditi kvalitetnim zaposlenicima da ih zadrži u

10

poduzeću, budući da je konkurencija u zapošljavanju najboljih ljudi iz godine u godinu

sve veća.

Smanjivanje troškova globalne komunikacije i olakšavanje stvaranja virtualnog

globalnog tržišta za sve proizvode i usluge osnovna je uloga Interneta, a shodno tome

razlikujemo tri osnovne funkcije Interneta (Lazibat i Kolaković, 2004):

1. komunikacijska – transmisija poruka,

2. informacijska platforma – cirkuliranje velikog broja informacija,

3. marketinška – globalna promocija proizvoda i usluga.

Uporabom Interneta omogućeno je i malim organizacijama da pronađu svoju tržišnu

nišu na globalnom tržištu, te iskoriste sve tri osnovne funkcije. Prema istraživanju, mali

poduzetnici u Hrvatskoj koriste najviše servis elektroničke pošte, a nakon toga slijedi

potraga za informacijama i razvoj vlastitih Web stranica. Internet je pokrenuo promjene

i u samoj organizaciji kompanija, jer se stvara do sada još nepoznat pojam virtualnih

poduzeća, koja predstavljaju skup raznovrsnih, formalno samostalnih tvrtki umreženih

pomoću suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije (Interneta), što olakšava

suradnju između članova (individualaca i poduzeća) kroz prostor, vrijeme i

organizacijske granice (Lazibat i Kolaković, 2004).

2.2. DALJINSKI PRIJENOS PODATAKA

Prva uporaba faze „ureda bez papira“ pojavila se u naslovu stručnog časopisa za

telefonske kompanije prije četvrt stoljeća. Glavni cilj „ureda bez papira“ je smanjiti

goleme količine papira koje se pojavljuju u svakodnevnom poslovanju u kojima se ne

mogu na vrijeme pronaći potrebni podaci. Uvođenjem takvog načina poslovanja nema

više potrebe za listanjem hrpe izvješća i i poslovnih knjiga kako bi se pronašli potrebni

podaci. Informatizirano uredsko poslovanje dovodi do olakšavanja i povećanja

efikasnosti poslovanja kao i smanjenja troškova. Zaposlenici u poduzeću se više ne

moraju baviti mukotrpnim, dosadnim i administrativnim poslovima već se mogu

usredotočiti na teže i zahtjevnije zadatke.

11

Tehnologija uredske automatizacije može se podijeliti prema slijedećim kategorijama

(Srića, 1994., str. 220):

- komunikacijske tehnologije (elektronička pošta, glasovna pošta, telekonferiranje

i sl.),

- tehnologije znanstvenog menadžmenta (sustavi za podršku odlučivanju,

ekspertni sustavi, modeliranje, simulacije, sustavi za potporu rada u skupini),

- tehnologije obrade teksta, slike, kopiranje, arhiviranje i stolno izdavaštvo,

- tehnologije obrade poslovnih informacija (pohranjivanje i pretraživanje baze

podataka, elektroničke arhive),

- tehnologije organizacije osobnog rada (planiranje sastanaka, personalne bilješke,

rokovnici, kalkulatori, notesi, planeri odnosno tzv. Palm računala),

- tehnologija upravljanja projektima (programi za planiranje i kontrolu i vođenje

projekata, prezentacijski programi, simulacije oglasnih ploča, izrada

dokumentacije itd.).

Očekuje se da će u budućnosti sustavi za uredsko poslovanje integrirati sve nabrojene

tehnologije u skladnu cjelinu, nakon čega će biti lakše ostvariti viziju „ureda bez

papira“. Danas postoje svi preduvjeti da se ta vizija ostvari. Razvijena su nova grafička

sučelja i alati za razne analize podataka, koji uvelike olakšavaju integraciju podataka

različitih vrsta. Postoje umrežena računala velike snage koja su također neizbježna za

efikasno uredsko poslovanje. Internet omogućuje širom svijeta povezivanje računala

koja su fizički udaljena.

Daljinski prijenos podataka između udaljenih računala teče uz odgovarajući protokol, a

mogu se prenositi binarne datoteke, tekstualne datoteke, programi i multimedijske

datoteke. Nedostatak ili opasnost prijenosa podataka s udaljenih računala ogleda se u

tome što se zajedno s traženom datotekom mogu preuzeti i računalni virusi odnosno

nepoželjni programi ili sadržaji koji kada se prijenosom aktiviraju mogu naštetiti

postojećim korisnikovim datotekama. Zbog toga se kontinuirano razvijaju i mjere

antivirusne zaštite koje korisnik svakodnevno obnavlja / update preuzimanjem s

interneta.

12

Ukoliko poduzeće želi poslovati u svjetskim razmjerima, mora imati razvijeni

međunarodni komunikacijski sustav. Zbog toga su današnja međunarodna poduzeća,

koja uspješno posluju, razvila i efikasne podružnice širom svijeta, a koje su podržane

njihovim internim informacijsko komunikacijskim strukturama i povezane rastuće

integriranim nacionalnim i svjetskim informacijsko komunikacijskim strukturama.

Preduvjet za takvo poslovanje poduzeća i njezinih podružnica kao i za poslovanje

odnosno povezivanje poslovanja s drugim kompanijama je uvođenje elektroničke

razmjene podataka. Ona omogućuje brze razmjene velikog broja poslovnih transakcija

između poduzeća i njenih podružnica, odnosno drugih poduzeća korištenjem izravne

zaštićene veze (engl. firewall) između računala tih poduzeća. Razumijevanje kako

informacijska tehnologija može utjecati na način poslovanja poduzeća u svjetskim

razmjerima je danas od ključnog značaja. Globalizacija uzrokuje potpunu promjenu

kretanja svjetskog kapitala, tehnologije i marketinško prestrojavanje na tržištu. Dolazi

do konkurencije na svjetskoj razini, pojave „customiziranih“ (prilagođenih kupcu)

proizvoda i usluga, dostupna tehnologija je promijenila pristup menadžmenta prema

jednom od najvažnijih izvora vrijednosti – novcu. Također je vrlo važno pratiti kako

druga poduzeća koriste informacijske tehnologije širom svijeta. Uspješno korištenje

informacijske tehnologije na domaćem tržištu je ključni pokazatelj za uspješno

korištenje informacijske tehnologije za razvoj proizvoda i usluga na drugim tržištima

(Čerić i suradnici, 1998., str. 27).

EDI (Elektroničku razmjenu podataka) možemo definirati kao „prijenos strukturiranih

podataka, prema dogovorenim standardima, od jedne računalne aplikacije do druge,

elektroničkim putem uz minimalnu ljudsku intervenciju".

Pet ključnih dobrobiti elektronske razmjene podataka (EDI-ja)

(http://www.optimit.hr/edi/-/asset_publisher/, 20.1.2014):

1.Uklanjanje pogrešaka

2.Eliminacija „papirologije"

3.Optimizacija resursa

4.Povećanje kvalitete trgovinskog odnosa

5.Povećanje kompetitivnosti

13

6.Uklanjanje pogrešaka

Slika 2. Elektronička razmjena podataka

Izvor: http://www.optimit.hr/edi, 20.1.2014.

EDI se pokazuje vrlo učinkovitim kod repetitivnih ručnih zaduženja u poslovnom

procesu. Elektronska razmjena podataka jednostavno ih uklanja automatizacijom

procesa i uklanjanjem papirologije. Povećava preciznost/točnost reducirajući

prepisivanje (re-keying) podataka. Kvaliteta podataka je poboljšana unaprijed

dogovorenim kodovima i cijenama proizvoda te lokacijama kodova. Elektronska

razmjena podataka pomaže učvršćenju partnerskog odnosa klijenta i dobavljača

reduciranjem troškova nabave povezanih s ručnim procesiranjem. EDI dobavljači su

jeftiniji i lakše je s njima poslovati.

Ovisno o poslovnom dogovoru između sudionika u elektroničkoj razmjeni moguće je

razmjenjivati sljedeće vrste dokumenata:

Narudžbe,

Potvrde narudžbe,

Otpremnice,

14

Račune (račun, terećenje, odobrenje, storno)

Ostale vrste dokumenata ovisno o individualnim potrebama korisnika

Elektronička razmjena podataka (EDI) odlikuje se brojim prednostima te su ga mnoga

poduzeća prepoznale kao efikasno sredstvo komunikacije vlastitim lancem dobavljača.

Korištenje EDI-a povećava kompetitivnost u odnosu na druge tvrtke koje još nisu

usvojile elektronički način trgovanja. Efikasnijim poslovanjem, svojim ćete klijentima

biti jeftiniji i bolji.

Prednosti primjene sustava elektroničke razmjene podataka mogu se podijeliti na

(http://www.optimit.hr/edi/-/asset_publisher/, 20.1.2014):

Neposredne:

kraće vrijeme potrebno za obradu narudžbe

mogućnost povećanja dnevno obrađenih narudžbi

poboljšana komunikacija između sjedišta tvrtke i trgovačkih predstavnika

slobodan pristup zalihama i individualnim isporučiteljima

pravovremena informacija o prodaji ovisno o regiji, bez potrebe ispitivanja

tržišta koje provode specijalizirane tvrtke

baza izviješća može se proširiti analizama prodaje prema segmentu tržišta,

području, potrošačkim grupama odnosno isporučiteljima

niski izdaci korištenja sustava.

Posredne:

povećana sigurnost rada i transfera podataka isporučitelja

jednostavnost korištenja i pristupa autoriziranim korisnicima

pouzdanost zaprimanja narudžbi klijenata

Razmjena elektroničkih dokumenata se koristi u trgovini, medicini (laboratorijski

rezultati, podaci o pacijentima itd.), transportu, građevinarstvu, ali i u svim ostalim

tržišnim segmentima koji imaju potrebu za razmjenu. Razmjena elektroničkih

dokumenata doprinosi uspostavi novog protoka informacija te u odnosu na papirnate

dokumente donosi veliku prednost kod pohrane i manipuliranja podacima bez troškova i

pogrešaka ručnog unosa. Brzina kojom se na ovaj način dobivaju i zaprimaju

informacije u sustavu neusporediva je s brzinom izmjene papirnatih dokumenata.

15

2.3. ELEKTRONIČKI POTPIS

U današnjim nesigurnim vremenima elektroničko je poslovanje postalo iznimno važan,

siguran i nezamjenjiv način komunikacije. U isto vrijeme, bez napredne elektroničke

zaštite i platforme povjerenja, elektroničko poslovanje uz sve prednosti koje donosi,

može biti izvor brojnih rizika. Ključ sigurnosti i povjerenja u elektroničkom poslovanju

je elektronički potpis, neizostavan dio elektroničkog poslovanja. Da bi elektronički

dokument bio prihvaćen, mora se temeljiti na prihvaćanju tehničke ispravnosti

dokumenta, nepromjenjivosti sadržaja i vjerodostojnosti izvora, odnosno stvaratelja

dokumenta. Sve se to može jedinstveno obuhvatiti instrumentom koji osigurava

vjerodostojnost izvora i zaštitu integriteta sadržaja, a to je elektronički potpis.

Elektronički potpis predstavlja generički pojam koji podrazumijeva čitav niz različitih

vrsta digitalno prikazanih podataka pomoću kojih se vrši identifikacija korisnika i

provjera vjerodostojnosti potpisanog elektroničkog dokumenta. On pouzdano i

jednostavno, omogućuje potpisivanje različitih formata dokumenata, bržim i sigurnijim

načinom. Sigurnost i pouzdanost internet poslovanja jamči suvremena PKI tehnologija

koja se temelji na sustavu izdavanja digitalnih certifikata i primjeni vremenskog žiga. E-

potpis predstavlja generički pojam koji podrazumijeva čitav niz različitih vrsta digitalno

prikazanih podataka pomoću kojih se vrši identifikacija korisnika i provjera

vjerodostojnosti potpisanoga elektroničkog dokumenta. Njegovim korištenjem

osigurava se autentičnost potpisnika, zaštita integriteta potpisanog dokumenta, a

primjenom naprednog elektroničkog potpisa, koji se temelji na kvalificiranom

certifikatu, uz navedeno, osigurana je i neporecivost

(http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=960, 22.1.2014).

U Hrvatskoj je elektronički potpis reguliran Zakonom o elektroničkom potpisu

(Narodne novine, broj 80/08), u kojemu stoji da elektronički potpis znači skup podataka

u elektroničkom obliku koji su pridruženi ili su logički povezani s drugim podacima u

elektroničkom obliku i koji služe za identifikaciju potpisnika i vjerodostojnosti

potpisanoga elektroničkog dokumenta. Davatelj usluga certificiranja, odnosno pravna ili

fizička osobu koja izdaje certifikate ili daje druge usluge povezane s elektroničkim

potpisima, izdaje certifikat ili tzv. potvrdu u elektroničkom obliku koja povezuje

16

podatke za verificiranje elektroničkog potpisa s nekom osobom i potvrđuje identitet te

osobe. Sredstvo za elektronički potpis označava računalnu opremu ili računalni program

ili njihove relevantne sastojke koji su namijenjeni za primjenu od strane davatelja

usluga certificiranja za davanje usluga u vezi s elektroničkim potpisima ili su

namijenjeni za primjenu kod izrade ili verificiranja elektroničkih potpisa.

Korištenjem elektroničkog potpisa osigurava se

(http://www.mingo.hr/default.aspx?id=3305, 25.1.2014):

AUTENTIČNOST - sadržaj dokumenta može se elektronički potpisati čime se

garantira primatelju poruke da ju je stvarno ta osoba poslala, a ne netko tko bi se lažno

predstavio u tuđe ime.

INTEGRITET - elektronički potpisani dokument mora stići do primatelja nepromijenjen

u izvornom obliku, a upravo elektroničkim potpisom zaštićuje se cjelovitost dokumenta.

Korištenje elektroničkog potpisa postaje iznimno važan, siguran i nezamjenjiv vid

komunikacije u današnjim nesigurnim vremenima. Sigurnost i pouzdanost internet

poslovanja jamči najsuvremenija tehnologija koja se temelji na pametnim karticama s

digitalnim certifikatima.

Za elektroničko potpisivanje dokumenata potrebno je imati digitalne certifikate te

aplikativno rješenje koje će omogućiti implementaciju potpisa na dokumente.

Financijska agencija je za sada jedini registrirani izdavatelj digitalnih certifikata pri

Ministarstvu gospodarstva.

Fina izdaje sljedeće certifikate (http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=960, 22.1.2014):

Autentifikacijski (normalizirani) certifikat - koristi se za autentifikaciju, odnosno

enkripciju (zaštitu tajnosti podataka), te za njihovu kombinaciju. Taj certifikat i

uporaba ključa od strana uključenih u e-poslovanje osigurava autentičnost,

cjelovitost, izvornost i tajnost. Može se izdati na FINA e-kartici ili USB tokenu

ili kao certifikat za aplikacije koji se instalira na serveru na kojemu se nalazi

aplikacija.

Potpisni (kvalificirani) certifikat koristi se za elektroničko potpisivanje

dokumenata ili transakcija naprednim elektroničkim potpisom u skladu sa

17

Zakonom o elektroničkom potpisu. Jamči autentičnost, cjelovitost i izvornost te

priskrbljuje i neporecivost zamjenjujući u cijelosti vlastoručni potpis ili

vlastoručni potpis i otisak pečata. Obzirom da je vezan za osobu, izdaje se na

FINA e-kartici ili USB tokenu.

Fina je razvila nekoliko aplikativnih rješenja koja omogućuju da se elektronički potpišu

dokumenti, pojedinačno ili veliki broj dokumenata, ovisno o potrebama. Riječ je o web

aplikaciji što znači da nije potrebna instalacija na računalo. Aplikacija omogućuje

elektroničko potpisivanje dokumenata, verifikaciju potpisa na elektronički potpisanim

dokumentima, enkripciju, dekripciju te ovjeru vremenskim žigom. Pogodna je za

pojedinačno potpisivanje dokumenata. Registracija se vrši on-line na Fininim

stranicama, uz uporabu digitalnog certifikata. Nakon što se korisnik registrira, aplikaciju

može odmah početi koristiti.

Dodatna vrijednost potpisanog elektroničkog dokumenta postiže se primjenom

naprednog elektroničkog potpisa. Napredni elektronički potpis ima istu pravnu snagu

kao vlastoručni potpis i otisak pečata na papiru, ako je izrađen u skladu s odredbama

Zakona o elektroničkom potpisu, a povezan je isključivo s potpisnikom te ga

nedvojbeno identificira.

ActivX NEP komponenta se koristi u web aplikacijama za potpisivanje podataka

naprednim elektroničkim potpisom. Pisana je u VisualBasicu kao ActivX kontrola i u

sebi uključuje PKI modul pisan u C jeziku. PKI modul za potpisivanje API

(applicationprogramminginterface) namijenjen je za integraciju u poslužiteljska ili

samostojeća aplikativna rješenja. Implementira se u e-servise i sustave za upravljanje

dokumentacijom (DMS – documentmanagementsystem) ili slična rješenja koja imaju

takav poslovni proces u kojem, u konačnici, na dokumentu treba implementirati

napredni elektronički potpis.

Samostojeća aplikacija za e-Potpis je aplikacija e-Potpis, koja je namijenjena za izradu i

provjeru elektroničkog potpisa na datotekama različitih formata te njihovu enkripciju i

dekripciju. Aplikacija omogućuje interaktivno potpisivanje pojedinačnih dokumenta i

18

automatski način rada za potpisivanje velike količine dokumenata. Nakon što se

definiraju ulazni i izlazni direktoriji u kojima se pohranjuju dokumenti na kojima je

potrebno implementirati elektronički potpis, aplikacija radi automatski i to tako da se

elektronički potpisuje datoteka programski je zatvarajući formiranjem "omotnice" uz

primjenu standardiziranog obrasca kodiranja (http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=960,

22.1.2014).

19

3. REINŽENJERING POSLOVNIH PROCESA

Primjena informacijske tehnologije u poslovnim sustavima usko je vezana za okruženje

u kojem se primjenjuje. Dok s jedne strane okruženje utječe na način primjene

informacijske tehnologije, s druge strane informacijska tehnologija dovodi do promjene

procesa rada i poslovanja u organizaciji. Postavlja se pitanje, zašto je poslovnom

sustavu danas potreban reinženjering? Novo informatičko doba postavlja organizaciju

pred nove izazove i probleme koji se moraju rješavati na novi način. Razvoj

informacijske tehnologije i telekomunikacija, koji su doveli do informacijske

ekonomije. Promjene u organizaciji vidljive su u smanjenju troškova kroz tehnološki

oblikovanu organizaciju.

3.1. POJAM REINŽENJERINGA

Reinženjering poslovnih procesa kao novi pojam nije lako ni jednostavno definirati, jer

postoje mnoge definicije pojma reinženjeringa, od strane raznih autora. M.Hammeru

definira reinženjering kao: ''Temeljitu promjenu mišljenja i radikalni redizajn poslovnih

procesa s ciljem postizanja dramatičnih poboljšanja ključnih parametara poslovanja, kao

što su: troškovi, kvaliteta, usluga i brzina.'' Reinženjering se, u stvari, temelji na

orijentaciji na proces poslovanja, provođenje radikalnih promjena i postizanje

drastičnog poboljšanja.

Pojam reinženjering poslovnih procesa (engl. business process reengineering) uveli su

1994. godine M.Hammer i J.Champy. Reinženjering predstavlja novi pristup odnosno

novi koncept ili filozofiju poslovanja koji se javlja devedesetih godina dvadesetog

stoljeća. Tada je reinženjering stekao veliku popularnost i skoro sve kompanije u svijetu

su počele provjeravati svoje poslovne procese. Osnovno polazište reinženjeringa temelji

se na procesima odnosno na poboljšanju svakog poslovnog procesa pa i na poboljšanju

podržavajućih procesa kao i upravljačkih procesa (Sikavica i Novak, 1999, str. 510).

20

3.2. FAZE REINŽENJERINGA

Prva faza Reinženjeringa trajala je negdje od 1990. godine do oko 1993. godine.

Karakteristično je da se Reinženjering razvijao na funkcionalnoj razini, s malim

povećanjima produktivnosti i nepostizanjem potencijalnih ciljeva. Druga faza

Reinženjeringa započela je kasne 1994. god. i trajala do 1996. god. Ljudi su počeli

gledati izvan poslovnih jedinica, ne samo na jednu funkciju i ne samo na jedan proces.

Menadžeri su počeli promatrati reinženjering kao zajednički element koji usmjerava

energiju programa unapređenja unutar organizacije. Treća faza započela je 1996. god. i

dominirala je ostatkom desetljeća. Reinženjering se više ne koristi kao mehanizam

samo za poboljšanje postojeće strategije, nego kao mehanizam koji će omogućiti

uvođenje nove strategije. Reinženjering uspostavlja nove uloge i odgovornosti, kreira

drukčija radna mjesta, uspostavlja hijerarhiju sa manje razina i donosi drastična

poboljšanja u performansama tvrtke na tržištu (Džubur, 2003., str. 44).

3.3. PROMJENE POSLOVNIH PROCESA

Od poduzeća se konstantno zahtijeva da mijenja ono što radi i način na koji to radi.

Najuspješnija poduzeća na današnjem tržištu su ona koja se najbolje i najbrže

prilagođavaju odnosno mijenjaju. Premda su promjene u poduzećima oduvijek bile

prisutne, broj i vrste promjena uvelike su povećane namećući menadžerima nove

izazove u uspješnom upravljanju. Dok je nekad upravljanje promjenama bila iznimka,

sada je to postala norma. Svako poduzeće mora u svoje svakodnevno poslovanje

uključiti strateško i aktivno praćenje okoline i upravljanje promjenama kako bi izgradilo

održivu konkurentsku sposobnost te dugoročan rast i opstanak Mnoga poduzeća

dugoročno rastu i opstaju, stvaraju održivu konkurentsku sposobnost, dok druga

propadaju i nestaju. Postavlja se pitanje zašto neke organizacije imaju sposobnost

upravljanja vlastitom strategijom, strukturom i kulturom kako bi stekle pristup

resursima iz okoline, dok druge ne uspijevaju. Razlog se može pronaći u činjenici da ta

poduzeća znaju pravovremeno odgovoriti na zahtjeve za konstantnim prilagodbama

okolini kako bi stvorila i održala svoju konkurentsku prednost i postigla dugovječnost.

21

Uspješna prilagodba poduzeća na promjene i zahtjeve okoline postaje jedan od glavnih

izvora održive konkurentske sposobnosti te izvor dugovječnosti poduzeća (Omazić i

Baljkas, 2005, str. 86).

Reinženjering poslovnih procesa dovodi do slijedećih vrlo značajnih promjena u

organizaciji (Sikavica i Novak, 1999, str. 512):

1. umjesto funkcijskih timova koji su do tada bili primarni u organizacijskog

strukturi, dolaze procesni timovi, koji se sastoje od eksperata i specijalista raznih

znanja potrebnih za realizaciju određenog poslovnog procesa,

2. jednostavne i rutinske zadatke i poslove zamijeniti će multidimenzionalni

zadaci, koje će rezultirati zadovoljstvom zaposlenih,

3. umjesto dosadašnjeg nadgledanja poslovanja pojedinaca, oni postaju samostalni

i autonomni u poslovanju,

4. umjesto stručnog specijalističkog obrazovanja od svih zaposlenih zahtijevati će

se cjelovito obrazovanje,

5. zaposlenici se nagrađuju prema rezultatima rada, a ne prema obavljenim

aktivnostima,

6. zaposlenici napreduju na osnovu znanja i sposobnosti,

7. poslovanje se obavlja u svrhu zadovoljenja kupaca a ne da se udovolji

pretpostavljenima,

8. uloga menadžera se svodi na ulogu trenera, dirigenta, učitelja i prijatelja a ne

nadzornik, kontrolor, ''gonič stoke'' ili policajac,

9. organizacijska struktura postaje znatno niža i ''plića'', polako nestaje srednja,

razina menadžmenta, mijenja se njegova uloga i ukidaju se brojne nepotrebne

razine koordinacije.

Za uspješno provođenje reinženjeringa poslovnog procesa potrebno je imati jasnu

viziju, odnosno što se njime točno želi postići. Osim jasne vizije, rezultat reinženjeringa

se mora moći mjeriti. Kod toga se koristi usporedba s drugim i to najboljim poduzećima

(engl. Benchmarking), što služi kao referentna veličina za ocjenu uspjeha

reinženjeringa.

22

3.4. PODUZEĆE KOJE UČI

Učinkovit i cjelovit reinženjering danas nije moguće provesti bez suvremene

informacijske tehnologije. Uz ljudske resurse i organizacijske promjene, informacijska

tehnologija predstavlja ključan faktor uspješnog reinženjeringa. IT se koristi u svim

fazama reinženjerstva, a posebno se ističe pri: definiranju poslovne strategije,

prepoznavanju ostalih ključnih elemenata procesa BPR-a, prepoznavanje i odabir

procesa za redizajn, analiza strukture i tokova postojećih poslovnih procesa, mjerenje

performansi postojećih procesa, dizajniranje i prototipiranje novih procesa,

implementacija i operacionalizacija novih i izmijenjenih procesa, komunikacija između

članova projektnog tima (Davenport i Short, 1990).

Promjene do kojih dolazi u najnovije vrijeme nisu samo promjene gospodarske

djelatnosti. Promjene zahvaćaju i negospodarsku sferu: znanost, obrazovanje, tehniku i

tehnologiju, dakle ekonomsku, pravnu, socijalnu i kulturnu strukturu društva. Razvitak

proizvodnih snaga najviše se odražava u razvitku tehnike i tehnologije. Dominantna

karakteristika suvremene svjetske proizvodnje jest proces znanstvenotehnoloških

promjena (Rupčić, 2002., str. 910).

Rezultat suvremene informacijske revolucije jest informacija i njezina vrijednost u

upravljanju i odlučivanju, a tehnologija je njezino sredstvo ili nositelj. Hijerarhijski je

moguće razlikovati podatke na dnu, informacije u sredini i znanje i mudrost na vrhu.

Moderno poslovanje nastalo kao rezultat informatičke revolucije karakterizira: brzina

(tehnologija omogućuje da se svaki aspekt poslovanja i organizacije mijenja u realnom

vremenu), povezanost (elektronička povezanost proizvoda, ljudi, tvrtki, zemalja) i

dodana vrijednost (u svakom proizvodu i usluzi posebno raste važnost tzv. neopipljive

dodane vrijednosti - imidž, emocije, sigurnost). Pod utjecajem informacijske tehnologije

ruše se tradicionalne vremenske i prostorne barijere. Poslovni se procesi preorijentiraju

na globalnu razinu, kompanije se spajaju, proizvodi racionaliziraju. Primjena novih

tehnologija u tržišnim uvjetima nove ekonomije znači i korjenite promjene poslovnih

procesa, odnosno reinžinjering poslovanja. Današnji poslovni imperativi postaju što

kraći proizvodni ciklusi, visokokvalitetni proizvodi po konkurentnoj cijeni i proizvodnja

23

po željama kupaca. Danas u doba Interneta mnoge su vodeće globalne tvrtke snizile

troškove transakcija u prodaji, distribuciji i upravljanju upravo zahvaljujući Internetu. U

mnogim je računalnim tvrtkama Internet, uz suvremenu informacijsku tehnologiju

presudno utjecao na povećanje proizvodnosti. U tradicionalnim gospodarskim granama

Internet je počeo podizati proizvodnost tek u posljednjih nekoliko godina. Ipak, bit nove

ekonomije ne može se svesti samo na povećanje proizvodnosti na račun korištenja

Interneta. Izraz nova ekonomija usmjeren je prije svega na promjenu strukture

gospodarstva koje se transformira iz industrijskog u informacijsko (Rupčić, 2002., str.

911).

Informatička tehnologija izaziva velike promjene u poduzećima, kako unutar njih

samih, tako i u odnosima poduzeća s okruženjem. Povezivanjem i međusobnim

umrežavanjem kompanija – kupaca, dobavljača i konkurenata nestaju granice poduzeća

kao i postojeći hijerarhijski odnosi i struktura poduzeća. Informacijska tehnologija

omogućava uspostavu globalnog elektroničkog tržišta na kojemu će kupci biti u

mogućnosti pretraživati najpovoljnije ponude za kupnju proizvoda i usluga. Kompletan

proces, od naručivanja fakturiranja i isporuke, bit će moguće obaviti elektroničkim

putem. Na taj način stvara se mrežna organizacija u kojoj sudjeluju svi zainteresirani:

kupci, dobavljači i ostali poslovni partneri. To otvara mogućnosti za redizajniranje

organizacije, novi način obavljanja poslovnih procesa te poslovnog sustava u cjelini.

24

4. KONZUM D.D.

U nastavku se u dvije tematske jedinice pojašnjava: 1) Povijesni razvoj poduzeća i 2)

Trenutno stanje u poduzeću Konzum d.d.

4.1. POVIJESNI RAZVOJ PODUZEĆA

Društvo Konzum d.d. Zagreb sa sjedištem u Zagrebu na adresi Ulica Marijana Čavića

1a, svoju prvu samoposlugu u Zagrebu otvorilo je još davne 1957. godine. Pod imenom

Unikonzum posluje do 1995. godine, a od tada mijenja ime u današnje, uvodi

restrukturiranje poslovanja prema projektu konzultanta i uvodi EPOS aplikacije. Od

2004. godine prisutan je u svim hrvatskim županijama. 2005. godine donirao je više od

700 novih računala osnovnim školama u Hrvatskoj.

U 2010. godini nastavljeno je sa kontinuiranim ulaganjem u nove prodajne prostore, pa

je tako otvoreno 40 novih prodajnih mjesta od čega 4 Super Konzum prodavaonice

Konzumovog najvećeg formata, a završena je i izgradnja logističko-distributivnog

centra u Zagrebu. Započela je dostava Konzum Internet prodavaonice na širem području

Splita, a po prvi put je uvedena i usluga plaćanja računa sa 2 d bar kodom u

Konzumovim prodavaonicama, koji su kupci prepoznali kao izuzetno praktičnu i

povoljnu.

Dionice Konzuma pod simbolom „KNZM–R–A” uvrštene su u kotaciju javnih dioničkih

društava Zagrebačke burze u srpnju 2003. godine. Ukupno je izdano 22.702.860 dionica

nominalne vrijednosti 10,00 kuna. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu i odlukom

Glavne skupštine od 27.8.2013. godine dionice su povučene s uvrštenja na uređenom

tržištu Zagrebačke burze (Interni podaci poduzeća Konzum).

Uspješno je certificiran sustav upravljanja okolišem prema normi ISO 14001:2004 te je

Konzum tako postao prvi trgovački lanac sa ovim međunarodnim certifikatom. Otvoren

je i Centar za selekciju i edukaciju u sklopu Konzum maxi trgovačkog centra u Sopotu

25

koji će omogućiti inovativne oblike regrutiranja novih i edukacije postojećih

zaposlenika. U 2010. godini započeo je i MultiPlusCard – prvi koalicijski program

nagrađivanja vjernosti koji u suradnji s renomiranim partnerima znatno proširuje

mogućnosti sakupljanja i korištenja nagradnih bodova. Tijekom 2011. godine s radom je

započeo logističko – distributivni centar u Dugopolju na ukupnoj površini od 85.000 m²,

koji je najveći i najmoderniji takav centar u regiji. Otvorene su nove Super Konzum

prodavaonice u Hrvatskoj, u Osijeku i Sesvetama, koja je ujedno i jubilarna tisućita

prodavaonica Konzuma u regiji. Otvoren je VELPRO centar na Žitnjaku, najveći i

najmoderniji VELPRO centar u Hrvatskoj. Nastavljeno je uvođenje inovativnih usluga i

tehnologija pa je tako Konzum Internet prodavaonica ponudila uslugu PoKuPi gdje

korisnici Konzum Internet prodavaonice osobno preuzimaju unaprijed naručenu kupnju

u Super Konzumu, kao i uslugu Konzum Express koja kupcima omogućava još bržu i

efikasniju kupnju koju obavljaju sami, a koja će biti sastavni dio usluge svih novih

Super Konzum prodavaonica (http://www.konzum.hr/O-Konzumu/O-nama/Povijest-

razvoja, 3.1.2014).

4.2. TRENUTNO STANJE U PODUZEĆU

Trenutno je Konzum vodeći trgovački lanac u Hrvatskoj s više od 700 prodavaonica u

kojima svakodnevno kupuje više od 650.000 kupaca. Osim maloprodajnog poslovanja,

intenzivno razvija i veleprodaju s 20 Velpro veleprodajnih centara širom zemlje.

Predstavlja srž poslovnog uspjeha Agrokora. Krajem prosinca 2012. godine bilo je

11.966 zaposlenih. Najveći konkurenti Konzuma su Plodine, Kaufland i Lidl.

Republika Hrvatska je s oko 4,3 milijuna stanovnika relativno mala zemlja (20. po

veličini od 28 država u EU) što je obilježje koje utječe na razvoj i veličinu gospodarskih

subjekata koji posluju unutar njezinih granica. Gospodarski subjekti koji su dovoljno

veliki da dominiraju tržištem u Republici Hrvatskoj, relativno su mali za međunarodne

uvjete te se uslijed toga moraju služiti inovativnim poslovnim praksama kako bi održali

ili osnažili svoju konkurentnost. Takvi gospodarski subjekti mogli bi biti međunarodno

26

konkurentni samo kada bi dostigli veličinu koja bi im omogućila korištenje ekonomije

razmjera (Omazić i suradnici, 2012., str. 228).

2012. godina nije dovela do željenog gospodarskog oporavka, nastavljen je pad bruto

domaćeg proizvoda, povećan je broj registriranih nezaposlenih (358.214 na kraju 2012.

godine) sa stopom od 21,1% što je najviše od veljače 2003. godine. Sva ta negativna

kretanja dovela su do toga da je i ukupan promet od trgovine na malo u 2012. godini bio

niži za 4,2% od prometa u 2011. godini. Takvo ekonomsko okruženje utjecalo je i na

poslovanje Konzuma. U 2012. godini prihodi od prodaje robe iznosili su 12.158

milijuna kuna i veći su za 0,4% u odnosu na 2011. godinu. Konzum je i u nepovoljnim

okolnostima nastavio razvoj i maloprodajne i veleprodajne mreže. Tako je u 2012.

godini otvoreno 28 novih prodavaonica, a na kraju 2012. godine maloprodajna mreža

Konzuma sastojala se od 664 prodavaonice sa 267.318 m2 prodajne površine (Godišnje

izvješće Društva Konzum za 2012. godinu).

Djelatnost trgovine u Republici Hrvatskoj suočena je s jako velikim izazovima kao što

su povećanje konkurencije, pojava novih tehnologija, sve intenzivnija koncentracija

domaćeg tržišta, e-trgovina i spajanje poduzeća. Razvoj ove djelatnosti uvelike će

ovisiti o sposobnosti pojedinih gospodarskih subjekata da se prilagode sve zahtjevnijim

uvjetima koji su zavladali na tržištu. Rast koncentracije vidljiv je u povećanju udjela

velikih poduzeća u trgovini na malo i smanjenju ukupnog broja malih poduzeća. Što se

tiče koncentracije maloprodajnog tržišta u Republici Hrvatskoj, tijekom 2009. godine u

grani trgovine bilo je 223.872 prosječno zaposlenih, a koeficijent koncentracije za istu

godinu iznosi 44,2 i to prva četiri trgovačka poduzeća (Konzum, Kaufland, Plodine i

Lidl) zajedno (Omazić i suradnici, 2012., str. 231).

Prema istraživanjima Deloittea od hrvatskih poduzeća Konzum drži četvrto mjesto,

odnosno u ukupnom poretku nalazi se na 106. poziciji od 500 najvećih tvrtki Srednje

Europe. U tablici 1. prikazuju se najveće tvrtke Srednje Europe u 2012. godini.

27

Tablica 1. 500 najvećih tvrtki Srednje Europe 2012. godine

Rang Naziv tvrtke Prihod od prodaje 2012. (EUR mil)

1 PKN Orlen (Poljska) 28.689,1

2 MOL (Mađarska) 19.171,7

3 ŠKODA (Češka Republika) 10.448,0

… … …

28 INA 3.966,8

30 Agrokor 3.951,7

101 HEP Grupa 1.675,5

106 Konzum 1.623,0

206 T-HT Grupa 990,5

208 Prirodni plin 989,4

313 Orbico 715,4

342 Atlantic Grupa 665,0

394 HEP – Proizvodnja 602,5

414 Zagrebački holding 569,3

418 Crodux Derivati 564,5

467 HEP - Operator 515,7

Izvor: http://www.deloitte.com/view/hr_HR/hr/industrije/sektori.htm, 3.1.2014.

Svi proizvodi koji se nalaze na policama navedenih maloprodajnih lanaca vrlo su

sličnog podrijetla, izuzev Lidla, koji je orijentiran uglavnom na strane dobavljače.

Konzum je s proizvođačima sklopio strateška partnerstva prilikom kojih su svima dane

jednake mogućnosti, a odnosi se temelje na povjerenju s naglaskom na „win – win”

situacije. Koristeći strategiju vertikalne integracije Konzum je uspio tijekom proteklih

nekoliko godina pod svoje okrilje dovesti velik broj respektabilnih hrvatskih

proizvođača pa se za Konzum može reći da zastupa interese hrvatskih proizvođača. Ova

činjenica je često spominjanja u slovenskim medijima kao argument da se Mercator ne

proda Konzumu. Osim toga, Konzum posvećuje određene napore napretku tehnologije

te prilagođavanju najnovijim trendovima. Tako je u 2009. godini nastavljen razvoj

maloprodaje preko interneta, a taj segment rastao je čak za 80% u odnosu na 2008.

godinu (Omazić i suradnici, 2012., str. 232).

28

5. MREŽNO POSLOVANJE U KONZUMU

Konzum je izgradio mrežno poslovanje unutar i izvan poduzeća putem Intraneta i

Interneta. Izgradio je svoju privatnu mrežu u kojima se poštivaju i koriste standardi kao

i kod interneta, ali nisu vidljive drugim korisnicima. Zaposlenici su povezani

unutarnjom komunikacijskom mrežom koja služi za međusobnu razmjenu poslovnih

informacija. Intranet omogućava generiranje i dostavu poslovne dokumentacije odnosno

razmjenu dokumenata (Electronic Data Interchange – EDI). Dokumenti i poruke su

standardizirani te se razmjenjuju po odjelima, npr. otpremnice, dostavnice, fakture i

slično. Pojedini dokumenti dostupni su određenim razinama odgovornosti, odnosno ne

mogu svi djelatnici zatražiti i vidjeti sve dokumente poduzeća. Intranet je pogodan za

online izobrazbu djelatnika čime se ostvaruju znatne uštede u vremenu i troškovima

obrazovanja. On omogućava i chat/brbljanje djelatnika, no sve dok je ono na razumnoj

razini, to pogoduje izgradnji dobre poslovne atmosfere, no ako se pretjera može i

negativno utjecati na rad djelatnika.

Konzum je ponosan i na vodeće mjesto u segmentu inovacije, uvođenja novih tehno-

logija i usluga za sve svoje kupce, poput prodaje putem interneta, budući da u različite

segmente svog poslovanja kontinuirano uvodi najmodernije maloprodajne standarde

(Omazić i suradnici, 2012., str. 229).

5.1. UPOTREBA INTERNETA KAO DIGITALNE KOMUNIKACIJE U

PODUZEĆU «KONZUM»

U eksternom komuniciranju, komuniciranju s okolinom, osim usluga kupcima, Konzum

putem Interneta najčešće:

- objavljuje natječaje za posao i zaprima zamolbe za rad i životopise

- objavljuje važnije odluke Nadzornog odbora

- surađuje s nadležnim Ministarstvima – Porezna uprava, HZMO, HZZO, FINA...

29

Konzum na Internet stranici objavljuje raspisane natječaje putem oglasa u kojima točno

navodi opis radnog mjesta za koje se djelatnik traži kao i uvjete koje djelatnik mora

ispunjavati (stručna sprema, posebno obrazovanje, radno iskustvo itd.), rok u kojem se

ponude trebaju dostaviti poslodavcu te kontakt podatke na koje se ponuda dostavlja. U

vrijeme otvaranja slobodnog tržišta rada svatko može biti u prilici tražiti posao nudeći

svoje vještine i sposobnosti. Budući da je konkurencija velika za svako radno mjesto

prednost uvijek imaju oni koji se uspješno uspiju predstaviti. To znači uvjeriti

poslodavca da je upravo ta osoba baš najbolji kandidat za ponuđeni posao. Stoga se na

Internet stranici potencijalni kandidati mogu registrirati i poslati svoj životopis na mail -

posao@konzum.hr. (http://www.konzum.hr/O-Konzumu/Karijere/Zaposljavanje,

24.1.2014).

E-mail ili elektronička pošta je pisana poslovna komunikacija koja se koristi u internom

i eksternom komuniciranju poduzeća. Poruke se šalju pojedincu ili istodobno na više

adresa za više primatelja. Korištenje e-mail poruka pri unutarnjem ili internom

poslovnom komuniciranju pridonosi povećanju kvalitete menadžerskog posla,

poštovanju propisanih standarda poslovanja, izdavanju, vođenju i kontroli papirnate

dokumentacije, koordinaciji rada ljudskih resursa, pravodobnom informiranju na svim

razinama poslovanja, timskom radu i sl. Korištenje e-mail poruka pri poslovnom

komuniciranju s okruženjem organizacije ili eksterno komuniciranje omogućava

funkcioniranje i prilagođavanje svim poslovnim procesima, ubrzava poslovnu

komunikaciju s domaćim ali i inozemnim udaljenim poslovnim subjektima. Automatski

se obavlja evidentiranje i povezivanje prethodnih komunikacija što olakšava praćenje

djelatnosti na koju se odnosi. Komuniciranje s okruženjem vodi se preko osobnog e-

adresara / liste.

Kao i u svakom komercijalnom poslovanju djelatnici Konzuma sastavljaju upite,

ponude, narudžbe, potvrde o primitku narudžbe, dostavnice, otpremnice, požurnice,

reklamacije, opomene, nagodbe i dr. dokumente koje potom putem e-maila šalju

poslovnim parterima. Softver koji se koristi u maloprodaji je IPIS.

30

Slika 3. Glavni izbornik programa IPIS

Izvor: Interni podaci poduzeća Konzum

Kod pismene ponude robe, osim interaktivnih stranica na web pregledniku koriste se i

plakati, katalozi, cjenici, promidžbeni letci i slično. Dokumenti u komercijalnom poslu

izrađuju se računalom u poslovnom sustavu SAP. Poslovni sustavi su posebne

računalne aplikacije koje služe za upravljanje poslovanjem trgovačkih društava koje su

stručnjaci podesili na način da u njih treba unijeti osnovne elemente nekog dokumenta

(knjigovodstvenog, računovodstvenog, komercijalnog, skladišnog itd.), a sustav sam

generira (izrađuje) potrebni dokument.

Za brzu dostupnost mnoštva informacija namijenjenih različitim korisnicima poduzeće

Konzum ima kreirane dvije vlastite web stranice:

- http://www.konzum.hr/

- http://online.konzum.hr/

31

Web stranica http://www.konzum.hr/ je stranica u kojoj se marketinški prezentira

poduzeće. Na njoj su osnovne informacije o poduzeću, djelatnost, glavni proizvodi i

usluge koje se nude. Stranica je bogata hipertekstovima i korisnik slobodno bira

redoslijed prezentiranja informacija, no često i jedna informacija vodi do više drugih

informacija ili više različitih informacija, pa korisnik «luta» stranicama.

Na web stranici ponuda sadrži informacije o proizvodima koji se nude, to su naziv

proizvoda, opis proizvoda, slika proizvoda, cijena, uvjeti izvršenja naloga – uvjeti i rok

isporuke, rok i način plaćanja. E-formular popunjava se klikom miša na određeno polje

te ispunjavanjem traženih podatka o korisniku. Prelazak na slijedeće polje omogućeno

je samo ako je prethodno polje pravilno popunjeno. E- obrazac programiran je tako da

korisniku odmah pokaže konačan iznos ukupne vrijednosti naručene robe. To

omogućavaju virtualne košarice u koje korisnik / kupac klikom ubacuje proizvode koje

kupuje. Korisnika se nakon obavljenog punjenja košarice obavještava o obavljenoj

kupnji. Kada korisnik /kupac potvrdi kupnju odnosno klikom proslijedi narudžbu

prodavaču, započinje organiziranje isporuke naručene robe. Kupac dobiva potvrdu /

obavijest obavljene transakcije te zahvalu prodavača, te dobiva i potvrdu transakcije u

obliku e-maila.

Slika 4. Prezentacijska stranica poduzeća Konzum

Izvor: http://www.konzum.hr/Akcije, 01.2.2014.

32

Na komercijalnoj stranici http://online.konzum.hr/ Konzum potrošačima nudi robu ili

usluge putem Interneta. Prikupljaju se ponude (obogaćene audiovizualnim sadržajem),

narudžbe, upiti, mišljenja kupaca i slično, a stranice se preuzimaju putem kataloga.

Jednostavnim klikom na određene ikone na stranici kupac odabire sadržaje, način

plaćanja, dostavu itd. Sav administrativni posao koji prati naručivanje robe, isporuku,

naplatu i dr. obavlja se automatski. Time se zamjenjuje tradicionalna trgovina.

Konzum internet prodavaonica trenutno broji približno 60.000 korisnika, a dostupna je

na području Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka

(http://www.hrpsor.hr/hrpsor/images/gio34_web.pdf, 6.1.2014).

Slika 5. Konzum Internet prodavaonica

Izvor: http://online.konzum.hr/, 1.2.2014.

Internet prodavaonica je najjednostavniji način kupnje svega potrebnog za ured ili dom.

Moguće je birati nekoliko opcija kao na primjer:

– Favoriti

– Liste kupnji

– Popis starih narudžbi

– Preporuke prilagođene upravo Vama

– Mogućnost plaćanja preko mobitela

33

Opcijom Barcode scaning dovoljno je skenirati barkod proizvoda i saznati osnovne

informacije o proizvodu. Artikl se može dodati u košaricu za kupnju putem interneta ili

odabrati navigaciju do najbliže Konzum prodavaonice koja u svojoj ponudi sadrži

odabrani proizvod

Lokator omogućuje lociranje najbliže Konzum prodavaonice prema trenutnom položaju

te navigaciju do odabrane prodavaonice, koje je moguće filtrirati prema formatu (male

prodavaonice, maxi i super), a odabirom neke od prodavaonica moguće je saznati

osnovne informacije kao što su adresa, radno vrijeme, broj telefona.

Slika 6. Lokator Konzumovih prodavaonica

Izvor: http://www.konzum.hr/Usluge-kupcima/Smartphone-aplikacije, 1.2.2014.

Konzum mobilna aplikacija ili Smartphone aplikacije je najjednostavniji način za

pronalazak prodavaonica u neposrednoj blizini, pregled akcijskih artikala te kupnju svih

proizvoda potrebnih u kućanstvu. »Konzum na Vašem mobilnom uređaju», raspoloživ

za iPhone, Android i Windows telefone je aplikacija koja podržava hrvatski, engleski i

njemački jezik. Moguće je pretražiti više od 20.000 artikala, informirati se o najnovijim

akcijama, naručiti i rezervirati dostavu. Korisnici sami skeniraju proizvode, kreiraju

shopping liste ili naručuju online. Artikle se može dodati u košaricu za kupnju putem

interneta ili odabrati navigaciju do najbliže Konzum prodavaonice koja u svojoj ponudi

sadrži odabrani artikl.

34

5.2. USLUGE KUPCIMA PUTEM INTERNETA

Konzum svoj poslovni uspjeh temelji na razumijevanju potreba kupaca i to kroz

kvalitetnu uslugu po najpovoljnijim cijenama uz konstantno proširivanje i poboljšavanje

ponude. Upravo zato, vizija poduzeća je da će u budućnosti biti najbolji trgovački lanac

u regiji koji je standard i mjerilo kvalitete i profesionalnosti u svim segmentima

poslovanja — kupcima prvi izbor pri kupnji, zaposlenima poželjan poslodavac,

poslovnim subjektima pouzdan partner i društveno odgovorna kompanija. Konzumova

misija je pružiti svim kupcima najbolju vrijednost za novac kroz zadovoljstvo kupnje te

pomno izabran asortiman kvalitetnih roba s naglaskom na svježe, zdravo i domaće.

U suradnji s partnerima Konzum je pokrenuo i prvi partnerski program nagrađivanja

vjernosti — „MultiPlusCard”, koji će svim kupcima omogućiti još više usluga,

nagradnih bodova, pogodnosti i ušteda na više od 2.000 prodajnih mjesta u Hrvatskoj i

u inozemstvu. U programu, pored Konzuma sudjeluju najveća banka u Hrvatskoj —

Zagrebačka banka, najveći telekom operater — T-Mobile, jedna od najvećih turističkih

agencija Atlas, Kozmo drogerije i Tisak (Omazić i suradnici, 2012., str. 229).

Konzumovo razumijevanje potreba i želja kupaca nagrađeno je cijelim nizom priznanja

i nagrada od strane Konzumovih potrošača kao što su „Trusted Brand” i „Superbrand”

kojima kupci odabiru svoje najdraže marke kao i marke u koje imaju najviše povjerenja.

Konzum je ujedno i dobitnik priznanja „Best Buy” temeljem mišljenja kupaca da

upravo ovdje kupnja nudi najbolji omjer cijene i kvalitete.

Konzum svojim kupcima nudi razne pogodnosti i mogućnosti upotrebom

najsuvremenije informatičke tehnologije:

- Mogućnost plaćanja putem Interneta

- plaćanje režija

- Konzum benz

- Podigni NOVAC" (CASH advance)

- Program nagrađivanja

- Konzum poklon kartica

35

- m- kupi

- PoKupi

- Hoću JACKPOT - na blagajnama Konzuma

Konzum svojim kupcima nudi razne mogućnosti plaćanja u prodajnim mjestima, bez

naknade i bez kamata. Osim gotovinom, kupci mogu plaćati debitnim i kreditnim

karticama, a kao dodatnu vrijednost svojim kupcima, Konzum nudi i pogodnost

obročnog plaćanja. Kartice koje Konzum prima: Maestro, Mastercard, Visa, Amex,

Diners, JCB, Konzum Gift i Multi Plus Card. Sve prodavaonice Konzuma, od malih do

maxi, super ili Internet prodavaonica nude obročna plaćanja putem American Express,

Maestro PBZ, Visa Electron PBZ, Diners i dr. ovisno o iznosu računa od 2 do 12 rata. U

proteklom razdoblju zabilježen je porast plaćanja karticama koje kupci vide kao

jednostavniji i praktičniji način plaćanja.

Nakon obavljene kupnje u trgovinama Konzuma mogu se platiti i računi. Račune s 2D

barkodom blagajnica će skenirati poput ostalih artikala, a nakon plaćanja korisnik

/kupac će dobiti potvrde za svoju evidenciju. Neke od tvrtki čiji računi se mogu platiti

brzo i jednostavno su: American Express, Diners, HRT, Plinara Zagreb, HEP,

Jedinstvena uplatnica Grad Zagreb, RI stan, T-Com, T-Mobile, Varaždinski komunalac,

VIPnet, Vodovod i kanalizacija Split, DUKOM, Metronet, Optima Telekom, EPH-

pretplata na tiskovine, B net, kao i mnogih drugih.

Slika 7. Plaćanje režija u Konzumu

Izvor: http://www.konzum.hr/Usluge-kupcima/Platite-svoje-rezije-u-Konzumu,

5.2.2014.

36

Program nagrađivanja karticom MultiPlusCard osmišljen je u suradnji s raznim

partnerima poput Hrvartskog telekoma, kako bi svoje vjerne kupce Konzum dodatno

nagradio. Učlaniti se može brzo i lako putem interneta ili jednostavno ispunjavanjem

pristupnice na prodajnom mjestu. Ovisno o iznosu računa i načinu plaćanja sakupljaju

se bodovi koji se u određenom vremenskom razdoblju kroz 3 mjeseca zamjenjuju

nagradnim kuponima koji stižu na kućnu adresu, te drugim pogodnostima.

U sklopu Konzumovih dodatnih usluga koje nudi kupcima su i tri Konzumove

samoposlužne benzinske postaje Konzum benz u Zagrebu, Sesvetama i Ivanić Gradu.

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj koji je uveo samonaplatne benzinske

postaje. Moderni maloprodajni koncept u skladu je s najsuvremenijim svjetskim

trendovima. Postaje su u potpunosti automatizirane, samonaplatne i samoposlužne

benzinske postaje, koje su otvorene 0-24 sata. Uz promotivne cijene ostale pogodnosti

za korisnike uključuju; sve mogućnosti plaćanja, uključujući i kombinaciju različitih

načina plaćanja. Da je usluga potpuno informatizirana potvrđuje i podataka da ukoliko

kupac želi račun R-1 dovoljno je na terminalu odabrati Račun s poreznim brojem/OIB

te unesite sve potrebne informacije prilikom prvog unosa, no prilikom sljedećeg unosa

nije potrebno ponavljati unos svih podataka (http://www.konzum.hr/Usluge-

kupcima/Konzum-Benz, 5.1.2014).

Uslugom "Podigni NOVAC" (CASH advance) omogućuje se isplata gotovine u

prodavaonicama Konzuma svim korisnicima debitnih i kreditnih kartica. Dovoljno je

potražiti oznaku "Podigni NOVAC" i brzo, jednostavno i sigurno podignuti novac s

računa. Sve što treba učiniti jest zatražiti željeni iznos novca na blagajni te predočiti

svoju debitnu ili kreditnu karticu. Unošenjem PIN-a transakcija se autorizira te se s

računa skida iznos koji se predaje u gotovini. Izdavatelji kartica, banke i kartične kuće

naplaćuju naknadu sukladno svojim internim aktima (http://www.konzum.hr/Usluge-

kupcima/Podigni-novac-nova-usluga-u-prodavaonicama-Konzuma, 5.1.2014).

MultiPlusCard kartica - jedna kartica za sakupljanje svih bodova je program

nagrađivanja u kojem je uključen niz partnera i svaki od njih nagrađuje za kupnju. U

MultiPlusCard programu kupac je uvijek na dobitku jer sa svakom kupnjom ima

37

mogućnost sakupljati bodove i na kućnu adresu dobiti nagradne kupone. Dovoljno se je

učlaniti i postati član MultiPlusCard programa i to brzo i lako putem interneta ili

jednostavnim popunjavanjem pristupnice na prodajnom mjestu. Bodove sakupljate

svakom kupnjom, u bilo kojoj Konzumovoj prodavaonici. Neovisno o načinu plaćanja,

bodovi se sakupljaju kupnjom bilo kojeg artikla.

S ciljem dodatnog unapređenja bogate ponude za blagdansko darivanje i sve druge

posebne prigode, Konzum je svojim kupcima olakšao odabir najljepših poklona za

najmilije i ponudio novu uslugu - Konzum poklon karticu. Karticu je moguće višekratno

koristiti u bilo kojoj Konzum trgovini u Hrvatskoj. Njezina je vrijednost u tome što

pruža velike mogućnosti izbora, što je to dar koji omogućuje da osoba koja dobiva

poklon sama odabere što zaista treba i želi. Darivanje time dobiva dodatnu dimenziju, a

kupnja postaje još veći užitak i zabava. Konzumova bogata ponuda i različit asortiman

proizvoda pružaju velike mogućnosti izbora za darivanje najmilijih tijekom cijele

godine i u svim posebnim prigodama. Poklon kartica, u vrijednosti iznad 50 kuna,

dostupna je trenutno u 15 zagrebačkih Super Konzum prodavaonica, ali ju je moguće

iskoristiti u bilo kojem Konzum prodajnom mjestu, u roku od godine dana od dana

kupnje kartice. Kartica se može kupiti na info pultu u Konzum prodavaonicama i na

blagajnama prilikom obavljanja kupnje, a vrijedi od trenutka aktivacije na

blagajni.Uplatu vrijednosti na Poklon karticu moguće je napraviti gotovinom, debitnim i

kreditnim karticama ili drugom Poklon karticom. Također, moguće je platiti cjelokupan

ili djelomičan iznos kupnje. Svi oni koji ne žele pogriješiti u odabiru poklona za

najmilije, od sada imaju jednostavno rješenje –novu Konzum poklon karticu.

I kada kupac ne ponese novčanik ipak može obaviti veliku ili malu kupnju u svim

Konzumovim prodavaonicama jer svoje račune može platiti mobitelom i mobilnim

bankarstvom Zagrebačke banke, m-zaba s novom uslugom m-kupi. Dovoljno je

pokrenuti m-zabu, odabrati m-kupi, potvrditi suglasnost za plaćanje i pokazati trgovcu

barkod koji se generirao na zaslonu mobitela. Od trgovca zajedno s računom dobiva se

potvrda o plaćanju, koja tereti tekući račun korisnika.

38

Slika 8. m-kupi - Plaćanje mobitelom

Izvor: http://www.konzum.hr/Usluge-kupcima/Novo-u-Konzumu-jednostavno-platite-

mobitelom, 6.1.2014.

Putem POS uređaja na označenim prodajnim mjestima Konzuma moguće je odigrati i

omiljene lutrijske igre na sreću, a od srpnja 2011. godine u Konzum Internet

prodavaonicama nudi se usluga ''PoKupi'' u kojoj korisnici osobno preuzimaju unaprijed

naručenu kupnju u Super Konzumu. Trenutno se naručeni proizvodi mogu preuzeti na

jednoj lokaciji u sklopu Super Konzum prodavaonice na adresi Sarajevska 5 u Novom

Zagrebu, a sve narudžbe pristigle do 12 sati mogu preuzeti isti dan od 16 sati.

Slika 9. Usluga ''PoKupi'' -

Izvor: http://www.konzum.hr/O-Konzumu/Novosti/PoKupi-nova-usluga-Konzum-

Internet-prodavaonice, 5.2.2014.

39

Uvođenjem ove usluge Konzum dodatno ispunjava želje i potrebe svojih kupaca te im

omogućuje efikasnu i brzu kupnju baš kada njima to treba.

Konzumove Internet prodavaonice nude mogućnost naručivanja od 0 do 24 sata, a

termini preuzimanja narudžbi su radnim danom od 8 do 20 sati i vikendom od 8 do 14

sati. Korisnik ove usluge svoju narudžbu preuzima isti dan bez troškova dostave. Na

samoj lokaciji Super Konzuma Sarajevska putokazi kupce usmjeravaju na lokaciju za

preuzimanje narudžbi u sklopu skladišnih prostora. Minimalni iznos narudžbe je 200

kuna, a plaćanje se može realizirati po želji kupca – kreditnim i debitnim karticama te

gotovinom prilikom preuzimanja narudžbe ili kreditnim karticama putem Interneta. Ova

usluga štedi korisnicima Konzum Internet prodavaonice vrijeme potrebno za realizaciju

kupnje te za nju nije potrebno dodatno planiranje nekoliko dana unaprijed. Konzum

Internet prodavaonica ima više od 45.000 korisnika zbog čega uslugu planiraju proširiti

i u drugim većim gradovima i regijama diljem Hrvatske (http://online.konzum.hr,

1.2.2014).

Da je Konzum ekološko osvješteno poduzeće koje vodi brigu o društvu i zajednici

pokazuje i projekt „Green City Project ” kojim se potiče društveno odgovorno

poslovanje. Na internetskoj stranici inicijative „Green City Project” nalaze se sve

najvažnije informacije o ekološkim vrećicama u Konzumovoj ponudi, otkupu ambalaže,

certifikatu ISO 14001:2004 i svim ostalim Konzumovim ekološki orijentiranim

inicijativama. Odnos proizvođač – prodavač – kupac – cjelokupno društvo, predstavlja

temelj suradnje koja nastoji svojim pozitivnim primjerom biti uzor u ostvarivanju

kvalitetnijeg i zdravijeg života, očuvanja prirodnih resursa, prirodne i kulturne baštine.

Projektom se želi informirati širu hrvatsku javnost po pitanju ekologije, uključiti

građane u akcije te ih potaknuti na sudjelovanje s vlastitim idejama i prijedlozima za

zaštitu okoliša. Također, cilj je omogućiti i približiti javnosti ekološki osviješteno

djelovanje, kontinuirano informirati i educirati javnost o različitim eko temama, širenje

programa i aktiviranje stanovništva iz raznih dijelova Hrvatske te prezentirati kompanije

koje su ekološki osviještene i koje svojim djelovanjem pomažu širenju ideje o važnosti

ekološkog djelovanja i zaštite okoliša. Tijekom trajanja projekta postavljena je

podstranica „S Vama kroz život u očuvanju prirode” na Konzumovoj internetskoj

40

stranici u sklopu koje Konzum informira svoje kupce o svim novitetima, sponzorstvima

i akcijama koje poduzima radi očuvanja okoliša i educiranja ljudi o važnosti ekologije

(Omazić i suradnici, 2012, str. 237).

Na podstranicma „S Vama kroz život u očuvanju prirode”, potrošači su informirani ne

samo o nabrojanim eko proizvodima i uslugama koje nude, već i o aktivnostima koje

poduzeće samo provodi u svojim trgovinama. Tako kupci mogu saznati da Konzum

koristi strojeve za čišćenje podnih površina bez kemikalija i da je na taj način smanjio

potrošnju vode za 70%, katalozi se tiskaju na recikliranom papiru koji se izdaju u

900.000 primjeraka tjedno, što u velikoj mjeri smanjuje sječu novih stabla za izradu

papira (Omazić i suradnici, 2012, str. 239).

Također na Konzumovim Internet stranicama moguće se prijaviti u aplikaciju putem

Facebooka. Facebook integracija omogućava prijavu, ali i ostavljanje poruka na «zidu»

kao na primjer preporuku za korištenje Konzum mobilne aplikacije ili objavu

informacija o pojedinom proizvodu ili akciji.

5.3. DALJINSKA OBRADA PODATAKA POSLOVNIM

INFORMACIJSKIM SUSTAVOM

Infrastrukturna podrška prodajnom poslovanju bila je posebno prisutna u logističko-

distributivnom i informatičkom dijelu. Suvremeni logističko – distributivni centri

omogućavaju povećanje i razvoj centralne distribucije. U informatizaciji najvažnija

postignuća su implementacija Oraclea kao novog sustava upravljanja robnim tokovima.

U Konzumu je 2008. godine proveden i implementiran SAP1koji je najvećim dijelom

utjecao je na tri sektora:

sektor skladištenja,

sektor transporta,

1 Eng. SYSTEMS, APPLICATIONS AND PRODUCTS IN DATA PROCESSING ili hrv. Sustavi,

aplikacije i proizvodi u obradi podataka

41

sektor kontrole zaliha.

Na slici 10. prikazuje se lanac opskrbe u sektoru transporta, skladištenja i kontrole

zaliha.

Slika 10. Lanac opskrbe

Izvor: Knez, D. 2011., Značenje informatike u suvremenoj maloprodaji , str. 15.

Njime se omogućilo optimalno upravljanje skladištem, transportom i automatsko

naručivanje proizvoda. Zbog dva suprotna zahtjeva upravljanja zalihama u Konzumu

bilo je nužno pronaći takvu politiku koja će za najbolji način omogućiti funkcioniranje

organizacije. Ta dva zahtjeva odnose se na činjenicu da ako su veće zalihe veća je i

sigurnost za neometano odvijanje poslovnih procesa, a drugi činjenica da se zalihama

angažiraju značajna financijska sredstva i zbog toga zalihe trebaju biti što manje.

Uvođenjem SAP-a omogućeno je utvrđivanje najpovoljnije politike upravljanja

zalihama, svakodnevna podrška radu sa zalihama te praćenje i analizu stanja zaliha

(Knez, 2011).

Umjesto dosadašnjih gomila papira u registratorima, Konzuma obavlja razmjenu i

pohranu dokumenata, od narudžbe, cjenika, zakonskih akata i sl.,elektroničkim putem.

Time je omogućen brži, točniji i jednostavniji protok informacija između poduzeća.

Konzumu se na temelju prosječne prodaje (potreba) preko interneta automatski

42

isporučuje narudžba u dogovorenoj dinamici - terminima. Sustav SAP Business

Commerce zaprema pojedinu naruždbu i automatski, bez ručnoga rada, kreira naloge

skladištu npr. Podravke za isporuku. Narudžbe su svakoga proizvoda već u Konzumu

korigirane na puni red na paleti, zbog smanjenja troškova, manipulacije i prijevoza.

Nema pogrešaka prilikom prepisivanja narudžbi u količinama i proizvodima, prate se

narudžbe i isporuke, tj. pouzdanost načela naručeno / isporučeno po dogovorenoj cijeni

i u roku (Interni podaci poduzeća).

Glavni nedostatak uvođenja su visoki troškovi i rizik, zahtijevnost i složenost te

ponekad i otpor zaposlenika. Tvrtke imaju mogućnost uzajamnoga uvida u stanje zaliha,

isporuka roba bez prethodnoga naručivanja i inkorporiranje podataka od strane

trgovačkoga, u proces planiranja proizvodnje, prehrambenoga partnera

(http://www.poslovniforum.hr/projekti /003.asp 11.2.2014).

Slika 11.Stalno praćenje potreba tržišta

Izvor: Knez, D. 2011., Značenje informatike u suvremenoj maloprodaji, str. 6.

Odobreni projekti u maloprodaji i veleprodaji tijekom 2011. godine su plaćanje režija,

bežični terminali i pisači, pultne vage, nove etikete, ankete za prodavaonice, WMS,

statusi robe, roba u dolasku (najava) i dr.

43

6. SMJERNICE ZA POBOLJŠANJA U ELEKTRONIČKOM POSLOVANJU

PODUZEĆA «KONZUM»

Svijest o važnosti Intraneta u poslovanju najrazvijenija je kod malih poduzeća što se

može objasniti činjenicom da mala poduzeća nemaju sredstva za prikupljanje

informacija važnih za odlučivanje putem provođenja istraživanja pa su orijentirana na

Internet kao izvor informacija. Globalizacija poslovanja do koje dolazi i zbog utjecaja

Interneta, utjecala je na gospodarstvo cijeloga svijeta, ali sa bitnim razlikama u

percepciji njegova utjecaja na pojedine zemlje. Hrvatski menadžment izložen je

promjenama koje je potaknula globalizacija, a zahtjevi za informacijama postaju širi i

kompleksniji. Na poslovanje svih poduzeća utječu globalna zbivanja, a informacije koje

se prikupljaju postaju vrlo važan čimbenik poslovanja. Tom procesu izravno su, u ovom

trenutku, izložene velike organizacije, koje pretendiraju na osvajanje inozemnih tržišta i

koje vode konkurentsku borbu na domaćem tržištu sa inozemnim, multinacionalnim

poduzećima.

Budućnost Hrvatske sigurno nije u izvozu jeftine radne snage, već je potrebno iskoristiti

znanje akumulirano u gospodarstvu, te ga putem informacijske tehnologije ujediniti i

razviti hrvatske proizvode za određenu svjetsku tržišnu nišu. Internet se afirmirao kao

globalni medij, koji je otvorio nove mogućnosti komunikacije, prikupljanja informacija

i diseminacjie informacija. Uvjetovao je i mnoge promjene u poslovanju poduzeća, jer

se njegovim korištenjem omogućuje brži pronalazak i protok informacija, razvoj novih

tržišta, te novi način obrade postojećih tržišta.

Najvažniji aspekti koji su utjecali na razvoj poslovanja je razvoj sljedećih elektroničkih

usluga (Panian, 2000., str. 87):

– elektronički marketing,

– elektronička trgovina tzv. tvrdih i mekih dobara,

– nabava Internetom,

– elektroničke dražbe,

– elektroničko investiranje,

44

– elektroničko plaćanje.

Najveće negativnosti u poslovanju poduzeća Konzum su te što Društvo trenutno nema

Internet stranice na engleskom jeziku, niti bilo kojem drugom osim hrvatskog, što je od

presudnog značaja sada kada je Hrvatska članica EU i proširila svoje granice

poslovanja. U poslovne procese implementiran je SAP koji ima bogatu povijest

inovativnosti i rasta kao istinski lider u svojoj industrijskoj grani. Aplikacije i usluge

omogućuju kupcima u cijelom svijetu profitabilno funkcioniranje, kontinuirano

prilagođavanje i održivi rast. Upravo razlozi za izbor SAP-a u Konzumu su ti što je SAP

najveći svjetski proizvođač poslovnog softvera sa više od 84.000 instalacija i 12

milijuna korisnika, posluje s više od 1.500 partnera i drži oko 40% svjetskog tržišta

ERP softvera. Na razini Koncerna Agrokora u čijem je sastavu i Konzum on nudi

jedinstvene i propisane osnove koje omogućavaju lakšu konsolidaciju i usporedbu, te

brže raspolaganje i kvalitetnije upravljanje podacima.

Budući da značenje informatike raste kako se tehnologija više prožima kroz poslovanje i

omogućava stjecanje kompetitivne prednosti tako je i vizija budućnosti SAP-a u

Konzumu prikazana na slijedećoj slici.

Slika 12. Internet – vizija budućnosti

Izvor: Knez, D. 2011., Značenje informatike u suvremenoj maloprodaji, str. 22.

45

Rješenja u SAP-u su projektirana tako da podržavaju osobitosti svake zemlje u kojoj

posluju SAP-ovi korisnici, čime je postignut optimalan spoj globalnog znanja i

poslovnih praksi u sprezi sa svim lokalnim potrebama imajući u vidu podršku

međunarodnoj korporaciji koja posluje diljem svijeta na različitim lokalnim tržištima.

Time se postižu integrirani poslovni procesi nad svim segmentima poslovanja

(http://www.sap.com/croatia/about/index.epx, 10.2.2014).

Društvo Konzum nije izradilo kalendar važnijih događaja, dioničarima nije omogućeno

sudjelovanje i glasovanje na Glavnoj skupštini upotrebom sredstava moderne

komunikacijske tehnologije, a od društvenih mreža jedino su prisutni na Facebook-u.

Videokonferencije čine mogućim sastanak ili predavanje na kojemu mogu istovremeno

sudjelovati sudionici međusobno udaljeni stotine kilometara. Oni se mogu i vidjeti i čuti

te tako međusobno komunicirati u stvarnom vremenu, što se postiže upotrebom kamera,

monitora ili projektora, mikrofona i zvučnika. Svoju primjenu nalaze u svim

područjima, omogućavajući uštedu vremenu i troškova putovanja. Svojom mogućnošću

prenošenja informacija, znanja i ideja videokonferencije podupiru tradicionalne oblike.

Sustav videokonferencija omogućuje:

brzu i jednostavnu razmjenu informacija i znanja

sudjelovanje na predavanjima na daljinu, konferencijama ili seminarima

praćenje i sudjelovanje na stručnim skupovima i okruglim stolovima

zajedničko sudjelovanje na raznim projektima

prijenos događanja od važnosti.

Društvena mreža je socijalna struktura koja se sastoji od pojedinaca i organizacija koji

se nazivaju čvorovi i povezani su jednom ili više specifičnih tipova međusobne

povezanosti kao što su prijateljstvo, rodbinske veze, zajednički interesi, financijska

razmjena, nenaklonosti, seksualna veza ili veza temeljena na vjerovanjima, znanju ili

prestižu. Različite internetske tehnologije, poznate po zajedničkim nazivom Web 2.0, od

2005. godine na ovamo sve više zaokupljuju pozornost javnosti (Panian i suradnici,

2010., str.274).

46

LinkedIn je najveća svjetska profesionalna društvena mreža koja povezuje ljude iz

cijelog svijeta. Službeno otvaranje stranice je započelo 5.svibnja 2003. godine.

LinkedIn je trenutno dostupan na 11 jezika: engleski, francuski, njemački, japanski,

talijanski, portugalski, španjolski, švedski, ruski, turski i rumunjski. LinkedIn je

zapošljavao preko 1.797 zaposlenika sa punim radnim vremenom po cijelom svijetu.

Više od 2 milijuna kompanija imaju LinkedIn poslovne stranice, a LinkedIn prezentira

vrijednu demografiju tržišta sa bogatim i utjecajnim članovima. Više od 40 milijuna

članova koristi LinkedIn APIs (application programming interfaces) kako bi kreirali

inovativne programe i servise za poslovne ljude dostižu time preko 2 bilijuna API

poziva mjesečno. (http://press.linkedin.com/about, 15.1.2014).

Zastupljenost LinkedIn-a na hrvatskom tržištu je vrlo niska, no to bi se trebalo

promijeniti u budućnosti, budući da iz godine u godinu raste udio stanovništva koji

koristi internet i koja je informatički obrazovana. Ako se u narednim godinama

LinkedIn proširi na Europu, to će također pospješiti njegovu popularnost u Hrvatskoj.

Ako dođe do toga, mogla bi se dogoditi slična situacija koja se dogodila kada se

Facebook proširio na hrvatskom tržištu, a to je da su korisnici masovno počeli otvarati

profile, dok se to u Americi dogodilo par godina prije. LinkedIn je povezan sa Twitter -

om, Facebook – om, RSS – om. RSS pripada XML formatima i sadrži najnovije

informacije dodane na pojedina mrežna mjesta. RSS omuguduje pregledavanje novih

informacija na mrežnim mjestima tako da ih izravno dostavlja korisnicima, bez

posredovanja preglednika. RSS je kratica za Really Simple Syndication (Vučina, 2006).

BranchOut je poslovna društvena mreža osnovana 2010. godine koja korisnicima

omogućuje izradu profila, pretraživanje više od 3 milijuna poslova i preko 10000

ponuda za stažiranje. Također omogućuje povezivanje preko Facebook-a sa drugim

korisnicima kako bi se unaprijedila poznanstva u poslovnom svijetu. BranchOut također

nudi opciju korisnicima i poduzećima da nakon izrade profila, objave ponudu poslova

svojim prijateljima na Facebook-u te upravo na taj način BranchOut privlači skupinu

ljudi, odnosno poduzeća, koja želi putem društvenih mreža pronaći svoje potencijalne

zaposlenike (http://branchout.com/CareerConnect/start , 16.2.2014).

47

Budući da je plaćanje beskontaktnom PayPass karticom omogućeno u Dubrovnikovim

Konzumovim trgovinama svakako je poželjno i u budućnosti svoje poslovanje

usklađivati sa najsuvremenijim svjetskim maloprodajnim trendovima sve kako bi

svojim kupcima osigurao tehnološki napredne i inovativne usluge koji za kupce

osiguravaju dodanu vrijednost.

Informacijska tehnologija u spoju s modernim telekomunikacijama promijenila je i

promijenit će način života ljudi širom svijeta. Svijet više nego ikad ranije postaje

globalno selo, isprepleten raznim telekomunikacijskim, satelitskim i ostalim vezama što

postavlja poduzeća pred nove izazove kakvima do sada nisu bila suočena. Prije svega

radi se o izazovima koji se javljaju u okruženju poduzeća, odnosno na tržištu gdje je

konkurencija velika, a javlja se i na područjima poslovanja koja su do sada bila koliko

toliko zaštićena. Širom svijeta mijenja se način poslovanja zahvaljujući korištenju

informacijske tehnologije. Od raznih industrijskih grana, bankarstva, osiguranja,

trgovina do proizvodnje i dizajna, menadžeri pokušavaju iskoristiti snagu koju im pruža

informacijska tehnologija. Vodeći svjetski menadžeri stavljeni su pred izazov shvaćanja

utjecaja informacijske tehnologije za njihovo poslovanje.

Konzum će i dalje pratiti trendove u svijetu novih tehnologija koje unaprjeđuju način na

koji se obavlja kupnja te i u narednom razdoblju biti lider u uvođenju inovativnih usluga

na hrvatskome maloprodajnom tržištu, no njegove perspektive moraju biti usmjerene na

globalizaciju poslovanja, a ne samo na zadovoljavanje zahtijeva kupaca.

48

7. ZAKLJUČAK

Suradnja većeg broja poduzeća na tržištu elektroničkim putem dovela je do razvoja

novog tržišta i suvremenog načina poslovanja. Na tržištu se postiže brža i potpunija

razmjena informacija o ponudi i potražnji nego što je to na klasičnom tržištu, što

omogućuje postizanje povoljnijih uvjeta poslovanja. Novi način poslovanja ne poznaje

granice između zemalja, jer je Internet virtualni prostor na koji je priključeno više od

deset milijuna vrlo snažnih računala koja mogu komunicirati istodobno s mnogo drugih

računala. Usluge koje Internet pruža mogu se grupirati u tri osnovna servisa, a to su

daljinski prijenos datoteka, elektronička pošta i World Wide Web /www.

Informatizirano uredsko poslovanje omogućuje zamjenu velikih količina papirnatih

obrazaca koji se koriste u svakodnevnom poslovanju, elektroničkim, odnosno digitalnim

obrascima. Na taj način dolazi do velike uštede papira i povećanja efikasnosti rada.

U diplomskom radu je na primjeru poduzeća Konzum prikazano kako se upotrebljava

Internet i informatičke tehnologije, kako se može uspješno poslovati i prodrijeti do

kupca, pružajući im informacije na lak, lagodan i suvremen način. Osim što su stranice

dostupne za informiranje, Konzum je razvio i komercijalnu web stranicu koja

omogućava i online kupnju.

Zbog loših makroekonomskih prilika, trgovačka industrija našla se u nepovoljnom

položaju i mnoga poduzeća su nelikvidna i blokirana. Indeks potrošačkih cijena i stopa

registrirane nezaposlenosti raste, bruto domaći proizvod pada i slabi kupovna moć

potrošača zbog recesije, ali Konzum uspješno nastavlja stalno razvijanje pruženih

usluga i prilagođavanje promijenjenim potrebama kupaca. Poboljšana je ponuda u

malim prodavaonicama, omogućeno je plaćanje režija 2D bar kod računa, na

blagajnama je omogućeno i kupovanje određenih lutrijskih proizvoda, te je prodaja

putem interneta povećana. Novost je pokretanje MultiPlus mobile prepaid tarifa s nizom

prednosti: jednostavna tarifa, povoljna cijena razgovora i mogućnost skupljanja

nagradnih bodova, otvorene su i K benz benzinske postaje koje su samonaplatne, te je

omogućena Konzum mobilna aplikacija za kupnju. Konzum Internet prodavaonica nudi

49

više od 20.000 prehrambenih i neprehrambenih artikala, jednostavan odabir proizvoda i

„punjenje“ košarice te stalno praćenje potrošenog iznosa i jednostavno plaćanje.

Glavni nedostatak u poslovanju putem Interneta je taj što je web stranica izrađena samo

na hrvatskom jeziku, a ne na nekom drugom, npr. engleskom ili njemačkom jer su se

ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorile granice i stvorio prostor za nova tržišta i

nove kupce. Nedostatak je i oglašavanje na drugim društvenim mrežama, a ne samo na

Facebooku. Preporuke su i dalje pratiti inovacije i trendove u svijetu, pa tako i Konzum

mora nastaviti uvoditi nove usluge prilagođene potrebama kupaca, a postojeće širiti na

cijelu Hrvatsku pa i dalje. Sve to naravno će biti omogućeno razvojem informatizacije i

primjenom suvremenih tehnoloških dostignuća. Uz najkreativnije i najprimamljivije

ideje upotrebom Interneta Konzum će i dalje kvalitetno pratiti potrebe i želje tržišta, te u

potpunosti zadovoljavati potrebe svojih kupaca.

50

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Čerić, V. i suradnici, 1998., Poslovno računarstvo, Znak, Zagreb.

2. Kalakota, R. i Robinson, M. 2001., e-Poslovanje 2.0- Vodič ka uspjehu, Mate,

Zagreb.

3. Lazibat, T. i Kolaković, M.2004., Međunarodno poslovanje u uvjetima

globalizacije, Sinergija, Zagreb.

4. Omazić, M.A. i Baljkas, S. 2005., Projektni menadžment, Sinergija, Zagreb.

5. Panian, Ž. 2000., Bogatstvo Interneta, Strijelac, Zagreb.

6. Panian, Ž. 2000., Internet i malo poduzetništvo, Informator, Zagreb.

7. Panian, T. i suradnici, 2010., Poslovni informacijski sustavi, Element

8. Sikavica, P. i Novak, M. 1999., Poslovna organizacija, Treće izmijenjeno i

dopunjeno izdanje, Informator, Zagreb.

9. Srića, V.1994., Inventivni menadžer, CROMAN i MEP Consult, Zagreb.

10. Vučina, Ž. 2006., Pretraživanje i vrednovanje informacija na Internetu, CARnet.

11. Zelenika, R.2000., Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog

djela, četvrto izdanje, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.

2) ČLANCI, REFERATI, STUDIJE

12. Davenport, T. H., i Short, J. E. 1990., The New industrial engineering:

Information Technology and Business Process Redesign, Sloan Management

Review, Summer, p. 11-27.

13. Džubur, S. 2003., Uloga ljudskih resursa u suvremenom poslovanju, časopis

Naše more, vol. 50, no- 1-2, str. 44-49.

14. Luetić, A. i Šerić, N. 2008, Business intelligence u funkciji upravljanja

nabavnim lancem, Business Logistics in Modern Management, 2008, vol. 8, str.

167-184.

15. Omazić, M.A. i suradnici, 2012., Zbirka studija slučaja društveno odgovornog

poslovanja, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HRPSOR), Zagreb.

51

16. Rupčić, N., 2002., Poduzeće koje uči – formula za 21. stoljeće, Ekonomski pregled,

vol 63., no.9-10., str. 903-920.

3) OSTALI IZVORI

17. Čapko, Z. 2009., Skripta iz kolegija Internet u poslovanju i Elektroničko poslovanje,

Rijeka.

18. Godišnje izvješće Društva Konzum za 2012. godinu

19. Interni podaci poduzeća Konzum

20. Knez, D. 2011., Značenje informatike u suvremenoj maloprodaji

21. Zakon o elektroničkom potpisu, 2008., Narodne novine, Zagreb, broj 80/08.

22. http://www.optimit.hr/edi/-/asset_publisher/, 20.1.2014.

23. http://www.optimit.hr/edi, 20.1.2014.

24. http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=960, 22.1.2014.

25. http://www.mingo.hr/default.aspx?id=3305, 25.1.2014.

26. http://www.deloitte.com/view/hr_HR/hr/industrije/sektorirokepotronje.htm,

3.1.2014.

27. http://www.konzum.hr/O-Konzumu/O-nama/Povijest-razvoja, 3.1.2014.

28. http://www.konzum.hr/O-Konzumu/Karijere/Zaposljavanje, 24.1.2014.

29. http://www.konzum.hr/Akcije, 01.2.2014.

30. http://online.konzum.hr/, 1.2.2014.

31. http://www.hrpsor.hr/hrpsor/images/gio34_web.pdf, 6.1.2014.

32. http://www.konzum.hr/Usluge-kupcima/Smartphone-aplikacije, 1.2.2014.

33. http://www.konzum.hr/Usluge-kupcima/Platite-svoje-rezije-u-Konzumu, 5.2.2014.

34. http://www.konzum.hr/Usluge-kupcima/Konzum-Benz, 5.1.2014.

35. http://www.konzum.hr/Usluge-kupcima/Podigni-novac-nova-usluga-u-

prodavaonicama-Konzuma, 5.1.2014).

36. http://www.konzum.hr/Usluge-kupcima/Novo-u-Konzumu-jednostavno-platite-

mobitelom, 6.1.2014.

37. http://www.konzum.hr/O-Konzumu/Novosti/PoKupi-nova-usluga-Konzum-Internet-

prodavaonice, 5.2.2014.

52

38. http://www.konzum.hr/O-Konzumu/Novosti/Konzum-mobilna-aplikacija-prva-

prodajna-aplikacija-u-Hrvatskoj-na-Windows-8-platformi-za-tablete-i-desktope,

1.2.2014.

39. http://www.konzum.hr/O-Konzumu/Novosti/Beskontaktna-PayPass-kartica-OTP-

banke-od-sada-u-Konzum-prodavaonicama-u-Dubrovniku, 1.2.2014.

40. http://www.poslovniforum.hr/projekti /003.asp 11.2.2014.

41. http://www.sap.com/croatia/about/index.epx, 10.2.2014.

42. http://press.linkedin.com/about, 15.1.2014.

43. http://branchout.com/CareerConnect/start , 16.2.2014.

53

POPIS SLIKA I TABLICA

NASLOV SLIKE STR.

Slika 1. Klasifikacija standardnih internetskih servisa 8

Slika 2. Elektronička razmjena podataka 13

Slika 3. Glavni izbornik programa IPIS 30

Slika 4. Prezentacijska stranica poduzeća Konzum 31

Slika 5. Konzum Internet prodavaonica 32

Slika 6. Lokator Konzumovih prodavaonica 33

Slika 7. Plaćanje režija u Konzumu 35

Slika 8. m-kupi - Plaćanje mobitelom 38

Slika 9. Usluga ''PoKupi'' - 38

Slika 10. Lanac opskrbe 41

Slika 11.Stalno praćenje potreba tržišta 42

Slika 12. Internet – vizija budućnosti 44

NASLOV TABLICE STR.

1. 500 najvećih tvrtki Srednje Europe 2012. godine 27

54