SVEUČILIŠTE U RIJECIUČITELJSKI FAKULTET U RIJECI

ALTERNATIVNE KONCEPCIJE PREDŠKOLSKOG ODGOJA (web predavanja)

VESNA KATIĆ,prof. , viši predavač

Rijeka, 2009.

SVEUČILIŠTE U RIJECIUČITELJSKI FAKULTET U RIJECI

1

ZNANSTVENO PODRUČJE: Društvene znanosti

ZNANSTVENO POLJE: Pedagogija

ZNANSTVENA GRANA: Pedagogija ranog i predškolskog odgoja

STUDIJSKI PROGRAM: Predškolski odgoj

NASTAVNI PREDMET: Alternativne koncepcije predškolskog odgoja

GODINA I SEMESTAR: treća godina studija predškolskog odgoja

GODIŠNJI FOND SATI: 45 sati

TJEDNI BROJ SATI: jedan sat predavanja + dva sata seminara

SADRŽAJ

Predgovor………………………………………………………………………..………………..4

Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta .................................................................5

2

1. Preduvjeti i korelativnost ……………………………………………………………………………

7

2. Ciljevi, metode, ishodi……………………………………………………………………………….8

3. Dodatne informacije o predmetu………………………………………………………………….16

4. Privitak B..…………………………………………………………………………………………..18

Web predavanja……………………………………………………………………………………………….28

1. predavanje: Alternativnost u pedagogiji shvaćena kao proizvod pluralizma u pedagoškoj teoriji i praksi………………………………………………………………………………………..29

2. predavanje: Razlozi za afirmaciju ideje pluralizma u predškolskom odgoju…………………31

3. predavanje: Povijesni pregled ideje alternativnosti u svjetskim i domaćim predškolskim sustavima …………………………………………………………………………………………..34

4. predavanje: Waldorfska pedagogija ……………………………………………………………..39

5. predavanje: Waldorfska pedagogija ……………………………………………………………..49

6. predavanje: Pedagogija M. Montessori………………………………………………………….55

7. predavanje: Reggio pedagogija…………………………………………………………………..60

8. predavanje: Upoznavanje pedagoške koncepcije J. Zimmera………………………………..67

9. Upoznavanje pedagoške koncepcije Head Start……………………………………………….74

PREDGOVOR

Web predavanja za kolegij Alternativne koncepcije predškolskog odgoja, namijenjena su

studentima stručnog studija predškolskog odgoja koji su upisali kolegij kao obvezni ili

3

izborni, na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, Odjelu za obrazovanje učitelja i odgojitelja, te

na Sveučilištu u Rijeci, na Učiteljskom fakultetu.

Cilj i smisao izvođenja web predavanja je da studenti u svakom trenutku imaju pristup

ispitnoj i nastavnoj građi čime se mogu jednostavnije i bolje pripremati za praćenje

nastave tijekom studija, te kao pomoć pri učenju, što znači da se tijekom svladavanja

obveza propisanih sadržajem kolegija treba koristiti obvezna, a po mogućnosti i osobnim

interesima i dodatna literatura. .

Nastavna građa prikazana je u PDF formatu na ovim stranicama.

Dostupna predavanja na ovim stranicama predstavljaju "skriptu u malom" i sadrži 84

stranice detaljnog izvedbenog nastavnog programa i slajdova.

4

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM PREDMETA

Sveučilište u RijeciUčiteljski fakultet Trg Ivana Klobučarića 1Akademska godina: 2008./09.

5

ALTERNATIVNE KONCEPCIJE PREDŠKOLSKOG ODGOJAStudij: Stručni studij predškolskog odgojaGodina i semestar: 3. godina, 5. semestarBroj i oznaka predmeta: AKPOWeb stranica predmeta:ECTS bodovi:5Nastavno opterećenje: predavanja: 1 sat; seminar: 2 sataMjesto izvođenja nastave: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za obrazovanje učitelja i odgojitelja

Nositelj(ica) predmeta: Vesna Katić,prof., viši predavač

Broj sobe: 9Vrijeme konzultacija: srijeda: 11.30 – 13.00Telefon: + 385 (0)51 315-232 (centrala)e-mail: vesna.katic1@ri.t-com.hr Web stranica:

1 PREDUVJETI I KORELATIVNOST

1.1 Očekivane opće i specifične kompetencije studenata/studentica pri upisu predmeta

Prilikom upisivanja predmeta studenti bi trebali posjedovati slijedeće kompetencije za uspješno svladavanje sadržaja predmeta:- primijenjivati osnovnu razinu:

o jezične (pravopis i gramatika hrvatskog jezika) pismenosti pri pismenom i usmenom izražavanju,

o informatičke (poznavanje računala, programa za obradu teksta, izradu prezentacija i korištenje Internet servisa) pismenosti

o informacijske (traženje informacija u bibliotekama i na Internetu) pismenosti.- pokazivati osnovnu razinu društveno prihvatljivog ponašanja u različitim životnim situacijama- vrednovati različitost kao kategoriju društveno prihvatljivog sustava vrijednosti

6

- podupirati spremnost i zainteresiranost za razvijanje znanja i vještina potrebnih za kvalitetan rad u odgojiteljskoj struci

- razvijati spremnost za preuzimanje odgovornosti za pravovremeno izvršavanje obveza i navika kontinuiranog učenja

Navedene kompetencije razvijaju se:- kućnim odgojem, - tijekom formalnog obrazovanja na prethodnim razinama - cjeloživotnim obrazovanjem, - formalnim i informalnim oblicima (tečajevi i slično)

1.2 Preduvjeti

Prije upisivanja predmeta studenti bi trebali odslušati i izvršiti obveze slijedećih kolegija: Hrvatski jezik 1 i 2, Strani jezik 1 i 2, Pedagogija, Predškolska pedagogija 1 i 2, Pedagogija djece s poteškoćama u razvoju, Osnove ekologije, Zaštita zdravlja i njega predškolske djece, Razvojna psihologija, Psihologija predškolske dobi, Istraživanje odgoja i obrazovanja, Osnove informatike, Uporaba ICT u odgoju i obrazovanju,

1.3 Povezanost s ostalim nastavnim predmetima i usporedivost s istovrsnim predmetima na drugim fakultetima i sveučilištima

Predmet Alternativne koncepcije predškolskog odgoja je korelativan sa svim sadržajima ostalih predmeta predviđenih programom studija, a posebno Pedagogijom, Predškolskom pedagogijom, svim metodičkim kolegijima, te Stručnom praksom.

2 CILJEVI, METODE I ISHODI

2.1 Opće kompetencijeNakon položenog nastavnog predmeta Alternativne koncepcije predškolskog odgoja student će moći: - pronaći informacije potrebne za obradu određene nastavne teme i pisanje seminarskog rada, procijeniti

njihovu primjerenost zadanoj temi i organizirati ih u funkcionalnu cjelinu (informacijska pismenost; analiza i sinteza; organizacija; kritičko mišljenje)

- surađivati s drugim studentima u realizaciji zajedničkog zadatka (interpersonalne vještine i timski rad) - napisati seminarski rad u formi stručnog rada- organizirati izlaganje seminarskog rada kao javni nastup pred studijskom grupom- stvoriti osobne kriterije za procjenu kvalitete odgojno – obrazovnog djelovanja u institucionalnom kontekstu- razviti želju za upoznavanjem i drugih oblika izvanobiteljskog odgoja i obrazovanja djece ranog i

predškolskog uzrasta

Metode i načini poticanja razvoja općih kompetencija:Metode i načini poticanja ovih općih kompetencija proizlaze iz metoda i oblika rada unutar kolegija (predavanja nastavnika; rasprave u timu i grupi; traženje, usporedba, procjena i organizacija informacija za seminarski rad;

7

izlaganje teme seminarskog rada; kritički stav prema temi seminarskog rada; osvještavanje vlastitih iskustava, znanja, stavova, vrijednosti i emocija vezanih uz nastavnu temu; utvrđivanje osobne važnosti sadržaja). Pri tome su važne sljedeće nastavne aktivnosti:

- Grupna priprema i izrada seminarskog rada - Pisanje seminarskog rada - Prezentacija seminarskog rada - Prisustvo i aktivno sudjelovanje na predavanjima i seminarima.

Način vrednovanja stečenih općih kompetencija:Neke od navedenih općih kompetencija vrednovat će se procjenom sudjelovanja i bilježenjem prisustvovanja nastavi i seminarima, što je detaljnije opisano u poglavljima 2.6 i 2.7) .

2.2 Specifične kompetencije

Zapamtiti, razumjeti i primijeniti različite alternativne koncepcije predškolskog odgoja

Metode: Verbalne metode (predavanja s aktivnostima, rad na tekstu, razgovor, diskusija), vizualne metode (demonstracija, crtanje), metoda praktičnih radova.

Očekivani ishodi učenja i način vrednovanja: Studenti će moći prepoznati, razumjeti (interpretirati, uočiti, objasniti) glavne elemente svake alternativne koncepcije (idejni začetnik, pogled na dijete, osnovna obilježja ustrojstva odgojno – obrazovnog procesa, uloga odgajatelja, osnovna načela) i usporediti ih s obzirom na njihove zajedničke karakteristike i razlike. Ishodi će se vrednovati kontinuiranom provjerom znanja, aktivnim oblicima učenja tijekom predavanja i održavanja seminara, te na završnom ispitu.

Razumjeti smisao demokratičnosti odgojno – obrazovnog sustava u aspektu promicanja ideje pluralizma u predškolskom odgoju

Metode: Verbalne metode (predavanja s aktivnostima, rad na tekstu, razgovor, diskusija), vizualne metode (demonstracija, crtanje), metoda praktičnih radova.

Očekivani ishodi učenja i način vrednovanja: Studenti će moći kroz upoznavanje alternativnih koncepcija predškolskog odgoja uočavati različite oblike i uloge nosioca odgojno – obrazovnog procesa (dijete, odgajatelj, roditelj, neposredno okruženje Ishodi će se vrednovati kontinuiranom provjerom znanja, aktivnim oblicima učenja tijekom predavanja i održavanja seminara, te na završnom ispitu.

2.3 Sadržaj predmeta:

1. Alternativnost u pedagogiji shvaćena kao proizvod pluralizma u pedagoškoj teoriji i praksi2. Razlozi za afirmaciju ideje pluralizma u predškolskom odgoju3. Povijesni pregled ideje alternativnosti u svjetskim i domaćim predškolskim sustavima4. Najpoznatije afirmirane alternativne koncepcije:

1. Waldorfska pedagogija – R. Stainer – umijeće odgajanja koje nije zbir pedagoških metoda

8

već određeni životni stav2. Casa dei bambini – dječja kuća – M. Montessori3. Reggio pedagogija – L. Malaguzzi4. Socijalno – situacijski pristup – J. Zimmer5. Head start – kurikulum za rano obrazovanje

2.4 Pristup učenju i poučavanju u predmetu:Vrijednosti i stavovi: Studenti koji žele postati odgajatelji trebali bi cijeniti odgajateljski poziv. Posebno stoga što je rad odgojitelja usmjeren na djecu koja pripadaju svijetu kvalitativno različitom od svijeta odraslih, a u periodu njihove izrazite nezrelosti, te intenzivnog biološkog sazrijevanja i psiho-socijalnog razvoja. Pri tome treba uvažiti činjenicu da je svako dijete jedinstvena i neponovljiva cjelina različita od drugih i koji aktivnim djelovanjem snažno utječe na vlastito sazrijevanje i razvoj u dijalogu sa okruženjem. Iz navedenog proizlazi potreba da studenti trebaju imati želju za stjecanjem znanja, vještina i kompetencija u pristupu djetetu i osiguranju najprimjerenijih uvjeta za njihov razvoj aktualnih i potencijalnih sposobnosti. Tijekom nastave poticati će se usvajanje navedenih vrijednosti.Aktivno učenje podrazumijeva kritičko promišljanje, vrednovanje sadržaja, formiranje stavova, povezivanje sa sličnim sadržajima iz drugih područja, sa sadržajima iz svakodnevnog života, te sa zahtjevima odgajateljske struke. Studenti će biti nagrađeni za aktivan angažman u nastavi (iznošenje vlastitih stavova, postavljanje pitanja, davanje odgovora, pravovremeno izvršavanje dogovorenih obveza). Na nastavi je zabranjeno omalovažavanje aktivnog sudjelovanja, te ometanje nastave aktivnostima i sadržajima koji nisu vezani uz nastavu. Samostalnost: Od studenata se očekuje samostalnost u radu i preuzimanje odgovornosti za učenje i izvršavanje obveza. Studenti bi trebali steći naviku kontinuiranog učenja zbog boljeg razumijevanja sadržaja predmeta i kvalitetnijeg izvršavanja obveza, posebno zbog činjenice da činjenično znanje predstavlja važnu osnovu razvoja integrativnog znanja, razumijevanja i primjene naučenog.Preporuča se da studenti za uspješno svladavanje obveza kolegija kontinuirano prisustvuju predavanjima i seminarima, koriste izvannastavnu podršku (konzultacije), te samostalno rade na predloženim i samostalno pronađenim izvorima informacija.

2.5 Način izvođenja nastave:Nastava podrazumijeva predavanja i seminare kao oblik nastave. Na predavanjima poučavanje je usmjereno na promjenu studentova razumijevanja i mogućnost upotrebe naučenog. Nastavnik potiče razumijevanje u području približnog razvoja, što znači da se pri učenju novog polazi od postojeće razine znanja u području. Poučavanje se započinje provjerom studentova predznanja, na kojem se zatim konstruiraju nova značenja. U predavanja nastavnik će nastojati ugraditi slijedeće tehnike aktivnog učenja: - RAZMISLI I RAZMIJENI U PARU

Trajanje – nekoliko minuta Veličina grupe – par studenata Potrebno pripremiti – pitanje ili temu razgovora ili zadatak, i upute za rad Redosljed rada:

o Svaki student određeno vrijeme sam o nečemu razmislio Svoj zaključak, iskustvo, ideju razmijeni s drugim članomo Nakon isteka predviđenog vremena, predstavnik para iznosi o čemu su razgovarali

- POJMOVI UNAPRIJEDo Trajanje – nekoliko minutao Veličina grupe – pojedinačno, u paru, u manjoj grupio Potrebno pripremiti

pojmove o kojima će se predviđati (od studenata se može tražiti da pokušaju sami opisati, definirati, objasniti neki pojam prije nego što ga nastavnik počne objašnjavati)

uputu o raduo Redosljed rada

nastavnik opiše studentima zadatak i vizualno prikaže studenti pojedinačno – u paru – u manjoj grupi rade na zadatku poželjno je da zapišu

9

nakon isteka vremena predstavnik iznosi rad nastavnik nakon toga nastoji predavanjem ili na neki drugi način dati studentima priliku ili zadatak da

provjere koliko su njihova predviđanja bila točna- VENNOV DIJAGRAM

o Trajanje – 10 minutao Veličina grupe:

Student može raditi pojedinačno Rad u paru Rad u manjim grupama Rad u cijeloj, velikoj skupini studenata

o Potrebno pripremiti Ono što se želi da student uspoređuje Uputa za rad Crtež Vennovog dijagrama na ploči uz oznake koji dio dijagrama se odnosi na koji dio zadanog

o Redoslijed rada Studentima dati uputu za rad koja može uključivati i neki dobar primjer U predviđenom vremenu studenti trebaju raditi samostalno, u paru ili u maloj grupi. Zadatak im je

utvrditi što je zajedničko u onome što je zadano i to upisati u prostor gdje se krugovi preklapaju, a također u čemu se zadano razlikuje i to upisati u predviđeni dio pojedinog kruga

Na kraju studenti mogu uspoređivati pojedinačne ili grupne dijagrame. Kada se radi Vennov dijagram s cijelom skupinom studenata, nastavnik vodi postupak i na ploči

upisuje što i gdje studenti predlažu. Može se također i zamoliti studenta da upisuje prijedloge kolega, a on poticati studente da smisle što više zajedničkog i posebnog u zadanim pojavama.

- TABLICE (t-tablice, tablica kategorija, konceptualna tablica)o Trajanje – ovisno o složenosti zadataka (najkraće 10 minutao Veličina grupe:

Pojedinačno U paru Mala skupina Cijela skupina studenata

o Potrebno pripremiti: Zadatak Uputu za rad Primjer određene tablice na ploči

o Redoslijed rada Studentima objasniti što treba raditi uz uključivanje primjera Može tražiti da studenti kategoriziraju neke podskupine, određuju se prema nekoj pojavi, sami stvore

tablicu s više „Ulaza“, što uključuje vrlo složen opis, a time i vrlo duboku razinu obrade, odnosno razumijevanje tog dijela gradiva i mnoge druge

Kada studenti završe s radom, tablice se mogu uspoređivati, čitati pred cijelom skupinom, ispunjavati „zajedničku“ na ploči

- VODIČ ZA UČENJE Trajanje – ovisi o broju i složenosti i tipu pitanja (10 minuta) Veličina grupe

o Samostalnoo U manjim grupama

Potrebno pripremitio Niz pitanja na koja studenti trebaju odgovoriti ilio Niz tvrdnji čiju točnost trebaju procijeniti, a odnose se na one dijelove gradiva na koje nastavnik želi

usmjeriti studenteo Može se pripremiti samo jedno ili dva pitanja koja potiču studente da se dosjete svega što znaju o

gradivu ili nastoje predvidjeti ono što još ne znajuo Pripremiti precizne upute za rad i raspored grupa ako će se primjenjivati grupno

Redoslijed radao Studentima ponuditi tvrdnje ili pitanja o pojedinom gradivu prije nego što su se oni s njime susreli na

nastavi ili izvan nastaveo Na nastavi se najčešće koriste pitanja zatvorenog tipa prije predavanja o određenom gradivu ili

proučavanju teksta, gledanja videozapisa o tom gradivu ili nekog drugog načina prezentiranja gradivao Studenti trebaju nastojati predvidjeti kratke, točne odgovore na pitanja ili procijeniti točnost tvrdnji o

gradivuo O tom gradivu zatim poučavati studente i pri tome studenti mogu uspoređivati ono što su odgovorili s

onim što novo učeo Da se izbjegne naučiti pogrešno, nužno je na kraju predavanja od njih tražiti da još jednom provjere

10

što su odgovorili prije predavanja i komentirati razlike. o Ako vodiče za učenje studenti trebaju koristiti izvan nastave, najčešće se sastoje od pitanja na koja

trebaju davati složenije odgovore nakon što samostalno prouče gradivo. o Na nastavi se može tražiti da prikažu svoje odgovore ili ih nastavnik može pregledati kako bi ih

provjerio ili vrednovao- ISPREMIJEŠANE REČENICE

Trajanje – ovisi o složenosti zadatka (10 minuta) Veličina grupe – najbolje u malim grupama (do šest studenata) kako bi svi mogli biti aktivni Potrebno pripremiti

o Za svaku grupu jedan primjerak ispremiješanih i rastavljenih rečenica nekog eseja, pjesme, teorije, rezultata istraživanja ili redoslijeda zbivanja

o Upute za rad Redoslijed rada

o Studentima se podijele ispremiješane i rastavljene rečenice nekog teksta i objasni im se da trebaju nastojati u predviđenom vremenu pronaći dijelove rastavljenih rečenica i zatim ih poredati onako kako misle da glase u originalnom tekstu

o Koristi se obično prije nego što se na nastavi obradi neko gradivo koje je povezano s ispremiješanim rečenicama. Nakon što se gradivo obradi, od studenata se traži da usporede rečenice koje su složili s originalnim tekstom i to ponovno nazivamo inventurom

o Može se koristiti prije ili uz čitanje teksta o nekom gradivu- OBOGAĆENO PREDAVANJE

Trajanje – najkraće 45 minuta Veličina grupe – cijela skupina koja se u određenim aktivnostima može dijeliti u manje grupe ili se traži da studenti

pojedinačno nešto rade Potrebno pripremiti:

o Sadržaj predavanja organiziran tako da je podijeljeno u najmanje dvije cjeline od kojih niti jedna ne traje dulje od 15 minuta

o Pripremiti i ono što je nužno da se primijene tehnike kojima će se upotpuniti predavanje Redoslijed rada

o Gradivo koje se želi poučiti rasporedi se na dva kraća predavanjao Prije svakog od tih dvaju kraćih predavanja predvidi se za fazu evokacije nova tehnika kojom će se na

zanimljiv način provjeriti što već znaju o gradivuo Nakon svakog kratkog predavanja usporedi se ono što se pokazalo da znaju ili ne znaju u evokaciji s

onim što su naučili slušajući predavanje- TEHNIKA KOCKE

Trajanje – dvadesetak minuta ako je tema vrlo jednostavna i ne traži se pisanje o temi Veličina grupe:

o Individualnoo U paruo U grupama od troje ili četvero

Potrebno pripremiti: o Uputu za studente uz ogledni primjer za rad na bilo koju temu kada se tehnika primjenjuje prvi put.o Kod odabira teme važno je voditi brigu o tome da studenti o njoj znaju dovoljno jer je ovu tehniku

najpogodnije koristiti nakon obrade gradivao Na nekoj kocki, plakatu ili foliji opisana je svaka ploha kocke, odnosno šest zahtjeva za studenteo Predvidi se i raspoloživo vrijemeo Odredi se hoće li svoja razmišljanja student pisati i kako će o njima izvještavati

Redoslijed radao Studentima se dobro objasni šest razina mišljenja koje se od njih traže i njih se prikaže na foliji,

plakatu, posebnom papiru za svakog studenta ili se napravi kocka s ispisanim zahtjevom na svakoj plohi

o Kaže im se ili napiše zadana tema i dade uputa trebaju li samo razmišljati ili i zapisivati svoja razmišljanja, te trebaju li raditi individualno, u paru ili u malim grupama

o Vrijeme za rad može, ali i ne mora biti ograničenoo Zahtjevi za studente poredani od jednostavnijih do složenijih jesu:

1. OPIŠITE temu – njezine različite značajke2. USPOREDITE temu s nečim drugim – u čemu je slična, a po čemu različita s tim3. POVEŽITE temu s nečim i objasnite što vas je potaklo na povezivanje4. RAŠČLANITE temu i recite od čega se sastoji5. PRIMIJENITE temu i opišite kako može biti korištena i što se s njom može učiniti6. ZASTUPAJTE ZA ILI/I PROTIV teme, zauzmite stajalište i popišite razloge koji ga potkrepljuju

o Nakon isteka vremena ili kad svi završe s radom, odredi se način na koji će pojedinci ili predstavnici

11

parova ili grupa izvještavati o onom što su smislili- ZNAM, ŽELIM ZNATI, NAUČIO/LA SAM

Trajanjeo Ovisno o duljini teksta ili predavanja, nastavnik mora predvidjeti barem deset minuta za popunjavanje

stupca (što znam), daljnjih deset minuta za stupac (što želim znati), te dovoljno vremena kako bi studenti pročitali tekst ili se održalo predavanje i popunili stupac (što smo naučili)

o Treba utrošiti još nešto vremena na razgovor o onome što su zapisali u stupac (što smo naučili) – može se napraviti na slijedećem satu

Veličina grupe: o Pojedinačnoo U paruo U grupama do pet studenta

Potrebno pripremiti tablicu na ploči ili na foliji Redoslijed rada

o Pronaći stručni tekst ili pripremiti predavanje koje će studenti trebati razumjetio Na ploči ili foliji pripremiti tablicu s tri stupca. U prvi stupac upisati ZNAM , u drugi ŽELIM ZNATI, a u

treći NAUČIO/LA SAM o Prije nego što studenti pročitaju tekst ili slušaju predavanje treba im reći koja je tema te neka u velikoj

grupi izvijeste što već o temi znaju. Te informacije upisati u stupac ZNAM. Treba prihvatiti sve, o Pitati studente što bi željeli saznati o toj temi. Njihova pitanja upisati u drugi stupac ŽELIM ZNATI.

Ukoliko je bilo neslaganja ili različitih mišljenja o tome što studenti „znaju“ o temi, neka to budu pitanja za drugi stupac. Ako ne budu postavljali pitanja na koja tekst ili predavanje odgovara, „usmjeriti“ ih na ta pitanja tvrdnjama poput: „Pitam se…“.

o Zamoliti studente da pročitaju tekst ili slušaju predavanje i pri tome provjere je li ono što su već znali točno. Neka pokušaju odgovoriti na pitanja što su ih sami postavili i neka uoče i neke druge važne informacije u vezi s temom. Zamoliti ih da te informacije zapišu u posljednji stupac.

o Kada svi studenti završe upisivanje bilježaka u treći stupac, u malim grupama porazgovarati o onome što su saznali. Zatim odgovoriti na svoja pitanja i sve dodatne informacije koje smatraju zanimljivima prenesu cijeloj grupi.

o Aktivnost je moguće proširiti tako da se od studenata zatraži da sastave sažetak u kojem će koristiti ono što su već znali i ono što su o toj temi naučili pročitavši tekst ili slušajući predavanje.

o Ukoliko su studenti postavili pitanja na koje tekst ili predavanje nije odgovorilo, popričati sa studentima o načinima na koje bi se moglo doći do odgovora pa im zadati da to u različitim grupama istraže.

Na seminarima studenti poučavaju ostale studente odabranoj temi. Na taj način razvijaju vještinu traženja literature, pripremanja i organiziranja javnog nastupa. Ostali studenti se aktivno trebaju uključiti u rad studenata koji prezentiraju odabranu temu, a na kraju provesti vrednovanje.

2.6 Obveze studenata/studentica, praćene i ocjenjivanje:

Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi (p, v i s) Školskih sati: 45

Udio u ECTS: 1,5

Udio u ocjeni: 20%

12

Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:– Obveza – minimalno 28 sati boravka na nastavi – donosi 5 ECTS postotnih bodova– Prisustvovanje nastavi od 28 do maksimalnog broja sati održane nastave – donosi 10 ECTS postotnih

bodova – Studenti koji ne provedu minimalno 28 sati na nastavi – nemaju mogućnost dobivanja 1 ECTS boda i

time gube mogućnost dobivanja potpisa i izlaska na usmeni ispit– Liječničke ispričnice ne služe opravdanju izostanka. Iznimku čini bolničko liječenje.– Kašnjenje na nastavu se tolerira do 15 minuta, nakon toga nije dozvoljeno prisustvovanje nastavi– Ukoliko je kašnjenje u dozvoljenom vremenskom okviru uključiti se u započetu aktivnost bez ometanja

ostalih– Aktivno sudjelovanje tijekom izvođenja nastave – 0,50 ECTS (10 ECTS postotnih bodova)

– Pripremanje određenih sadržaja za aktivno uključivanje– Sudjelovanje u grupnim diskusijama– Odabir i uvježbavanje različitih uloga u grupnom radu– Samovrednovanje

Seminarski rad Sati (procjena):30

Udio u ECTS: 1

Udio u ocjeni: 20%

Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:Student je dužan pravovremeno pripremiti, izraditi i provesti seminarski rad. Radna verzija koju provjerava nastavnik dostavlja se na pregled putem e-mail pošte kao privitak ili u papirnatom ispisu najmanje tjedan dana prije izlaganja. Završna verzija pisanog dijela rada, popratni vizualni i multimedijski materijali (prilozi, prezentacije, video isječci) dostavljaju se putem e-mail pošte kao privitak ili na disketi do samog dana izlaganja. Detaljan opis očekivanja i uputa vezanih uz seminarski rad, dan je u privitku B. Vrednuju se četiri elementa seminarskog rada: forma (5%), sadržaj (5%), izlaganje (5%), predložak za studente (5%). Kašnjenje u izvršavanju obveza umanjuje dobivene postotne bodove za 5%. Ukoliko student zbog kašnjenja ne uspije realizirati seminarski rad gubi pravo na potpis i mora slijedeće akademske godine ponovno upisati predmet.

Kolokviji i priprema za kontinuiranu provjeru znanja

Sati (procjena):28

Udio u ECTS: 1

Udio u ocjeni: 30%

Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:Kontinuirana provjera znanja provodi se kroz tri pismena kolokvija. Na svakom kolokviju student može dobiti maksimalno 10 postotnih bodova. Kolokvij ima pet pitanja esejskog tipa . Za svako pitanje student može dobiti 2 postotna boda ako je odgovor potpun i točan, ili jedan postotni bod ako je odgovor polovičan ili djelomično točan.

Završni ispit: usmeni Sati (procjena):42

Udio u ECTS: 1,5

Udio u ocjeni: 30%

Opis aktivnosti i način praćenja/vrednovanja:Za pristupanje završnom usmenom ispitu, student treba sakupiti tijekom nastave minimalno 40 ECTS postotnih bodova.Na završnom usmenom ispitu može sakupiti najviše 30 postotnih bodova prema slijedećoj raspodjeli:

o Ocjena 2 – donosi 7,5 postotnih bodovao Ocjena 3 – donosi 15 postotnih bodovao Ocjena 4 – donosi 22,5 postotnih bodovao Ocjena 5 – donosi 30 postotnih bodova

Odgovore student formulira prema pitanjima napisanim na karticama koje student slobodno izvlači. Na kartici se nalaze četiri pitanja kojima se ispituje razina razumijevanja, analiziranja, vrednovanja i stvaranja.

13

2.7 Kontinuirano i završno vrednovanje obveza studenata/studentica:

Obveze studentica vrednovati će se kontinuirano tijekom nastave i na završnom usmenom ispitu kao što je opisano u poglavlju 2.6. Konačna ocjena koja se upisuje u indeks predstavlja ocjenu dobivenu ukupnim zbrojem postignutih postotnih bodova prema slijedećem rasporedu:

o 86 – 100 postotnih bodova – ocjena 5o 71 - 85 postotnih bodova – ocjena 4o 56 – 70 postotnih bodova – ocjena 3o 41 – 55 postotnih bodova – ocjena 2

2.8 Studentska povratna informacija i evaluacija kolegija

Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenta na nastavnom kolegiju, te periodičnom internom provjerom detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.

2.9 Literatura (izvori za učenje)Obvezna:2.9.1. Calgren, F. (1990), Odgoj ka slobodi. Zagreb: Društvo prijatelja Waldorfske pedagogije.2.9.2. Matijević, M. (2001), Alternativne škole. Zagreb: Tipex. (13-16; 33-45; 56-77; 133-198)2.9.3. Milanović, M., Stričević, I., Maleš, D., Sekulić-Majurec, A. (2000), Skrb za dijete i poticanje ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Targa. 2.9.4. Philipps, S. (1999), Montessori priprema za život, odgoj neovisnosti i odgovornosti. Jastrebarsko: Naklada Slap.2.9.5. Seitz, M., Hallwach, U. (1997), Montessori ili Waldorf. Zagreb: Educa.2.9.6. Slunjski, E. (2001), Integrirani predškolski kurikulum – rad djece na projektima. Zagreb: Biblioteka Mali profesor.

Dodatna:2.9.7. Barić, L., Večkovec, Lj. (1999), Individualni pristup djetetu. Dijete Vrtić Obitelj, V (14), 21.2.9.8. Breitefeld, D., Majsec Vrbanić V. (2008), kako pomoći djeci glazbom? Paedomusicotherapia. Zagreb: Birotisak d. o.o.2.9.9. Glocker, M., Goebel, W. (1991), Što je Waldorfska pedagogija. Zagreb: Društvo prijatelja waldorfske pedagogije.2.9.10. Matijević, M., Pranjić, M., Previšić, V. (1994), Pluralizam u odgoju i školstvu. Zagreb: Katehetski salezijanski centar.2.9.11. Golubović, A. (2007), Učiti za život u životnim situacijama. Dijete Vrtić Obitelj, XII (47), 29-30.2.9.12. Gotovina, S. (1998), Korak bliže djetetu – Zimmerova koncepcija, Dijete Vrtić Obitelj, IV (11), 19-21.2.9.13. Humphryes, J. (1999), Razvojno primjerena praksa visokokvalitetnih Montessori programa. Dijete Vrtić Obitelj, V (14), 14-20.2.9.14. Jurasaite, E. (1998), Korak po korak program u Litvi. Dijete Vrtić Obitelj, IV (13), 8-10.2.9.15. Klaus, S. (2000), ISSA- The International Step by Step. Dijete Vrtić Obitelj, VI (21), 15-17.2.9.16. Krauth, V. (1996), Waldorfski pristup gledanju TV-programa. Dijete Vrtić Obitelj, II (3), 32.2.9.17. Krstović, J. (1997), Inovacijski pristupi ili razvojne perspektive predškolskog odgoja. U: Božić, Ž. (ur.), Inovacijski pristupi Korak bliže djetetu, Rijeka: Adamić. 44 – 55.2.9.18. Kunstek, M. (1997), Projekt Korak po korak. Dijete Vrtić Obitelj, III (9), 4-8.2.9.19. Kunstek, M. (1999), Pristup likovnom odgoju u programu Korak po korak. Dijete Vrtić Obitelj, V (16), 3-7.2.9.20. Lakatoš, J. (1997), Inovacijski pristup (Programi u dječjim vrtićima grada Rijeke). U: Božić, Ž. (ur.), Inovacijski pristupi Korak bliže djetetu, Rijeka: Adamić. 39 – 43.

14

2.9.21. Majsec Vrbanić, V. (2008), Slušamo, pjevamo, plešemo, sviramo – poticanje glazbom. Zagred: Birotisak d. o. o.2.9.22. Petrović – Sočo, B. (1997), Učiti za život u životnim situacijama. Dijete Vrtić Obitelj, III (7/8), 4 – 8.2.9.23. Picinini, S. (2000), O pedagoškoj koncepciji Reggio Emilia iz svijeta. Dijete Vrtić Obitelj, VI (21), 14.2.9.24. Rigatti, Z. (2000), Reggio pedagogija – učenje života na krilima mašte. Dijete Vrtić Obitelj, VI (21), 9-13.2.9.25. Rinaldi, C. (1998), Stručno usavršavanje odgajatelja u predškolskim ustanovama Reggio Emilie. Dijete Vrtić Obitelj, IV (13), 14-15.2.9.26. Slunjski, E. (2001), Integrirani predškolski kurikulum : rad djece na projektima. Zagreb: Mali profesor.2.9.27. Špoljar, K. (1986), Reforma institucionalnog predškolskog odgoja: orijentacija na socijalno – situacijski pristup. Pedagoški rad, 41 (7 – 10), 349 – 356.2.9.28. Špoljar, K. (1997), razvoj predškolskog odgoja u svijetu u kontekstu razvoja društva i promijenjenog djetinjstva. U: Božić, Ž. (ur.), Inovacijski pristupi Korak bliže djetetu, Rijeka: Adamić. 58 – 61.Vukelić, N., Philipps, S. (1999), Dan otvorenih vrata. Dijete Vrtić Obitelj, V (14), 22-23.2.9.29. ZIMMER, J .(1988), Razvijanje predškolskog kurikuluma i obrazovanje bazirano na životnim situacijama. Predškolsko dete, 18 (3), 141 – 155.

3 DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

3.1 Pohađanje nastavePohađanje nastave regulirano je Pravilnikom o studiju. Smatra se da student nije izvršio svoje nastavne obaveze ukoliko je izostao s više od 30% nastave. Studenti ne moraju opravdavati svoje izostanke zato jer se izostanci ne dijele na opravdane i neopravdane izostanke.

3.2 Pismeni radoviSvi pismeni radovi (pisani dio rada, prilozi, folije, prezentacije, video isječci, kao popratni vizualni i multimedijski materijal koje studenti koriste pri prezentaciji seminara) predaju se do dogovorenog roka (poglavlje 2.6) nastavniku:

- putem elektronske pošte kao privitak e-mamilu ili- u papirnatom ispisu

Ostalim studentima dostavlja je predložak seminarskog rada koje pripremaju studenti izlagači.Pismeni radovi moraju zadovoljiti formu opisanu u privitku ovog dokumenta. Radovi moraju biti ispunjavati dogovorene kriterije glede forme i sadržaja rada. Preporuča se da studenti zadrže kopiju svojih radova do izvršenja svih obaveza u predmetu

3.3 Kašnjenje i/ili neizvršavanje zadataka

Studenti koji zakasne na nastavu do 15 minuta, mogu bez ometanja rada nastavnika i studenata, te obrazlaganja razloga kašnjenja, doći do svog mjesta i uključiti se u rad,. Nastavnik će zabilježiti njihovo prisustvo i student će dobiti pripadajuće postotne bodove. Studenti koji na nastavu zakasne više od 15 minuta moraju sačekati pauzu da bi se uključili u nastavu. Tim studentima će u evidenciji biti zabilježen izostanak i neće dobiti pripadajuće postotne bodoveNeizvršavanje obveza u prethodno dogovorenim okvirima može se tolerirati uz prethodnu najavu i opravdano obrazloženje.

3.4 Akademska čestitost

15

Akademska čestitost regulirana je sveučilišnim dokumentima: - Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci - Etički kodeks za studente Sveučilišta u Rijeci - Etički kodeks Sveučilišta Jurja Dobrile u PuliDokumenti su dostupni na mrežnim stranicama: - www.uniri.hr - www.unipu.hr Akademska čestitost očekuje se i od studenata i od nastavnika. Bilo koji oblik nepoštivanja kodeksa bilo bi dobro da se najprije razmotri s nastavnikom u okviru studijske grupe, a potom čine daljnji koraci

3.5 Kontaktiranje s nastavnicama

Studenti mogu kontaktirati s nastavnikom: - osobno - tijekom nastave i konzultacija, - telefonski za vrijeme konzultacija (tijekom dana radnim danom)- elektronskom poštom

Odgovor nastavnika pri komunikaciji elektronskom poštom može se očekivati: - za upit ili pojašnjenje - do kraja narednog radnog dana, (osim u situacijama odsustva nastavnika zbog

bolovanje ili službenog odsustva)- za pregled seminarskog rada –u roku od sedam dana.

3.6 Informiranje o predmetu

Većinu važnih informacija studenti će dobiti samo tijekom nastave. Izvan nastave studenti će o predmetu biti informirani preko predstavnica studijske grupe kojima nastavnik šalje obavijesti i predloške za rad na predmetu. Važnije informacije studenti će naći i na oglasnoj ploči i web stranicama fakulteta.

16

Privitak B:

Tehničke karakteristike i forma: Rad mora biti pisan na računalu. Rad se predaje u elektronskoj formi preko e-maila ili nastavniku u ispisu.

Numeriranje i postava stranica Papir: A4 - na naslovnu stranicu rada ne stavlja se broj- svako poglavlje počinje na novoj stranici- postava stranice:

- Top: 3,5- Bottom: 3- Left: 3- Right: 3- Gutter: 0,5- Header: 2- Footer: 2

- Prored: 1,5 cm- Slova u tekstu: Times new roman 12, justify (obostrano poravnato)- 1. Naslovi: Times new roman 14 bold, center- 1.1. Podnaslovi: Times new roman 12, bold, align left- 1.1.1. Podnaslovi: Times new roman 12, bold, italic, align left- Naslovi tablica, slika, grafikona ....: Times new roman 10 bold- Izvor tablica slika, grafikona ...: Times new roman 10 bold

PriloziPrilozi (tablice, slike, grafikoni) mogu biti uklopljeni u tekst ili dodani u privitku rada, a numeriraju se arapskim brojevima. Svi prilozi moraju imati naslove iznad priloga, a izvor (ukoliko je prilog preuzet) ispod priloga.

Struktura rada1. Naslovna stranica – vidjeti primjer 1: 2. Sadržaj - predstavlja numeričko tekstualni pregled dijelova seminarskog rada, a nalazi se nakon naslovne

stranice3. Uvod - precizna odrednica teme, razlog odabira teme, pristup obradi teme 4. Razrada teme kroz sustavnu organizaciju tematskih dijelova u funkcionalnu cjelinu

a. Predstavlja centralni, najopsežniji dio radab. Tematika se raspoređuje u dijelove (poglavlja) i niže potcjeline (pod)dijelove, a svaki treba imati

naslov karakterističan za obuhvaćenu građuc. Dijelovi trebaju činiti jedinstvenu, uzročno – posljedično povezanu cjelinu (Formulacija

teze, argumentiranje teze i protuargumenti)5. Zaključak - sažeti prikaz izloženog, vlastiti stav o obrađenoj temi i pojedinim cjelinama

17

6. Popis korištene literature:a. vidjeti primjer 2 b. popis mora biti numeriran, a reference poredane po prezimenu prvog autora

7. Prilozi - sve što se nije moglo uvrstiti u tekst rada: veće tablice, slike, primjeri, priče i tekstovi vezani uz temu (neophodno je u tekstu pozvati se na priloge)

Naputci za pisanje i realizaciju rada

Izradom seminarskog rada studenti će:- dalje se osposobljavati za pronalaženje, kritički odabir i korištenje izvora znanja (informacijska

pismenost),- uvježbati ćete pismenu i usmenu komunikaciju (jezična pismenost), vještinu rada u paru ili grupi (timski

ili grupni rad), prezentacijske vještine, vještine poučavanja i provjere znanja. Predlaže se uvažavanje slijedećih strategija koje bi mogle smanjiti vjerojatnost doslovnog prepisivanja teksta iz izvora i tako unaprijediti argumentirano iznošenje i kritičko mišljenje.

- Prvi korak u pisanju seminarskog rada je čitanje odabrane teme u svim dostupnim izvorima. - U osmišljavanju svih važnih cjeline seminarskog rada (naslove i podnaslove) dobro je primijeniti tehniku

GROZDOVA, koja predstavlja vrstu kognitivne mape kojom se nastoji poticati strukturiranje i prikazivanje određenih spoznaja i njihovih odnosa. Takvo strukturiranje je slobodno, a potiče se nelinearni oblik mišljenja koji je u bliskoj vezi s načinom na koji naš mozak funkcionira. Predloženu tehniku može koristiti svaki student izrađujući vlastiti grozd, grozd u paru ili grozd u manjoj grupi (ovisno o organizaciji skupine

o Upute za rad: Grozd se sastoji od „oblačića“ u koje se upisuju pojmovi koji su sa zadanim

pojmom, temom ili pitanjem povezani i crtama ih se povezuje s njim. Na te pojmove, neposredno povezane sa središnjim, mogu se nadovezivati novi „oblačići“ i one koji su značenjem povezani treba spojiti crtama.

Studenti trebaju upisivati u grozd sve čega se dosjete ne vodeći mnogo računa o pravopisu i drugim ograničenjima.

Završavaju s radom kada više nemaju ideja (kada su iscrpili spoznaje prethodno proučavanog problema u literaturi)

- Nakon toga mogu se osmisliti sve važne cjeline rada (naslove i podnaslove) na način koji se čini smislen i cjelovit

- Jedan podnaslov obrađuje jednu važnu cjelinu ili temu. U okviru jednog podnaslova treba sumirati informacije iz više različitih izvora

- Ukoliko se podijeli posao među članovima grupe, ne predlaže se podjela po izvorima (knjigama koje treba pročitati), već po većim cjelinama, podtemama ili podnaslovima seminara.

- Ukoliko više osoba piše različite dijelove seminarskog rada, dobro je imenovati jednu osobu urednikom seminarskog rada. Ta osoba je odgovorna za: ispravljanje grešaka u pisanju; jezičnu ispravnost teksta; cjelovitost i organizaciju teksta; posebno mora paziti da se u različitim poglavljima ne ponavljaju iste teme, preuzete iz različitih izvora što treba objediniti u jedno poglavlje. U tu svrhu može se upotrijebiti lektorski obrazac (vidjeti primjer 3).

- Prezentacija rada- Navođenje izvora u tekstu rada:

o Izvori se ne označavaju numeriranim bilješkama na dnu stranice ili na kraju teksta, već u samom tekstu, navodeći u zagradama prezime autora, godinu izdanja, i broj stranica, najčešće na kraju citata ili paragrafa.

o U slučaju da izvor ima više od dva autora, u tekstu navesti prezime prvog autora i dodati "i suradnici".

o U slučaju da se za određenu parafrazu, opis ili tvrdnju želi navesti više izvora, izvore treba razdvojiti oznakom ";"

o Niti jedna rečenica ili odjeljak rada ne može biti preuzet iz drugog izvora bez navođenja izvora.- Tuđi tekstovi mogu se uključiti u rad na dva načina: kao citate ili parafraze

18

- Također treba razlikovati:o a) izravno navođenje (autorov rad se koristili kao izvor i navesti će se u popisu korištene

literature) Jedan autor:

Shema: parafraze (Prezime, 1999) citata (Prezime, 1999, str. 13-15) Dva autora:

Shema: parafraze (Prezime1 i Prezime2, 1999) Više od dva autora:

Shema: citata (Prezime1 i sur., 1999, str. 12) Istovremeno navođenje više izvora (abecedni redoslijed navođenja izvora):

Shema: parafraza ili integrativni opis iz tri izvora (Prezime1, 1999; Prezime2 i Prezime3, 2000; Prezime4 i sur., 2001)

o (b) posredno navođenje (koristi ste sekundarna publikacija poput udžbenika u kojoj se navodi autorov rad, a u popisu korištene literature navesti će se samo sekundarnu publikaciju – npr. Udžbenik).

Jedan autor: Shema: parafraze (Prezime Autora, godina autorovog rada, prema Prezime

Autora Udžbenika, godina izdanja udžbenika). Posredno navođenje u situacijama većeg broja autora provodi se po analogiji

prethodnih primjera.

Rok za izradu seminarskih radova je najmanje jedan tjedan prije njegove prezentacijeSeminarski rad je gotov kada je nastavnik pregledao i odobrio njegovo izvođenjePrezentacija rada – predlaže se slijedeća struktura:

- Vrijeme – 1 školski sat: o Uvod (5 – 10 minuta)

Priprema izlagača Priprema studenta

o Izlaganje (15 – 20 minuta)o Završetak (5 – 10 minuta)

Provjera razumijevanja Evaluacija organizacije nastavnog sata

- Predložak za studente ne bi trebao pored naslovne stranice sadržavati više od jedne stranice formata papira A4 (samostalno odlučiti o vremenu podjele studentima), a predlaže se slijedeći sadržaj predloška:

o Naslovna stranica - kao kod pisanog radao Osnovne teze (misli, poruke pisanog rada)o Popis korištene literature

- Provjera kvalitete prezentacije prema slijedećim smjernicama:o Ciljevi prezentacije jasno postavljeni i ostvarenio Pripremljenost prezentatora (čitanje teksta ili slajdova svedeno na najmanju moguću

mjeru) o Sadržaj prezentacije slijedi logiku strukture pisanog rada o Poticano aktivno sudjelovanje studenatao Izneseni najbitniji podaci o Jasnoća govora i izlaganjao Metoda prezentiranja rada usklađena s ciljevima i sadržajem

19

PRIMJER 1: naslovna stranica

SVEUČILIŠTE U RIJECIUČITELJSKI FAKULTET U RIJECI

(Times New Roman 14 bold tiskano)

STO JEZIKA DJETETA (NASLOV SEMINARSKOG RADA)

(Times New Roman 14 bold tiskano)

Seminarski rad iz kolegija Alternativne koncepcije predškolskog odgoja((Times New Roman 12 bold)

IME I PREZIME STUDENTA, STUDIJSKI PROGRAM/ SEMESTAR (Times New Roman 14 bold tiskano)

IME I PREZIME NASTAVNIKA (Times New Roman 14 bold tiskano)

Rijeka, mjesec, godina. (Times New Roman 12 bold)

20

Primjer 2: Navođenje literature

KNJIGE KOJE IMAJU AUTORA: - Jedan autor: Prezime, Inicijal imena. (godina izdanja). Naslov: podnaslov. Mjesto izdavača:

Izdavač. o Primjer: Calgren, F. (1990), Odgoj ka slobodi. Zagreb: Društvo prijatelja Waldorfske

pedagogije.- Više autora: Prezime1, Inicijal imena., Prezime2, Inicijal imena. i Prezime3, Inicijal imena.

(godina izdanja). Naslov: podnaslov. Mjesto izdavača: Izdavač. o Primjer: Glocker, M., Goebel, W. (1991), Što je Waldorfska pedagogija. Zagreb:

Društvo prijatelja waldorfske pedagogije.

KNJIGE KOJE IMAJU GLAVNOG UREDNIKA: U navedenim knjigama svako poglavlje ima drugog autora. Ukoliko se u popisu literature želi navesti cijela knjigu ili dio kojeg su napisali urednici (a ne pojedino poglavlje) koristit će se slijedeći oblik reference: - više urednika: Prezime1, Inicijal imena. i Prezime2, Inicijal imena. (Ur.). (godina izdanja).

Naslov: podnaslov. Mjesto izdavača: Izdavač. o Primjer: Kovačević, M. i Šoljan, N.N. (Ur.). (1989). Psihologijska znanost i edukacija.

Zagreb: Školske novine.

KNJIGE KOJE IMAJU GLAVNOG UREDNIKA I OZNAKU VOLUMENA: - više urednika: Prezime1, Inicijal imena. i Prezime2, Inicijal imena. (Ur.). (godina izdanja).

Naslov: podnaslov (Vol. x.). Mjesto izdavača: Izdavač. o Primjer: Uzelac, V. i Vujičić, L. (Ur.). (2008). Cjeloživotno učenje za održivi razvoj (Vol.

1.-3.). Rijeka: Učiteljski fakultet.

POGLAVLJE U KNJIZI KOJA IMA UREDNIKA: Ukoliko se koristi određeno poglavlje koje je napisao autor, a ne urednik knjige, koristiti će se slijedeći oblik reference (obratiti pozornost na redoslijed inicijala koji kod urednika ide prije prezimena i navođenje stranica): - jedan autor, više urednika: Prezime autora, Inicijal imena. (godina izdanja). Naslov poglavlja:

podnaslov. U Prezimeurednika1 i Prezimeurednika2 (Ur.), Naslov knjige: podnaslov (str. prva.str.poglavlja-zadnja.str.poglavlja). Mjesto izdavača: Izdavač.

POGLAVLJE U KNJIZI KOJA IMA UREDNIKA I OZNAKU VOLUMENA: - Prezime autora, Inicijal imena. (godina izdanja). Naslov poglavlja: podnaslov. U I. Prezime

urednika 1 i. Prezime urednika 2 (Ur.), Naslov knjige: podnaslov (Vol. X., str. prva.str.poglavlja-zadnja.str.poglavlja). Mjesto izdavača: Izdavač.

ČLANAK U ČASOPISU: - Prezime, Inicijal imena . (godina izdanja). Naslov članka: podnaslov. Naziv časopisa, broj

volumena (broj sveska), prva stranica-zadnja stranica. o Primjer: Sekulic, D. (2004). Ideologijska transformacija znanosti. Revija za sociologiju,

35(3-4), 159-186.

ČLANAK U ZBORNIKU: - Prezime autora, Inicijal imena (godina izdanja). Naslov članka: podnaslov. U: Prezime

urednika, inicijal imena urednika. (Ur.), Naziv zbornika.Mjesto izdavača: Izdavač. Godište (volumen) zbornika, (str. Prva stranica članka-zadnja stranica članka).

21

o Primjer: Čaldarović, O. (1990.) Suvremena sociologija i moderno društvo, U: Kalanj, R. (ur.), Modernost i modernizacija. Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske. str. 83-93.

ORGANIZACIJA ILI INSTITUCIJA KAO AUTOR (KORPORATIVNI AUTOR): - Naziv organizacije institucije (godina). Naslov: podnaslov. Mjesto izdavača: Izdavač.

o Primjer: Sveučilište u Rijeci (2008). Sveučilište u Rijeci: strategija 2007-2013. Rijeka: Sveučilište u Rijeci.

MREŽNO DOSTUPNI RADOVI: Za radove s jasnom naznakom autorstva i datuma objave (najčešće tiskani časopisi koji su dostupni i na internetu): - Prezime, I. (godina, uz godinu objave i datum ako je dostupan). Naslov: podnaslov. Pribavljeno

01.01.2001., sa http://potpuna.www.adresa.tog.teksta o Primjer: Vučetić-Škrbić, A. (2008, 30. rujna). Čudo u Medicinskoj školi u Zadru: smanjili

izostanke učenika za 4000 školskih sati! Pribavljeno 01.10.2008., sa http://www.slobodnadalmacija.hr/Zadar/tabid/73/articleType/ArticleView/articleId/24322/Default.aspx

Za radove bez jasne naznake autorstva i datuma objave (može se navesti i samo kao referenca u podnožju stranice): - Naslov: podnaslov. Pribavljeno 01.01.2001., sa http://potpuna.www.adresa.tog.teksta

o Primjer: Teorija izbora u školi. Pribavljeno 01.09.2008., sa http://www.multilink.hr/ri-kvas/teorija.html

Primjer 3: Lektorski obrazac

- Da li su sve riječi napisane ispravno?

22

o Riječi za koje niste sigurni potražite u rječniku!- Da li svaka rečenica predstavlja potpunu misao?- Da li u tekstu ima dugačkih rečenica (rečenica “kobasica”)?- Da li je svaka rečenica završena ispravnim rečeničnim znakom?- Da li su u tekstu uvažena pravopisna pravila?- Da li tekst sadrži dogovorenu strukturu?- Da li su stranice pravilno numerirane i postavljene?- Da li su prilozi pravilno navedeni i označeni?- Da li je literaturu navedena prema dogovorenim pravilima?

o Knjige, članci, mrežno dostupni radovi, citirana ili parafrazirana literatura ..)

KALENDAR PREDAVANJA U AKADEMSKOJ 2008./2009. GODINI

Tjedan Tema Izvori1. Uvodni sat2. Alternativnost u pedagogiji shvaćena kao

proizvod pluralizma u pedagoškoj teoriji i

23

praksi

3. Razlozi za afirmaciju ideje pluralizma u predškolskom odgoju

4.Povijesni pregled ideje alternativnosti u

svjetskim i domaćim predškolskim sustavima

5. Waldorfska pedagogija6. Waldorfska pedagogija7. Pedagogija Marije Montessori8. Pedagogija Marije Montessori9. Reggio pedagogija10. Reggio pedagogija11. Socijalno – situacijski pristup12. Socijalno – situacijski pristup13. Head Start14. Head Start15. Završni sat i potpisivanje indeksa

KALENDAR SEMINARA U AKADEMSKOJ 2008./2009. GODINI

Tjedan Tema Izvršitelji1.

Priprema za seminar: - Forma pisanog rada- Razrada kriterija vrednovanja (pisanog rada, izlaganja) - Odabir i razrada tema

Nastavnik2.3.4.5.

6. 1. Što je waldorfska pedagogija2. Čovjek – biće tijela, duše i duha

Studenti

24

7.1. Odgojno – obrazovne metode i sadržaji rada u waldorfskoj pedagogiji2. Marija Montessori

Studenti

8. 1. Pedagogija M. Montessori2. Pogled na dijete u Montessori pedagogiji

Studenti

9. 1. Casa dei bambini2. Montessori materijali i pribor

Studenti

10. 1. Materijali za poticanje razvoja djeteta u Montessori vrtiću2. Vrtić kao dječja kuća prilagođena djetetovim potrebama

Studenti

11. 1. L. Malaguzzi – život i rad2. Osnovne značajke Reggio pedagogije

Studenti

12. 1. Sto jezika djeteta2. osnovne značajke Reggio pedagogije

Studenti

13. 1. J. Zimmer – život i rad Studenti

14. 1. Komparativni prikaz Reggio i Montessori pedagogije2. Uloga i zadaća odgajatelja u pojedinoj pedagoškoj koncepciji

Studenti

15. 1. Head Start kurikulum za rano obrazovanje – nastanak i razvoj2. Head Start kurikulum za rano obrazovanje – nastanak i razvoj

Studenti

KALENDAR ISPITNIH ROKOVA U AKADEMSKOJ 2008./2009. GODINI(Termini su podložni promjenama. Student je dužan informirati se prije ispitnog roka)- 05.02.2009. – 10.00 sati- 19.02.2009. – 10.00 sati- 09.04.2009. - 10.00 sati- 18.06.2009. - 10.00 sati- 02.07.2009. - 10.00 sati- 10.09.2009. - 10.00 sati- 24.09.2009. - 10.00 sati

25

26

Web predavanja

1. predavanje

SADRŽAJ NASTAVNE JEDINICE (TEMA): Alternativnost u pedagogiji shvaćena kao proizvod pluralizma u pedagoškoj teoriji i praksi

NASTAVNI CILJEVI I ISHODI UČENJA:o Cilj:Predstaviti alternativnost u pedagogiji shvaćenu kao proizvod pluralizma u pedagoškoj teoriji i

praksi o Ishodi učenja: nakon upoznavanja nastavne jedinice student će moći:

o Razumjeti pojmove alternativnost, pluralizam, koncepcijao Analizirati pedagošku praksuo Preuzeti odgovornost za učenje i stjecanje znanja izvršavanjem svih programom predviđenih

obveza

AKTIVNOSTI KOJIMA ĆE SE TEMA OBRADITI:o Razmisli i razmijeni u paru o Predavanje

VRIJEME NAMIJENJENO POJEDINOJ AKTIVNOSTI:

27

o Razmisli i razmijeni u paru – 15 minutao Predavanje - 30 minuta

NASTAVNI MATERIJALI I POMAGALAo Power Point prezentacija

NAČIN PRAĆENJA I VREDNOVANJA ISHODAo Aktivno uključivanje studenata u aktivnosti tijekom predavanjao Kontinuirana provjerao Usmeni ispit

Određenje osnovnih pojmova• PLURALIZAM

– Prepoznaje se u svim sferama društvenog života, pa se mogu razlikovati i različite vrste plralizma

– Fil. - Učenje prema kojem je svijet sastavljen od mnoštva samostalnih oblika bitka i supstancija

– Pol. – doktrina i praksa koja priznaje postojanje različitih društvenih, kulturnih, političkih, vjerskih i drugih interesa i ideja te njihovo pravo da se slobodno očituju i organiziraju

– Pluralističko društvo – sociol. – svako društvo ili zajednica u kojoj se pojavljuje različitost u mišljenjima pojedinca i skupina u različitim sadržajima (etničkim, religijskim, jezičnim i dr.)

– Javno izražavanje različitih mišljenja i stavova (Anić, 1999:1004)– Osnova tumačenja u riječi različitost kao izbor, mogućnost, pravo na slobodu– U demokratskim društvima – različitost ideja u svim pitanjima– Procesi koji idu u pravcu afirmacije slobode čovjeka kao vrijednosti po sebi– Proces stalnog traganja za novim i drugačijim rješenjima u kojima čovjek preispituje

svoje mogućnosti i time potvrđuje sebe kao razvojno biće

• Pluralizam interesa u odgoju i obrazovanju– Proizlazi iz njihove povezanosti s klasnom strukturom društva, njenom reprodukcijom i

mijenjanjem – U odgoju i obrazovanju očituje se kroz različite alternativne koncepcije, pristupe i

modele• ALTERNATIVNOST

– Lat. Alternus – izmjeničan – izbor između dviju mogućnosti;– “ili – ili”– Drugi način izražavanja, djelovanja, liječenja itd. prema ustaljenom, službenom ili

akademskom– Pokret koji se razlikuje od službenih i općeprihvaćenih stavova– Alternativna pedagoška misao istražuje osnovne principe pluralizma u odgojno –

obrazovnom sustavu u odnosu na javni sustav– Potraga za kreativnijim programima usmjerenim poticanju dječjeg stvaralaštva,

poštivanju njegove osobnosti, slobodi izražavanja, te individualizaciji kao osnovi odgojno – obrazovnog djelovanja

– Začetnik – J. A. Komensky– Suvremena zbivanja u predškolskim programima počinju promjenama na početku 20.

stoljeća• ALTERNATIVNI PROGRAMI U PREDŠKOLSKOM ODGOJU

28

– Programi koncepcijski različiti od službeno prihvaćenog– Predstavljaju doprinos oživotvorenju pluralizma u predškolskom odgoju jer omogućuju

izbor koncepcijskih različitosti– Temelji različitosti – razvojne teorije o prirodi učenja i razvoja predškolskog odgoja– U RH uvode se nakon 1991. kao rezultat demokratskih promjena u društvu– U RH najprisutniji:

• programi Waldorfske pedagogije• Programi Montessori pedagogije• Programi Reggio pedagogije• Programi Head Start

2. predavanje

SADRŽAJ NASTAVNE JEDINICE (TEMA): Razlozi za afirmaciju ideje pluralizma u predškolskom odgoju

NASTAVNI CILJEVI I ISHODI UČENJA:o Cilj:Predstaviti razloge za afirmaciju ideje pluralizma u predškolskom odgojuo Ishodi učenja: nakon upoznavanja nastavne jedinice student će moći:

o Analizirati pedagošku praksuo Objasniti ishodište pojave pluralizma u predškolskom odgoju

AKTIVNOSTI KOJIMA ĆE SE TEMA OBRADITI:o Grozdovio Predavanje

VRIJEME NAMIJENJENO POJEDINOJ AKTIVNOSTI:o Grozdovi – 15 minutao Predavanje - 30 minuta

NASTAVNI MATERIJALI I POMAGALAo Power Point prezentacija

NAČIN PRAĆENJA I VREDNOVANJA ISHODAo Aktivno uključivanje studenata u aktivnosti tijekom predavanja

29

o Izrada i prezentacija seminarskog radao Kontinuirana provjerao Usmeni ispit

ISHODIŠTE POJAVE ALTERNATIVNIH KONCEPCIJA• Nastanak teorija razvoja i odgoja djeteta predškolske dobi (teorije ranog razvoja)• Rezultati znanstvenih istraživanja odgojno – obrazovne prakse• Specifičnost društvenog okruženja i društvenih prioriteta

Teorije ranog razvoja• temelj na kojem se zasnivaju pojedini suvremeni programski/ kurikularni modeli izvanobiteljskog

predškolskog odgoja • određuju se kao tumačenje razvoja djeteta u ontogenezi.• Nekoliko je grupacije razvojnih teorija; a njihov razlikovni kriterij je tumačenje prirode odnosa

djeteta sa okolinom. • Najpoznatije su:

• Biheviorističke teorije razvoja • Psihoanalitičke teorije razvoja • Kognitivine teorije razvoja • Humanističke teorije razvoja • Ekološke teorije razvoja

• Unutar grupacija moguće je razlikovati varijacije • Konzistentnost je prisutna u osnovnom teorijskom polazištu, unutar kojeg se razvijaju različiti

pristupi - interpretacije teorijskog koncepta i njegovog odraza na razvoj• Značajnu ulogu u razvoju pridodaju dječjoj vlastitoj aktivnosti u interakciji s okolinom, jer tumače

dijete kao aktivnu i organiziranu cjelinu koja se pod utjecajem iskustva dinamično mijenja.• Zajedničke značajke

• Izrazito utječu na afirmaciju izvanobiteljskog predškolskog odgoja kao bitnog čimbenika razvoja;

• Dječji razvoj promatraju interdisciplinarno• Drže da dječji razvoj nije izoliran process• Dijete sagledavaju u cjelokupnom životnom kontekstu.• Izražavaju tezu da rano iskustvo bitno utječe na kasnija razvojna postignuća• Značajnu ulogu u razvoju pridodaju dječjoj vlastitoj aktivnosti i interakciji s okolinom.• Prihvaćaju dijete kao aktivnu i organiziranu cjelinu koja se pod utjecajem iskustva

dinamično mijenja.

HUMANISTIČKE TEORIJE RAZVOJA• Temelje se na holističkom shvaćanju djeteta koje obuhvaća kognitivno, socio-emocionalno i

psihomotoričko područje razvoja,• Usmjerene su na afirmaciju aktualnih potencijala djeteta.• Drže da je u suštini čovjek dobar a njegov razvoj koji slijedi progresivni smjer ovisi o nasljeđu,

okolini i osobnim aktivnostima • Za čovjeka su karakteristične aktivnost, sloboda, nezavisnost u izboru, aktivno učenje i

postavljanje sebe u središte života.• Predstavnici: E. From, C.Rogers, A.Maslow

Maslow: teorija potreba• Temeljna ideja je psihologija zdravlja koju temelji na promatranju zdravih pojedinaca koji su

uspjeli zadovoljiti svoje potrebe.

30

• Drži da čovjek posjeduje ciljeve koji nisu statični nego se po određenom rasporedu mijenjaju• Različiti ciljevi imaju različitu važnost za pojedinca, a njihovo zadovoljavanje vodi ka

samoaktualizaciji. • U prirodi čovjeka je da ima volju za zdravljem i impuls za samoaktualizacijom svojih urođenih

potencijala • Nepovoljni utjecaji sredine mogu sputavati čovjeka, ometati u razvoju i sprečavati dostizanje

samoaktualizacije • Smatra da je dužnost svakog čovjeka - svoje potencijale razvijati, aktualizirati• Obilježje ljudi - da stalna težnja ka novom• Potrebama pridaje slijedeće značajke:

• Kad su zadovoljene potrebe niže razine mogu se javiti potrebe narednog stupnja• Potrebe višeg reda uslovljavaju razlikovanje čovjeka njegovu individualnost• Potreba uglavnom nismo svjesni i ne prilazimo njihovu zadovoljavanju na uvijek osvješten

način• Zajedničke su svim ljudima ali sa njihovim željama i ponašanjima nije isto• U osnovi različitih želja i ponašanja raznih osoba može biti ista potreba• Potrebe nikad ne prestaju• Zadovoljavanje jedne pokreće drugu itd.• Tijekom razvoja ličnosti mijenja se struktura i jačina potreba• U pravilu postaju brojnije, jasnije određene s obzirom na način ispoljavanja i

zadovoljavanja, čvršće se povezuju u jedinstveni korpus nazvan ličnost čovjeka

Pet grupa potreba od najniže do najviše:1. fiziološke potrebe, 2. potrebe za sigurnošću, 3. potrebe za pripadnošću, 4. potreba za uvažavanjem, 5. potreba za samoostvarenjem

Humanistički pristup razvoju ističe• aktivnu i pozitivnu sliku o djetetu ono je vrijednost po sebi koja se prihvaća u svojoj osobitosti• rast osobnosti svakog pojedinca vodi do najvišeg stupnja razvoja osobnosti - do

samoaktualizacije• shvaćanje razvoja kao kontinuiranog i dinamičnog procesa unutar kojeg se odvijaju

kvantitativne i kvalitativne promjene• potreba za usklađivanjem i integracijom pojedinih područja dječjeg razvoja koja su najizrazitija u

predškolskom razdoblju

31

3. predavanje

SADRŽAJ NASTAVNE JEDINICE (TEMA): Povijesni pregled ideje alternativnosti u svjetskim i domaćim predškolskim sustavima

NASTAVNI CILJEVI I ISHODI UČENJA:o Cilj: Informirati o povijesnom pregledu razvoja institucionalnog predškolskog odgoja o Ishodi učenja: nakon upoznavanja nastavne jedinice student će moći:

Razumjeti razloge afirmacije ideje pluralizma Analizirati pedagošku praksu

AKTIVNOSTI KOJIMA ĆE SE TEMA OBRADITI:o Obogaćeno predavanje

VRIJEME NAMIJENJENO POJEDINOJ AKTIVNOSTI:o Obogaćeno predavanje – 45 minuta

NASTAVNI MATERIJALI I POMAGALAo Power Point prezentacija

NAČIN PRAĆENJA I VREDNOVANJA ISHODAo Aktivno uključivanje studenata u aktivnosti tijekom predavanjao Izrada i prezentacija seminarskog radao Kontinuirana provjerao Usmeni ispit

Pregled najznačajnijih koncepcija institucionalnog predškolskog odgoja• Pojava programskih koncepcija institucionalnog predškolskog odgoja - prva polovica 19.

stoljeća (pojava prvih predškolskih ustanova)– Pokušaji oblikovanja konzistentnih određenja smisla institucionalnog konteksta u

odgoju predškolske djece– Utjecaj na koncepte – povijesno i kulturno tumačenje djetinjstva i očekivanja društva

32

• Odgojna dimenzija u odnosu na socijalnu – dugo u drugom planu – zbog tretiranja institucije prvenstveno s pozicija odraslih

• Teorijskih spoznaja o djetinjstvu – gotovo i nema• Teorijska ishodišta – u svijetlu aktualnih filozofskih koncepcija

• aktualne filozofske koncepcije– Koncept Komenskog

• Filozofska osnova utemeljena na spoznajama humanizma i renesanse o tumačenju čovjeka i njegove prirode

• Naglašavao – važnost predškolskog odgoja i obrazovanja – temelj daljnjeg razvoja ličnosti čovjeka – stav o predškolskom odgoju kao dijelu cjelokupnog sustava odgoja i obrazovanja

• Prvi ukazao na važnost sistematskog predškolskog odgoja – razradio program obiteljskog predškolskog odgoja i obrazovanja – Materinska škola

– Koncept R. Owena• Ideju o predškolskom odgoju temeljio na filozofiji utopizma• Cilj usmjeren ideji socijalne pravde i jednakosti za sve • Obrazovanje – najvažnija snaga promjene društva• Vjerovao u zavisnost razvoja čovjeka o utjecajima u ranoj dječjoj dobi• Zagovarao institucijski odgoj i obrazovanje predškolske djece uz suradnju

obitelji• Institut za formiranje karaktera – predškolska institucija • Zadatak – društvenog karaktera – zaštiti djecu od nepovoljnih utjecaja sredine i

formirati društveno korisne ličnosti• Utemeljenje nema zasebne razvojne teorije• Koncept široko prihvaćen u Europi i Americi

– Koncept F. Froebela• Ideju R. Owena uzdiže na kvalitativno višu razinu• Autor prvog cjelovitijeg pedagoškog koncepta institucionalnog predškolskog

odgoja• Pedagoške ideje temelji na filozofskim postavkama njemačke idealističke

filozofije kojima tumači prirodu djeteta i njegova odgoja• Odgoj neprekidni proces otkrivanja suštine čovjeka kroz samoaktivnost gdje

značajan utjecaj imaju strukturirana okolina, materijali i sadržaji u joj• Odgoj usklađen s prirodom djeteta• Igra osnovna metoda rada

• Osnovna obilježja navedene tzv. Prve faze razvoja predškolskih koncepata:– Utemeljene na iskustvenim spoznajama autora– Bez određenog teorijskog koncepta– Imaju oznaku klasičnosti i vizionarskog– Osnova mnogim suvremenim teorijama– Usmjerili pozornost na rano djetinjstvo i institucije, što je rezultiralo:– Jaču znanstvenu pozornost– Potaklo teorijska istraživanja mogućnosti djece u ranom razvoju

• Početak 20. stoljeća:– Počinju znanstveno teorijska istraživanja obilježja ranog djetinjstva – utjecaj pokreta za

studij djeteta Child study movement– Napuštanje intuitivne pedagogije– Prednjače psihološke teorije

• Istražuju psihički život djeteta i pojave u njemu – izvode djetetove razvojne karakteristike bitne za strategije odgojno – obrazovnog rada

• Predstavnici: • S. Hall – povezuje odgoj djeteta i razvojne norme• Thorndike – teorije učenja – osnova američkih vrtića• S. i A. Freud – psihoanalitičke teorije

33

• Progresivna pedagogija– Zalaže se za slobodnije oblike poučavanja i uvažavanje prirodnih osobina– Programi obrazovanja odvijaju se u kvalitetno strukturiranoj sredini, a temelje se na:

• samoaktivnosti djeteta• Njegovima interesima• Unutarnjoj motivaciji

– Pristup koji premješta težište s programa na socijalno okruženje – osnova djetetovog odgoja i razvoja

• Bilološko – socijalno – psihološke teorije – Povezuju specifičnosti određenog razvojnog perioda djeteta s utjecajima sredine na

koje je dijete posebno osjetljivo– Osnivanje ustanova po mjeri djeteta s centrima interesa u kojima dijete zadovoljava

svoje potrebe– Predstavnik pedagoškog koncepta “škola za život putem života” - O. Decroly

• Naučna pedagogija– Temeljena na znanstvenom konceptu koji je ujedinio biološki, psihološki, pedagoški i

socijalni pristup– Koncept koji zatvara vrata tradicionalnoj pedagogiji– Koncept koji polazi od:

• Prirodnih zakona koji uvjetuju psihički razvoj• Prikladnih okolinskih uvjeta u kojima se odvija odgojno – obrazovni rad

• Najvažniji predstavnik tog pristupa je M. Montessori– vjerovala:

• da se svako dijete treba slobodno razvijati• da treba učiti zavisno o osobnim, psihičkim i fizičkim potrebama• ta je sloboda konstruktivna samo u dobro pripremljenom, poticajnom okruženju

– smatra da je svrha odgoja proučavanje i promatranje samog djeteta od njegova začeća– osnovne karakteristike Montessori metode:

• uređena sredina koja podrazumijeva obrazovne materijale i vježbe• uloga odgajatelja u pripremanju okoline

• Druga polovica 20. stoljeća– razvoj znanosti o odgoju – pod utjecajem shvaćanje društva da je obrazovanje osnovna

pretpostavka razvoja društva– Spoznaja o opravdanosti proširenja dobnih granica za institucionalno obrazovanje –

akcije ka pronalaženju znanstvene argumentacije o kvalitativnim dimenzijama moguće intervencije

• Hunt, V. J. – radovi o promjenjivosti ljudske inteligencije (nije isključivo genetski uvjetovana) – sredinski uvjeti važan činitelj tempa i dosega intelektualnog razvoja

• Bloom – istraživanja o nestabilnosti ljudske inteligencije koja je proporcionalna uzrastu i manje podložna utjecajima sredine

– Nastajanje koncepta institucionalnog programa koji afirmira važnost okoline za kvalitetnu stimulaciju kognitivnog, perceptivnog i lingvističkog razvoja

– Konstruktivistički pristup (kognitivno – razvojni) – teorijska osnova psihologa J. Piageta (spoznaje o slijedu razvojnih etapa u kojima je uspješnost razvojnih dostignuća međusobno uvjetovana)

• Nema izgrađen praktičan koncept, ali su spoznaje naišle na široku primjenu• Osnova za afirmiranje kognitivno usmjerenih programa:

• Early education program – aktivnost djeteta kultivira i vodi tako da specifične spoznaje budu rezultat samoaktivnosti djeteta

• High Cognitively Oriented Curriculum – Kompenzatorski programi

• Osnovni smisao je pedagoškom intervencijom djelovati na suzbijanje i neutralizaciju nepovoljnih utjecaja sredine

34

• Programi koji naglasak stavljaju na utjecaj okoline kao bitnog čimbenika poticanja razvoja djeteta

• Kompenzacija je učinkovitija u ranijoj dobi• Institucionalni predškolski programi američkih ustanova 60-ih godina

– Mnoštvo programa koji se temelje na socijalnim i pedagoškim dostignućima a zavisili su teorijskom opredjeljenju autora i određenju pojma deprivacija

• Head Start – najpoznatiji kompenzatorski program općeg tipa• Folow through program – kontinuitet produžavanja kompenzacije• drugi

– Pokret “Open education”• Pedagoški koncept temeljen na ideji poticanja cjelovitog razvoja djeteta• Donosi promjene u filozofiji odgoja male djece• Afirmira ideju slobode i otvorenosti• Osnova za razvoj raznih varijanti modela koji prihvaćaju instituciju kao mjesto

na kojem djeca uče kako učiti i tako proširuju svoje latentne razvojne potencijale

• Napušta se strukturirani program• Ističu se smjernice koje pogoduju oslobađanju individualiteta i osobne

autonomije djeteta–

• Suvremena zbivanja– Nema značajnijih promjena na području novih pedagoških koncepcija i institucionalnosti

predškolskog odgoja i obrazovanja, već se obnavljaju već postojeći• “Montessori pedagogija”

• Punim intenzitetom se ostvaruje kao u prvobitnoj originalnosti, ali i izdvajanjem pojedinih segmenata i njihovim osuvremenjivanjem

• Waldorfska pedagogija• Utemeljena na antropozofiji

• Reggio pedagogija • Potiče razvoj dječjeg identiteta i stvaralačkih potencijala

• Dopunjuju se i dalje razvijaju programi temeljeni na teoriji Vigotskog• Ukazuje na mogućnost podizanja intelektualnih sposobnosti u

zavisnosti od kvalitete suradnje i pomoći koju dijete dobiva izvana• Njihova je namjera pomoći djetetu u komunikaciji

– Pokret za razvojno – primjerenom praksom • Polazi od poštivanja spoznaja o zakonitosti razvoja djeteta• Temeljno stajalište – visokokvalitetni program je značajan čimbenik cjelovitog

razvoja djeteta• Odrednica kvalitete programa – primjena znanja o razvoju djeteta u praksi

– Javljanje posebnih programa : • Namijenjenih posebnoj populaciji djece (npr. U dvojezičnim sredinama)• Temeljenih na posebno izdvojenim zadacima (kao što je ekološki)• Temeljenih na posebnim metodama (kao što je koncept primjene Integralne

metode u radu s djecom i njihovim roditeljima)

Stanje kod nas• Razvojna linija programa koja uglavnom slijedi svjetske trendove razvoja predškolskih

programa– 1971. prvi program odgojno – obrazovnog rada

• Kognitivno – akademski• Strogo strukturiranog sustava zadataka i sadržaja• Rukovodeća uloga odgajatelja• Metode direktnog poučavanja djece (neophodna poslušnost i prilagodba)• Nedostatak:

35

• Nedostatna utemeljenost u određenom teorijskom opredjeljenju• Ignoriranje afirmiranih spoznaja o razvojnim karakteristikama djeteta

– 1983. drugi programski dokument• Zaokret od programa prema djetetu• Reduciran s programskog stajališta• Približava se kognitivno – razvojnom• Zasnovan na humanističkom pristupu• Djelomično strukturiran (ciljevi i zadaci s općim uputama odgajatelju)• Zahtijeva

• Fleksibilnost organizacije procesa• Inventivnost i visoku stručnost odgajatelja u provođenju

– 1991. treći dokument – Programsko usmjerenje• Orijentacijska priroda• Udaljen od stroge strukturiranosti i termina program• Humanističko – razvojna koncepcija• Utemeljenje na humanističkoj psihološkoj teoriji potreba, socio – kulturnoj

uvjetovanosti razvoja i značaju kvalitetnog posredovanja• Afirmira antropološko shvaćanje djeteta kao odgojnog subjekta

36

4. predavanje:

SADRŽAJ NASTAVNE JEDINICE (TEMA): Waldorfska pedagogija

NASTAVNI CILJEVI I ISHODI UČENJA:o Cilj: - upoznati waldorfsku pedagogiju (temeljno polazište, osnovna načela)o Ishodi učenja: nakon upoznavanja nastavne jedinice student će moći:

o Definirati waldorfsku pedagogiju, antropozofijuo Objasniti sliku čovjeka kako ga vidi antropozofijao Analizirati osnovna pedagoška načela waldorfske pedagogije

AKTIVNOSTI KOJIMA ĆE SE TEMA OBRADITI:o Obogaćeno predavanjeo Znam – želim znati – Nauči(o)la sam

VRIJEME NAMIJENJENO POJEDINOJ AKTIVNOSTI:o Obogaćeno predavanje – 35 minutao Znam – želim znati – Nauči(o)la sam – 10 minuta

NASTAVNI MATERIJALI I POMAGALAo Power Point prezentacija

NAČIN PRAĆENJA I VREDNOVANJA ISHODAo Izrada i prezentacija seminarskog radao Aktivno uključivanje studenata u aktivnosti tijekom predavanjao Kontinuirana provjerao Usmeni ispit

Sadržaj rada:– Rudolf Steiner – život i rad– Slika čovjeka – temelj pedagogije– Osnovna pedagoška načela pedagogije R. Steinera

RUDOLF STEINER (1861. – 1925.) Znanstvenik, pisac, filozof, reformator mnogih područja modernog života Utemeljitelj waldorfske pedagogije Duhovne i religiozne spoznaje doživljavao kao stvarnost još u djetinjstvu, ali zbog nepovoljnih

okolinskih čimbenika čeka pogodan trenutak za objavu Završetak realne škole u Bečkom Novom Mestu i studij matematike i prirodnih znanosti (biologija,

kemija, fizika)

Život i rad: Proučava Getheova prirodoznanstvena djela i u njima pronalazi most koji bi mogao spojiti prirodne i

duhovne znanosti 1882. – izdaje Goetheova prirodoznanstvena djela u okviru Njemačke nacionalne književnosti 1884. – radi kao privatni učitelj desetgodišnjeg dječaka oboljelog od hidrocefalije – početak

pedagoškog djelovanja 1891. promoviran u doktora filozofije – izdaje doktorsku disertaciju „Istina i znanost“ 1894. – izdaje filozofsko djelo „Filozofija slobode“ – promatranje duše po prirodoznanstvenoj metodi 1900. – početak predavačkog rada na antropozofiji 1904. - izdaje djelo „Teozofija“ – sadrži osnovna razmišljanja o antropozofiji

37

1904. – 1912. izdaje nekoliko značajnih djela (Kako steći spoznaje viših svjetova, Tajna znanosti u osnovama, Duhovno vodstvo čovjeka i čovječanstva, Antropozofski kalendar duše)

1913. – započinje gradnju Goetheanuma – antropozofskog središta 1914. – 1923. – održava predavanja i tečajeve po cijeloj Europi kojima daje poticaje na različitim

područjima (umjetnost, prirodne znanosti, socijalni život, pedagogija, medicina, poljodjelstvo) 1919. izdaje djelo „Srž socijalnog pitanja“ – početak waldorfske pedagogije – osnovao prvu

waldorfsku školu

ANTROPOZOFIJA• grč. Antropo + sofia – mudrost

– pseudofilozofski nazor koji se razvio iz teozofije i prema kojemu čovjek, tobože, može intuicijom spoznati neke više nadnaravne svjetove i sile (Klaić, B. (1985), Rječnik stranih riječi. Zagreb: Nakladni zavod MH., str. 82.

– Spiritističko – mistička doktrina, izražava težnju da se intuicijom spoznaju nadnaravne sile; spoznavanje Boga putem neposrednog duhovnog opažanja i udubljivanja u sebe i u nadosjetilni svijet (Hrvarski enciklopedijski rječnik, (2004), Zagreb: Novi liber, dio 1 A – Bez, str. 136.

• Spiritualno – mistično učenje što ga je od 1913. promicao Rudolf Steiner, Sadrži elemente kršćanstva i idealističke „filozofije duha“, s primjesama različitih mističnih učenja. Naučava da je čovjek duhovno biće sa sposobnošću spoznaje višeg, nadnaravnog svijeta i dodira s duhovima. U početku je postojalo samo jedno duhovno biće koje se zgušnjavanjem i cijepanjem razvilo u svemirska tijela i u čovjeka. Nema granice između stvorenog i nestvorenog svijeta, sve je jedno, a vrhunac razvitka predstavlja čovjekovo produhovljenje. Antropozofija je srodna teozofiji. (Enciklopedija opća i nacionalna u 20 knjiga, (2007), I knjiga – A – Ar, Zagreb: Pro Leksis d. o. o., Večernji list d. d., str. 258.)

• Antropozofija je znanost o tijelu, duši, duhu i svijetu, antropozofi kažu: tamo gdje prestaju objašnjenja prirodnih znanosti, počinje antropozofija

• Čovjeka promatra kao biće tijela, duše i duha, koje se neprestano razvija, a dijete kao biće koje do svoje odraslosti i zrelosti prolazi faze razvoja svijesti koje je čovječanstvo prolazilo tijekom svoje evolucije.

WALDORFSKA PEDAGOGIJA Pedagogija utemeljena na odgoju i obrazovanju čovjeka u cjelini, a najvažnijim smatra obrazovanje

misaonih sposobnosti, praktičnih iskustava i bogatstva kreativnosti u čemu dijete ostvaruje optimalni razvoj

Pedagogija koja razvija volju praktičnim djelatnostima, njeguje odgovornost za zajednicu uz istovremeni odgoj za osobni razvoj

Svoj smisao pronalazi u razvijanju sposobnosti i provođenju aktivnosti za što bogatije oblikovanje života

Ne obraća se samo djetetovu intelektu, već usporedno njeguje djetetov osjećajni život, razvija radne i stvaralačke navike te snaži volju i interese

Jedan od glavnih zadataka je odgajanje djeteta primjereno njegovoj životnoj dobi Pedagogija - koja poštuje individualnost koja je slobodna, besmrtna i jedinstvena Polazi od stava da je svaki odgoj u svojoj osnovi samoodgoj čovjeka, pa je u tom kontekstu zadaća

odgojitelja ne dirati u djetetovo Ja, već osigurati uvjete da njegova individualnost i unutarnja snaga postanu vidljivi

Ključna riječ ove pedagogije je sloboda – pravo svakog da postane i razvije se u ono što kao individua posjeduje

Odgajatelj treba biti duhovni "pomagač djetetova razvoja" 1925. Caroline von Heydebrand – osnovala prve dječje vrtiće na temeljima ove pedagogije Prva waldorfska škola utemeljena je 1919. godine u Stuttgartu

38

SLIKA ČOVJEKA leži u utemeljenju svake pedagogije slikom čovjeka, posuđenom iz filozofije, bavila se pedagoška antropologija od šezdesetih godina 20.

stoljeća i tako su tijekom vremena potisnuti načini razmišljanja duhovnih znanosti u odnosu na one načine razmišljanja koji dolaze iz prirodnih znanosti

čak i one znanstvene discipline koje u osnovi svoga proučavanja imaju čovjeka (antropologija, sociologija, medicina, psihologija) svele su čovjeka svojim prirodoznanstvenim instrumentarijem i rječnikom na INTELIGENTNI STROJ. Pod tim je utjecajem (iako se pokazao neplodonosnim) i današnja pedagoška praksa koja na dijete gleda kao na nekoga „tko još nije odrastao kao na osobu kojom se može koordinirati i koju se može programirati da bi jednom bila „sposobna za različite funkcije“ koje se traže u društvu

SLIKA ČOVJEKA osnovna obilježja antropozofskog tumačenja(1) reinkarnacija i karma Za razumijevanje čovjeka posebno je važan odgovor na pitanje ODAKLE ON DOLAZI I KAMO IDE REINKARNACIJA = poslije smrti prelazak duha koji je živio u jednom tijelu u tijelo novorođenog

čovjeka (životinje ili biljke) Ljudska duša (koja živi između tijela i duha) iz svoje duhovne domovine kreće prema fizičkom tijelu

da bi ispunila svoju zadaću na zemlji nakon tjelesne smrti duša prolazi kroz fazu objašnjenja i učenja u duhovnom svijetu i tada se

utjelovljuje opet u nekom tijelu na Zemlji Duša posreduje trenutačnost i trajnost

↔ Trenutačno čuva za sjećanje↔ Trajno preuzima duhovni dio za sutrašnjicu

KARMA= temeljno učenje u indijskim religijama (hinduizam, budizam itd,) da je život neprekinuti krug ponovnih rađanja i smrti određen djelovanjem u ranijem životu

Ukupnost čovjekovih dobrih i loših djela, pobuda i misli koja određuje okolnosti pod kojim će on živjeti u idućoj inkarnaciji

izraz kojim se označava sudbina koju ljudi sami kreiraju je KARMA↔ karma uključuje životnu zadaću koja stoji pred čovjekom u

određenoj inkarnaciji↔ karma čovjeka stalno vodi prema toj zadaći sve dok ju on ne svlada

na duh djeluje zakon ponovnog utjelovljenja i ponovnog života na Zemlji čovjek ne donosi sa sobom samo cjelokupno iskustvo iz više inkarnacija (i iz boravka u duhovnom

svijetu), nego se rađa s određenom sudbinom tijelo podliježe zakonu nasljeđa, duša podliježe zakonu sudbine kojeg sama stvara

Steiner drži da teška sudbina jedne inkarnacije ima svoje razloge u karmi (što znači da prouzrokovana nekim neuspjehom ili neizvršavanjem životne zadaće čovjeka u određenoj inkarnaciji u prethodnom životu na Zemlji)

(2) Krist kao centralna snaga – pra-religioznost Steiner želi naglasiti da duhovna znanost ne želi nadomjestiti kršćanstvo, već želi biti instrument

preko kojeg će se spoznati kršćanstvo To znači da lik Krista predstavlja lik kome treba težiti Budući da dijete dolazi na svijet (Zemlju) iz duhovnog svijeta, ono sa sobom donosi izvornu

religioznost, koju odrasli trebaju samo sačuvati i njegovati i koju se ne smije razvodniti i „odgajati“

Ta pra-religioznost izražava se u tome što se čovjek preko svog svemirskog podrijetla osjeća neposredno vezan sa stvaralačkim činom i sa Stvoriteljem samim

(3) četveročlanost čovjeka: fizičko tijelo tijelo –duša – duh- Ja

39

Antropozofija drži da se čovjekovo biće sastoji od četiri dijela:• (1) tijelo• (2) duh• (3) duša• JA

• (1) fizičko tijelo• Preko njega čovjek spada u ovozemaljski svijet• Fizičko tijelo podliježe zakonitostima fizičkog života • Sastoji se od istih tvari i snaga kao i cjelokupna neživa priroda (poput minerala gradi

svoje tijelo iz prirodnih tvari)• Zato duhovna nauka kaže da je čovjekovo fizičko tijelo istovrsno s čitavim mineralnim

carstvom• Za nju je fizičko tijelo samo ono što iste tvari po istim zakonima dovodi do

miješanja, spajanja, oblikovanja i rastvaranja kao i u mineralnom svijetu• Duhovna znanost slaže se s činjenicom da je tjelesnim osjetilima dostupno samo

fizičko tijelo• (2) duh – eteričko (životno) tijelo

• To je ono što od materije i stanica izgrađuje i oblikuje fizičko tijelo, ono što mu daje snagu i trajnost – to je životna snaga ili eterično tijelo

• To je tijelo zajedničko ljudima, biljkama i životinjama• Djeluje na to da se tvari i snaga fizičkog tijela razvijaju, rastu, kreću itd. • Ono izgrađuje i stvara fizičko tijelo• Duhovna znanost drži da je moguća spoznaja eteričkog tijela onima koji proniknu u

svijet viših dijelova ljudske prirode• Ono je skup snaga• Njegova je bit da djeluje, iako nije tvarno

• (3) duša – astralno (osjećajno) tijelo• Duša osjeća i omogućuje povezivanje prethodna dva dijela• To je treći dio čovjekovog bića – tzv. Osjećajno, astralno tijelo – nosioca bola, radosti,

nagona, žudnje i strasti• Steiner smatra da ga posjeduju životinje i ljudi, ali ne i biljke• Predstavlja oblik raznobojnih,svjetlećih, u sebi pokretljivih slika• Po obliku i po veličini je različito od fizičkog• Kod čovjek poprima oblik izduženog jajeta u kojem je smješteno eteričko i fizičko tijelo• Astralno tijelo kao svjetlosni lik, prelazi na sve strane granice ovih dvaju tijela• Ukazuje na to da pri podražaju nije bitno da dotično biće reagira, već to da se podražaj

odražava u unutarnjem procesu, kao npr. U boli, nagonu, radosti i požudi• Jako je važno razlikovati REAKCIJU na podražaj od DOŽIVLJAJA podražaja (unutarnje

odražavanje vanjskog podražaja)• (4) JA tijelo

• Posjeduje samo čovjek• Ono je nosilac više ljudske duše• Njime je čovjek izdignut iznad svih zemaljskih stvorenja• Djeluje na ostale dijelove ljudskog bića• Rađa se u 21. godini života

dijelovi bića nisu od početka jednako razvijena, već se ljudski razvoj proteže u koracima od po SEDAM godina, pa se govori o TRI rođenja čovjeka kojima uvijek započinje novih sedam godina i o kojima pedagoško djelovanje u duhu waldorfske pedagogije mora voditi računa:

TEMELJNA PEDAGOŠKA NAČELA waldorfske pedagogije

40

• Strahopoštovanje prema duhovnom podrijetlu čovjeka• Odgoj onoga što dijete donosi sa sobom• Temperamenti• Sedmogodišnja razdoblja• Sveobuhvatno shvaćanje• Osposobljavanje osjetila• Samoodgoj odgajatelja

Strahopoštovanje prema duhovnom podrijetlu čovjeka• ako se novorođeno ljudsko biće promatra kao individualnost koja ima svoj kontinuitet i koja se

svjesno inkarnirala kod određenih roditelja došavši iz duhovnog svijeta, slijedeći određenu sudbinu, treba ga promatrati s čuđenjem i poštovanjem jer je vrlo blizu događajima s one strane svijeta

• zato nije potrebno preko odgoja i prema nekim vlastitim planovima djetetu pokušavati usaditi nešto, već treba osluškivati njegovu pravu prirodu

• Ellen Key je to izrazila slijedećim riječima:„Potčiniti pravo biće djeteta i napuniti ga nečim drugim je pedagoški zločin kojim se odlikuju i oni koji glasno najavljuju: da odgoj treba razvijati samo vlastitu individualnu prirodu djeteta!... Treba pustiti da se ta priroda mirno i polagano sama razvija i treba samo osigurati da vanjske okolnosti potpomognu rad prirode, to je odgoj!“

• to znači da se duh odgajatelja treba povezati s onim što je duhovno u djetetu

Odgoj onoga što dijete donosi sa sobom• pravi pedagoški koraci i mjere nikada se ne izvode ni iz programa, ni iz teorije, već nastaju tako

što odgajatelj razvija svoju intuiciju i osluškuje ono što se u djetetu zbiva, te istražuje što je dijete donijelo na svijet i što bi za njegov život bilo dobro

• Steinerovo učenje o čovjeku pokazuje kako se duhovnost koju čovjek sa sobom donosi na svijet prenosi između onoga što je naslijeđeno i danih životnih okolnosti

– Takvo shvaćanje čovjeka, svodi okolinu i nasljeđe na njihovo stvarno značenje i njihovu djelotvornost

Temperamenti• U waldorfskoj pedagogiji imaju veliko značenje, jer je učenje o temperamentima ona nit koja

povezuje cijelu waldorfsku pedagogiju– jednom od glavnih zadaća odgajatelja smatra upoznavanje temperamenta svoje djece

• ili karakteri ne mogu se objasniti preko raspoloženja ili osjećaja koje se izvana mogu primijetiti• njih je moguće objasniti putem duhovne znanosti i odnosa koji postoje među dijelovima bića• vrste temperamenta i njihova obilježja:

– melankolik• zamišljen, iznutra jak, sklon dubokom razmišljanju• u djelovanju prevladava njegovo JA

– kolerik• iznutra jak, lako se uzbudi, brzo se naljuti• u djelovanju prevladava astralno tijelo• vole opasnost

– sangvinik• iznutra je slabiji, lako mu je skrenuti pažnju, površan• u djelovanju prevladava eterično tijelo

– flegmatik• iznutra je slab, miran i lijen, sklon je nepokretnosti• u djelovanju prevladava fizičko tijelo

41

• sve primaju mirno, čak i onda kada bi bilo opravdano da se razbjesne• u prvih sedam godina dijete je pretežno sangvinik• vlastiti temperament stvara se tek nakon prvih sedam godina• u odnosima s djecom prevladava homeopatsko načelo: na ono što je isto treba djelovati istim,

što znači da:– flegmatičnom djetetu treba pružiti mir i sporost– koleričnom djetetu - snagu– sangviničnom – promjenu– melankoličnom – materijal koji potiče na razmišljanje

• podjela na sedmogodišnja razdoblja u antropozofskoj pedagogiji nije dogmatska teorija stupnjevima, već se može doživjeti intuitivnim promatranjem čovjeka i njegovog ritma

• do časa fizičkog rođenja čovjek je sa svih strana obavijen tuđim fizičkim tijelom i ne dolazi u direktni i samostalni dodir s vanjskim svijetom

– njegova je okolina majčino tijelo i jedino je ono sposobno da djeluje na biće koje u njemu dozrijeva

Sedmogodišnja razdoblja(1) fizičkim rođenjem započinje prvo sedmogodišnje razdoblje koje je za nas posebno značajno i važno i koga je dobro temeljito proučiti

• Fizičkim rođenjem čovjek napušta majčinu ovojnicu i dolazi u direktni dodir s fizičkim svijetom koji počinje utjecati na njega kao što je prethodno djelovalo majčino tijelo, što znači da snage i elementi vanjskog svijeta preuzimaju funkcije koje su do tada vršile snage i sokovi majčinog tijela

• Do vremena promjene zuba (zamjenom mliječnih zubiju trajnim) čovječje tijelo mora izvršiti zadatak koji se bitno razlikuje od zadataka ostalih životnih razdoblja

– Fizički organi moraju poprimiti izvjesne oblike, njihovi strukturalni odnosi moraju dobiti određeni smjer

– Nikada se više ne mogu ispraviti propusti učinjeni prije sedme godine– Upravo ti fizički uvjeti djeluju na organe oblikotvorno

• Taj svijet doživljava osjetilima, što znači da je malo dijete potpuno osjetilno biće• Osjetilni podražaji koji dolaze iz okoline ne prolaze kroz filter, pa tako prodiru

duboko u fizičko tijelo• U tom periodu čovjek opaža cijelim tijelom i oponaša i upija ONO što dolazi od odraslih i pun je

povjerenja• Kao što je u tijelu majke za vrijeme trudnoće zaštićeno fizičko tijelo, tako je u ovom razdoblju

eterično tijelo još skriveno i zaštićeno• Svaki pokušaj pokretanja djeteta da u tom periodu uči preko glave sprječava eterično tijelo pri

stvaranju fizičkog tijela, pa tako može doći i do oštećenja organa

(2) u drugom sedmogodišnjem razdoblju eterično se tijelo oslobađa od svoje zadaće stvaranja organa, što znači da se u ovom razdoblju rađa i stoji djetetu na raspolaganju kao instrument učenja

• Eteričko tijelo stvara vlastite snage pomoću naslijeđenih– Eteričko tijelu, u procesu osamostaljivanja, izgrađuje ono što treba dati fizičkom tijelu

• Eterično se tijelo rađa nakon izmjene zuba– Novi su zubi najzgusnutija tvar fizičkog tijela i zato se javljaju na kraju te faze– Tek sada rast organizma počinje ovisiti o vlastitom eteričkom tijelu koje i dalje ostaje

pod utjecajem astralnog tijela, koje je još uvijek u ovoju– Eteričko tijelo završava fazu u času oslobađanja astralnog tijela, a izraz tog završetka

je spolna zrelost• Periodu u kojem prestaje pravo oponašanje i sada dijete slijedi autoritet koji voli (učitelj)

42

• Period u kome se ne smije previše zahtijevati odlukama i presudama, već odrasli trebaju voditi dijete pomažući mu pri odlučivanju i prosuđivanju

– To znači da se prema djeci ponašaju moralno tako da ih djeca cijene, odnosno da njihov autoritet dožive kao duhovno – moralnu instancu (a ne kao demonstraciju sile)

– Takav je odnos potreban i stoga da se ne ošteti razvoj astralnog tijela koje još nije rođeno

• U ovom razdoblju svojim životnim tijelom prima ritmove i navike koji će mu kasnije omogućiti da razvije vlastitu snagu i samostalnost

(3) treće razdoblje od sedam godina započinje rođenjem astralnog tijela (oslobađa se astralne ovojnice)• Određeno je pubertetom koji se kod djevojčica pokazuje prvom menstruacijom, a kod dječaka

mutiranjem• Astralno rođenje pokazuje se u velikoj potištenosti, rastrganosti između maštanja o svemoći i

nezadovoljstva sa samim sobom i cijelim svijetom• U ovom periodu se mora ono što je dijete preuzelo od svojih uzora (ljudi iz svoje okoline i

povijesne ličnosti) dokazati pri prosuđivanju i pri svjesnom djelovanju• Nakon ovog rođenja čovjek može:

• razviti unutarnji odnos prema drugome spolu, • sam prosuđivati• razvijati odgovorno i samostalno djelovanje

• to je vrijeme spolne zrelosti

(4) Steiner smatra da se u 21. godini rađa JA i tek tada čovjek počinje zaista upravljati svojim životom – time ulazi u četvrto razdoblje

• Tijekom daljnjih sedam godina Ja preuzima zadaću usavršavanja i razvijanja svih drugih dijelova bića, a prvenstveno povezivanje s duhom

– Stasale su duša i tijelo, sjedini se sa samim sobom, što rezultira osjećajem zadovoljstva

Sveobuhvatno shvaćanje• predstavlja razmišljanje o jedinstvu duha i materije na jednoj novoj razini• aktualnost ovakvog shvaćanja vidljiva je i danas u sve većem broju nastajanja interdisciplinarnih

područja (npr. Sveobuhvatna metoda liječenja koja uključuje radiesteziju, homeopatiju, akupunkturu i sl.)

• ovakvim stavom Steiner je htio ujediniti umjetnost, znanost i religiju• waldorfska pedagogija trebala je ujediniti mišljenje, osjećanje i želje

– time je Steiner nastavio Pestalozzijevu tradiciju držeći da se jednako trebaju obrazovati glava, srce i ruka

• sve što dijete uči treba biti cjeloviti doživljaj njega samoga i svijeta koji ga okružuje• stečeno iskustvo prenosi se preko tijela, osjećaja i glave (tako u dječjem vrtiću djeca plješću uz

neku pjesmu, trči se u ritmu ili se crta)• nikada se ne prenose gole činjenice, jer se lako može preko raznih medija doći do tih

informacija• to je važno jer mladi ljudi moraju naučiti učiti i trebaju naučiti živjeti, što znači uskladiti se sa

samim sobom i sa svemirom

Osposobljavanje osjetila• osjetila su vrata kroz koja svijet ulazi u čovjeka• u prvom sedmogodišnjem razdoblju dijete je samo osjetilno biće – ne može razmišljati o svojoj

percepciji, pa svako osjetilno iskustvo djeluje duboko na fizičko tijelo• svi dojmovi koji dolaze preko osjetila prihvaćaju se kao istiniti, dobri i lijepi i oponaša ih se• Steiner govori o dvanaest osjetila:

43

• (1) vanjska osjetila, koja su podređena mišljenju:• Ja-osjetilo• Osjetilo za razmišljenje• Osjetilo za riječi• Osjetilo sluha

• (2) Vanjsko – unutarnja osjetila – podređena su osjećajima:• Osjetilo za toplinu• Osjetilo vida• Osjetilo okusa• Osjetilo mirisa

• (3) unutarnja osjetila – podređena su volji:• Osjetilo ravnoteže• Osjetilo za kretanje• Osjetilo života• Osjetilo opipa

• cilj sveobuhvatne pedagogije je da se uključe sva djetetova osjetila koja treba svakodnevno njegovati i hraniti

• osjetila se osposobljavaju kroz sva područja učenja i doživljavanje, a ne samo kroz umjetnost• osjetila se osposobljavaju preko osnovnih gesta i djelatnosti ljudi, a tako se vježba i kreativnost• ono što opažaju dječja osjetila treba biti prožeto istinom (jer to ostaje u djetetu kao slika svijeta i

samoga sebe) – prerano suočavanje s prividnim osjetilnim dojmom koje oni ne mogu filtrirati, izazivaju unutarnje konflikte jer ih smatraju realnošću, budući da drugo ne poznaju

• za pravilnu prehranu osjetila važna je što je moguće više izvorna okolina (prirodna)• materijali za igru od prirodnog materijala (drvo, vuna, svila..)• materijali koji imaju geometrijske praoblike• materijali u osnovnim bojama • grupne igre• slobodna igra• igre u krugu• igre s instrumentima za djecu• pjevanje• dječja euritmija• rad u vrtu• bavljenje lutkama, životinjama, krpicama• treba ih poštedjeti dodira i rada sa strojevima odraslih, jer na taj način dolazi do

otuđenja između shvaćanja i funkcije

Samoodgoj odgajatelja• to je načelo koje naglašava samoodgoj prije odgoja• predmnijeva čovjeka koji ima volju ostaviti po strani svoj vlastiti temperament i svoje trenutno

životno raspoloženje, kako bi reagirao onako kako to traže potrebe djece• samo onaj tko ima snage vladati situacijama posjeduje mogućnost da iz određenog trenutka

crpi prava nadahnuća• danas je to najbliže onome što zovemo rad odgajatelja na sebi• to je načelo koje se slabo primjenjuje u odgojnoj praksi jer u pedagoškoj izobrazbi još uvijek

vlada stav da dobar odgajatelj može postati onaj koji dovoljno svlada teorijsko znanje o djeci, te nauči i pravilno primjenjuje nastavne metode

– na takvom pretjerano intelektualiziranom shvaćanju ne može se utemeljiti pravo pedagoško djelovanje

• da bi netko mogao biti pravi odgajatelj, navedenom treba pridodati i razmišljanja o čovjeku i samome sebi

44

• u prva dva sedmogodišnja razdoblja u kojima dijete uči preko oponašanja i autoriteta odgajatelja, predstavlja za odgajatelja veliku odgovornost (zato što svako nepromišljeno odgajateljevo djelovanje ili pristupanje djetetu na neodgovarajući način može imati dalekosežne posljedice po njegov daljnji razvoj)

– iz navedenog proizlazi važnost odgajatelja da dobro upozna svoj karakter i temperament i nauči kako ih svladati

• stoga Steiner navodi konkretne meditacijske i spoznajno-teorijske vježbe pomoću kojih će se odgajatelj pripremiti za zadaću odgajatelja

• proces samoodgoja posebno dolazi do izražaja u trećem sedmogodišnjem razdoblju kada mladi ljudi svaku radnju i riječ učitelja ispituju i istražuju njegovu vjerodostojnost, kada svoje ideje i poglede mjere preko ideja i pogleda odraslih, pa proces samoodgoja nailazi na tešku kušnju

• odrasli moraju djeci prenijeti umjetnost samoodgoja da bi na kraju školovanja bili doista samostalni i da mogu pronaći svoje samoodređenje

45

5. predavanje

SADRŽAJ NASTAVNE JEDINICE (TEMA): Waldorfska pedagogija

NASTAVNI CILJEVI I ISHODI UČENJA:o Cilj: Predstaviti organizaciju života i rada u waldorfskom dječjem vrtićuo Ishodi učenja:

Razumjeti osnovne značajke organizacije života i rada Analizirati pedagošku praksu

AKTIVNOSTI KOJIMA ĆE SE TEMA OBRADITI: Znam, želim znati, nauči(o)la sam Predavanje

VRIJEME NAMIJENJENO POJEDINOJ AKTIVNOSTI: Znam, želim znati, nauči(o)la sam – 10 minuta Predavanje - 35 minuta

NASTAVNI MATERIJALI I POMAGALAo Power Point prezentacija

NAČIN PRAĆENJA I VREDNOVANJA ISHODAo Aktivno uključivanje studenata u aktivnosti tijekom predavanjao Izrada i prezentacija seminarskog radao Kontinuirana provjerao Usmeni ispit

OSNOVNE ZNAČAJKE DJETETA PRVOG SEDMOGODIŠNJEG RAZDOBLJA Započinje fizičkim rođenjem djeteta

• Fizičkim rođenjem čovjek napušta majčinu ovojnicu i dolazi u direktni dodir s fizičkim svijetom koji počinje utjecati na njega kao što je prethodno djelovalo majčino tijelo, što znači da snage i elementi vanjskog svijeta preuzimaju funkcije koje su do tada vršile snage i sokovi majčinog tijela

Traje do vremena promjene zuba (zamjenom mliječnih zubi trajnim) čovječje tijelo mora izvršiti zadatak koji se bitno razlikuje od zadataka ostalih životnih razdoblja

– Fizički organi moraju poprimiti izvjesne oblike, njihovi strukturalni odnosi moraju dobiti određeni smjer

– Nikada se više ne mogu ispraviti propusti učinjeni prije sedme godine– Upravo ti fizički uvjeti djeluju na organe oblikotvorno

Period u kome dijete svijet doživljava osjetilima, što znači da je malo dijete potpuno osjetilno biće• U tom periodu čovjek opaža cijelim tijelom i oponaša i upija ono što dolazi od odraslih i pun je

povjerenja• Kao što je u tijelu majke za vrijeme trudnoće zaštićeno fizičko tijelo, tako je u ovom razdoblju

eterično tijelo još skriveno i zaštićeno• Svaki pokušaj pokretanja djeteta da u tom periodu uči preko glave sprječava eterično tijelo pri

stvaranju fizičkog tijela, pa može doći i do oštećenja organa

46

ORGANIZACIJA ŽIVOTA I RADA U WALDORFSKOM DJEČJEM VRTIĆU• Djeca od navršene treće godine života• Odgojno – obrazovne grupe čine djeca različite kronološke dobi (od 3- do 7. godine života)• Uglavnom su organizirani za poludnevni boravak• Osnovni elementi

• Ritam• Djelatnosti djeteta • Izvori sadržaja• Krug (kolo)• Uređenje prostora i igračke• Uloga odgajatelja

RITAM• važan nosilac zdravlja, sklada i harmonije• uvažavanje ritma življenja znači zaštita djeteta od nepovoljnih utjecaja• za R. Steinera znači: Odgajati znači naučiti disanje• predstavlja izmjenjivanje dviju polarnosti:

– elemenata koncentracije i opuštanja– Pronalaženje ravnoteže između:

• igre i rada• Zvukova i tišine• Raznolikosti osjetilnih podražaja

• predstavlja temelj za razvoj osjećaja za kvalitetu kod djece• predstavlja temelj za stvaranje tjednog, mjesečnog, godišnjeg ritma• vizualno djeca doživljavaju ritam putem središnjeg mjesta u vrtiću – stolića godišnjih doba ili

svetkovnog stola, kojeg zajedno uređuju djeca, odgajatelji i roditelji, te tako u sebi obogaćuju i oživljavaju ljepotu prirode u svako godišnje doba

• tijekom dana odražava se u izmjeni aktivnosti u kojima je dijete aktivno u odnosu na svoj unutarnji svijet (slušanje bajke, glazbeno – gestovne igre…) s aktivnostima u kojima je aktivno do vanjskoga (slobodna igra)

• ritmičko ponavljanje sadržaja kroz određeno vremensko razdoblje daju djetetu dovoljno vremena da ih pounutrašnji, te da postanu mogući impulsi za stvaranje navika, oblikovanje volje i kreativnosti

• elementi ritma predstavljaju temelj učenja matematike koji će se aktivirati nakon izmjene zuba

GODIŠNJI RITAM:• proslava žetve

– donose se plodovi što se sakuplja na svetkovnom stolu– kroz pjesmu, kolo i stihove izražavaju zahvalnost– u centru igre je zanimanje :

• žetva• mlinar• pekar

• 29. rujan – dan svetog Mihovila (Mihael – sluga Kristov – želi voditi čovjeka ka razumijevanju i doživljavanju, čovjekov je pomagač i ohrabruje ga u borbi protiv zla)

– Period traje četiri tjedna– Borba zmajeva i svladavanje mračnih sila svjetlosnim mačem duha– Djeca počinju naslućivati kroz pričanje priča što je to hrabrost, poticaji da čine dobro i

kontroliraju sile zla – potiče djecu na hrabrost za život i rad– Najčešće bajke – Željezni Ivan, Vrag s tri zlatne dlake, Kristalna kugla, Dva brata

47

• 11. studeni – dan svetog Martina (duboko religiozan čovjek koji je svoj ogrtač podijelio s prosjakom – simbol bratstva među ljudima)

– Po uzoru na Martina sama djeca nešto daruju – Blagdan svjetiljki (simbol unutarnjeg svijetla čovjeka koji u tami zime kad se sve povlači

i miruje treba sjati prema van)– Primjerene bajke: Legenda o Sv. Martinu, Djevojčica sa svjetiljkom

• 6. prosinac Dan Sv. Nikole– Dan koji djeca iščekuju s velikim uzbuđenjem i srećom– Nikola – mrski svećenik

• U djetinjstvu pokazivao duboku religioznu prirodu, uvijek radio ono što je bilo ispravno i stajao uz dobro

• Uz njegovo ime vezuje se legenda (u zimskim mjesecima šetao gradom i u kuće siromašne djece bacao jabuke, kruh i orahe)

• Onaj koji pomaže u pripremama za Božić • Hvali djecu i poklanja jabuke i orahe• Ponekad ih mora opomenuti i potaknuti na veće napore, pa im daruje šibu

– U vrtiću ima posebno značenje – nosi darove • Jedan zlatni orah, medenjak (pripremaju odgajatelji dan prije) i jabuku• Dolazi zajedno sa svojom suprotnošću (Krampus) – donosi darove i dvije

knjige (rimovani stihovi koje odgajatelj smišlja za svako dijete)• Zlatna – dobra djela i osobine pojedinog djeteta• Crna – nepodopštine u protekloj godini i ono što bi dijete moglo malo

promijeniti u ponašanju• Advent

– Period od četiri tjedna prije Božića– Sav biljni i životinjski svijet se povukao i miruje– U vrtiću – period velikog zimskog čišćenja i sklanjanje nekih igračaka s polica– Svetkovni stol – prevladavaju plave boje, a svakog se tjedna pali po jedna svijeća na

adventskom vijencu• Božić

– Božićne jaslice - približavanje pastira jaslicama• Djeca prolaze s velikom ozbiljnošću i mirom kroz vrt (napravljen od borovih

grana u obliku spirale na čijem se kraju nalazi svijetlo – svijeća) noseći svoju svjetiljku

• Simbolika prolaženja puta od tame do svjetlosti– Primjerene bajke:

• Razne Božićne priče iz Biblije• O Marijinom djetetu• Bajka o Božićnoj ruži• Mladi mlinar i mačkica

– Period u kome se izvodi Božićna igra za roditelje koju djeca uvježbavaju s odgajateljem– Na sveta Tri kralja djeca zajedno s mudracima s Istoka donose poklone

• Zima – Doba dragog kamenja, kristala i patuljaka (djeca ih vole jer predstavljaju unutarnje

opažanje tajnovitog stvaranja i oblikovanja kao što je ono koje se događa u prirodi)• Predstavljaju rad elementarnih bića u prirodi

• Karneval – Predstavlja vrijeme opuštanja i razdraganosti nakon razdoblja okrenutosti nutrini sebe– Vrijeme kada je vrtić šaren– Vrijeme kada se bude zimski duhovi, vilenjaci i duhovi

48

• Korizma i Uskrs– Djeca ne bi trebala sudjelovati u Korizmi (nisu dovoljno zreli za doživljavanje mučeničke

smrti Isusa)– Vrijeme nakon pobjede zlih duhova zimi– U zemlju se polaže sjeme – svako dijete posije travu i tada počinje vrijeme iščekivanja– Vani se pokazuju u prirodi novo rađanje života (vjesnici proljeća, pupovi)– Radost pobjede nad zimom izražava se igrama u kolu– Ne govori se još o kršćanskim sadržajima, već samo izražava čudo uskrsnuća– Aktivnosti u vrtiću:

• ukrašavanje jaja bojama koje pripadaju četirima elementima: – Ljubičasta – zemlja– Plava – voda– Žuta – zrak– Crvena – vatra

• Pravi se i uskršnje stablo• Osigurati doživljaj sva četiri elementa:

– Zemlja – bavi se vrtlarstvom i modeliranjem u glini– Voda – sakupljanje uskršnje vode– Zrak – igranje loptom, njihanje i izrađivanjem vjetrenjače– Vatra – uskršnje svijeće

– Primjerene bajke (motivi preobrazbe, patnje i pobjede života nad smrću)• Vuk i sedam kozlića• Crvenkapica• Kraljević i žaba• Kristalna kugla

– Uzašašće (Krist koji se uzdignuo na nebesa i blagoslivlja one koji su oko njega)– 40 dana nakon Uskrsa– Blagdan koji je povezan sa slikom OBLAKA– U svakodnevnoj šetnji pozornost usmjeriti oblacima (razmišljanje o njihovoj prirodi,

mogućnostima uzdizanja, mijenjanja) i branju maslačka te otpuhivanje – Svetkovni stol: prigodna slika, cvijeće, zvijezde kao simbol silaska nebeskih sila na

Zemlju• Duhovo (blagdan kršćanske zajednice)

– Pedeset dana nakon Uskrsa– Na stolu gori svijeća (nešto veća), 12 svijeća (kao 12 apostola) je okružuje– Nakon pjesme i stihova, svako dijete pali svoju svijeću plamenom središnje svijeće (a

mogu paliti i svijeće drugih s kojima su povezani) – doživljaj zajednice ljudi s kojima su povezani

• Ivanje – suprotnost Božiću, započinje 24. lipnja, slavi se četiri nedjelje– Svetkovina koja govori o putu unutarnjeg razvoja i težnja za vrlinama– Aktivnosti u vrtiću:

• Pjesme i plesovi na otvorenom uz vatru• Bajka: Vjerni Ivan

– kraj je i vrhunac godine u vrtiću– Neka djeca kreću u školu– Ostala djeca se opraštaju do jeseni

TJEDNI RITAM– Obilježava ga redoslijed izmjene prevladavajućih aktivnosti u radu s djecom

49

– Primjer: • Ponedjeljak – slikanje• Utorak – modeliranje (pčelinji vosak, glina, tijesto)• Srijeda – euritmija• Četvrtak – crtanje voštanim bojama• Petak – pravljenje kolača i kruha

DNEVNI RITAM– Svaki dan ima svoj ritam – koji se sastoji od naizmjeničnog udisaja i izdisaja;

koncentracije ili opuštanja– Svaki dan ima karakter kojeg obilježava određena djelatnost– Ujutro – vrijeme sakupljanja – vrijeme slobodne igre– Jutarnji krug – nakon pospremanja kada se djeca sakupe

• Slušaju se pjesmice ili se igraju u kolu– Doručak– Igra vani– Ponovno okupljanje u krugu (crtanje, euritmija)– U podne djeca odlaze kući

DJELATNOSTI DJETETA• djelatnosti u kojima je izražena vrijednost ljudskih ruku (tkanje, šivanje, vezenje, kačkanje, rad u

drvu, glačanje, pripremanje tijesta, sijanje, sađenje ….)• slobodna igra• krug (kolo)• umjetničke aktivnosti • proslava dječjeg rođendana • Djelatnosti djeca u godini pred polazak u školu

IZVORI SADRŽAJA Predškolsko dijete priroda – osnovni izvori sadržaja i neiscrpno vrelo poticaja za rad s djecom duh tradicije umjetnost kao najdjelotvornija snaga

UREĐENJE PROSTORA I IGRAČKE• kako je dijete prvenstveno osjetilno biće, ono utjecaje svoje okoline udiše, upija, oponaša sve

što ga okružuje• uređenje prostora dječjeg vrtića:

– prostor dječjeg vrtića obojan je uglavnom bojom breskve (boja prozirno nanesena– svetkovni stol pokazuje raspoloženje određenog godišnjeg doba ili blagdana– slike

• u slobodnoj igri dijete koristi predmete, igračke iz prirodnog materijala • igračke koje izrađuju odgajateljice pred djecom i na njima se tek naziru karakteristike

određenog lika• neoblikovani prirodni materijali • mjerilo koje vrijedi za igračke je:

– kvaliteta:• prirodni materijali u svojim izvornim oblicima

• alat je pravi (koji se koristi u kuhinji, vrtu, radionici)• u svojim izvornim bojama• što manje oblikovanja i dobro izrađeni prirodni materijali

50

– nema tehničkih igračaka ni igara za učenje– rijetko se upotrebljavaju i slikovnice– najvažnije igračke su životinje i lutke, drvene igračke i prirodni materijali

ULOGA ODGAJATELJA• kada vrijednosti waldorfske pedagogije odgajatelj prihvati kao dio vlastitog bića i djelovanje, za

dijete postaje istiniti uzor za oponašanje, jer dijete često ne razumije odrasle, ali tu istinu osjeća i prepoznaje

• odgajateljica koja je osvijestila odgovornost prema ulozi uzora koje dijete oponaša, u svemu što pred djetetom čini unosi svoju brigu, smirenost, ljubav, toplinu

• vrlo je važan način kako odgajteljica nešto čini – u tome je sadržana sva suština komunikacije s djetetom

• OPONAŠANJE – znači da trebamo činiti i živjeti tako da nas dijete može oponašati

6. predavanje

SADRŽAJ NASTAVNE JEDINICE (TEMA): Montessori pedagogija

NASTAVNI CILJEVI I ISHODI UČENJA:o Cilj: Upoznati pedagogiju M. Montessorio Ishodi učenja:

Objasniti osnovne principe Montessori pedagogije Interpretirati osnovne čimbenike uvođenja u Montessori metodu Analizirati pedagošku praksu

AKTIVNOSTI KOJIMA ĆE SE TEMA OBRADITI: Tablice Ispremiješane rečenice Pojmovi unaprijed Obogaćeno predavanje

VRIJEME NAMIJENJENO POJEDINOJ AKTIVNOSTI: Tablice – 15 minuta Ispremiješane rečenice – 15 minuta Pojmovi unaprijed – 15 minuta Obogaćeno predavanje - 45 minuta

NASTAVNI MATERIJALI I POMAGALAo Power Point prezentacija

51

NAČIN PRAĆENJA I VREDNOVANJA ISHODAo Aktivno uključivanje studenata u aktivnosti tijekom predavanjao Izrada i prezentacija seminarskog radao Kontinuirana provjerao Usmeni ispit

Sadržaj rada:– Osnovni principi Montessori – pedagogije– Čimbenici uvođenja u Montessori metodu

Marija Montessori (1870.-1952.)• rođena je 31.kolovoza 1870.godine u Chiaravale nedaleko od Ancone kao jedino dijete

Alessandra i Renilde Montessori• 1892. godine na Sveučilištu u Rimu upisala je studij medicine, kao prva žena u Italiji• 1896. godine postaje prva liječnica u Italiji, te godine izabiru je kao zastupnicu koja će

predstavljati Italiju na nacionalnom kongresu žena u Berlinu• Postaje asistentica u bolnici Santo Spirito (dolazi u kontakt s tzv. Zaostalom djecom)• Uz pomoć radova francuskih liječnika počela je razvijati poseban didaktički materijal i nove

načine poučavanja djece s posebnim potrebama.• 1899. g. na kongresu u Torinu zastupala je da su slaboumna djeca društvena bića koja trebaju

poučavanje i brigu u većoj mjeri od zdrave djece • Njezin didaktičko - senzorički materijal pomogao je da djeca uče pomoću dodira, zvuka, vida i

mirisa• 1899. g. postavljena je za docenticu škole za učitelje i imenovana ravnateljicom državne škole

za mentalno zaostalu djecu u Rimu• 1901. g. na Sveučilištu u Rimu upisuje pedagogiju, antropologiju i psihologiju, a 1904. g. postaje

docent na istom Sveučilištu• 1907. g. na Sveta tri kralja, u San Lorenzu otvara prvu dječju kuću( Casa dei Bambini) u kojoj

razvija metodiku rada s mentalno retardiranom djecom • 1909. g. počinje održavati tečajeve kao uvod u Montessori-metodu. Nakon Rima uslijedili su

tečajevi u Londonu, Barceloni, Parizu i Indiji• 1929.g osniva AMI(Internacionalna Montessori udruga) čije je sjedište i danas u Amsterdamu• Marija Montessori zajedno sa sinom Marijom odlazi u Indiju kada započinje 2.svjetski rat (1939.

– 1945.)• Nakon rata zajedno sa sinom vraća se u Europu, Nizozemsku. Tijekom svog sedmogodišnjeg

boravka u Indiji poučavala je gotovo 1000 učitelja• Objavljuje knjige: “Što bi trebali znati o svom djetetu”, “Otkriće djeteta”, “ Upijajući um”• M. Montessori tri puta je bila predložena za Nobelovu nagradu za mir• Marija Montessori umrla je 6. svibnja 1952. u osamdesetdrugoj godini života u Noordwijku u

Nizozemskoj

OSNOVNI PRINCIPI MONTESSORI – PEDAGOGIJE1. princip rada

ukazuje da djelatnost kojom se dijete bavi djeluje integrativno na djetetovu ličnost – jer nakon naporne djelatnosti u kojoj su bili dugo koncentrirani, djeca postaju mirna i prijatno se ophode, a svi oblici destruktivnog ponašanja i neposlušnosti iščezavaju

djelovanje pomaže djetetu da postane ono što zaista je i da ulaže maksimum napora u ono što čini, zadovoljavajući najdublje potrebe

2. princip nezavisnosti– ogleda se u prirodnoj težnji djeteta da bude sve samostalnije u tijeku svoga razvoja

52

– Dijete posjeduje unutarnju motivaciju za samoizgrađivanjem čiji je krajnji cilj potpuno ispunjenje vlastitih prirodnih potencijala

– nezavisnost mu je potrebna da bi moglo pratiti unutarnje poticaje za djelovanje koje će mu biti od koristi

– unutarnje snage utječu na njegov izbor i ako netko ometa tu funkciju vodiča, omesti ili spriječiti će se razvoj volje djeteta ili njegove koncentracije, pa se neće ostvariti mnogi njegovi potencijali, jer je cjeloviti razvoj ličnosti moguć samo ako se dijete oslobađa upravljanja izvana

3. princip snage dječje pažnje• na određenom stupnju razvoja dijete počinje usmjeravati svoju pažnju prema određenim

predmetima u svome okruženju s intenzitetom i interesom koje ranije nije pokazivalo• za razvoj je veoma važno da se ovaj interes potakne tako da obuzme cijelu njegovu ličnost

4. Princip dječje volje• u početku dijete biva instiktivno privučeno nekom osobinom materijala (kao na primjer jake boje

ili zvukovi), ali kako se širi njegovo iskustvo, intelektualni interes potiskuje interes baziran na primitivnim impulsima, i dijete može sve više voljno usmjeravati pažnju i koncentraciju.

• Prema ovom principu volja se razvija kroz djelovanje u svojoj sredini kroz tri nivoa ili stupnja:• Početak ponavljanja neke aktivnosti• Spontano bira samodisciplinu kao način života

• Javlja se kada je dijete postiglo kontrolu nad svojim pokretima i nezavisnost• Na ovom stupnju:

• Dijete kreativno koristi svoje sposobnosti• Prihvaća odgovornost za svoje akcije• Prilagođava se ograničenjima realnog života

• Poslušnost• Pojavljuje se spontano i neočekivano na kraju procesa sazrijevanja• Ovo pokoravanje zakonima života smatra se važnim za održavanje ljudske

rase i društva5. princip koji polazi od spoznaje da razvoj inteligencije predstavlja ključ za razumijevanje samoga života

• intelektualni razvoj započinje pojavom svijesti o razlikovanju koje se javlja u okolini– dijete ih zapaža pomoću svojih osjetila, a zatim u svojoj glavi sređuje ono što je opazilo

• da bi se intelekt razvio nije dovoljno samo dovesti ga u dodir s poticajima i raznovrsnom sredinom, već je potrebno pomoći djetetu da ih u svojoj svijesti sredi

6. princip razvoja dječje mašte i kreativnosti• mašta i kreativnost su djetetu urođene snage koje upravljaju njegovim razvojem• razvijaju se kao mentalne sposobnosti, kroz:

– interakciju sa sredinom (lijepa, skladna i utemeljena na stvarnosti kako bi dijete moglo srediti dojmove stečene o njoj)

– Sloboda izbora onoga što ga privlači u okruženju– Stupanje u odnos s izabranim objektom onoliko koliko želi– Izmjena s drugima vlastita otkrića

– kada bude imalo realna i sređena zapažanja o životu oko sebe i bude ovladalo određenim postupcima i znanjima, dijete će biti osposobljeno za stvaralačke pokušaje

7. princip razvoja emocionalnog i duhovnog života djeteta• Osjećaji su urođeni djetetu i reagiraju na njegovo emocionalno i duhovno okruženje i zato

razvijaju djetetove mogućnosti za ljubav i razumijevanje prema drugima i ljubav prema Bogu• Za razvoj emocionalnog i duhovnog potreban je stimulans ljudskih bića

8. princip koji se odnosi na faze u dječjem razvoju• Razvoj djeteta odvija se u pet faza

1. Period od rođenja do treće godine

53

– Period nesvjesnog rasta i apsorpcije– Period neuravnotežene energije i intenzivnog napora kod djeteta – Period o kome će ovisiti cijeli život budućeg čovjeka– Dijete svojim osjetilima sve upija nesvjesno, bez izabiranja, neumorno i

neograničeno– Sposobnosti koje djeca steknu u prvim mjesecima života igraju važnu ulogu u

razvoju samoregulacije ponašanja– Od rođenja su djeca motivirana za upoznavanje s okolinom i za otkrivanje

dosega vlastitog djelovanja– Dijete ne smije biti sputavano u spontanoj aktivnosti, kako bi samo naučilo

upravljati svojom djelatnošću

2. Period od 3 – 6 godina– Period prenošenja znanja nesvjesnog na svjesni nivo– Dijete u razdoblju od 3 do 6 godina razvija umjetničke stvaralačke sposobnosti

i sposobnosti doživljavanja umjetničkih sadržaja– Dijete mora razviti sposobnost koncentracije, održavanja usmjerenosti,

ustrajnost

3. Period od 6 – 9 godina4. Period od 9 – 12 godina5. Period od 12 – 18 godina

• Na osnovi navedenih principa M: Montessori je došla do zaključka da obrazovanje mora imati novi cilj:

STUDIRANJE I PROMATRANJE SAMOG DJETETA OD TRENUTKA NJEGOVA ZAČEĆA• Takvo obrazovanje bazirano je na pomaganju unutrašnjih snaga djeteta za njegov razvoj (a

ne na transmisiji – prenošenju nagomilanog znanja)

ČIMBENICI UVOĐENJA U MONTESSORI METODU1. Odgajatelji2. Poticajna okolina3. Materijali

1. Odgajatelji• “sluga” poticanju razvoja duha mladog čovjeka, on nudi pomoć i podršku, te i sam služi za

primjer djeci• POMOZI MI DA MOGU SAM

2. Poticajna okolina• Mjesto gdje dijete ima SLOBODU izbora (materijala i aktivnosti• Organizacija odgojno – obrazovne grupe dječjeg vrtića• Stolovi i stolice moraju veličinom biti primjereni djeci i njihovoj snazi • Radne površine za individualni rad su površine stolova i maleni tepisi• Prostor je ispunjen stvarnim slikama prirodnih ljepota iz zavičaja djece, slikama iz života, te

biljkama o kojima se djeca brinu• Jedini kriterij za uređenje prostora je:

• Samo je najbolje dovoljno dobro za dijete• U blizini je potreban vrt kako bi djeca mogla obavljati stvarne radove- uzgajanje biljaka..• Gledajući nekog, promatrajući ono što netko radi dijete stječe mnogo informacija, indirektno uči.• Nakon bavljenja nekim priborom potrebno ga je vratiti na isto mjesto na kojem se nalazio i

dovesti ga u isto stanje u kakvom je zatečen, kako bi i drugo dijete koje ga poslije odabere moglo njime steći potrebne vještine i znanja

54

• Pribor za pojedinu vježbu nalazi se uvijek a istom mjestu i uvijek u istom obliku,složen istim slijedom

3. Materijali• Standardiziran• Poseban didaktički pribor koji je razvila M. Montessori na temelju opažanja djece i iskustva u

radu s njima• Sistematiziran od jednostavnijih ka kompleksnijim• Organiziran da upotreba omogućuje predočavanje počinjenih grešaka• Izrađen od prirodnih materijala• Uvijek se nalazi na istome mjestu• Složen istim slijedom• Mora biti potpun i čist• Poredan je prema slijedu radnji koje se obavljaju• postoji po jedan primjerak u Montessori vrtiću• Ključ koji otvara vrata u svijet• Grupirani u nekoliko osnovnih skupina:

• Materijali za vježbe iz svakodnevnog života1. Briga za okolinu2. Briga za vlastitu osobu3. Ponašanje u zajednici4. Kontrola pokreta

• Materijali za vježbanje osjeta• Materijali za vježbanje govora i jezika• Materijali za vježbanje matematike• Materijali za svemirski odgoj

• Kriteriji: • Dostupnost• Poticanje aktivne djelatnosti djeteta• Primjerenost potrebama i sposobnostima djeteta• Mogućnost uočavanja pogreške u radu

Poruke – misli M. Montessori• “Dijete je otac čovjeka” – zato mu poklonimo potrebnu pažnju• Mi ne možemo napraviti genija. Mi možemo jedino pružiti svakom djetetu da ispuni svoje

potencijalne mogućnosti i postane nezavisna, sigurna i uravnotežena individua.

55

7. predavanje:

SADRŽAJ NASTAVNE JEDINICE (TEMA): Reggio pedagogija

NASTAVNI CILJEVI I ISHODI UČENJA:o Cilj: Upoznati Reggio pedagogijuo Ishodi učenja:

Objasniti i interpretirati osnovne značajke Reggio pedagogije Analizirati pedagošku praksu

AKTIVNOSTI KOJIMA ĆE SE TEMA OBRADITI: Tehnika kocke Ispremiješane rečenice Pojmovi unaprijed Obogaćeno predavanje

VRIJEME NAMIJENJENO POJEDINOJ AKTIVNOSTI: Tehnika kocke – 15 minuta Ispremiješane rečenice – 15 minuta Pojmovi unaprijed – 15 minuta Obogaćeno predavanje - 45 minuta

NASTAVNI MATERIJALI I POMAGALAo Power Point prezentacija

NAČIN PRAĆENJA I VREDNOVANJA ISHODAo Aktivno uključivanje studenata u aktivnosti tijekom predavanjao Izrada i prezentacija seminarskog radao Kontinuirana provjerao Usmeni ispit

Sadržaj rada:– Reggio koncepcija

• Idejni začetnik• Osnovni principi

– Pogled na dijete

LORIS MALAGUZZI – idejni začetnik i tvorac Reggio pedagogije– 23. veljače 1920., Corregio – 30. siječanj 1994. Reggio Emilia– Studirao pedagogiju i psihologiju– Koncepciju razvijao trideset godina (1960. – 1990.)

Reggio pedagogija • Poznata u svijetu - nakon putujuće izložbe (1980.)• Danas:

– Mnogo pobornika u svijetu

56

– 24. maj 1994. osnovano međunarodno udruženje prijatelja Reggio djece – okuplja pristaše Reggio koncepcije iz Italije i svijeta

– Neki smatraju da Reggio koncepcija predstavlja i nastavak pedagogije koju je razvila Marija Montessori.

OSNOVNE ZNAČAJKE: • Specifična pedagogija• Eksperimentalna pedagogija• Otvoreni sustav• Pedagogija koja se neprestano stvara• „Reggio koncepcija predstavlja otvorenu teoriju koja se stvara i razvija kroz praksu i koja se

stalno isprobava u praksi, koju se može učiniti vidljivom, koju se može interpretirati i o kojoj se može (i treba) diskutirati, i kroz koju se treba kontinuirano razvijati“ (Slunjski, 2001:46).

• To je koncepcija u kojoj nema direktnog poučavanja, već stvaranja – ruka razvija inteligencija djeteta. Prepoznatljiva je i pod nazivom „Pedagogija ruku“, „Pedagogija istraživanja“ – jer je ruka most između sredine, okruženja u kome dijete živi i djeteta

TEORIJSKO ISHODIŠTE • ( 1)Jean Piaget (1896. – 1980)• (2) Lav Semijonovič Vigotski (1886. – 1934.)• (3) John Dewey (1859. – 1952.)• Iz navedenih teorijskih spoznaja moguće je uočiti da se Reggio konepcija ostvaruje na slijedeća

tri načela:• (1) konstruktivizam• (2) zorno učenje• (3) odgojno – obrazovna ustanova otvorena zajednici

• Pedagoški pristup temeljen na konstruktivističkoj paradigmi predstavlja teorijski okvir koji na UČENJE gleda kao na težnju djeteta da osmisli svijet koji ih okružuje. U takvoj težnji učenje postaje uzajamni proces između:

• djece i odraslih• druge djece i okruženja s kojim dolazi u dodir• odraslih međusobno

• U odgojno obrazovnom radu polazi se od pretpostavke:• da se znanje konstruira kroz proces stvaranja konsenzusa skupine koja uči, • da je način spoznavanja u bitnoj vezi s kulturnim vrijednostima, etničkim vjerovanjima i

socijalnim konsenzusom skupine koja uči • Kurikulum koji tako nastaje

• više nije usmjeren na dijete, • niti napravljen od odgajatelja, • nego je proizveden od djeteta, a „uokviren“ od odgajatelja.

• Tako se učenje odvija na različite načine: • vizualno, • verbalno, • uz potporu, ali ne preslikavanjem rješenja odraslih

PRINCIPI REGGIO PEDAGOGIJE• (1) slika koju odgajatelj gradi o djetetu

57

• (2) osmišljenost prostornog okruženja čija je uloga toliko značajna da se naziva „trećim odgajateljem“

• (3) uvažava se vlastiti osjećaj djeteta za vrijeme, a njegov osobni ritam smatra se presudnim u planiranju i razvijanju aktivnosti i projekata

• (4) Odgajatelji se smatraju partnerima u procesu učenja djece, čije je iskustvo stvaranja i radovanja s djecom. U tom je smislu uloga odgajatelja da bude stalni istraživač procesa učenja, zajedno s djecom i u kooperaciji s drugim odgajateljem, tj. timom.

• (5) kooperacija i kolaboracija predstavljaju okosnicu provedbe Reggio koncepcije.• (6) Reggio koncepcija naglašava važnost davanja prilike djetetu da izrazi ono što razmišlja na

bilo kojem stupnju svoga znanja• (7) Reggio koncepcija u velikoj mjeri uvažava važnost i značaj prikupljanja raznovrsne

dokumentacije (etnografski zapisi i analize).

SLIKA O DJETETU• Predstavlja polaznu osnova u odgojno obrazovnom radu

– stalno potenciraju pitanja: Tko je dijete?, Kako vidim dijete?– Vidi li ga kao osobu koja ima prava, a ne samo potrebe, odnosno vidi li ga obzirom na

ono što dijete jest, a ne s obzirom na ono što bi trebao biti i postati. – Neki vide dijete kao biće koje ima potrebu za ljubavi, pažnjom sigurnošću,

zbrinjavanjem prehranom. Drugi ga vide kao predmet odgojnog djelovanja. Treće je viđenje djeteta koje ga vidi kroz kogniciju, odnosno povećanje dječjih spoznajnih mogućnosti.

• osoba bogata potencijalima, znatiželjna i motivirana za upoznavanje i istraživanje svoje okoline, urođeno zainteresirana za stupanje u socijalne interakcije, te interakcije sa svime onim što mu okruženje nudi.

• ono je subjekt sa kulturnom pozadinom• osoba koja ima svoja prava• dijete je već biološki disponirano za istraživanje, komunikaciju, za doživljavanje svoje okoline• dijete ima sve dispozicije za društveni i kulturni kontekst u kome se rodio i živi• dijete stvara spoznaje i daje ideje i savjete• dijete od odraslih zahtijeva slušanje, a još više odgovornost• Loris Malaguzzi smatra da se radom u vrtiću trebaju uvažavati tri osnovna prava djeteta:

– (1) pravo djeteta na razumijevanje i razvijanje svojih potencijala– (2) pravo na povjerenje u odrasle, kao i pravo na povjerenje od odraslih– (3) pravo na podršku odraslih koja će mu omogućiti razvoj vlastitih konstruktivnih

strategija mišljenja i djelovanja, a ne prenošenje gotovih znanja i uvježbavanja vještina.• Viđenje djeteta zasniva se na suvremenim teorijama i koncepcijama:

– Teorija društvene konstrukcije – pridaje važnost kontekstu u kome dijete živi– Biologija – daje nove teorije o mozgu i njegovim spoznajama– Neurobiološke znanosti – daju značaj jedinstvenosti mozga svakog pojedinca –

plastičnost u razdoblju do šeste godine života, plastičnost u usvajanju novih pojmova– Teorija kompleksnosti – ističe povezanost reciprociteta i solidarnosti, pojedinca i

ambijenta u kome živi• Reggio koncepcija vidi dijete kao osobu koja govori sto jezika, ima sto načina izražavanja, sto

načina razmišljanja, sto svjetova koja može izumiti, pronaći, izmisliti i zato ih sve treba čuti i vidjeti.

• Loris Malaguzzi drži da dijete ima mnogo urođenih izražajnih potencijala i mogućnosti koje same po sebi jedna drugu stimuliraju, ali čije ostvarenje može biti jako ugroženo u neprimjerenom odgojno – obrazovnom sustavu.

58

• Smatra se da je dijete intrinzično motivirano na učenje, to jest ono interpretira i razumije svijet oko sebe i sebe u njemu. Zato nije potrebno vanjsko motiviranje djeteta na učenje, niti ono treba dopuštenje odraslog da počne učiti.

• Dijete je u ovom pristupu shvaćeno kao osoba koja je sposobna za aktivno suradničko konstruiranje svoga znanja

• Prema Malaguzzijevom shvaćanju djeteta, dijete ima svoje vlastite teorije o raznim aspektima problema koji ga okružuju i zanimaju. Vlastitom aktivnošću i u suradnji s drugima dijete te teorije postupno mijenja i nadograđuje.

• Učinkovitost djetetova obrazovanja vidljiva je kroz vezu naučenog znanja s mogućnošću njegove stvarne upotrebe.

• Popis vještina koje dijete nauči spontano ili uz pomoć drugih je vrlo opsežan, a one uključuju veliki broj fizičkih, socijalnih, komunikativnih i kognitivnih umijeća.

• Razvoj socijalnih umijeća općenito, odnosi se na sposobnost djeteta da inicira i razvija zadovoljavajuće odnose s drugima, a posebno vršnjacima, što je posebno važno za predškolski period. Nedostatak socijalnih umijeća može rezultirati pojavom neke od kategorija rizičnog ponašanja u odrasloj dobi.

• Osnovne specifičnosti razvoja socijalnih umijeća su slijedeće: – Socijalna umijeća se počinju razvijati već u najranijem djetinjstvu– Razvoj socijalnih umijeća podrazumijeva niz vrlo kompleksnih procesa na koje je teško

djelovati intencionalno– Socijalna se umijeća razvijaju kroz svakodnevne interakcije djece s vršnjacima.

• Kompetencija koja se razvija u odnosima s drugima uključuje složeno međudjelovanje osjećaja, misli i raznih umijeća.

• „Stručnjaci za socijalni razvoj razlikuju dva aspekta socijalne kompetencije: vršnjački status ili popularnost (koji se najčešće naziva i sociometrijski status) i prijateljstvo“ (Katz i McClellan, 1999:15).

• Elementi važni za razvoj socijalne kompetencije jesu:– (1) razvijene sposobnosti regulacije emocija, – (2) socijalna znanja koja podrazumijevaju:

• poznavanje normi i glavnih socijalnih pravila grupe kojoj pojedinac pripada, • dovoljnu ovladanost jezikom kojim se služe vršnjaci s kojima treba razviti

prijateljstvo– (3) socijalno razumijevanje:

• sposobnost predviđanja tuđih reakcija na uobičajene situacije u sklopu vršnjačke interakcije, kao i preferencije

• razumijevanje tuđih osjećaja– (4) socijalna umijeća

• sposobnost razvoja raznih obrazaca pristupa drugima• posvećivanje pozornosti drugima• traženje informacija od drugih o njihovim aktivnostima• doprinos tekućoj raspravi među vršnjacima

– (5) socijalne dispozicije – predstavljaju „razmjerno trajne navike ili karakteristični način reagiranja na iskustva u različitim vrstama situacija“ (Katz i McClellan, 1999:19)

• radoznalost,• šaljivost,• kreativnost,• refleksivnost,• pristupačnost,• svadljivost,• škrtost,• ljubaznost,

59

• suosjećajnost• velikodušnost• suradništvo.

• Dijeleći svoje iskustvo s vršnjacima, a posebno družeći se u manjim grupicama, djeca mnogo uče.

• Dijete dolazi do novog iskustva otkrivanjem novoga, što mu pričinjava veliku radost i utječe na stvaranje pozitivne slike o sebi

• Na proces učenja kod djeteta gleda se kao na proces koji ne treba rezultirati samo znanjem i vještinama, već i njegovim emocionalnim, moralnim i estetskim senzibilitetom.

• Dijete uči rukom i osjetilima, dakle vlastitom aktivnošću. • Budući da trajanje aktivnosti nije određeno, uvažava se vlastiti osjećaj djeteta za vrijeme, što

znači da se njegov osobni ritam smatra presudnim u planiranju i razvijanju aktivnosti i projekata. • Radovi djece ne promatraju se sami za sebe, niti u funkciji sobne dekoracije, već se smatraju

medijem koje djeca koriste, kao nedjeljivim dijelovima kurikuluma, odnosno integralnim dijelovima kognitivne (simboličke) ekspresije uključene u proces učenja.

• Okosnicu stjecanja iskustva učenja čini rad djece i odgajatelja na projektima. – Tijek rada na projektu nije moguće unaprijed planirati, niti ga je moguće ranije

strukturirati, nije unaprijed određena duljina njegova trajanja, niti se zna kojim će se smjerom razvijati.

– Interes djece predstavlja osnovni kriterij odabira smjera razvoja projekta, – Ono što je unaprijed poznato je da će projekt sadržavati istraživanje, izražavanje,

rasprave, ponovno istraživanje i mnogo izražavanja i raspravljanja i to kroz uporabu različitih simboličkih jezika.

– Ideje za projekt potječu iz kontinuiranog stjecanja iskustva djece i odgajatelja u zajedničkom stvaranju znanja te na osnovi praćenja interesa djece.

ORGANIZACIJA ŽIVOTA I RADA U REGGIO VRTIĆIMA– Organizacija prostora– Organizacija sredstava i materijala– Vremenski raspored dječjih aktivnosti– Organizacija djece u odgojno – obrazovne skupine

ULOGA ODGAJATELJA • Neposredni rad s djecom• Pripremanje za rad• Suradnja s obitelji• Permanentno stručno usavršavanje

Neposredni rad s djecom• Partner djeci u procesu učenja• Osoba koja omogućuje razvoj konstruktivističkog kurikuluma• Osoba koja izaziva djecu na razmišljanje i potiče ih na rješavanje problema• „Podsjetnik“ skupine, koji dokumentira diskusije i aktivnosti djece• Brine o djeci, osigurava im stalni osjećaj pripadanja• Posrednik koji ohrabruje djecu da vode vlastite rasprave, rješavaju svoje sporove• Osoba koja i sama stalno uči i istražuje, koja dijeli svoja opažanja i refleksije s kolegama na

korektnim osnovama“ (Slunjski, 2001:44). • Smisao dokumentacije:

60

• pomoć odgajatelju za bolje razumijevanje djeteta, upoznavanje načina na koji ono razmišlja, što o nečemu zna i kako nešto razumije

• djeci poručuje da se njihov rad cijeni i da se njihova nastojanja uvažavaju• pomaže djetetu da svoju ideju ili pretpostavku lakše komunicira drugoj djeci, a druga

djeca mu pomažu da tu ideju nadograđuje, mijenja, te da postupno izgrađuje nove spoznaje. Iz navedenog proizlazi da je međusobna komunikacija i diskusija djece veoma važna u poticanju suradničkog učenja u vrtiću, pri čemu crteži i radovi djece pomažu odgajatelju u poticanju dijaloga među djecom.

• pomaže odgajatelju podupirati učenje djeteta, tj. tvorbu razvojnog kurikuluma• pomaže samom djetetu u osvještavanju procesa vlastitog učenja jer mu pomaže

prisjećati se vlastitih ideja i početnih načina razmišljanja, u usporedbi s onim što zna i kako nešto razumije nakon nekog novog iskustva.

• dokumentacija podržava pamćenje djece. Ona im nudi mogućnost prisjećanja • stalna dostupnost starijih i novijih djetetovih radova omogućuje djetetu uvid u to da se

njegovo znanje i razmišljanje s vremenom mijenja pod utjecajem svojih istraživanja i učenja.

Pripremanje za rad• postavljaju općenite ciljeve i stvaraju hipoteze o mogućem smjeru aktivnosti i projekata, jer se

kurikulum temelji na fleksibilnim strategijama, a ne na rigidnom planu• smatraju da učenje nije linearni proces nego da napreduje spiralnom progresijom. Da bi znali

kako projicirati (taj se termin koristi umjesto termina planirati), tj. kako nastaviti aktivnost ili rad djeteta, oni pažljivo promatraju i slušaju djecu, nastoje ih što bolje razumjeti, te o njihovim aktivnostima prikupljaju različite oblike dokumentacije. To znači da odgajatelji koriste svoje razumijevanje postignuća djeteta za pripremanje novih resursa za dijete.

• Nakon što odgajatelji djeci postavljaju pitanja i otkrivaju ideje, njihove hipoteze i teorije, oni zajedno diskutiraju o tome što su o aktivnostima djece zabilježili i na osnovi toga stvaraju fleksibilan plan i pripremu za daljnji rad.

• Provoditi istraživanje procesa učenja znači: slušati djecu, interpretirati njihove aktivnosti, o aktivnostima vršiti refleksiju zajedno s kolegicama i uz podršku tima izviđati moguće smjerove daljnjih aktivnosti, te ponovno slušati djecu. To je način kojim se omogućuje kontinuirani individualni i grupni razvoj djece (i odraslih) u vrtiću

• U vezi s odabranom temom projekta, odgajatelji pripremaju preliminarna pitanja koja će postaviti djeci, te iznose svoje pretpostavke o tome što bi djecu moglo zanimati, dogovaraju se kako i kojom će tehnikom prikupljati dokumentaciju

Suradnja s obitelji• Roditelje djece smatra se ne samo partnerima u zajedničkom odgoju djece, nego i važnom

komponentnom programa. Oni su aktivni sudionici u stjecanju iskustva učenja djece.• Uloga roditelja odražava se na raznim razinama:

– kroz svakodnevne interakcije– neposredan rad u vrtiću– kroz zajedničke razgovore o odgojnim i psihološkim problemima– sudjelovanjem u nekim prigodnim, posebnim događajima, izletima i proslavama– sudjelovanjem u savjetodavnom vijeću vrtića i drugo

Permanentno stručno usavršavanje• Odgajatelji sebe doživljavaju kao istraživače koji prikupljaju informacije i stvaraju obilnu i

raznovrsnu dokumentaciju o svojem radu s djecom– O tome razgovaraju s drugim odgajateljima, odnosno timom u koji su pored odgajatelja

uključeni: likovni pedagog i pedagoški savjetnik

61

– Pri tome ostvaruju čvrste kolegijalne odnose koje smatraju važnom pretpostavkom za kolaborativnu diskusiju i interpretaciju i rada odgajatelja i rada djece.

– To znači da odluke nikada ne donose jednostrano, već o svemu diskutiraju, zajednički istražuju, izražavaju mišljenje, a odluke donose na vrlo demokratičan način, kroz diskusiju, nagodbu i na kraju konsenzusom.

– Ovo izmjenjivanje mišljenja osigurava stalni trening i teorijsko obogaćivanje, a istodobno se prema takvim oblicima međusobnog susretanja (razgovoru, pregovaranju, dogovaranju) usmjeravaju i djeca

• Osobine potrebne odgajatelju kao podloga za zajednički rast s djecom autorica Filippini navodi: fleksibilnost, senzitivnost, otvorenost, sposobnost uvažavanja različitosti i promjena.

• Svoj profesionalni rast temelji na stalnoj samoevaluaciji, odnosno refleksiji načina na koji pomaže djetetu u stjecanju i interpretiranju vlastitog iskustva

8. predavanje:

SADRŽAJ NASTAVNE JEDINICE (TEMA): Upoznavanje pedagoške koncepcije JÜRGENA ZIMMERA – situacijski pristup

NASTAVNI CILJEVI I ISHODI UČENJA:o Cilj: Upoznati pedagošku koncepciju JÜRGENA ZIMMERA – situacijski pristupo Ishodi učenja:

Objasniti i interpretirati osnovne značajke pedagošku koncepciju JÜRGENA ZIMMERA Analizirati pedagošku praksu

AKTIVNOSTI KOJIMA ĆE SE TEMA OBRADITI: Tehnika kocke Venov dijagram Pojmovi unaprijed Obogaćeno predavanje

VRIJEME NAMIJENJENO POJEDINOJ AKTIVNOSTI: Tehnika kocke – 15 minuta Venov dijagram – 15 minuta Pojmovi unaprijed – 15 minuta Obogaćeno predavanje - 45 minuta

NASTAVNI MATERIJALI I POMAGALA

62

o Power Point prezentacija

NAČIN PRAĆENJA I VREDNOVANJA ISHODAo Aktivno uključivanje studenata u aktivnosti tijekom predavanjao Izrada i prezentacija seminarskog radao Kontinuirana provjerao Usmeni ispit

Sadržaj rada:• JÜRGEN ZIMMER – obilježje radao Obilježja koncepcije

JÜRGEN ZIMMER• Porijeklom Nijemac• studirao je psihologiju i pedagogiju• nakon studija najprije je radio u Institutu za istraživanje obrazovanja Max Planck u Berlinu• sedamdesetih godina rukovodi Odjelom za predškolski odgoj Njemačkog Instituta za mlade

gdje je bio nadležan za znanstveno koncipiranje i praćenje većih dijelova zapadnonjemačke reforme vrtića

– dao značajan doprinos reformi dječjih vrtića u SR Njemačkoj svojom programskom koncepcijom situacijskog učenja

• početkom osamdesetih godina na Slobodnom sveučilištu Berlin osnovao je Institut za interkulturalnu pedagogiju i radio je zajedno s migrantima

– istovremeno ga sve više pozivaju u druge zemlje, posebno Južnu Ameriku, Aziju i Afriku da i tamo pomogne pri razvoju i reformi obrazovnog sustava

• Preko dvadeset godina je surađuje s UNESCOM i Europskim Vijećem, te OECD-om• bio je i profesor – gost u Brazilu• Od 1996 - podpredsjednik International Community education Association (ICEA) –

međunarodna udruga za odgoj i obrazovanje za zajedništvo• krajem 1996. godine je s kolegama osnovao Međunarodnu akademiju za inovativnu pedagogiju,

psihologiju i ekonomiju– Na toj Akademiji postoji Institut za situacijski pristup

• devedesetih godina zajedno s većim timom vodi projekt „Dječje situacije“ u istočnoj Njemačkoj (u onom dijelu koji je prije bila DDR)

• U projekt uključeno na tisuće odgajatelja i roditelja– Središnje pitanje: Na koju budućnost i sadašnjost bi se trebao odnositi odgoj i koje su

vrijednosti pri tome važne– Uočene vrijednosti:

• Djecu upoznati s procesom društveno – ekonomske transformacije (shvaćanje uloge subjekata, a ne samo objekata procesa)

• Razvoj demokratskog, partnerskog odnosa između odraslih i djece, što znači oslobađanje autoritativnih oblika poučavanja, komunikacija koja se ne smije temeljiti na naredbama i sankcijama čiji smisao ostaje nerazumljiv, služenje argumentima i dijalogom, umjesto objavama

• Pravovremeni početak djelovanja protiv svih oblika nasilja, rasizma, netolerancije, diskriminacije stranaca

• diskusije oko izrade kurikuluma i priključenje u jedinstveni odgojno – obrazovni sustav imao je neposredan utjecaj na institucionalni predškolski odgoj:

• u skladu s time za izgrađivanje kurikuluma postojali različiti pristupi i orijentacije– orijentacija na razvoj funkcija– obrazovni pristup

63

– socijalno – situacijski pristup • Najobimniji i najznačajniji takav kurikulum zove se SOCIJALNO UČENJE

OBILJEŽJA KONCEPCIJE - SITUACIJSKI PRISTUP• (1) učenje za životne situacije• (2) povezivanje socijalnog i konkretnog učenja• (3) učenje u grupama sastavljenim od djece različite dobi• (4) zajedničko odrastanje• (5) suradnja roditelja i drugih odraslih osoba• (6) rad sa širom okolinom vrtića – komunom • (7) otvoreno planiranje

(1) UČENJE ZA ŽIVOTNE SITUACIJEo proces učenja i stjecanja iskustva, treba se odnositi na životne situacije djece ovdje i sada, a

ne one u kojima će se naći kada odrastuo svladati pri tome ne znači samo podnijeti određene situacije već i shvatiti da se one mogu

mijenjati, oblikovatio povoda za izbor životnih situacija ima mnogo, a to mogu biti:

svakodnevna iskustva agresija ponedjeljkom ujutro televizijski program smrt člana obitelji i drugo

o djecu različitih socijalnih sredina i porijekla obrazovanja, treba ohrabrivati da se koriste sadašnjim životnim situacijama kao i onima iz neposredne budućnosti, na samoodređeni i prigodan način.

o djeca trebaju naučiti ovladavati životnim situacijama što je moguće više kroz samoaktivnost i vlastito odlučivanje

o orijentacija na životne situacije je značajna na nekoliko nivoa: (a) značajne životne situacije treba studirati da bi se otkrile sposobnosti koje djeca

trebaju posjedovati (b) situacije kao stimulans predstavljaju važno ishodište za odgojno – obrazovni rad

o ŠTO SU ZNAČAJNE SITUACIJE? – kriteriji izbora:' situacije koje djeca trenutno doživljavaju, gdje su djetetove mogućnosti ograničene situacije koje će djeca doživjeti u bliskoj budućnosti ne bi ih trebalo birati kao idealno tipične i važeće za svu djecu, već trebaju biti

REALNE i za djecu RAZUMLJIVE u svojim specifičnim elementima koje sadrže situacije koje mogu utjecati na kontekst odgojno – obrazovnog rada djece od 3 – 5

godina, a u kojima mogu sudjelovati odrasli situacije gdje postoji mogućnost da se djeca i drugi sudionici preko određenih

didaktičkih cjelina osposobe za rješavanje određene situacije na mnogo informiraniji način, oslobođeni straha, s više samopouzdanja i solidarnosti

o Što će se nakon prijedloga određene problematike okarakterizirati kao životna situacija ovisi o uvidu u:

Posebne strukture Pozadinu iskustva Obiteljske odnose Socijalnu sredinu u kojoj djeca odrastaju

o PRONALAŽENJE STIMULUSA ZA SITUACIJE: Mogu se identificirati na različitim nivoima:

Mogu ih identificirati djeca :↔ Njihovim postavljanjem pitanja↔ Pokazivanjem interesa

64

Promatranja u grupi djece Bilježenje predvidljivih događaja ili prethodnih iskustava (sa kojima se još

nije dovoljno radilo) Potrebe samog odgajatelja Roditelji i ostali odrasli koji mogu biti važan izvor tema iz vlastitog iskustva i

iskustva života i rada s djecomo ŠTO PREDSTAVLJA ISTRAŽIVANJE SITUACIJE I NJIHOVA ANALIZA?

Istraživanje situacije koja će poslužiti kao životna situacija podrazumijeva da odgajatelj ima uvid u posebne strukture i odnose u obitelji djece, te da prati događanja iz socijalnog okruženja u kome dijete odrasta

Analiza specifičnih situacija djece podrazumijeva da će odgajatelj: Izvesti kratka istraživanja Razgovarati s:

↔ roditeljima djece↔ ostalim odraslima↔ ostalim izvorima informacija

samo na osnovu prethodno navedenog istraživanja situacije i njihove analize, odgajatelja može donijeti dobre odluke vezane za sposobnosti koje se djeci potrebne da bi se suočili s određenim pitanjima i problemima životne situacije

o ULOGA ODGAJATELJA Treba razmišljati o odgovornosti za svakodnevnu realnost dječjeg svijeta Načini dobivanja i dolaženja do životnih situacija koje koristi kao pedagoške

stimulanse, polazišta za organizaciju igara, projekata, razgovora: Kroz dnevno iskustvo s mlađom i starijom djecom u heterogenim skupinama Sa televizije Sa igrališta Za vrijeme jela i spavanja Iz biografski značajnih događaja (odvajanje od roditelja, smrt člana obitelji i

sl.) Orijentirajući svoj rad na situacije, odgajatelj ima prilike usmjeriti dijete na

prepoznato, specifično životno iskustvo i preduvjete koje djeca imajuo specijalni didaktički elementi mogu se integrirati u odgovarajući socijalni kontekst:

ako djeca zagrijavaju mlijeko i ono prekipi – ova nezgoda se može dramatizirati ili raditi u formi vježbi za razgibavanje tijela

kada strane i njemačke porodice slave internacionalni praznik u vrtiću – to se može uklopiti u neke glazbene aktivnosti

znanje iz geografije biti će aktualno kada npr. Neka Njemačko – Turska djeca budu željela nešto saznati o zemlji odakle potječu Turci, a ne u izoliranom kontekstu intelektualnih aktivnosti

prvi matematički koraci imaju smisla kada djeca krenu u kupovinu i dođu u dodir s određenom sumom novca ili količinom željene kupovine

(2) POVEZIVANJE SOCIJALNOG I KONKRETNOG UČENJA o socijalno je učenje od primarnog značenjao Učenje činjenica i stjecanje znanja i vještina je podređeno učenju i odnosi se na socijalni

kontakt kada god je to mogućeo Stjecanje znanja i vještina ima podređeno mjesto i po mogućnosti je uvijek povezano sa

socijalnim iskustvomo navedena jaka veza između socijalnog učenja i učenja orijentiranog na činjenice, pomaže

izbjegavanju učenja koje je odvojeno od realnosti

(3) UČENJE U GRUPAMA SASTAVLJENIM OD DJECE RAZLIČITE DOBI

65

o razvrstavanje djece u dobne skupine bilo je školsko pedagoško pravilo koje se krajem šezdesetih godina prenijelo u vrtiće, da bi kasnije prestalo vrijediti

o prednost se daje odgojno obrazovnim skupinama heterogenog sastava po svojoj kronološkoj dobi

o razlog proizlazi iz činjenice da je iskustvo između djece različitog uzrasta jače i na taj se način značajno smanjuje hijerarhijska situacija prilikom učenja i podučavanja

o odgajatelji koji rade u heterogenim skupina navode slijedeće prednosti: postoji korisna promjena u procesu učenja prema grupi djece – u kojem iskustveni

proces teče recipročno postoji veća podudarnost u kompleksnosti životnih situacija u kojoj različite uzrasne

grupe mogu učestvovati sa podjednako kompleksnim i organiziranim iskustvom u situaciji učenja

postiže se eliminacija hijerarhijskih podučavanja / učenja odnosa, u korist kompleksnog sistema komunikacija unutar grupa

ovo se često događa bez učešća odraslih – fenomen koji uvodi samoregulaciju* i svjesnost kod djece

povećava se mogućnost formiranja malih grupa djece sličnih potreba i interesa – nezavisno od uzrasta, nalazeći iskustvo koje im je momentalno potrebno

na organizacijskom nivou: povećava se mogućnost poduzetih projekata izvan vrtića – gdje je

međusobna odgovornost između djece i određeni stupanja nezavisnosti unutar subgrupa, apsolutno neophodna.

(4) ZAJEDNIČKO ODRASTANJEo Tim obilježjem želi naglasiti da trebaju zajednički odrastati i djeca stranaca i domaća djeca,

kao i djeca s posebnim potreba i ona koja ih nemaju, jer se reformirani vrtići bore protiv svih oblika segregacije

o Integracija u slučaju djece stranaca ne znači odricanje od vlastitog podrijetla, već prilika i mogućnost za interkulturalno učenje

(5) SURADNJA RODITELJA I DRUGIH ODRASLIH OSOBAo roditelji i ostali odrasli sudjeluju u realizaciji programa na mnoge načine:

kratkim razgovorima pri nabavci materijala uspostavljanju kontakta u igrama i projektima na druge načine

o Roditelji su aktivni sudionici realizacije situacija kroz koje djeca prolaze, što znači da oni nisu gosti koji promatraju zbivanja u vrtiću, već eksperti za životne situacije svoje djece

o Roditelji mogu dodati svoja životna iskustva u planiranje i realizaciju obrazovnih aktivnostio Istovremeno roditelji mogu i sami nešto naučiti, ako vrtić organizira takve situacije i posveti

pozornost sadržaju, vremenu i organizacijio Situacije u kojima se nalaze djece pogađaju njihove roditelje i oni mogu koristiti svoju „životno

– praktičnu kompetenciju“ u provođenju odgojnih aktivnosti uz uvjet da im ustanova izađe u susret u pogledu organizacije i vremenskog planiranja

(6) RAD SA ŠIROM OKOLINOM VRTIĆA – KOMUNOMo učenje za životne situacije je i učenje u životnim situacijama, dakle rad se realizira se i izvan

vrtićao tako razne sredine postaju mjesta učenja (npr. Dijelovi grada ili naselja u kojima se nalazi

vrtić, bolnica,, susjedstvo, škola…)o u radu djece i odgajatelja tako sudjeluju i ljudi raznih zanimanja

66

(7) OTVORENO PLANIRANJEo svakodnevno planiranje u vrtiću je više otvoreno i manje ritualizirano, dakle manje je strogo

artikulirano to je planiranje koje se sastoji u pažljivom osluškivanju i odabiru životnih okolnosti koje će

dijete učiti svladavati i snalaziti se u njimao Pri dnevnoj organizaciji života i rada se manje gleda na fiksirani raspored (vrijeme za igru –

zajednički doručak – strukturirane aktivnosti – ručak i odmor – vrijeme za igru)o Umjesto toga, rad se organizira prema situacijama i orijentiran je na male grupeo Rad se često odvija timski i prema potrebi odstupa od grupne organizacije u prilog spontanim

interesnim grupamao Radi se uglavnom timski i na nivou interne grupe u kojoj se djeca nalazeo Obilježja otvorenog planiranja:

Ono je fleksibilno više mu odgovara tjedno i mjesečno planiranje umjesto tema o godišnjim dobima i praznicima, ponuditi će se igre i projekti materijal koji se u radu koristi

uzima se iz okoline vrtića manje je komercijalne prirode više će se materijala napraviti, nego kupiti

zahtijeva komunikaciju između odgajatelja različitih vrtića timske diskusije međusobne posjete zajednička priprema i procjena aktivnosti što je suradnja unutar jednog vrtića bila bolja, to su odgajatelji bili

angažiraniji na oblicima usavršavanja koji su se odigravala na nivou između pojedinih vrtića

o Uloga odgajatelja u otvorenom planiranju: takvo otvoreno planiranje doprinijelo je profesionalizaciji odgajateljskog poziva

uvjetovalo je da je promijenjena slika odgajatelja o njima samima – doživjeli su ponovno sebe kao osobe koje imaju određenu svrhu, te poštovanje prema ovoj grani obrazovanja

dakle doprinijelo je jačanju samopouzdanja – što im je omogućilo da podržavaju funkciju vrtića kao obrazovne institucije sa stvarnim socio – pedagoškim osnovama

odgajatelj je oslobođen uskosti vezane za nerazumijevanje cjelokupnih napora predškolskog obrazovanja

u relaciji s nastavnicima (koji su specijalizirani u pojedinim područjima, uloga je odgajatelja po obimu znatno veća

↔ odgajateljeva je kompetencija cijeli svijet djeteta i njegovih roditelja↔ socijalna realnost nije filtrirana kroz izolirana područja učenja↔ u svim slučajevima odgajatelj djelomično igra ulogu socijalnog i

društvenog radnika↔ s povećanjem kompetencija idu i povećanje samopouzdanja↔ usprkos svom profesionalizmu, odgajatelj je doživotni učenik

takvim otvorenim planiranjem odgajateljima se olakšava i da svoje ideje i pozicije izlože sponzorima, roditeljima ili učiteljima

odgajatelji također mnogo više pokazuju i aktivan interes za političke odluke u području predškolskog odgoja

imaju bolja znanja o pravima koja im stoje na raspolaganju kroz proučavanje takvog koncepta obrazovanja, postali su senzitivniji na okvir

neophodnih uvjeta za vlastiti rad, pa u okviru udruženja odgajatelja bolje mogu artikulirati uvjete koje trebaju za postizanje kvalitete rada

67

o otvorenim planiranjem identificiraju se psihološke pretpostavke za ovladavanje jednom situacijom od kojih nastaju razvojne zadaće koje se onda odmjeravaju prema jednom općem cilju koji je definiran kao autonomnost i kompetencija

o u otvorenom kurikulumu su teorijska znanja o razvoju, odabrani sadržaji i aktivnosti zapravo sredstva za razumijevanje i ovladavanje životnim situacijama, a ne model prema kome treba oblikovati ponašanje djeteta

to je stvaralački čin, oblikovanje odgojne prakse od strane njenih glavnih aktera budući da to nije sročen i završen programski dokument koji treba primijeniti u

odgojnoj praksi, nego teorijski okvir u kojem se osnovni odgojni problemi proizašli iz prakse trebaju riješiti

o razvijanje otvorenog kurikuluma je proces u kome je finalni produkt oformljen na kraju, kada je proces već okončan, odnosno, njegovo razvijanje je zapravo odgojni proces, a program je način oblikovanja života u vrtiću

o taj produkt obuhvaća: sadržaje metode preporuke o procesu odgoja ali ne može biti jednostavno primjenjivan recept za jednu grupu djece i odraslih koji

uče bez samostalne refleksije njihovih životnih iskustva i problemao osnovna metoda razvijanja otvorenog kurikuluma je dijalog između članova grupe, pri čemu

svatko sudjeluje ravnopravno, prema svojim mogućnostima

68

9. predavanje:

SADRŽAJ NASTAVNE JEDINICE (TEMA): Upoznavanje pedagoške koncepcije HEAD START

NASTAVNI CILJEVI I ISHODI UČENJA:o Cilj: Upoznati pedagošku koncepciju HEAD STARTo Ishodi učenja:

Objasniti i interpretirati osnovne značajke pedagošku koncepciju HEAD START Analizirati pedagošku praksu

AKTIVNOSTI KOJIMA ĆE SE TEMA OBRADITI: Tehnika kocke Venov dijagram Vodič za učenje Obogaćeno predavanje

VRIJEME NAMIJENJENO POJEDINOJ AKTIVNOSTI: Tehnika kocke – 15 minuta Venov dijagram – 15 minuta Vodič za učenje – 15 minuta Obogaćeno predavanje - 45 minuta

NASTAVNI MATERIJALI I POMAGALAo Power Point prezentacija

NAČIN PRAĆENJA I VREDNOVANJA ISHODAo Aktivno uključivanje studenata u aktivnosti tijekom predavanjao Izrada i prezentacija seminarskog radao Kontinuirana provjerao Usmeni ispit

Sadržaj rada:• Head Start

• Razvoj koncepcije • Teorijsko polazište• Osnovna načela

HEAD START• Head Start Program nastao je u SAD-u 1965. godine• najpoznatiji je kompenzacijski program općeg tipa usmjeren na podsticanje socijalnog, kognitivnog i

govornog razvoja predškolske djece u cilju kvalitetne pretpostavke uspješnog starta pri ulasku u školu

• Kompenzacijski predškolski program ima namjeru da pedagoškom intervencijom djeluje na suzbijanje i kompenzaciju nepovoljnih sredinskih uvjeta koji se odražavaju preko djetetovog zaostajanja u napredovanju i postizanju lošeg uspjeha u osnovnoj školi

• Nadoknađivanje raznih oblika uskraćenosti učinkovitije je što se s njom ranije započinje• Iskustva koje dijete stiče u ranom djetinjstvu predstavljaju značajnu osnovu za daljnji razvoj

kognitivnih funkcija. Moguće je stoga dobro pripremljenom, i pod određenim uvjetima kvalitetno

69

izvedenom pedagoškom intervencijom ublažiti ili otkloniti nepovoljne učinke i tako unaprijediti opći razvoj

• U Hrvatskoj se od 1994. do 1996. temeljem suglasnosti tadašnjeg Ministarstva kulture i prosvjete eksperimentalno počeo provoditi HEAD START PROGRAM u sedam vrtića:

• u Zagrebu – DV Vrbik i DV Šumska jagoda• u Šibeniku – DV Građa i DV Radost• DV u Fažani• DV Mali princ u Bolu na Braču• DV u Mačkovcu pokraj Čakovca• Od 1995./1996. u projekt se uključuju još tri dječja vrtića i to jedan u Njivicama na otoku Krku i dva u

Samoboru.Uvođenjem HSP dogodile su se progresivne promjene koje su djelovale na našu razvojno – humanistički orijentiranu praksu:

• Potaknuta je cjelovita skrb za dijete• Kao najvažnije polazište u radu HSP je naznačio:

– Individualizaciju– Usklađenost odgojno – obrazovnih ciljeva s razvojnim potrebama svakog djeteta– Stvaranje uvjeta za slobodan izbor aktivnosti primjerenih individualnim mogućnostima

djeteta– Uključivanje i djelatno sudjelovanje roditelja i drugih članova obitelji u program i rad

vrtićaJedan od važnijih zahtjeva programa bilo je i:

– provođenje multikulturalizma– Prihvaćanje različitosti– Zastupanje prava djece (osobito djece s posebnim potrebama)

– Eksperimentalno uvođenje ovoga programa u Hrvatskoj, odvijalo se u okviru međunarodnog projekta koji je obuhvaćao više od dvadeset zemalja srednje i istočne Europe.

– ishodište navedenog projekta bila je misija Soroseve zaklade iz New Yorka koja je novonastale demokracije u Srednjoj i Istočnoj Europi i na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, željela potpomagati u razvoju demokracije obrazovanjem najmlađih, pa je od Centra za razvoj djeteta na Georgetown University u Washingtonu zatražila da oblikuje i provede predškolski program koristeći teoriju i praksu američkog Head Start programa prilagođenog europskim iskustvima

– Pored stručnjaka za razvoj djeteta iz Washingtona kreatori i nositelji projekta bili su i Insitut otvoreno društvo, a u razvoj su se uključili i drugi sveučilišni centri kao npr. New York, North Carolina, Cansas, Maryland i Wisconsin.

– Program je trebao sjedinjavati najbolja iskustva iz Europe i Sjedinjenih Država, a krajnji rezultat je trebao biti program koji bi sjedinjavao tradiciju i praksu svake zemlje s praksom u Sjedinjenim Državama

– Uz program koji je preveden, modificiran u skladu s Programskim usmjerenjem i stručno recenziran, odgojitelji i ostali djelatnici vrtića uključeni u projekt prošli su stručno usavršavanje putem seminara i nastavak usavršavanja prema akcijskom modelu putem uvida u rad pomoću videozapisa, refleksijom, a zatim i unapređivanjem rada

– Nakon dvije godine provedbe Programa u Hrvatskoj, zbog nedostatka sredstava za zapošljavanje pomoćnih odgajatelja i voditelja programa kao i zbog političkih pritisaka nastaju poteškoće uslijed kojih nije bilo moguće nastaviti s primjenom programa u istom intenzitetu.

– prišlo se tada (jer se spoznala vrijednost programa, a u želji da se nastavi), transformiranju, prilagođavanju novim uvjetima, tako da on ipak opstaje pod nazivom KORAK PO KORAK

– Promjena u nazivu označavala je naglasak na slijedećim komponentama:– Prilagođavanje rada novim organizacijskim uvjetima (nije bilo moguće uvođenje

pomoćnih odgajatelja)– Emancipacijska dimenzija programa– Pojačana fleksibilnost u odnosu na specifične potrebe okruženja u kojem vrtić djeluje

70

– Sam koncept Programa Korak po korak u najboljoj mjeri odgovara Bronfenbrennerovom poimanju teorije ekoloških sustava i vrtića kao središnje institucije u kojoj se započinje reflektirati cjelokupna skrb zajednice (mezo i makro sustav) za potrebe djeteta (mikro sustav)

– Prema toj teoriji dijete i okolina neprekidno utječu jedno na drugo u recipročnom odnosu (transakcijski pristup)

– Pretpostavlja postojanje razvojnih poticaja (intelektualne sposobnosti, osobnost, socijalnu aktivnost) kao značajnih čimbenika dječjeg razvoja

– U ekološkom modelu razvoja u kojem je dijete u središtu modela najveća se pozornost daje mikrosustavu kao neposrednom kontekstu u kojem se odvija razvoj.

– Tijekom lipnja 1996. napravljena je evaluacija programa u vrtićima koji su završavali drugu godinu realizacije

– U evaluaciji je korišten instrumentarij koji je izradio Centar za razvoj djeteta na Georgtown Sveučilištu u Washingtonu, uz pomoć stručnjaka iz Chapelhilla, North Caroline i u suglasnosti s hrvatskim timom

– Evaluacijom su obuhvaćeni vrtići koji su sudjelovali u Projektu Korak po korak, odgojitelji, roditelji, ravnatelji i djeca u procesu

– Evaluacija je provedena uz iscrpnu videodokumentaciju, razgovore i refleksije s odgojiteljima– Nositeljica evaluacije je bila prof. dr. sc. Arjana Miljak. – 1997. u skladu s propisima Republike Hrvatske osnovana je nevladina organizacija Udruga

roditelja Korak po korak.– Program Korak po korak je jedan od projekata kojeg Udruga roditelja nastavlja razvijati u

suradnji s Centrom za dječji razvoj Georgtown Sveučilišta.– Od 1997. godine Udruga roditelja se povezuje s domaćim stručnjacima i znanstvencima s

Filozofskog fakulteta u Zagrebu – Odsjeci za pedagogiju i psihologiju i Učiteljskih akademija, odnosno Visokih učiteljskih škola u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Puli i Splitu

– U suradnji s njima nastale su dvije knjige – Priručnik za početno čitanje i pisanje i Priručnik za matematiku.

– Naši stručnjaci su također sudjelovali i u prevođenju i recenziranju američkih kurikuluma i trajno surađuju u izdavanju časopisa .

– 2001. godine Udruga roditelja Korak po korak osnovala je Pučko otvoreno učilište Korak po korak koje nastavlja djelatnost osposobljavanje i stručnog usavršavanja odraslih za primjenu pristupa usmjerenog na dijete u jaslicama, vrtićima i osnovnim školama, te sa stručnom izdavačkom djelatnošću, dok Udruga roditelja nastavlja sa svojim aktivnostima podizati razinu svijesti roditelja o važnosti primjene pristupa usmjerenog na dijete na rast i razvoj djece.

– Pučko otvoreno učilište Korak po korak član je Međunarodne udruge Korak po korak (International Step by Step Association – ISSA), sa sjedištem u Amsterdamu

– Danas ISSA broji 29 zemalja članica. Mira Kunstek, dugogodišnja voditeljica Programa Korak po korak, ujedno je i prva predsjednica ISS-e.

– Od 2000. godine program Korak po korak se razvija kao jedan od pluralističkih programa predškolskog odgoja.

Primjenom pristupa usmjerenog na dijete u Programu Korak po korak zamijećen je slijedeći doprinos u odnosu na dijete:

• kraći i bezbolniji adaptacijski period djeteta na nove uvjete življenja u vrtiću• veće samopouzdanje i inicijativnost, pozitivnija slika o sebi, osjećaj sigurnosti i kompetentnosti• kreativniji način spoznavanja i izražavanja• ravnoteža između aktivnosti koje iniciraju odrasli i onih koje potiču djeca• mogućnost afirmacije osobnih vrijednosti, pravo da se bude drugačiji i osjetljivost na potrebe

drugih• smanjivanje konflikata među djecom i učenje konstruktivnih oblika suradnje• uspješno povezivanje dvaju najvažnijih djetetovih okruženja: obitelji i vrtića• učenje kao otkrivanje, čuđenje i radost nasuprot prisile i neugode

Zamijećen i doprinos u odnosu na uključivanje roditelja:

71

• otvrenost i susretljivost dječjeg vrtića za roditeljske potrebe• izravno sudjelovanje u odgojno – obrazovnom procesu prema njihovim željama i mogućnostima• zadržavanje i češće boravljenje u vrtiću(zahvaljujući funkcionalno strukturiranom posebno

opremljenom prostoru za roditelje)• korištenje i upoznavanje stručne literature, češća razmjena vlastitih problema i dilema u odgoju

s drugim roditeljima, odgojiteljima i sustručnjacima• pokretanje zajedničkih inicijativa i uzajamno pomaganje• stvaranje drugačijeg cjelokupnog ozračja u kojem se odvija komunikacija između roditelja,

odgojitelja i djece u vrtiću, pridonijelo je uzajamnom prihvaćanju, poštivanju i razumijevanjuDoprinos u odnosu na djelatnost predškolskog odgoja u Hrvatskoj:

• prvi kurikulum za predškolski odgoj u Hrvatskoj– obzirom na humanističko – razvojnu uvjetovanost priručnici Kurikulum za vrtiće i

Kurikulum za jaslice predstavljaju konkretizaciju postupaka i načina rada odgojitelja prema smjernicama ponuđenim u Programskom usmjerenju. Poticanje cjelovitog razvoja djeteta u skladu s njegovim razvojnim potrebama, aktualnim sposobnostima, mogućnostima i interesima, glavne su ideje koje se promiču u kurikulumu

• prvi predškolski časopis u Hrvatskoj– Prvi časopis Dijete Vrtić Obitelj izlazi 1995. Obzirom da je većina tadašnjih časopisa

bila isključivo znanstveno orijentirana, popunjava prazninu u izdavačkoj djelatnosti orijentiranoj ka predškolskom odgoju

– To je časopis koji nudi praktičnu stranu gledanja na znanost predškolskog odgoja– Namijenjen je odgojiteljima, stručnjacima u obrazovanju, roditeljima– Može poslužiti kao dobar poticaj u promišljanju i osmišljavanju razvojno – primjerenih

aktivnosti, boljem razumijevanju važnosti predškolskog perioda za cjelokupan život čovjeka

TEORIJSKA POLAZIŠTA • U svim humanistički orijentiranim teorijama, učenje zauzima značajno mjesto, jer na učenje

gledaju kao na PROCES pomoću kojeg se čovjek adaptira, mijenja i postaje sve kompetentniji tijekom svog životnog vijeka.

• Među brojnim teorijama učenja Head Start za svoj temeljni okvir uzima:– KONSTRUKTIVISTIČKE TEORIJE UČENJA J. Piageta i L. S. Vigotskog– Za razumijevanje psihosocijalnog razvoja djeteta učenje ERICA ERIKSONA – BRUNEROVE spoznaje o utjecaju govora na mišljenje– Spoznaje JOHNA DEWEYA o značenju aktivnosti za cjelokupni razvoj spoznaje– Učenje M. MONTESSORI o važnosti poticanja samostalnosti i samoutjecajnosti– Razvojno primjerenu praksu prema SUE BREDEKAMP

OSNOVNE SMJERNICE ZA KONSTRUKTIVISTIČKI ORIJENTIRANO UČENJE:1. Važnost prijašnjeg znanja2. Neposredno iskustvo 3. Cjelovitost iskustva4. Refleksivnost učenja i poučavanja5. Unutrašnja motivacija6. Uloga odgojitelja7. Metoda cjelovitog (integriranog) poučavanja

U konstruktivističkom pristupu učenju posebna se , dakle, pažnja poklanja sljedećim odrednicama (u planiranju i izvedbi odgojno – obrazovnog rada)

Dijete mora imati mogućnost (slobodnog) odabira teme ili problema koji će istraživati, kao i smjera kojim će njegovo istraživanje ići, u okruženju za učenje, koje mora biti konkretno i djetetu zanimljivo;

Razumijevanju prethodi aktivna uključenost djeteta;

72

Djeca skupljaju informacije, interpretiraju ih i nastoje ih povezati sa svojim ranijim iskustvom ranijim znanjem;

Učenje djeteta je subjektivno i nelinearno. Ponuđene aktivnosti trebale bi integrirati sva područja učenja i razvoja djeteta, jer su oni cjeloviti i objedinjeni procesi

Učenje je suradnička konstrukcija znanja – dijete uči u kooperaciji i kolaboraciji s vršnjakom i odraslima;

U zajedničkom radu djeca uče primjenjivati socijalne vještine i brinuti se jedni za druge (afektivna komponenta);

Tijekom procesa učenja naglasak je na metakognitivnim procesima, tj. važna je uloga refleksije, samoprocjene djeteta o tome što i kako nešto radi.

SPOZNAJE JEROMEA BRUNERA O UTJECAJU GOVORA NA RAZVOJ MIŠLJENJA• djeca stječu sposobnost komuniciranja pomoću govora dok pokušavaju provesti promjene u

svojoj socijalnoj okolini. • naglašava važnost prijašnjeg znanja u konstruiranju novih znanja• On je istaknuo važnost učenja

• OTKRIVANJEM • cilj učenja otkrivanjem je da pomogne djetetu:

• postavljati pitanja• tražiti odgovore i rješenja koja će zadovoljiti njegovu radoznalost

• RASPRAVOM • (a) određivanje cilja rasprave i načina njezine provedbe• (b) usmjeravanje i zadržavanje pažnje na temi rasprave• (c) vođenje rasprave• (d) završavanje rasprave i sažimanje

• Ključne komunikacijske vještine kojima djeca i odgajatelji moraju ovladati jesu:• vještine postavljanja OTVORENIH PITANJA• Vještine DAVANJA POTPUNIH I PODRŽAVAJUĆIH POVRATNIH INFORMACIJA

SPOZNAJE JOHNA DEWEYA O ZNAČAJU AKTIVNOSTI ZA CJELOKUPNI RAZVOJ• Prema Deweyevim spoznajama o važnosti aktivnosti za učenje OSOBNO ISKUSTVO djeteta

bitna je sastavnica njegovog razvoja• Dewey je razvio misao da je svaka ideja istinita i vrijedna onoliko koliko može poslužiti kao

oruđe, instrument za uspješno i korisno praktično djelovanje• Prema tome – odgoj treba zasnivati na dječjem SAMORADU u NEPOSREDNOJ ŽIVOTNOJ

STVARNOSTI i pri tome polaziti od djetetovih PRIRODNIH INTERESA, NAGONA i SKLONOSTI koje se izražavaju u njegovom instinktivnom ponašanju

• Svrha je zasnivanja odgoja na dječjoj aktivnosti i samoradu da se dijete što bolje PRILAGODI ŽIVOTNOJ SITUACIJI u kojoj se nalazi i da se što bezbolnije UKLJUČI u postojeći društveni poredak

• Najveći dio odgojno – obrazovne djelatnosti trebao bi se odvijati u RAZLIČITIM konkretnim životnim neposrednim okruženjima

SPOZNAJE MARIE MONTESSORI O VAŽNOSTI POTICANJA SAMOSTALNOSTI I SAMOUTJECAJNOSTI

• cilj odgoja je SLOBODNI i SRETNI RAZVOJ svih djetetovih sposobnosti, a postiže se kroz aktivnu pomoć PRIRODNOM NAPREDOVANJU i razvoju djetetovog života i sustavom utjecaja koji osiguravaju i potkrepljuju optimalni razvoj unutrašnjih snaga - INTERAKCIJA S OKOLINOM

– materijali sačinjeni su od IGARA ZA UČENJE te prilagođeni djetetovim mogućnostima i interesima

– Materijali su osmišljeni od strane odgajatelja – promatrača – posebno strukturiran prostor vrtića

• Na razvoj, za koji je dijete UNUTARNJE MOTIVIRANO, djeluju prirodni zakoni ili principi• naglasak na važnost tjelovježbe• Uvažava i ulogu obiteljskog odgoja na izgrađenom partnerstvu s roditeljima

73

• Materijali su osmišljeni od strane odgajatelja – promatrača koji intervenira samo kad je neophodno (na taj način se nastoji obrnuti tradicionalni sistem pasivne instrukcije u aktivni samorazvoj)

– Standardiziran– Sistematiziran od jednostavnijih ka kompleksnijim– Organiziran da upotreba omogućuje predočavanje počinjenih grešaka– Izrađen od prirodnih materijala– Ključ koji otvara vrata u svijet

SPOZNAJE ERICA ERICKSONA O PSIHOSOCIJALNOM RAZVOJU• Njegov rad temelji se na 5 osnovnih ideja:

(1) ljudi općenito imaju ISTE bazične potrebe (2) razvoj self koncepta, svoga ja, odvija se kao odgovor na ove potrebe (3) Razvoj se odvija u fazama (4) Različite faze odražavaju razlike u motivaciji pojedinca (5) Svaka faza karakterizirana je KRIZOM ili psihosocijalnim problemima koji

predstavljaju mogućnosti za razvoj• razvoj osobnosti OVISAN je o tipičnim socijalnim odnosima koje pojedinac mora uspostaviti u

različitim životnim razdobljima kroz rješavanje određenog RAZVOJNOG ZADATKA (tzv. Krizu)• U životu svakog čovjeka e. Erikson opisuje 8 takvih stadija, od čega u predškolskoj dobi 3

Stadij Psihosocijalna kriza Važni socijalni odnosi

Povoljan – nepovoljan rezultat

razvoja

1. godina

Uspostavljanje: temeljno povjerenja

IliTemeljnog

nepovjerenja

Majka

Povjerenje – nepovjerenje

Sigurnost – nesigurnost

Optimizam - apatija

2. godina

Uspostavljanje: autonomije

IliSumnje u sebe

Roditelji Osjećaj

samoutjecajnosti – sumnja i sram

4. do 6. godina

Uspostavljanje: inicijative

Ilikrivnje

Obitelj

Usmjerenost – povlačenje

Inicijativnost – krivnja, pasivnost

RAZVOJNO PRIMJERENA PRAKSA PREMA SUE BREDEKAMP• Filozofija razvojno primjerene prakse nalazi osnovu u elementima kognitivne i socio – kulturne

razvojne teorije • Naglasak je na:

– aktivnom konceptualnom (iskustvenom) učenju koje vodi razumijevanju i razvoju osnovnih vještina

– smislenim, za djecu relevantnim iskustvima učenja– na interaktivnom poučavanju i kooperativnom učenju – širokom opsegu integriranih sadržaja

• Razvojno primjerena praksa je utemeljena na:

74

– dobrom poznavanju dječjeg razvoja– na razumijevanju da sva djeca prolaze kroz jednake predvidljive faze razvoja– spoznaji da je istovremeno svako dijete jedinstveno individualno biće

Iz toga proizlazi da u razvojno primjerenoj praksi moramo razlikovati 2 dimenzije:– dobnu primjerenost – individualnu primjerenost

Razvojno primjerena praksa, odnosno uvažavanje njegovih dimenzija primjenjuje se na 4 sastavnice predškolskog programa:

– kurikulum – interakcije između djeteta i odrasle osobe – veza između dječjeg vrtića i roditeljskog doma – razvojno vrednovanje djece

KURIKULUM• skrbi za sva područja djetetova razvoja : tjelesno, emocionalno, socijalno i spoznajno• primjereno planiranje kurikuluma temelji se na odgojiteljevim opažanjima i praćenju posebnih

interesa i razvojnog napretka svakog pojedinog djeteta• planiranje kurikuluma naglašava učenje kao proces uzajamnog djelovanja• Aktivnosti i materijali za učenje moraju biti konkretni, stvarni i važni za život djece• Programi osiguravaju širi raspon razvojnih interesa i mogućnosti • odgajatelji osiguravaju raznolikost aktivnosti i materijala; • odrasli djeci osiguravaju mogućnosti da odaberu iz raznolikih aktivnosti, materijala i opreme,

kao i vrijeme za istraživanje i to djelatnim uključivanjem • djeci svih dobnih skupina treba osigurati multikulturalna iskustva, materijale i opremu, te

iskustva, materijale i opremu vezanu za jednakost spolova• Odrasli osiguravaju djeci ravnotežu između odmora i živih aktivnosti tijekom dnevne

organizacije života i rada• svoj djeci treba osigurati iskustva na vanjskom prostoru

INTERAKCIJE IZMEĐU DJETETA I ODRASLE OSOBE– Odrasli reagiraju brzo i izravno na dječje potrebe, želje i poruke i prilagođavaju svoje odgovore

različitim stilovima i sposobnostima djece– Odrasli osiguravaju djeci mnoge raznolike mogućnosti za komunikaciju– Odrasli djetetu omogućuju uspješno izvršavanje zadataka osiguravanjem podrške, usmjerene

pažnje, fizičke neposrednosti i verbalnog potpomaganja. – Odgajatelji trebaju primijetiti neprikladno ponašanje djece koje trebaju otkloniti primjerenim

aktivnostima– Odrasli, ovisno o djetetovom ponašanju, potpomažu razvoj samopouzdanja i to poštovanjem,

prihvaćanjem i stvaranjem ugodnog okruženja– Odrasli potpomažu razvoj samokontrole kod djece

VEZA IZMEĐU DJEČJEG VRTIĆA I RODITELJSKOG DOMA• Roditelji imaju pravo i odgovornost podijeliti odluke o skrbi i odgoju svoje djece• Odgajatelji dijele znanje o razvoju, zapažanjima i sposobnostima djeteta s članovima obitelji • Odgajatelji, roditelji, ustanove, programi i savjetodavci, koji su u odgojno – obrazovnom smislu

odgovorni za dijete u različito vrijeme, trebaju uz sudjelovanje obitelji, međusobno dijeliti obavijesti o razvoju djece kada ona prelaze iz jedne razine programa u drugu

RAZVOJNO VREDNOVANJE DJECE• procjena individualno razvoja djece i njihova učenja od presudne je važnosti za planiranje i

ostvarivanje razvojno primjerenog kurikuluma

TRI TEMELJNA NAČELA ZA ORGANIZACIJU I PROVOĐENJE ODGOJNO – OBRAZOVNOG RADA

75

• individualizacija• sloboda izbora aktivnosti• partnerstvo s roditeljima i obitelji djece

INDIVIDUALIZACIJA• proces u kojem odgajatelj promatra, procjenjuje i potiče razvoj svakog pojedinog djeteta u

skupini, usmjeravajući ga isključivo prema onome što ga trenutno zanima i što će omogućiti razvoj sposobnosti i vještina koje su tipične za njegovu razvojnu razinu i dob

• ZASNIVA se na slijedećim vjerovanjima u praksi:– ne postoje dva ista djeteta– djeca unose vlastita iskustva, stavove, vještine i stilove učenja u poučavanje i učenje– odgajatelji su osjetljivi na osobne razlike

• ZBOG ČEGA provoditi individualizaciju?– Povećava učinkovitost učenja– Promiče principe tolerancije i jednakosti među djecom i odraslima– Odgajatelji time pokazuju djeci da su prihvaćanje i odgovaranje na različitost važna

društvena ponašanja (jer individualiziranim poučavanjem odgajatelj odgovara na široki raspon sposobnosti, stilova učenja, potreba i osobnosti djece)

– U procesu učenja odgajatelj pokazuje neophodne vještine potrebne za učenje– Individualizacija naglašava odgajateljev trud i brigu o procesu učenja predškolskog

djeteta– Stvara bolju ravnotežu između potreba pojedinca i grupe otvarajući proces usvajanja

demokratskih vrijednosti i kod djeteta i kod odgajatelja– Djeci pomaže ostvariti svoje potencijale, jer mogu sama odrediti i raditi na vlastitim

odgojno – obrazovnim ciljevima– Odgajatelj pomaže djeci riješiti probleme na načine koji odgovaraju njihovom stilu

učenja, jer pažljivo promatra djecu i identificira njihove interese i jake strane– Odgajatelji i sebe i djecu doživljavaju kao aktivne sudionike u zajedničkom procesu

građenja osnova znanja– Pruža odgajatelju mogućnost da pomogne djeci razviti njihov puni potencijal, koji je

različit kod svakog djeteta– Pomaže u povezivanju djeteta i kurikuluma, jer tako može odrediti ŠTO treba poučavati

• KAKO IZGLEDA individualizirano poučavanje?– Treba se odvijati istovremeno na nekoliko razina

• Individualizacija uključuje cijelu SDB zato što svaka SDB čini jedinstvenu mikrozajednicu, s vlastitim jedinstvenim aktivnostima, razinama energije, interesima – individualizirani pristup je važan za cijelu grupu

• Treba se odvijati i u podgrupama (npr. Grupa djece može biti zainteresirana za glazbu i motivirana za učenje sviranja nekog instrumenta – što odgajatelj može omogućiti)

• Individualizacija je neophodna za djecu koja imaju posebne potrebe• DIMENZIJE INDIVIDUALNOSTI koje odgajatelji mogu prepoznati kod djece i odgovoriti na njih

jesu:• Obiteljska kultura• Dob djece• Razvojni stupanj• Spol djeteta• Stil učenja djeteta• Sposobnost (potrebe / jake strane)• Osobnost i temperament• Interesi i doživljavanje sebe

– Navedene dimenzije su trajne kod djece– Važno je da odgajatelj doživljava dječje ponašanje kao različitost, a ne nedostatak, jer

će tako bolje razumjeti dijete i uz poznavanje različitih strategija individualizacije,

76

odgovarati djetetu na način koji smanjuje napetost i maksimizira pozitivnu interakciju odgajatelja i djeteta

• STRATEGIJE INDIVIDUALIZACIJE– (a) Planiranje unaprijed

• Proces planiranja predstavlja određeni ciklus koji se sastoji od slijedećih procesa:

• Promatranje djece• Analiziranje tih promatranja• Postavljanje ciljeva djeci• Primjenu kurikuluma na način koji pomaže djeci da dosegnu svoje

ciljeve• Promatranje utjecaja koji kurikulum ima na postizanje ciljeva• Ako se ciljevi dosegnu, postavljaju se novi• Ako se ciljevi ne dosegnu, kurikulum se ponovno razmatra

– (b) rad u malim grupama• Optimalna veličina grupe je cca 5 djece na jednog odraslog

– (c) fleksibilnost prilikom razvijanja aktivnosti– (d) spontana individualizacija

• Kada odgajatelj iskoristi priliku neplaniranu za individualni rad s djetetom– (e) scaffolding

• Izgradnja strukture znanja zajedno s djetetom• Odgajatelj djetetu daje male zadatke koji im pomažu da nešto čine na

neznatno dubljoj ili složenijoj razini od njegovog trenutnog funkcioniranja

SLOBODA IZBORA AKTIVNOSTI• izbor djeci omogućuje rano iskustvo razmišljanja u alternativama• primjeren izbor pruža djeci iskustvo promišljanja i odlučivanja• odgajatelj ne bi trebao djetetu nuditi izbor ako unaprijed nije spreman prihvatiti djetetovu odluku• Centri aktivnosti:

• C. Obiteljsko/dramske igre• C. za priručne/stolne igre• C. za građenje• C. za pismenost• C. za umjetnost• C. za igre pijeskom i vodom• C. za igre na zraku

PARTNERSTVO S RODITELJIMA I OBITELJI DJECE• ŠTO je partnerstvo vrtića i obitelji?

– Aktivno sudjelovanje obitelji u odgoju i obrazovanju svoje djece– Odgajatelji moraju shvatiti da su roditelji prvi učitelji svoje djece i ono što dijete nauči od

svoje obitelji temelj je šireg procesa učenja• roditelji su najvažniji odgajatelji svoje djece te je obiteljsko sudjelovanje temelj uspješnog

odgojno – obrazovnog programa u ranom djetinjstvu – Savjetodavno obiteljsko vijeće• Jako je važno da odgajatelj na roditelje i članove obitelji gleda kao na suradnike u poučavanju• ZAŠTO poticati partnerstvo?

– Komunikacija između odgajatelja i obitelji pomaže u građenju međusobnog razumijevanja i upućivanja, te djeci omogućuje stalnost u razvoju

– Zajedničko planiranje olakšava glavne procese socijalizacije– Koristi za djecu– Koristi za odgajatelja i vrtić – Koristi za obitelj

• STRATEGIJE komuniciranja s obitelji– Neformalne strategije komunikacije:

77

• Vrijeme dolaska i odlaska• Bilješke i bilježnice• Oglasna ploča• Okružnice (bilteni)

– Formalne strategije komunikacije:• Sastanci• Izvješća • Kućne posjete

PROMATRANJE I PRAĆENJE DJEČJEG RAZVOJA• Postupak provođenja, promatranja i procjene razvoja svakog djeteta radi planiranja aktivnosti

koje će zadovoljiti individualne potrebe djece

78