(t) 1 0.5 2 2v1 2 ig(t)...3. odrediti: a) y parametre označenog kola sa dva para krajeva b) ulaznu...
TRANSCRIPT
1. Odrediti:
a) Y parametre kola sa dva para krajeva (označenog isprekidanom linijom)
b) Ulaznu admitansu kola sa slike.
0.5
2 I2I1
3I2 2V1 V2 4 Ig(t)
+
Vul(t)
v
V1
2
Rešenje:
a)
1 11 12 1
2 21 22 2
I y y U
I y y U
1 11 1 12 2I y U y U
2 21 1 22 2I y U y U
Ekvivalentno kolo za 2 0U :
0.5
I2I1
3I2 2V1
2
V1 V2=0
I1-3I2
2
1 2 21
1
2 2 0 1I
U I yV
1
1 1 2 1 1 11
1
1 30.5( 3 ) 1
2 2
IU I I I U y
U
Ekvivalentno kolo za 1 0U :
I2I1
3I2
2
V1=0 V2
2
2 2 22
2
12 0
2
IV I y
U
1
2 1 2 1 12
2
2 33
3 2
II I U I y
U
~
31
2
11
2
y
b)
2 2
2 1 2 1
1 21 1 2
1 1 1
4
16 2 0
3
362 1ul
U I
I U I U
U UI U I
Y SU U U
2. Primjenom Laplasove transformacije odrediti napon na kondezatoru.
1µF2k 4+2h(t)
[mA] Uc(t)
Rešenje:
(0 ) 8cu V
Za t>0 primjenom Laplasove transformacije i metoda potencijala čvorova dobijamo:
[A]
1µF2k 6/s
[mA]68 10
3 6 3 6
500
6( ) (0.5 10 10 ) 10 8 10
12 4( )
500
( ) 12 ( ) 4 ( )
c
c
t
c
u s ss
u ss s
u t h t e h t
3. Odrediti:
a) Y parametre označenog kola sa dva para krajeva
b) Ulaznu admitansu kola sa slike.
2S
1S1F1F 1F
2F
V1 V2
I1 I2
1S
2
+
Vul(t)1F
Rešenje:
a) 1 11 12 1
2 21 22 2
I y y U
I y y U
1 11 1 12 2I y U y U
2 21 1 22 2I y U y U
Ekvivalentno kolo za 2 0V :
V1(jω )
I1(jω )
jω [S] 2+2jω [S]
I2(jω )
1
11
1
2 2
1 21
1
( )2 3
( )
( ) ( )( ) 2 2
2 2 ( )
I jy j
V j
I j I jV j y j
j V j
Ekvivalentno kolo za 1 0V :
2S
1Sjω [S] V2(jω )
I2(jω )
2jω [S]
I1(jω )
2
22
2
1
12
2
( )3 3
( )
( )2 2
( )
I jy j
V j
I jy j
V j
b)
1 11 1 12 2
1 1
2 2
2 21 1 22 2
21 1
2
22
( ) ( ) ( )
( ) ( )
( ) ( ) (1 )
( ) (1 ) ( ) ( )
( )( )
(1 )
ul
I y V j y V jY
V j V j
I j V j j
V j j y V j y V j
y V jV j
j y
Uvršavanjem poslednjeg izraza u polaznu jednačinu dobijamo:
1 11 1 12 2 12 21
11
1 1 22
( ) ( ) ( )3 4
( ) ( ) ( 1 )ul
I y V j y V j y yY y j
V j V j y j
Kada uzmemo u obzir i otpornost naponskog generatora, ukupna admitasa kola je:
3 4*
7 8ul
jY
j
4. Odrediti funkciju prenosa ( )
( )( )
o
g
U sW s
U s kola sa slike.
-
1
1F1
1
+
Ug(t) 1F
12
Uo(t)
Rešenje:
Jednačine metod potencijala čvorova:
Čvor 1: 2 1(1 1 1 ) ( ) ( ) ( ) ( )o gs V s V s U s U s
Čvor 2: 1 2(1 ) ( ) ( ) ( ) 0os V s V s sU s
Kako je 1( ) 0V s , dobija se:
2 ( ) ( )oV s sU s
( ) 1( )
( ) (3 ) 1
o
g
U sW s
U s s s
5. Odrediti y parametre kola sa slike. Pod kojim uslovom je dato kolo simetrično?
R
RU2U1
I1 I2
n:1
2U
Rešenje:
R
R U2U1
I1 I2
U 2
I 2
In:1
2U
1 11 1 12 2
2 21 1 22 2
1
2 1
2
1
2 1
2
2 2 2 2 1 2
2
2 1 2 21 22
1'
'
1'
'
' '
U z I z I
U z I z I
Un U U
U n
II nI
I n
I I I I I I nI I
U RI
U nRI RI z nR z R
2 2 2
1
1 2 1 1 2
2 2
1 1 2
2 2
11 12
' ' 0
( )
(2 ) ( )
2 ( )
U RI RI U
URnI RI RnI nRI RI
n
U n R n R I n R R I
z n R n R z R R
Na osnovu z parametara lako se izvode y parametri kola:
2
~
1 1
1 2
nRn Ry
nR R
Uslov simetričnosti je:
11 22
2
1 2
1
2
y y
Rn R
n
6. Odrediti y parametre mreže sa dva para krajeva. Poznato je: R=1/3Ω a C=3/8F.
R
R R
R R
CC
C
C
I1 I2
U1U2
Rešenje:
Rastavićemo mrežu na dvije podmreže A i B, a zatim odrediti y parametre za svaku od njih.
Podmreža A je data na slici ispod.
C
C
I1A I2A
U1 U2
Primjenom drugog Kirhohovog zakona jednostavno dobijamo y parametre kola A:
~
/ 2 / 2 3 /16 3 /16
/ 2 / 2 3 /16 3 /16A
j C j C j jy
j C j C j j
Podmrežu B čini ostatak kola:
R
R R
R R
CC
I1B I2B
U1U2
Y parametre kola B dobijamo u dva koraka. U prvom koraku napon U2 postavljamo na 0, i
računamo parametre y11 i y21. U drugom koraku pretpostavljamo da je napon U1 jednak 0, i
računamo parametre y12 i y22.
Pri uslovu da je U2=0, kolo se može uprostiti na sledeći način:
8R/3C
I1B
U1
Stoga, dobijamo:
( ) 1
11
1
3 3 9
8 8 8
B BI jy j C
U R
Imajuću u vidu polaznu šemu kola za U2=0:
R
R R
R R
C
I1B
I2B
U1
Primjenom Kirhohovih zakona dobijamo i y21 parametar:
2 1
( )
2 11 1 1
( ) 2
21
1
1
3 8
1 3
3 8 8
3
8
B B
B
B
B B
I Ij RC
I y U Uj RC
Iy
U
Pri uslovu da je U1=0, dobijamo:
( ) 1
12
2
( ) 2
22
2
3
8
3 9
8 8
B B
B B
Iy
U
I jy
U
Zadato kolo dobijeno je paralelnom vezom kola A i B, pa je konačno rešenje:
~ ~ ~
9 9 3 3
16 8 16 8
3 3 9 9
16 8 16 8
A B
j j
y y yj j
7. Odrediti a parametre kola sa dva para krajeva, a zatim odrediti otpornost R pri kojoj je mreža
recipročna.
1/3HR 1
1
1F4
0.5RI2 U2U1
I2I1
Rešenje:
Predstavićemo mrežu u formi dvije kaskadno vezane podmreže (A i B) i naći a parametre za
svaku od njih nezavisno.
Prva podmreža (A):
R 1
1 U1
I1 I2A
U2A
Primjenom Kirhohovih zakona dobija se:
1 2 2
1 2 2
( )
~
2
(1 ) (1 2 )
1 1 2
1 2
A A
A A
A
I U I
U R U R I
R Ra
Druga podmreža (B):
1/3H1F
4
0.5RI2 U2
I2I1B
U1B
1 2 2 2
1 2 2 2 1
1 2 2
( )
~
0.5 (1 0.5 )
14 0
3
1(4 (1 ))
3 2
11 4 (1 )
3 2
0 12
B
B B
B
B
I I RI R I
jU U I I I
j
j RU U I
j
j R
ja
R
Konačno rešenje:
( ) ( )
~ ~ ~
11 (1 ) (4 (1 ) ) (1 2 )(1 )
3 2 2
11 6 (1 )
3 2
A B
j R RR R R
ja a a
j RR
j
Uslov recipročnosti je ~
det 1a . Iz ovog uslova dabija se da je R=0.
8. Odrediti napon na kondenzatoru nakon otvaranja prekidača rešavajući kolo u s-domenu.
Pretpostaviti da je kolo prije otvaranja prekidača bilo u stacionarnom stanju. Poznato je:
E=12V, R=10 , C=2F, L=1H, b=2.
E
C L1
+-
uC
buC
t=0
RR
R
Rešenje:
Početni uslovi za t<0:
3(0 )
5
(0 ) 6
l
c
i A
u V
Ekvivalentno kolo za t>0:
sL1
+-
Uc(s)
bUc(s)
R
R
6/s
1/sC
3L1/5
AB
1
( ) ( )
( )1 1 1 1 3( ) ( ) ( )
5
1 1( ) ( ) ( ) 6
B c
c
A c
c A
V s U s
bU sV s U s
R R sL R R s
sC U s V s CR R
Rešavanjem sistema jednačina dobija se:
2
-2.475t -2.475t
24 119.4( )
4 19.8 1
( ) 6e cosh (2.424t)+6e sinh (2.424t)
c
c
sU s
s s
u t
9. Za mrežu sa dva para krajeva koja je prikazana na slici odrediti:
a) „z“ parametre;
b) vrijednost koeficijenta m tako da je parametar z12 konstanta (ne zavisi od s).
2H1F
mUx
U2
I2
2
1/3F
4 1H
I1
U1
Ux
Rešenje:
a)
Posmatraćemo kolo kao rednu vezu dva kola: A i B.
Šema kola A:
2H1F
mU2A
I2
2
I1
U2AU1A
Rešavanjem kola u s-domenu dobijamo sledeće jednačine:
2 2 1 2 2
2 1 2
1 2 1 2 1
1 1 2
( )
~
12( ) 0
2 2 1
1
2( ) 2 0
2 2( 2 2 ) ( 2)1
2 22 2 2
1
2 2 1
1
A A
A
A A
A
A
U mU I I Is
sU I I
m s sm
U mU I I sI
m ms mU I s I
m s sm
m ms ms
m s smz
s
m s sm
Šema kola B:
U2B1/3F
4 1H
U1B
I2I1
1 2 1 1 21
2 1 22
1 2 2 1 22
( )
~
3 3 3 3( )
34 ( ) 0
3 3 3 34 ( 4)
3 3
3 34
B
B
B
B
U I I sI s I Is s s s
U I I Is
U I I I I Is s s s
ss s
z
s s
Parametri redne veze:
( ) ( )
~ ~ ~
2 3 2 32 3 2
1
2 3 2 1 34
1
A B
m ms ms
m s s sm sz z z
s
m s s sm s
b)
12
2 3 2 12 2 (3 )
1 1
ms m m mz
s sm s m s m
Pri uslovu 3 01
m
m
, parameter ne zavisi od s.
Iz jednakosti slijedi: 3
2m
10. Odrediti „z“ parametre kola sa dva para krajeva sa slike. Poznato je R=2CF i LH
C C
L
R
R
Rešenje:
Zadato kolo posmatraćemo kao rednu vezu dva kola A i B koja će biti nezavisno analizirana.
Šema kola A:
R
R
U1A U2A
I2I1
“z” parametri kola A su:
( )
~
3
3 12 2
3 1 3
2 2
A
R R
zR R
Šema kola B:
C C
L
U2BU1B
I2I1
“z” parametri kola B su:
( )
~
1 1
1 1
B
sL sL s ssC s
z
sL sL s ssC s
Zadato kolo se može konstruisati rednom vezom kola A i B, pa su njegovi “z” parametri:
( ) ( )
~ ~ ~
13 1
11 3
A B
s ss
z z z
s ss
11. Odrediti napon na kondenzatoru nakon komutacije prekidača. Parametri kola su: E=12V,
R=10/3, L=10H i C=0.1F.
L E
C
(1)(2)
3R6R
R
R
Rešenje:
Pretpostavimo da je prekidač u položaju (1) i da se kolo nalazi u stacionarnom stanju:
12V
(1)
10 20
10/3
10/3
Uc(0-)
iL(0-)
Pod ovim uslovima određujemo napon na kondezatoru i struju kroz kalem:
(0 ) 11
(0 ) 0.2
c
L
u V
i A
Sada analiziramo scenario kada je prekidač u položaju (2) i primjenjujemo Laplasovu
transformaciju:
12/s
10/s
10 20
10/3
10/3
10s
2
11/s
Uc
Kolo je moguće dodatno uprostiti:
12/s
10/s
10
10/3
10s
2
11/s
Uc
I1(s)
Io(s)-I1(s)Io(s)
Primjenom II Kirhohovog zakona dolazimo do sledećih jednačina:
1
1 1
1010 ( ) 10 ( ) 2 ( ( ) ( )) 0
3
12 10 11 10( ) ( ( ) ( )) 0
3
o o o
o
I s sI s I s I s
I s I s I ss s s
Rešavanjem sistema dobijamo:
1 2
1 2
3.41 0.58
5 4( )
10( 4 2)
11 10 11 5 4 13 1.35 0.64( ) ( )
3.41 0.58( 4 2)
( ) 13 ( ) 1.35 ( ) 0.64 ( )
c
t t
c
sI s
s s
sU s I s
s s s s s ss s s
u t h t e h t e h t
12. Za kolo na slici poznat je napon 54 3tu t e h t .
a) Odrediti udio ukupne energije koji se disipira na otporniku R1 koji otpada na opseg učestanosti
3 3 3 rad/s.
b) Odrediti funkciju prenosa definisanu kao / gH s U s U s , ako su parametri kola: R=9, L=2H,
C=2/7F, R1=2, R2=5.
R1
L
ug(t) R2
+ u -
C
R
Rešenje:
a)
5 15 5( 3)
153
15
2
( ) 4 ( 3) 4 ( 3)
4( )
5
4( )
25
t t
j
u t e h t e e h t
eU j e
j
eU j
Ukupnu disipiranu energiju računamo primjenom Parsevalove teoreme:
302
01 1
1 16( )
10uk
eE U j d
R R
Energija koja se disipira na otporniku R1 a otpada na opseg učestanosti 3 3 3 rad/s:
3023 3
31 1
1 16 3 3 3( ) (arctan arctan )
5 5 5o
eE U j d
R R
Procentualno, udio ove energije je:
%
3 3 3arctan arctan
5 5
/ 2
b)
1 2
1 2
( )
1 2
2
1
2
1 2
2
( )( )
( )
1( )
7
1 2 1( )
7
72 1( ) ( ) ( )7 4 20 16
9 22 1
2( ) ( ) ( )
4 20 16
2( )
4 20 16
g
C II R R
c g g
c g
U sH s
U s
R RsCZ
sR R
sC
sU s U s U ss s
ss
RU s U s U s
R R s s
H ss s
13. Ako je kolo bilo bez početnih uslova za t<0:
a) Odrediti funkciju prenosa kola ako je ulazna veličina napon generatora, a izlazna veličina napon u.
b) Za tako određenu funkciju prenosa odrediti odziv kola na pobudu u vidu pravougaonog
impulsa 3gu t h t h t .
c) Ako je za t<0 kolo bilo u stacionarnom stanju, a napon generatora dat izrazom
33 2 t
gu t h t e h t , nacrtati odgovarajuću šemu kola u s domenu i odrediti struju
kroz kondenzator.
1/2F
1H
ug(t) 1
+u-
Rešenje:
a)
2
2
21
2
2 21
2
22( ) ( ) ( )2 2 2
2
2( )
2 2
C II R
g g
sZs
s
sU s U s U ss s
ss
H ss s
b)
3
3 3
2 2 2 2
3
2 2 2 2
( 3)
1 1( )
1 2 1 2 1 2 1 2( ) ( ) ( ) ( )
2 2 2 2 2 2 2 2
1 1 1 1 1 1( ) ( )
( 1) 1 ( 1) 1 ( 1) 1 ( 1) 1
( ) ( ) cos sin ( 3) cos( 3)
s
g
s s
g
s
t t t
U s es s
s sU s H s U s e e
s s s ss s s s s s s s
s sU s e
s ss s s s
u t h t e t e t h t e t
( 3) sin( 3)te t
c) Ako pretpostavimo da se za t<0 kolo nalazilo u stacionarom stanju, očigledno je da su
početni uslovi kola:
(0 )(0 ) 3
(0 ) (0 ) 3
g
l
c g
ui A
R
u u V
Laplasova šema kola za t>0:
Ug(s)
s 3V
2/s1
3/s
Ic(s)
2 2 2
2
6 22 3 1 2 7( )
( 3)( 3)( 2 2) 2 2 ( 2 2)
3( )
(2 7)( ) 1.5
2 2( 3) 2( 2 2)
c
c
c
s s sU s
ss s s s s s s
U ss s ssI s
s s s
s
Preko inverzne Laplasove transformacije dobijamo izraz za struju u vremenskom domenu:
3( ) 1.5 ( ) 1.5 cos 3.5 sint t t
ci t e h t e t e t
14. Za kolo sa slike odrediti napone na oba kondenzatora ako je kolo prije t=0 bilo u stacionarnom
stanju.
12V
4
4
6V
4
t=0
0.05F
0.05Fuc1 uc2
Rešenje:
Analizom kola za t<0 dolazi se do sledećih početnih uslova:
1 2(0 ) (0 ) 12c cu u V
Ekvivalentna šema kola u s-domenu za t>0 (prilagođena primjeni metoda potencijala
čvorova):
12/s
4
4
6/s
4
20/s
Uc1(s)Uc2(s)
12/s12/s
20/s
A B
C
1
10 10 10
1
6( )
1 1 1 3 3( ) ( ) ( )20 4 4 4 5
10 3 3 3( ) ( )
20 2 5
10 3 9( ) ( )
20 5 2
12 90( ) ( )
10 ( 10)
( ) 12 ( ) 9(1 ) ( ) 9 ( ) 3 ( )
B
A B
A
A
c A
t t t
c
V ss
sV s V s
s
sV s
s s
sV s
s
U s V ss s s
u t e h t e h t h t e h t
2
5
2
12
1( ) ( ) ( )
204 20 20
5 3 3( ) ( )
20 10 5
6( )
5
6 6( ) ( ) ( )
5
( ) 6 ( ) 6 ( )
C B
C
C
c B C
t
c
s s sV s V s
s
sV s
V ss
U s V s V ss s
u t h t e h t
15. Za kolo sa slike poznato je: R1=2, R=10 , L1=1H, L2=2H, C=1/2F, m=0.5. Odrediti:
a) z parametre kola.
b) funkciju prenosa H(s)=I2(s)/I1(s) ako se kolo zatvori otpornikom R=1 a potom i step odziv kola.
L1
L2 C
mU2
U2
I2I1
R1
R
Rešenje:
Kolo se u s-domenu može predstaviti na sledeći način:
2s 2/s
0.5U2
U2
I2I1 Z(L1 II R1)
10
a)
1 1
2
2L II R
sZ
s
Pri uslovu I1=0 određujemo parametre z12 i z22:
2 22 2
22
222
2
2 22 2 21 2
112
2
210 0.5 (2 ) 0
20.5 (10 2 )
420 4
0.5 10 0.5 10
220 2
U I U s Is
U s Is
Uz s
I s
U U I z I I
Uz s
I s
Pri uslovu I2=0 određujemo parametre z11 i z21:
11 2
12 2
221
1
11 111
1
2
2
0.5 10
20
2 22 40( 20)
2 2
sU I U
s
U U I
Uz
I
Us sU I z
s I s
b)
22
21 1 22 2 2 22 2 21 12
2 21
2
1 22
1
20( )
1 4 21 4
U I
U z I z I I z I z I
I z sH s
I z s s
c)
2 1 2
5.05 0.198
2
( ) 20( )
4 21 4)
( ) (1.03 1.03 ) ( )t
H sI H s I
s s s
i t e e h t
16. U kolo na slici poznat je napon generatora ( ) ( ) ( 2)t
gu t e h t h t . Odrediti napon na kondezatoru
primjenom konvolucionog integrala ako je poznato da je (0 ) 0cu V .
Uc(t)
+
5
3 1/15FUg(t)
Rešenje:
Funkciju prenosa kola naći ćemo rešavanjem kola u s-domenu.
Uočimo da se kolo može ekvivalentirati rednom vezom otpornika od 5Ω i impedanse:
3
153
15
15 53
II C
sZs
s
Prekom naponskog razdjelnika određujemo napon na kondezatoru:
3
3
3( ) ( ) ( )
3 8
( ) 3( )
( ) 8
II C
c g g
II C
c
g
ZU s U s U s
Z s
U sH s
U s s
Inverznom Laplasovom transformacijom funkcije prenosa dobijamo impulsni odziv sistema:
8( ) 3 ( )tg t e h t
Napon na kondezatoru (u vremenskom domenu) nalazimo kao konvoluciju impulsnog
odziva i pobude sistema: ( ) ( ) ( ) ( ) ( )c g gu t g t u t g t u d
.
8( ) 3 ( )tg t e h t
t t2
( ) ( ) ( 2)t
gu t e h t h t
Primjenom grafičke metode možemo uočiti 3 intervala u kojima konvuluciona funkcija
mijenja oblik:
I interval: 0t
( ) 0cu t
II intereval: 0 2t
8( ) 8
0
3( ) 3 ( )
7
tt t t
cu t e e d e e
III interval: 2t
2
8( ) 14 8
0
3( ) 3 8 ( 1)
7
t t
cu t e e d e e
17. Grafičkim metodom odrediti konvoluciju funkcije f(t) i funkcije g(t)=h(t+4).
f(t)
-14 5
2
t-2
1
1
Rešenje:
Za određivanje konvolucije koristimo sledeći integral:
( ) ( ) ( )y t f g t d
Kako funkcija ( )g t ima oblik:
4+t
( )g t
1
uočavamo da se konvoluciona fukcija mijenja u sledećim intervalima:
Interval I: 4 2 6t t
( ) 0y t
Interval II: 2 4 1 6 5t t
4
2( ) 2 2 12
t
y t d t
Interval III: 1 4 1 5 3t t
21 4
2 1( ) 2 4 9.5
2
t ty t d d t
Interval IV: 1 4 4 3 0t t
1 1 4
2 1 1( ) 2 5
t
y t d d d t
Interval V: 4 4 5 0 1t t
21 1 4 4
2 1 1 4( ) 2 (5 ) 5
2
t ty t d d d d t
Interval VI: 4 5 1t t
1 1 4 5
2 1 1 4( ) 2 (5 ) 5.5y t d d d d
18. Grafičkim metodom odrediti konvoluciju funkcije f(t) i funkcije g(t)=h(t+2).
f(t)
-13 5
2
t-2 1
Rešenje:
Za određivanje konvolucije koristimo sledeći integral:
( ) ( ) ( )y t f g t d
Kako funkcija ( )g t ima oblik:
2+t
( )g t
1
uočavamo da se konvoluciona fukcija mijenja u sledećim intervalima:
Interval I: 2 2 4t t
( ) 0y t
Interval II: 2 2 1 4 1t t
2
2
2( ) ( 1) 3 4
2
t ty t d t
Interval III: 1 2 3 1 1t t
1 2
2 1( ) ( 1) 2 2 3.5
t
y t d d t
Interval IV: 3 2 5 1 3t t
2
1 3 2
2 1 3( ) ( 1) 2 (5 ) 3 3
2
t ty t d d d t
Interval V: 2 5 3t t
1 3 5
2 1 3( ) ( 1) 2 (5 ) 7.5y t d d d