t. marasovic-v. gvozdenovic-a. mohorovcic, prilozi istrazivanju starohrvatske arhitekture
TRANSCRIPT
x±&c vanja i obaceI padaju u drugu Cu X s:: Godine 1861. obja. c E
C S a'ri Dalmaci1e . a g. je -njiga 0—ac j . Kvarner'.. U se radovirna — za -az!ku od starijih
es— ôara putopisaca, koji su, poput Roberta :mp-esonirani samo• — sk'enula javnosti I na srednjovjekovne spomenike
-i juãujuái i one iz ranosrednjovjekovnog razdoblja, vezane uz starohrvatskinase
ranosrednjovjekovnog graditeljstva I umjetnosti u Dalmaciji, koji sekoncem stoljeáa grupirali su se uglavnom oko dvaju jezgri:
starinarskog osnovanog u Kninu i ,,Bihaé" zadoma5e povijesti, osnovanog u Splitu 1894.
Oc a:a do danas, zaslugom brojnih domaáih I nekih stranih je•——a nogo na starohrvatskog graditeljstva kako u detaljnoj obradi pojedinih
na tako I u studijama o umjetnosti tog razdoblja u cjelini. Unatoë tome, do sadagraditeljsko nasijede ranog srednjeg vijeka nije u dovoljnoj mjeri obradeno.u prvom redu temeijite analize pojedinih objekata (u stvari vrlo su rijetki onikoji su na zadovoljavajuói naãin monografski obradeni), a nemamo ni pravih
oje bi cjelovito zahvatile sve aspekte graditeljskog nasijeda ranosrednjevjekovnog?3Z:::.a. sinteze uglavnom su uzimale u obzir samo neke aspekte
I dekorativne, dok je ostajala zapostavijena komponenta gradenjacz-:"..<c Pa interpretacije predromaniãke arhitekture u
1, njena tipologija I geneza, zahtijevaju ozbiljniju reviziju, naroãito zbog okolnosti—: • a dala povoda i novim kiasifikacijama.
od osnovnih zadataka pri izradi nove kiasifikacije jestara-ja od crkvene arhitekture na neke druge kategorije bez kojih je
poznavanje graditeljstva bib kojeg razdoblja. Neosporna je áinjenica da je• arhtektura najbolje saàuvani dio graditeljstva rariog srednjeg vijeka. Novijim
a-a2 •anjima u trag I drugim vidovima graditeljstva, u prvom redua-b tekturi, koja, osim je znatno manje saãuvana, flue od ranijih
a - Ijnije razmatrana pa je u novoj tipobogiji predromaniëke arhitekture potrebno tospra. Osim toga potrebno je obratiti pa�nju makar i skromnijim ostacima obrambenea-- ranog srednjeg vijeka, kako bi pregled obuhvatio arhitekturu triju:s—o.nh vidova I potreba izgradnje tog vremena: stanovanja, kulta I obrane.
interesa na druge arhitektonske kategorije potrebno je upozoriti I na
ecan naôn izgradnje kome se u historiografiji ne dovoljno a karakteristi-za sva razdoblja ukljuãujuái i pa I za rani srednji vijek. Arhitektonsku
naime, uz novogradrije uvijek su karakterizirale I adaptacije prostora,• se ni u -az-natranju morfobogije ne smije zanemariti. Zato je potrebno i U ovom pregledu
predromaniëke gradevine, nastale adaptacijom ranijih objekata.
7PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
Kako je osnovna svrha ovog priloga zrada novog prijedloga za klasi- acijuranosrednjovjekovne arhitekture u Dalmaciji, to flue bib potrebe dati inventarski pregledsvih spomenika predromaniëke arhitekture tog podruôja. Razmotrit se, naime, ukratkoone gradevine (a to je velika veáina do sada poznatih predromaniãkih objekata), koje svojimoblicima mogu pridonijeti morfobogije, tako da bi se drugi ranosrednjovjekovniarhitektonskj objekti, koji ovdje nisu spomenuti, mogli ukbopiti u jednu od grupa
sheme.
se samo na problem morfologije, nisam u ovom pregledu obradlo drugeprobleme, iako su oni jednako va�ni u prouàavanju ranosrednjovjekovne arhitekture, kaosu konstrukcija I tehnika funkcija s aspekta, koji je vrloznaàajan za crkveno graditeljstvo kao najbrojniju kategoriju), kameni I posebnozanimljive njegove dekorativne karakteristike, problem geneze I mjestadalmatinske predromanike u razvitku I I drugi prilazi
Pri obradi morfobogije uzeo sam u obzir samo gradevine, koje se opóenitodatiraju u rani srednji vijek (uglavnom od VIII do Xl navodeái samo u rijetkimsluãajevima neku bli�u karakteristiku, ukoliko je ona vezana I uz problem oblika.Isto tako su pri kiasifikaciji pojedinog tipa samo ponegdje spomenuti neki genetski pravciporijekla, opet u cibju svrstavanja gradevina.
klasifikaciju prate nacrti i fotografije velikog broja objekata koji se ovdjespominju. Nacrti uglavnom potjeôu iz objavljenih radova ili autora snimaka kojisu navedeni uz svaki isto kao I autori fotografija. Znatan broj nacrta I fotografija ovdjese objavljuje P0 prvi put.
Radi komparacije dimenzija gradevina, svi se nacrti ovdje objavijuju u mjerilu 1200. Isto tako, radi jednostavnijeg sagledavanja orijentacije, tlocrti svih objekata za koje samimao podatke postavljeni su, osim u iznimnim sluóajevima, toãnou odnosu na sjever, koji jeuvijek u vertikali tabli. Zbog razllélte obrade ranije objavljenih tlocrta, u mnogim jesluôajevima bib potrebno nacrte grafiàki uskladiti, ne mijenjajuéi time i njihovu izvornuautenti ônost.
STAMBENA ARHITEKTURA
predromaniãke stambene arhitekture u Dalmaciji izmedu antike I
romanike dabeko zaostaje za prouëavanjem I obradom crkvenog grad itebjstva tog vremena, aizvjesni poàetni rezubtati na toj obradi postignuti su tek u posbjednje vrijeme.
Premda su nastambe u ranom srednjem vijeku pod izane iii pregradivane kako u urbanimtako I u ruralnim podruójima, do sada su se gradovi pokazali pogodnijima za ove
kategorije zbog okobnosti su u svom kontinuitetu ±ivota tu I tamo uspjeliponeki ostatak stambene iz najstarije srednjovjekovne faze. U torn pogbedu naroô Ito su
dragocjena tn dabrnatinska grada, koja su nastaba u antici I saëuvala urbani kontinuitet dodanas. Zadru, Trogiru i Splitu izvorno antiôko razdobbje dab je osnovnu formu, a srednji
vijek, prvenstveno u doba autonomnih komuna, transformiranu strukturu. Izrnedu tih dvaju
osnovnih sbojeva javbjaju se poneki rijetki ostaci predromaniàkog medusboja, koji — baremse tiëe stupnja istra±ivanja — dolazi do izra2aja u Splitu. Tamo nam
8
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
ostaci ili povijesni izvori daju odredene podatke o adaptacijama iii novim gradnjamastambenih kuéa.
Adaptacije u prvom redu dokumentiraju povijesni izvori. Posebno je dragocjenaKronika Tome Arhidakona, u kojoj se opisuje naseijenja Diokiecijanove palaàe odstrane izbjeglog solinskog koje je privremeno najprije naseljlosubstrukcije,doksu slojevi zaposjeli najprikladnije objekte i prostore u okviru Diokiecijanovastana u dijelu To se prvenstveno odnosi na kule, koje su pretvorene ustambene prostorije nadbiskupije I plemiákih porodica' 1)
Adaptaciju antiökog prostora u ranom srednjem vijeku za jednu privrednu djelatnost,all bez sumnje u okviru predromaniãke kuáe pokazuje u jednoj podrumskoj II, 1
dvorani Diokiecijanove Prostor prizemne antiãke dvorane adaptirao je U ranomsrednjem vijeku neki gradanin, koji je vjerojatno imao svoju kuóu iznad Dioklecijanovih
substrukcija I prostor koristio kao svoj podrum, prilazeãi mu kroz rimski prozorski
otvor. Priltkom adaptacije taj je korisnik izveo neke konsolidacijske radove kao pojaëanje
antiãkih svodova ranosrednjovjekovnrn lukovima, a vrata I prozor rimske dvorane spojio je U
jedinstveni otvor radi same turnjaãnice, koju je postavio takoder koristeái neke
ranije arhitektonske dijelove (na pr. arhitrav s
Stambene novogradnje iz ranog srednjeg vijeka poznamo ostacima gradskih kuáa,
vrlo rijetko I fragmentarno u ranosrednjovjekovnim samostanima, dok su izvangradskenastambe tog razdoblja sasvim
Gradska iz ranog srednjeg vijeka saëuvana je u iii manjim tragovima na
petnaestak mjesta u Splitu. Kuãa istoáno od Vestibula (danas u skiopu zavoda I, 1
Dalmacije), koja se dvjema svojim stranama oslanja na ranije zidove Diokiecijanove palaãe, I 3
dragocjeni je primjer tog tipa1 Bila je to zgrada tlocrta, vjerojatno S II, 2utilitarnom namjenom prizemija (konoba iii neka obrtna radnja), sa stambenim prvimkatom, koji je imao I poseban ulaz vanjskim (t.zv. balatura) I s kuhinjom u drugom
katu, od koje su pronadeni ostaci nape.
Sjeverna fasada zgrade, jedina vidijiva zbog okolnosti je ta kuáa danas prva u bloku
kuáa, koje se nastavijaju prema istoku, dovoljno elemenata za datiranje U
predromaniëko razdoblje. To su: karakteristiãna tehnika priklesanih lomljenaca;zidanih unepravilnim redovima kakve redovito nalazimo u crkvenom graditeljstvu,oblici I gradnje prizemnog luka I naroëito karakteristiãni dvostruki lukovi prozorskihotvora prvog kata, za koje analogije nalazimo u vremenskom rasponu odKasnoantiëke I ranobizantinske Ravenne do arhitekture u raznim dijelovimaEvrope.
Drugi primjer je zgrada zapadno od Vestibula u Arhidakonovoj ulici koja je na I, 2±alost prije zadnjeg rata, all su sreáom dokumentirani neki njeni osnovni elementi II, 3prije Bila je to uska trokatnica, ôetvrtasta tlocrta i male sa stambenim
prostorima u prvom I drugom katu I s kuhinjom u potkrovlju1 Oblici otvora I ovdje jasno
odreduju predromarôko razdoblje. Medu njima je I bifora iz drugog kata,ornament jedini ostatak te zgrade se do danas (Muzej grada
:a
stor' 3adala je I kuóa u ulici Dosud, takoder u razdoblju izmedu
j€: -C starom na kojoj se . de
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
PREDROM%\ICKA STAMBE\A ARHITEKTIJRA U sPLITU
KUCA ZAPADNO OD VESTIBIJLA
KUCA OD VESTIBULA
gL
2 3a
PREDROMA\ICKIH KUCA
(J. - M. Marasovié)
'I
/1
C - - -
N
I ii
I
--
PRETPOSTAVLJENO IZVORNO STANJE
(1.
8 9 10
2
3b
TLOCRT
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA II
I J :.—U------ -
ARHITEKTUJt%. U SPLITU
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
Narteks je ukomponiran u jedinstveni tlocrtni pravokutnik crkve, a ispred njega ãetvrtasta xxxvtiibaza zvonika. Unutarnje pokazuju lezene na boënim zidovima I na zapadnom
zidu sa svake strane ulaza, se ponavija I na zapadnom zidu narteksa. Vanjske plohe
zidova su s pa pet kontrafora koji su zaobljeni I blago se prema
vrhu. Oni su inaãe karakteristiôni za veáu grupu trobrodnih bazilika, u dalmatinskoj Zagori I
zadarskom kraju. Zvonik je kao rijetko saãuvani I najstariji primjer u ranosrednjovjekovnoj
arhitekturi Dalmacije posebno dragocjen I o njemu áe biti govora u posebnom poglaviju.
Istog je tipa, all u reduciranim dimenzijama crkva na glavici u
U tlocrtu je i u ovom sluëaju pravokutnik S narteksom all bez
zvonika, dok je trikonhni prezbiterij nepravilan jer je ju�na boàna apsida uvuëena I
pravokutnog je umjesto oblika. Kontrafori su ostali samo na zapadnom dijelucr kve.
Dvobrodni I dvoapsidni tipU tipologiji crkvene arhitekture dvobrodne dvoapsidne crkve opáenito su rijetka
pojava. U Dalmaciji taj tip ima svoju tradiciju u rijetkom dvoapsidnom obliku, koji pokazuje
crkva u Dikovaëi kraj lmotskog1 40)•
Ranosrednjovjekovnj dvobrodni dvoapsidni primjer je spomenuta crkva sv. Petra
Starog u Zadru, koja je nastala adaptacijom predromaniàkog prostora, pridodatog xxxDçcrkvi sv. Andrije. Prvobitni ranosrednjovjekovni longitudinalni prostor je XL
takoder u predromaniëkom razdoblju presvoden dvama redovima svodnih polja, koji
se naslanjaju na lezene uz zidove, a po sredini na dva stupa I zidani pilon. Zid na
istoënoj strani u tog reda stupova dijeli u dvije apside upisane u tlocrtni
pravokutnik crkve, presvodene polukupolama, koje su na istoönoj stra'konstruiranenad trompama u uglovima. Na ëelu tog pregradnog zida medu apsidama jepolukru�na lzmedu lezena na zidovima su plitke presvodene lukorn.
Vanjske plohe crkve su gole i na kojoj su iznad dvaju prozora
apside tn uske
Na kvarnerskom podruáju saáuvani su ostaci dvobrodne crkve sv. Platona na
Suplatoriskom rtu kod koja se — iako jednobrodna — ipak vezuje uz xxxixdvobrodni tip. Ostali su samo donji dijelovi zida na kojem se jasno vide dvije
apside na istoënoj strani.
Trobrodni tipoviSkupinu trobrodnih crkava ãine dvije tipske grupe: jednoapsidnih I
bazilika.
Trobrodne jednoapsidne crkve u ranosrednjovjekovnoj u pravilu
su ranije od sagradene u
::c je crkva sv. Stjepana
s a XLI,
s — :— ..:PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
ranosrednjovjekovna tehnika gradnje i karakteristiëni oblici otvora1ukljuCujuái i biforu kojoj ostaci i danas postoje, au su ukomporiirani U obnovljenoj
Karakterjstjënu tehniku ranosrednjovjekovnih gradnji isto kao I naáin gradnjeotvora ima i kw5a na Carrarinoj poijani, koja pripada istom tipu uske dvokatnice. Ostaci iii
I, 1 tragovi predromaniãkih kuáa pronadeni su posljednjih godina na mnogim mjestima ustarom dijelu Sputa.
Znaãaj tih skromnih ostataka za razvitak srednjovjekovne arhitekture mnogo je veái odsame konstatacije rijetkih primjera profanog predromaniãkog graditeljstva. Ti nam, naime,primjeri pokazuju da je tip jednoóelijske srednjovjekovne koju poznamobrojnim saöuvanim stambenim zgradama iz romaniãke i ranije gotiëke epohe, nastao u stvariyea u ranome srednjem
Ostaci predromaniôkih stambenih kuc5a nalaze se na nekoliko mjesta I u au
su izvorni oblici tamo znatno manje saëuvani, tako da su one zanimijive radi
prouëavanja urbanistiëkog razvitka grada, nego P0 doprinosu arhitektonskoj tipologiji. U
Zadru do sada nisu otkriveni ostaci stambenih zgrada tog au je taj grad vrloznaöajan za studij ranosrednjovjekovnog urbanizma odnosno postupne transformacije
u srednjovjekovnu gradsku strukturu.
Stambena arhitektura izvan urbanih jezgri uglavnom je u svim svojimvrstama od dvorova viadara do obiëne seoske kuóe.
Dvorovi hrvatskih ranosrednjovjekovnih spominju se u nekoliko dokumenataIX stoljeóa (Klis, Bijaái}, all nisu otkrila njihove pouzdane ostatke.Da Ii se tu uopáe radilo o gradevinama, izgradenim u tu svrhu u ranome srednjem vijeku, iiisu za dvorove postojec5i kompleksi antiãkih gospodarskih zgrada, kakvi su naime
ustanovljeni u Bijaóima, gdje su, medutim, otkriveni nadvratnici ipak pouzdani dokaz 0postojanju jednog predromaniãkog ostat óe otvorenim pitanjem, dok god
usmjerenim na taj problem ne dobijemo odredeni odgovor.
U srednjovjekovnim dokumentima spominju se takoder dvorovi pojedinih obiteiji, U
kojima treba jezgre predromaniëkih izvangradskih
Do podataka o obiönoj suburbanoj i seoskoj kuéi iz ranog srednjeg vijeka moói áe sedoói kako tako i puëkih predgrada i
postojeéih zaseoka. Splitsko puãko predgrade Veli saëuv2lo je nekoliko kuëa, koje sugradene na isti naãin kao I crkve, pa je zaista vjerojatno da one öine najstarijusrednjovjekovnu jezgru tog naselja. Za ovog problema bib bi korisno usredotoëitistudije na postojeáa naselja za koja je poznato da su postojala u ranome srednjem vijeku(napr. koje spominje Konstantin Porfirogenet u X I ispitivanjem tipologije I
naàina gradnje medu postojeéim objektima identificirati eventualne predromaniakeostatke. To se isto odnosi I na brojna naselja na obroncima primorskih planina (napr. uGornjem Sitnom, Podstrani iii Jesenicama na Mosoru) kod kojih bi — s obzirom napomanjkanje stilskih odrednica — trebabo iii drugim metodama ustvrditi da Ii seradi o ranosrednjovjekovnim stambenim objektima.
Konaàno u kategoriju stambene arhitekture trebalo bi — s obzirom na osnovnufunkciju stanovanja — svrstati I samostane unatoë okolnosti su te gradevine sastavni diocrkvenih skbopova.
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
DVOBROD\I I DVOAPSID\J TIP
s\ PETAR STARI U ZADRU
TABL& XXXIX
Ia PRESJEK JUG - SJEVER (S. ic
TLOCRT S (1. Petricjolj) 1 b PRESJEK ZAPAD - ISTOK (I. Petricioli) id
SY. PLATON NA CRESU
TLOCRT (A. 2 PRESJF.K jtc - .., le
TLOCRT (I. Petricioli)
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA IIIBENEDIKTINSKI SAMOSTAN S BAZILIKOM
NA SUSTIPANU U SPLITU
TLOCRT PRETPOSTAVLJENO IZVORNO STANJE
T. Marasovié - D. Vrsalovié; snimak V. Kokan)
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
CRKVINA U BISKUPIJI KRAJ KNINA
OSTACI SAMOSTANA I BAZILIKE
TLOCRT STANJE 1950.
S. Gunjaéa; snimak T.
TABLA IV
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
V
I
\1IJO\ U PRIDRAZI KRAJ NOVIGRADA
OSTACI SAMOSTANA I ORATORIJA
TLOCRT STANJE 1960
S. snimak B. Petrié)
\_- 4
2
////
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
\I
I
b
d
RKVA 'V. PETRA TAROG t ZAURt
,--
-.
a I za •
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
s—ca—i s_.a• amao istra±eni. Povijesni nekoliko samos:ana iz ranoc a su i
ostaci uglavnom iii radikalno obnovljeni. . benediktnska sarnostana
sagradena u Splitu u ranom srednjem Zenski samostan sv. Benedikta podignut je
XI St. blizu sjevernog zida Dioklecijanove palaOe uz tada veë istoimenu
za koju se kasnije uobiãajilo ime sv. Arnira iii sv. Eufemije. Unatoô znatnih I
transformacija, ostaci tog samostana nalazili su se u sklopu Vojne bolnice sve do 1945.
— 1946. g. kada su ukionjeni u akciji sjevernog zida
benediktinski samostan sv. Stjepana spominje se poëetkom Xl ,a
na zapadnom rtu splitske luke (Sustipan). U srednjem vijeku imao je veliki ugled I
ekonomsku moá, au je za vrijeme mletaëke uprave njegov znaáaj postupno slablo, da U
XIX St. na mjestu velike opatije ostala samo mala crkvica I oko nje kasnijepodignuto gradsko grobije. Iskopavajuái na torn lokalitetu 1958 — 1962. g. prilikomukianjanja ostatka grobija nam je za rukom pronaói ostatke velike bazilike I samostana,
koji predstavlja rijetki primjer ranosredrijovjekovne
i jedva identificira-i med.moglo se zakljuãiti da se ovdje radi o tipu samostana s klaustrom crk.e, s-a
zapadne I s strane samostanskim stambenim prostorima, dokvjerojatno bill na istoënoj strani. Taj tip samostanske dispozicije D
saëuvanim kasnijim primjerima iz vremena romanike, gotike I renesanse, a raz se :2
samos-tanskih stambenih skiopova koje poznamo P0 oskudnim iz
razdoblja na obali (napr. Ri2inice, Stipariska, Majsan I dr).
Is-tom tipu pripadao je, ôini Se, samostan uz baziliku na Crkvini u Biskupiji kod Knina,
otkriven prilikom revizije iskopina 1950. g.31 Taj dio loka :aI:sseoskim putem, tako da su na strani ostali ostaci oazilice, a na
strani veái dio samostanskog kompleksa. Po tlocrtu cjeline ipak se - :a
sredini mogao biti veéi otvoreni prostor (klaustar ill dok su
bile na Sjevernoj strani.
Ostaci ranosrednjovjekovnih samostana su u Prdrazi I u
zidova, koji je identificiran kao samostan na lokalitetu Mijovilovac u P- = 2
V Novigrada32> pokazuje stiëan raspored samostanu na Crk..ini u
uokviruju radne I stambene prostorije tvore tn knila kompleksa, a rnc•±e se pre :a
izvorno ta cjelina bila i ëetvrtim krilom. U sredini ôita.oc Komp:eKs,e
nalazio klaustar ill drugi otvoreni prostor. Uz :stooni ugao C
oratorij sv. Mihovila, a kome áe go•.ora a :s.kojoj pripada ta gradevina. Ostaci samostana, uz drugi
nedalekom nisu detaljno objelodanjeni.
CRKVENA ARHITEKTURA
ADAPTACIJE
I .. :-kver:ja h::, •a: ,e
2= 2. S
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
p'einaka zr-: e. je -
srednjem vijeku. -; Dosravijanje
koji obiënd zaz s.:: pa se I ;n..
razdoblja mijenjac puta. Do preuredenja
je ..i gradovima antiëkog teta. su ima svoje katedrale i druge
crkvene gradevine poput Zadra, u kome je stoma crkva sv. imala
svoju ranosrednjovjekovnu fazu.
Oratorij samostanskog kompleksa u kod Solina preureden
je u ranom srednjem vijeku za starohrvatsku crkvu postavom oltarne pregrade, kakc, to IX, 2
dokazuje poznati ulomak $ natpisom kneza UIomci pleterne plsstike i u nekim X, 1
drugim crkvama dokazuju upotrebu i djelomiënu adaptaciju tih prostoraji
predromaniëkom razdoblju.
Cak je I jedna od kasnoantiëkih gradevina stare Salone, sagradena pri kraju tog
grada unutar njegovih zidova, adaptirana u ranom srednjem vijeku. Bila je to crkva ,,u
Gradini", sagradena u VI St. kao specifiãna varijanta centralnih gradevina Justinijanova
razdoblja, koja je U starohrvatskom periodu dogradnjom pravokutnog narteksa.
Karakteristiëna tehnika gradnje i komadi pleterne plastike sigurni su dokazi o ranosrednjo-
vjekovnoj dogradnji te crkve, za koju su ranije smatralo da predstavlja
krunidbenu baziliku kralja
Poganske kultne gradevine zahtijevale su veáe preinake radi drukëije organizacije
prostora, all ipak znatno manje nego u sluàaju preuredenja profanih objekata za
kult.
U Dioklecijanovoj u Splitu postoje ostaci iii tragovi preuredenja triju poganskih
kultnih objekata u crkvene gradevine u ranom srednjem vijeku. Dioklecijanov mauzolejpostao je yea u ranom srednjem vijeku katedralom Sputa, posveáenoj sv. Mariji (I $ imenom —
titulara sv. Dujma kao patrona grada) kako to dokazuju ne samo povijesni izvori nego i
brojni ostaci ranosrednjovjekovnog crkvenog pronadeni u katedrali i oko
Uz ukianjanje Dioklecijanova sarkofaga, koji se vjerojatno nalazio p0 sredini prostora
Mauzoleja I otvaranje vrata yea prilikom prvog prostorna
preinaka bila je izgradnja oltarne pregrade, kojoj su najveaim dijelom pripadali ulomcipronadeni u katedrali. Prema ranijem, veóinom prihvaaenom toj pregradi pripadale
su I ploëe krsnog zdenca dok nije Dyggve arhitektonskom I stilskom analizom
nastojao dokazati solinsko porijeklo tih Bez obzira, medutim, prihvati Ii se iii ne
prihvati njegovo ostaje da su se u ranosrednjovjekovnoj katedrali Sputa
nalazili pluteji oltarne pregrade, kojoj bi izvorni izgled trebalo Uz glavni oltar sv.
Marije, o kojem nema podataka, nastali su u ranome srednjem vijeku I boëni oltari sv. Dujma
I sv. Nedavno pronadeni sarkofag, skrac5en I zatvoren
bez sumnje je ostatak predromaniëkog interieura katedrale. Kripta Mauzoleja u
srednjem vijeku je kao crkva sv. Lucije. Do sada, medutim, nisu pronadeni
ranosredrijovjekovni tragovi te adaptacije.
Jupiterov hram takoder je bio adaptiran u srednjem vijeku I to za potrebe krstionice sv.
Ivana u prostoru antiëke cele, a u prostoru kripte za crkvu sv. Tome40>, u kojoj su
tragovi oltarne pregrade. yea spomenute predromaniôke ploãe krsnog zdenca
postavijene su u I hrama u XII st, : -'cu predromaniôkog sagraden
.7PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
'4
TABLA VI
PREDROMANICKE CRKVENE ADAPTACIJE U SPLITU
SV. MARTIN
STANJE 1950. (J. Marasovié)
Ia
PRESJEK ZAPAD - ISTOK
lcDONJI TLOCRT
SV. TEODOR (GOSPE OD ZVONIKA)
STANJE 1950. (J.
- lbPRESJEK
JUG - SJEVER
GORNJI TLOCRT
id
-
-'I
1
2a
-
Li 2bPDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA VII
CRKVA SV. TEODORA (GOSPE OD ZVONIKA) U SPLITU
—
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
PREDROMANICKE CRK\E\E ADAPTA(:IJE U SPLITU
TABLA \III
U
1 Sin.n"Cô. 3! 2 jf_t, 0
3i_ C GespePDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA IX
CRKVENE ADAPTACIJE U DALMACIJI
SV. NA PUNTAMIKI U ZADRU (I. Petricioli)
ic lePRESJEK ZAPAD - ISTOK PRESJEK SJEVER - JUG
CRKVA U KRAJ SOLINA
SUDANEL KRAJ TROGIRA
TLOCRT GORNJE CRKVE
Ia
id
lbTLOCRT DONJE CRKVE
PRETPOSTAVLJENO !ZVORNO STANJE
EL
I1OCRT F
2 3PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
4a
CRKVENE ADAPTACIJE U DALMACIJI
X
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
n — 1
0 crkve s. : :s :c:'ya.
Do
je - kaK: to az
pregrade u - — ka'ëeliru
opéine iz XVI st. — bc±ici
Crkvu sv. Matije, koja je bila mauzoiej sp[tskih sagradenu neposredno X, 2
od Katedrale, takoder smatrati adaptacijom, jer je za tu gradevinu s
jedne strane rub Periptera a s druge strane zid Temenosa, na kome se vide ostaci
luka, nastalog vjerojatno za vrijeme ranosrednjovjekovne pregradnje, isto kao i poëetak
baëvastog svoda, kojim je bio presvoden uski crkveni prostor.
Najbolji primjeri predromaniëkih adaptacija u Splitu svakako su crkvice, u
antiëkim obrambenim prostorima, od kojih su dvije do danas sa&vane. Crkva sv. Martina
je iznad Sjevernih vrata Dioklecijanove palaëe, u prostoru u kome su
se izvorno nalazile naprave za dizanje vratnica vanjskog Kako je taj hodnik polo�en
u pravcu zapad — istok, to je crkva dobila pravilnu orijentaciju, $ ulazom na zapadnoj I $
oltarom na istoënoj strani. zidovi i prostori, prikladni za crkvu, su, neki
neprikladni mijenjani, a neki neophodno potrebni nadodani. Tako je osnovni prostor
hodnika sa zidovima I lezenama, koje su — kako su pokazala najnovija —
pripadale samoj gradnji Nepotrebni su bill veliki prozori na strani, koji su
stoga zazidani i umjesto njih ostavijeni vrlo mali otvori u svakoj zazidanoj arkadi, zatvoreni
kamenim tranzenama razliáitih nacrta. Razbijane su I kamene ploée nad hodnikom I
iznad njih izgraden baëvasti svod, koji je do danas ostao saëuvan. lzvorna apsida S
oltarom nije jer je danas prekrivena pseudostilskim oltarom iz konca XIX St.
Ostala je, medutim, oltarna pregrada, jedan od rijetkih primjera kamenog
koji je u predromaniëkoj arhitekturi Dalmacije saëuvan do danas in situ. Novijim VIII, 2
istra�ivanjima otkriveni su na krovu tragovi zvonika, koji flue bio u osi Sjevernih vrata
Palaàe, yea pomaknut prema zapadu. Kada je zvonik (vjerojatno u srednjem
vijeku) dogradena je nad njegovim temeljima zvonara, koja je zabilje�ena na Cassasovom
iz kraja XVIII
Crkva Gospe od zvonika (ranije sv. Teodora) podignuta je nad Zapadnim ulazom u
Diokiecijanovu palaau, all je — za razliku od sv. Martina — za tu crkvu adaptiran prostor
iznad u pravcu sjever —jug, VI, 2
pa zato crkva nema pravilnu orijentaciju. I tamo su zidovi $ lezenama, koje su pri VII
adaptaciji spojene Tako su stvorena odijeijena poija presvodena — VIII, 3
kupolnirn svodom, vrlo rijetkirn u predromaniëkom graditeljstvu. Samo je srednje polje
ostalo nepresvodeno I nad film je podignut — toënou osi zapadnog ulaza u Palaau — zvonik,
koji takoder nosi sve karakteristike ranosrednjovjekovne arhitekture u prijelazu na ranu
romaniku: rustiónu tehniku gradnje, luane otvore $ biforom u gornjem katu, te
konzol ice pod krovom.
Crkva sv. Danijela na lokalitetu Sudanel kod Segeta zapadno ad Trogira predstavlja
takoder adaptaciju antiëke U torn je sluaaju eksedra vanjskog IX,3
pravokutnog a tlocrta, je pripadala vjerojatno jednoj
gospodarskoj zgradi, I preuredena za crkvicu. Zbog oblika eksedre X, 3
23PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
Z:E p-e,azi —
zrdu :..:e— - e osro.a zakonstrt.Kciju kupoe.
XXXIX, 1 Novija s:ra±ivanja ranosiednjovjeko.ne sv. Petra Starog u pokazala su daXL ta gradevina ia adaptaciju, t.j. dogradnju -aiijoj staro. crk'. sv. Andrije, I
da je sami predromaniëki dvobrodni prostor rezultat pregradnje ranije predromaniàkeZbog te gradevine za tipologiju crkvene arhitekture, o njoj biti
govora u poglavlju o dvobrodnom tipu longitudinalne skupine.
Predromanjãka crkva sv. na Puntamiki u Zadru nastala je adaptacijom jedneIX, 1 antiëke cisterne, s time su zidovi I svod cisterne, a na mjestu dijelaX, 1 baôvastog svoda na istoànoj strani sagradena pravokutna apsida. Osim toga nad njom je
nadogradena gornja crkvica jednakih dimenzija, all s Tako jenastao rijetki oblik dvokatne crkve u ranosrednjovjekovnoj arhitekturi Dalmacije.
Adaptacije predromaniàkih crkava u ovim I drugim sluàajevima pokazuju znatnuranosrednjovjekovnjh grad iteija, da razi là itih gradevina postignu
prikiadna prostorna koja ponekad, naroàito u svodnim konstrukcijama I zvonicima,pridonose tipologiji ranosrednjovjekovnoggraditeljstva u cjelini.
OSNOVNI TIPOVI CRKVENE ARHITEKTURE
Dvije osnovne skupine u opóoj tipologiji crkvene arhitekture — centralne ilongitudinalne gradevine — gotovo podjednako su zastupljene u predromaniàkoj crkvenojarhitekturi Brojni primjeri u torn razdoblju, medutim, pokazuju istovremenokarakteristike jedne I druge skupine, t.j. longitudinalni prostor i centralno kupolu,pa ih je potrebno razrnatrati kao zasebnu skupinu. Zbog toga àemo, dakie, morfologijupredromaniàke arhitekture razmatrati u tn glavne skupine:
a) centralne gradevine
b) longitudinalne gradevine
c) longitudinalne gradevine s kupolom.
U posebnom poglaviju daje se osvrt na ranosrednjovjekovne zvonike $ aspekta njihovogI oblika.
U razmatranju morfologije crkvene arhitekture bit ée ukljuàene I neke gradevine najadranskom podruàju, koje su danas izvan teritorija Dalmacije (na pr. Krk, Osor, BokaKotorska), all pripadaju cjelinama ranosrednjovjekovne arhitekture tog podru-
A. CENTRALNE GRADEVINE
kiasifikacije centralnih gradevina zahtijevaju ozbiljniju reviziju ne samozbog novih rezultata u veó I zbog potrebe korekcije nekih
analiza.
Ranosrednjovjekovne centralne gradevine u Dalmaciji mogu se u d.ije osnovneãini broj tipova I tipskih varijanti, kojr'a je jedHst'.en
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA XICENTR%L\I TIP
S\. ISRRIJA UaTLOCRT
Ia
\RLOM 12U 1. Petricioli)
PRESJEK SJEVER - JUG
lb
TLOCRT 2a
SV. JURAJ U RAVANJSKOJ
PRESJEK ZAPAD - 2 b
TLOCRT
2 3 4 5 S I C
PRETPOSTAVLJENO IZVORNO STANJE(J. MARASOVIC)
4aC
PELEGRIN NA DUGOM OTOKU (I. Petricioli)
SV. VIKTORNA DUGOM OTOKU
TLOCRT (I Petriciolj)3
PRETPOSTAVLJENO IZVORNO STA\JE
(J. Marasovjé) 2c
PRESJEK SJEVER - JUG
-PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
CE\TRALM TIP
straria crkve sv. Marije u Malom 12u (Foto Brkan); lb. strana crkve sv. Marije. 2a,b, Crkva sv. Pelegrina na Dugom Otoku;sv. Jurja u Ravanjskoj (Foto N. Gattin); 3b, Jugozapadna strana crkve sv. Jurja U Ravanjskoj (Foto I. Petricioli)
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
• p-Or:- — = -±_
— a —
cxi e:
s Sc u; d radijal': ko-—
I koje áemo pratiti oc najjed'-os o-1h koji su radijalnimkonhi dostigli najrazvijenije ovoj grupi.
Jednoapsidni centralni tip javija se u Dalmaciji u dvije varijante: kru±noj i pravoku:no.
varijantu, koja predstavlja najjednostavniji geometrijski oblik tlocrta s
apsidom, pokazuje crkva sv. Marije u Malom Kru�ni prostor, presvode- Xl, 1kupolom i pokrivenim krovom, te polukru�na apsida na istoônoj strani presvodena
polukupolom, tine izvornu ranosrednjovjekovnu crkvicu kojoj je dograden sa zapadne strane Xii, 2veái pravokutni dio.
Pravokutnu varijantu tog istog tipa pokazuju tn crkvice. Sv. Pelegrin kod Savra na Xi, 2Dugom Otoku je tlocrta s kupolom koja prekriva ôitav crkveni prostor isto kao xii, ii•kod varijante, s time se u ovom sluãaju apsida flue
Prijelaz iz kvadratiëne osnove na kru�nu kupolu ëine trompe u uglovima, koje su izvana
trokutastim kroviëima. Nad kupolom je takoder ëunjasti krov.
lstoj tipskoj varijanti ëini se da je pripaclala I crkva sv. Viktora kod na Dugom Xi, 3Crkva se saáuvala samo u donjim dijelovima zida. Ona se oblikom I dimenzijama
sasvim podudara $ crkvom sv. Pelegrina, all su ovdje saàuvani ostaci apside na
istoánoj strani.
Treéi primjer iste tipske varijante je crkva sv. Jurja u Ravanjskoj, koja se od drugih Xl, 1objekata ovog tipa donekle razlikuje po pravokutnoj osnovi (umjesto Kako Xli, 3je i u torn ëitav prostor presvoden kupolom, to je zbog pravokutnog tlocrta oblikkupole morao biti eliptiáan. Prijelaz od pravokutnika na elipsu ãine takoder trompe, kojimaizvana odgovaraju u uglovima. Na istoënoj strani se polukru2na apsida
presvodena polukupolom.
spomenutom adaptacijom antiáke eksedre u Sudanelu kod Segeta IX, 3postignut je u predromaniákoj crkvi sv. Danijela isti tipski oblik. X, 3
— tip javlja se u tn osnovne tipske varijante. Prvu ëini tlocrtnioblik trolista. Oko osnove, presvodene kupolom, se tn apside,
presvodene polukalotama, dok je ulazni prostor kvadratiánog tlocrta, all takoder presvoden
polukupolom s trompama u uglovima. Ovoj tipskoj varijanti pripadaju dvije crkve koje suvremenski na izmaku starohrvatskog razdoblja. S. kod Glavotoka na otoku Krku XIII, 1ima tlocrt deformiranog trolista s ulaznim Spojni piloni medu XIV, 2apsidama dijagonaino su spojeni pojasnicama, koje pojaãavaju svod kupole. U osnovi istog je
oblika i crkva sv. Nikole kod Nina, sagradena na predhistorijskom tumulu na XIII, 2Njena rebra u imaju ranoromaniàku profilaciju, pa crkvu treba smatrati XIV, 3gradevinom ranoromaniãkog razdobija. U kasnom srednjem vijeku dogradena je nadkupolom poligonalna kula, koja je slu�ila kao osmatraànica.
Trolisni oblik zastupljen je u brojnim rimskim objektima I termalne
isto kao i u memorijama, preko kojih se prenosi Uranosrednjovjekovno graditeljstvo.
27PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
\A KRKt
TIPI All!
\IKoL% KRAJ \J\
2
SV. VID C ZADRUSY. DONAT NA KRKU
TLOCRT (A.
SY. KRI2 U NINU (I.
5a
PHt;TlOsTAvLJE\o IZVORNO(J. Marasovjé)
IL.
5b
Im 0 1 2 3 4 5 8 7 8 9 10I I I
PRESJEK ZAPAD - NT
TLOCRT (A. 1
T!. :RT (1 Petri iii
3
TLOCRT
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
CETVEROKu\H\I - kRI2\1 TIP
1 a'
la,b,c. Crkva sv. Donata na Krku (Foto N. Gattin); 2. Crkva sv. na Krku (Foto R. Svalba); 3a,b. Crkva sv.N. Gattin)
1c
3a
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
IET\ EROKO\H\I - KRIL\I TIP
lb
2
la,b,c. Crkva sv. Kri2a u Ninu(Foto N. Gattin),2. Crkva sv. Vida u Zadru; stanje prije 1877. (Smirich)
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
Qvc: tipa -a. S.— im.a akrstionica u i
- navodncosnova, iz koje na : zlazi jedn.a Novijn sra2ivan a
pitanje ta kod obih ta: da a-- -potvrdena u arhitekturi Dalmacije.
Cetverolistu je medutim bhska varijanta, koju pokazuje crkva sv. Donata u Puntu naIz ôetvrtastog prostora iziazi na zapadnoj strani kvadratiôni ulazni
prostor, na sjevernoj i strani jedna konha, a na istoënoj strania iznutra Centralni prostor presvoden je kupolorr a
prijelaz iz kvadratne na kru�nu osnovu ãine trompe.
— troapsidna varijanta u pogledu predstavlja daljnju razvojnufazu tipa. Za tu je, naime, varijantu karakteristiàan osnovni tlocrtkoji se pribli�uje obliku ako se ima u vidu okolnosti da su sva ôetiri kraka
izvana uglata, a iznutra presvodena kupolama. Glavna apsida na istoënoj strani jeiznutra dok na tn ostala pravokutna kraka prijelaz iz kvadratne osnove ra
polukalote áine p0 dvije trompe u uglovima. prostor, koji je u osnovipresvoden je kupolom, takoder pomoéu trompi kao prijelaznog elemerr:a.
kupole je pokrivena ëunjastim krovom. Na strani crkve uzi krak je po jedna apsida, tako da je postignuto potpunotroapsidno Porijeklo ovoga oblika mote se objasniti kri�anjem razvojnekri�nog tlocrta (koji se javija u arhitekturi), óetverokonhe i troapsidnogprezbiterija.
primjer ovog tipa crkva sv. u Uz spomenuti osnovni XIIoblik ona pokazuje I dekorativne pojedinosti na kao su plitke na zidanirnplohama: po tn na i na strani, a po jedna na i strani.Plitkim je i kupola.
Istog oblika, vrlo sliënih dekorativnih detalja i dimenzija bila je crkva sv. XIIVida u Zadru, koja je 1877. g. all je poznata P0 opisima i starim xv
oblik najizrazitiji je tip u skupini centralnih gradevina ranosredrijovje-kovne arhitekture Karakterizira ga tlocrt, poznatdosadanasedamprimjera u Dalmaciji, od kojih su tn grupirane u splitskoj, a u zadarskoj regiji.
Crkva sv. Trojice u Splitu najbolje je primjer gradevinaOstala je sve do krova dijela, svodove i krovove X
svih konhi, pa je restauratorskim radovima 1972. g., na osnovi iscrpne studije izvornog xvobnovljena i kupola s krovom. Tako danas ta gradevina uglavnom
pokazuje svoj izvorni izgled, koji karakterizira prostor presvoden kupo-oko kojega se radijalno konhi, nejednake i nepravilnog
polukru�nog tlocrta, presvodene polukalotama. Tn konhe pripadaju prezbiteriju, paih smatrati apsidama. U svakoj od njih nalazi se p0 jedan prozor. Nazapadnoj I jugozapadnoj konhi nalaze se jedna vrata. Konhe SU $ vanjske strane
S po tn plitke osim jugozapadne koja ima samo jednu i zapadne, koja jebez U je poöetak svodova oznaóen vijencem.
Crkva sv. Marije u Trogiru bila je sve do 1833. g. u ëitavoj visini, ali je zbog XVIsasvim sredinom Njeni ostaci otkriveni su 1957.
31PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
1%BLA XXI
3cla. Crkva Mihovila u Pridrazi
b. = • sv uZa.o..J za ak.jkuRure u u Cu ja spon*n • c u '.
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
'ESTEROKONH\I TIP
1 SPLITU
U. Marasovic)
TABLA X\I
PRESJEK SJEVER - JUG lb
SV. MIHOVIL U PRIDRAZIS. Gunjaéa; snimak B. Petrjé)
CRKVA US.
Ia TLOCRT
SV. MARIJA U TROGIRU(Istraijo 1'. Marasovjé; snimak M. Marasovié)
2 TLOCRT
DLPRESJEK ISTOK - ZAP%[i Ic
3 TLOCRT
4 TLOCR'r
SV. MIHOVIL(Istraiio S. snimak T. Marasovjé)
ZAPADNA Id
5 TLO€RT
£ 5 — C lePDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA XVII
TIP
Z s. 2abcC,kvasiPDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
1 sv. Trojice u Spitu (Foto C' 2 sv u —
TIBLA X.
_2
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA \IX
\10R11:A U Z%DRL
s.—PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
CRKVE PETEROLISNOG I TLOCRTA
SV (STOMORJC4) C ZADRC (I. Petricioli)
SV NAKOLOVARAMA U ZADRU
TLOCRT (prema maketj jz Xvi 2
CRKVA U(Istrajjla D. Beritié)
i p — P ! •:
TABLA XX
LPRESJEK ZAPAD - ISTOK
Ic
Ia
TLOCRTPRETPOSTAVLJENO IZYORNO STANJE
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
;72) a 1960. g. otkriven je koji pokazuje izvorno stanje XVII, 2
Ta je gradevina ka I dimenzija kao i crkva sv. Trojice u XVIII, 2
Spitu, s time je njen tambur viii anjen p$ kao i konhe na kojima
je bib po pet Pod krovovima kao I tamburu javija se dekorativni Po
tim elementima kao i po luka nad zapadnim ulazom mote se
zakljuãiti da se ta crkva pribli�uje ranoromaniãkoj arhitekturi, pa je treba smatrati'ajkasnijim do sada poznatim primjerom gradevina tlocrta u Dalmaciji.
Crkva sv. Mihoviba na bokalitetu Mijobjaëa u Brnazima kod Sinja otkrivena je 1948. , 5
all je kasnije sasvim Njen tbocrt ustanovbjen je samo u najdonjim
redovima zida. Sa zapadne srane bio joj je pridodan narteks.
Crkva sv. Marije u Zadru (Stomorica, S. Maria de Pusterla) najbobje je saãuvani primjer XX. 1
crkava ovog tipa u zadarskom regionu. Ranije poznata pod imenom sv. Ursule, je
188376).I poslije zatrpana, te ponovo otkrivena 1956. g. i nakon toga djelomiëno
te gradevine je peterolisni tlocrt, t.j. pravokutni XIX
oblik zapadnog prostora namjesto konhe i ispred njega kvadratiëna osnova
zvonika, sa svojim pravokutnim ubaznim prostorom prema sjeveru. Za razblku od
drugih dalmatinskih ta crkva izvana nije plitkim
Crkva sv. na Kolovarama, druga zadarska gradevina istog tipa, nije vise )O(, 2
saôuvana, a njen oblik poznat je zahvaljujuói vrbo preciznom modebu Zadra iz XVI St., koji se
ëuva u venecijanskom pomorskom Crkva je imala takoder pravokutni ulazni
all se na maketi ne mogu ustanoviti ebementi, koji bi pokazali I postojanje
zvonika.
Dvije crkvice tlocrta na zadarskom podruëju nabaze se u blizir
grada. Veé spomenuta crkva sv. Mihovila na bokalitetu Mijovilovac u
i na zapadnoj strani pridodat narteks, koji potjeëe iz ránog srednjeg XXI. 1
vijeka, abi ne pripada izvornoj koncepciji Vanjske zidne pbohe svih konhsu s po tn plitke
Istog je oblika I dimenzija crkva na bokabitetu ,,Mastirine?'u Ima XVI, 4istovjetni dekorativni tretman na vanjskim plohama konhi, te isto tako naknadno XXI, 2pridodan narteks, takoder u ranosrednjovjekovnom razdoblju.
U Bribiru su nedavno otkriveni djebomiëni ostaci crkve sv. Ivana, koja je
imala osmerolisni
oblik se da se u ranosrednjevjekovnoj arhitekturi I izvan
Dabmacije, jer su tragovi jedne crkve istog tipa otkriveni u kod
u Bosni84>.
Sve navedene gradevine u ovoj grupi imaju, dakbe, zajedniàki tbocrt (s
zzetkom zadarske varijante peterolista s ubaznim pravokutnim prostorom) I osnovni
ko'struktivni sistem kupole, od test uokobo postavljenih konhi. Sve
spomenutc crkvice podudaraju se u dimenzijama, rustiënoj tehnici gradnje, u
vanjskih zidnih pboha plitkim (kod objekata), u zajedniëkim elementima, u
postavi I kamenog u gradnje kroz nekoliko stoljeéa
-a-o: srednjeg vijeka i — XI). da se ovdje radi o izrazitorn
tipu, koji se u sarnoj DaIrx uzora regionain —
kao su Zada- sc oblik —o u nimskoj
37
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
a u drug-nzemljama89', neposredni prototip za razvitak tog oblika u ranosrednjovjekovnojDalmacije treba u krstionici u Zadru, koja nastaje kao
mnogostrukih utjecaja lokalne I adriobizantinske arhitektonske
Osmerokonhni oblik do sada je poznat samo p0 jednoj gradevini. To je ranosrednjovje-
<otna crkva u jednom od nasetja u Dalmaciji, koje spominje Konstantin Porfiro- XX, 3Crkva ima tlocrt osmerolista s pravokutnim produ±etkom na zapadnoj strani. Oko XXI. 3
kru±ne osnove prvobitno presvodene kupotom, se osam konhi, od kojih je
ona zapadna samo s vanjske strane uglata,a iznutra P0 jednom
sa svake strane ulaza. Na spojevima medu konhama su plitke lezene, koje su —medusobno spojene — tvorile dvostruke lukove otvora konhi. Konhe su, osim ulazne
s vanjske strane $ po pet plitkih I otvorene s jednim uskim Sa
zapadne strane. crkva se produ±uje pravokutnim prostorom, koji na zapadnom kraju mapodebljanu bazu zvonika, a sa strane boëne prostore za Vanjske plohe togpravokutnog takoder su plitkim Cjelokupna kompozicija
osmerokonhne rotunde s pravokutnim zapadnim produ�etkom vrlo je s!iàna varijanfpeterolisnog tlocrta, koju pokazuje zadarska crkva Stomorica. Ovom tipu trebalo bi prikljüãi-ti nepotpuno istra�enu crkvu u Bribiru.
Tip centralnog prostora u ranosrednjovjekovnoj arhitekturi Dalmacije
zastupijen je samo crkvom sv. Donata u Zaciru, (koja je izvorno bila sv. Trojstvu). XXIICrkva je za predromaniëko graditeljstva Dalmacije od izuzetne vezana uz niz XXIIIproblema, koji nisu do kraja rasvijetljeni u brojnim radovima o tój ,:
Posebno su zanimljiva pitanja vremena gradnje I razvitka crkve, njene uloge u katedralnomkompleksu, te porijekla oblika I njena u rotondama svog vremena. Za ovaj preglecpotrebno se samo osvrnuti na osnovni oblik te crkve, za koji je utvrdeno da jenastao u ranom srednjem Crkva je osnove, odijeljena pilonima I stupovirnau dva osnovna prostorna dijela: koji zaprema visinu zgrade, i vanjski prsten,
koji je horizontalno podijeijen na prizemije i gornji kat. Tn apside, radijalnopostavijene i vezane na istoãnoj strani uz vanjski prsten, takoder su dvokatnoall su — kao I vanjski prostor u cjelini — jedinstveno oblikovane u àitavoj visini od poda do
krova gornjeg kata. Na suprotnoj, zapadnoj strani je narteks, koji je takdder horizontalnopodijeljen u dva kata. Gornjem katu pristupa se na vanjskom dodatku sasjeverne strane. Crkva je imala, barem u jednoj od svojih faza, pravokutni
dodatak, koji je velikim bifornim otvorima bio komunikaciono vezan s vanjskimprostorom gornjeg kata. Analogne dvije bifore nalaze se I na sjevernoj strani.
prizemlja u mnogim elementima opetuje se u gornjem katu. Rasporedperforacije dijela sa pilona I dva stupa prema apsidi, te polukupolnesvodove apsida nalazimo na oba kata. prstenasti prostor u prizemlju je presvoden
svodom, dok je na katu danas drvena krovna konstrukcija. Kru�ni tambur naddijelom danas ima drvenL krovnu konstrukciju, koja nosi ëunjasti krov.
zidne plohe vanjsko: su u prizemlju polukru2nim a
.anjski plait u ãitavoj oblikuju uobiëajene plitkena :'..._ a e•:. nsk— upotreD je-'i U je'-e
ik — boErh :c.i T' Kooru, oc .::jePDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
s\. DONATIJ ZADRU
mO w
\XH
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
CRKV.% U Z%IMtL
H//I T
Pogled sa sjevera (Foto N. Gattin); b. Pogled S juga; C. Pogled S istoka (Foto Z. Buljeviá)
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
C
.Rk\ I)()\ 1
a,b,c. (Foto N. Gattin); d. pogled prema istoku (Zavod za spomenika kultureu Zadru)
d
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
flatpis.a = je ; opisu Konstantina Porfiroge-eta —takoder
centralni prostor i ranogsrednjeg vijeka I mo�emo ga od graditeljstva,preko dvokatnih gradevina ranobizantinske arhitekture Justinijanova doba dorotonda
B. LONGITUDINALNE GRADEVINE
Longitudinalne crkve iz ranog srednjeg vijeka u Dalmaciji su veoma brojne i raznolike.Zastupijene su u svim trima osnovnim gradevina: jednobrodnim u mnogimtipovima I varijantama, dvobrodnjm, predstavljenim samosjednirnprjmjerom,tetrobrodfljmtakoder brojnim i u varijantan,a.
Jednobrodni tipoviTipovi I varijante u grupi jednobrodnjh crkava uglavn'm se razlikuju obradom zidova
te oblikom apside I prezbiterija u cjelini. U osnovnom konstruktivnom sistemu ti se tipovibitno ne razlikuju, jer su sve gradevine ove tipske grupe presvodene baãvastim svodom.Uglavnom su to crkvice veoma malih dimenzija, datirane u ranosrednjovjekovno razdoblje natemeiju svojih karakteristika, dekorativnih elemenata crkvenog
na osnovu povijesnih izvora.
jednobrodni tip predstavlja najjednostavnjjj obli k longitud maine bazil i-ke, koji ãini pravokutni prostor, presvoden svodom I pokrivenkrovom, te apsida na istoënoj strani. Taj oblik imala je crkva sv. Jurja na rtu XXV, 1
Marjana u Splitu prije nego joj je dograden gotiàki svod. Zidovi su sasvimnìa vanjskoj I strani, a apsida presvodena je polukalo- XXVI, 1
tnim
Isti jednostavnj tiocrt pokazuju medu ostalima I predromanjáke crkve na zadarskjmotocima: sv. Martin kod Nevjdanà na I sv. Kuzma I Damjana na crkvesv. Stjepana u
I crkva sv. Mihovila na otoku koja stoji na donjoj XXV, 2vremenskoj granici ranosrednjovjekovne arhitekture u Daimaciji1
Jednobrodnom tipu s pripadaju brojne crkve, kojepokazuju i razliëite varijante Zajedniàke oznake toa tipa su pravokutni tlocrt s apsidom,koja se javija u iii pak unutra piilukru2nojvarijanti, te plitke na zidovima u lezenama, a katkada
i jedan iii dva para Jezena, koje — medusobno spojene pojasriicama — baãvastisvod.
PIitke I jedan par lezena s pojasnicom sredini imala je crkva sv. Izidora u Splitu, XXV, 7sagradena u predjelu koji njoj danas nosi ime Suéidar. Pripada varijanti crkava S
apsidom. Ostaci crkve snimijeni su I prouôeni 1951. g)Ol), au su kasnhjeu n i I.
s is Ôetiri plitke imala je I crkva XXV, 5sv, Petra na Lopud.u — na eiafitskim otocima — karakterizira XXVI, 3
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
JED\OBROD\I TIPOVIIAbLA XXI
I RA(ILA\JE\E
TLOCRT la
s\ JURAJ SPLITPRETPOST%\ IJE\ij IL\ ''R\i' (J. Mara,osi':
_
LPRESJEK SJEVER - JUG lb PRESJEK ZAPAD - ISTOK ic
idPOGLED SA SJEVEROISTOKA
SV. MIHOVIL NA
TLOCRT (1. Fiskovié)
2
SV. CIPRIJAN NA LASTOVU
3TLOCRT (D.
SV. IVAN NA DUGOM OTOKU SV. PETAR NA LOPUDUPRETPOSTAVLJENO IZYORNO STANJE (J. Marasovié)
SV. ANDRIJA NA VRGADI
TLOCRT M. Ivekovié) 6
SV. IZIDOR U SPLITUPRETPOSTAVLJENO IZYORNO STANJE
SV. NIKOLA NA PAGU
— 0 2 3 £ 7 9 9
TLOCRT (I Petricioli)
TLOCRT 5a PRESJEK ZAPAD - ISTOK 5b
TLOCRT (J. Marasovié) TLOCRT (I. Petricioli)
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA XXVI
JEDNOAPSIDNI TIP I
2a
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
XXV, 3 Lastovska crk $8XXX, 2 pojasnicu P0 svoda, dv.e =
Dva para dubljih ezena koje, spojene sa a
medusobno vezane lukovima oblikuL.J p0 tn dubije "a boônim zico, a e crkvicaXXV4' 6 sv. Andrije na otoku Sliãnog je oblika i crkvica na kodXXV, 4 Na temelju ostatka crkve sv. Ivana uStivanjen, poiju kod "a
XXVI, 4 Dugom otokL' rno�e se zakljuëiti da je ta gradevina pripadala istom tipu'0' - sa
zapadne strane pridodan narteks.
Poöetirl na zidovima I tn para pojasnica, koje pojaôavaju baôvasti allXXV, 8 ne izlaze iz lezena nego iz samog svoda ima I crkva sv. Nikole kod Povljane na otoku
XXVI, 2 Druga predromaniáka crkva na istom otoku, sv. Juraj sjeverno od grada Paga,pripadala je istom tipu, all ima p0 tn na boônim Kako je sa-iomjestimiëno saëuvana do svoda, to nije poznato da Ii je imala pojasn ice.
U istu tipsku grupu trebalo bi ubrojiti I sasvim neobradenu crkvu sv. Petra kod naseija
Kamen u splitskom poiju. Ta je gradevina u cjelini saëuvala apsidu dok su c.apara polupilona uz zidove u koji ukazuju na izvorne I
pojasnice uz izvorni svod (koji je saëuvani samo u donjim dijelovima.
crkvice na otoku Braëu predstavljaju homogenu cjelinu, kojuveliki broj gradevina; veéina pripada istom tipu unutarnjih, a golih vanjsKih
zidnih
XXVIII, 2 Crkvice sv. Kuzme i Damjana na 10) (izvorno sv. Marije) uzstaro naselje Grada& 11) pokazuju jednostavni pravokutni, baãvasto presvoder'prostor s apsidom I bez pojasnica.
XXIX, 2 varijanti s tn na boãnim zidovima pripada I crkva sv. Martina nad 12),XXVII, 1 sv. Tome izmedu Gornjeg Humca I Selca takoder je bez pojasnica, all s
XXVIII, 1 apsidorn1 13)
Nekoliko crkava na torn otoku pripadaju varijanti s I pojasnicama koje prateXXIX, 1 baëvasti svod. Taj oblik pokazuje crkva sv. Mihovila nad Dolom' 14) koja ima polukru±r..
apsidu, tn nad boànim svodovima i dva para pojasnica koje prate baàvasti svod.naglasak na ôini timpan nad proàelnim I nekim drugim crkvicarnatog vremena na otoku Braöu. Varijanti jednobrodnih crkvica $ apsidom
XXVIII, 5 pripada I sv. Juraj u kod Gornjeg Humca. Ta je gradevina izvorni zvonikna preslicu nad proàetjem, jedan od najstarijih u srednjovjekovnoj arhitekturi' 15)
XXVII, 2 Crkva sv. Ilije zapadno od Donjeg Humca istog je osnovnog oblika, ali pripada varijantTXXIX, 4 gradevina s pravokutnom apsidom, koja je pomoóu trompi u uglovima presvodena polu-
Crkva je gradena na ranoj gradevini kako to pokazuje bloko.XXVII, 3 u njenom zidu. lstoj varijanti pripada i cnkva sv. Klementa kod 17)
koja pokazujeXXVIII, 4 deformacije u izvedbi.
XXIX, 3 Naizgled trobrodnj oblik crkve sv. Duha u rezultat je kasnije pregradnje, jer je I
ta gradevina pnipadala istom jednobnodnom tipu s 18)
U istu gnupu objekata trebalo bi ubrojiti I jednobrodne crkvice na bez
na okolnost su sagradene p0 isteku ranosrednjovjekovnog razdoblja' To suXXVII, 5 crkve sv. Jurja u Ponikvama'20> I sv. Filipa I Jakova kod Prvih Obje
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
IABLA XxviiJEDNOBROD\I TIP RA
I
KRAJ DONJEG HCMCA
PRESJEK ZAPth - 'K (I. Dc,man,:i.
NA
lb
II
TLOCRT CD.2a
SV. KLEMENT KRAJ
PRESJEK ZAPAD - iD.
NA
2b
(I). J
CRK\A NA S\. JURAJ U NA PELJNU
TLOCRT4
C. dc; -:imak I).
• • 4
TLO€RT (1.
5
3a
TLOCRT (D.
I —
PRESJEK ZA PAD -
3b
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
1
JED\OBROD\E CRK VICEXX\1
1. Crkva sv. lome kod Nasela, 2. Ci kva sv. Kuzrne i Damjana na 3a,b Cr k ih k aj Gor 4Kiementa kiaj 5. Crkva sv. Juija u Stia2evriiku (Foto 0PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA XXIX
JED\OBROIJ\E (:RKVIcE \A
1
2
3PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
JEDNOBRODNI TIPTABLA XXX
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA XXXI
JEDNOBRODNI TIP S SREDNJIM DIJELOM KROVA
2
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
XXX, 1 imaju prostor, presvoden zido.e znutrai pojasnicama, te pravokutnu apsidu, je izvana jedva
1 iz linijezida, a iznutra oblikovana polukru±nom
i dvjema manjim jesvakako posebnost ove varijante jednobrodnog tipa.
U okviru ovog tipa izdvaja se i posebna varijanta kcjoj je svojstven srednji diokrova, izvana stvara uiisak trobrodnog prostora. Taj oblik, u stvari,odra2ava
XXXI, 1 na zidovima kako to pokazuje crkva sv. Ivana u Bolu na otokukoja na istoönoj strani dubljom pravokutnom apsidom. VrIo
XXXI, 2 sliãnog oblika je i crkva sv. Mihovila u Igranima na Makarskom koja ta<ode-ima srednji dio krova, zidove s p0 dvije plitke dubokuëetvrtastu apsidu, koja istaknutom I na istoànom zidu apside.
3 lstoj tipskoj varijanti pripada i crkva na otoku koja je imala srednji dioXXXI, 4 P0 tn na zidovima, te izvana pravokutnu, a iznutraapsidu1 24)
Daljnji stupanj u obradi zidnih ploha àine jednobrodne crkvice s vanjskimi zidovima. Pojava tog tipa u ranosrednjovjekovnom graditeljstvu Dalmacijedovedena je u vezu s uticajem lokalne arhitektonske a prvenstvenoMauzoleja sv. koji se nalazi u cemeterijalnom kompleksu Marusinac u Solinu1 25)
Karakteristjke tog tipa tine pravokutna gradevina s Iezenama na I s
pravokutnom apsidom koja je u polukru2na.
U jednoj varijanti tog tipa, svojstvenoj dalmatinskoj zagori, te su lezene elementikonstrukcije I ujedno specifiànog I javljaju se kao kontrafori u razliãtir-rtipovima Iongitudinalnih gradevina. Ta varijanta zastupijena je u t.zv. Ôetvrtoj crkvi u
XXXVI, 1 Biskupiji kod Knina, kojoj je u najdonjim redovima zida samo dio126.Apsida je izvana pravokutnog a iznutra tlocrta. plohe sulezenama,, koje su vjerojatno bile spojene pojasnicama. tstaknute lezene nazidovima ne podudaraju se s onima u
u Uzdolju sa svojorn polukru±nom apsidom vezuje se uzuzore. je lezenama i dok su na
istaknutije lezene, odnosno kontrafonj1 27)•
Kod primorske varijante ovog tipa nestaje konstruktivne uloge lezena, koje postaju vrloplitke, I medusobno luàno spojene, pa se I prvobitni motiv dominantnih izboôenih elemenatau arhitekturi pretvara u motiv plitkih udubljenih kao naôina izrazitodekorativnog zidova, koji smo sreli veë kod centralnih gradevina.
Kod nekih gradevina te primorske grupe lezene su uvijek vrlo istaknute naroãito naXXXII, 2 kao pokazujecrkva sv. Luke na Lastovu, koja ima pravokutnu apsidu plitko
XXXIV, 2 iz istoãnog zida. Apsida je preko trompi presvodenacrkva sv. Petra u Ublima na istom otoku, vjerojatno je pripadala istom 29)
Dekorativni karakter plitkih lezena I na vanjskim plohama pokazuje crkva sv. JurjaXXXII, 3 u Radunu kod Staroga, jedan od najbolje saôuvanih pnimjera ovog 30'•
XXXIII je $8 tn para lezena, — medusobno spojene pojasnicama —XXXIV, 1 podupiru baãvasti svod I ga u ãetiri poija. One istovremeno obl Jju na oba bcã'-a zida
p0 ôetH polja plitkih Pc sedini dvaju poija ra sjevernom zidu do apside isto kao
52PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA XXXIIJEDNOBRODNI TIP
TLOCRT la
SV. IVAN NA
(Istrajjo J. Posedel; snimak T. Marasovié)
PRESJEK ZAPAD - ISTOK 1 b
2a
SV. LUKA NA LASTOVU
PRESJEK ZAPAD - ISTOK (D. Domancic 2b
SV. JURAJ KRAJ STAROGA
- -
I
PRESJEK ZAPAD - IsTOK
SV. MITAR U GABRILIMA (KONAVLE)
SJEVERNA FASADA 5(Zavod za spomenika kulture
JURAJ KRAJ NA BRACU
6a
a
— =_C—
— —6b
TLOCRT (D.
STANJE 1974 (D. Marasovié - M. Sumié)
TLOCRT
KUZMA I DAMJAN NA KORCULI
3b
TLOCRT izvornog stanja: J. Marasovii5)
iDPDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
CRKVA S\. JURJA KRAJ K EL 'TAROG
IS! 1:!: Gatt
TABLA
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA XXXIV
JEDNOBRODNI TIP
2a
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
JED\OBROD\1 TIP RA(:LA\JE\E
4a
TABLA XXXV
lb
3
4b
Sb '.' tra - :t. c 23
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
:'.om j&--: :kv:Sc :..e — ir:
:ki c::—, :a : :e s-cov:e
pripada I Gospe kraj mora na Ciovu u Trogi'-u1proporcija, pa ima samo dva pa:c •ezena s pojasnicama u
s epotpuno ispunjene plitkm
Crkva sv. Jurja kod vezuje se p0 svim elementima uzgrupu, all ima vanjske zidove plitkim 32)
s x,
polukru±nom apsidom. Ovdje spada i crkva sv. Ivana u Podacima kod
vanjske plohe imaju I dvije crkve iz regije, kojesvemv pripadaju karakteristiãnom kupolnorn tipu, all se danas ne vide ostac iii .'ikupole. Crkva sv. Ivana u selu na otoku izgubila je prilikom Xx:izvorno proãelje, all je saãuvala zidove I baôvastj svod isto kao ia iznutra polukru�nu, presvodenu je $ p0 . e
na boônim zidovima $ jednom na apsidi. U su dva para I
medu njima samo u gornjim dijelovima zida.
Crkva sv. Mitra U Konavlima, u naseiju Gabrili, ima istopojasnicama i te vanjske plohe lezenama kako
zidovima tako I na apsidi, koja je izvana pravokutna a iznutra polukru±na. Kako je :....izvorni svod, to je moguãe da je sa svodom nestala I izvorna kupola. U st_
crkvu bi trebalo svrstatj u brojni kupolni tip.Jedna od zanimljivijih gradevina jednobrodnog tipa s zidnim p c-a—- a
crkva sv. Kuzme I Damjana kraj Blata na otoku Korãuli, dobro saàuvana sve do svoda.u gotiãko doba I zamijenjen novim svodom karakteristionog oblika. Cc.a xvpripada varijanti s pravokutriom apsidom, koja je malim trompicama u uglovimapolukalotom. Na zapadnom proàelju je istaknuti portal presvoden iriadkrjven krovom, je svakako rijedak sluàaj uarhitekturi Dalmacije. ovoj crkvi daje I raspored lezena I na va'Jsd—
zidnim plohama. boéni zidovi su plitkim Iezena—a,su — mec5usobno spojene — oblikovale p0 tn plitke na svakom zidu. Unutarnalazj se I po jedna uska Tn uske nalazile su se I u apsidi, a po jedna I sasLrane ulaza. Uske I sve vanjske zidne plohe: boàne zidove, proëelje Izida apside. Za razliku od drugih crkava
I gdje vanjskcflue ni u kakvoj relaciji $ elementima, ovdje je ta relaca
oôita I raspored vrlo pravilan, all ne tako da lezenama odgovaraju vanjske lezene,je karakteristjka romaniôke arhitekture, veé na da lezeni odgova-a
vanjska I obratno. Upravo zbog te podudarnostj vanjske nisu gusto poredane, jeuobiãajeni ,,strah od praznine" ovdje podreden nacrta.
Posebni jednobrodni tip àine crkve s troapsidnim prezbiterijem. ;e'ez...tog tipa treba u trikonbni-r zapadnim dijelom, koji jeobliku formiran u : :c- pokazuu c-kve
Ra—osrednjo.jeko,.- .a :: :-c.a sv. Spasa na Vrelu Cetine xxxvikoja _- : — )(XXV11PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
JEDNOBROD'cI TIPOVI U DALMxTI \SKOJTABLA XXXVI
ZAGORI
CRKVA U BISKUPIJI
SY. LUKA U UZDOLJU
1
TLOCRT (Istraiio S. Gunjaea)
2
CRKVA NA GLAVICI U BISKUPIJI
SY. SPAS NA YRELU CETINE
- I.: riz.o Ufljaca: IC)
—:- ¶ - I C
TLOCRT (F. Radio)
aTLOCRT(lstrajjo S. Gunjaea; snimak B. Petrie)
I RT
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
\\\\IICRKVA \\ VRFILI
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
CRKVA SP NA VRELU CETI\E
Detalj zvonika (Foto N -
T%BLA XXXVIII
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
dijelili su crkveni prostor u tn broda. Na zapadnoj strani, na poãetku boánih brodova, nalazise jedna odijeijena pravokutna prostorija. S obzirom na velike dimerizije i relativno tankezidove, oãito je da je crkva bila pokrivena drvenom krovnom konstrukcijom, a pripadala jeuobiàajenom bazilikalnom tipu s srednjim brodom, kako to jasno dokumentira ISantinijev iz XVII Zvonik uz sjeverozapadni ugao je dograden U XIII St.
Persistencija tradicije u longitudinalnim bazilikama je u onimsredinama, u kojima je bazilikalna arhitektura bila veoma razvijena. Toizrazito pokazuju bazilike u Rimu, pa ne treba smatrati je dote pojave iznimno i kod nas nedaleko stare koja je — bez obzira na— morala u prvim srednjeg 'vijeka imati utjecaj na crkveno grad iteljstvo Dalmacije,pogotovo u Splitu, koji je bio crkveno — pravni nasijednik metropolije.
Tlocrt trobrodne bazilike s apsidom na strani, te S narteksom iXLI, 2 pravokutnom bazom zvonika na zapadnoj strani pokazuje crkva u 46), a mo±da jeistom tipu pripadala i bazilika u Koijanima, kojoj nije saãuvan istoàni
XLI, 1 Crkva sv. Marte u Bijacima predstavlja varijantu trobrodne bazilike s uglatom apsidomXLIV, 2 na strani. Novija pokazala su da je podignuta na mjestubazilike1
Trobrodne bazilike s tn apside u Dalmaciji se u pravilu javijaju pri koncu razdobljaranog srednjeg vijeka. Prete±no se radilo o gradevjnama dimenzija, koje se mogu svrstatiu nekoliko tipskih varijanti.
XLIII, 1 Bazilika na Crkvini u Biskupiji P0 svoj prilici je nastala prije XI KarakterizjraXLIV, je upisani prezbiterij s trima izdu�enim pravokutnim apsidama. Zapadno od crkve su dvapravokutna prostora s tragovima zvonjka.
XLII, 3 Drugu varijantu àine bazilike s kontraforima. Crkvu sv. Cecilije na Iokalitetu Cecela uXLIV, 3 Biskupiji (poznatiju pod imenom ,,Stupovi") povijesni podaci vezuju za XI St., all je njennastanak mogué I ranije' 50)• Crkva spada medu bazilike u Dalmaciji, akarakterizira je pravokutni prostor u koji je na zapadnoj strani ukljuàen I narteks, te na
strani prezbiterij s tn apside, od kojih su dvije U odnosuna srednju apsidu. Cetvrtasti prostor na zapadnom proöelju bez sumnje predstavlja bazuzvonika. Masivnj zidani koji dijele prostor u tn broda, su tlocrta,pa se tome mote zakljuãiti da su bill spojeni Iukovima ne samo du±ini brodova nego I
Ta okolnost kao I masivni vanjski zidovi pojaöani nizom kontrafora Upuéuje da jecrkva bila presvodena. Gusto postavljeni kontrafori zaobljeni su poput onih na jednobrodnimtroapsidnim crkvama.
XLII, 2 Katedrala u Biogradu na moru bila je oblika I dimenzijal5l) a njeni ostaci ublizini crkve se da su sasvim u Biskupijita gradevina nije imala narteks, a podjelu prostora àinili su stupovi uzsamo tn zidana pilona. Na zidovima u sjevernoj polovini crkve se lezene.Izvorno presvodenje prostora i u ovom sluëaju dokazuju masivni zidovikontraforima, koji su istog obllka kao I u crkvi sv. Cecilije u Biskupiji.
XLII, 1 Crkva sv. Marije u Ninu predstavlja posebnu varijantu trobrodnih troapsidnihgradevina1 52), utoliko je bez h potporr'iaka I tanjih zidova, pa jevjerojatno na drvenom krc . m : C.. . bez na'teksa I baze
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA \LJ
MART A C BIJACIMA
TROBRODNI TIP
TLOCRT (E.
CRKVA U ZAZVICU
TLOCRT (F. Radié) 2
SV. STJEPAN NA SUSTIPANU U SPLITU
D- .ni.*k k.kaa• . • • •
— —
1
Ir4 — —
I-
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TROBRODM TROAPSII,\I TIPXLII
S\. MARIJA U
KATEDRALA U BIOGRADU NA MORU
ITLOCRT (E.
SV. CECILIJA (STUPOVI) U BISKUPIJI
2TLOCRT (L. Jelie - E. 1k
TL'I'CRT B•
3
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA XLIII
TROBROJJNI TROAPSIDNI TIP
TLOCRT (snimak T. Marasovjé) 1
UO€RT2
SV. PETAR I MOJSIJE U SOLINU
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TROBRODM TIP(ftITABLA XLI
Crkva sv. Stjepana na Sustipanu u Sp t.. (Foto Z. Buljevèc). 2. s. u B skuL,u,. -u Biskupiji (Foto N Gati 5 Pet'a i.': jd u Solinu E — Soa
- -
!.S.
•—z
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
.. — :.: K
o gradevini, koja alF neke :eo.e.Crkva sv. Ivana u Biogradu na moru po ãstom non *
pravilnom ritmu gusto poredanih lezena '-a boãnih z'co.a takcder pgrupi ranoromaniëkih gradevina1 . Istoj varijanti troapsidnog :e-jai crkva sv. Tome u Biogradu na moru.
Posebnu varijantu troapsidnih bazilika na zalazuazdobija ëini crkva sv. Petra i Mojsija u Solinu na lokalitetu Supija Crkva, za X_.II, 2
povijest znaëajna kao krunidbena bazilika kralja Tlocrtni oblik ka'a<:e- zapravokutnik u okviru kojeg je oblikovan i prezbiterij sa srednjom pravokutnom Ipolukru2nim apsidama1 zidovi su lezenama, kojima toëno oago.arajj Ilezene na vanjskim zidnim plohama. Ta podudarnost jedna je od izrazitih osobina
ranoromaniëke arhitekture, premda je kameni ...
predromaniãkom skulpturom1 56), Sa zapadne strane je u± pra.o'cs:or narteksa u okviru kojeg su s strane pronadene stepenice vjerojatno trag
torn dijelu crkve.
C. GRADEVINE S KUPOLOM
Znaran broj predromaniãkih crkava u Dalmaciji nosi u sebi osobine prve I
s:o-nenute tipske skupine, t.j. longitudinalni prostor uz istovremenu tendencijunaglaska ostvarenog kupolom. Takva se kombinirana prostorna koncepcija javija kod : =
ske grupe Iongitudinalnih jednobrodnih i trobrodnih gradevina, isto kao i kodkoju karakterizira tlocrt upisanog kri�a odnosno transepta, a koju inaôe nsr-o :o
saca n susreli u longitudinalnim predromaniàkirn gradevinama u Dalmaciji.
Jednobrodni kupolni tipJednobrodne crkve s kupolom ëine — uz gradevine — najizrazitij tip u
-a-:s-ednjovjekovnoj arhitekturi Dalmacije. Kako je taj tip do sada poznat una prete�no na podruôju Dafmacije (najsjeverniji poznati primjer je
:-.. a s.. Petra u to sam tu grupu crkava svojedobno nazvao regionalnimkupolnim tipom1 Gradevine tog tipa na
na Koloãepu saöuvano je u iii manjim ostacima pet crkava, naa na dvije crkve istog tipa.
S.e c-k'.ice koje pripadaju toj grupi vrlo su malih dimenzija. Karakterizira ihtlocrt I izvana uglata apsida, koja je obiàno iznutra polukru2na, a
U obim varijantama apsida je presvodena polukupolastim svodom, s time je.arjant prijelaz na eden trompi. Boëni zidovi su
— s.a-ria bib na T vanjskim zidnim plohama bib samo_: e koje sr'o se oc crka.'a:.rije Sc a: e e—e-a: a. •.:: a. oo
se nepos-ec'-: : z—ac s.oca. —
a .ea. : socs •-i_±-- :_
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA XLVJEDNOBRODNI KUPOLNI TIP
SV. NIKOLA KRAJ SELCA NA
TLOCRT (D. Domanéié) 1 a
SV. ILIJA NA LOPUDU
PRETPOSTAVLJENO IZVORNO STANJE (J. Marasovjé)
PRESJEK ZAPAD - ISTOK (D. Domanéjé) lb
,
I
TLOCRT
TLOCRT (L. Peko)
2a
3a
SV. SRD NA
PRESJEK ZAPAD - ISTOK 2b
PRESJEK NTUK - ZAPAD (L. Peko) 3b
2 - . I IPDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA XLVI
RRODM KLPOL\I TIP LANJENE VA\J'TI\E
3a
• Selaca Brac.. D C 2 Ciea S'da D ci 3ab Ca. -D 'Aarasov.c)
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
b
TABLA XLVIICRK\ A SV. \A
a
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
Ovaj tip javfja se u dvije varijante:I vanjskil, zidnih ploha.
Jednobrodne kupolne crkve vanjftine manje su brojne odvarijante. Dobro saöuvani primjer je crkva sv. Nikole kod Selca, blizu kraja otoka XLV, 1'Braàa1 58) jedna od rijetkih gradevina ovog tipa u srednjodalmatjnskom podruôju. Tipskielemenat te crkve su pIitke na boônim zidovima u odijeijene lezenama, tepojasnice koje zahvaáaju samo svoda. Apsida pripada pravokutnoj varijanti I U XLVI, 1
tako da su za prijelaz na polukupolu upotrebljene trompe, isto kao I naprijelazu iz svoda na kalotu kupole. Vanjske plohe su"sasvim gole II zidove kupole. Jedini naglasak na eksterijeru ëini zabat nad ulazom koji se — kako je veé
— javija na nekoliko primjera braôke grupe jednobrodnih crkvica.
Toj varijanti pripada i crkva sv. Ilije u Lopudu na istoimenom kojoj se XLV, 2kupola flue saôuvala, all elementi konstrukcije nesumnjivo pokazuju njeno izvorno XLVI. 3postojanje. Za razilku od golih ploha na kojoj stanoviti naglasak daje jedinoproàelnj luk, je plitkim na boànim zidovima I pojasnicamakoje podupiru baãvasti svod, all se u ovom ne nastavijaju kao boàne lezene, yea
konzolama na visini poãetka svoda. Apsida je I tamo pravokutna izvana i iznutra,a u njenim uglovima saãuvale su se trompe na prijelazu u polukalotni svod.
Crkva sv. Durda (kasnije nazvana sv. Antun Padovanski) na otoku Koloaepu uglavnom XLVIIje saëuvala svoj izvorni obIik1 60) Pojasn ice u baavasti svod, iz kojegiziazi kupola, nad pandantivima. Njene ravne vanjske plohe isto kao I svi vanjski zidovi golisu I
Na istom otoku nalaze se ostaci crkve sv. Srda, koja je pripadala istoj tipskoj varijanti $ XLV, 3is golim vanjskim zidnim
XLVI, 2Crkva sv. Franje na saàuvala je na samo najdonje redove zida, pa se LVII, 2
ne mote sa tvrditi, iako je to vjerojatno, da je pripadala istoj tipskoj varijant11Njena pokazuje svojstveno crkvicama ovog tipa na elafitskim otocima.
zidne plohe na vanjskim zidovima kupole ima I dubrovaãka crkvaSikurata1 63) koju bi stoga trebalo, unatoó njenih znatnih kasnijih preinaka, svrstati u istutipsku varijantu.
Brojnije su jednobrodne crkvice s kupolom I s vanjskim zidovima.Najbolje saáuvani primjer ove tipske grupe je crkva sv. Petra u Priku u 64)
koja je do XLVIII, 1danas zadr�ala gotovo u cijelosti svoj izvorni izgled. Njena je LV, 2lezenama, koje — spojene pojasnicama — dijele svod u tn poija. U srednjem poiju je kupola, Lkoja se dike nad pandantivima. Prvo I treáe polje presvodeno je kri�nim svodom. Boënizidovi su plitkim P0 sredini kojih su I uske polukru�ne one se nalazena istoënom zidu ukljuãujuói I apsidu kçja je iznutra polukru�na, a izvana pravokutna.
je potpuno na zapadnom zidu je uobiáajeni veliki proàelni slijepi uk,istoëni zid I apsida imaju takoder uobiãajene plitke dok su vanjski boôni zidovi
koje lukor—i. Vanjske plohe kupole suall dubokim te — —a, -'a odredeni naôin, .a
ozr-iaãa,ana _ZC...±ra os naãeiorr cen p(PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA XLVIIIJEDNOBRODNI KIJPOLNI TIP
TLOCRT (D.la
— — - —
SV. TOMA U KUTIMA
TLOCRT (J.2
PRESJEK SJEVER - JUG (E. Dyggve)
lb
ic
- : ! I I C
4 b
PETAR U
SV. MIHAJLO KRAJ STONA
POGLED S JUGOZAPADA (E. Dyggve)
3aTLOCRT (1.
-
1LI 3bPRESJEK SJEVER - JUG (I. Zdravkovié)
SV. PETAR NAJ. Posedel; snimak 1. Marasovjé)
4aT 1
-
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA XLIXJEDNOBRODNI KUPOLNI TIP
-
SV. NIKOLA NAPRESJEK SJEVER - JUG
TLOCRT (T. Marasovjé) 2
STANJE 1959 PRESJEK ZAPAD- IdF.
SV. NIKOLA NA LOPUDUPRETPOSTAVLJENO IZVORNO STANJE (J.
S\. IVAN NA LOPUDUIZVORNO ST ANJE (T. Marasovic)
J[2\% 3c
LOCRT
4a
-•
4b — 4c
SV. MIHOVIL U PAKLJENI NASTANJE 1968 - 1978 I. Fjskovjé; snimak: I
TLOCRT laic
I Lo€ RI 3a PRESJEK ZAPAD - NIOK 3b
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
CRKVA S\. PETRA U
a
C
TABLA L
a,b. c.d. (Foto N
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
Uz On- - :.: ca SY. Nikole XLIX, 3a 'ije a -' ± 0 . L II
(osi— :c - - ::kazuje ostatke k-±ni- s.occ.azidnih plona s - S ukom.
Toj je crkvici oblikom I jama .rlo bliska crkvica sv. Barbare na K LVII, 1kojoj je dograden zapadni dio. boôni zidovi saôuvali su se do visine s. ado. a. Za azod lukova kod sv. Nikole, na vanjskim zidnim plohama
ukom.
Lopudska crkva sv. Ivana uglavnom je osim zapadnog proãelja, XLIXI tamo nalazimo plitke I uske u
u srednjem svodovnom poiju nad trompama, te potpuno anjene .',, 1
vanjske zidne plohe plitkim obiönog Male LVI,vanjske zidne plohe kupole. je na toj gradevini ,,na e
na ju±nom I sjevernom zidu. Taj detalj pokazuje improvizaciju graditeija, koji je u - u
same gradnje, da áe dio zida ostati prve da b takoispunio I taj mall prazni prostor, a uz to ostvario I osebujni motiv arhitektonske dekoracje
68)
Crkva sv. Nikole na groblju na Koloáepu takoder je dobro saáuvala svoj izvorni izglec XLIX, 2osim kupole, za koju na obnovljenom krovu nema danas traga, all je odaje LVII, 3
raspored lezena1 69) Vanjske zidne plohe su plitkim, luôno -rr: ma,
D.'ije jednobrodne kupolne crkve na istih su tipskih karakteristika uz X_u detalju1 70) Bolje je saãuvana crkva sv. Mihovila u Pakijeni (sv. Mihajia), •'
premda je kasnijim dogradnjama izgubila od svog izvornog L. • 1
plohe su plitkim koje su saãuvane i djelomiãiio obnovljene na ju2" ciou. na apsidi imaju neuobiöajeni raspored u dva horizontalna dijela. U je
raspored lezena, plitkih lukova i pojasnica, koso odrezanih na visini poãetkasvoda, koji je u potpunosti kao I kupola. Njene vanjske straneSu malim dok su u plitke dekorativne na ãetvrtastoj osno.svodu, uz trompe u uglovima, koje tvore prijelaz na osnovu kalote. Apsida, kcapripada varijanti vanjskog I pravokutnog tlocrta, presvodena je polukupol'rns. odom.
Crkva sv. Petra u Velom Vrhu iznad Luke Sipanske saàuvala je zidove, poãetak svoda I XL', III, 4krova, all je kupola sasvim 72), Na zapadnom zidu su ostaci velikog proôelnogs[epog luka, a na boãnim zidovima I na apsidi uobiöajene plitke U su
para lezena, vezana pojasnicama, P0 jedna plitka u svakom poiju, u sredini koje je i
all dubija Apsida crkve pripada uglatoj varijanti na i u
Djelomiôno se saãuvao I njen polukalotni svod, koji — bez trompi —prijeazom izlaz iz donjeg dijela na polukupolu.
Crkva sv. Mihajia u Stonu1 '-c saóu.a!a svoju kupolu, au je njeno z. 3sigurno re samo DC kara. kons:-ukcije, LI
tps• : i p0 - -e :'• .: u :'± — p-kazan '-aec'-o od s... a.... :s-. I '-a
-aPDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA LICRKVA SV. MIHAJLA U STONU
b
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA LII
CRKVA SY. I\ANA NA LOPUDU
'a,
-4
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
CRKVA SV. \IKOLE LOPUDU
..
.4
a
TABLA LIII
b
b. Unutrasnjost; c. .Lz-.a 'asaa; d c
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA LIV
1
2
1. .kj±ra strana crkve sv. u straa crkve sv. Ivana na Lopudu I Foto Gattin)
JED\OBROD"I TIP
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
JEDNOBRODNI KUPOLNI TIP
TABLA LV
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
LVI
KLPOL\J TIP
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
3a
TABLA LUIJEDNOBRODNE CRKVE NA
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABI.\ I.\ III
JI-D\BROI)\i TIP L%\JF\F
.
M.*
I *- — U - • 3
- - —- —PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
Apsida pripada .anjskog a
u crkvi ôine Iuôno koje se
boönim zidovima javljaju u dva vertikalna reda. Taj sasvim negira lezenu kac
arhitektonski element, pokazujuái dekorativnu tretmana zdn " ploha.
XLVIII, 2 Vrlo blizak oblik Sv. Mihajlu u Stonu imala je crkva sv. Tome u Kutima u Boki
LVIII, 2 primjer ove tipske grupe. Crkva je od poëetka svoda saöuvala samo
sjeverni zid i apsidu, dok je I dio zapadnog zida ostao samo u donjim
plohe bile su sa dva para plitkih tezena, koje su formirale tn
odnosno svodna polja. U svakom zidnom polju bila je jedna plitka, luãno presvodena
a sredini jedna uska koja se — je manje uobiöajeno — javija i na
zapadnom zidu. Apsida pripada varijanti vanjskog pravokutnog a unutarnjeg oblika.
U samom Dubrovniku zastupijena je i ova varijanta kupolnog tipa sLVIII, 1 a predstavlja je crkva sv. Nikole na Prijekom1 76)• Novija pokazala su
da je crkva uobiãajenih proporcija s dva para lezena u i
i vanjskim zidnim Apsida je i u ovom vanjskog
pravokutnog i tlocrta. Kupola u dike se iznad trompi,
a na njenoj ëetvrtastoj nadeni su tragovi
Pojavu ovog tipa u ranosrednjovjekovnom graditeljstvu Dalmacije se objasniti
dvaju osnovnih utjecaja odnosno djelovanjem dviju tradicija: longitudinalnog
prostora, koji kontinuira iz arhitekture, te centralne koncepcije
prisustvom kupole, koju se mora dovesti u vezu s prisustvom Bizanta. U ranom srednjem
vijeku Bizant je I politiãki bio prisutan na jadranskom prostoru, pa su dometi
njegova arhitektonskog utjecaja vise do
i razvio jednobrodni kupolni tip s izrazitim regionalnirr
specifiãnostima1 78)•
Crkve s upisanim transeptom
Bizantska komponenta dolazi do veáeg u drugom tipu ave skupine, ko'—e je
svojstven longitudinalni tlocrt s upisanim i s kupolom. Taj se tip javija U
varijante, zastupijen u dvjema predromaniãkim crkvama u Splitu i u jednoj u Dubrov'
LIX, 1 Crkva sv. Mikule u Velom u Splitu pravokutnog je tlocrta s
apsidom na istoënoj strani1 Cetiri stupa P0 sredini crkve ãine svodnog
koji se sastoji od kraka i vrlo kratkog popreënog kraka baãvastog svoda. vidijivog i
u krova. Uzdu±ni baëvasti svodovi naslanjaju se — osim na stupove — I na boëne
LX, 2 svodove, koji sliáe deformiranim polukalotama. Nad ëetvrtastom om 1
se konstrukcija, obnovljena 1949. g. natemeiju pronadenog starog p0
vanjskom izgledu sliëi kupoli, no koju pa naôinu gradnje treba smatra niskim
zvonikom' 81) Iste je konstrukcije, iako znatrlo zvonik crkve Gospe od Zvoni- a u
Splitu. Lukovi na iz 1865. koji su protumaãeni kao p1 I kao t3k'. obnovljeni.
su, u stvari, prave otvore, dokazuje sam crtez. koji ih pokazuje I s
strane. Ostaje, medutim, pitanje da Ii je taj niski z. k zvoran S gradnjom
predstavlja jednu kasniju pcegradnju. Po rezultatima detaljne ar'aze je
pokazala dvije raz vne . :-—a' moglo bi se
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA LIXKUPOLNI TIP S UPISANIM TRANSEPTOM
SY. MIKULA SPLIT SV. PETAR
TLOCRT (T. Marasovié) TLOCRT KRIPTE (Zavod za
kulture -
SV. BENEDIKT (SV. EUFEMIJA) SPLITPRETPOSTAVLJENO IZVORNO STANJE (J. Marasovié)
3a
POGLED SA SJFVFRNT 'K
3bPRE-JEK FIR - JtG
1
nil iii
2
TLOCRT 3c
i3dPDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
predpostaviti da zvonik pripada ovom drugom razdoblju I da je osnovna konstrukcija s
ranosrednjovjekovnim stupovima izvorno pravu kupolu, od
rekonstruirane konstrukcije. Obnovom iz 1949. rekonstruirana je apsida, kojoj
polukalotni svod izravno prelazi iz pravokutnog u polukru±ni oblik. Obnovljeni portal na
zapadnom proëelju pripada romaniëkoj fazi crkve1 83)•
LIX, 2 Crkva sv. Petra u Dubrovniku pripadala je istom tipu, all pokazuje
LX, 1 specifiënu varijantu trobrodne bazilike s transeptom. Novija84) pokazala su da
ad izvorne crkve unatoã mnogih kasnijih pregradnji uvijek stoje permetralni zidovi, a
otkrivena je I dobro saëuvana kripta kri�nog tlocrta. I ovdje je izraziti oblik upisanog
koji je bez sumnje bio u svodovnom I krovnom sistemu s kupolom pa sredini. Apsida
kripte je polukru±nog, a vanjskog pravokutnog tlocrta.
LIX, 3 Crkva sv. Benedikta (nazvana sv. Eufemija, sv. Arnir) u Splitu predstavlja izrazitu
trobrodnu varijantu tlocrta s upisanim transeptom1 Gradevina je saëuvana samo u
najdonjim slojevima zida, all je njen izvorni oblik gotovo u cijelosti poznat zahvaljujuói
Eltelbergerovom te Braglie I Zaitcheka1871 koji pokazuju stanje prije
no je crkva iz 1878. g. Po tlocrtu to je prava trobrodna bazilika s tn
polukru�ne apside na istoönoj strani. Jedino dva para lezena na boãnim zidovima, koji
odgovaraju prvim dvama parovima stupova (raëunajuái od istoka prema zapadu) pokazuju I u
tlocrtu stvarni oblik upisanog Studija predpostavljenog izvornog stanja, izradena na
temeiju ostataka I grafiákih izvora1 88) pokazuje ulogu transepta U
elevaciji. srednji brod I transept, naime, bili su presvodeni svodovima,
se takoder odrazilo I u obliku krovlja. Boëni brodovi bill su presvodeni na
vanjskoj polovini baëvastim, a na unutarnjoj svodom. Kupola, koja se dizala na
broda I transepta imala je oblik kalote uokvirene
tamburom I pokrivene krovom. U uglovima áetvrtaste osnove kupolne
konstrukcije nalazili su se prijelazni elementi, koji nisu ni trompe ni pandantivi, yea jedna
vrsta specifiënih uglovnih ispuna.
Pojavu ovog tipa u ranosrednjovjekovnoj arhitekturi Dalmacije treba takoder U
utjecaja bizantske I predromaniãke bazilikalne arhitektonske komponente, pni ëemu
je u sluaaju crkve sv. Mikule u Splitu ona prva jaàe u vertikalnom naglasku aitave
kompozicije, dok kod crkve sv. Benedikta ipak prevladava longitudinalni naglasak.
Trobrodne bazilike s kupolomU treaem tipu ove skupine, koji karakterizira prava trobrodna bazilika s kupolom,
longitudinalno prostora je dominantno, a kupola ipak podredeni element.
Zajedniaka crta svih objekata ovog tipa u Dalmaciji je srednja apsida, koja je
redovito vanjskog pravokutnog oblika uz embrionalnu pojavu boãnih apsida u nekim
varijantama.
LXII, 1 Crkva sv. Stjepana na solinskom koja je ujedno bila mauzolej hrvatske'
kraljice Jelene iz X st., trobrodni je pendant jednobrodnog kupolnog tipa, odnosno njegove
varijante. lz pravokutnog okvira iziazi na istoãnoj pravokutna apsida, koja
je iznutra tlocrta. Boërii su a unutarnji prostor
zidanim u tn b-oda. Medurazmaci zidc.
:apadnom cijelu c'k.e 0" ± SL prvaPDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABL I\TIP UPISA\IM
I
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
LXII, 1 razmaku, ôir-i Ta = 2
LXI, 1 b koju trea kupoajednobrodni kupolni tip. I drugi element u crkvi na poduda-aju sesjednobrodnimtipom. Na istoônom zidu u nalaze se koje se
i u apsidi. je sasvim plitkim lezenama, koje su bez sumnjepredstavljale okvir plitkim se takoder i na vanjskim plohama apside. U
pravokutni tlocrt ove crkve ukljuãen je sa zapadne strane I narteks, u kome je naden sarkofag
kraljice Jeene. Ispred narteksa u osi crkve se nalazila kvadratiöna baza zvonika, a sastrane I jedna kapela.
LXI, 2 Crkva sv. Martina (sv. Barbara) u Trogiru je mala trobrodna bazilika s apsidom, kojaLXII, 2 ima izvana i iznutra pravokutni tlocrt1 91)• Dva reda stupova dijele na tn broda
presvodena svodovima I podijeijena pojasnicama u svodna poija. Drugo polje (doapside) nema svoda I na torn mjestu nalazila se prvobitno kupola, koju treba poputkupola jednobrodnog tipa. Povijesni izvori spominju na mjestu kupole zvonik, koji jevjerojatno izgledao poput niskog zvonika crkve sv. Mikule u SpIitul92). Kako ti podaci
spominju ,,zvonik na mjestu kupole" mote se zakljuàiti da je prvobitno tamoipak stajala kupola, koja je kasnije zamijenjena zvonikom. Polukupolni svod dike se nad
dvjema trompama u uglovima. je lezenama I na
boônim zidovima, istoànom zidu I u apside. Dvije u osi brodova
smatrati embrionalnim pojavama boënih apsida. crkve takoder jelezenama, koje se vide na zapadnom proãelju.
LXI, 3 (Crkva sv. Lovre u takoder predstavlja malu trobrodnu baziliku, se
elementima ranoromaniãkim formama1 U
okviru osnovnog pravokutnika ukiopljena je pravokutna apsida, dok su male boëne koje
takoder smatrati zaàecima apsida, znatno uvuàene, pa su iza njih ostale maleLXII, 3 pravokutne prostorije kojima se prilazilo iz glavne apside. stupa dijele na
tn broda, koja — s obzirom na svodovni sistern crkve — I nisu pravi brodovi, jer su tiprostori presvodeni polukalotama, kao I u crkve sv. Mikule u Splitu, podupirusrednji svod, podijeljen u tn polja. Prvo I polje irna kni�ne svodove, dok se nad
srednjim dizala kupola, koja se nije saàuvala. crkve je Iezenama, koje se
podudaraju s a pri vrhu su spojene trostrukim lukovima. Uzproëelje je kasnije pridodan, all vjerojatno takoder u ranome srednjem vijeku, nartekskoji na zapadnoj strani irna tn odijeljena pravokutna prostora.
crkvu sv. Stjepana u Trogiru, koja se spominje samo u povijesnim
trebalo bi poput crkve sv. Lovre u Zadru. U opisu iz XVIII St.spominje se osnovni sistem konstrukcije, koji se sastoji od ãetiri stupakupolu, odnosno Po torn opisu ta je crkva dakle sv. Lovni U Zadru nego sv.
Martinu u Trogiru, koji joj je blo u neposrednoj blizini.
LXI, 4 Uz ovaj tip, konaãno, trebalo bi vezati I zadarsku crkvu sv. Ivana, poznatiju podimenom sv. I ta je crkva sasvim all je njen izgled U cjelini I u
detaljima poznat starim 98), tako da je interieur potpunosti mogaobiti nekonstruiran pnilikom nedavne Muzeja crkvere Zadru. Crkva je
bila gotovo s dva reda cc :ri - V Ti sustupo1, zsen; na k is
— 1k ::;— cc -.
-o
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA LXITROBROD\I KUPOL\I TIP
C
TT
II - --
'.—_---.J
TLOCRT (E. Dvggve)
SV. MARTIN C TROGIRU
PREI'POSTAVLJENO IZVOR\O c'.- £
TLOCRT (S. 2a
SV. LOVRE C ZADRU
-PRESJEK iC I.-L:..
SV. IVAN (SV. NEDJELJICA) C ZADR
3TLO€RT U. Petriciolil
I-'
._. I —— I '
--PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TROBRODM KUP( TIP
TABLA LXII
2a Stiepara
- •0 - -PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
::::.ic se p:• .e:e :-ie — ccc
. =
s
I bi s. .c
ipak otkri. a postojanje tak. sredini crk.e. ls:c kao i e
solinskom Otoku, I ovdje su prva d•. a para stupo'. a do u pra. cc
dok je treëi par s lezenama na zapadnom zidu u znatno kraáem
svodu nestali su prilikom pregradnje tog svodovnog poija, koje se razlikuje -'
svodova u crkvi.
RANOSREDNJOVJEKOVNI ZVONiCI
kiasifikacija ranosrednjovjekOVfle crkvene arhitekture bila bi
kada ne bi ukljuôila i poseban osvrt na zvonike, koji su do sada bill samo
prilikom opisa pojedinih gradevina. Pri tome je potrebno upozoriti na problem I
oblika predromaniökih zvonika u Daimaciji, da bi se uoãile eventualne =
ovog podruöja.
iii manji ostaci odnosno tragovi zvonika nalaze se na pojedinim crk'. a'e
pripadaju svim trima spomenutim tipskim grupama, t.j. centralnim,
kombiniranim tipovima, a poznati su i na nekim ranosrednjovjekovnim
antiëkih prostora. Kod svih tih gradevina zvonik je organski vezan sa samom crk.c -.
pravilu se nalazi na vezan uz narteks I u osi crkve. To je
primjerima I osmerokonhnog centralnog tipa, gdje zvoni- SE
pravokutnom bazom poãinje kompoziciju, koja se nastavija uskim pravokutnm ::s:::—
narteksa i samom rotondom.
Kod iongitudinainih gradevina zvonik je skoro u cijelosti u
u drugim gradevinama njegovo prisustvo otkriva ëetvrtasta baza, je —
kao I kod sv. Spasa — organski vezana uz narteks I nalazi se u osi crkve. To je sluOa .
u bazilikama ,,Stupovi" I Crkvina u Biskupiji, katedrali U Biogradu na e
crkvi sv. Petra i Mojsija u Solinu. X_ I. :
Zvonici sredini crkve, na mjestu kupole, javljaju se tek u romaniôkorn ra:::: XLIII. 2Najranije poznati primjer — Gospe od zvonika u Splitu — stoji na kraju vi. 2razdoblja I pokazuje izrazite crte ranoromaniëke arhitekture, dok za viizvonik sv. Mikule u Splitu kao i opise zvonika sv. Martina I sv. Stjepana
nikakvih dokaza da pripadaju ranosrednjovjekovnom razdobiju.
Pojavu organski vezanog zvonika s crkvom zapadnom proOe!ju dc.ec
sam u vezu s utjecajem u razvitku ranosrednjovjekovne
u vidu adriobizantinsku arhitekturu u •:-: iadrarskim centrima (napr. u
drugu, inaôe _:e:aja u
koju 2.
Oblik ranosrecjo.eKc.:; -a tee c.aj.
.ScS..
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
XXXVII Zvonik crkve sv. CetHe j je-XXXVIII se — prema nekim eler'ent same C'K.e-TO±E X
Masivnog je oblika, malo rastvoren prozcrskmkatu, otvorenom na svim s:ranama, te prozorskirr
katovima. Ranoromanjãki zvonik crkve sv. Vida kod Dobrinja na je tu s:..predromaniãku masivnost i kompoziciju
SpI'tske zvonike na krstionici sv. Ivana I Gospe od zvonika mo�e se datirati u krajVIII, 1 razdoblja, oko konca XI St. Zvonik sv. Ivana, koji poznamo vrlo
preciznom Cassasovoni crte�u iz konca XVIII st., je biforima u tn kata, s timesu donja bifora I mall otvor ispod nje u uvuáenom zidnom poiju uokvirenom lukom.Reprezentativnija arhitektonska obrada tog zvonika Iogiëna je zbog uloge Krstionice, a
takoder I obrade samog Jupiterova hrama na kojem je sagraden zvonik.
VI, 2 Drugi splrtski predromaniàki zvonik sv. Teodora (Gospe od zvonika) je skromnijiVII u obradi I premda je — pojavi dekorativnog friza pod krovom, koje se pribli±uje
ranoj romanici — najkasniji, ipak se svojom zatvorenom zidnom masom oblikuzvonika sv. Spasa20" Na svakoj strani su na tn kata mali presvodenj otvori, a na vrhu p0jedna bifora. Svi otvori su u polju plitke a dekorativni vijenac podkrovom predstavlja tek embrionalnu fazu ranoromaniãkih arkadica.
Za niski zvonik sv. Mikule u Splitu, koji poznamo p0 rekonstruiranom obliku, veó jespomenuto da flue u potpunosti obnovljen prema izvoru I da vjerojatno pripadaranoromaniëkoj fazi, pa ga u ovom kontekstu ne bi trebalo razmatrati.
XXVIII, 5 Konaëno, na samom izmaku predromaniëkog razdoblja javlja se I zvonik ,,na preslicu",kako to dokazuje crkva sv. Jurja u na otoku Taj se tip zvonikajaëe razviti u arhitekturi I u kasnijim razdobljima.
Iako skromni P0 broju saãuvanih ostataka, predromaniãki zvonici u Dalmaciji imaju u
razmatranju tipologije odredeni znaàaj, jer njihovu pridonosi inaëe uvijeknedovoljnom poznavanju prve pojave zvonika u crkvenom grad iteljstvu srednjeg vijeka.
OBRAMBENA ARHITEKTURA
Na koncu pregleda ranosrednjovjekovne arhitekture u Dalmaciji potrebnoje barem spomenuti obrambenu arhitekturu, koja treóu glavnu kategoriju graditeljstvatog vremena.
U odnosu na crkvenu, pa I na stambenu arhitekturu, ta je kategorija najmanjesaàuvana I najmanje U pomanjkanju karakteristiënih primjera obrambenihobjekata tog vremena za sada nije moguc5e ni predlagati kiasifikaciju ranosrednjovjekovnihutvrda. Potrebno je ipak upozoriti na podatke I eventualne ostatke i tragove utvrdenja izranog srednjeg vijeka. Njih najprije treba u dalmatinskjm ranosrednjovjekovnimgradovima I ta je istra�ivanja izvesti u okviru predromaniëkogurbanizma u krajevima. I u ovoj kategoriji trebat ée uz obradu utvrdenja nas:aih u
ranom srednjem vijeku prouãiti I adaptacije ranijih
Adaptacije mogu poaza: antiôke cjeline su se : -istHe . e.jpoput Do< ecijanove kca e u s:: Sputa a
sasvim s.aôu.are Z :D.e \azupôar(S Z
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA LXIIIRANOSREDNJO\JEKO\' \ E FORTIFIKA(IIJE ZAI )RA
ZADAR U RANO\I SREH\JE\1 \ liE KU Petricioli)
— II
I
I
--II II
S.Nlcolaus?
— — —— — — —
-
1JS Man
T1
200
BEDF\1I
3
—
I;
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
je u sedrjer.' ca
a zdovima a.
podatKe m u ranone s'ednjer-ostaci I izvori u Zadru I Osac perimetralnih ziclova Zadra su na d.a
1 mjesta, dok se polo±aj opsega grada mote samo Ostaci zicova izLXIII, 2.3 srednjeg vijeka naden3 su na jugoistoônoj strani kopnenog ulaza, te ra
jugozapadnom zidu, od katedralnog kompleksa, gdje su nadeni I dijelovr kula.su gradeni antiëkim
!stra�ivanja dubrovaëkih zidina pokazala su da tn prve faze u razvitku grada pripacaranosrednjovjekovnom Detaljno usmjeravanje ispitivanja samo tog problema,
I iskcpavanja, sigurno bi pridonijelo boijemgradskih fortifikacija.
Ranosrednjovjekovnu obrambenu arhitekturu trebat ée prouãiti I na izvangradskr-utvrdenjima, od ranosrednjovjekovnjh koja su nastala nasliônim kao I predhistorijske gradine, do razliãitih utvrda koje spominju povijes-izvori, a koje I povijesno — arhitektonska ispitivanja mo�da jednom pobi ±eosvijetl iti.
ZAKLJUCAK
Prikazana kiasifikacija ranosrednjovjekovne arhitekture u Dalmacijiukazuje na slijedeáe osnovne zakljuóke:
1. U razmatranju arhitekture tog razdoblja ne se ograniãiti nacrkveno graditeljstvo, jer nas rezultati posljednjih decenija sve upozoravaju I na
stambeno graditeljstvo I na poneke tragove obrambenih objekata, pa prema tome mo�emoda daljnja prouãavanja tih kategor'ja dovesti I do odredenih o
njihovoj morfologiji.
2. Prvi poãetni rezultati u prouãavanju ranosrednjovjekovne gradske kuóe pokazujuda tip uske koje poznamo brojnim primjerima u romaniëkom Igotiàkom graditeljstvu na istoànoj Jadranskoj obali, nastaje veó u ranome srednjem vijeku.
3. IzIo±eni pregled crkvenog graditeljstva U Dalmaciji jasno pokazuje da :ukategoriju karakteriziraju jasno definirani arhitektonski tipovi, svrstani u tn osnovne tipske
centralnih prostora, Iongitudinalnih prostora I njihove medusobne kombinacije, kojiu relacijama op5e predromaniëke arhitekture pokazuju odredene specifiënosti dalmatinske(iii makroregije. Postojanje odredenih arhitektonskih tipova uz
I obllka u razdoblju ranog srednjeg vijeka na Dalmacije iskljuãujetumaôenje starohrvatske arhitekture kao fenomena graditeljsva ,,slobodnih
oblika". posebnosti ranosrednjovjekovnog graditeljstva, koje dolaze doizra�aja u crkvenoj arhitekturi, dokazuju I stanoviti kreativni doprinos tog razdobljasrednjovjekovne prvenstveno arhitekture.
To dokazuje I kontinuitet pojedinih tipova u kasnijim razcoojima, kao je nap-.jednobrodni tip s koji se daije u romaniëkoj I
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA LXIV
RA\
R \ TIPOVA
9 in -U
7
7
—
S
-
S
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
gotiëkoj arhitekturj, jednobrodnj kupolni tip, koji u istoj makroregijiustrajati sve do novog vijeka, trobrodnj, troapsidnj bazilikalni tip, koji 5e u romanici
svoju punu afirmaciju, i drugi oblici.LXIV 4. Ako pojedine tipove crkvenog graditeljstva promatramo i s aspekta njihove
geografske rasprostranjenosti, doói demo do zakljuãka o tipskoj regionalizacijiarhitekture u Dalmaciji. Ne biti sluàajnost, da su gotovo svi objekti
centralnog jednoapsidnog tipa grupirani na otocima i Dugomotoku, a jedan na kopnu u istoj regiji. tip grupiran je u regijama SpUta i Zadra,
oblici javijaju se samo na podruãjima Zadar — Nm i Krk, brojnecrkve pripadaju istom jednobrodnom tipu ploha, jednobrodnikupolni tip razvijen je uglavnom samo u ju�noj Dalmaciji, crkve s kontraforima sejavijaju u dalmatinskoj zagori i t.d. Sve to dokazuje da su u ranome srednjem vijeku lokalni
uzori imali presudnu ulogu u oblika na odredenom teritoriju, a unekim sluôajevima ne treba iskljuöjti ni rad istih majstora iii njihovih radionica, koji su nasvom gradili crkve istog tipa.
Treba na koncu napomenuti da kiasifikaciju predromaniãkearhitekture u Dalmaciji ne smatrati jer ée novi nalazi iii novainterpretacija poznatih gradevina stalno nove podatke i vjerojatno modificirati
shemu. doprinos takvim novim zakljuàcima uvijek áe biti detaljneanalize, koje je potrebno organizirano izraditi za podruãje Dalmacije. Taj rad,medutirn, ne iskljuëuje i potrebu izrade povremenjh sinteza, koje s razliôitih aspekataarhitektonske historiografije uvid u jedno povijesno razdoblje odredene regije.Upravo je to i bila svrha ovog prijedloga kiasifikacije ranosrednjovjekovnearhitekture Dalmacije na stupnju
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
BILQESKE
1) A. Eitelberger von Edelberg (1)
2) T. G. Jackson (1)
3) A. Adam: Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at Spalatro, London, 1764.
4) L. Katie (1)
5) Ibid.
6) Na potrebu istra±ivanja konstrukcije I metodologiju abrade tog problema upozorava I
(1)
7) 0 kronologiji ranosrednjovjekovne crkvene arhitekture u Dalmaciji je raspravijati bez
dekorativnih elemenata kamenog na kojima se — uz neke rijetke gradevine dat..ane
povijesnim dokumentirna — zasniva odredivanje vremena gradnje velikog broja predromaniökt
crkava na torn podruCju.
8) Jedan ad terneljnih radova u odredivanju polo�aja ranosrednjoviekovne arhitekture u Dalmaciji cac
je M. Prelog (1)
9) Pri tome se medu ostalirn misli na istra�ivanje proporcija, analize rnjera te druge uvjete gradnje -
u vezi s I klirnatskirn prilikama, Cirne se u posljednje vrijeme bavi M. PejakoviC (1)
10) Toma Arhidakon: Kronika (Historia salonitana), izdanje Muzeja grada SpUta (prijevod
Rismondo), Split, 1960g. str. 23 ,,Ali kako nije bib sigurno smjestiti sred s:roç
grada, savjetovao im je, da se u rneduvremenu skione u Dioklecijanovu gradevinu, gdje Ce
boraviti I biti u mogudnosti da barern neki djeliC svoga bez vetikog straha obraduju,
ne nastupe povoljnije prilike I ne bude moguCa ponovna izgradnja Sotina. I konatno se dopao o.sj
savjet• svim plerniCima I puCanima, I medusobno uglave ovakav ugovor, da Ce bogatiji sebi sag'aciti
kuCe na viastite a oni kojirna novac nije bio dovoijan za izgradnju kuda, da Ce dobit is
svoja naokolo postavijene kute. Ostali narod stanovat Ce pod podzemnirn s -
kr I pta ma".
11) Ibid.
12) J. MarasoviC — T. MarasoviC (1), str. 27;
T. MarasoviC (10), str. 38
13) Ibid. str. 35 — 37
14) Ejnar Dyggve — Arhiv Split, Dy 64 B
15) T. MarasoviC (10) str. 37
16) Lj. Karaman (7), str. 86 — 87
17) Lj. Karaman (3), sI. 37
18) Na bifori je prilikom obnove naopako ugraden prag
19) T. MarasoviC (2), str. 97—102
20) analiza starog dijela Trogira u obradi S. VuCenoviCa I T. MarasoviCa objavijuje se
centra za studij I obnove kulturnin coca-s
u Rimu
21) N. KlaiC — I. ). :':—s' Zada' (I. Petricioli) str. 145
22) Lj. Kararrar (3) flu — 1
23) TaKose'D S: :.. s:r 2 'cs'
St ±.5i -tE a:? I
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
25) F. Raôki: Documenta nistoriae chroaticae periodum antiquam iILs:s-: a. Za;-ez, 1877, str. 407
26) I. Ostojié (1)
27) F. Raëki: Documenta Historiae chroaticae periodum antiquam, Zagreb, 1877
28) C. Fiskovic5 (1) str. 207 —210; (3) str. 67
29) F. Raãki: Documenta, str. 75 — 78
30) T. Marasovjé — 0. Vrsalovjá (1), str. 189— 191, tabla LIX, prilog I—Ill
31) S. Gunjaëa (3)
32) Oba kompleksa otkrio je S. Gunjaãa i interpretirao kao samostane. Skiop u Pridrazi je iscrpnoobradio i objelodanio (9), dok je nalaz u objavio samo u kraáem (8), str. 270 —
271
33) E. Dyggve (5), str. 62 fig. III, 19
lstra�ivaãke I restauratorske radove na kompleksu u Riiinicama nedavno je vodio Zavod za
spomenika kulture u Splitu pod vodstvom M. Ivanikvita
34) Pretpostavljeno izvorno stanje crkve u Gradini I s time u vezi I njenu atribuciju kasnoantitko—razdoblju obradio je J. Marasovit (1) Za raniju atribuciju kao krunidbene bazilike kralja Zvonimirausp. U. Karaman (3), str. 181 — 204.Katiéevim topografskim I Dyggveovim
tzv. crkve u Solinu je pitanje prave krunidbene bazilike kraljaZvonimira na torn lokalitetu. Usp. E. Dyggve (5) str. 132; 2. Rapanié — L. Katid (1) str. 79
35) 2. Rapaniá (1)
36) Toma Arhidakon, Kronika (sp. di.) str. 24
37) M. Abramié (1) na str. 11 donosi raniji Dyggveov prijedlog izvornog izgleda pregrade, izraden -"edruge Dyggveove teze a porijeklu ploëa u Krstionici iz solinske crkve sv. Petra I Mojsija.Usp. takoder F. BuIlt — Li. Karaman (1) str. 201
38) E. Dyggve (5) str. 133 — 134; (6)
39) C. Fiskovit (4)
40) A. Cutheis, de Gestis civium Spalatinorum c. III u djelu I. Luciusa: De Regno DalrnatiaeCroatiae, str. 383 (,,Ecclesia s. Thornae sub ecclesia Sancti Johannis Baptiste de Spalato")
41) J. Marasovic5 — T. Marasovit (1) str. 31
42) A. Proculjano: Oratione. . ., Commissiones et relationes venetae, sv. III, str. 197 — 238.
43) F. Bulit — Lj. Karaman (1) str. 232; A. Cutheis, o. C. str. 585. 62.
44) F. BuIi&(1) Crkvu sv. Martina obraduju J. Marasovit IT. Marasovit kao posebnu monografiju
45) J. Marasovit, (1) str. 9— 10
46) Voyage pittorrsque et historique de I' Istrie et dela Dalmatie redigëd'apres I' Itineraire de b. .
par Joseph Lavallee, Paris, 1082.
47) Lj. Kararnan (4)
48) J. Marasovit (1)
49) U. Karaman (3) str. 14 I tabla I
50) I. Petricioli — S. VutenoviO (1)
51) M. Suit — I. Petricioli(1)
52) Medu brojnim rado—a predromanitkoj crkvenoj ii DaH:acji :::—cra—: . onaro:a (1); E. (1, (2), (6); I.
3 cz:a— ov . M. (2; . <a-a—a— 3 , E;. d 3p, 5 , (),A. Mjha-ovieLc (1), 2,, 3 V. M: (1); I. 2e: i3 , i13 ; S ':(1);N. -— W'e:—ra-ze- 1').
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
54) I. Petricioli (4),
55) I. Petricioli (2), str. 54 — 55.
56) I. Petricioli (14), str. 81 — 82
57) I. Petricioli (6); 1. Marasoviá (7), sir. 349, tabla II tabla Ii; Prelog (1), str. 14
58) A. Mohoroviëiá (2)
59) L. Jeiit (2); J. (1) str. 60; I. Petricioli (12)
60) Trolisni tlocrt zastupijen je medu ostalima i u substrukcijama Diokiecijanove U Splitu. (J. Ma-rasovió — T. Marasovié (2) sI. 34).
61) L. (2)
62) E. Dyggve (1)
63) M. Suié — M. Permit (1).
64) A. Mohorovitit (2)
65) L. JeIiO (1) I. Petricioli (12)
66) Crkvu su opisali: I. KukuIjevit (Izvjeftaji o putovanju po Dalmaciji u jesen 1854, Zagreb, 1855;
a putovanju kroz Dalmaciju u Napulj i Rim; Putne uspomene iz Hrvatske, Albanije, Krfa I
Italije, Zagreb, 1873); C. F. Bianchi (1); Freemen (Lettere archeologiche deli' Istria e Dalmazia,Split, 1886). vanjftine crkve sv. Vida izradio je Smirich, a objavio BruneIli (1). Crte±pretpostavljenog izvornog izgleda, koji je izradio J. Marasovit, objavio je T. Marasovit (7), tabla II.
67) 1. Marasovit (3)I
68) J. Marasovit — T. Marasovit — M. MarasoviO (1)
69) Ibid.
70) Prilikom obnove tambura nisu na njemu izvedene plitke jer o njima nije bib nikakvihpodataka na satuvanom dijelu zida, premda — imajuOi u vidu vanjskih ploha konhi —
ne bi trebabo iskljuöiti ni tambura kao jednu varijantu moguteg izvornogizgbeda crkve.
71) U. Krisomabi: Pavao Kiement biskup spbitsko — makarski, jednot solinski, iz
Lista biskupije, 1939, Split, 1941, str. 64.
72) T. Marasovic5 (8)
73) Crte� je otkrio T. Mc Cormick u Lenjingradskom Eremitahi, a s njegovom dozvobom objebodariio
gal interpretirao T. Marasovit (11).
74) ibid.
75) Crkvu je otkrio 1948. g. S. Gunjaëa (5)
76) C. F. Bianchi (2) str. 33 — 34
77) I. Petricioli (11)
78) Na modelu Zadra u Veneciji crkvu je identificirao I. Petricioli (3) str. 63 — 64.
79) I. Petricioli (Ibid.) bio je pretpostavio da je tftular crkve sv. Marko, all je kasnijim nalazom jednog
povijesnog izvora ustanovio da se radio crkvi sv. (N. Klait — I Petricioli (1) str. 130)
80) Crkvu je otkrio 1940. g. S. Gunjaôa I de:slj-: je ::-sdio 1963 (9)
81) Odnos plitkih na j±-o i istoc-:j •:n —s-:e<s nije izvorno $ gradnjorr
Cr kv e.
821 Crkvu otkr S. sin c't e - (Bi.
83' sv. lva—a -- S. e S.E-E s3m:—
1
E.: - e I -
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
85) 1. Marasovie (3)
86) H. Winfeld — Hansen (1)
87) Ibid.
88) J. Strzygowskj (1)
89) V. Mole (1)
90) T. Marasovjé (3)
91) F. RaOkj: Documenta, sir. 407
92) 1. Marasovie (1) U svojim istra�ivanjima ograniëio sam se 1957. g. samo na rotondupravokutnog dodatka, koji je blo preteino zatrpan, a u tada vidljivom dijelu neorganskj spojeicrkvom.
93) Iskopavanje I djelomiànu obnovu objekta poduzeo je Zavod za zaftitu spomenika kulturDubrovniku pod vodstvom D. Beritjt5. Tom prilikom ona je ustvrdila da zapadni pravokutnipripada takoder razdoblju crkve.
94) Novije rezultate istraiivanja objelodanjo je I. Petricioli (5), gdje je navedena I osnovna bibliografSa�eti opis gradevine objelodanjo je Petricioli I u radu N. Klaié — I Petricioli (1), na str. 123—95) Jedan od novih nalaza koji dokazuju ranosrednjovjekovno porijeklo osnovnog obicrkve sv. Donata je I nalaz greda u konstrukcijj apsida, motivima pleterne plastike.Petricioli (12).
96) I. Stjepôevicj (1); Li. Karaman (9); J. Kovaëevjcj (1)97) J. Marasovie — 1. Marasovit5 — M. Marasovje (2)
98) I. Petricioli (13)
99) F. Radid (2)
100) I. Fiskovié (1) str. 10. vanjske I zidne plohe ima I crkva sv. Mihovila krBlata na KortuII (I. Protit: 2upa Blato od IV — XX st., 1976, str. 25 I sI. na str. 118)101) Neobjavljeni rad J. Marasovicia I 1. Marasovjc5a, u kome su dokumentirani ostacj crkve sv. Izidor102 V. Lisiëar (1) Godine 1950. crkvu su istra�ili I detaljnu obradu pripremili za tisak J. Marasovid1. MarasovicS I M. Marasovie U okviru obrade Iopudskih predromanjekih spomenika, all taj prilcnije objelodanjen. Nedavno je Zavod za spomenika kulture u Dubrovnjku poduzeo daIjnjistraijvaeke i zaftitrie radove.
103) Za crkvu sv. Ciprijana na Lastovu vidi C. FiskoviO (6) Crkvu sv. Pankracija na Mljetu objavic je :Fiskovjd (s nacrtima D. Spomenici otoka Mijeta, u publikaciji (s B. OtoMljet novi nacionalnj park, Zagreb, 1958, str. 73 — 75.
104) O. M. lvekovk5 (3); I. Petricioli (13) str. 82 i sI. 3 na str. 84105) I. Petricjolj (13)
106) I. Petricioli (2), str. 58
107) I. Petriciolj (7)
108) I. Petriciolj (2)
109) D. (1)
110) Ibid. str. 126
111) Ibid. str. 126—127
112) Ibid. 127
113) Ibid.
ib:. 119
"5 b•: r.PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
85) T. Maraso. .d
86) H. Winfeld — Hansen (1)
87) Ibid.
88) J. Strzygowski (1)
89) V.MoIe(1)
90) T. Marasovié (3)
91) F. Raóki: Documenta, str. 407
92) T. (1) U svojim istra�ivanjima ograniëio sam se 1957. g. samo na rotondu bez
pravokutnog dodatka, koji je bio pretetno zatrpan, a u tada vidijivom dijelu neorganski spojen sa
crkvom.
93) Iskopavanje I djelomiãnu obnovu objekta poduzeo je Zavod za spomenika kulture u
Dubrovniku pod vodstvom D. Beritlé. Tom prilikom ona je ustvrdila da zapadni pravokutni dio
pripada takoder ranosrednjovjekovnom razdoblju crkve.
94) Novije rezultate istra�ivanja objelodanio je I. Petricioli (5), gdje je navedena I osnovna bibliografija.
Sa±eti opis gradevine objelodanlo je Petricioli i u radu N. Klaiá — I Petricioli (1), na str. 123 — 127.
95) Jedan od novih nalaza koji dokazuju ranosrednjovjekovno porijeklo osnovnog (danaAnjeg) oblika
crkve sv. Donata je i nalazgreda u konstrukciji apsida, motivima pleterne plastike. (Usp. I.
Petricioli (12).
96) I. (1); U. Karaman (9); J. (1)
97) J. Marasovié — T. Marasoviá — M. Marasovió (2)
98) I. Petricioli (13)
99) F. Radio (2)
100) I. FiskoviO (1) str. 10. vanjske I zidne plohe ima I crkva sv. Mihovila kraj
Blata na KorOuli (I. ProtlO: ±upa Blato od IV — XX st., Blato, 1976, str. 25 I si. na str. 118)
101) Neobjavljeni rad J. MarasoviOa i T. MarasoviOa, u kome su dokumentirani ostaci crkve sv. Izidora.
102 V. Lisiëar (1) Godine 1950. crkvu su istra2ili I detaljnu obradu pripremili za tisak J. MarasoviO —
T. MarasoviO I M. MarasoviO u okviru obrade Iopudskih predromaniOkih spomenika, taj prilog
nije objelodanjen. Nedavno je Zavod za zaftitu spomenika kulture U Dubrovniku poduzeo daljnje
istra2ivaëke I radove.
103) Za crkvu sv. Ciprijana na Lastovu vidi C. FiskoviO (6) Crkvu sv. Pankracija na Mljetu objavio je C.
FiskoviO (5 nacrtima D. DomanOiOa): Spomenici otoka Mljeta, u publikaciji (s B. Otok
MI jet novi nacionalni park, Zagreb, 1958, str. 73 — 75.
104) t. M. IvekoviO (3); I. Petricioli (13) str. 82 I sI. 3 na itt. 84
105) I. Petricioli (13)
106) I. Petricioli (2), str. 58
107) I. Petricioli (7)
108) I. Petricioli (2)
109) D. DomanOlO (1)
110) Ibid. str. 126
111) Ibid. str. 126—127
112) Ibid. 127
113) Ibid.
ii: D.c ";
115 ::.r.
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
4.€ st.2C':d.s:r. 22—123
118) Ibid. 127
119) I. Fiskovid (2)
120) Ibid. str. 26— 33
121) Ibid.str.33—4O
122) D. Vrsalovid (1)
123) N. Beziá — Bo�aniá (3)
124) C. Fiskovit (6)
125) E. Dyggve (4). (5)
126) S. Gunjaëa (2)
127) F. RadiO (1)
128) E. Dyggve (3); C. FiskoviO (6)
129) C. Fiskovié (6) str. 48
130) E. Dyggve (4), (5); Crkvu su detaljno istraiili I snimili D. Marasovit I M. SumiO u okviru
istra�ivaOko —restauratoraskih radova Zavoda za spomenika kulture U Splitu.
131) E. Dyggve (4), (5)
132) 0. DomanOlO (1) str. 121 — 122
133) N. Bezit — Bo2anié (3)
134) J. Posedel (1), str. 119
135) I. ProtiO: äupa Blato od IV — XX st., str. 19 I si. na str. 119. Crkvu su istra�iIi C. II. Fiskovid. C.
Fiskovió ukratko spominje crkvu u svom OIankW Prilog na podruãju
Koröulanske opdlne, Zbornik otoka KorOule, 2, Zagreb, 1972, str. 162 — 3.
136) O. M. IvekoviO (2); I. Nikolajevit (1)
137) S. Gunjaóa (9)
138) S. Gunjata (1)
139) S. Gunjaãa (4)
140) I. Tonkovit: crkva pod gomilom ,,Dikovaãa" u Zmijavcima Podbabja
Imotskoga, Bull. di arch. dalm. XXII, Split, 1899, str. 211 —218, T. IX. X.
141) I. Petricioli — S. VutenoviO (1)
142) A. MohoroviOit (1) str. 97
143) T. Marasovió — 0. VrsaloviO (1) Arhitektonske snimke izradio je V. Kokan
144) Ibid. str. 177 (sI. 1)
145) Nedavno je atribuciju sustipanske bazilike ranosrednjovjekovnom razdoblju osporiti N.
Cambi (1), str. 260 — 261., smatrajuti da se tamo radi a baziliCi. Osnovni
argument Cambija za takovo je pomanikanie analogije za veOe objekte u ranom srednjern
vijeku, premda navodi da su benediktiflCi u drugim krajevima gradili vete crkvene gradevine.
Pomanikanie analogija. medutim, ne ôv'st pogotovu kada se u avon
konkretnom slutaju uzmu u o:zi r'. e:ne gradevine. all u donjem sloju
ispod predromaniOke crkve. te -:r s:..c.4 DoklecijaflOve palaOe, upotrebljeni
bazlici, tamo mogli '—nogo a.'c.e :os-: et. r:'j€c-E. pola milenija je, kada je
sarna PaIata u weder s,o - sa± - fl146 Ma-.r (1)
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
1L7) F. '4
148) D. Jeo,Ha (1); — J. V)
S. (3). Ne:a.no je V. 13 kos:rukciju od bazilike kaohrvatski kraljevski Mauzolej.
150) S. Gunjaoa (6)
151) E. Dyggve (4)
152) J. (1); E. Dyggve — Arhiv — Split
1 53) I restauratorske radove na crkvi sv. Ivana vodio je muzej u Zadru podvodstvom J. (2)
154) v. 34
155) E. Dyggve (5), (6).
156) Ibid.
157) T. Marasoviá (5)
158) D. Domanôje (1), str. 118—119
159) V. Lisiäar (1); Novija istra±ivanja J. T. I M. Marasovic5 (1950) i radovi Zavoda za zattituspornenika kulture u Dubrovniku (usp. 102)
160) V. Lisiãar (2), str. 93
161) Ibid. str. 103,I restauratorske radove na crkvi nedavno je poduzeo Zavod za zaftituspomenika kulture u Dubrovniku, koji ml je stavio na raspolaganje arhitektonske snimke, ih jeizradila L. Peko
162) Crkvu je nedavno istra2ila Beretlé. Arhitektonski snimak radili su D. Marasovie i M. Sumit163) T. Marasovjc5 (5)
164) E. Dyggve (2); Istra�ivanje apside je Konzervatorski zavod za Dalmaciju U Splitu 1961 — 2.g. Rezultate je objavila N. Bezië (1), (2), uz nacrte D. Domanäic5a
165) V. Lisiãar (1), (2). Detaljna obrada J., 1. i M. Marasovjo iz 1950. g. nije objavljena. Novijerestauratorske radove vodjo jeZavod za spomenika kulture u Dubrovnjku.
166) Crkvu je istra2ila D. Beritiá u okviru restauratorskj}, radova Zavoda za spomenika kulture aDubrovnjku. Arhitektonske snimke izradili su D. Marasovié I M. Sumië.167) Vidi 165.
168) Taj naãin arhitektonskog ukrasa mote se usporediti s poznatim ,,strahom od praznine" (horrorvacui), koji se a isto vrijeme javlja u predromaniakoj pleternoj plastici.169) V. Lisiãar (2) str. 106.
170) J. Posedel (1) Arhitektonske snimke uz Posedelov ãlanak izradio jeT. Marasovjë.171) Ibid. str. 122.
172) Ibid. str. 114.
173) U. Karaman (1); I. Zdravkovjó (1)
174) J. Kovaáevjc5 (2)
175) Fotografsku dokumentaciju Ijubezno ml je stavio na raspolaganje S. Roganovid, arheologRepubliôkog zavoos za tu spomenika kulture Crne Gore.
176) E. (4
177) Is:-a� e :-: s:omen K5 kuture u Dubrovnku poc D.178) C
479 s•L.c2
1,—PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
51 Ci T. — s.. M1K_:e
Splitu je sv. Petar u Bijelom Poiju. Usp. radove Korzer,atorsko —
radovi na crkvi sv. Petra u Bijelom Poiju, te I. Zara.kov±a. Rezwtat .anja
crkvi sv. apostola Petra u Bijelom Poiju, objavljer%e u Starinama Crne Gore, I, 1963. na s:.
97 I 83.
183) ibid184) Istia±ivanja Zavoda za spomenika kulture u Dubrovniku.
185) C. Fiskovié (1)
186) R. Eitelberger von Ebelberg: (1)
187) C. Fiskovió (1) str. 202
188) Izvorno stanje crkve obradio je J. Marasoviá I objavit te se u okviru monoyrafije o toj gradevini
189) E. Dyggve (5), str. 131, fig. VI 8— 10. Detaljniji podaci o nalaze se u Arhivu Dyggve —
Split. Nedavna 2:. Rapaniáa — 0. Jelovine (1) na solinskom Otoku pokazala su da je
samo Jelenina crkva posveéena sv. Stjepanu zaista predromaniëka gradevina, dok drugi ju±"u
usporedni objekti (sv. Marije) treba smatrati kasnijom gradevinom. Za ulogu te crkve kao
skih kraljeva usp. olanak V. Gvozdanoviáa (3).
190) E. Dyggve (5). fig. VI 8 — 10.
191) O. M. Ivekovió (2). Crkva je arhitektonski snimijena I u okviru sistematske arhitektonske
povijesnog centra Trogira, koju je vodlo Jugoslavenski institut za spomenka
kulture iz Beograda pod vodstvom S. Vuáenoviéa
192) C. Fiskovió (5)
193) Ibid.
194) I. Petricioli (3); Isti u poglavlju: Arhitektura i skuiptura u Xl stoljeóu u knjizi N. Klaiá
Petricioli (1) str. 136 — 142 Petricioli (10).
195) C. Fiskovit (5
196) Ibid.
197) N. KIalé — I. Petricioli (1), str. 138
198) Ch Errard: L' art Byzantin, Vol. IV. Z. XIX; A. Hauser, ,,Die Kirchen S. Lorenzo und S. Domen ca
in Zara"
199) Na tlocrtnu podudarnost te zadarske crkve sa crkvom sv. Petra I Mojsija u SoIir'u
upozorava I. Petricioli (N. Kialé — I. Petricioli (1) str. 138).
200) T. Marasovió (4)
201) D. Jelovina (2) str. 113
202) Lj. Karaman (3) tb.
203) J. Marasoviá (1) str. 8, sI. 2.
204) D. Domanáit (1), str. 123— 125
205) I. Petricioli (8)
206) Ibid.
207) L. Beritid (1)
208) Z. Vinski (1)
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
sv. Marta
dvori hrvatskih viadara
BIOGRAD NAMORU
katedrala
sv. Ivan
sv. Toma
BISKUPIJA Knin)
bazilika na Crkvini
samostan na Crkvini
crkva na
crkva
sv. Cecilija (,,Stupovi")
BiH)
crkva u
BRAO
sv. Duh u
sv. Ilija kraj Donjeg Humca
sv. Ivan u Bolu
sv. Juraj kraj
sv. Jurja u
sv. KIimen't kraj
sv. Kuzma I Damjan na
sv. Marija (sv. Nedjelja) kraj Gradca
sv. Mihovil kraj
sv. Mihovil nad Dolom
sv. Nikola kraj Selaca
sv. Toma kraj Gornjeg Humca
strana
64
64
12
XLI,
1; 2
69 XLII,269
69
37
46
46
52
57
46, 94
46
46
46
46
46
73
46
XXXVI, 3
XXXVI, 1
XLII, 3; XLIV, 3
XXIX, 3XXVII, 2; XXIX, 4XXXI, 1
XXXII, 6; XXXV, 4XXVIII, 5XXVII, 3; XXVIII, 4XXVIII, 2
XXVII. 1; XXIX, 2XXIX, 1XLV, 1; XLVI, 1
XXVIII, 1
BRNAZE Sinj)
sv. Mihovil na
KRK
37
sv. Donat u Puntu
sv. kod Glavotoka
sv. Vid kod Dobrinja
KUTI Hercegnovi,Crna Gora)
sv. Ciprijan
sv. Luka
crkva u Ublima
46
52
52
XXX, 3; XIV, 1
XXX, 1; XIV, 2
XXV, 3XXXII, 2; XXXIV, 2
POPIS RANOSREDNJOVJEKOVNIH GRADEVINA U
NOVOJ MORFOLOSKOJ SHEMI
BIJAÔI (opáina Trogir)
DALMACIJI KLASIFICIRANIH P0
64, 91
16
61
52
64, 93
XLIII, 1;XLIV,4IV
BRIBIR
sv. Ivan 37, 39
sv. Toma
LASTOVO
31
27
94
86 XLVIII, 2; LVIII, 2
"2PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
CEN.- 3p ne
57, XXX'.'I, 4; XXXVII, XXX\ III
DUB ROVNIK
Sikurata 73
Nikola na Prijeku 86 LVIII, 1Petar stan 61 LIX, 2; LX, 1
zidine 96
DUGI 010K (opc5ina Zadar)
sv. Ivan kraj 46 XXL, 4; XXVI, 4sv. Pelegnin kod Savra 27 XI, 2; XII, 2sv. Viktor kraj 27 XI, 3
IGRANE (opdina Makarska)
sv. Mihovil 52 XXI, 2
2 (opéina Zadar)
sv. Manija kraj Malog 27 XI, 1; XII, 1
(opélna Zadar)
crkva na Mastirinama 37 XVI, 4; XXI, 2samostan na Mastirinama 18
STARI Split)
sv. Juraj u Radunu 52 XXXII, 3; XXXIII, XXXIV, 1
Dubrovnik)
sv. Barbara 77 LVII, 1sv. Djurdje (sv. Antun Padovanski) 73 XLVIIsv. Franjo LVII, 2sv. Nikola 77 XLIX, 2; LVII, 3sv. Srd 73 LV, 3; LVI, 2
KOLJANE (opáina Knin)
bazilika 64 XXXIV, 1
KONAVLE (opéina Dubrovnik)
sv. Mitar u Gabnilima 57 XXXII, 5; XXXV, 1
KOROULA
sv. Kuzma i Damjan kod Blata 57 XXX II, 4; XXXV, 4sv. Mihovil kraj Blata
KOTOR
katedrala sv. Trifuna 39
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
LOPUD (opéina Dubro.nk
sv. Ilija 73 2; XLV 3sv. Ivan 77 XLIX, LII; LVI, 1; LVI. 1sv. Nikola 77 XLIX. 3; LIII;sv. Petar 46 XXV, 5; XXVI, 3
MLJET Dubrovnik)
sv. Pankracije XXX, 2
MUÔ DONJI Split)
sv. Petar 31
NIN Zadar)
sv. 31 XIII, 5; XV. 1krstionica 31
sv. Marija 64 XLII, 1sv. Nikola na Prahuljama 27 XIII, 2; XIV, 3
sv. Petaru Priku 69,73 XLVIII, 1; L; LIV, 2
Cres —
sv. Platon na Suplatonskom rtu 61 XXXIX, 2
(opéina Dubrovnik)
osmerokonhna crkva 39 XX, 3; XXI, 3
PAG
sv. Juraj kraj Paga 46sv. Nikola kraj Povljane 46 XXV, 8; XXV I, 2
Biograd na moru)
sv. Martin kraj Nevidana 43
PODACE Makarska)
sv.Ivan 57 XXXIV,4
PONIKVE NA Dubrovnik)
sv. Juraj 46 XXVII, 5; XXX, 1sv. Filip Jakov kraj Prvih Ponikava 46
PRIDRAGA Zadar)
sv. Mihovil na Mijovilovcu 35 XVI, 3; XXI, 1samostan na Mijovilovcu 16 V
RAVANJSKA (opéina Karlobag)
sv. Juraj 27 XI, 1; XII, 3
SEGET GORNJI Trogir)
sv. Danijel u Sudanelu 23, 27 IX, 3; X, 3
SOLIN (op5ina Split)
crkvauGradini 17
crkva u 17 IX, 2; X, 1sv. Petar i Mojsije crkva) 69, 93 XLIII, 2; XLIV, 5sv. Stjepan naOtoku 88 LX 1; LXII, 1
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
-- J okiec a-'c.e :aca:ec-a
cst :-'ica s:. Lanakripta s.. ome
kuc5a na Carrarinoj poljani
kuáa istoOno od Vestibula
samostan sv. Benedikta
samostan sv. Stjepana na Sustipanu
sv. Benedikt (sv. Eufemija)
sv. Izidor na Suéidru
sv. Juraj na rtu Marjana
sv. Martin nad Zlatnim vratima
sv. Matija — mauzotej splitskih nadbiskupa
sv. Mikula u Velom Varogu
sv. Petar kraj Kamena
sv. Stjepan na Sustipanu
sv. Teodor (Gospe od zvonika)
sv. Trojica
turnjaãnica u podrumskbj dvoranizidine
STON (opáina Dubrovnik)
sv. Mihajlo
(opéina Lastovo)
crkva
(opélna Dt2brovnik)
TROGIR
Ivan u Silovom selu
Mihovil u Pakljeni
Mi h ov II
Petar na Velom Vrhu kraj Luke
XXXII, 1;XXXV,3XLIX, 1; LIV, 1; LV, 1; LVI,:
41 XXV,277 XLVIII,4
Gospe kraj mora na Oiovu 57sv. Marija na trgu
sv. Martin (sv. Barbara)
sv. Stjepan
crkva u kraj Preka
sv. Kuzma I Damjan
UZDOLJE (opélna Knin)
XXIV, 3
XVI,2; XVII, 2; XVIII 2LXI, 2; LXII, 2
sv. Luka
VRG ADA (opóina Biograd na moru)
52 XXXVI,2
sv. Andrija
ZADAR
46 XXV,6
katedrala sv.
sv. Donat
s.. Ivan sv. Nedje:jca)
s.. Ko
XXII, XXIII, XXIV'r A
XI.,:
-aI, — , —
17
12
9
16
16
88
43
43
23
23
86, 93, 99
46
61
23, 93, 94
31
9
III,
I, 3; II, 2
III
LIX, 3
XXV, 7
XXV, 1;XXVI, 1VI, 1; VIII, 2X,2LIX, 1; LX, 2
XLII, 3; XLIV, 1VI, 2; VIII, 3
XVI, 1; XVII, 1; XVIII, III, 1
sv.
sv.
sv.
sv.
94
77 XLVIII,3;LI
52 XXVII,4;XXXI,3
57
57
UGLJAN (opëina Zadar)
31
90
90, 93
46
43
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
—Isv. Lore
s. Yria a,
1,,sy. a")
XXXIL, 1; XL61sv. Petar stan1; X,124
sv. na Puntamiki31 XIII, 4; XV, 2
sv. Vid96 LXIII, 1
zidine
2A�VIC (opélna Knin)XLII, 264, 93bazi Ii ka
4
116PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
POPiS TABLI
TABLA I
STAMBENA ARHITEXTURA U SPLITU
1. Tlocrt srednjovjekovnog Sputa s oznaàenim polo�ajem do sada pozriatih ku52(J. Marasovie — M. Marasovia).
2. Kuda zapadno od Vestibula. Pretpostavljeno izvorno stanje proãeija na temelju bilje±akaDyggvea (1. Marasoviá).
3a. Sjeverno kuóe istoôno od Vestibula. Stanje prije obnove 1957. g. (Urbanistiãkj ZavocDalmacije Split).
3b. Tlocrt iste zgrade. Stanje prije obnove 1957. g.
TABLA II
PREDROMANIOKA STAMBENA ARHITEKTURA U SPLITU1. Ranosrednjovjekovna turnjatnica u podrumskoj dvorani Diokiecijanove palaãe (foto Z.Buljevjt).
2. Predromaniäka stambena kuta istoöno od Vestibuta poslije obnove za Urbanistiôki ZavodDatmacije (foto 0. Marasovia).
3a.Bifora iz predromanjtke kuc5e zapadno od Vestibuta (Ejnar Dyggve — arhivdanas u Muzeju grada SpUta.
3b. Druga bifora iz predromaniãke kuée zapadno ad Vestibula (Ejnar Dyggve — arhivSplit).
TABLA Ill
BENEDIKTINSKI SAMOSTAN S BAZILIKOM NA SUSTIPANU U SPLITUTlocrt — pretpostavljeno izvorno stanje.
Istra2ilj: T. Marasovjc5 I D. Vrsalovic5
Snimak: V. Kokan
TABLA IV
CRKVINA U BISKUPIJI KRAJ KNINA — OSTACI SAMOSTANA I BAZILIJ(ETlocrt — stanje 1950.
S. Gunjaãa
Snimak: 1. Marasovic5
TAB LA V
MIJOVILOVAC U KRAJ NOVIGRADA — OSTACI SAMOSTANA I ORATORIJA SV.MIHOVILA
Tlocrt — stanje 1960.
Istra±io: S. GunjaOa
Snimio: B. Petrici
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
POPIS TABLI
TABLA I
PREDROMANIOKA STAMBENA ARHITEKTURA U SPLITU
1. Tlocn Sputa s oznaôenim polo±ajem do sada poznatih predromaniekip kuda(J. Marasovie — M. Marasovjó).
2. Kuda zapadno od Vestibula. Pretpostavljeno izvorno stanje proôeija na temelju biljeiaka E.Dyggvea (T. MarasoviO).
3a. Sjeverno proôelje kuOe istotno od Vestibula. Stanje prije obnove 1957. g. (UrbanistitkiDatmacije Split).
3b. Tlocrt iste zgrade. Stanje prije obnove 1957. g.
TABLA II
PREDROMANIOKA STAMBENA ARHITEKTURA U SPLITIJ
1. Ranosrednjovjekovna turnjatnica u podrumskoj dvorani Diokiecijanove palaãe (foto Z.Buljevic5).
2. Predromaniaka stambena kucia istocino od Vestibula poslije obnove za Urbanistiôkj Zavo4jDalmacije (foto D. Marasovici).
3a.Bifora iz predromaniëke kude zapadno ad Vestibula (Ejnar Dyggve — arhiv Split),danas u Muzeju grada Sputa.
3b. Druga bifora iz predronianicike kucie zapadno ad Vestibula (Ejnar Dyggve — arhivSplit).
TABLA Ill
BENEDIKTINSKI SAMOSTAN S BAZILIKOM NASUSTIPANU U SPLITUIlocrt — pretpostavljeno izvorno stanje.
Istra�ilj: T. Marasovic5 i D. Vrsalovjc5
Snimak: V. Kokan
TABLA IV
CRKVINA U BISKUpIJI KRAJ KNINA — OSTACI SAMOSTANA I BAZILIKETlocrt — stanje 1950.
Istraiio: S. Gunjaäa
Snimak: 1. Marasovici
TAB LA V
MIJOVILOVAC U PRIDRAZI KRAJ NOVIGRADA — OSTACI SAMOSTANA I ORATORIJA Sv.MIHOVILA
Tlocrt — stanje 1960.
Istra±io: S. Gunjaãa
Snimio: B. Petrici
PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
TABLA VI
PREDROMANIOKE CRKVENE ADAPTACIJE U SPLITU
la. Crkva sv. Martina nad Sjevernim vrs:ima Dioklecijanove palate Pesjek zsDad — istok,Stanje 1950. g.
Snimak: J. Marasoviá.
lb. Presjek jug — sjever iste crkve. Stanje 1950. g.
Snimak: J. Marasoviá.
lc. Donji tlocrt iste crkve. Stanje 1950. g.
Snimak: J. Marasovié.
id. Gornji tlocrt iste crkve. Stanje 1950. g.Snimak: J. Marasovit.
2a.Crkva Sv. Teodora (Crkva Gospe od Zvonika} nad zapadnim vratima Diokiecijanove palate u
Splitu. Presjek jug — sjever. Stanje 1950. g. Snimak: J. Marasoviá.
2b. Presjek zapad — istok iste crkve. Stanje 1950. g. Snimak: J. Marasoviá.
TABLA VII
CRKVA SV TEODORA (GOSPE 00 ZVONIKA} NAD ZAPADNIM ULAZOM DIOKLECIJANOVEPALAtE U SPLITU (foto N. Gattin).
TABELA VIII
PREDROMANIOKE CRKVE U SPLITU NASTALE ADAPTACIJOM ANTIOKIH GRADEVINA
1. Krstionicasv. Ivana(prvobitno Jupiterov hram) s predromanitkim zvonikom. Stanje krajem XVIIIst. prema Cassasovom
2. crkve sv. Martina (Foto N. Gattin)
3a.Zvonik crkve sv. Teodora (Gospe od Zvonika) (Foto D. Marasoviá)
crkve sv. Teodora (Gospe ad Zvonika) (Earn D. Marasovió)
TABLA IX
PREDROMANIOKE CRKVENE ADAPTACIJE U DALMACIJI
la. Crkva sv. na Puntamiki u Zadru. Tlocrt gornje crkve. Stanje 1954. g. Snimak: I.
Petriciali.
lb. Tlocrt donje crkve sv. Predpastavljeno izvorno stanje nakan ranasrednjovjekovneadaptacije (I. Petricioli)
lc. Presjek zapad — istok iste crkve. Stanje 1954. g. Snimak: I. Petricioli.
id Predpostavljena izvorna stanje crkve sv. na Puntamiki (I. Petricioli).
le. Presjek sjever — jug iste crkve. Stanje 1954. g. Snimak: I. Petricioli.
2. Tlocrt crkve u kraj Salina, preuredene u starohrvatskom razdoblju (E.Dyggve).
3. Tlacrt crkve sv. Danijela u Sudanelu kraj Trogira (Calnaga).
lABIA X
PREDROMANIOKE CRKVENE ADAPTACIJE U DALMACIJI
1. Crkva u Ri�inicarna kraj SoNna J.
2. Ostaci svoca precremen crk; sv. je splitskih 'sd:isk...:a juThoKatedrale SD 'Fotc
'OPDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor
:35.. k-a E ,w.x.e3. 5:3:. ::.E s:. a kaj -:; so :a:aca
43.Cc.3 s.. StoFe na Poc.e: sa sje%e: r'ca I. :11).
4:. Ista crkva, pogied s jugozapada (Foto I. Petri&:Ii).
TAB LA XI
CENTRALNI JEDNOAPSIDNI TIP
la.Tlocrt crkve sv. Marije u Malom I±u (I. Petricioli).
lb. Presjek sjever — jug crkve sv. Marije u Malom I±u (I. Petricioli).
2a.Tlocrt crkve sv. Pelegrina na Dugom Otoku (I. Petricioli).
2b. Presjek zapad — istok crkve sv. Pelegrin na Dugom Otoku (I. Petricioli).
2c. Pretpostavljeno izvorno stanje crkve sv. Pelegrina na Dugom Otoku (J. Marasovit).
3. Tlocrt crkve sv. Viktora na Dugom Otoku (I. Petricioli).
4. Crkva sv. Jurja u Ravanjskoj. Na temeiju snimka E. Dyggvea pretpostavljenog izvornog
stanja izradio J. Marasoviá.
4a. Tlocrt
4b. Presjek sjever — jug
4c. Presjek zapad — istok
4d. Zapadna fasada
4e. Ju�na tasada
TABLA XII
CENTRALNI JEDNOAPSIDNI TIP
la.Crkva sv. Marije u Malom Iiu,istoëna strana (Foto Brkan).
lb. Crkva sv. Marije u Malom strana (Foto N. Gattin).
2a.Crkva sv. Pelegrina na Dugom Otoku. Ju�na strana (Foto N. Gattin).
2b. Crkva sv. Pelegrina na Dugom Otoku. Ju�na strana (Foto N. Gattin).
3a.Crkva sv. Jurja u Ravanjskoj. Pogled s jugoistoka (Foto N. Gattin).
3b. Crkva sv. Jurja u Ravanjskoj. Pogled s jugozapada (Foto I. Petricioli).
TABLA XIII
ÔETVEROLISNO — KRIZNI TIP
1. Ttocrt crkve sv. na Krku (A. Mohoroviãit).
2. Tlocrtcrkve sv. Nikole u Ninu (I. Petricioli).
3. Tjocrt crkve sv. Donata na Krku (A. Mohoroviëié).
4. Pretpostavlieno izvorno stanje crkve sv. Vida u Zadru (J. Marasovit).
5a.Ttocrt crkve sv. Kri�a u Ninu (I. Petricioti).
5b. Presjekzapad — istokcrkve sv. Kri�a u Ninu (I. Petricioli).
TABLA XIV
OETVEROKONHNI — KRI2NI TIP
la.Crkva sv. Donata na Krku. P:: :a:aca :t: \.lb. UnutrMnjost - N. 1.
ic. Sje.emna st-ana ::—a:i • .
4.19PDF compression, OCR, web-optimization with CVISION's PdfCompressor