teorija i politika bilansa – 15. vezbe

19
TEORIJA I POLITIKA BILANSA 15. VEŽBE

Upload: vannga

Post on 28-Jan-2017

251 views

Category:

Documents


4 download

TRANSCRIPT

Page 1: teorija i politika bilansa – 15. vezbe

TEORIJA I POLITIKA BILANSA15. VEŽBE

Page 2: teorija i politika bilansa – 15. vezbe

DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA Kako se definišu dugoročna finansijska ulaganja? Dugoročna finansijska ulaganja su ulaganja

novčanih sredstava na svojinskoj (vlasničkoj) ili kreditnoj osnovi u druga preduzeća, sa namerom da se dugoročno drže, odnosno čiji je rok unovčenja duži od godinu dana

Zbog čega se dugoročna finansijska ulaganja iskazuju kao posebna bilansna pozicija?

Da bi se stekao bolji uvid u finansijski položaj preduzeća (likvidnost)

Da bi se izvršilo razdvajanje poslovnih prihoda (prihodi od prodaje učinaka) i prihoda koji nastaju po osnovu aktivnosti finansijskih ulaganja (kamate, dividende, kapitalni dobici)

Page 3: teorija i politika bilansa – 15. vezbe

DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA Koja je osnovna klasifikacija dugoročnih finansijskih

ulaganja?

1) Učešća2) Hartije od vrednosti koje se drže do roka dospeća3) Hartije od vrednosti koje su raspoložive za prodaju4) Dugoročni plasmani

Page 4: teorija i politika bilansa – 15. vezbe

DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA Učešća

Kako se definišu učešća? Učešća su ulaganja u druga preduzeća koja se vrše

sa namerom da se stvori dugoročni uticaj na njihovu poslovno – finansijsku politiku sa namerom unapređenja sopstvenog poslovanja

Koji je osnovni kriterijum da bi se neko dugoročno finansijsko ulaganje moglo smatrati učešćem?

Da to ulaganje iznosi najmanje 10% osnovnog kapitala odnosno glasačkih prava (granica od 10% može biti podignuta propisima, ali ne više od 20%)

Da to ulaganje predstavlja aktivnu investiciju Ne uzimaju se u obzir potencijalna glasačka prava

Page 5: teorija i politika bilansa – 15. vezbe

DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA

Klasifikacija učešća

Preduzeće „A“ poseduje 5% glasačkih prava u preduzeću „B“. Preduzeće „A“ takođe poseduje 500 preferencijalnih konvertibilnih akcija preduzeća „B“ čijom konverzijom se ostvaruje još 3% glasačkih prava kao i 300 konvertibilnih obveznica čijom se konverzijom ostvaruje još 4% glasačkih prava. Kako biste klasifikovali ovo dugoročno ulaganje?

Preduzeće „X“ poseduje 35% običnih akcija preduzeća „Y“. Kako se klasifikuje ovo dugoročno ulaganje?

Page 6: teorija i politika bilansa – 15. vezbe

DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA

Klasifikacija učešća

Preduzeće „Z“ steklo je 15% osnovnog kapitala preduzeća „Y“. Osnovna namera preduzeća „Z“ jeste ostvarivanje što većeg kapitalnog dobitka. Kako biste klasifikovali ovo dugoročno ulaganje?

Koji je osnovni kriterijum za postojanje većinskog učešća? Više od 50% glasačkih prava Moguće je da većinsko učešće postoji i pri posedovanju

manje od 50% glasačkih prava ukoliko postoji velika disperzija vlasništva

Kod kog pravnog oblika preduzeća se kontrola zasniva na zakonu?

Page 7: teorija i politika bilansa – 15. vezbe

DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA

Većinska učešća

U okviru koje bilansne pozicije se prikazuju većinska učešća?

Učešća u povezanim preduzećima

Kako se vrši inicijalno vrednovanje većinskih učešća? Po fer vrednosti na dan sticanja učešća Ne uzimaju se u obzir transakcijski troškovi (berzanske

provizije, konsultantske, računovodstvene i pravne usluge, troškovi obrade kredita, troškovi emisije akcija)

Kako se računovodstveno tretiraju transakcijski troškovi?

Page 8: teorija i politika bilansa – 15. vezbe

DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA Obična učešća

U okviru koje bilansne pozicije se prikazuju obična učešća?

Hartije od vrednosti raspoložive za prodaju

Kako se vrši inicijalno vrednovanje običnih učešća? Po nabavnoj vrednosti (fer vrednost uvećana za

transakcijske troškove)

Sticanjem kog učešća nastaje obaveza sastavljanja konsolidovanog bilansa?

Zbog čega se inicijalno vrednovanje većinskih učešća razlikuje od inicijalnog vrednovanja običnih učešća?

Page 9: teorija i politika bilansa – 15. vezbe

DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA

Uzajamna učešća

Kako se definišu uzajamna učešća i kako se vrši njihovo inicijalno vrednovanje?

Inicijalno vrednovanje se vrši po fer vrednosti akcija koje su date u razmenu ( za akcije preduzeća u kojem stičemo učešće) – broj običnih akcija datih u razmenu pomnožen sa njihovom berzanskom vrednošću

A ako se berzanska vrednost ne može utvrditi (zatvoreno akcionarsko društvo)?

Onda se broj običnih akcija datih u razmenu množi bilansnom vrednošću akcija

Kako se utvrđuje bilansna vrednost akcija?

Page 10: teorija i politika bilansa – 15. vezbe

DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA Primer: Preduzeće „S“ je razmenom 1000

običnih akcija za 800 običnih akcija preduzeća „L“ steklo značajno učešće od 25%. Kako je preduzeće „S“ zatvoreno akcionarsko društvo njegovim akcijama se ne trguje na berzi. Knjigovodstvena vrednost osnovnog (stalnog) kapitala iznosi 120.000, statutarne rezerve iznose 30.000, neuplaćeni upisani kapital 20.000, revalorizacione rezerve 60.000, otkupljene sopstvene akcije 40.000. Preduzeće „S“ je pre godinu dana emitovalo 18.000 akcija, 12.000 akcija još uvek nije uplaćeno, a 4.500 akcija je otkupilo samo preduzeće.

Koliko iznosi vrednost stečenog učešća?

Page 11: teorija i politika bilansa – 15. vezbe

DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA

Naknadno procenjivanje učešća

Kako se vrši naknadno procenjivanje učešća? Po principu niže vrednosti (ublaženi princip niže

vrednosti) Kod trajnog smanjenja berzanske vrednosti akcija

(bilansne vrednosti akcija) vrši se otpisivanje koje ima karakter ostalih rashoda – obezvređenje učešća

Page 12: teorija i politika bilansa – 15. vezbe

DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA Naknadno procenjivanje učešća

Koji je osnovni razlog primene Equity metode? Otklanjanje slabosti koja postoji kod modela nabavne

vrednosti prilikom naknadnog procenjivanja vrednosti učešća

Primenom ove metode otklanja se mogućnost stvaranja latentnih rezervi u vrednosti učešća

Preduzeće „A“ ima učešće od 50% u kapitalu preduzeća „B“, vrednost kapitala preduzeća „B“ je 18.000. Preduzeće „B“ je ostvarilo neto dobitak od 6.000, a na skupštini akcionara je doneta odluka da se kroz dividende isplati 40% neto dobitka. Koliko iznosi vrednost učešća preduzeća „A“ u ovom trenutku?

Koji je osnovni nedostatak primene Equity metode?

Page 13: teorija i politika bilansa – 15. vezbe

DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA Dugoročne hartije od vrednosti

To su hartije od vrednosti (akcije i obveznice) za koje ne postoji namera prodaje u periodu kraćem od godinu dana

Koji su osnovni motivi za ulaganje u dugoročne HOV?

U trenutku sticanja dugoročne HOV mogu biti klasifikovane kao (MSFI 9) :1. Ulaganja koja su raspoloživa za prodaju (Dugoročne HOV raspoložive za prodaju)2. Ulaganja koja se drže do roka dospeća (Dugoročne HOV koje se dže do roka dospeća)

Koji je osnovni kriterijum na osnovu kojeg se vrši klasifikacija dugoročnih HOV?

Svrha koju menedžment dodeli odgovarajućem instrumentu

Page 14: teorija i politika bilansa – 15. vezbe

DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA Ulaganja koja su raspoloživa za prodaju

Kako se vrši inicijalno vrednovanje ovih ulaganja? Inicijalno vrednovanje se vrši po nabavnoj vrednosti Nabavna vrednost predstavlja zbir fer vrednosti i

transakcionih troškova

Kako se vrši naknadno vrednovanje ovih ulaganja (MRS 39, MSFI 9)?

Po fer vrednosti

Na kom računu se evidentira promena fer vrednosti ovih ulaganja?

Koje su osnovne razlike između tretmana promene fer vrednosti materijalnih ulaganja i promene fer vrednosti ulaganja raspoloživih za prodaju?

Page 15: teorija i politika bilansa – 15. vezbe

DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA Ulaganja koja se drže do roka dospeća

Koji uslovi moraju biti ispunjeni da bi se neko finansijsko ulaganje klasifikovalo u ovu grupu (MRS 39)?1. finansijska sredstva moraju glasiti na poznat (ili odrediv) iznos koji će biti naplaćen2. rok dospeća mora biti poznat – fiksan3. menadžment mora imati nameru i sposobnost da ove HOV drži do roka dospeća

Prema MSFI 9 ovi uslovi ne postoje – smatra se da se sredstvo drži do roka dospeća ako je primarni cilj prikupljanje novčanih tokova od kamate i glavnice

Page 16: teorija i politika bilansa – 15. vezbe

DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA Ulaganja koja se drže do roka dospeća

Zašto se vlasničke HOV ne mogu klasifikovati kao ulaganja koja se drže do roka dospeća?

Kako se bilansiraju prioritetne akcije Kako se bilansiraju prioritetne akcije sa

obavezom otkupa?

Page 17: teorija i politika bilansa – 15. vezbe

DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA Ulaganja koja se drže do roka dospeća

Kako se vrši inicijalno vrednovanje ovih ulaganja? Po sadašnjoj (diskontovanoj) vrednosti uz primenu efektivne

kamatne stope Primer su dugoročne korporativne obveznice Testiraju se na obezvređenje ocenom kreditnog boniteta

dužnika

Kako se vrši naknadno vrednovanje ovih ulaganja? Naknadno vrednovanje se vrši po amortizovanoj vrednosti

Kako se utvrđuje amortizovana vrednost?Amortizovana vrednost = Vrednost po kojem se sredstvo vrednuje pri ininicijalnom priznavanju – otplate glavnice – obezvređenja + kumulativan iznos amortizacije diskonta (- kumulativan iznos amortizacije premije)

Page 18: teorija i politika bilansa – 15. vezbe

DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA

Primer: Poslovni subjekt “Velebit” kupio je 01.01. 2011. 100 obveznica čija je nominalna vrednost 1000 din/obveznici na pet godina s kamatom od 9 % godišnje. “Velebit” je ove obveznice platio 892 din/obveznici. Kamate se obračunavaju jednom godišnje i to 31.12. a glavnica se vraća na kraju pete godine. Obračunati iznos amortazicaije diskonta na kraju prve godine primenom:

- metode efektivne kamatne stope- metode linearne amortizacije diskonta i

premije

Page 19: teorija i politika bilansa – 15. vezbe

DUGOROČNA FINANSIJSKA ULAGANJA Dugoročni plasmani

Kako se definišu dugoročni plasmani? Dugoročne, na ugovoru zasnovane, pozajmice sa

ugovorenom fiksnom ili varijabilnom kamatnom stopom

Inicijalno vrednovanje se vrši po fer vrednosti (sadašnja – diskontovana vrednost budućih primanja po osnovu glavnice i kamate)

Naknadno vrednovanje po amortizovanoj vrednosti – metoda efektivne kamatne stope

Plasmani pokriveni zalogom (hipoteka ili pokretna stvar)? Da li i kada vrednost hipoteke može uticati na visinu potraživanja po osnovu dugoročnog plasmana?