teorija i analiza bilansa

M:tel a.d.

Seminarski rad iz predmeta teorija i analiza bilansaAnaliza ocjene kreditnog boniteta preduzea Semberija transport a.d. Bijeljina

BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE BIJELJINA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Teorija i analiza bilansa

Tema: Analiza ocene kreditnog boniteta preduzea Semberija transport a.d. Bijeljina za period od 2011. do 2013. godine

Mentor StudentProf. dr Vitomir Starevi Mladen Astarevi

Bijeljina, 2014. Godine

SADRAJ

Saeti bilans stanja preduzea Semberija transport a.d. Bijeljina6Saeti bilans uspjeha preduzea Semberija transport a.d. Bijeljina71.Ocjena kreditnog boniteta preduzea Semberija transport a.d. Bijeljina91.1. Finansijski poloaj preduzea Semberija transport a.d. Bijeljina91.1.1.Finansijska ravnotea91.1.1.1.Kratkorona finansijska ravnotea101.1.1.2. Dugorona finansijska ravnotea121.1.1.3.Stopa pokrivenosti zaliha131.1.2. Likvidnost151.1.2.1. Opta (tekua) likvidnost161.1.2.2. Koeficijent ubrzane likvidnosti171.1.2.3. Trenutna likvidnost181.1.2.4. Prosjean broj dana naplate potraivanja191.1.3.Solventnost191.1.4.Zaduenost221.1.5.Adekvatnost kapitala241.2.1. Struktura imovine26Pri analizi strukture ukupne aktive, ukupna aktiva se razdvaja na poslovnu aktivu i vanposlovnu aktivu. Strukturu aktve u posmatranom preduzeu Semberija transport a.d. Bijeljina, ine:271.2.2. Stanje i efikasnost imovine291.1.5.Koeficijent obrta301.3.Prinosni poloaj preduzea Semberija transport a.d. Bijeljina311.3.1. Struktura poslovnih prihoda i poslovnih rashoda311.3.1.1. Poslovni prihodi331.3.1.2. Poslovni rashodi331.3.2. Struktura prihoda i rashoda341.3.3.Profitabilnost preduzea381.3.4.Rizik ostvarenja finansijskog rezultata391.3.5. Rentabilnost411.4.Rekapitulacija finansijskih pokazatelja ocjene kreditnog boniteta po tradicionalnom postupku preduzea Semberija transport a.d. Bijeljina432.NOVIJE METODE ANALIZE OCJENE KREDITNOG BONITETA PREDUZEA Semberija transport a.d. Bijeljina Z-score i ZETA ANALIZE463.ANALIZA NETO NOVANOG TOKA PREDUZEA Semberija transport a.d. Bijeljina484.ZAKLJUAK515. LITERATURA53

UVOD

Ve od 1974. godine poinje ubrzan razvoj malog saobraajnog kolektiva koji izrasta urespektabilnu privrednu organizaciju sa znaajnim kapacitetima.Pored razvijenog unutranjeg saobraaja, "Semberija transport" tada vozi i na liniji Bijeljina-Be. Tragini dogaaji uslovljeni raspadom Jugoslavije odrazili su se drastino i na ovopreduzee. Stradao je vozni park, trite je smanjeno, a velikim dijelom i izgubljeno. Ostala je21 vozna jedinica, a broj zaposlenih gotovo se prepolovio.Procesom privatizacije od 2001. godine, kada postaje akcionarsko drutvo, "Semberija transport"ponovo kree uzlaznom linijom. Preduzee se vraa na stara trita, osvaja nove, iri mreemeunarodnih linija, osavremenjuje prevozne kapacitete, poveava broj autobusa, iri mreuturistikih agencija, a u skladu sa tim raste i broj zaposlenih. Sa "Semberijom transport",Bijeljina i Semberija ne samo da postaju blii Evropi nego u pravom smislu rijei i njen dio.Glavna djelatnost preduzea je prevoz putnika u gradskom i prigradskom saobraaju kao iprevoz putnika u unutranjem i meunarodnom saobraaju. U glavne djelatnosti spada jo ipruanje staninih usluga, dok u pomone djelatnosti kojima se bavi kompanija spadaju turizam, usluge auto kole, tahograf servisa, servisa za dijagnostiku vozila i dr.Danas je "Semberija transport" opet snaan kolektiv sa oko 100 zaposlenih.Glavne djelatnosti: Obavlja gradski i prigradski prevoz i prevoz ucenika u optini(danas grad) Bijeljina, ukljuujuiopstine Lopare i Ugljevik; U meugradskom (BiH) saobraaju obavlja svakodnevno pet linija; Tokom turistike sezoni vri svakodnevni prevoz putnika na Crnogorsko primorje; Ima etiri polaska nedeljno na dvije linije za evropske zemlje Austriju i Njemaku, dokprema Srbiji saobraaju svakodnevno dvije linije sa pet polazaka.Kompanija raspolae sa 40 autobusa koji zadovoljavaju stroge sigurnosne evropske i svjetsketehniko-eksploatacione standarde. Autobusi su najpoznatijih svjetskih proizvoaa ( Mercedes,Man, Neoplan, Isuzu ).Pored voznih jedinica u naem vlasnitvu su dvije autobuske stanice ( Bijeljina i Ugljevik ),sevisno-remontna infrastruktura sa garanim prostorom na povrini od 12.300 kvadratnih metarasa internom benzinskom pumpom, te dvije turistike agencije u Bijeljini i Janji.Preko sektora turizma decenijama unazad uspjeno se organizuju ake ekskurzije u zemlji iinostranstvu, grupna putovanja i obilazak odreenih domaih i inostranih destinacija , vjerskiturizam, jednodnevni izleti.Vlasnici smo sertifikata ISO 9001-2008 i dobitnici priznanja Privredne komore RepublikeSrpske za najuspjenije preduzee u oblasti saobraaja za 2003 godinu kao i brojnih priznanja izahvalnica mnogih privrednih kolektiva i organizacija.

Saeti bilans stanja preduzea Semberija transport a.d. Bijeljina- u KM-P O Z I C I J AAOPIznos

201120122013

A K T I V A

A. STALNA IMOVINA0013.895.7324.086.9314.351.375

I Nematerijalna ulaganja002000

II Nekretnine, postrojenja, oprema i investicione nekretnine0083.895.7324.086.9314.351.375

III Bioloka sredstva i sredstva kulture015000

IV Dugoroni finansijski plasmani021000

B. TEKUA IMOVINA031753.232634.916712.849

I Zalihe, stalna sredstva i sredstva obustavljenog poslovanja namenjena prodaji032183.644186.946154.479

II. Kratkorona potraivanja, plasmani i gotovina039569.588447.970558.370

1. Kratkorona potraivanja040202.272198.870251.885

2. Kratkoroni finansijski plasmani 046000

3. Gotovinski ekvivalenti i gotovina05547.19938.27916.206

4. Porez na dodatu vrijednost0581.4754481.935

5. Aktivna vremenska razgranienja059318.642210.373288.344

V. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA061000

G. POSLOVNA AKTIVA0624.648.9644.721.8475.064.224

D. VANBILANSNA AKTIVA063286.523280.633102.408

. UKUPNA AKTIVA0644.935.4875.002.4805.166.632

P A S I V A

A. KAPITAL 1011.345.2111.353.6091.079.829

I OSNOVNI KAPITAL1021.757.1371.757.1371.757.137

1. Akcijski kapital 1031.757.1371.757.1371.757.137

2. Udjeli drutva sa ogranienom odgovornou104000

3. Zadruni udjeli105000

4. Ulozi106000

5. Dravni kapital107000

6. Ostali osnovni kapital108000

II UPISANI NEUPLAENI KAPITAL109000

III EMISIONA PREMIJA110000

IV REZERVE111000

V REVALORIZACIONE REZERVE 114000

VI NERASPOREENI DOBITAK1174.9778.3980

VII GUBITAK DO VISINE KAPITALA122416.903411.926677.308

B. DUGORONA REZERVISANJA125000

V. OBAVEZE1323.303.7533.368.2383.984.395

I. Dugorone obaveze1331.713.1431.622.2372.095.574

II. Kratkorone obaveze1421.590.6101.746.0011.888.821

1. Pasivna vremenska razgranienja159318.642210.373288.344

G. POSLOVNA PASIVA1614.648.9644.721.8475.064.224

D. VANBILANSNA PASIVA162286.523280.633102.408

. UKUPNA PASIVA1634.935.4875.002.4805.166.632

Bilans stanja na jednoj strani iskazuje imovinu, a na drugoj iskazuje kapital i obaveze i budui da je to jedna ista pojava posmatra se sa dva razliita gledita jednom sa stanovita imovine, a drugi put sa stanovita porekla imovine, razumljivo je da mora da postoji ravnotea (jednakost) izmeu imovine i kapitala uveanog za obaveze. Otuda bilans stanja ima dve strane aktivu koja iskazuje vrstu imovine i pasivu koja iskazuje kapital i obaveze.[footnoteRef:2] [2: Prof. dr oko N. Maleevi, Doc. dr Vitomir B. Starevi: Poslovna analiza, Univerzitet u Istonom Sarajevu, Fakutet Poslovne ekonomije, Bijeljina 2010., str. 304.]

Saeti bilans uspjeha preduzea Semberija transport a.d. Bijeljina- u KM-P O Z I C I J AAOPIznos

201120122013

A. POSLOVNI PRIHODI I RASHODI

I POSLOVNI PRIHODI201 4.567.5354.635.7144.277.852

1. Prihodi od prodaje robe202 000

2. Prihodi od prodaje uinaka206 4.557.2554.410.8344.266.972

3. Prihodi od aktiviranja ili potronje robe I uinaka210 000

4. Poveanje vrednosti zaliha uinaka211 000

5. Smanjenje vrednosti zaliha uinaka212 000

6. Ostali poslovni prihodi215 10.28024.88010.880

II. POSLOVNI RASHODI216 4.389.8164.515.5494.276.600

1. Nabavna vrednost prodate robe217 000

2. Trokovi materijala 218 1.890.0692.017.4501.835.207

3. Trokovi zarada, naknada zarada i ostali lini rashodi219 1.370.1441.309.0161.236.326

4. Trokovi proizvodnih usluga222 594.028622.062611.017

5. Trokovi amortizacije i rezervisanja223 291.303345.874335.952

5.1.Trokovi amortizacije224 291.303345.874335.952

5.2. Trokovi rezervisanja225 000

6. Nematerijalni trokovi226 205.080178.207218.724

7. Trokovi poreza227 27.01630.98028.823

8. Trokovi doprinosa228 12.17611.96010.551

B. POSLOVNI DOBITAK229 177.719120.1651.252

V. POSLOVNI GUBITAK230 000

G. FINANSIJSKI PRIHODI I RASHODI

I FINANSIJSKI PRIHODI231 56616066

II FINANSIJSKI RASHODI238 99.02686.539108.053

1. Rashodi kamata240 97.10286.030107.408

2. Negativne kursne razlike241280509642

D. DOBITAK REDOVNE AKTIVNOSTI244 79.25933.7860

. GUBITAK REDOVNE AKTIVNOSTI245 00106.735

E. OSTALI PRIHODI I RASHODI

I OSTALI PRIHODI246 73.77243.83331.814

II OSTALI RASHODI257 147.57269.221198.859

. DOBITAK PO OSNOVU OSTALIH PRIHODA I RASHODA268 000

Z. GUBITAK PO OSNOVU OSTALIH PRIHODA I RASHODA269 73.80025.388167.045

I. PRIHOD I RASHOD OD USKLAIVANJA VREDNOSTI IMOVINE

I Prihodi od usklaivanja vrednosti imovine270 000

II Rashodi od usklaivanja vrednosti imovine280000

J. DOBITAK I GUBITAK PRE OPOREZIVANJA

I Dobitak pre oporezivanja2934.9778.3980

II Gubitak pre oporezivanja294 00273.780

K. TEKUI I ODLOENI POREZ NA DOBIT295000

L. NETO DOBITAK I NETO GUBITAK PERIODA

1. Neto dobitak tekue godine2984.9778.3980

2. Neto gubitak tekue godine29900273.780

LJ.UKUPNI NETO REZULTAT U OBRAUNSKOM PERIODU

I Ukupni neto dobitak u obraunskom periodu3174.9778.3980

II Ukupni neto gubitak u obraunskom periodu31800273.780

M. UKUPNI PRIHODI3254.641.8734.976.7174.309.732

N. UKUPNI RASHODI3264.636.8964.671.3094.583.512

Bilans uspjeha ili raun dobitka-gubitka, kako se esto naziva u literaturi, je pregled prihoda, rashoda i finansijskog rezultata kao razlike meu njima ostvarenih u konvencionalno utvrenom periodu.[footnoteRef:3] [3: Prof. dr Jovan Rodi, Prof. dr Gordana Vukeli: Teorija i analiza bilansa, Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2003., str. 7.]

U osnovne prihode i rashode preduzea mogu se svrstati: Prihodi i rashodi redovnog poslovanja, Vanredni prihodi i rashodi i Revalorizovani prihodi i rashodi.Poslovni prihodi su prihodi od prodaje proizvoda i uinjenih usluga, a poslovni rashodi su trokovi sadrani u prodatim uincima. Finansijski prihodi su prihodi od kamata na potraivanja, dok su rashodi finansiranja, u stvari, kamate na obaveze. Neposlovni i vanredni prihodi i rashodi su na prihodi i rashodi koji su nastali nezavisno od redovnog poslovanja i oni se javljaju povremeno.[footnoteRef:4] [4: Prof. dr oko N. Maleevi, Doc. dr Vitomir B. Starevi: Poslovna analiza, Univerzitet u Istonom Sarajevu, Fakutet Poslovne ekonomije, Bijeljina 2010., str. 307.]

1. Ocjena kreditnog boniteta preduzea Semberija transport a.d. Bijeljina

1.1. Finansijski poloaj preduzea Semberija transport a.d. Bijeljina

1.1.1.Finansijska ravnotea

Kratkorona i dugorona finansijska ravnotea i stopa pokrivenosti zaliha su sljedee:FINANSIJSKA RAVNOTEA

- u KM -

P O Z I C I J AAOP201120122013

1. Kratkorona potraivanja040202.272198.870251.885

2. Kratkoroni finansijski plasmani046000

3. Gotovina i gotovinski ekvivalenti05547.19938.27916.206

4. Aktivna vremenska razgranienja059318.642210.373288.344

I. Kratkorono vezana sredstva (1 do 4)568.113447.522556.435

5. Kratkorone obaveze1421.590.6101.746.0011.888.821

II. Kratkoroni izvori finansiranja (5)1.590.6101.746.0011.888.821

KRATKORONA FIN. RAVNOTEA (I/II)0,360,260,29

REFERENTNA VREDNOST - Kratkor. fin. ravnotea (Vee od ...)111

7. Upisani neuplaeni kapital109000

8. Stalna imovina0013.895.7324.086.9314.351.375

9. Zalihe, stalna sredstva i sredstva obustavljenog poslovanja namenjena prodaji032183.644186.946154.479

III. DUGORONO VEZANA IMOVINA (7 do 9)4.079.3764.273.8774.505.854

10. Kapital1011.345.2111.353.6091.079.829

11. Dugorona rezervisanja125000

12. Dugorone obaveze1331.713.1431.622.2372.095.574

IV. TRAJNI I DUGORONI KAPITAL (10 do 12)3.058.3542.975.8463.175.403

DUGORONA FINANSIJSKA RAVNOTEA (III/IV)1,331,441,42

REFERENTNA VREDNOST - Dugor. fin. ravnotea (Manje od ...)111

13. Trajni i dugoroni kapital101,125,133767.832.982736.601.826725.279.017

14. Stalna imovina i upisani neuplaeni kapital001,109729.846.383651.606.618660.246.429

15. Neto obrtni kapital (1314)37.986.59984.995.20865.032.588

16. Zalihe, stalna sredstva i sredstva obustavljenog poslovanja namenjena prodaji03214.351.8859.827.07118.609.836

STOPA POKRIVENOSTI ZALIHA (15/16 100)264,68%864,91%349,45%

REFERENTNA VREDNOST - Stopa pokrivenosti zaliha (Vee od ...)100,00%100,00%100,00%

Finansijska situacija ili finansijska konstitucija jeste vrednost i struktura sredstava i izvora finansiranja iz koje se utvrdjuju relacije sredstava po roku vezanosti i izvora po roku raspoloivosti (finansijska ravnotea). Poslovanje preduzea u skladu sa finansijskim naelima, pretpostavlja obezbedjenje dugorone finansijske ravnotee i racionalne upotrebe finansijskih sredstava. Privredni subjekt treba da obezbedi dugoronu finansijsku stabilnost radi blagovremenog izvravanja svojih obaveza. Prema tome, ne sme se gubiti iz vida da je finansijska ravnotea preduslov solventnosti i likvidnosti. Faktori koji utiu na finansijsku ravnoteu su:eksterni i interni. Eksterni faktori se esto nazivaju sistematski, jer dolaze iz okruenja, odnosno eksternog su karaktera (sistematski rizici). Faktori koji deluju interno u okviru preduzea su subjektivni, objektivni i organizacioni. Na finansijsku ravnoteu najdirektinje utiu novani tokovi : uplate i isplate u odredjenom vremenskom periodu. Odravanje finansijske ravnotee podrazumeva usmeravanje aktivnosti na dva podruja. Prvo podruje je struktura imovine i izvora tj. aktivnosti se odnose na praenje pribavljanja i ulaganja dugorono vezanog kapitla. Drugo podruje obuhvata dinamiko praenje finansijskih dispozicija u dinamikom poslovnom procesu.[footnoteRef:5] [5: Prof. dr oko N. Maleevi, Doc. dr Vitomir B. Starevi: Poslovna analiza, Univerzitet u Istonom Sarajevu, Fakutet Poslovne ekonomije, Bijeljina 2010., str. 437- 439.]

1.1.1.1. Kratkorona finansijska ravnotea

Kratkorona finansijska ravnotea se dobija kada se u odnos stave kratkorono vezana sredstva i kratkoroni izvori finansiranja. Jednaina kratkorone finansijske ravnotee odgovara pravilu finansiranja koje zahtjeva da odnos gotovine, HOV koje se kotiraju na berzi i kratkoronih potraivanja prama kratkoronim obavezama bude 1:1.[footnoteRef:6] [6: Prof. dr Spasoje Tuevljak, Prof. dr Jovan Rodi: Finansije preduzea, Consseco Institut, Beograd, 2003., str. 378.]

Konkretno u preduzeu Semberija transport a.d. Bijeljinau posmatrana tri obraunska perioda za 2011. 2012. i 2013. godinu kratkorono vezana finansijska sredstva u sve tri godine su manja od kratkoronih izvora finansiranja odnosno koeficijent kratkorone finansijske ravnotee je manji od 1. U 2011. godini koeficijent finansijske ravnotee iznosi0,36u 2012. godini iznosi0,26; i u 2013.godini iznosi0,29; to znai da je kratkorona finansijska ravnotea pomjerena ka kratkoronim izvorima finansiranja, odnosno preduzee je u ovom posmatranom periodu nije u stanju finansijske ravnotee.

Grafikon 1. Odnos kratkorono vezanih sredstava i kratkoronih izvora finansiranja

Na osnovu Grafikona 1. moemo uoiti da su kratkorono vezana finansijska sredstva u sve tri godine manja od kratkoronih izvora finansiranja.

Grafikon 2. Koeficijent kratkorone finansijske ravnotee

Na osnovu Grafikaona 2. moemo uoiti da koeficijient kratkorone finansijske ravnotee ima pad u 2012. godini u odnosu na 2011. i sa vrijednosti od 0,36padai na 0,26. U 2013. godini koefcijent poveava se na vrednost od 0,29.

1.1.1.2. Dugorona finansijska ravnotea

Dugorona finansijska ravnotea se dobija kada se u odnos stavi dugorono vezana imovina i trajni kapital s jedne strane, i dugorone obaveze i dugorona rezervisanja sa druge strane. Jednaina dugorone finansijske ravnotee odgovara zlatnom bilansnom pravilu u irem smislu koje zahtjeva da dugorono vezana sredstva budu jednaka trajnim i dugoronim izvorima finansiranja.[footnoteRef:7]Kada je rije o preduzeu Semberija transport a.d. Bijeljina, u sve tri godine, trajni i dugoroni kapital pokazujemanju vrijednost od dugorono vezanih sredstava odnosno koeficijent dugorone finansijske ravnotee je vei od 1. Koeficijent dugorone finansijske ravnotee u 2011. godini iznosi 1,33; u 2012. godini je 1,44; a u 2013. godini iznosi 1,42. Ovaj pokazatelj nije povoljan (dobar) jer pokazuje da je dugorono vezana imovina vea od trajnog i dugoronog kapitala. Dakle, dato preduzee nije uspjelo da ostvari dugoronu finansijsku ravnoteu. [7: Prof. dr Spasoje Tuevljak, Prof. dr Jovan Rodi: Finansije preduzea, Consseco Institut, Beograd, 2003., str. 378.]

Grafikon 3. Odnos dugorone vezane imovine i trajnog i dugoronog kapitala

Iz Grafikona 3. uoavamo da je u posmatranom periodu (2011. 2012. i 2013 godina) trajni i dugoroni kapital manji od dugorono vezane imovine.

Grafikon 4. Koeficijent dugorone finansijske ravnotee

Na osnovu Grafikona 4. vidi se da koefcijent dugorone finansijske ravnotee raste 2012. godine u odnosu na 2011. godinu. Zatim opet dolazi do pada u 2013. godini.

1.1.1.3.Stopa pokrivenosti zaliha

Stopa pokrivenosti zaliha se dobija tako to se u odnos stavi neto obrtni kapital i zalihe. Neto obrtni kapital predstavlja trajni i dugoroni kapital umanjen za stalnu imovinu (ali umanjen i za neuplaeni upisani kapital, meutim, u preduzeu koje je predmet analize (Telekomunikacije Republike Srpske a.d. Banja Luka) ga ne navodimo jer ove pozicije nema u bilansu stanja datog preduzea).

Grafikon 5. Odnos neto obrtnog kapitala i zaliha

Grafikon 5. nam pokazuje da je neto obrtni kapital znaajno manji od zaliha kroz itav posmatrani period.

Grafikon 6. Stopa pokrivenosti zaliha

Na osnovu Grafikona 6. moemo zakljuiti da stopa pokrivenosti zaliha ima tendenciju opadanja.. U 2011. godini ona iznosi -455,98%. U 2012. godini dolazi do naglog pada, gde ona iznosi 594,33%. Zatim u 2013.godini dolazi do naglog pada, gde stopa pokrivenosti zaliha iznosi -761,25%.Prikazani procenti ukazuju da je preduzee ostvarilo negativan nivo pokrivenosti zaliha.

1.1.2. Likvidnost

LIKVIDNOST

u KM

Dobavljai 181 odnosno 365P O Z I C I J AAOP201120122013

Tekua likvidnost:

Tekua imovina /Kratkorone obaveze031/1420,4740,3640,377

REFERENTNA VREDNOST - Tekua likvidnost (Vee od ...)2,0002,0002,000

Redukovana likvidnost

gotovina + kratkorona potraivanja / kratkorone obaveze(055+040)/1420,1570,1320,142

REFERENTNA VREDNOST Redukovana likvidnost (Vee od )1,0001,0001,000

Trenutna likvidnost

gotovina / kratkorone obaveze055/1420,0300,0220,009

REFERENTNA VREDNOST Trenutna likvidnost1,0001,0001,000

Prosean broj dana naplate potraivanja

Potraivanja x 365 / Prihodi od prodaje(040*365)/ (202+206)161622

U literaturi likvidnost ima dvostruko znaenje, prvo, sposobnost nekog nenovanog oblika sredstava da se transformie u novac (gotovinu) i, drugo, sposobnost dunika da plati dospjele obaveze. Likvidnost preduzea se definie kao sposobnost preduzea da raspoloivom likvidnom imovinom uspjeva permanentno izmirivati svoje dospjele kratkorone obaveze.[footnoteRef:8] [8: Prof. dr oko N. Maleevi, Doc. dr Vitomir B. Starevi: Poslovna analiza, Univerzitet u Istonom Sarajevu, Fakutet Poslovne ekonomije Bijeljina, Bijeljina, 2010., str. 353.]

Likvidnost moe biti: tekua, reducirana (ubrzana) i trenutna.

1.1.2.1. Opta (tekua) likvidnost

Opta ili tekua likvidnost pokazuje pokrivenost kratkoronih obaveza obrtnom imovinom. Da bi preduzee moglo ispuniti ovaj uslov, odnos izmeu ukupnih obrtnih sredstava i kratkoronih obaveza trebao bi biti 2 : 1.[footnoteRef:9] [9: Prof. dr oko N. Maleevi, Doc. dr Vitomir B. Starevi: Poslovna analiza, Univerzitet u Istonom Sarajevu, Fakutet Poslovne ekonomije, Bijeljina 2010., str. 360.]

Koeficijent opte (tekue) likvidnosti dobija se na sljedei nain:

OBRTNA SREDSTVA 2 KRATKORONE OBAVEZE

Visina zaliha pokazuje visinu zaleenih obrtnih sredstava (kapitala i dugova) za njihovo finansiranje. Struktura zaliha pokazuje u kojim pozicijama su blokirana obrtna sredstva.

Grafikon 7. Koeficijent tekue likvidnosti

Na osnovu grafikona 7. zakljuujemo da je preduzee u sve tri analizirane godine bilo nelikvidno jer je koefcijent likvidnosti u svakoj godini manji od 2. U 2011. godini koefcijent tekue likvidnosti iznosi 0,474. U 2012. godini dolazi do pada koefcijenta na 0,364. U 2013. godini koefcijent tekue likvidnosti neznatno se poveava na iznos 0,377.Posmatrano preduzee nije ostvarilo tekuu likvidnost, to znai da preduzee nije bilo sposobno da izmiri svoje kratkorone obaveze o roku dospijea.

1.1.2.2. Koeficijent ubrzane likvidnosti

Koeficijent ubrzane likvidnosti predstavlja mjerilo sposobnosti otplaivanja kratkoroih dugova. U ovaj koeficijent nisu ukljuene zalihe, jer je potrebno vie vremena da se one pretvore u gotovinu nego to je to sluaj sa drugim obrtnim sredstvima. Koeficijent reducirane (ubrzane) likvidnosti dobija se na sljedei nain:

GOTOVINA + KRATKORONA POTRAIVANJA 1 KRATKORONE OBAVEZE

Efektivna likvidnost postoji u sluaju ako je dati pokazatelj jednak 1 ili ako je vei od 1. Ako se utvrdi da je koeficijent ubrzane likvidnosti 1 ili vei od 1, ne moe se sa sigurnou tvrditi da e preduzee u narednom periodu biti likvidno; moe se samo tvrditi da je ono potovalo zlatno bilansno pravilo u irem smislu, odnosno da je potovalo naelo finansijske stabilnosti. Ako je koeficijent datog pokazatelja manji od 1 onda je preduzee nelikvidno i nelikvidnost moe biti trajna i trenutna. Trenutna nelikvidnost podrazumijeva mogunost da dunik izmiri svoje dospjele obaveze u kraem vremenskom roku. Trajna nelikvidnost je prisutna kada dunik nije u mogunosti da na due vrijeme pribavi potrebnu likvidnu imovinu kojom bi izmirio svoje obaveze.[footnoteRef:10] [10: Prof. dr oko N. Maleevi, Doc. dr Vitomir B. Starevi: Poslovna analiza, Univerzitet u Istonom Sarajevu, Fakutet Poslovne ekonomije, Bijeljina 2010., str. 356.]

Grafikon 8. Koeficijent redukovane likvidnosti

Grafikon 8. nam pokazuje da je u datom preduzeu vrijednost koeficijenta redukovane likvidnosti u 2011. godini je ispod referentne vrednosti (1,000) i iznosi 0,157. U 2012. godini dolazi do psfs koefcijnta na 0,13. U 2013. godini koefcijent redukovane likvidnosti iznosi 0,142. U svim godinama vrijednost ovog koeficijenta ispod referentne vrijednosti to znai da su kratkororne obaveze bile vee od likvidnih novanih sredstava.1.1.2.3. Trenutna likvidnost

Koeficijent trenutne likvidnosti dobija se na sljedei nain:

GOTOVINA < 1 KRATKORONE OBAVEZE

Ukoliko je koeficijent trenutne likvidnosti 1, preduzee je na dan mjerenja likvidnosti likvidno, moe isplatiti obaveze dospjele na plaanje, pri emu ne raspolae likvidnom rezervom. Ako je koeficijent trenutne likvidnosti vei od 1, preduzee je na dana mjerenja likvidnosti takoe likvidno, a uz to raspolae i likvidnom rezervom utoliko veom to je koeficijent vei od 1. Ako je koeficijent trenutne likvidnosti manji od 1, preduzee je nelikvidno na dan mjerenja likvidnosti jer ne moe isplatiti obaveze dospjele za plaanje.[footnoteRef:11] [11: Prof. dr Spasoje Tuevljak, Prof. dr Jovan Rodi: Finansije preduzea, Consseco Institut, Beograd, 2003., str. 170.]

Grafikon 9. Koeficijent trenutne likvidnosti

Referentna vrijednost koeficijenta trenutne likvidnosti iznosi 1,000. Iz Grafikona 9. vidimo da je u datom preduzeu koefcijent trenutne likvidnosti u svakoj posmatranoj godini ispod referentne vrednosti. Njegova vrijednost u 2011. godini iznosi 0,03. U 2012. godini dolazi do padaa i iznosi 0,02. A u 2013. godini ovaj koefcijent iznosi 0,009. Moemo zakljuiti da su kratkorone obaveze preduzea bile iznad vrijednosti gotovine u sve tri posmatrane godine.

1.1.2.4.Prosjean broj dana naplate potraivanja

Prosjean broj dana naplate potraivanja dobija se kada se u odnos stave potraivanja x 365 dana sa prihodima od prodaje. Na osnovu ove analize dolazi se do informacije o tome kojom brzinom preduzee naplauje svoja potraivanja i dolazi do sredstava neophodnih za odravanje likvidnosti. Prosjean broj dana naplate potraivanja u preduzeu Semberija transport a.d. Bijeljina u 2011. godini iznosi 16 dana; u 2012. godini je 16 dana a u 2013. godini je 22 dana. U 2011 i 2012. godini je bila povoljnija situacija za preduzee u odnosu na 2013. godinu, jer je zabiljeen manji broj prosenih dana potrebnih za naplatu potraivanja. U interesu svakog preduzea je da u to kraem roku naplati svoja potraivanja.

1.1.3. Solventnost

SOLVENTNOST

u KM

P O Z I C I J AAOP201120122013

1. Poslovna aktiva0624.648.9644.721.8475.064.224

2. Dugovi125,1331.713.1431.622.2372.095.574

KOEFICIJENT SOLVENTNOSTI (1/2)2,7142,9112,417

REFERENTNA VREDNOST - Koeficijent solventnosti (Vee od ...)1,0001,0001,000

Koeficijent solventnosti podrazumijeva odnos poslovne imovine i dugova, i tako dobijen keficijent uporeujemo sa referentnom vrijednou. Referentna vrijednost u ovom sluaju je 1,000. Ukoliko su dobijeni koeficijenti vei od referentne vrijednosti tada je preduzee u datom periodu imalo zadovoljavajuu solventnost. Solventnost ili platena sposobnost preduzea sastoji se u njegovoj sposobnosti da izmiri obaveze i dugove kad-tad, pa makar i iz steajne mase. U protivnom, preduzee je nesolventno.[footnoteRef:12] [12: Prof. dr oko N. Maleevi, Doc. dr Vitomir B. Starevi: Poslovna analiza, Univerzitet u Istonom Sarajevu, Fakutet Poslovne ekonomije,Bijeljina 2010., str. 444.]

Grafikon 10. Odnos poslovne aktive i dugova

Vidimo iz Grafikona 10. da je poslovna aktiva u svim posmatranim godinama via od dugova. U 2011. godini poslovna aktiva iznosi 4.648.964KM, a dugovi 1.713.143KM. U 2012. godini poslovna aktiva iznosi 4.721.847KM, a dugovi 1.622.237KM. U 2013. godini poslovna aktiva iznosila je 5.064.224KM, a dugovi 2.095.574KM.

Grafikon 11. Koeficijent solventnosti

Koeficijent solventnosti je vii od jedan, solventnost je prihvatljivija jer preduzee moe da izmiri ukupne dugove i preostaje mu dio imovine, u datom preduzeu, u sve tri godine preduzee je bilo u stanju da izmiri svoje obaveze to se vidi iz ostvarenih koeficijenata koji su znatno iznad 1, i ne postoje ni najmanje naznake koje ukazuju na nesolventnost preduzea. Iz Grafikona 11. vidimo da je najbolja solventnost preduzea Semberija transport a.d. Bijeljinaostvarena u 2012. godini i iznosila je26,029, u 2013. godini je koefcijent solventnosti bio najmanji i iznosi 2,417. U 2012. godini je iznosio 2,991. Preduzee je ostvarilo dugoronu platenu sposobnost tokom sve tri analizirane godine.

1.1.4. Zaduenost

Zaduenost se utvruje na osnovu strukture pasive bilansa stanja utvrujui koji je procenat sopstvenog kapitala u odnosu na pozajmljeni kapital. Prihvatljiva struktura pasive za preduzee je 50% sopstveni kapital i pozajmljenil kapital, takoe, 50% zbira pasive. Stepen zaduenosti utvruje se kao odnos izmeu vlastitih izvora finansiranja (kapitala) i tuih izvora finansiranja (obaveza).[footnoteRef:13] [13: Prof. dr Pajo Pani, dipl. ing. org. nauka-master Biljana Radoji: Projektni menadment, Upravljanje projektima i procesima sa ocenom efikasnosti investicionih ulaganja, Fakultet poslovne ekonomije, Bijeljina, 2010., str. 316.]

ADEKVATNOST KAPITALA

u KM

P O Z I C I J AAOP201120122013

Iznos%Iznos%Iznos%

1. Kapital1011.345.21128,941.353.60928,671.079.82921,32

2. Dugovi125,1323.303.75371,063.368.23871,333.984.39578,68

PASIVA (1 + 2)4.648.964100,004.721.847100,005.064.224100,00

REFERENTNA VREDNOST - Kapital/Dugovi

Kapital: 50%

Dugovi: 50%

Ukoliko su vei sopstveni izvori utoliko je vei stepen samostalnosti finansiranja poslovanja preduzea, odnosno, ukoliko je uee sopstvenog kapitala vee, utoliko je na viem stepenu finansijska stabilnost preduzea. U preduzeu Semberija transport a.d. Bijeljinau sve tri godine ostvareno je vee uee dugova nego sopstvenog kapitala. S obzirom da preduzee u svakoj godini pokazuje stepen zaduenosti ispod referentne vrijednosti (ispod 50%), to mu ne omoguava da i dalje posluje po prihvatljivoj strukturi kapitala.

Grafikon 12. Odnos kapitala i dugova u 2011.godini

Na osnovu Grafikona 12. vidimo da je uee kapitala u 2011. godini iznosi 71,06%,a uee dugova 28,94%.


Na osnovu Grafikona 13. vidimo da je u 2012.godini uee kapitala 71,33%, a uee dugova 28,67%.


Na osnovu Grafikona 14. uoavamo da je u 2013. godini uee kapitala je 78,68%, a uee dugova 21,32%.

1.1.5.Adekvatnost kapitala

Vlasnika struktura osnovnog kapitala i struktura ukupnog kapitala je sljedea:STRUKTURA KAPITALA

u KM

P O Z I C I J AAOP201120122013

Iznos%Iznos%Iznos%

1. Akcijski kapital 1031.757.13780,641.757.13780,701.757.13772,18

Akcijski kapital - ukupno1.757.13780,641.757.13780,701.757.13772,18

3. Udeli drutva sa ogranienom odgovornou104000000

4. Zadruni udeli105000000

5. Ulozi106000000

6. Dravni kapital107000000

7. Ostali osnovni kapital108000000

I. OSNOVNI I OSTALI KAPITAL (1 do 7)1.757.13780,641.757.13780,701.757.13772,18

II. EMISIONA PREMIJA110000000

III. REZERVE111000000

IV. REVALORIZACIONE REZERVE114000000

V. NERASPOREENI DOBITAK1174.9770,238.3980,3900

VI. GUBITAK DO VISINE KAPITALA122416.90319,13411.92618,92677.30827,82

UKUPNI KAPITAL (I do VII)2.179.017100,002.177.461100,002.434.445100,00

Strukturom kapitala smatra se kombinacija razliitih vrednosti koje preduzee koristi za pribavljanje kapitala kojima firma finansira svoje investicijskeaktitivnosti.[footnoteRef:14] [14: ekapija, investicioni portal: ekapija.ba, maj 2008]

Osnovni cilj finansijskog menadera prilikom formiranja adekvatne strukture kapitala jeste maksimizacija vrijednosti preduzea, odnosno da se podeavanjem kapitala i dugova dobije optimalna struktura kapitala koja e minimizirati troak kapitala. U preduzeu Semberija transport a.d. Bijeljina, uee akcionarskog kapitala u ukupnom kapitalu je u 2011. 80,64% i u 2012. godini iznosi 80,70%. U 2013. godini ono iznosi priblino isto, tj, 72,18%.

Grafikon 15. Struktura ukupnog kapitala za 2011. godinu

Iz Grafikona 15. vidimo da strukturu ukupnog kapitala u 2011. godini ine: osnovni i ostali kapital u iznosu 99,72%;rezerve ovo preduzee nema, i nerasporeeni dobitak u iznosu 0,28%.


Grafikon 16. nam pokazuje da u 2012. godini strukturu ukupnog kapitala ine: osnovni i ostali kapital u iznosu 99,52%;rezerve u ovoj godini takodje preduzee nema, i nerasporeeni dobitak u iznosu 0,48%.


Na osnovu Grafikona 17. vidimo da komplet strukturu ukupnog kapitala u 2013. godini ine: osnovni i ostali kapital u iznosu 1.757.137;a da rezervi i nerasporedjene dobiti ovo preduzee nema.

Imovinski poloaj preduzea Semberija transport a.d. Bijeljina

1.2.1. Struktura imovine

Prilikom analize imovinskog poloaja, neophodno je sagledati pozicije bilansa stanja, odnosno pozicije aktive i pasive. Imovinski poloaj preduzea ini aktiva. Analiza imovinskog poloaja obuhvata:

1. analizu strukture aktive (strukturu ukupne aktive, poslovne i operativne aktive),2. analizu fiksne imovine (osnovnih sredstava) i 3. analizu obrtne imovine (struktura obrtne imovine i brzina obrtanja).[footnoteRef:15] [15: Prof. dr Spasoje Tuevljak, Prof. dr Jovan Rodi: Finansije preduzea, Consseco Institut, Beograd, 2003., str. 290.]

Pri analizi strukture ukupne aktive, ukupna aktiva se razdvaja na poslovnu aktivu i vanposlovnu aktivu. Strukturu aktve u posmatranom preduzeu Semberija transport a.d. Bijeljina, ine:

stalna imovina koju ine: nematerijalna ulaganja, osnovna sredstva i dugoroni finansijski plasmani, obrtna (tekua) imovina koju ine: zalihe, kratkorona potraivanja i plasmani i gotovinski ekvivalenti, aktivna vremenska razgranienja i vanbilansna aktiva mada ona nema uee u poslovnoj aktivi.

BILANS STANJA

u KM

P O Z I C I J A201120122013

Iznos %Iznos %Iznos %

A K T I V A

A. STALNA IMOVINA3.895.73278,934.086.93181,704.351.37584,22

I Nematerijalna ulaganja00,0000,0000,00

II Nekretnine, postrojenja, oprema i investicione nekretnine3.895.73278,934.086.93181,704.351.37584,22

III Bioloka sredstva i sredstva kulture00,0000,0000,00

IV Dugoroni finansijski plasmani00,0000,0000,00

B. TEKUA IMOVINA753.23215,26634.91612,6971284913,79

I Zalihe, stalna sredstva i sredstva obustavljenog poslovanja namenjena prodaji183.6443,72186.9463,74154.4792,99

II. Kratkorona potraivanja, plasmani i gotovina569.58811,54447.9708,95558.37010,81

1. Kratkorona potraivanja202.2724,10198.8703,98251.8854,88

2. Kratkoroni finansijski plasmani 00,0000,0000,00

3. Gotovinski ekvivalenti i gotovina47.1990,9638.2790,7716.2060,31

4.Porez na dodatu vrijednost1.4750,034480,011.9350,04

5. Aktivna vremenska razgranienja318.6426,46210.3734,21288.3445,58

V. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA00,0000,0000,00

G. POSLOVNA AKTIVA4.648.96494,194.721.84794,395.064.22498,02

D. VANBILANSNA AKTIVA286.5235,81280.6335,61102.4081,98

. UKUPNA AKTIVA4.935.487100,005.002.480100,005.166.632100,00

P A S I V A

A. KAPITAL 1.345.21127,261.353.60927,061.079.82920,90

I OSNOVNI KAPITAL1.757.13735,601.757.13735,131.757.13734,01

1. Akcijski kapital 1.757.13735,601.757.13735,131.757.13734,01

2. Udjeli drutva sa ogranienom odgovornou00,0000,0000,00

3. Zadruni udjeli00,0000,0000,00

4. Ulozi00,0000,0000,00

5. Dravni kapital00,0000,0000,00

6. Ostali osnovni kapital00,0000,0000,00

II UPISANI NEUPLAENI KAPITAL00,0000,0000,00

III EMISIONA PREMIJA00,0000,0000,00

IV REZERVE00,0000,0000,00

V REVALORIZACIONE REZERVE 00,0000,0000,00

VI NERASPOREENI DOBITAK4.9770,108.3980,1700,00

VII GUBITAK DO VISINE KAPITALA416.9038,45411.9268,23677.30813,11

B. DUGORONA REZERVISANJA00,0000,0000,00

V. OBAVEZE3.303.75366,943.368.23867,333.984.39577,12

I. Dugorone obaveze1.713.14334,711.622.23732,432.095.57440,56

II. Kratkorone obaveze1.590.61032,231.746.00134,901.888.82136,56

1. Pasivna vremenska razgranienja318.6426,46210.3734,21288.3445,58

G. POSLOVNA PASIVA4.648.96494,194.721.84794,395.064.22498,02

D. VANBILANSNA PASIVA286.5235,81280.6335,61102.4081,98

. UKUPNA PASIVA4.935.487100,005.002.480100,005.166.632100,00

U preduzeu Semberija transport a.d. Bijeljinavidljivo je da je uee stalne imovine u strukturi poslovne imovine najvee u 2014 godini i iznosi84,22%.Obrtna imovina se oscilirala iz godine u godinu. Najvee uee obrtne (tekue) imovine u strukturi poslovne aktive je u 2011. godini i iznosi15,62%. Kada su u pitanju aktivna vremenska razgranienja, u 2011. godini iznose 6,46%, u 2012.godini 4,21% da bi u u 2013. godini zabiljezila blagi padi iznose 5,58%.

1.2.2. Stanje i efikasnost imovine

Efikasnost imovine, izraena kroz odnos ukupnog prihoda i prosjene poslovne imovine preduzea iznosi:

EFIKASNOST IMOVINE

u KM

P O Z I C I J AAOP201120122013

1. Ukupan prihod3254.636.8964.679.7074.309.732

2. Prosena poslovna imovina062/22.324.4822.360.9242.532.112

3. EFIKASNOST IMOVINE (1/2)1,9951,9821,702

REFERENTNA VREDNOST - Efikasnost imovine (Vee od ...)0,0000,0000,000

Efikasnost imovine dobija se odnosom ukupnog prihoda i prosjene poslovne imovine. Prosjena poslovna imovina za 2011. godini se dobija kada se zbir poslovne imovine iz 2010. i 2011. godine podijeli sa 2, za 2012. godinu uzima se zbir poslovne imovine iz 2011. i 2012. godine i podijeli sa 2, a za 2013. godinu koeficijent se dobija kada se zbir poslovne imovine iz 2012. i 2013. godine stavi u odnos sa brojem 2. Na ovaj nain se dobija pokazatelj koji nam ukazuje na to koliko se ukupnog prihoda ostavari na 1 KM prosjene poslovne imovine. Referentna vrijednost ovog koeficijenta je 0,000 na osnovu ega je vidljivo da preduzee ostvaruje efikasnost i to na 1 KM prosjene poslovne imovine preduzee je ostvarilo u 2011. godini1,995KM, u 2012. godini1,982KM, a u 2013. godini 1,702KM ukupnog prihoda.

1.1.5. Koeficijent obrta

Koeficijenti obrta i dani vezivanja obrtne imovine, zaliha i potraivanja su sljedei:IMOVINSKI POLOAJ

u KM

P O Z I C I J AAOP201120122013

1. Prihodi od prodaje202,2064.557.2554.610.8344.266.972

2. Prosena obrtna imovina031/2376.616317.458356.425

3. Prosene zalihe032/291.82293.47377.240

4. Prosena potraivanja040/2101.13699.435125.943

5a. Koeficijent obrta obrtne imovine (1/2)12,10114,52411,972

5b. Dani vezivanja obrtne imovine302530

6a. Koeficijent obrta zaliha (1/3)49,63149,32855,243

6b. Dani vezivanja zaliha777

7a. Koeficijent obrta potraivanja (1/4)45,06146,37033,880

7b. Dani vezivanja potraivanja8811

Zahtjev je da obrtna sredstva to bre cirkuliu, tako da je sa manjim njihovim obimom mogue izvriti postavljene zadatke preduzea. Sve to u cilju ostvarivanja to veeg stepena rentabilnosti ukupnog poslovanja preduzea, u emu znaajnu ulogu ima koeficijent obrta ukupnih sredstava, pre svega, obrtnih sredstava.[footnoteRef:16] [16: Prof. dr oko N. Maleevi, Doc. dr Vitomir B. Starevi: Poslovna analiza, Univerzitet u Istonom Sarajevu, Fakutet Poslovne ekonomije,Bijeljina, 2010., str. 412.]

Ovaj koeficijent se izraunava putem obrasca:K = Uinak obrtne imovine / Prosjena Obrtna imovina

Broj dana trajanja jednog obrta izraunava se na sljedei nain:

T = Broj kalednarskih dana u periodu za koji se mjeri obrt/ koeficijent obrta.

Koeficijent obrta pokazuje koliko se puta obrtna imovina obrnula u periodu za koji se mjeri obrt, a broj dana trajanja obrta pokazuje koliko je dana trajao jedan obrt imovine. to je koeficijent obrta vii, a broj obrta manji efikasnost obrtne imovine je vea i obrnuto. Za posmatrano preduzee koeficijent obrta obrtne imovine u 2011. godini iznosi 12,101, to znai da se imovina u toj godini obrnula 12,101 puta, a da je za jedan obrt potrebno 30 dana. Neto bolja situacija je u 2012. godini, gdje je koeficijent obrta obrtne imovne 14,524, to znai da se imovina u 2012. godini obrnula 14,5 puta, a da je za jedan obrt potrebno 25 dana. Najmanji koeficijent obrta obtne imovine i istovremeno najvei broj dana trajanja jednog obrta u posmatranom periodu zabiljeen je u 2013. godini kada koeficijent obrta iznosi 11,972to znai da se imovina u ovoj godini obrnula 11,9 puta, a da je za jedan obrt potrebno 30 dana.

Koeficjent obrta zaliha se dobija odnosom prihoda iz prodaje i prosjenih zaliha. Ovaj koeficjent nam pokazuje koliko se puta prosjene zalihe obrnu u toku godine. Kada je rije o posmatranompreduzeu ovaj koeficijent u 2011. godini iznosi49,631, dok dani vezivanja zaliha u istoj godini iznose 7 dana. U 2012. godini koeficijet obrta zaliha je neznatno manji i iznosi 14,524, a dani vezivanja zaliha iznose 7 dana. Najmanji koeficijet obrta zaliha je u 2013. godini i iznosi55,243, te su u ovoj godini dani vezivanja najdui u posmatranom periodu i iznose 7 dana.

Povezanost obrtnih sredstava sa drugim kategorijama moe se utvrditi preko kategorije potraivanja od kupaca i njegovog odnosa prema ukupnoj realizaciji. Koeficijent obrta potraivanja pokazuje kojom brzinom i u kom vremenskom periodu preduzee uspijeva da naplati svoja potraivanja od kupaca. Neophodno je utvrditi kretanje ovog koeficijenta jer esto nabavna sluba nabavlja vee koliine robe nego to su potrebne zalihe. Znaajan je jer pokazuje opravdanost postojanja zaliha gotovih proizvoda (roba). Kod posmatranog preduzea u 2011. godini koeficijent obrta potraivanja je 45,061, a dani vezivanja potraivanja su 8 dana. U 2012. godini koeficijent obrta potraivanja je nii u odnosu na 2011. godinu i iznosi 46,370, ali su dani koji su potrebni da preduzee naplati svoja potraivanja isti kao i u 2011.godini i iznose 8 dana. Najnii koeficijent obrta potraivanja u toku posmatranog perioda je u 2013. godini i iznosi 33,880, a time su i dani koji su potrebni da preduzee naplati svoja potraivanja dui u odnosu na prethodne dvije godine, i iznose 11 dana.

1.3.Prinosni poloaj preduzea Semberija transport a.d. Bijeljina

1.3.1.Struktura poslovnih prihoda i poslovnih rashoda

Struktura poslovnih prihoda i rashoda, kao i njihov meusobni odnos je sljedei:POSLOVNI PRIHODI I RASHODI

u KM

P O Z I C I J A201120122013

Iznos%Iznos%Iznos%

Struktura poslovnih prihoda:

1. Prihodi od prodaje robe------

2. Prihodi od prodaje uinaka4.557.25599,774.610.83499,464.266.97299,75

3. Prihodi od aktiviranja ili potronje robe I uinaka------

4. Poveanje vrednosti zaliha uinaka------

5. Smanjenje vrednosti zaliha uinaka------

6. Ostali poslovni prihodi10.2800,2324.8800,5410.8800,25

I. Poslovni prihodi (1 do 6)4.567.535100,004.635.714100,004.277.852100,00

Struktura poslovnih rashoda:

1. Nabavna vrednost prodate robe3.065.6290,905.328.3451,57-

2. Trokovi materijala 11.543.3003,4010.576.0593,1248.431.29113,40

3.Trokovi zarada, naknada zarada i ostali lini rashodi79.018.43323,2777.116.87222,7875.704.88920,95

4. Trokovi proizvodnih usluga117.895.86134,72115.776.31634,21111.569.85530,87

5. Trokovi amortizacije i rezervisanja110.265.77032,47111.109.35132,83107.392.36229,71

6. Nematerijalni trokovi13.960.3664,1114.858.8004,3914.506.7054,01

7. Trokovi poreza3.665.2451,083.646.0461,083.767.3571,04

8. Trokovi doprinosa139.9870,0459.5080,0260.1200,02

II. Poslovni rashodi (1 do 8)339.554.591100,00338.471.297100,00361.432.579100,00

III. REZULTAT POSLOVNIH AKTIVNOSTI (I - II)145.357.852142.987.137109.055.673

REFERENTNA VREDNOST - Rezul. posl. aktivnosti (Vee od ...)000

IV. ODNOS POSL. PRIHODA I RASHODA (I / II)142,81%142,24%130,17%

REFERENTNA VREDNOST - Odnos posl. prihoda i rashoda (Vee od ...)100,00%100,00%100,00%

V. RELATIVNA RAZLIKA POSL. PRIHODA I RASHODA ((I/II)-100%)42,81%42,24%30,17%

REFERENTNA VREDNOST - Relativna razlika posl. prihoda i rashoda (Vee od ...)0,00%0,00%0,00%

Osnovni elementi bilansa uspjeha su prihodi i rashodi, ijim se vrednovanjem, a zatim sueljavanjem utvruje finansijski rezultat kao primarni izraz i mjerilo uspjenosti, a koji moe biti pozitivan (dobitak) ili negativan (gubitak). Prihodi predstavljaju poveanje ekonomske koristi tokom obraunskog perioda u obliku priliva ili poveanja sredstava ili smanjenja obaveza, to dovodi do poveanja kapitala izuzev onih koja su povezana sa uplatama vlasnika kapitala. Rashodi su smanjenja ekonomske koristi tokom obraunskog perioda u obliku odliva ili smanjenja sredstava ili stvaranja obaveza to dovodi do smanjenja kapitala izuzev onih koji su povezani sa isplatama kapitala.[footnoteRef:17] [17: Prof. dr oko N. Maleevi, Doc. dr Vitomir B. Starevi: Poslovna analiza, Univerzitet u Istonom Sarajevu, Fakutet Poslovne ekonomije, Bijeljina, 2010.godine, str. 369.]

1.3.1.1. Poslovni prihodi

Poslovni prihodi su unovavanje uinaka iz osnovne delatnosti preduzea na tritu.[footnoteRef:18] [18: Prof. dr oko N. Maleevi, Doc. dr Vitomir B. Starevi: Poslovna analiza, Univerzitet u Istonom Sarajevu, Fakutet Poslovne ekonomije, Bijeljina,2010.godine, str. 371.]

Kod sagledavanja poslovnih prihoda mora se sagledati koji to prihodi ine najvei dio njihovih vrijednosti. Prilikom analiziranja poslovnih prihoda, uoljivo je da najvei procenat ovih prihoda, u sve tri posmatrane godine, ine prihodi od prodaje uinaka. U 2011. godini oni ine99,77% od ukupnih poslovnih prihoda. U 2012.godini taj procenat iznosi 99,46%, a u 2013. godini 99,75%.

Ukupna vrednost poslovnih prihoda nije imala znaajnije varijacije tokom posmatranih godina. Najvei poslovni prihodi su evidentirani u 2011. godini u iznosu od 4.567.535KM, u 2012. godini iznose 4.635.714KM, a u 2013.godini vrednost ukupnih poslovnih prihoda je 4.277.852KM.

1.3.1.2. Poslovni rashodi

Rashodi obuhvataju trokove koji proistiu iz uobiajenih aktivnosti preduzea i eventualne gubitke. Nastali rashodi su vezani za poslovni proces, ali mogu biti i gubici koji nisu uvek povezani sa ostavarenjem prihoda.[footnoteRef:19] [19: Prof. dr oko N. Maleevi, Doc. dr Vitomir B. Starevi: Poslovna analiza, Univerzitet u Istonom Sarajevu, Fakutet Poslovne ekonomije, Bijeljina, 2010., str. 370]

Najvei udio u strukturi poslovnih rashoda imaju trokovi materijala i taj udeo iznosi u 2011. godini43,06%, u 2012. godini 44,48%, u 2013. godini 42,91%. Trokovi amortizacije i rezervisanja takoe imaju znaajan udeo u strukturi poslovnih rashoda i u 2011. godini oni iznose,64%, u 2012. godini 7,66%, i u 2013. godini 7,87%. Veliki udeo u strukturi ukupnih poslovnih rashoda imaju i trokovi zarada, naknada zarada i ostali lini rashodi. U 2011. godini taj udeo iznosi 31,21%, u 2012. godini 28,99% i u 2013. godini iznosi 28,91%.

Odnos izmeu poslvonih prihoda i rashoda u sve tri godine kree se u korist poslovnih prihoda i iznosi u 2011. godini 4,05%, u 2012. 2,66%, dok je u 2013. najmanji i iznosi 4,05%.

Rezultat poslovnih aktivnosti u sve tri posmatrane godine je pozitivan, odnosno ostvaren je dobitak, ali njegova vrijednost iz godine u godinu ima tendenciju smanjenja.Rezultat poslovnih aktivnosti odnosno odnos poslovnih prihoda i poslovnih rashoda grafiki moemo prikazati na sljedei nain:

Grafikon 18. Rezultat poslovne aktivnosti

Iz Grafikona 18. uoavamo da u 2011. godini njegova vrijednost iznosi 177.719KM, u 2012.godini je 120.165KM, a u 2013. godini iznosi1.252KM.

1.3.2.Struktura prihoda i rashoda

Odnos prihoda, rashoda i rezultata prema ukupnom prihodu preduzea je sljedei:BILANS USPEHA

u KM

P O Z I C I J AAOP201120122013

Iznos%Iznos%Iznos%

1. Poslovni prihodi2014.567.53598,404.635.71499,064.277.85299,26

2. Finansijski prihodi2315660,011600,00660,00

3. Ostali prihodi24673.7721,5943.8330,9431.8140,74

I PRIHODI REDOVNIH AKTIVNOSTI (1+2+3)4.641.873100,004.679.707100,004.309.732100,00

4. Vanredni prihodi267------

5. Revalorizacioni prihodi269------

II UKUPNI PRIHODI (I+4+5)4.641.873100,004.679.707100,004.309.732100,00

6. Poslovni rashodi2164.389.81694,684.515.54996,674.276.60093,30

7. Finansijski rashodi23899.0262,1486.5391,85108.0532,36

8. Ostali rashodi257147.5723,1869.2211,48198.8594,34

III RASHODI REDOVNIH AKTIVNOSTI (6+7+8)4.636.414100,004.671.309100,004.583.512100,00

9. Vanredni rashodi268------

10. Rashodi revalorizacije i priznavanja imparitetnih gubitaka270------

IV UKUPNI RASHODI (III+9+10)4.636.414100,004.671.309100,004.583.512100,00

Preduzee Semberija transport a.d. Bijeljina, najvei dio prihoda ostvaruje iz poslovnih prihoda koji predstavljaju prihode iz redovne djelatnosti, a u strukturi ukupnih prihoda zastupljeni su jo i finansijski prihodi i ostali prihodi. Uee poslovnih prihoda (prihoda redovne djelatnosti) u ukupnim prihodima u 2011. godini iznosi 98,40%, u 2012. godini je 989,06%, a u 2013. godini su 99,26%. Finansijski prihodi se odnose na prihode od kamata, pozitivne kursne razlike i sl., a u posmatranom periodu njihovo uee u ukupnim prihodima je u 2011.godini 0,01%, u 2012. godini 0,00% i u 2013. godini 0,00%. Uee ostalih prihoda u ukupnim prihodima po godinama iznosi: 1,59%, 0,94% i0,74%.

Kada je rije o rashodima datog preduzea, ukupne rashode ine: poslovni rashodi, finansijski rashodi i ostali rashodi. Kao i kod prihoda, najveu stavku u strukturi ukupnih rashoda, u sve tri godne, ine rashodi redovne djelatnosti tj. poslovni rashodi. U 2011. zastupljeni su sa 94,68%, u 2012. godini sa 96,67%, a u 2013. godini njihovo uee se smanjuje na 93,30%. Finansijski rashodi se odnose na rashode kamata, negativne kursne razlike, otpise dugoronih finansijskih plasmana, ostale finansijske rashode i sl. Ovi rashodi u 2011. godini iznose 2,14%, u 2012.godini 1,85% i u 2013. godini iznose 2,36%. Ostali rashodi imaju sljedee uee po godinama: 3,18%, 1,48% i4,34%.

Struktura prihoda i rashoda po godinama prikazana je sljedeim graficima:

Grafikon 19. Struktura prihoda u 2011. godini Grafikon 20. Struktura rashoda u 2011. godini

Iz Grafikona 19. vidimo da je uee poslovnih prihoda (prihoda redovne djelatnosti) u ukupnim prihodima u 2011. godini iznosi 98,40%, uee finansijskih prihoda u ukupnim prihodima je 0,01%, a uee ostalih prihoda u ukupnim prihodima je 1,59%.

Iz Grafikona 20. vidimo da je u 2011. godini uee poslovnih rashoda u ukupnim rashodima 94,68%, uee finansijskih rashoda u ukupnim rashodima 2,14%, a uee ostalih rashoda u ukupnim rashodima je 3,18%.







1.3.3. Profitabilnost preduzea

Odnos neto dobitka i ukupnog prihoda preduzea je sljedei:BILANS USPEHA

u KM

P O Z I C I J AAOPIznos

201120122013

1. Dobitak/(Gubitak) pre oporezivanja293,2944.9778.398-273.780

2. Tekui I odloeni porez na dobit295000

3. Ukupni neto dobitak (gubitak) u obraunskom periodu317,3184.9778.398-273.780

4. Ukupan prihod3254.641.8734.679.7074.309.732

KOEFICIJENT PROFITABILNOSTI PREDUZEA (3/4)0,0010,002-0,064

REFERENTNA VREDNOST - Koef. profitabilnosti (Vee od ...)0,0000,0000,000

Profitabilnost podrazumijeva uspjenost poslovanja. Kada je rije o razlici prihoda i rashoda uspjeh se izraava bilansnim dobitkom ili gubitkom. Koeficijent profitabilnosti dobija se iz odnosa neto dobitaka (gubitaka) i ukupnog prihoda. Referentna vrijednost ovog koeficjenta iznosi 0,000 i to je koeficijent profitabilnosti preduzea vei od referentne vrijednosti to znai da je i njegov poslovni poloaj kvalitetniji. U posmatranom preduzeu, koeficijent profitabilnosti, u prve dve godine, je neznatno vii od njegove referentne vrijednosti i iznosi u 2011. godini0,001, u 2012. godini0,002 i u 2013. godini ovaj koeficijent je ispod referentne vrednosti i iznosi -0,064.

Podaci ukazuju da jenajvei dobitak ostvaren je u 2012. godini jer je vrijednost ovog koeficijenta u toj godini najvea, sa iznosom od 2%to znai da je preduzee u 2012. godini na 100 KM ukupnog prihoda ostvarivalo dobitak od 2KM. Pozitivni koeficijenti ukazuju na injenicu da je dato preduzee u prve dve posmatrane godine bilo profitabilno a u treoj posmatranoj godini nije bilo profitabilno. :

Grafikon 25. Koeficijent profitabilnosti preduzea

Na Grafikonu 25. je prikazana profitabilnost preduzea Semberija transport a.d. Bijeljina za 2011. 2012. i 2013. godinu. Iz Grafikona 25. vidimo da se u 2012. godini profitabilnost preduzea poveava u odnosu na 2011. godinu, da bi u 2013. godini opet doslo do naglog pada profitabilnosti u iznosuod -0,064%.

1.3.4. Rizik ostvarenja finansijskog rezultata

Analiza rizika ostvarenja finansijskog rezultata zahteva da se poslovni rashodi ralane na varijabilne i fiksne.U analizu se ukljuuju poslovni prihodi i rashodi i finansijski prihodi i rashodi, odnosno finansijski rezultat iz redovnog poslovanja. Na osnovu ovih podataka izraunata je mara pokria koja se dobija kao razlika izmeu poslovnih prihoda uveanih za finansijske prihode i umanjenih za varijabilne rashode, zatim izraunat je poslovni rezultat, koji se dobija kao razlika izmeu mare pokria i fiksnih rashoda uveanih za preteno fiksne rashode. Takoe, izraunat je bruto finansijski rezultat kao razlika izmeu poslovnog rezultata i neto rashoda finansiranja.[footnoteRef:20] [20: Prof. dr oko N. Maleevi, Doc. dr Vitomir B. Starevi: Poslovna analiza, Univerzitet u Istonom Sarajevu, Fakutet Poslovne ekonomije, Bijeljina,2010., str. 375-376.]

Na osnovu izraunate mare pokria, poslovnog rezultata i bruto finansijskog rezultata utvreni su faktori poslovnog, finansijskog i ukupnog rizika.

Faktor poslovnog rizika se utvruje iz odnosa mare pokria i poslovnog rezultata i u osnovi pokazuje koliko se bre menja poslovni rezultat nego to se menja mara pokria. to je mara pokria vea, te to su fiksni i relativno fiksni trokovi nii, poslovni rizik je nii, a stopa elastinosti ostvarivanja neutralnog poslovnog rezultata via. Faktor finansijskog rizika se utvruje iz odnosa poslovnog rezultata i bruto finansijskog rezultata, a pokazuje koliko se puta bre menja bruto finansijski rezultat kad se poslovni rezultat promeni za jedan procenat. to je poslovni dobitak vei, a finansijski rashodi nii, to je koeficijent finansijskog rizika nii, a stopa elastinosti ostvarenja dobitka redovne aktivnosti via. Faktor ukupnog rizika je ravan umnoku faktora poslovnog rizika i faktora finansijskog rizika, a u osnovi pokazuje koliko se puta menja bruto finansijski rezultat pri svakoj promeni mare pokria.[footnoteRef:21] [21: Prof. dr oko N. Maleevi, Doc. dr Vitomir B. Starevi: Poslovna analiza, Univerzitet u Istonom Sarajevu, Fakutet Poslovne ekonomije, Bijeljina, 2010., str. 377-379.]

Rizici ostvarenje finansijskog rezultata preduzea su sljedei:RIZIK OSTVARENJA FINANSIJSKOG REZULTATA

u KM

P O Z I C I J A201120122013

1. Poslovni prihodi4.567.5354.635.7144.277.852

2. Varijabilni rashodi2.952.6063.074.1872.866.547

3. Mara pokria (1 - 2)1.614.9291.561.5271.411.305

4. Fiksni i preteno fiksni rashodi1.033.2611.040.8261.005.811

5. Rashodi kamata97.10286.030107.408

6. Poslovni rezultat (3 - 4)581.668520.701405.494

7. Bruto finansijski rezultat (6 - 5)484.566434.671298.086

8. FAKTORI RIZIKA :

8.1. Poslovnog (3/6)2,7762,9993,480

8.2. Finansijskog (6/7)1,2001,1981,360

8.3. Ukupnog (8.1. * 8.2.)3,3333,5924,735

9. Koeficijent mare pokria (3/1)0,3540,3370,330

10. Potreban poslovni prihod za ostvarenje neutralnog poslovnog dobitka (4/9)2.922.3933.089.9063.048.746

11. Stopa elastinosti ostvarenja neutralnog poslovnog dobitka ((110)/1)10036,02%33,35%28,73%

12. Potreban prihod za ostvarenje neutralnog dobitka redovne aktivnosti (4+5)/93.197.0283.345.3043.374.314

13. Stopa elastinosti ostvarenja neutralnog dobitka redovne aktivnosti ((112)/1)10030,01%27,84%21,12%

PreduzeeSemberija transport a.d. Bijeljina izloeno je i poslovnom i finansijskom riziku. Faktor poslovnog rizika u 2011. godini iznosi2.77 to znai da e svaka promjena mare pokria od 1% izazvati promijenu poslovnog rezultata za 2,770. U 2012. godini je 2,999 i u 2013. godini 3,480.Najbolji koeficijent poslovnog rizika za posmatrano preduzee je ostvaren u 2011. godini i iznosi 2,77 i za preduzee je to najpovoljniji koeficijent u posmatranom periodu (u 2012. i 2013. godini ovaj koeficijent se poveavao u odnosu na 2011. godinu a razlog za njegovo poveanje lei u injenici da se mara pokria smanjivala, a fiksni i preteno fiksni rashodi poveavali iz godine u godinu),s obzirom da je za preduzee povoljnije ukoliko je faktor poslovnog rizika nii, jer u tom sluaju nee doi do smanjenja mare niti do smanjenja finansijskog rezultata.

Kod posmatranog preduzea faktor finansijkog rizika za 2011. godinu iznosi 1,200, za 2012. godinu iznosi 1,198, a za 2010. godinu iznosi 1,360.

Kada je rije o ukupnom riziku, on je varirao. U 2011. godini bio je3,333; u 2012. godini 3,592; dok je u 2013. godini bio 4,735. Potreban poslovni prihod za ostvarenje neutralnog poslovnog dobitka je izrazito visok i po godinama iznosi: u 2011. godine iznosi2.922.393KM; u 2012. godini iznosi3.089.906KM, a u 2013. godini dosee najvei iznos od3.048.746KM.

Stopa elastinosti ostvarenja neutralnog poslovnog rezultata, pokazuje za koliko se procenata poslovni prihod moe smanjiti da bi poslovni rezultat pao na nulu. to je stopa elastinosi via to je manja vjerovatnoa da e preduzee ostvariti negativan finansijski rezultat. Kod posmatranog preduzea ova stopa po godinama glasi: 2011. je36,02%; 2012. je 33,35%a 2013. je 28,73%.

Stopa elastinosti ostvarenja neutralnog dobitka redovne aktivnosti pokazuje koliko se procenata vie ostvaruje poslovnih prihoda nego to je potrebno za pokrie svih rashoda ukljuujui i rashode finansiranja. to je ova stopa via to je i preduzee udaljenije od zone ostvarenja negativnog rezultata (gubitka) i obrnuto. Kod preduzeaSemberija transport a.d. Bijeljina, ova stopa je 2011. godini iznosila je30,01%, u 2012. godini iznosila je27,84%a u 2013. godini 21,12%.

1.3.5. Rentabilnost

Stopa neto prinosa na sopstveni, ukupni i investirani kapital je sljedea:RENTABILNOST

u KM

P O Z I C I J AAOP201120122013

1. Neto dobitak / (gubitak)2984.9778.398-273.780

2. Rashodi kamata24097.10286.030107.408

3. NETO PRINOS NA UKUPAN KAPITAL (1+2)102.07994.428-166.372

4. Prosean sopstveni kapital102/2878.569878.569878.569

5. Prosean ukupan kapital101/2672.606676.805539.915

6. Prosean investirani kapital(102+114)/2878.569878.569878.569

7. Rentabilnost sopstvenog kapitala (1/4)1000,57%0,96%-31,16%

REFERENTNA VREDNOST - Rentabilnost sopstvenog kapitala (Vee od ...)0,00%0,00%0,00%

8. Rentabilnost ukupnog kapitala (1/5)1000,74%1,24%-50,71%

REFERENTNA VREDNOST - Rentabilnost ukupnog kapitala (Vee od ...)0,00%0,00%0,00%

9. Rentabilnost investiranog kapitala (3/6)x10011,62%10,75%-18,94%

REFERENTNA VREDNOST - Rentabilnost investiranog kapitala (Vee od ...)0,00%0,00%0,00%

Mo zaraivanja predstavlja najbolji inidikator rentabilnosti. Ovaj indikator pokazuje stepen sposobnosti datog ulaganja da odbaci neki prinos od svoje upotrebe.[footnoteRef:22] [22: Prof. dr Spasoje Tuevljak, Prof. dr Jovan Rodi, Finansije preduzea, Consseco Institut, Beograd, 2003., str. 322.]

Rentabilnost preduzea je sposobnost preduzea da sa uloenim sredstvima ostvari maksimalan profit. Pokazatelji rentabilnosti govore o tome koliki je povrat u odnosu na ulog. Mjerenje i analiza rentabilnosti vri se sa stanovta ukupnog kapitala, sopstvenog kapitala i finansijskog rezultata iz finansiranja. Rentabilnost sopstvenog kapitala se dobije kada se u odnos stavi neto dobitak sa prosjenim sopstvenim kapitalom i taj iznos se pomnoi sa 100. Vii neto dobitak pri sopstvenom kapitalu znai veu stopu rentabilnosti sopstvenog kapitala. Kada je u pitanju posmatrano preduzee iz podataka je vidljivo da je preduzee rentabilno u prve dve posmatrane godine. Po godinama rentabilnostiznosi: u 2011.. godini 0,57%u 2012. godini 0,96%i u 2013. godini -31,16%.Rentabilnost ukupnog kapitala se dobije kada se u odnos stavi neto dobitak i prosjean ukupni kapital. Pod ukupnim kapitalom se podrazumijevaju ukupno uloena sredstva, odnosno aktiva, bez iskazanog gubitka na strani aktive. Dobijeni rezultati govore da preduzee ostvaruje rentabilnost samo u preve dve posmatrane godine i da je koeficijent ukupne rentabilnosti nakon upreivanja sa referentnom vrijednou koja je u ovom sluaju 0,00%, pozitivan u prve dve goidne a u treoj posmatranoj godini je negativan.. U 2011. godini koeficijent ukupne rentabilnsti iznosi 0,74%,u 2012. godini1,24% i u 2013. godini je -50,71%.Rentabilnost investicionog kapitala dobija se odnosom neto prinosa na ukupan kapital i prosjenog investicionog kapitala puta 100. Ovaj keoficijent, takoe je pozitivan u prve dve posmatrane godine dok je u treoj posmatranoj godini on negativan i po godinama iznosi:11,62%; 10,75%; i -18,94%.Nakon izraunavanja dolazi se do zakljuka da je preduzee u prve dve posmatrane godine rentabilno dok u treoj posmatranoj godini nije rentabilno.

1.4. Rekapitulacija finansijskih pokazatelja ocjene kreditnog boniteta po tradicionalnom postupku preduzea Semberija transport a.d. Bijeljina

Na kraju, mogue je izvriti rekapitulaciju dobijenih rezultata u sklopu analize, koji daju sveobuhvatnu sliku o poslovanju datog preduzea. Drugim rijeima, na ovaj nain mogu se jasnije utvrditi slinosti i razlike dobijenih rezultata u posmatranom periodu.Red.br.REKAPITULACIJA

201120122013

1.FINANSIJSKA RAVNOTEA

Kratkorona finansijska ravnotea0,360,260,29

Dugorona finansijska ravnotea1,331,441,42

2.LIKVIDNOST

Tekua (opta) likvidnost0,4740,3640,377

Redukovana (ubrzana) likvidnost0,1570,1320,142

Trenutna likvidnost0,030,0220,009

3.SOLVENTNOST2,7142,9112,417

4.ZADUENOST

Kapital28,9428,6721,32

Dugovi71,0671,3378,68

5.STANJE I EFIKASNOST IMOVINE1,9951,9821,702

6.KOEFICIJENTI OBRTA

Koeficijent obrta obrtne imovine12,10114,52411,972

Koeficijent obrta zaliha49,63149,32855,243

Koeficijent obrta potraivanja45,06146,3733,88

7.PROFITABILNOST PREDUZEA0,0010,002-0,064

8.RIZIK OSTVARENJA FINANANSIJSKOG REZULTATA

Koeficijent mare pokria0,3540,3370,33

Stopa elastinosti ostvarenja neutralnog poslovnog dobitka36,02%33,35%28,73%

Stopa elastinosti ostvarenja neutralnog dobitka redovne aktivnosti30,01%27,84%21,12%

9.RENTABILNOST

Rentabilnost sopstvenog kapitala0,57%0,96%-31,16%

Rentabilnost ukupnog kapitala0,74%1,24%-50,71%

Rentabilnost investiranog kapitala11,62%10,75%-18,94%

Preduzee Semberija transport a.d. Bijeljinau posmatranom periodu ne ostvaruje kratkoronu, a i duguronu finansijsku ravnoteu. Koeficijent kratkorone finansijske ravnotee je u sve tri godine manji od jedan, odnosno, kratkorono vezana finansijska sredstva u sve tri godine su manja od kratkoronih izvora finansiranja. Kada je rije o dugoronoj finansijskoj ravnotei, trajni i dugoroni kapital pokazuje manju vrijednost od dugorono vezanih sredstava, odnosno, u ovom sluaju koeficijent dugorone finansijske ravnotee je vei od 1.

Kada je u pitanju tekua likvidnost, dato preduzee je u posmatranim godinama nelikvidno. Koeficijent ubrzane likvidnosti nam pokazuje da je preduzee u 2011. 2012 i 2013. godini bilo nelikvidno, Posmatrano preduzee nije ostvarilo trenutnu likvidnost jer je vrijednost ovog koeficijenta manja od 1, to znai da preduzee u posmatranim godinama nije uspjelo da iz gotovine podmiri svoje kratkorone obaveze.

Solventnost preduzea Semberija transport a.d. Bijeljinaje ostvarena u sve tri godine, to je vidiljivo iz koeficijenata koji su znatno iznad 1.

Kada je rije o zaduenosti posmatranog preduzea, u sve tri godine je ostvareno vee uee dugova nego sopstvenog kapitala. Najvee uee sopstvenog kapitala ostvareno je u 2011. godini i iznosi 28,84%. S obzirom da preduzee svakoj godini pokazuje stepen zaduenosti ispod referentne vrijednosti (ispod 50%), to mu ne omoguava da i dalje posluje po prihvatljivoj strukturi kapitala.

U posmatranom preduzeu efikasnost imovine je izraena u 2011. godini koeficijentom 1,995, 2012. godine1,982, a 2013. godine1,702. Ono to treba imati u vidu kod ovog koeficijenta je da u 2011. godini na 1 KM prosjene poslovne imovine ostvario se prihod od 1,995 KM, u 2012. godini na 1 KM prosjene poslovne imovine ostvaruje se prihod u iznosu od 1,982 KM, a u 2013. godini u iznosu od 1,702 KM. Kod sagledavanja ovog koeficijenta treba obratiti panju da je njegova referentna vrijednost 0,000.

Najvei koeficijent obrta obrtne imovine ostvaren je u 2012. godini i iznosi 14,524. Kod koeficijenta obrta zaliha najvei koeficijent ostvaren je u 2013. godini i iznosi 55,243. Najvei koeficijent obrta potraivanja ostvaren je u 2012. godini i iznosi 46,37. Moe se zakljuiti da su se u toj godini nabavile vee koliine zaliha nego u 2011. i 2013. godini.

Pozitivni koeficijenti profitabilnosti ukazuju na injenicu da je dato preduzee u prve dve posmatrane godine bilo profitabilno dok je taj koeficijent u 2013 godini bio negativan sto pokazuje da predue nije profitabilno u toj godini.

Kod posmatranog preduzea stopa elastinosti neutralnog poslovnog dobitka je pozitivna u sve tri posmatrane godine, pa moemo zakljuiti da su potrebni poslovni prihodi za ostvarenje neutralnog poslovnog dobitka manji od poslovnih prihoda. Stopa elastinosti ostvarenja neutralnog dobitka redovne aktivnosti je, takoe, pozitivna u sve tri godine i na priblinom je nivou kao i stopa elastinosti ostvarenja neutralnog poslovnog dobitka.

PreduzeeSemberija transport a.d. Bijeljina, je bilo rentabilno u prve dve posmatrane godine dok u treoj posmatranoj godini nije bilo rentabilno.

Na osnovu navedenih finansijskih pokazatelja ocjene kreditnog boniteta po tradicionalnom postupku, moe se zakljuiti da posmatrano preduzee Semberija transport a.d. Bijeljinane ostvaruje kreditni bonitet. Preduzee nije ni likvidno,i preduzee se ne nalazi u dobroj finansijskoj poziciji, ne posjeduje solventnost, ni dugoronu i kratkoronu ravnoteu, zaduenost nije na odgovarajuem nivou i u 2013 godini ne ostvaruje dobitak.

Kreditni bonitet je zapravo sposobnost preduzea da plaa obaveze. Bonitet preduzea se ocenjuje na osnovu njegovog imovinskog, prinosnog i finansijskog poloaja. Ova ocena se, po pravilu, daje na osnovu bar tri uzastopna bilansa s ciljem da se uoe tendencije prometa prinosnog, imovinskog i finansijskog poloaja. Da bi se dalo pozitivno miljenje o bonitetu naroito se zahteva:

Da je finansijski rezultat iz redovne aktivnosti pozitivan Da je ukupan rizik ostvarenja bruto dobitka na prihvatljivom nivou Da postoji finansijska ravnotea, a time i platena sposobnost i Da je sopstveni kapital adekvatan s obzirom na odnos stalne i obrtne imovine.[footnoteRef:23] [23: Prof. dr Spasoje Tuevljak, Prof. dr Jovan Rodi, Finansije preduzea, Consseco Institut, Beograd, 2003., str. 399.]

2. NOVIJE METODE ANALIZE OCJENE KREDITNOG BONITETA PREDUZEA Semberija transport a.d. Bijeljina Z-score i ZETA ANALIZE

R. br.OPIS201120122013

1.Kapital1.345.2111.353.6091.079.829

2.Ukupna aktiva4.935.4875.002.4805.166.632

1 (1/2)0,2730,2710,209

3.Neto dobit4.9778.398-273.780

4.Ukupna aktiva4.935.4875.002.4805.166.632

2 (3/4)0,0010,002-0,053

5.Bruto dobit4.9778.398-273.780

6.Ukupna aktiva4.935.4875.002.4805.166.632

3 (5/6)

0,0010,002-0,053

7.Trina vrednost kapitala1.345.2111.353.6091.079.829

8.Ukupne obaveze3.303.7533.368.2383.984.395

4 (7/8)

0,4070,4020,271

9.Prihodi od prodaje4.557.2554.610.8344.266.972

10.Ukupna aktiva4.935.4875.002.4805.166.632

5 (9/10)

0,9230,9220,826

'' Z ''Z= 1,21+ 1,42 + 3,33 + 0,64 + 1,05

1,4991,4950,990

ZETAZ= 0,0121 + 0,0142 + 0,0333 + 0,0064 + 0,9995 0,9280,9270,827

Za potrebe predvianja bankrotstva postoje dva poznata modela, koji predstavljaju novije metode analze ocjene kreditnog boniteta, i to:

1. Z-Score model i 2. Zeta model.[footnoteRef:24] [24: www.finansije.net]

Z-Score model ima sljedei oblik: Z = 1,2x1 + 1,4x2 + 3,3x3 + 0,6x4 + 1,0x5

ZETA analiza (engl. ZETA analysis) je model ocjenjivanja kreditne sposobnosti, boniteta, zajmoprimca. Nastala je na bazi istraivanja da li e preduzee u budunosti bankrotirati ili nee bankrotirati, u drugoj polovini XX vijeka u SAD.[footnoteRef:25] [25: Sr.wikipedia.org]

Ako je Z>2,99 preduzee posluje veoma dobro i ima blistavu budunostAko je Z

teorija i analiza bilansa

Documents