II dio

TEST 1 :

7. Objasnite ta je strukturalni deficit.

-Strukturalni deficit je dio tekueg budeta u dugoronom poveanju obima javnog nacionalnog duga u nominalnom BDP-u, ali da bi se tekui budetski deficit izraunao kao strukturalni deficit moraju se uraditi 3 korekcije: korekcija za cikline efekte, korekcija nominalnog rasta, korekcija monetarne ponude.

11. Objasnite razliku izmeu trgovinskog i kapitalnog bilansa.-Tgovinski bilans je sistematski pregled odnosa izmeu vrijednosti i ukupnog uvoza i izvoza dobara odreene zemlje u toku jedne godine. Trgovinski bilans se naziva i bilansom robne razmjene. Kapitalni raun mjeri razliku izmeu potranje i ponude dolara koja raste na osnovu prodaje ili kupovine imovine strancima. Kapitalni raun mjeri kapitalne tokove izmeu zemlje i ostatka svijeta.

12. Objasnite pojam kreativna destrukcija.-Kreativna destrukcija je proces gdje odreene industrije na poetku svog razvoja prosperiraju i zatim odumiru, da bi bile zamijenjene sa novim idustrijama.

14. Objasnite kako se kontrolie inflacija.-Fiksiranjem nominalne kamatne stope rastom nominalne kamatne stope banka poveava ponudu novca, kako bi odgovorila na targetiranu kamatnu stopu dovodei do pogrenog ciklusa.-Finansiranjem vladine potronje finansiraju se veliki dijelovi vladine potronje tampanjem novca.-Ponavljanjem politike poslovnog ciklusa politiari mogu upumpati novanu masu u kratkom roku, prije kupovine glasova na izborima, sa niskom kamatnom stopom i niskom stopom nezaposlenosti.Nakon izbora ovi kratkoroni efekti e nestati-Fiksnim deviznim kursevima oni uzrokuju ekonomski rast ponude novca to se najvie odnosi na izvoznike.

16. Objasnite razliku izmeu nulte, frikcione i strukturalne nezaposlenosti.-Nulta nezaposlenost nije realna iz nekoliko razloga. Prvo, u odreenom vremenskom trenutku ljudi su privremeno nezaposleni zbog toga to su oni usred promjene poslova ili traganja za prvim poslom. Drugo, odreeni ljudi mogu biti nezaposleni zbog tehnolokog progresa jer su njihove vjetine zastarjele, ili zbog novog trgovinskog sporazuma koji mijenja prirodu. Trei razlog za nultu nezaposlenost je nerealan i on je istitucionalni fenomen koji moe imati efekat na nezaposlenost.I frikciona i strukturalna nezaposlenost su normalan fenomen zbog toga to je privreda odgovorna za faktore promjene.

18. Kako se mogu izbjei trokovi neoekivane inflacije?-I dunik i zajmodavac mogu se zatiti od ove nepredvidivosti potpisivanjem ugovora u realnom obliku indeksiranjem nivoa cijena.

19. ta je valutna premija ?-Glavna dimenzija faktora rizika je mogunost promjene u vrijednosti valute. Na osnovu toga premija rizika se katkad naziva valutna promjena. Npr. SAD investitor kupujui kanadske obveznice, plaae kanadskim dolarima kada dospiju obveznice, tako investitor ulazi u rizik. Investitor e prihvatiti rizik samo ako se nudi vea realna stopa prinosa.

20. Novani multiplikator predstavlja (pronaite taan odgovor):a.Koliko se novaca mora vratiti na zajamb.Kada trebamo vratiti kredit i koliko platiti kamatuc.Koliko e se ponuda novca poveati nakon poetnog gotovinskog depozita u bankarski sistemd.Koliko e se ponuda novca smanjiti nakon krajnjeg gotovinskog depozita u bankarski sistem

TEST 2:

1.Objasnite razliku izmeu ex post i ex ante realne kamatne stope.

-Ex post mjerenje: izraunava se realna kamata za prolu godinu kao i prologodinja nominalna kamatna stopa, manje, prologodinja aktuelna stopa inflacije.Ex ante : koju dobijamo oduzimanjem procijenjene oekivane stope inflacije od nominalne kamatne stope.2.Monetarna pravila (nastavite sa nabrajanjem i ukratko ih objasnite):a. Garantuju nisku dugoronu inflaciju - stvara pogodno okruenje za stabilnu privredub.kreira faktore automatske stabilizacije - kada se privreda kree kroz recesiju dohodak i potranja su sporijic. izolira monetarnu politiku od same politike -prije izbora politicari pokusavaju povecati kolicinu novca nadajuci se da ce se nakon izbora smanjiti inflacijad. spreava monetarnu banku od pravljenja greaka - Centralna banka pravi brojne greke pokuavajui korisiti diskrecionu monetarnu politiku

3. Instrumenti monetarne politike su :a. Kratkoroni kreditib.Revolving kreditic.Diskontna stopad.Obavezne rezervee.Operacije na otvorenom tritu

6. Zalike imaju dvije funkcije u makroekonomiji (navedite i ukratko ih objasnite):a. Mogu pomoi u predvianju kretanja privrede one se koriste u velikoj mjeri u novinskim komentarima gdje imaju vie prominentnu ulogu nego kao kompleksni ekonomski model koji slui izriito za predvianje ili prognoze.b.igraju vanu ulogu u irenju i zadravanju poslovnih ciklusa-zalihe konstantno padaju zbog agregatne tranje koja je u kontinuitetu vea nego output. Da ne bi dolo do toga firme moraju proizvesti odreeni dodatni output tokom procesa multiplikatora.

7. Objasnite ukratko efekat promjene u investicionoj tranji.-Investiciona tranja moe se takoer mijenjati, poto vlada podrava ili ne podrava investicije, kroz poreski zakon. Poveanje u investicionoj potranji prilino poveava ravnotenu kamatnu stopu. Smanjenje u potronji oslobaa izvore za investicije.

8.Objasnite GDP deflator.-GDP deflator je definisan kao koeficijent nominalnog BDP-a u odnosu na realni BDP. On reflektuje ta se deava sa nivoom cijena u privredi.On se takoer naziva implicitni cjenovni deflator.GDP deflator = nominalni GDP / realni GDP.

20. Na koje naine su merkantilisti uveali svoje bogastvo.d. Eksploatacijom rudnikae. Pljakom domorodakog stanovnitvaf. Putem ratovag. Kupovinom plemenitih metala na trituh. Vanjskotrgovinskom razmjenom

TEST 3 :

14. Obajsnite ukratko komponente trokova GDP-a. Potronja (C) se sastoji od proizvoda i usluga koje kupuju domainstva Investicije (I) obuhvataju proizvode kupljene da buduu upotrebu Vladina potronja (G) odnosi se na proizvode i usluge koje kupuje drava i lokalna vlada Neto izvoz (NX) je vrijednost proizvoda i usluga izvezen u druge zemlje manje vrijednost proizvoda i usluga uvezen kod nas.-BDP je zbir potronje, investicija, vladine potronje, i net izvoza : Y= C+I+G+NX16. Objasnite znaaj zaliha i predvianja.-Zalihe imaju dvije vane uloge u makroekonomiji : prvo, zalihe konstantno padaju zbog agregatne tranje koja je u kontinuitetu vea nego output. Da ne bi dolo do toga firme moraju proizvesti odreeni output tokom procesa multiplikatora. Drugo, promjena zaliha moe pomoi u predvianju pravca kretanja privrede.

17. Koja imamo dva fenomena u fazi kretnja kroz bum :a. Ugovorne obavezeb. Informacioni problemi19.Gdje sve mogu banke pozajmljivatu novac u sluaju poveanja diskontne stope ?a. Centralne bankeb.Investicionih fondovac. Komercijalnih banakad.Stranih banki

20.Navedite i objasnite trokove oekivane inflacije :a. ee mijenjanje cijena promjena cijene je ponekad skupa :to zahtijeva tampanje i distribuciju novog cjenovnog kataloga. Ovi trokovi se zovu trokovi menija, poto via stopa inflacije dovodi da restorani esto moraju tampati nove menije.b. smanjenje ponude novca -se metaforiki naziva trokovi inflacije za kone cipele, poto hodanje do banke esto uzrokuje da nae cipele budu poderane c. vea stopa inflacije vea promjenjivost u relativnim cijenama (kada inflacija izazove promjenu u odnosu na cijene, to dovodi do mikroekonomske neefikasnosti u alokaciji resursa.d. etvrti troak inflacije je rezultat poreskog zakona. Nedostatak poreskog zakona je poreski postupak kapitalnog prihoda.

TEST 4 :

4.Strukturalni deficit je dio tekueg budeta u duguronom poveanju obima javnog nacionalnog duga u nominalnom GDP-u?a. Dab. Ne

6. Objasnite razliku izmeu kapitalnog i obraunskog rauna.-Kapitalni raun mjeri kapitalne tokove izmeu zemlje i ostatka svijeta. Obraunski bilans mjeri akumulaciju domaih dolara na raunu na deviznim rezervama centralne banke i mjenjaju se u dolare koje dri centralna banka.

7.Fiskalna politika nam slui da :a. Putem proizvodnje poveamo izvozb. Putem poreza i potronje dovedemo ekonomiju u stanje ravnoteec.. Putem poreza oborimo standard penzionerad. Putem potronje smanjimo proizvodnju naih preduzea

8.Novanu masu ine (navedite i ukratko ih objasnite):a. M1 novana masa podrazumijeva se iznos gotovog novca u opticaju, depozitni novac , kao i bankarski instrumenti plaanja.b.M2 novana masa predstavlja M1 plus kvazi novac, a kvazi novac obuhvata ostale depozite po vienju, ograniene depozite i oroene depozite.c. M3 novana masa predstavlja M1 i M2 plus devizni kvazi novac, a devizni kvazi-novac obuhvata dugorone i kratkorone obaveze u devizama prema domaim privrednim subjektima.

9.Objasnite oekivanu inflaciju.-Ekonomisti smatraju da je uzrok oekivane inflacije prekomjerni rast u ponudi novca. Ako se centralna banka ne moe prilagoditi poveanju tranje i trokova cijene e rasti sa odgovarajuim poveanjem u ponudi novca, tranja za novcem rast e bre nego ponuda novca.

10.Koja su od ponuenih rjeenja tana :a. Kada je ponuda novca vea kamatne stope su veeb. Kada je ponuda novca vea kamatne stope su manjec. Kada je ponuda nova manja kamatne stope su manje

11.Objasnite svojim rijeima privredne okove.- Poveanja u agregatnoj ponudi roba i usluga guraju privredu u fazu buma i smanjenja u agregatnoj ponudi za proizvode i usluge guraju privredu u recesiju. Egzogeno poveanje u agregatnoj ponudi predstavlja rezultat akcije uticaja vanjskih faktora na ponudu i potranju; akcije vladine politike. Pad tranje, a samim tim otputanje radnika i padanje cijena ine se da se prodaju zalihe i time ostvarimo minimalni profit kojim bi pokrili trokove proizvodnje.

12.Objasnite znaaj vodeih indikatora.- Vodei indikator sastavlja semjeseno od strane konferencije borda, privatnih, neprofitnih organizacija koje objavljuju nekoliko dr. statistikih serija, ukljuujui koincidente vodee, zaostajue indikatore : zaposlenost, potroako povjerenje i indikacije poslovnog povjerenja.

13.Objasnite svojim rijeima marginalni proizvod tranje za radnom snagom.- Kada konkurenstka firma unajmi dodatnu jedinicu radne snage nuno je analizirati kako odluka utie na profit. Poveanje u prihodu od dodatne jedinice radne snage zasniva se na dvije varijable : marginalni proizvod radne snage i cijena outputa. Promjena u profitu na osnovu unajmljene dodatne jedinice radne snage je : profit = prihod - trokovi = (PxMPL ) W.Simbol (delta) oznaava promjenu u varijabli.

TEST 5 :

14. Objasnite ta je nacionalni drutveni proizvod.-Da bismo dobili nacionalni drutevni proizvod NNP trebalo bi oduzeti amortizaciju od kapitala iznos od privrednog kapitala fabrika, dijelova, stambene strukture koje su amortizovane tokom godine: NNP = GNP amortizacija.

16. Objasnite svojim rijeima ekonomiju ponude.-Ekonomija ponude ili poveanje proizvodnje promovie razliit pristup fiskalnoj politici. Ekonomija ponude stavlja akcenat na uticaj poreza na ekonomiju. Ona vjeruje da porezi imaju snano negativan efekat na proizvedeni output i ona pokuava da povea ekonomski rast poveanjem agregatne ponude.

17. Kreiranje novca predstavlja (pronaite taan odgovor) :a. tampanje novca bez pokriab. Dogovor odgovornih osoba da plasiraju samo njima poznatu svotu novcac. tampanje novca na osnovu potreba tekueg poslovanjad. tampanje novca na osnovu zahtijeva odreenih pojedinaca

18. Objasnite Leymanov pogled na inflaciju.-Kao to je poznato kupovna mo radne snage realna zarada zasniva se na marginalnoj produktivnosti radne snage, a ne koliko novca vlada odlui da tampa. Ako vlada smanji inflaciju smanjujui stopu ponude novca, radnici nee shvatiti da se njihova realna zarada znaajno poveala. Umjetso toga, kada inflacija opada firma e poveati cijenu njenih proizvoda svake godine manje to e dovesti da zarade njihovih radnika manje rastu.

19. Koja su ogranienja fiskalne politike ? Ukratko ih objasnite.a. Problemi promjene nivoa potronje. - Vlada ne moe promjeniti potronju u korist odreenih korisnika unutar tekueg budeta. Promjene moraju doi iz malih dijelova vladinog budeta koji ukljuuju linu potronju. b. Predvianje budunosti. uprkos statistici teko je znati tekue stanje privrede. Zbog toga zakonodavci mogu odloiti donoenje promjena u fiskalnoj politici dok oni ne saznaju vie u vezi toga kako se privreda kree. c. Zakanjeli rezultati Promjene u fiskalnoj politici utiu na privredu, tj. mijenjaju okruenje. Jednom kada vlada zvanino odlui kada i kako da promjeni fiskalnu politiku, ona treba staviti ove promjene unutar vladinog budeta. d. Politiki pritisak - Predsjednik i lanovi parlamenta, koji kreiraju dravni budet i fiskalnu politiku, su zvanino delegirani na izborima. Ako ele da budu odgovorni oni moraju donijeti odluke koje donose korist njihovim glasaima, ali nije nuno da odluke budu dobre za cijelu privredu.e. Koordiniranje fiskalne politike Za fiskalnu politiku kaemo da e biti efikasna, u razliitim sektorima i nivoima vlade, ako postoji plan i rad na istom zadatku.20. Koji elementi ine trgovinski bilans?a. dohodovni prihodb. dohodovna isplatac. neto transferno plaanje

TEST 6 :

5. Objasnite ukratko razliku izmeu rasta i razvoja.- Ekonomski rast predstavlja kvantitativno poveanje ukupne proizvodnje dobara i usluga, odnosno drutvenog proizvoda po stanovniku datog drutva, u odreenom vremenskom periodu, relativno izraeno (u%). Ekonomski razvoj predstavlja ekonomsi rast, uz to, ekonomski i drutveni progres.Npr. Ekonomski rast i razvoj moe se porediti sa rastom i razvojem ovjeka, tako da je ekonomski rast slian fizikom rastu ovjeka, a ekonomksi razvoj razvoju psihofizikih performansi, inetelktualnih potencijala i sposobnosti da adaptira promjenjivim uvjetima sredine u kojoj ivi i radi.

6. Objasnite efekat poveanja poreza na privredu.-Kada vlada povea porez pojedinci imaju manje novca na potronju na proizvode ili usluge, ili da tede u budunosti. Firma zadrava manji profit i smanjuje svoju potronju na radnu snagu, resurse i kapital. Proizvoai proizvoda i usluga nastoje da smanje proizvodnju. Ovo usporava rast GDP-a.

7. Objasnite pravilo kaiprsta.- Pravilo kaiprsta kae da razliiti faktori mogu uticati na cijene, ali oni nee uticati posebno znaajno nap oveanje ve kao dopunap oveanja monetarne ponude. Ovoj e osnovni stav monetarista koji kae da u dugom roku inflacija je uvijek monetarni fenomen.

8. Navedite prednosti od inflacije :a. Utie da bolje funkcionie trite radne snageb. nominalna zarada rijetko opadac. bez inflacije realna zarada e biti iznad ravnotenog nivoa rezultirajui veom nezaposlenou

9. Objasnite Fisherov efekat i predstavite formulu.- I = r+ ; Jednaina napisana na ovaj nain naziva se Fisherova jednaina. Ona pokazuje da se nominalna kamatna stopa moe mijenjati iz dva razloga : Poto se realna kamatna stopa mijenja ili poto se stopa inflacije mijenja. Prema Fisherovoj jednaini 1% poveanje u stopi inflacije obrnuto uzrokuje 1% poveanje u nominalnoj kamatnoj stopi. Odnos izmeu stope inflacije i nominalne kamatne stope se naziva Fisherov efekat.

10. Monetarna politika loeg podeavanja predstavlja (predstavite grafikon ) :a. Mogunost da zakasnimo sa intervencijom u privredib. Mogunost da uzrokujemo dobro kretanje kada je privreda u recesijic. Mogunost pojave opte paralize

Graf: (str. 229, slika 21.1.b.)

11. Na osnovu koja tri razloga nastaje negativan odnos izmeu nivoa cijena i agregatne tranje za proizvodima i uslugama (ukratko ih objasnite ) :c. Meunarodne snage Pad u nivou cijena uzrokuje da nai proizvodi budu jeftiniji strancima i strani proizvodi da budu skuplji nama.d. Efekat blagostanja Odreeni ljudi blagostanje doivljavaju u obliku finansijske imovine kao to su gotovina i obveznice. Pad u cijeni proizvoda i usluga znai da se kupovnam o ove finansijske imovine poveava. Rast u blagostanju ljudi moe uzrokovati poveanje njihove potronjee. Realna ponuda novca Pad u nivou cijena uzrokuje da raste realna ekonomska ponuda novca. Ovo poveanje novca poveava agregatnu tranju kroz nekoliko kanala.12. Objasnite ukratko efekat promjene fiskalne politike.- Moemo uzeti model da se pokae kako fiskalna politika utie na privredu. Kada vlada mijenja potronju ili nivo poreza to utie na tranju za privrednim outputima proizvoda i usluga i pored toga na nacionalnu stednju, investicije i ravnoteu kamatne stope. Poveanje u vladinoj potronji mora biti jednako poveanju u investicijama. Podsticanjem investicija kamatna stopa mora rasti. Stoga poveanje u vladinoj potronji nije praeno poveanjem u porezima.

TEST 7 :

15. Ukratko objasnite razliku izmeu nominalnog i realnog GDP-a.-Nominalni GDP mjeri tekuu dolarsku vrijednost outputa privrede. Realni GDP mjeri vrijednost outputa konstantnim cijenama.16. Objasnite kruni tok kako se nacionalni dohodak distribuira?-Faktori proizvodnje i proizvodna f-ja zajedno determiniraju ukupni output proizvoda i usluga i nacionalni dohodak. Dijagram krunog toka pokazuje nacionalni tok dohotka firmi domainstvu putem trita za faktore proizvodnje. Distribucija nacionalnog dohotka je determinisana faktorom cijena. Faktor cijena predstavlja iznos koji se plaa za faktore proizvodnje zarada radnika i ukupna renta vlasnika kapitala.17. Objasnite determinisanje nacionalnog dohotka.Keynes vjeruje da prirodne snage funkcioniraju u privredi uzrokujui da nivo agregatne ponude domaih proizvoda i usluga (AS) poznatiji kao nacionalni dohodak, dovede do izjednaavanja sa agregatnom tranjom za proizvodima i uslugama (AD). Agregatna tranja utie na determinisanje nivoa nacionalnog dohotka. Ukoliko agregatna tranja premauje nacionalni dohodak/output, tada firme koje maksimiziraju profit mogu reagovati na prekomjernu agregatnu tranju na jedan od 3 navedena naina :1. Kvantitativno prilagoavanje One mogu poveati output sa viim nivoom agregatne tranje, koristei postojee zaposlene i produktivniju opremu, brzo zapoljavajui nove radnike ili poveavaju broj dodatnih asova rada.2. Cijenovno prilagoavanje One mogu poveati cijene kako bi izazvale da ljudi smanje agregatnu tranju na nivo outputa koji odgovara proizvodnji.3. Prilagoavanje cijene i koliine One mogu primjeniti kombinaciju dvije prethodne opcije, prilagoavajui cijenu i koliinu u isto vrijeme.

18. Objasnite gdje se ostvaruje puna zaposlenost na dijagramu agregatne ponude /tranje.- LRAS predstavlja agregatnu krivu privrede u dugom roku kada se ugovorne i informacijske barijere prilagoavaju da ne postoje dugorono. Rastui ugao krive SRAS, slino srednjem dijelu AS krive u prethodnom dijelu, je kratkorona agregatna kriva ponude. Vano je istai da je AD kriva predstavljena da prolazi kroz taku A, presjek LRAS i SRAS. Poloaj pune zaposlenosti na dijagramu dozvoljava racionalno oslikavanje privredne reakcije potroaki ok. LRAS dugoroni period agregatne ponudeSRAS kratkoroni period agregatne ponudeAD agregatna tranjaAS agregatna ponuda

20. Objasnite odnos izmeu ponude novca i kamatne stope.-Ako je ponuda vea, cijena- kamatna stopa je nia. Ako je ponuda manja, cijena-kamatna stopa- je vea. Drugim rijeima, kada je ponuda novca niska kamatne stope su visoke. Kada je ponuda novca visoka, kamatne stope su niske.

TEST 8:

4.Koja se prilagoavanja moraju izvriti u budetskom deficitu da bi se dobilo strukturalno prilagoavanje ?- Tri prilagoavanja moraju biti uraena da bi se tekui budetski deficit izraunao kao strukturalni deficit : 1. Korekcija za cikline efekte Privreda troi vie nego kada je prirodna stopa nezaspolenosti ispod, tako da je prosjena dugorona stopa nezaposlenosti za ovaj proraun vea nego prirodna stopa nezaposlenosti.2.Korekcija nominalnog rasta Korekcija je nuna zbog realnog rasta i inflacije, jer ako nominalni BDP raste javni dug moe rasti bez uticaja na njihov obim.3. Korekcija monetarne ponude Poveanje u ponudi novca zahtijeva prilagoavavanje poveanja u potranji novca dozvoljavajui vladi da finansira deficit tampanjem novca. Ovo finansiranje ne utie na javni dug.

6. Objasnite svojim rijeima devizni bilans.- U deviznom bilansu registrira se ukupni devizni priliv i devizni odliv odreene zemlje, odnosno naplaena potraivanja i plaene obaveze.

7. Objasnite ulogu nacionalne tednje u procesu poveanja produktivnosti.-Ekonomisti se slau da je nivo investicija krucijalan element u procesu rasta produktivnosti. Glavna determinanta investicija je nivo nacionalne tednje dio GDP-a se ne koristi za privatnu ili javnu potronju. Zaraeni dohodak se distribuira svima nama za plaanje potronih dobara i usluga, a odreeni dio se koristi za plaanje naih poreskih obaveza. Kada imamo preostalu privatnu tednju, moemo je koristiti za kupovinu finansijske imovine kao to su vladine obveznice ili dionice ; i obveznice se prodaju od strane privrednika da plate njihove investicije u fabrike i postrojenja.

8. Da li se fiskalna politika koristi protiv dva makroekonomska problema : recesije /depresije i inflacije.a. Dab. Ne

10. Osnovne funkcije novca su ( tane odgovore objasnite po jednom reenicom ):a. Sredstvo uvanja vrijednosti imovine- je nain da transferiemo kupovnu mo iz sadanje u buduu vrijednost.b. Novac kao obraunska jedinica obezbijeuje uslove u kojima se cijene kotirane i dugovi zabiljeenic. Novac kao sredstvo plaanja novac koristimo kada kupujemo proizvode i usluge.d. Monetarna likvidnost to je jednostavnost sa kojom se novac konvertuje u druge stvari proizvode i uslugee. Ekonomija trampe Privreda bez novca

11.Objasnite elemente kvantitativne teorije :% promjena u M + % promjena u v = % promjena u P + % promjena u Q-(% promjena u M) postotne promjene u ponudi novca-(% promjena u V ) postotne promjene u biznis novcu, broj puta u godini koji se svaki dolar ponude novca koristi za kupovinu gotovih proizvoda ili usluga.- % promjena u P postotne promjene u globalnom nivou cijena-% promjena u Q postotne promjene u fizikoj koliini proizvedenih proizvoda

12.Smanjenje diskontnoj stopi izaziva sljedee reakcije (nastvite sa nabrajanjem ):a. Potroai mogu lake doi do kreditab.Uzrokuju ekspanziju u ponudi novcac.Banke pozajmljuju vie novca od dravnih rezervi

14. Ukratko objasnite znaaj marginalne sklonosti potronji.-Poveanjem dohotka poveava se i potranja, ali ne ba toliko poto se odreeni iznos zaraenog dohotka tedi. Marginalna skolonost potronji je pokazatelj koji ukazuje na veliinu dijela svake novozaraene ( dodatne) novane jedinice dohotka koji ide na potronju umjesto na tednju.

TEST 9 :5. ta predstavlja budetsko ogranienje ?-Budetsko ogranienje predstavlja koliinu novca koju potroa moe da potroi u odreenom vremenskom periodu. Odnosno, budetska ogranienja su ogranienja sa kojima se potroai supavaju u vidu ogranienih dohodaka.

7. Definiite ta je optimalni obim proizvodnje.- Optimalni obim proizvodnje predstavlja razliitu kombinaciju inputa u procesu proizvodnje pri emu se ostvaruje isti obim proizvodnje, pri tomu vodei rauna da trokovi proizvodnje budu to manji.

13.Opcije su ugovori koji daju ulagau mogunost da kupi ili proda dionice i druge finansijske aktive.

14. Objasnite ukratko potroaki indeks cijena. - Potroaki indeks cijena je najblii posmatrano indeksu cijena, ali on nije takav indeks. Drugi stvaraju indeks cijenaa koji mjeri cijenu tipine korpe dolara kupujui od strane firmi, a ne samih potroaa.

15.Objasnite ravnoteu na finansijskom tritu.- U sluaju ekvilibrijuma kamatne stope, potroai donose odluku da tede, a uravnoteena firma da investira. Koliina ponude kreditnih sredstava jednaka je kolii tranje.

16. Objasnite ukratko firme cjenovne regulatore.-Kada agregatna tranja premauje agregatnu ponudu , firme mogu reagovati poveanjem cijena kako bi se tranja prilagodila ponudi.Takve firme su cjenovni regulatori.

17. Objasnite odnos izmeu kamatne stope i potranje.-Kamatne stope su vaan faktor potronje u privredi. Nie kamatne stope podstii vie investicije od strane preduzea. Osnovni razlog tome je to se firmini trokovi pozajmljivanja ili koristi vlastita novana sredstva smanjuju kao to se kamatna stopa smanjuje. Poveanje ponude novca dovodi do niih kamatnih stopa odnosno do ohrabrenja investicione potronje.

18. Za automatsku stabilizaciju vane su sljedee kategorije (tane ukratko objasnite):a. GDPb. LDc. Porezi stabilizuju ekonomski rastd. Transferna plaanja Kada je nacionalni dohodak visok, vlada poveava poreze i isplauje manje transfena plaanja. Kada je dohodak u zemlji nizak vlada smanjuje poreze i isplauje vie transferna plaanja.e. Javna potronja 20. Objasnite u emu se ogleda Fridmanov monetarizam. - Fridman smatra da opi nivo cijena u jednoj privredi zavidi od ponude novca. Njegova logika je : dobra i usluge koje poslodavac nudi imaju svoju cijenu, a kupac daje novac u tom iznosu. Zbog toga ukupna vrijednost gotovog novca to ga kupci obru mora da bude uvijek jednaka vrijednosti kupljenih dobara i usluga.( On stavlja novac u centar makroekonomije. )

TEST 10 :

1.Fiskalna politika smanjuje rast outputa, a to dovodi do smanjenja svije kategorije (pronai uljeze) :a. Smanjuje vladinu ili dravnu potronjub. Smanjuje izvozc. Poveanje poreza2. Koji su razlozi smanjenja produktivnosti (nastavite sa nabrajanjem) :a. Smanjenje invetsicijab. Nefleksibilnostc.povratak na normalno stanjed. strukturalne promjenee. efekti podsticaja11. Definiite proces proizvodnje.- Proizvodnja je proces u kome se vri prerada materijala, tj. sirovina da bi se dobio gotov proizvod ili poluproizvod koji slui za zadovoljenje drutvene ili individualne potronje.

17. Objasnite ukratko stopu nezaposlenosti.- Stopa nezaposlenosti je definirana kao broj nezaposlenih ljudi koji trae posao, ali ne mogu ga nai, odnosno ukupan procenat radne snage preko 18 god. koji nastoji nai posao :Stopa nezaposlenosti = Nezaposleni / Radna snaga

19. Koji efekti se postiu primjenom mjere kupovine obveznica na otvorenom tritu? - Vlada i njeni organi poveavaju ponudu novca. CB kupuje vladine vrijednosne papire na otvorenom tritu sa provjerom izdavaoca ili emitenta. Prodavci obveznica polau novac u banku na osnovu prodaje obveznica. Na ovaj nain novana sredstva ulaze u bankarski sistem.

20. Deflator DP je indeks cijena kojim se vri korekcija vrijednosti svih dobara i usluga koje ne ulaze u GDP uslijed konstantnosti cijena.a. Tanob. Netano

TEST 11 :

15. Smanjenje koeficijenta obaveznih rezervi predstavlja oslobaanje novanih sredstava za banke, dozvoljavajui njima da daju vie zajmova ?a. Da b. Ne16. Predstavite Lafferovu sliku i ukratko je objasnite. - Lafferova kriva pokazuje odnos izmeu dravnog poreza odreenog od strane vlade i ukupnog poreskog prihoda kojeg je vlada uspijela sakupiti.-Ako je poreska stopa nula, u taki a na grafikonu, vlada nee sakupiti prihod, mada privreda e ostavariti uspijeh na osnovu nepostojanja poreza. Na osnovu ove promjene na slici, imat emo kretanje na krivoj od nultog poreza take a do 50 % poreza u taki b. Iza take b na krivoj, meutim, vie stope poreza e obeshrabiti odreene preduzetnike da odustanu od biznisa i sprijeiti kompanije od investiranja i poveanja proizvodnje. Ako vlada nastavi da poveava stope poreza prinos od poreza poee da opada.Graf : (str. 285, slika 28.4)

17. Navedite i ukratko objasnite koje varijable utiu na aktivnost ponude i potranje na deviznom kursu :a. Devizni kurs Cijena ili vrijednost domae valute u uvjetima deviznog trita se zove devizni kurs. Rast u deviznom kursu eliminie suficit platnog bilansa. Suprotno, deficit platnog bilansa: pad deviznog kursa eliminie deficit.b. Dohodak Pri viem nivou dohotka uvoz e biti vii. Kao rezultat poveanja amerike ponude novca na deviznom tritu dolazi do stvaranja deficita platnog bilansa i smanjenja pritiska na devizni kurs.c. Kamatna stopa Kada je amerika kamatna stopa via stranci su vie zainteresirani da kupuju ameriku finansijsku imovinu, tako da oni trae SAD dolare na deviznom tritu.d. Cijenovni nivo Rast u nivou cijena poveava cijenu SAD izvoza i cijenu uvozno konkurentnih proizvoda i usluga, tako da SAD izvoz opada, a uvoz raste. Kao rezultat toga tranja za dolarima se poveava kao i ponuda dolara, uzrokujui deficit u platnom bilansu i smanjenje pritiska na devizni kurs.e. Oekivanja Ako stranci oekuju da vrijednost dolara raste, onda oni mogu ostavariti kapitalni prihod kupujui amerike dolare i zatim prodaju ih ponovo nakon rasta deviznog kursa. Ova pekulacija stvara kapitalni priliv, suficit platnog bilansa, i smanjuje pritisak na devizni kurs.

20. Objasnite efekat dravne potronje i smanjenje poreza.-Porezi smanjuju poslovnu dinamiku privrede to je u suprotnosti veoj vladinoj potronji koja podrava privrednu ekspanziju. Ako vlada smanjuje poreze pojedinci e imati vie za potronju i njihov profit od poslovanja bie vii. Potroai e imati vie novca i troit e na proizvode i usluge, i firme e imati vie novca da troe na radnu snagu i tehnologiju. Ove reakcije uticat e na poveanje potranje, cijena i outputa.

TEST 12 :

1.Ekonomija ponude pokuava da :b. Smanji ekonomi rast poveanjem agregatne ponudec. Povea ekonomski rast poveanjem agregatne ponuded. Povea ekonomski rast smanjenjem agregatne tranje

2. Objasnite razliku izmeu odrivog, nultog i regresivnog razvoja.-Odrivi razvoj je koncept ekonomskog razvoja u ijem se sreditu nalazi zatita ivotne sredine uz maksimalno koritenje obnovljenih prirodnih resursa i energetskih potencijala na osnovu dostignua nauno tehnolokog progresa.- Nulti rast je stanje u kome drutveni proizvod i nacionalni dohodak rastu istom dinamikom kao i stanovnitvo.- Regresivni rast je stanje u kome drutveni proizvod i nacionalni dohodak rastu sporije od rasta stanovnitva.

6. Predstavite i objasnite stopu promjene deviznog kursa.- Svake godine se devizni kurs mora mijenjati za iznos koji je jednak razlici u stopi inflacije.Ovaj rezultat esto ukazuje da se radi o paritetu kupovne moi:stopa promjene deviznog kursa = stopa strane inflacijeGraf : x

7. Objasnite zato je vana prirodna stopa nezaposlenosti.-Prirodna stopa nezaposlenosti podrazumjeva stanje u privredi u trenutku kada je ciklina nezaposlenost jednaka nuli , a postoje frikciona i strukturna nezaposlenost. Targetirajui procjenjenu prirodnu stopu nezaposlenosti centralna banka moe izgubiti kontrolu nad ponudom novca.

8. Objasnite stalnu realnu kamatnu stopu.- Realna kamatna stopa je razlika izmedju nominalne kamatne stope i stope inflacije.Poveanje u kupovnoj moi nazivamo realna kamtana stopa.Ako je i- nominalna kamatna stopa r- realna kamatna stopa stopa inflacije onda je r=i - 9. Navedite koja je razlika izmeu dobrog i loeg podeavanja vremena.-Dobro podeavanje - Cilj stabilizacione politike je izlaz iz fluktuacija drugim rijeima, ostvareni maksimum je malo nii i udubljenje ili minimum nije tako nizak ili dubok. Ovo e minimizirati inflaciju u maksimumu i efekat recesije u minimumu.-Loe podeavanje Ako stabilizaciona politika nije na odgovarajui nain podeena, ona moe uzrokovati da tekui poslovni ciklus bude gori, a ne bolji.

12. Objasnite pravila za izraunavanje GDP-a.- Zbrajanje kruaka i breskvi. Privreda proizvodi razliite proizvode i usluge. BDP je kombinacija vrijednosti ovih proizvoda i usluga izraena kroz jednu mjeru. Za izraunavanje ukupne vrjednosti razliitih proizvoda i usluga, nacionalno izraunavanje dohotka, koriste se trine cijene, poto one reflektuju koliko su ljudi voljni da plate za proizvod i uslugu.-Upotrebljeni ili polovni proizvodi. BDP mjeri vrijednost tekue proizvodnje proizvoda i usluga. Prodaja polovnih proizvoda nije ukljuena kao dio BDP-a.-Tretman zaliha Osnovno pravilo je da kada firma povea zalihe proizvoda, onda se ova investicija u zalihe rauna kao troak vlasnika firme. Prema tome, potronja zaliha u proizvodne svrhe poveava BDP. Prodaja zaliha je, meutim, kombinacija pozitivne potronje (kupovina) i negativne tednje, tako da ovo ne utie na BDP.- Poluproizvodi i dodatna vrijednost. BDP ukljuuje samo vrijednost finalnih proizvoda. Razlog tome je da je vrijednost poluproizvoda ukljuena kao dio trine cijene finalnog proizvoda u kome je on upotrebljen. BDP je ukupna vr. finalnih proizvoda i proizvedenih usluga.Vr. svih finalnih proizvoda i usluga je zbir dodatne vrijednosti svakog nivoa proizvodnje. Dodatna vrijednost firme jednaka je vrijednosti firminog outputa manje vrijednosti poluproizvoda koje firma kupuje. BDP je takoer ukupna dodatna vrijednst svih firmi u privredi.

19. Izokvanta proizvodnja predstavlja (predstavite grafikon ):a. Vie krivulja koje prezentira sve mogue turbulencije u proizvodnji odreenog obimab. Vie krivulja koje prezentira sve pozitivne efekte u proizvodnji i kombinaciji vie faktora proizvodnjec. Jednu krivulju koja prezentuje sve mogue kombinacije dva inputa koji daju odreeni obim proizvodnje

Graf :

TEST 13:

6. Objasnite kako se mjeri potroaka korpa dobara.-Za izraunavanje potroake korpe vrimo pretvaranje cijena odreenih proizvoda i usluga u jedan iznos mjerei prosjean nivo cijena.

7. Objasnite ta je raspoloivi dohodak. -Raspoloivi dohodak je kada od linog dohotka oduzmemo lini porez i neoporezivo plaanje.

8. Kako se koristi kriva agregatne ponude i agregatne tranje?-Kriva agregatne ponude pokazuje kako se koliina outputa firme poveava kada se u principu nivo cijena poveava : pri niskom outputu, pri srednjem nivou outputa, pri velikom nivou outputa.-Kriva agregatne tranje kada se nivo cijena smanjuje realna tranja za proizvodima i uslugama se poveava. Negativan odnos izmeu globalnog nivoa cijena i agregatne potranje za proizvodima i uslugama nastaje na osnovu 3 razloga : efekat blagostanja, meunarodne snage, realna ponuda novca.

10. Na primarnom tritu se vri primarna emisija ve emitovanih vrijednosnih papira kojima se obavlja druga transakcija.a. Dab. Ne

11. Objasnite dvije implikacije jednaine inflacije.r = i - Realna kamatna stopa je razlika izmeu nominalne kamatne stope i stope inflacije.I = r + - Fierova jednaina nam govori da se dodavanje realne kamatne stope i stope inflacije determinie kamatna stopa.

12. Objasnite zato ne treba koristiti nominalne kamatne stope kod deviznih kurseva.-Razlike u nominalnoj kamatnoj stopi reflektuju samo razlike u stopi inflacije i ne generie kapitalni tok. Nominalna kamatna stopa je determinisana tritem obveznica.

13. Objasnite svojim rijeima realne izvore inflacije.-Realni izvori inflacije :1. Inflacije potranje je generisana prekomjernom tranjom za proizvodima i uslugama poveavajui cijene na gore.2.Inflacija trokova je generisana visokim trokovima kao to je poveanje cijene energenata od strane naftnog kartela.

14. Model povijene krive tranje je kritiziran po pitanju dvije vane take. Koje su to take?- Politika kontrole zarade cijena i politika kontrole cijena.

15. Pod sistemom fiksnog deviznog kursa male i otvorene privrede zadravaju monetarnu politiku.a. Dab. Ne

16. Objasnite razliku izmeu podcijenjenosti i precijenjenosti stope nezasposlenosti.-Podcijenjenost se javlja kao rezultat postojanja radnika koji rade skraeno radno vrijeme, mada nastoje raditi puno radno vrijeme. Precijenjenost se javlja kada ljudi ne ele posao, ali se pretvaraju da ga ele i na taj nain ostvaruju korist od nezaposlenosti, ili nezaposleni dobijaju posao.

17. Koeficijent obaveznih rezervi jei znos koji je banka obavezna da dri na rezervama ?a. Tanob. Netano

18. Objasnite znaaj rasta produktivnosti. -Znaaj rasta produktivnosti : poveanje obima radne snage poveanje kvaliteta poveanje iznosa stoka fizikog kapitala povanje kvaliteta kapitalnog stoka unaprijeenje naina na koji su kapital i radna snaga kombinovani da proizvedu output.

19. Objasnite deficit platnog bilansa uslijed primjene fiksnog deviznog kursa. -Kod deficita platnog bilansa se nudi vie dolara na stranom deviznom tritu nego to postoji tranja za dolarima. Kupovinom stranih valuta dajemo dolare C.B uklanjajui ih iz javnog opticaja smanjujemo domau ponudu novca.

TEST 14 :

13. Objasnite ukratko kako se mjeri vrijednost nacionalne proizvodnje.- Za izraunavanje ukupne vrijednosti razliitih proizvoda i usluga nacionalo izraunavanje dohotka, koriste se trine cijene, poto ove cijene reflektuju koliko su ljudi voljni da plate za proizvod ili uslugu.14. Kako sev ri podjela nacionalnog proizvoda?- Podijela nacionalnog dohotka : naknada zaposlenima, dohodak vlasnika, dohodak od zakupa, korporativni profit, neto kamata.16. Objasnite efekat poslovnog ciklusa.-Ako se ekspanzivna politika primjeni u pogreno vrijeme moe dovesti privredu u visoku inflaciju te e redukovati bilo koju oekivanu korist.Odluke da li da koristimo monetarnu politiku mora biti zasnovano djelimino na naim oekivanjima poslovnog ciklusa17. Objasnite monetarna pravila.-U monetranoj kvantitativnoj teoriji tranja za novcem mora biti jedanaka vioj ponudi novca.Pravilo "kaiprsta" kae da svi faktori mogu uticati na cijene, ali nee uticati znatno na poveanje nego kao dopuna poveanja monetarne ponude18. Kako se koliina novca mjeri?- Poto je novac stok aktive ili imovine i koristi se za transakcije, koliina novca je jednaka koliini aktive. Najoiglednija aktiva koja se koristi za transakcije je valuta, druga vrsta aktive koja se koristi za transkacije se zove depozitna tranja.19. Na koja tri naina visoka nezaposlenost moe pratiti visoku inflaciju :a. Visoka prirodna stopa nezaposlenostib. Tekua borba s inflacijomc.iznad realne zarade

20. Objasnite vezu izmeu zaposlenosti i nezaposlenosti.- Postoji miljenje da poveanje u zaposlenosti mora sigurno doveti do smanjenja nezaspolenosti. Ali svake godine se hiljadu novih radnih mjesta stvara, ali se svake godine javi hiljadu novih radnika koji trae posao, tako da ne znai da e poveanje broja zaposlenosti dovesti do smanjenja broja nezaposlenosti.

TEST 15 :

16. Objasnite ukratko marginalnu sklonost potronji.-Marginalna sklonost ka potronji je iznos za koji se potronja pomjeri kada se raspoloivi troak povea za jedan dolar.

17. Ukratko svojim rijeima objasnite krivu agregatne tranje.-Kriva agregatne tranje predstavlja odnos izmeu globalnog nivoa cijena i agregatne tranje.

18. Objasnite svojim rijeima operacije na otvorenom tritu.-Operacije na otvorenom tritu predstavljaju kupovinu i prodaju vladinih vrijednosnih papira koji e promjeniti ponudu novca. Operacija na otvorenom tritu daleko je najkorisnija mjera monetarne politike.

19. Objasnite funkciju novca, cijena i inflacije u monetarnoj politici.- Odreena promjena u ponudi novca dovodi do proporcionalne promjene u nominalnom GDP-u. Nivo cijena je proporcionalan monetarnoj ponudi. %promjena u M + % promjena u V = % promjena u P + % promjena u Q.Poto je stopa inflacije procenat promjene u nivou cijena, onda je teorija nivoa cijena takoer teorija stope inflacije.20. Na koji nain predlae Keynes da vlada moe kontrolisati inflaciju ukratko objasnite?-Keynes predlae da vlada moe koristiti fiskalne mjere da sprijei inflaciju ili da smanji njen obim uticaja. Vlada moe smanjiti inflaciju poveanjem poreza ili smanjenjem vlastite potronje. Obe ove mjere poveavaju potranju.